sl br 6 2001 - Grad Šibenik

SLUŽBENI VJESNIKŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

SLUŽBENO GLASILO ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Godište VIII Šibenik, 12. lipnja 2001.

SADRŽAJ

Broj 6

I.ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

35. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća ostanju u prostoru i Programa mjera za unapređenjestanja u prostoru Šibensko-kninske županije ........................................................................... 3

36. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća ostanju okoliša i programa zaštite okoliša ...... 24

II.GRAD SKRADIN

GRADSKO VIJEĆE

4. ODLUKA o donošenju Prostornog planauređenja Grada Skradina .............................. 25

5. ODLUKA o izmjeni Odluke o komunalnojnaknadi.......................................................... 48

6. ODLUKA o izmjeni Odluke visinikomunalne naknade ...................................... 49

7. ODLUKA o izmjeni Odluke o komunalnomdoprinosu ...................................................... 49

8. GODIŠNJI OBRAČUN Proračun GradaSkradina za 2000. godinu ............................. 50

III.GRAD ŠIBENIK

POVJERENIK VLADE RH

20. RJEŠENJE o izmjeni Rješenja oimenovanju članova Skupštine trgovačkogdruštva “Čempresi”, d.o.o. Šibenik .............. 51

21. ZAKLJUČAK o rasporedu sredstava inačinu poticanja kupnje divljači ................... 51

22. ZAKLJUČAK o odobrenju za uporabugrba Grada Šibenika Gradskom parkingu d.o.o.Šibenik .......................................................... 52

23. VJERODOSTOJNO TUMAČENJEodluke o ustrojstvu trgovačkih društava ....... 52

IV.GRAD VODICE

GRADSKO VIJEĆE

10. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNAGrada Vodica za 2001. godinu ...................... 53

11. ODLUKA o dodjeli priznanja GradaVodica za 2000. godinu ................................ 56

12. ODLUKA o davanju koncesije zaobavljanje komunalnih djelatnosti ................ 56

13. RJEŠENJE o imenovanju ravnateljaDječjeg vrtića “Tamaris” Vodice .................. 57

14. ZAKLJUČAK o prihvaćanju financijskogizvješća Gradskog proračuna Grada Vodica za

Strana 2 - Broj 6 SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Utorak, 12. lipnja 2001.

2000. godinu ................................................. 5715. ZAKLJUČAK o prihvaćanju financijskog

izvješća Pučke knjižnice i čitaonice za 2000.godinu ........................................................... 60

16. ZAKLJUČAK o prihvaćanju financijskogizvješća Dječjeg vrtića “Tamaris” Vodice za 2000.godinu ........................................................... 60

17. ZAKLJUČAK o prihvaćanju financijskogizvješća KP “Leć” Vodice za 2000 godinu ... 61

V.OPĆINA KISTANJEOPĆINSKO VIJEĆE

5. IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNAOpćine Kistanje za 2001. godinu .................. 61

6. ODLUKA o davanju na upravljanje,korištenje i održavanje dijela objekata općinskezgrade u vlasništvu Općine KistanjeDobrovoljnom vatrogasnom društu “Sveti Juraj”Kistanje ......................................................... 65

7. ODLUKA o davanju na upravljanje,korištenje i održavanje objekata Doma kulture uvlasništvu Općine Kistanje Udruzi Novo Janjevoiz Kistanja ..................................................... 65

8. ODLUKA o davanju na upravljanje,korištenje i održavanje športskog objekta uvlasništvu Općine Kistanje Nogometnom klubu“Janjevo” iz Kistanja .................................... 66

9. ODLUKA o dodjeli zadružne imovine..6610. ZAKLJUČAK o provedenoj javnoj

raspravi o Prijedlogu izmjene i dopune Odluke o

građevinskom području za teritorij bivše općineKnin - za područje Općine Kistanje ............. 67

11. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oobavljenoj reviziji Proračuna Općine Kistanje za2001. godinu ................................................. 67

VI.OPĆINA MURTER

OPĆINSKO VIJEĆE

2. ODLUKA o općinskim porezima ........ 673. ODLUKA o komunalnom doprinosu... 714. ODLUKA o pokretanju postupka za

utvrđivanje grba i zastave Općine Murter .... 735. ODLUKA o stjecanju, raspolaganju i

upravljanju nekretninama ............................. 736. ODLUKA o ugovornom povjeravanju

komunalnih poslova ...................................... 777. ODLUKA o koncesijama za obavljanje

komunalnih djelatnosti ................................. 788. ODLUKA o sufinanciranju izgradnje

športske dvorane Osnovne škole “Murterskiškoji” ............................................................. 79

9. PRAVILNIK o uvjetima i kriterijimastipendiranja učenika i studenata Općine Murter...................................................................... 80

10. ZAKLJUČAK o prihvaćanju primjedbi naPrijedlog prostornog plana Šibensko-kninskežupanije ......................................................... 82

11. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća oobavljenoj reviziji Proračuna Općine Murter za2000. godinu ................................................. 83

____________________

Utorak, 12. lipnja 2001. SLUŽBENI VJESNIK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Broj 6 - Strana 3

I.ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

35Na temelju članka 10. i 11. Zakona o

prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 3/94 i 68/98) i članka 16. Statuta Šibensko-kninskežupanije (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 8/94, 4/95 i 6/97), Županijskaskupština Šibensko-kninske županije, na 24sjednici, od 18. travnja 2001. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i

Programa mjera za unapređenje stanja uprostoru Šibensko-kninske županije

1. Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru iProgram mjera za unapređenje stanja u prostoruŠibensko-kninske županije.

2. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjeraza unapređenje stanja u prostoru Šibensko-kninske županije prilažu se ovom zaključku i činenjegov sastavni dio.

3. Ovaj zaključak stupa na snagu osmog danaod dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 350-01/01-01/1Urbroj: 2182/1-01-01-1Šibenik, 18. travnja 2001.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINAŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

PREDSJEDNIKDuje Stančić, v.r.

IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU

UVODZakonom o prostornom uređenju (NN, br. 30/

94, i 68/98 i 61/00) predviđeno je da učinkovitostprostornog uređenja Države osiguravaju Hrvatskisabor i Vlada Republike Hrvatske, te

predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalnesamouprave i uprave i to donošenjemdokumenata prostornog uređenja i drugihdokumenata određenih Zakonom o prostornomuređenju. Praćenje stanja u prostoru i praćenjeprovedbe dokumenata prostornog uređenjaprovodi se kroz obvezu izrade izvješća o stanjuu prostoru i programa mjera za unapređenje stanjau prostoru. Na taj način osigurava se ikoordinacija djelovanja među jedinicama lokalnesamouprave na području Županije. Istovremeno,Županija osigurava kontrolu u prostoru napodručjima pod magistralnom infrastrukturomkao i kontrolu područja od posebnog interesa zaŽupaniju i Državu.

Izvješćem o stanju u prostoru definira se stanjeu prostoru u odnosu na provođenje postojećihdokumenata prostornog uređenja, primjerenost iaktualnost planskih mjera koje su njima bilepredviđene. Izvješće sadrži analizu provođenjadokumenata prostornog uređenja i drugihdokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihoveučinkovitosti na svrhovito gospodarenjeprostorom, ocjenu zaštite i vrijednosti prostora iokoliša, te druge elemente od važnosti za prostor.

Programom mjera za unapređenje stanja uprostoru definira se cilj osnovnih zadaća (izradaprostorno-planske dokumentacije, opremanje iuređivanje građevinskog zemljišta, zaštitaprostora) i sve aktivnosti u dvogodišnjemrazdoblju koje Županija ocijeni potrebnimpoduzeti s ciljem zaštite prostora, sanacijeprostora te unapređenja kvalitete života. Programsadrži procjenu potrebe izrade novih odnosnoizmjenu postojećih dokumenata prostornoguređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnihpodloga za njihovu izradu i druge mjere odznačaja za izradu i donošenje tih dokumenata teza provođenje politike uređenja prostora idokumenata prostornog uređenja.

Teritorij Šibensko-kninske županije utvrđen jeZakonom o izmjeni i dopuni Zakona opodručjima županija, gradova i općina uRepublici Hrvatskoj (NN, broj 1/97). Umeđuvremenu se izmjenio broj jedinica lokalnesamouprave i njihova područja, tako da je danasu sastavu Županije 5 gradova (Šibenik, Knin,Drniš, Vodice i Skradin) i 13 općina (Rogoznica,Primošten, Pirovac, Tisno, Murter, Promina,


Ružić, Unešić, Biskupija, Kijevo, Civljane,Ervenik i Kistanje).

Vrlo detaljno i sveobuhvatno Izvješće o stanjuu prostoru, kao i Program mjera za unapređenjestanja u prostoru, donijela je Županijska skupštinaŠibensko-kninske županije na sjednici održanoj23. ožujka 1999. Izvješće i Program su objavljeniu Službenom vjesniku Šibensko-kninske županijebroj 3/99 od 20. travnja 1999. U navedenomIzvješću izrađena je detaljna analiza stanja uprostoru na način da su sistematizirani iobjedinjeni podaci o cjelokupnom prostoružupanije.

Ovo Izvješće o stanju u prostoru, stoga, nijeobimno kao prethodno, ali obuhvaća svepromjene koje je potrebno navesti, kao i analizuprovedbe prethodnog Programa mjera zaunapređenje stanja u prostoru. U ovom Izvješćune prilažu se statistički podaci jer je u tijeku novipopis stanovništva. Novim Programom sepokušavaju utvrditi potrebe koje bi proizlazile izrealnih mogućnosti.

Također se predviđa da će, nakon izmjenezakonodavstva u sferi prostornog uređenja isustava lokalne uprave i samouprave biti potrebnaizmjena i dopuna ovog Izvješća i Programa prijepredviđenog roka od dvije godine.

1. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUME-NATA PROSTORNOG UREĐENJA

Analiza provođenja dokumenata prostornoguređenja odnosi se na podatke o pokrivenostipodručja Županije prostornim planovima, što jeprikazano u grafičkom i tabličnom obliku.Koncepcijska obilježja i primjenjivost planskihmjera detaljno su analizirani u prethodnomIzvješću o stanju u prostoru.

Ovdje posebno naglašavamo da su se važećiprostorni planovi i odluke o građevinskimpodručjima starijeg datuma mijenjali za naseljaili dijelove naselja gdje je postojala potreba zahitnim “točkastim” izmjenama i dopunama usmislu određenih gospodarskih ili stambenihpotreba, kao i za jedinice lokalne samouprave ukojima su se trebali donijeti novi prostorniplanovi, pa su takve izmjene i dopune bileuvjetovane propisanom procedurom.

1.1. POKRIVENOST PODRUČJAŽUPANIJE PROSTORNIM PLANOVIMA

* Prostorni planovi općina i odluke ograđevinskim područjima

Područje bivših općina Šibenik i Knin jošuvijek je pokriveno nizom odluka o građevinskimpodručjima, uz iznimku Grada Vodica gdje suusvojen prostorni plan uređenja. Prostorni plan(bivše) općine Drniš izmjenjen je za područjaopćina Promina i Unešić, dok je donesen noviProstorni plan uređenja Grada Drniša - zapodručje te jedinice lokalne samouprave.

Do donošenja Prostornog plana Šibensko-kninske županije svi će prostorno planoviuređenja općina i gradova, temeljem Zakona oprostornom uređenju, morati biti usklađeni sagore navedenim dokumentima prostornoguređenja - kao planovima višeg reda.

Za područje većeg broja jedinica lokalnesamouprave u tijeku je izrada prostornih planovauređenja općina odnosno gradova: Civljane,Kijevo, Knin, Murter, Pirovac, Primošten,Rogoznica, Šibenik, Tisno. Kod ostalih se očitonisu stekli financijski ili drugi uvjeti za izraduosnovne prostorno-planske dokumentacije.

Tablica 1.: Prostorni planovi (bivših) općina

NAZIV OBUHVAT POVRŠINA IZRAĐIVAČ DONOŠENJE STATUSProstorni plan Bivša općina 842,41 Urbanistički zavod Službeni vjesnikOPĆINE DRNIŠ Drniš Dalmacije, Split općina Drniš, Knin na snazi

i Šibenik,12/78 i 14/84

Prostorni plan Bivša općina 842,41 Urbanistički institut Službeni vjesnikOPĆINE DRNIŠ Drniš (granice Hrvatske općina Drniš, Knin na snaziIzmjene i dopune građevinskih Zagreb i Šibenik,

područja) 11/88, 15/88 i 1/90


Prostorni plan Urbing Službeni vjesnikOPĆINE DRNIŠ Grad Drniš 355,48 Zagreb Šibensko-kninske na snaziIzmjene i dopune županije, 12/97za područje gradaDrniša

Prostorni plan Urbing Službeni vjesnikOPĆINE DRNIŠ Općina Unešić 187,56 Zagreb Šibensko-kninske na snaziIzmjene i dopune županije, 12/97za područje općineUnešić

Prostorni plan Urbing, Službeni vjesnikOPĆINE DRNIŠ Općina Promina 139,49 Zagreb Šibensko-kninske na snaziIzmjene i dopune županije, 14/98 i 18/98za područje općine

Prostorni plan Urbing,OPĆINE DRNIŠ Općina Ružić 160,39 Zagreb u izradiIzmjene i dopuneza područje općineRužić

Tablica 2.: Odluke o građevinskim područjima

NAZIV OBUHVAT IZRAĐIVAČ DONOŠENJE STATUSODLUKA Otok Murter, Općinski zavod za Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM naselje Pirovac urbanizam, Šibenik Drniš, Knin i Šibenik, 18/83PODRUČJU OTOKMURTER - PIROVACODLUKA Područje Općinski zavod za Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM Petrića glava urbanizam, Šibenik Drniš, Knin i Šibenik, 8/89PODRUČJU OTOKMURTER - PIROVACIzmjena i dopunaODLUKA Područje naselja Općinski zavod za Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM Primošten i Rogoznica urbanizam, Šibenik Drniš, Knin i Šibenik, 18/83PODRUČJU PRIMOŠTEN-ROGOZNICAODLUKA Područje pekare Općinski zavod za Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM u Primoštenu urbanizam, Šibenik Drniš, Knin i Šibenik, 2/89PODRUČJU PRIMOŠTEN-ROGOZNICA-Izmjena i dopunaODLUKA Otoci Žirje, Kaprije, Prvić i Krapanj; Općinski zavod za Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM naselja: Jadrtovac i Žaborić, te urbanizam, Šibenik Drniš, Knin i Šibenik, 22/83PODRUČJU ZA PRIOBALNAdijelovi Zaton, Raslina, SkradinNASELJA OPĆINE i dijelovi prostora za koje postoje

ŠIBENIK provedbeni planovi.


ODLUKA Područje Urbinag, Službeni vjesnik općina na snaziO IZMJENAMA I DOPUNAMA Grada Skradina Zagreb Drniš, Knin i Šibenik, 5/99ODLUKE O PRIOBALNIMNASELJIMA (BIVŠE) OPĆINE

ŠIBENIK, za područje Grada SkradinaODLUKA Područje Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINASKOM Žaborić - Jasenovo za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 4/92 PODRUČJU ZA PRIOBLANA Šibenik

NASELJA -Izmjene i dopuneODLUKA Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINASKOM Naselje Dubrava za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 24/83 PODRUČJU DUBRAVA ŠibenikODLUKA Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINASKOM Naselje Bilice za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 4/84

PODRUČJU BILICE ŠibenikODLUKA Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINASKOM Naselje Bilice i Jurasi za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 3/92

PODRUČJU BILICE-JURASI ŠibenikIZMJENA Prostor, Službeni vjesnik općina na snaziODLUKE O GRAĐEVINSKOM Naselje Bilice Šibenik Drniš, Knin i Šibenik, 9/98PODRUČJU BILICE ODLUKA Naselja: Boraja, Bratiškovci,O GRAĐEVINSKOM Čista mala, Čista Velika, Danilo Biranj,PODRUČJU Danilo Gornje, Danilo Kraljice, dio DonjegZA ZAGORSKI polja, Dragišići, Dubrava kod Tisnog,DIO OPĆINE Dubravice, dio Dvornica, Gaćelezi,ŠIBENIK Gorica, Goriš, Gračac, Gornja Grebaštica,

dio Donje Grebaštice, Ićevo-Raskršće,Jarebinjak, Konjevrate, Krković, Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snazi

Kruševo, Lađevci, Laškovica, za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 9/98Lepenica, Lozovac, Međare-Cicvare, Šibenik

Mravince, Oglavci, Perković,Piramatovci, Lozovac, dio Pirovca,

Plastovo, Podglavica, Podine, PodorljakPrimošten Burnji, Primošten Južni, Rupe,Sapini Doci, Sitno Donje, dio Skradina,

Slivno Gornje, Sonković, Vaćani,Velika Glava, Vrpolje, Vrsno, Žažvić, Ždrapanj

ODLUKA O IZMJENAMA Urbing, Službeni vjesnik općina na snaziI DOPUNAMA ODLUKE Područje Grada Skradina Zagreb Drniš, Knin i Šibenik, 5/99O GRAĐEVINSKOM PODRUČJUZAGORSKOG DIJELA (BIVŠE)OPĆINE ŠIBENIK, za područjeGrada SkradinaODLUKA Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM Otok Zlarin za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 7/85

PODRUČJU OTOKA Šibenik

ZLARINAODLUKA Službeni vjesnik općina na snaziO GRAĐEVINSKOM Bivša općina Knin Drniš, Knin i Šibenik , 23/83


PODRUČJU ZA PODRUČJE

OPĆINE KNINODLUKA u izradiO GRAĐEVINSKOM Područje Općine Kistanje

PODRUČJU ZA PODRUČJEOPĆINE KNIN, Izmjene i dopune

za područje Općine KISTANJEODLUKA O IZUZETNOJ Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziREKONSTRUKCIJI Bivša općina Šibenik za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 13/84

ŠibenikODLUKA O IZUZETNOJ Općinski zavod Službeni vjesnik općina na snaziREKONSTRUKCIJI Bivša općina Šibenik za urbanizam, Drniš, Knin i Šibenik, 30/86

Šibenik

Tablica 3.: Prostorni planovi uređenja općina ili gradova

Redni broj Naziv Izrađivač Stanje radova Datum Objavaopćine ili ili datum objave Službeni vjesnikgrada donošenja Šibensko-kninske

županije1. ŠIBENIK Urbing, izrađen konačni

Zagreb prijedlog2. DRNIŠ Urbing, Zagreb 15. 12. 1999. 10. 02. 2000. 1/003. KNIN Urbos, Split u izradi4. SKRADIN Urbing, Zagreb 17. 04. 2001.

Urbanistički5. VODICE institut 16. 10. 1997. 18. 11. 1997. 13/97.

Hrvatske,Zagreb

6. ROGOZNICA Urbos, Split izrađen konačniprijedlog plana

7. PRIMOŠTEN Urbos, Split izrađen konačniprijedlog plana

8. PIROVAC Urbos, Split izrađen prijedlogplana + javnarasprava

9. TISNO Urbos, Split izrađen konačni10. MURTER prijedlog11. RUŽIĆ nije u izradi12. UNEŠIĆ Urbing, izrađen konačni

Zagreb prijedlog13. PROMINA nije u izradi14. KISTANJE nije u izradi15. ERVENIK Urbos, Split u izradi16. KIJEVO Gin Company, izrađen prijedlog

Zadar plana17. BISKUPIJA Urbos, Split u izradi18. CIVLJANE Gin Company, izrađen prijedlog

Zadar plana


* Prostorni planovi područja posebne namjene

Na području Šibensko-kninske županije dvasu nacionalna parka: Nacionalni park “Krka” iNacionalni park “Kornati”. Za ta područja su1990. doneseni prostorni planovi područjaposebne namjene, a tijekom 1995. godinepristupilo se izradi izmjena i dopuna navedenihprostornih planova. Temeljem Programaprostornog uređenja Republike Hrvatske (NN,50/99) navedene izmjene i dopune za obazaštićena područja će se elaborirati kao noviprostorni planovi. O Prijedlogu prostornog planaNacionalnog parka “Kornati” provedena jetijekom jeseni 2000. godine javna rasprava, a istose očekuje za PP NP “Krka” kroz narednihnekoliko mjeseci.

Poseban problem je obvezatnost primjenevažećeg Prostornog plana Nacionalnog parkaKrka (N.N. 1/90) u dijelovima prostora GradaSkradina i Grada Šibenika, koji temeljem Zakonao izmjenama Zakona o proglašenju Nacionalnogparka “Krka” (N.N. 13/97) nisu pod najvišimstupnjem zaštite, ali se prostorni planovinavedenih jedinica lokalne samouprave (u izradi)moraju obavezno usklađivati s istim.

Na području Šibensko-kninske županijetakođer se nalaze dijelovi dvaju parkova prirode:“Vransko jezero” i “Velebit”. Ministarstvo zaštiteokoliša i prostornog uređenja sa Županijskimzavodom za prostorno uređenje Ličko-senjskežupanije vodi izradu PP PP “Velebit”, dok izradaPP PP “Vransko jezero” još nije započela.

Svi ostali zaštićeni dijelovi prirode su podingerencijom Županije, ali se do ovog trenutkanije pristupilo izradi prostorno-planskedokumentacije za bilo koji zaštićeni prostor.

* Osnove korištenja i zaštite prostora

Temeljem Uredbe o prostornom uređenju uratom zahvaćenim područjima RepublikeHrvatske (NN 14/92) izrađene su 1993. godineza područja bivših općina Drniš, Knin i Šibenikosnove korištenja i zaštite prostora. Radi se ovažnim analitičkim dokumentima koji nisu imali

provedbeni karakter, ali su izuzetno značajne jersu u njima po prvi puta sistematizirani podaci oprostoru po utvrđenoj metodologiji.

Iz navedenih prostornih osnova triju bivšihopćina crpili su se podaci i smjernice za izraduProstorne osnove Šibensko-kninske županije,koja je izrađena 1998. godine i predstavljala jepolazište za izradu svih studija i separata u svrhupripreme Prostornog plana Šibensko-kninskežupanije.

* Generalni urbanistički plan - urbanističkiplan uređenja

Za uže područje Grada Šibenika još uvijek jena snazi GUP Šibenika iz 1988. koji je u dvanavrata pretrpio niz “točkastih” izmjena.

Za uže područje Grada Drniša usvojen je 1997.novi GUP Drniša. Očekuje se njegovareambulacija u smislu primjene Zakona o izmjeniZakona o prostornom uređenju iz 1998. i 2000.godine.

Za uže područje Grada Knina usvojen je 1999.novi GUP Knina.

Za uže područje Grada Skradina izrađuje se“regulacijski plan Skradina”, kojega će trebatipreraditi i uskladiti sa Zakonom o prostornomuređenju kako bi ga bilo moguće usvojiti u formiurbanističkog plana uređenja.

Za područje Tribunja, Vodica i Srime u izradije novi urbanistički plan uređenja.

Temeljem navedenih prostornih planova širihpodručja izrađen je i u primjeni niz prostornihplanova užih područja i drugih dokumentaprostornog uređenja:, provedbeni urbanističkiplanovi, urbanistički projekti, te razne studije iidejni projekti. Ovi dokumenti predmet supojedinih izvješća općina i gradova u Županiji.


Tablica 4.: Generalni urbanistički planovi i Urbanistički planovi uređenjaNAZIV OBUHVAT POVRŠINA IZRAĐIVAČ DONOŠENJE STATUSGENERALNI URBANISTIČKI grad Šibenik 2550 ha Urbanistički Službeni vjesnik na snaziPLAN GRADA ŠIBENIKA institut Hrvatske,općina Drniš,

Knin iZagreb Šibenik, 14/88

IZMJENE I DOPUNE Službeni vjesnik na snaziGENERALNOG grad Šibenik Urbing, Zagreb Šibensko-kninskeURBANISTIČKOG županije, 8/99PLANA GRADA ŠIBENIKAII. IZMJENE I DOPUNE Službeni vjesnik na snaziGENERALNOG grad Šibenik Urbing, Zagreb Šibensko-kninskeURBANISTIČKOG županije, 1/01PLANA GRADA ŠIBENIKAGENERALNI URBANISTIČKI Službeni vjesnik na snaziPLAN GRADA KNINA grad Knin 900 ha Urbos, Split Šibensko-kninske

županije, 11/99GENERALNI PLAN Službeni vjesnik na snaziUREĐENJA GRADA DRNIŠA grad Drniš 850 ha Urbing, Zagreb Šibensko-kninske

županije, 3/971.2. DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU* Izvješće o stanju u prostoru i* Program mjera za unapređenje stanja u prostoruVećina jedinica lokalne samouprave je, u skladu sa zakonskom obvezom, u periodu od 1994.

godine donosila izvješća o stanju u prostoru i programe mjera za unapređenje stanja u prostoru. Utablici donosimo pregled izvješća i programa za sve jedinice lokalne samouprave.

Generalno, programi mjera za unapređenje stanja u prostoru u većini slučajeva su preambiciozni,a njihova realizacija je veoma mala, između ostalog iz financijskih razloga, kadrovske neekipiranosti.

Tablica 5.: Pregled izvješća o stanju u prostoru i programa mjera za unapređenje stanja u prostoruRedni broj Naziv Datum donošenja Datum objave Objava

Službeni vjesnikŠibensko-kninskežupanije

0. ŽUPANIJA 23. 03. 1999. 20.04. 1999. 3/991. ŠIBENIK 26. 06. 1998. 07. 08. 1998. 9/982. DRNIŠ 15. 12. 1999. 10. 02. 2000. 1/003. KNIN 15. 12. 2000. 29. 12. 2000. 12/004. SKRADIN 23. 12. 1998. 22. 03. 1999. 2/995. VODICE 14. 12. 1998. 29. 12. 1998. 17/986. ROGOZNICA 20. 03. 2001. 17. 04. 2001. 3/017. PRIMOŠTEN 10. 11. 1998. 26. 11. 1998. 15/988. PIROVAC 02. 02. 1999. 08. 03. 1999. 1/999. TISNO 16. 06. 1999. 26. 08. 1999. 8/9910. MURTER 16. 06. 1999. 26. 08. 1999. 8/9911. RUŽIĆ 30. 08. 1996. 15. 01. 1997. 1/9712. UNEŠIĆ 14. 04. 2000. 31. 05. 2000. 5/0013. PROMINA 28. 04. 2000. 31. 05. 2000. 5/0014. KISTANJE 28. 07. 1998. 22. 09. 1998. 11/9815. ERVENIK 03. 08. 1998. 15. 10. 1998. 12/9816. KIJEVO 21. 12. 1998. 31. 12. 1998. 18/9817. BISKUPIJA 14. 04. 1998 10. 11.. 1998. 14/9818. CIVLJANE - 31. 12. 1998. 18/98


1.3. KONCEPCIJSKA OBILJEŽJAPROSTORNOG RAZVITKA NA TEMELJUPOSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJAStrategija i Program prostornog uređenja

Države

Strategija prostornog uređenja Državeodređuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja iplaniranja u skladu s ukupnim gospodarskim,društvenim i kulturnim razvojem. Strategijasadrži osnove za usklađivanje i usmjeravanjeprostornog razvoja, organizaciju prostora Države,razvojne prioritetne djelatnosti te planske cjelinezajedničkih prostornih i razvojnih obilježja, zakoje će se prostorni planovi područja posebnihobilježja.

Programom prostornog uređenja Državeutvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenjeStrategije prostornog uređenja Države.Programsadrži osnovne ciljeve u prostoru, kriterije ismjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina,prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljevaprostornog uređenja, te na temelju prirodnih,gospodarskih i kulturnih polazišta određujeosnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje inamjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša,sustav središnjih naselja, i sustav razvojnedržavne infrastrukture.

OSNOVNI CILJEVI I USMJERENJAPROSTORNOG RAZVOJAPROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA

* Osnaživanje prostorno razvojne struktureDržave uvažavanjem oblika i morfoloških cjelinanacionalnog teritorija, postojeće mreže naselja iprometno razvojnih koridora, te razmještajaresursa i to:

* uspostavom realnog policentričnog modelaprostornog razvitka

* unapređenjem uvjeta života kvalitetnomunutarnjom organizacijom naselja

* težnjom za uravnoteženim razvitkom razvojagospodarstva u cijeloj Državi

* kontrolom i usmjeravanjem procesalitoralizacije Jadranske obale i koncentracijestanovništva u nakoliko jačih obalnih centara

* provođenjem mjera za usporavanjem rastavelikih gradova radi stvaranja uvjeta zauravnoteženim razvojem na svim područjima

* Povećanje vrijednosti i kvalitete prostora iokoliša i prilagođavanje razvojnih ciljevaznačajkama prostora, uz isključenje negativnihutjecaja na prostor i okoliš.

* Racionalno korištenje i zaštita nacionalnihdobara i svrhovito korištenje resursa, što će sepostići prvenstveno:

* racionalnim korištenjem prostora zaizgradnju, očuvanjem fizičke i funkcionalnecjelovitosti te kvalitete poljoprivrednog išumskog zemljišta sprečavanjem usitnjavanjaareala i osiguranjem krajobrazne cjelovitosti

* zaštitom vrijednosti prostora, vrijednihprirodnih i stvorenih resursa, očuvanje biološkeraznolikosti te osobito pažljivim korištenjemresursa koji sve više postaju ili su sve višeugroženi (čista tla, pitka voda, šumske zajednicei druga).

* Uvažavanje zajedničkih obilježja i osobitostipodručja, prirodne cjelovitosti, ekološkeosjetljivosti, razvijenosti i ograničenjainfrastrukture, turističke atraktivnosti i drugihznačajki pojedinih područja kao osnove zautvrđivanje zajedničkih kriterija i razmještajadjelatnosti, u sklopu izrade dokumenataprostornog uređenja i razvojnih programa.

* Razvoj infrastrukturnih sustava na cijelompodručju Države sukladno razvojnim potrebamai europskim mjerilima.

* Osiguranje učinkovitosti sustava prostornoguređenja usavršavanjem organizacijskih,zakonskih i drugih okvira sustavne skrbi oprostoru i prostornom razvoju, a osobito:

* postizanjem cjelovitosti obuhvata svihrelevantnih aspekata prostornih zahvata u svimfazama

* provođenjem integralnog planskog pristupa* osiguranjem preglednosti planskih postavki

na svim razinama i fazama uređenja prostora* stručnim i organizacijskim

osposobljavanjem institucija planiranja iprovođenja planova uspostavljanjem nužnekoordinacije svih sudionika

* ostvarivanjem kontinuiteta djelovanja* Usmjeravanje prostorno razvojnih prioriteta

prvenstvena na poboljšanje učinkovitosti uokvirima već izgrađenog i korištenog prostora,


te na stvaranje uvjeta za nove programe radipokretanja gospodaraskih aktivnosti i poboljšanjakvalitete na svim, osobito, depopulacijskimpodručjima. Ovo se posebno odnosi:

* obnovu ratom zahvaćenih područja* stvaranje uvjeta za pokretanje i unapređenje

gospodarstva* iskorištenje raspoloživih potencijala* sanaciju kritičnih mjesta i ugrožavanja

prostora okoliša (izgradnja na jadranskompodručju, bespravna izgradnja, zaštićena baština,poljoprivredne i šumske površine, područjaeksploatacije mineralnih sirovina i dr.)

* svrhovitu zaštitu interesa obrane

Prostorni planovi bivših općina i odluke ograđevinskom području

* Prostorni plan bivše općine Drniš

Prostorni plan izrađen je prije više od dvadesetgodina. Plan je zastario, nije usklađen s novomzakonskom regulativom i novim teritorijlanopolitičkom podjelom jedinica lokalnesamouprave, kao ni novim kretanjima u društvu.

U općini Drniš mogućnost ukupnogdugoročnog razvoja temeljila se na razvojupoljoprivredne proizvodnje, razvoju industrijskihgrana komplementarnih razvoju jadranskogpodručja, te razvoju turizma kao dosadnerazvijene grane.

U novije vrijeme izrađene su nove izmjene idopune Plana kojima su korigirane granicegrađevinskih područja naselja i način uređivanjaprostora u izvangrađevinskom području, a što jeusklađeno sa Zakonom o prostornom uređenju inajnovijim potrebama stanovništva (OpćinaPromina, Općina Unešić, Grad Drniš).

* Odluke o građevinskim područjima zaprostore bivših općina Šibenik i Knin

Niz odluka o građevinskim područjima zaprostore bivših općina Šibenik i Knin u primjenisu od 80-ih godina. Ove odluke su manjkavidokumenti prostornog uređenja budući da senjima utvrđuju tek granice građevinskog područjai osnovni oblici njihovog uređivanja. Za objebivše općine karakterističana jepredimenzioniranost građevinskih područjanaselja. Ovo je posebno naglašeno za kninsko

područje, gdje su u pojedinim naseljima utvrđenagrađevinska područja koja višestruko premašujuizgrađenu strukturu istih ( pr. Kistanje).

Novi prostorni planovi uređenja općine/grada* Prostorni plan uređenja Grada DrnišaOvim Planom se pokušalo artikulirati

mogućnosti uređivanja prostora u odnosu naprocjenu ukupnih gospodarskih i razvojnihmogućnosti u sagledivom vremenskom periodu.U tom smislu je donošenje ovog plana vrlokorisno.

* Prostorni plan uređenja Grada VodicaOvaj Plan je donesen 1997. godine - kao prvi

novi prostorno plan uređenja jedne jedinicelokalne samouprave u Županiji. Njime se posebnonaglašava turistička orijentacija Grada Vodica.Budući da je plan donešen prije Izmjena Zakonao prostornom uređenju i Pravilnika o sadržajumjerilima kartografskih prikaza, obveznimprostornim pokazateljima i standardu elaborataprostornih planova - sve iz 1998., svakako ga jepotrebno preraditi u formalnom smislu, ali iuskladiti u sadržajnom smislu sa odredbamaProstornog plana Županije (koji je predusvajanjem).

Prostorni planovi područja posebne namjene* Prostorni plan Nacionalnog parka Krka* Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati

“Nacionalni park je prostrano područje osobiteprirode, kulturne, znanstvene, odgojne,obrazovne, estetske, turističke i rekreativnevrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanihili neznatno izmijenjenih ekosistema. Unacionalnom parku dozvoljene su djelatnostikojima se ne ugrožava izvornost biljnog iživotinjskog svijeta, te hidrografske,geomorfološke, geološke i pejzažne vrijednostinacionalnog parka, kao i radnje kojima se održavaili uspostavlja prirodna ravnoteža.”

Iz gornje, zakonske definicije jasno proizlazei prostorno-planska određenja prema nacionalnimparkovima. U slučaju NP “Krka” preširokoutvrđene granice, a u slučaju NP “Kornati” očitnesklad između proklamiranih načela zaštite i


realnosti (bespravna izgradnja), utjecali su naizmjenu granica kao i pokušaj da se prilikomizrade novih prostornih planova uravnoteži odnosnačela zaštite prirode i antropogenih utjecaja.Prijedlozi jednog i drugog plana na tragu su takvihrješenja.

PROSTORNI PLANOVI UŽIH PODRUČJA

Generalni urbanistički planoviGeneralni urbanističkih planovi starijeg

datuma su bili preambiciozni u predviđanjimarasta stanovništva, gospodarskih i turističkihkapaciteta. Također, pri izradi ove prostornoplanske dokumentacije vlasničko stanje nijepredstavljalo nikakvo ograničenje u planiranjusadržaja. Isto tako, bilo slijedom odredbi tadavažećeg Zakona o prostornom planiranju, biloodredbi planova, predviđala se izrada cijelog nizaprovedbenih urbanističkih planova.

Uvjeti planiranja u to vrijeme dopuštali suplaniranje različitih sadržaja na terenu uprivatnom vlasništvu, a da se pri tome nijepristupalo otkupu terena. Kako se planiranisadržaji nisu realizirali, teren je i dalje ostajao uprivatnom vlasništvu, a položajno je bio vrloatraktivan (blizina grada, naselja, građevinskogpodručja ili atraktivno obalno područje), to jemalo po malo započeo proces bespravneizgradnje koji je, pošto se na njega nije reagiralomjerama koje bi ga zaustavile, poprilično zauzeomaha i doveo bivšu općinu Šibenik na jedno odprvih mjesta po broju bespravno izgrađenihobjekata.

Ostali dokumenti prostornog uređenjaZa provedbu generalnih urbanističkih planova

izrađen je na svim područjima Županije, apogotovo obalnom području, velik brojprovedbenih urbanističkih planova ili drugihprovedbenih planova u skladu sa tada važećomzakonskom regulativom. Uglavnom su realiziranioni planovi gdje je bilo moguće pripremitizemljište u smislu izvlaštenja, ili gdje se većimdijelom planom utvrđena parcelacija podudaralasa zatečenom. Međutim kada se radi o stambenimzonama, i to u planovima koji nisu realizirani ukratkom vremenu nakon donošenja, ostala jenemogućnost rješavanja planirane parcelacije, a

time i velike teškoće u provedbi takvih planova.

2. OCJENA PROSTORNO PLANSKEDOKUMENTACIJE I NJENA UČINKO-VITOST

Postojeći prostorni planovi izrađeni zapodručje Županije (osim nekolicine novih) neodgovaraju novoj teritorijalnoj podjeli i novimdruštvenim i gospodarskim odnosima, premda sunjima predviđena prostorno planska usmjerenjageneralno i danas prihvatljiva (prostorni planoviza bivše općine Drniš i Šibenik). S obzirom naprostornu neravnomjernost razvitka, u koncepcijikoja je prezentirana, jasno su definirana osnovnatežišta razvitka, zatim glavna središta, te razvojneveze.

Opća obilježja koncepcije prostornog razvitkapodručja Šibensko-kninske županije detaljno suelaborirana u prethodnom Izvješću o stanju uprostoru. Za probleme koji su istaknuti može sereći da su kroz protekli period u nekim sredinamai produbljeni. Naime, uporabljivost prostornihplanova starijeg datuma je, nažalost, ostala narazini građevinskih područja naselja.

Osnovni razlozi za ovakvo stanje su generalnomanjkav odnos prema planiranju, kao inedostatak zakonske regulative za provebuprostornih planova (izvlaštenje zemljišta u koristgrada ili općine, propisi o urbanoj komasaciji isl.). Često se stoga, cijeli kompleksan procesprostornog planiranja svodi na pojednostavljenoutvrđivanje građevinskih područja, a ne naprenošenje jasnih stavova o dugoročnomrazvojnom interesu u dimenziju prostora,odnosno održivog razvoja.

U prethodnom Izvješću izneseni su i detaljnoanalizirani podaci o racionalnosti korištenjaprostora obalnog područja. Prema dostupnimpodacima negativni trendovi bespravne izgradnjese nastavljaju, makar u ovom trenutku nemamopreciznu sliku o broju novih bespravnosagrađenih objekata na obalnom području.Sigurno je jedan od razloga i u činjenici da se uprotekle dvije godine nije usvojio niti jedanprostorni plan uređenja općine ili grada obalnogdijela Županije.

2.1. PROSTORNI PLAN ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE


Prostorni plan Županije osnovni je prostorno-planski dokument s kojim svi planovi nižeg redamoraju biti usklađeni. Kroz ovaj dokumentprostornog uređenja iskazuju se sve zajedničkepotrebe, razvojne opcije i njihovaoperacionalizacija kroz smjernice za uređivanjei zaštitu prostora na ukupnom području Županije.

Izradu Prostornog plana Županije vodi ikoordinira Županijski zavod za prostornouređenje. Zavod još uvijek nije ekipiran u skladus Pravilnikom o uvjetima koje mora ispunjavatižupanijski odnosno gradski zavod za prostornouređenje za obavljanje poslova izrade prostornihplanova (“NN” br. 104/98). Stoga je Županijaugovorila stručnu suradnju na izradi PPŽ-a sazagrebačkom tvrtkom “Urbing” d.o.o..

S Koncepcijom prostornog plana Šibensko-kninske županije, Županijsko poglavarstvo jeupoznato na sjednici održanoj 16.ožujka 2000. agradonačelnici i načelnici na kolegiju sa šibensko-kninskim županom 28.ožujka 2000. Prethodnastručna rasprava o planskim rješenjima PPŽ-aodržana je 26.svibnja 2000. Odazvali su sepredstavnici gradova i općina, javnih ikomunalnih poduzeća, državnih i lokalnih tijelai ostali koji su mogli imati primjedbe.

Na 40. sjednici održanoj 17.listopada 2000.Županijsko poglavarstvo je donijelo Zaključak outvrđivanju Prijedloga prostornog planaŠibensko-kninske županije i upućivanja istog najavnu raspravu.

Javni uvid u Prijedlog prostornog planaŠibensko-kninske županije trajao je 60 dana, od30. listopada do 28. prosinca 2000. godine, uprostorijama Županijskog zavoda za prostornouređenje u Šibeniku, te u trajanju od 15 dana, od7. do 21. studenog 2000. godine u Drnišu,Vodicama i Primoštenu, te od 24. studenog do 8.prosinca 2000. godine u Kninu, Murteru iSkradinu.

Javno izlaganje održano je 12. prosinca 2000.godine, u Krešimirovu domu.

Tijekom javnog uvida na Prijedlog prostornogplana Šibensko-kninske županije pristiglo je ilije upisano u knjige primjedbi 36 očitovanja,prijedloga i primjedbi.

Početkom veljače je načinjeno Izvješće ojavnoj raspravi s obrađenim primjedbama, te jedostavljeno svim jedinicama lokalne samouprave

radi davanja mišljenja. Predstavnička tijela sudužna u roku od 60 dana - dakle do sredinetravnja, dostaviti mišljenja, koja će se obraditi ipotom s kompletnim materijalom dostavitiŽupanijskom poglavarstvu radi utvrđivanjakonačnog prijedloga.

U svim fazama rada na Županijskomprostornom planu aktivno su sudjelovali članoviŽupanijskog savjeta za prostorno uređenje. Savjetje sastavljen od niza stručnjaka koji, prema svomstručnom angažmanu, pokrivaju pojedinapodručja. Po pozivu predsjednika Savjeta, u radusu često sudjelovali pročelnici državnih ureda iupravnih tijela Županije, kao i predstavniciGospodarske komore, Turističke zajednice idrugi.

Zaključno, u dosadašnjem radu na Prostornomplanu Županije osim djelatnika Zavoda i Urbinga,bio je uključen velik broj kompetentnih ljudi, ajavno predstavljanje PPŽ-a započelo je pred višeod godinu dana. Smatramo, dakle, da je bilodovoljno vremena i mogućnosti za davanjeprimjedbi, budući da smo javnosti htjeli datimnogo više prostora i vremena nego što jepropisano.

2.2. POSEBNO NAGLAŠENI PROBLEMIUGROŽAVANJA OKOLIŠA

Prostor Šibensko-kninske županije je vrloosjetljivo područje. Dva nacionalna parka,pripadajuće obalno more i brojni otoci suosjetljivi prirodni resursi s kojima treba opreznogospodariti. Dispozicija otpadnih voda, krutogotpada i onečišćenost zraka (u manjoj mjeri) sulimitirajući faktor i kvalitetnog razvoja ikvalitetnog življenja. Postupnim rješavanjempostojećih problema možemo koristiti i štititi sveprirodne resurse, smišljeno gospodariti dobrimakoje je stvorio čovjek, a pri tome štititi okoliš iosigurati razvitak.

U prethodnom Izvješću o stanju o prostorudetaljno su izloženi svi problemi, dok će se jošiscrpnije ova tematika obraditi u Izvješću o stanjuokoliša koje se izrađuje paralelno s ovimIzvješćem o stanju u prostoru.

3. INFORMACIJSKI SUSTAV O PRO-STORU

U smislu realizacije prethodnog Programa


mjera za unapređenje stanja u prostoru,financijskih i kadrovskih mogućnosti, izvršenoje slijedeće:

1. nabavljene su geodetske podloge :- TK 1:200000, (u analognom obliku)- TK 1:100000, (u analognom i digitalnom-

skeniranom i vektoriziranom obliku)- TK 1:25000, (u analognom i digitalnom-

skeniranom obliku)- HOK 1:5000 - dio Županije, prema

konkretnim zadacima, (u analognom idigitalnom-skeniranom obliku)

- kontaktne kopije M ~ 1:20000 - za cijeluŽupaniju (u analognom obliku)

U Županijskom zavodu su podloge obrađenena način da je u svakom trenutku i za svakonaselje moguće grafički prezentirati traženu temu.

2. U smislu političke, teritorijalne i statističkepodjele (prema popisu iz 1991.) raspolažemopodacima o državnoj granici, granicama županije,gradova, općina i naselja u analognom idigitalnom obliku.

3. Najveći dio podataka o prirodnoj i kulturnojbaštini imamo u analognom obliku, a diodostupnog materijala priređen je u digitalnomobliku u svrhu uspostave ISOP-a.

4. Podaci o prostornoplanskoj dokumentacijiažuriraju se u digitalnom obliku prema ažurnostidostave podataka od općina i gradova. Nažalost,ni najnoviji prostorni planovi općina nisu namdostavljeni u digitalnom obliku.

5. Podatke o državnoj i županijskojinfrastrukturi, te o lovištima posjedujemo udigitalnom obliku na razini točnosti mjerila1:100000, a dijelom na razini točnosti mjerila1:25000.

6. Postojeće korištenje površina i planirananamjena i načini korištenja prostora posjedujemona razini točnosti mjerila 1:100000.

Posebno naglašavamo da se uložilo dosta trudana obuci djelatnika za određene programskepakete (AutoCAD, AutoCAD Map,CADOverlay, ESRI ArcView).

Veći broj radnih mjesta opremljen je osobnimračunalima. Međutim, radi prevelike količinegrafičkih podataka koji zauzimaju znatne količinememorije i čija obrada zahtjeva složene operacije,dio opreme već stvara poteškoće u uporabi.

4. BESPRAVNA IZGRADNJAU proteklom periodu Ministarstvo zaštite

okoliša i prostornog uređenja poduzelo jeslijedeće:

1. započelo je s aktivnostima na pripremiPrograma sanacije bespravne izgradnje na raziniDržave. U tom smislu je formirana Radna skupinaza provedbu Programa sanacije bespravneizgradnje na području Šibensko-kninske županije.Ova Radna skupina se nikad nije sastala, jer niProgram nije prezentiran.

2. U proteklih godinu dana intenziviralo jeaktivnosti na uklanjanju objekata koji suizgrađeni bez građevinske dozvole ili protivnograđevinskoj dozvoli, i to prema prioritetima usmislu zaštite vrijednosti prostora na kojima setakvi objekti nalaze, odnosno premagrađevinskom stanju objekata u smislu opasnostiza korisnike ili prolaznike.

Pojedine općine u Šibensko-kninskoj županijisu u smislu kvalitetne pripreme svojih prostornihplanova naručile sveobuhvatne analize bespravneizgradnje (Rogoznica).

Županijski zavod za prostorno uređenje je, usmislu nastavka rada na analizi stanja obalnogpodručja, obradio podatke dobivene od općina,što je koristilo za formuliranje odredaba zaprovođenje PPŽ-a u odnosu na ovaj fenomen.

Niti jedan novi prostorni plan u obalnompodručju Županije u međuvremenu nije usvojen,dijelom zbog problema na koje se naišlo uodređenju prema zatečenoj bespravnoj izgradnjina obali.

5. INFRASTRUKTURA5.1. Cestovni prometCestovna prometna mreža koja je na

raspolaganju Županiji nedostatna je i treba jemodernizirati. Ona je nedostatna za potrebepovezivanja Županije s ostalim dijelovimaHrvatske, kao i za međusobno povezivanjedijelova Županije. Generalna je ocjena postojećegstanja cesta ove prometne mreženezadovoljavajuća i traži unapređenjagrađevinskog stanja cesta i podizanje razinetehničkog standarda i sigurnosti odnosno ulaganjau modernizaciju mreže. Najveći problem je lošakvaliteta prometnica (oštećenost površinekolnika,uzdužni nagibi, radijusi, širina


prometnica, križanja cesta nižeg reda s cestama višeg reda).Najznačajnije događanje za razvitak cestovnog prometa u Šibensko-kninskoj županiji, u proteklom

razdoblju, je izrada i donošenje studija utjecaja na okoliš (SUO) za ceste najviše razine služnosti, ato su autoceste.

Izrađene su i prihvaćene:- SUO : Autocesta Zagreb-Split, dionica Knin-Drniš-Perković (02. srpnja 1998. godine)- SUO : Jadranska autocesta, dionica Zadar 2 - Šibenik (12. travnja 1999. godine)- SUO : Jadranska autocesta, dionica Šibenik - Split (21. rujna 2000. godine)u čijem je donošenju aktivno sudjelovao Županijski zavod za prostorno uređenje.

Navedene studije su, uz vrednovanje sveobuhvatnog utjecaja na okoliš, utvrdile trasu navedenihcesta i priključna čvorišta u Županiji, a ujedno su poslužile kao podloga za izdavanje lokacijskihdozvola, koje su za obje dionice Jadranske autoceste već izdane.

Program poboljšanja državnih cesta (Program betterment, rekonstrukcije i izmještanja) u proteklomrazdoblju znatno je podigao kvalitetu Jadranske ceste od Šibenika prema Zadru, kao i na dijelu cesteD-33: Šibenik-Drniš-Knin (dionica Šibenik-Pakovo Selo, bez rekonstrukcije Konjevratske drage).

Generalna je ocjena županijske i lokalne cestovne mreže da je nezadovoljavajuća, što je prvenstvenoposljedica visokog učešća neasfaltiranih poteza, te lošeg građevinskog stanja cesta i niske razinetehničkog standarda i sigurnosti.

Stoga, upravo na ovoj razini prometnog povezivanja treba uložiti najviše napora da semoderniziranim prometnicama omogući dnevna migracija stanovništva, te uspostave lokalni irazvojno-vezni pravci.

Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN,79/99, 111/00) na području Županije slijedeće su ceste:

Državne ceste:* D1 GP Macelj (granica R. Slovenija) - Krapina - Zagreb - Karlovac-Gračac - Knin -

Brnaze - Split (D8)* D8 GP Pasjak(granica R. Slovenije) - Šapljane - Rijeka - Zadar - Split -

GP Klek (granica R. BiH) - Gp Zaton Doli (gr. R. B i H)Dubrovnik - GPKarasovići (gr. SR.J.)

* D27 Gračac (D1) - Obrovac - Benkovac - Stankovci - D8* D33 GP Strmica(gr. R B i H) - Knin - Drniš - Šibenik (trajektna luka)* D56 Islam Latinski (D8) - Smilčić - Benkovac - Skradin - Drniš - Sinj (D1)* D58 Šibenik (D8) - Boraja - Trogir (D8)* D59 Knin (D1) - Kistanje - Bribirske Mostine - Putičanje - Kapela (D8)* D121 Murter - Tisno - D8

Županijske ceste* Ž6025 Obrovac (D27) - Kaštel Žegarski - Ervenik - Kom - D1* Ž6026 Obrovac (Ž6025) - Medviđa - Kistanje - Manastir Krka* Ž6033 Otrić(D1) - Pribudić - Pađene(D1)* Ž6034 Plavno - Radljevac - Knin (D1)* Ž6052 Ž6027 - Lisičić - Brgud - Bjelina - Ž6026* Ž6053 Ervenik (Ž6025) - Biovičino selo - Ž6026* Ž6054 Mokro Polje - Radučić (D509)* Ž6055 D59 - Oklaj - Drniš (Ž6246)* Ž6056 Vrbnik (D33) - Oklaj - Karalić - Širitovci (Ž6246)* Ž6057 Kovačić - T.L. “Slap Krčić”


* Ž6058 D1 - Biskupija - Orlić - Riđane - Zvjerinac (D33)* Ž6068 Stankovci (D27) - Kašić Banjevački - Pirovac (D8)* Ž6069 Ž6067 - Morpolača - Čista Mala (D59)* Ž6070 Dobropoljci - Đevrske (D59)* Ž6071 D 59 - Gačelezi (D27)* Ž6072 D56 - Bribir - D59* Ž6073 D56 - Piramatovci* Ž6074 D59 - Varivode - Dubravice (Ž6075)* Ž6075 Ž6246 - Rupa - Dubravice - Skradin (D56)* Ž6076 PKP Visovac - Ž6077* Ž6077 Širitovci(Ž6246) - Drinovci - Ž6078* Ž6078 Ž6055- Trbounje - Kaočine - Pakovo selo (D33)* Ž6079 Ramljane (D33) - Orlić* Ž6080 D33 - Kninsko Polje - D1* Ž6081 D33 - Biočić - Miočić - Parčić - Ž6095* Ž6082 Siverić (D33) - Vrlika - Ježević - Bajagić - Otok - Grab - D220* Ž6083 Kijevo (D1) - Milaši - Cetina* Ž6085 D121 - Jezera* Ž6086 D27 - Tribunj* Ž6087 Vodice (D8) - Srima D8* Ž6088 Raslina - Zaton - D8* Ž6089 Sonković - Gračac (D56)* Ž6090 NP Krka - D56* Ž6091 D33 - Danilo Gornje - Sitno Donje - Prgomet - Plano - D8* Ž6092 Konjevrate (D33) - Unešić - G. Utore - Ž6098* Ž6093 D33 - Pokrovnik* Ž6094 D33 - Žitnić - Unešić (Ž6092)* Ž6095 D33 - Kadina Glavica - Gradac - Baljci* Ž6096 Gradac - D56* Ž6097 Mirlović Polje - D56* Ž6098 D56 - Kladnice - Kaštel Stari (Ž6137)* Ž6106 Šibenik:D33 - D8* Ž6107 T.N.Solaris - D8* Ž6108 D58 - Jadrtovac - D8* Ž6109 Ž6091 - Vrpolje (D58)* Ž6110 Unešić (Ž6092) - Sitno (Ž6091)* Ž6126 D8 - Rogoznica* Ž6127 Grebaštica (D8) - Sapina Doca - D8* Ž6128 D8 - Dvornica* Ž6246 Đevrske (D59) - Širitovci - Drniš (D33)* Ž6247 Uzdolje - D33* Ž6250 Murter (D121) - Betina - D121

5.2. Željeznički promet

Željeznička pruga Zagreb-Oštarije-Knin-Split veza je sjeverne Hrvatske s Dalmacijom, a temeljemZakona o sigurnosti u željezničkom prometu razvrstana je na dionici Zagreb-Oštarije kao magistralnaglavna željeznička pruga , dok je “lička” dionica Oštarije-Knin-Split i dionica Knin-Zadar razvrstanakao magistralna pomoćna pruga.


Pruga je dio 5. evropskog koridora i TERmreže magistralnih pruga C-E 71 koja povezujeJadran sa zemljama srednje Evrope. Evropa je1997.g. usvojila 5. i 10. prometni koridor krozHrvatsku što zahtjeva povećanje kvalitetehrvatskih pruga na evropsku razinu. Predmetnipravac predviđen je kao prioritet i u planovimarazvoja Hrvatskih željeznica.

Pruga Zagreb-Split služi za mješoviti prometputničkih i teretnih vlakova. Današnjegrađevinske karakteristike na dionici Knin-Splitdozvoljavaju brzinu 60-70 km/h, te na toj dionicipruga nije elektrificirana. Korisne duljinekolodvorskih kolosjeka većinom iznose 300-400m, pa i manje.

Nepovoljne građevinske karakteristike prugemalih radijusa do 250 m, uzdužnog nagiba 18-25 ‰, nepotpuna ili gotovo nikakvaopremljenost, uzrok su nepovoljniheksploatacijskih uvjeta i ograničenih prijevoznihmogućnosti. Signalizacija i uređaji zaoznačavanje su uništeni. Ovakovo naslijeđeno izatečeno stanje uvećano je i ratnim razaranjima.

Za promet je nedavno otvorena željezničkapruga preko Bihaća, ali na njoj je uspostavljentek promet roba nakon manje sanacije kolosijeka,gornjeg i donjeg stroja, bez obnove elektrovučnihpostrojenja.

U proteklom razdoblju značajno je podignutasigurnost na križanjima u istom nivou željeznicai cesta izradom više automatiziranih signalnihuređaja.

5.3. Pomorski prometOsim lokalnog putničkog prometa, dužobalni

ili prekojadranski promet za Šibenik gotovo da ine postoji. U okviru ukupnog prometnogpovezivanja Šibenik treba razvijati kao važnoprometno ishodište (grad i luka) i strateškočvorište, što treba utjecati na njegov budućiprostorni razvitak. Danas je luka Šibenik izgubilaznačaj glavne morske luke za određene vrstetereta te je potrebno preispitati ulogu lukeŠibenik.

Novo formiranu trajektnu luku Šibenikpotrebno je opremiti kako bi omogućila boljeuključenje Šibenika u dužobalnu brzu trajektnuvezu, kao i učvrstila već uspostavljenemeđunarodne trajektne veze s Italijom.

5.4. Zračni prometZračni promet danas nije zastupljen u Županiji.

Razvoj zračnog prometa, a napose razvoj zračnihluka kao terminala u sklopu zračnog prometa,moguće je promatrati na prostoru Županije samou kontekstu razvoja cjelokupnog prometnogsustava regije i šire.

Prema tome, neposredan značaj zračnih lukau prometnom sustavu jest u tome što se prometnisustav nadopunjuje i kompletira sa svim koristimakoje pruža zračni promet. S druge strane, razvojili potreba izgradnje jedne zračne luke(aerodroma) može se promatrati samo u okviruaerodromske mreže Republike Hrvatske, te uzistovremenost planiranja flote zrakopova, što jegotovo presudan čimbenik u unutrašnjemzračnom prometu.

Na području srednje i južne Dalmacije postojezračne luke Zadra, Splita i Dubrovnika. Navedenezračne luke su koncipirane za putnički, robni temeđunarodni i unutrašnji promet. Uzimajućikriterij 50-og kilometra, možemo konstatirati dazračne luke Zadar i Split ne pokrivaju područjeŽupanije, a isto tako niti područje tercijarnezračne luke (2C/1A kategorije) u zoniPokrovnika.

Iako su okončani zemljani radovi na poletno-sletnoj stazi u dužini 800m i širini 30m, uzmogućnost produljenja na 3000m i uz to što jenavedeni aerodrom predmet sve postojećeprostorne dokumentacije na nivou Županije iPrograma prostornog uređenja RH isti nijeuvršten u Strategiju prometnog razvitka RH(prosinac 1999.).

S obzirom na poterbe turizma, zdravstvenezaštite i sigurnosti potrebno je apostrofiratinedostatak helidroma na pojedinim otocima našežupanije.

5.5. ElektroopskrbaStanje elektroenergetskog sustava

zadovoljavala je potrebe opskrbe električnomenergijom pučanstva i gospodarstva na područjuŽupanije. Taj sustav čini distributivna mreža 35kV,odnosno 30 kV, zatim transformatorskestanice omjera transformacije 35/10 kV uunutrašnjosti Županije, 30/10 kV uz obalu iizgrađene hidroelektrane.

Prostorom Županije također prolaze i


dalekovodi višeg naponskog nivoa (380 kV 220kV i 110 kV ). Navedeni dalekovodi projektiranisu i izgrađeni za transport električne energijeunutar prijenosnog sustava države.

U tijeku je i izgradnja dalekovoda 110 kV HEMiljacka I - TS 110/35 kV Knin zbog priključenjaHE Miljacka I na distributivnu mrežu 110 kV.Sada HE Miljacka predaje električnu energiju umrežu na naponskom nivou 10 kV i 35 kV.Izgrađena je prva faza TS 110/35/10(20)kV Drniškao transformacija 35/10 kV i uključena je uelektroenergetski sustav putem DV-a 110 kVBilice-Knin. Pred konačnim dovršenjem je TS30/10(20)kV Rogozica sa priključnimdalekovodom.

Mreža 35 kV izgrađena je zračnimdalekovodima s Al/Če vodičima. Mreža 10 kVizgrađena je pretežno radijalno zračnimdalekovodima s Al/Če vodičima. Na glavnim(magistralnim) pravcima 10 kV dalekovodi suizgrađeni na čelično rešetkastim i betonskimstupovima, a najdulji dio mreže izgrađen je nadrvenim stupovima.

Niskonaponska mreža loše je kvalitete te toutječe na kvalitetu opskrbe električnom energijommalih potrošača.

5.6. Pošta i telekomunikacijePoštanski i telekomunikacijski centar Šibenik

pokriva ukupni prostor Županije. Budući da jepostignut relativno visok stupanj razvojatelekomunikacija, ovog trenutka ne predviđaju senikakve korekcije ili izmjene u koncepciji sustavaopćine niti ima potrebe za prioritetnim iliprivremenim zahvatima.

Sav poštanski i telefonski promet odvija sepreko Poštanskog i TK centra u Šibeniku te poštai automatskih centrale u Drnišu i Kninu.

Poštanski promet jedan je od faktora kojiizravno utječu na razvoj cijelog područja i toukoliko su prometne veze pravilno usmjerene idimenzionirane u određenim pravcima, te u tomsmislu treba započetu modernizaciju mreže poštanastaviti.

5.7. VodoopskrbaPodručje Županije opskrbljuje se s više

vodoopskrbnih sustava. Kvaliteta vodoopskrbeje u porastu, naročito uz obalu nakon izgradnje

velikih vodoopskrbnih sustava prema Zadru iprema Rogoznici. U zaleđu kvalitetavodoopskrbe nije zadovoljavajuća zato što velikidio zaleđa nije pokriven cjevovodima, a znatandio postojećih sustava je neekonomičan s velikimgubicima u oštećenim azbest-cementnimcijevima, te su potrebne mnoge rekonstrukcije.

Najznačajniji radovi na vodoopskrbi, koji suupravo izvedeni, su vodosprema od 10 000 m3na Lozovcu i pripadajuća crpna stanica, vodovodod Lozovca do Primoštena i Rogoznice.Napravljeni su značajni radovi na vodoopskrbiPrimoštena Burnoga, bitno poboljšana kvalitetavodoopskrbe u području Danila nakonprikapčanja dosadašnjeg vodovoda savodozahvatom na jezeru Torak na primoštensko-rogoznički vodovod, vodovod Kijevo kao ipoodmakli radovi na vodoopskrbi Općine Unešićsa izvora Čikole.

5.8. Odvodnja otpadnih voda - Zaštita vodaOdvodnja otpadnih voda na području Županije

nije zadovoljavajuća. Postojeći sustavi odvodnjene zadovoljavaju tehnološki, jer su to gotovoredovito mješoviti sustavi odvodnje otpadnih ioborinskih voda, tako da ih je teško podići naveću razinu pročišćavanja. Postojeći sustavi nezadovoljavaju ni kapacitetom ni kvalitetom, aredovito završavaju kao direktni ispust urecipijent bez ikakvog pročišćavanja. Svakako jenajveći problem u ovom području gdje ne postojinikakva kanalizacija, a to je u većini općina, paje jedini način zbrinjavanja otpadnih voda putemseptičkih jama, koje su često u naravi crne jame.

Kompletan sustav odvodnje otpadnih vodapredložen je u Studiji zaštite voda na područjuŠibensko-kninske županije (Sl. vj. Šibensko-kninske županije br. 9/2000), koja predlaže 23kanalizacijska sustava rješenja otpadnih voda ipri tome razlikuje tri područja odnosno načinazbrinjavanja otpadnih voda i to područje priobaljai otoka, područje uz vodotoke i područje gdje seotpadna voda nakon pročišćenja ispušta u teren.

Najznačajniji radovi iz oblasti odvodnjeotpadnih voda je početak realizacije sustava zapročišćavanje otpadnih voda grada Šibenikaizgradnjom armirano-betonskog kolektora odMula Krke do prepumpne stanice u Mandalini.


PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJESTANJA U PROSTORU ŠIBENSKO KNINSKEŽUPANIJE

UVODProgramom mjera za unapređenje stanja u

prostoru predlažu se aktivnosti kojima će se kroznaredno dvogodišnje razdoblje osiguratinajoptimalniji uvjeti za razvitak, uz istovremenuprimjenu svih onih mjera kojima se maksimalnoštiti prostor kao vrijedno i ograničeno nacionalnodobro.

Županija svoje interese u prostornom uređenjudirektno štiti Županijskim prostornim planom.Međutim, Županija mora biti stalno aktivna iprilikom izrade i donošenja svih prostornihplanova u područjima gdje je mogućeidentificirati njene interese: prostorni planoviuređenja gradova i općina, generalni urbanističkiplanovi i urbanistički planovi, prostorni planovipodručja posebnih obilježja.

U tom smislu poseban interes Županije semože identificirati slijedećim područjima:

- magistralnoj infrastrukturi (državnog ižupanijskog značaja)

- obalnom području i pomorskom javnomdobru

- zaštićenim objektima prirodne ili kulturnebaštine ili objektima za koje se predviđa takvazaštita

- značajnijim gospodarskim zonama- središtima jedinica lokalne samouprave- poljoprivrednim i šumskim površinama- nedovoljno razvijenim i depopulacijskim

područjima (granična područja i otočni prostor)- drugim područjima utvrđenim zakonom,

propisima ili Županijskim prostornim planom.Programom mjera za unapređenje stanja u

prostoru sve planirane aktivnosti se premamogućnostima Proračuna, te zakonskim i drugimobvezama, usklađuju po prioritetima.

1. IZRADA DOKUMENATA PROSTO-RNOG UREĐENJA

U nadležnosti Županije je izrada i donošenjeProstornog plana Županije, kao i svi prostorniplanovi koji obuhvaćaju prostor više od jednejedinice lokalne samouprave, odnosno većinaodluka o građevinskom području bivših općina

Knin i Šibenik.Prostorni planovi nacionalnih parkova i

parkova prirode su u nadležnosti Države, ali jeŽupanija preko Županijskog zavoda za prostornouređenje uvijek aktivno uključena u njihovupripremu i izradu.

Prostorni planovi ostalih područja posebnihobilježja su u nadležnosti Županije, ukoliko nijedrugačije propisano.

1.1. IZMJENA DOKUMENATAPROSTORNOG UREĐENJA

Temeljem Zakona o prostornom uređenju(“NN”, br. 30/94, 68/98 i 61/00) Prostorni plan(bivše) općine Drniš, odluke o građevinskompodručju i generalni urbanistički planovi kojeprovedbene odredbe imaju objavljene u glasilujedinice lokalne samouprave, kao i svi prostorniplanovi doneseni nakon 30. travnja 1986. kojiprovedbene odredbe imaju objavljene u glasilujedinice lokalne samouprave, ostaju na snazi dodonošenja odgovarajućih planova prema Zakonu.

Navedeni planovi i odluke o građevinskompodručju mogu se mijenjati na način utvrđenZakonom i programom mjera za unapređenjestanja u prostoru, s tim da izmjene moraju bitiusuglašene sa važećim planom višeg reda.

1.2. IZRADA NOVIH DOKUMENATAPROSTORNOG UREĐENJA

PROSTORNI PLAN ŽUPANIJEŽupanijski plan osnovni je prostorno planski

dokument Županije. Nakon njegova donošenja,svi planovi nižeg reda moraju biti s istimusuglašeni. U slučaju neusuglašenostiprimjenjuju se odredbe Prostornog planaŽupanije.

U Izvješću o stanju o prostoru su navedenesve aktivnosti na izradi i proceduri usvajanjaProstornog plana Županije.

Slijedeće aktivnosti su:1. stručna obrada pristiglih mišljenja

predstavničkih tijela jedinica lokalne samoupraveu Županiji

2. izrada i utvrđivanje Konačnog prijedlogaPPŽ-a od strane Županijskog poglavarstva(svibanj o.g.)

3. ishođenje potrebnih suglasnosti odnadležnih ministarstava, te mišljenje susjednih


županija (rok je 60 dana)4. usvajanje Plana na Županijskoj skupštini

Šibensko-kninske županije

PROSTORNI PLANOVI PODRUČJAPOSEBNIH OBILJEŽJA

Prostornim planom Županije određuju seprostori za koje će biti nužna izrada prostornihplanova područja posebnih obilježja.

Do donošenja Prostornog plana Županijemoguće je započeti s pripremnim aktivnostimaza izradu prostorno planske dokumentacije.

Za područja koja će se Prostornim planomŽupanije predložiti za utvrđivanje određenogstupnja zaštite u smislu Zakona o zaštiti prirode,moguće je započeti s pripremom elaboracije uskladu s propisima.

Za izradu prostornih planova područja koja suzaštićena ili se PPŽ-om predlaže njihova zaštitažupanijskog ranga, potrebno je ostvaritifinancijsku i stručnu suradnju s nadležnimjedinicama lokalne samouprave.

PROSTORNI PLANOVI UREĐENJAOPĆINA I GRADOVA

GENERALNI URBANISTIČKI PLANOVIURBANISTIČKI PLANOVI UREĐENJAProstornim planom Županije utvrđuje se

strukturni model prostornog i funkcionalnograzvoja Županije. Taj model se u prostorno -planskom smislu provodi kroz prostorne planoveuređenja općina i gradova, generalne urbanističkeplanove i urbanističke planove uređenja. Stogasu za sve navedene planove utvrđena osnovnanačela koja je potrebno uvažavati.

Budući da se u postupku donošenja svih gorenavedenih planova mora zatražiti suglasnost ousuglašenosti s PPŽ-om, preporuča se da jedinicelokalne samouprave budu u stalnoj suradnji saŽupanijskim zavodom za prostorno uređenje, kojije nadležan za praćenje stanja u prostoruŽupanije, te raspolaže svim relevantnimpodacima i stručnim osobljem.

STRUČNE PODLOGE ZA LOKACIJSKUDOZVOLU ZA OBJEKTE I PODRUČJA ODINTERESA ZA ŽUPANIJU

Prostornim planom Županije će se utvrditi svizahvati u prostoru za koje će biti potrebno izraditi

stručne podloge u svrhu pripreme i izradelokacijskih dozvola. U tom smislu će Županijskizavod za prostorno uređenje pružati svu potrebnustručnu suradnju nadležnim državnim tijelima iliinvestitorima.

1.3. OSTALE MJERE ODZNAČAJA ZA IZRADU, DONOŠENJE IPROVOĐENJE DOKUMENATA PROSTO-RNOG UREĐENJA

1.3.1. INFRASTRUKTURACestovni prometZa poboljšanje razine kvalitete cestovnog

prometa porebno je postupno povećavati razinuizdvajanja sredstava za održavanje cesta premapunom standardu održavanja, izgraditi dionicecesta, uključujući i zaobilaznice gradskih iprigradskih prostora, kvalitetnije povezati otokes kopnom, izraditi treće trake, popraviti tehničkeelemente, rekonstruirati raskrižja, a postupno sebaviti i pripremom dokumentacije za izgradnjucesta najviše razine služnosti (auto-ceste, brzeceste).

Prema, od Vlade RH, upravo donesenomProgramom građenja i održavnja javnih cesta zarazdoblje od 2001. do 2004. godine (N.N. 19/2001) na području naše županije možemoočekivati slijedeće radove na državnim cestama:

- D1 : izgradnja obilaznice Knina, uređenjeceste kroz Knin,

rekonstrukcija mosta preko Orašnice,rekonstrukcija križanja u Staroj Straži- D8 : završetak križanja u Rogoznici- D121: rekonstrukcija ceste od Kapele do

Tisnog- D33 : izgradnja obilaznice Konjevratske

Drage- pripremni radovi na izgradnji nove ceste

Ražine - Tromilja- program Bettermenta- JAC : radovi na dionici od Zadra do

Splita nisu predviđeni u ovomprogramskom razdoblju.

Radovi na poboljšanju kvalitete služnosti nažupanijskim i lokalnim cestama odvijat će seprema usvojenom Srednjoročnom programurazvoja mreže županijskih i lokalnih cesta.


Uz navedene programe dodatno ističemopotrebu konačnog definiranja obilaznice Drnišai nastavak rekonstrukcije ceste D - 33 premaKninu kao i rekonstrukciju ceste D - 58.

Među najznačajnijim pitanjima unapređenjacestovnog prometa u Županiji je iznalaženjenačina ubrzane realizacije ceste od čvora Ražinedo Tromilje budući da ista nije dobila adekvatnomjesto u spomenutom Programu Vlade RH.

Željeznički prometU narednom razdoblju značajnije investicije

koje se očekuju na “ličkoj” pruzi su prvenstvenoradovi na rekonstrukciji donjeg i gornjeg stroja usmislu podizanja osovinskih pritisaka sa 18 t na22,5 t po osovini.

Na “unskoj” pruzi planiraju se znatnijaulaganja u sanaciju gornjeg i donjeg stroja kao iu remont kolosijeka u svrhu povećanja sigurnostii kvalitete prijevoza, jer se uskoro očekujeuspostava putničkog prometa. U dužem planskomrazdoblju može se očekivati elektrifikacijanavedene pruge.

Na zajedičkom djelu pruge od Knina doPerkovića i Šibenika ne planiraju se znatnijaulaganja, osim zaštite kolodvora i cestovnogprijelaza zajedničkim automatskim signalnimuređajem u Žitniću, i rekonstrukciju - sanacijumosta preko Orašnice koji je oštećen od bujica.

Najznačajnija događanja su u planiranjurazvoja i rekonstrukcije željeznice i to uistraživanju trase “ličke” pruge od Gračaca prekoRadučića, Oklaja, Pokrovnika do Perkovića uskladu s Programom prostornog uređenja RH. Tuje potrebno kvalitetno definirati priključak Drnišai Šibenika, kao i mogućnost povezivanjanavedene trase na koridor Jadranske željeznice.

U cilju integralnog objedinjavanja prometa ugradu Šibeniku potrebno je detaljno istražitimogućnost izgradnje prometnog terminala nanačin da se čeoni kolodvor u Šibenikurekonstruira i skrati , kako bi se mogao objedinitina istom mjestu uz željeznički kolodvor,autobusni gradski i međugradski kolodvor,trajektna luka za međunarodni i tuzemni prometputnika.

Potrebno je objediniti interese Šibensko-kninske županije, Grada Šibenika i HŽ nazajedničkom interesu na definiranju i pripremi

realizacije željezničke trase na zoni Podi, kaovažnog generatora za buduća ulaganja u istu.

Pomorski prometPotrebno je poboljšati pomorske brodske veze

s ostalim djelovima Hrvatskog primorja i otocimatj. trebna se intenzivnije uključiti u uzdužobalnubrodsku liniju.

Naročito je potrebno poraditi na poboljšanjuorganizacije i intenziviranju lokalnih pomorskihveza u funkciji oživljavanja i razvitka otoka. Utom smislu odlučujući utjecaj na kvalitetupomorsko prometnog povezivanja otoka ima irazvitak otočnih trajektnih i ostalih luka i razvitakotočke cestovne infrastrukture.

Neki od najznačajnijih razvojnih planovapoboljšanja veze otoka s kopnom su završetakizgradnje trajektnog pristaništa, proširenje rive izaštita lukobrana na otoku Žirju, izrada novogtrajektnog pristaništa na Kapriju, sanacija starerive kao i izgradnja trajektnog pristaništa u uvaliBoci na Zlarinu, kako bi trajektna veza s kopnompostala stalna.

Zračni prometAktivnosti na nastavku realizacije tercijarnog

aerodroma na Pokroviku treba nastaviti jer je onod izuzetnog značaja za Županiju. Stoga on moranaći mjesto i u razvojnim dokumentima RH nesamo kao tercijarni aerodrom, nego,sagledavajući ozbiljna ograničenja susjednihzračnih luka i ekonomske prednostiobjedinjavanja zračnog prometa u ovoj regiji, kaodugoročno i primarno strateško opredjeljenje.

U mreži zračnog prometa u skladu skoncepcijom boljeg povezivanja otoka kao ipovećanja turističke ponude i sigurnosti življenjana otocima potrebno je realizirati dogovore okoizgradnje helidroma na otoku Žirju u blizini uvaleMikavica, otoku Zlarinu u Bratskom Polju iPrviću nasuprot groblja.

ElektroopskrbaNajznačajnija građevina na području Županije

je TS 110/30/10 kV Podi koja će uz opskrbu zonemješovite namjene Podi u konačnici biti itransformacija 110/25 kV za potrebeelektrifikacije željezničke pruge Šibenik - Kninodnosno za napajanje EVP Primorsko Vrpolje.


Od dalekovoda potrebno je izgraditi nastavakDV-a 110 kV Bilice - Trogir do TS 110/30/10kV Podi. Također je potrebno nastaviti izgradnjuDV-a 110 kV Bilice - Kapela - Biograd od većzavršenog dijela DV-a Bilice - Vodice, koji sesada koristi kao vod 30 kV.

Za područje grada Drniša planira se nastavakizgradnje druge faze TS 110/35/10(20) kV Drnišsa svim nivoima transformacije.

U zapadnom dijelu Županije planirana jeizgradnja TS 110/30 kV Kapela, kojom se rješavaopskrba električnom energijom zapadnog dijelažupanije i dio područja Zadarske županije (općinaStankovci i Lišane i dio područja gradaBenkovca).

Od objekata 35 kV planirana je izgradnja TS30/10(20) kV Murter, a umjesto u ratudevastiranih i u većoj mjeri uništenih TS 35/10(20) kV Oklaj i Knin, izgradit će se nove.

Na području općine Ružić, potrebno jeizgraditi TS 35/10(20) kV Ružić te priključni DV35 kV TS Unešić - TS Ružić - dalekovod TSDrniš - TS Kosovo.

Potrebno je izvršiti vrednovanje iskoristivostihidroenergetskog potencijala na vodotocima ienergetskog potencijala na mogućim lokacijamapogodnim za izgradnju drugih obnovljivih izvoraenergije kao što su vjetroelektrane i solarneelektrane, a prema istraživanju energetskoginstituta “Hrvoje Požar”, kao i mogućnostuklapanja istih u postojeći krajobraz, a na nekimlokacijama i uklapanje u zaštićene djeloveprirode.

Pošta i telekomunikacijePoštanski i telekomunikacijski sustav na

području županije i prije teritorijalno političkepodjele po županijama bio je u nadležnosti Cen-tra Šibenik te ta organizacija i danas zadovoljava.

U cilju povećanja kvalitete telekomunikacijapotrebno je izvršiti dodatne radove narekonstrukciji mreže i izgraditi:

- optički kabel: transžupanijski kabel sjever-jug: Šibenik-Drniš-Knin,

- pomorski optički kabel: Zablaće-Zlarin-Prvić-Obonjan-Kaprije-Žirje; Murter-kopno,

- nove RR veze: po potrebi dopostave fiksnih veza u sklopu gradnje drugihinfrastrukturnih sadržaja,

- nove stanice i odašiljače za mobilnutelefoniju,

- kontinuirano rekonstruirati pretplatničkumrežu kao i glavnu mrežu uz postavljanjesvjetlovodnih kablova

PlinofikacijaS obzirom na sve pozitivne karakteristike plina

kao energenta, potrebno je odmah započeti sapripremom dokumentacije za plinofikacijuŽupanije - vezano na cjeloviti sustav plinofikacijeDalmacije, te sagledati mogućnost lociranjaplinske elektrane na području Županije.

VodoopskrbaOd radova koji se očekuju u skoroj budućnosti

na području vodoopskrbe su realizacijavodozahvata na rijeci Čikoli u prvoj fazirealizacije i uređej za kondicioniranje vode naplatou Lozovca, dok bi se u drugoj fazi realizacijeizveo vodozahvat na rijeci Krki na Visovačkomjezeru. Istim vodoopskrbnim sustavom opskrbitće se i zona mješovite namjene Podi s dovoljnimkoličinama vode iz cjevovoda koji je neposrednotangira.

U tijeku su radovi na izgradnji i poboljšanjuvodoopskrbe u nizu općina: Tisno, Ružić, Unešić,Drniš, Promina, Biskupija, Skradin.

Značajni radovi su na uvođenju telemetrije unadzoru i upravljanju nad objektimavodoopskrbnih sustava, koja se u sljedećemrazdoblju mogu očekivati u većem obimu.

Odvodnja otpadnih voda - Zaštita vodaNačelna rješenja iz Studije zaštite voda na

području Šibensko-kniniske županije, u ciljuunaprijeđenja stanja odvodnje otpadnih voda,treba što prije razraditi i ugraditi u prostornoplansku dokumentaciju jedinica lokalnesamouprave. Studija predlaže da se sve otpadnevode, prethodno dovedene na razinu zagađenjaza standardne kućanske otpadne vode, prihvate,u načelu, u razdjelni kolektorski sustav, dovedudo uređaja za pročišćavanje, istretiraju dozadanog stupnja čistoće i zatim ispuste urecipijent.

U slijedećem razdoblju očekuju se radovi nanastavku izgradnje sustava za pročišćavanje iotpadnih voda grada Šibenika na način da se


nakon izgradnje prepumpne stanice u Mandaliniizgradi kolektor s uređajem za pročišćavanje, azatim i podmorski ispust s jugoistočne straneotoka Zlarina. Sustav također treba razvitiprihvaćanjem otpadnih voda TLM-a, Solarisa,Brodarice, Ražina, Zablaća, Mandaline, kao inastavkom izgradnje kolektora od Mula Krkepreko Doca do Crnice.

Prioritetno je potrebno sagledati mogućnostii vrijeme zbrinjavanja otpadnih voda većihpriobalnih naselja, a osobito gradova Knina iDrniša, koji otpadne vode bez prethodnogtretmana ispuštaju u Krku i Čikolu i u skladu stim donijeti odgovarajuće dinamičke planove.

Od velike važnosti je nastaviti s provođenjemsanitarne zaštite izvorišta koja se koriste uvodoopskrbi, a koja do danas nisu zaštićena. Tose poglavito odnosi na vodozahvate Izvor Čikole,Miljacka, Šimića vrelo, Torak.

Zaštita od štetnog djelovanja vodaU cilju umanjenja opasnosti i smanjenja štete

koji nastaju od bujičnih tokova, potrebno jeprovoditi mjere regulacije korita, radove naobogaćivanju vegetacije slivnih površina zbogsmanjenja erozije tla, radove na terasiranjuzemljišta. Na području Županije dominira slivnopodručje rijeke Krke, dok manji dio otpada naslivno područje Zrmanje i Cetine. Tako se najvćiradovi očekuju na regulaciji korita Krke, Čikolei Butižnice, naročito na separacijskom kanaluizmeđu Butižnice i Krke. Znatniji radovi sepredviđaju na regulaciji bujica Čikole Mahnitaša,Badnja i Trzbalićevca i bujicama Krčića i Kijeva.

1.3.2. MJERE ZA PROVOĐENJEUSVOJENIH DOKUMENATA

U protekle dvije godine Županijski zavod zaprostorno uređenje se postupno stručno i tehničkiosposobljavao u smislu zadataka koji proizilazeiz Zakona o prostornom uređenju: koordinacijaizrade Prostornog plana Šibensko-kninskežupanije, praćenje stanja u prostoru i vođenjedokumentacije prostora, suradnja prilikompripreme i izrade prostornih planova nacionalnihparkova “Krka” i “Kornati”, rad nainformacijskom sustavu o prostoru, te suradnjasa svim jedinicama lokalne samouprave na izradinjihovih prostornih planova. Time se steklo

veliko iskustvo i stručno znanje u područjuprostornog planiranja.

U smislu navedenog potrebno je poduzeti svemjere kako bi Županijski zavod mogaosudjelovati ili voditi pripremu svih prostornihplanova koji su od značaja za Županiju (prostorniplanovi općina, generalni urbanistički planovi iurbanistički planovi uređenja, te prostorni planovipodručja posebnih obilježja), te u smisluPravilnika o uvjetima koje mora ispunjavatižupanijski odnosno gradski zavod za prostornouređenje za obavljanje poslova izrade prostornihplanova (“NN” br. 104/98) ekipirati Županijskizavod na način da samostalno može izrađivatiodređene prostorne planove.

U smislu provedbe Prostornog planaŠibensko-kninske županije bit će potrebnoizraditi više studija, za što je potrebno osiguratisredstva (korištenje mora, turizam, infrastrukturai dr.).

Također će biti potrebno osiguravati sredstvaza sufinanciranje izrade prostornih planova zapodručja koja su od posebnog interesa zaŽupaniju i Državu, kao što su otočko područje,granično područje, ratom zahvaćena područja,odnosno područja posebnih obilježja.

INFORMACIJSKI SUSTAV O PROSTORUU cilju daljnjih kvalitetnih pomaka u radu na

uspostavi informacijskog sustava o prostoruŠibensko-kninske županije, potrebno je slijedeće:

- daljnje stručno usavršavanje djelatnikaŽupanijskog zavoda za prostorno uređenje idrugih upravnih tijela na programskim paketimaza obradu prostornih podataka

- dogradnja postojeće opreme i nabavka noveopreme prema mogućnostima i utvrđenimplanovima i programima rada

- daljnja postupna nabava i digitalizacijageodetskih i katastarskih podloga, premapotrebama i stanju ažurnosti

- nabava ažurnog fotomaterijala - zračnihsnimki različitih mjerila, te nabava ortofotosnimki za područja gdje postoji interes Županije

- obrada satelitskih snimki u svrhu ažurneinventarizacije stanja zemljišta, te različitihmogućnosti primjene u pripremi i izradiprostornih planova,

- ažuriranje svih relevantnih statističkih


podataka na osnovi najnovijeg popisastanovništva

- objedinjavanje svih relevantnih podataka oprirodnoj i kulturnoj baštini,

- nastavak rada na kontinuiranom praćenjuizrade i realizaciji dokumenata prostornoguređenja,

- uspostava katastra infrastrukture državnog ižupanijskog značaja,

- nastavak rada na kontinuiranom praćenjustanja bespravne izgradnje.

Sve navedeno su elementi jedinstvenoginformacijskog sustava Županije u kojemŽupanijski zavod za prostorno uređenje, po svojojfunkciji i zakonskim obavezama, mora biticentralno tijelo. U narednoj fazi u sustav jepotrebno uključiti županijska upravna tijela, dokje kasnije potrebno uključiti sve drugezainteresirane korisnike podataka o prostoru:javna i komunalna poduzeća, gradovi i općine tedržavna upravna tijela. Svrha je brza uspostava irazmjena svih relevantnih podataka o prostoru,što će u budućnosti bitno skratiti vrijeme potrebnoza pripremu i izradu prostornih planova, teomogućiti kvalitetnije gospodarenje prostorom.

2. PRIJEDLOG MOGUĆIH AKTIVNOSTIU ODNOSU NA BESPRAVNU IZGRADNJU

Problem bespravne izgradnje je vrlokompleksan i nije ga moguće objektivno sagledatiukoliko se promatra samo s jednog aspekta, pr.djelovanja inspekcijskih službi. Njegovorješavanje u svakom slučaju zahtjeva političkuvolju i konsenzus od razine Države do razinelokalne zajednice.

S aspekta Županije i jedinica lokalnesamouprave, vodeći računa o objektivnimmogućnostima i instrumentima kojimaraspolažemo, smatramo da je nužno slijedeće:

1. Što hitnije usvojiti Prostorni plan Županije.2. Prevladati nesporazume koji se uočavaju

prilikom usuglašavanja o planskim rješenjimaprostornih planova općina i gradova na obalnompodručju (gdje je problem najizraženiji), i štohitnije donijeti te planove.

3. Kontinuirano pratiti stanje u prostoru narazini Županije i jedinica lokalne samouprave

kako bi se prostoni planovi nižeg reda(urbanistički planovi uređenja i detaljni planoviuređenja) izrađivali i donosili prije nastankanegativnih posljedica u prostoru, a ne kao instru-ment za legalizaciju narušenog stanja.

4. Realno predviđati probleme u programimamjera za unapređenje stanja u prostoru i obaveznoosigurati veća sredstva u proračunima zaplaniranje i uređivanje prostora. To je, naime,jedna od osnovnih Ustavom utvrđenih obveza ismisao postojanja jedinica lokalne samouprave.

5. Stručno ekipirati nadležne službe ujedinicama lokalne samouprave, a premamogućnostima i objedinjavati stručne službe višejedinica lokalne samouprave na poslovimauređivanja prostora.

3. SADRŽAJ, NAČIN I ROKOVIDONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA

Sadržaj Prostornog plana Županije određen jeposebnim Pravilnikom o sadržaju, mjerilimakartografskih prikaza, obveznim prostornimpokazateljima i standardu elaborata prostornihplanova (NN, 106/98).

Načini i pravo sudjelovanja građana u uređenjuprostora, odnosno planiranju prostora Županije,i ostalih jedinica lokalne samouprave reguliranoje Uredbom o javnoj raspravi u postupkudonošenja prostornih planova (NN, 101/98) kojadefinira oblike i način provođenja javnog uvida ijavne rasprave.

Konačno, temeljem Zakona o izmjenama idopunama zakona o prostornom uređenju (“NN”,br 61/00), rok za usvajanje Prostornog planaŽupanije je istekao 30.ožujka 2001. Općine igradovi su dužni donijeti prostorne planoveuređenja općine odnosno grada najkasnije do 30.ožujka 2002., dok su one općine i gradovi za kojeje to propisano Zakonom dužni su donijetigeneralni urbanistički plan također do 30. ožujka2002. godine.

____________________

36Na temelju članka 19. Zakona o zaštiti okoliša

(“Narodne novine”, broj 82/94 i 128/99) i članka16. Statuta Šibensko-kninske županije (“Službeni


vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 8/94,4/95 i 6/97), Županijska skupština Šibensko-kninske županije, na 24. sjednici, od 18. travnja2001. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša

i Programa zaštite okoliša

1. Prihvaća se Izvješće o stanju okoliša i Pro-gram zaštite okoliša Šibensko-kninske županije,od ožujka 2001. godine.

2. Ovaj zaključak objavit će se u “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 351-01/01-01/1URBROJ: 2182/1-01-01-1Šibenik, 18. travnja 2001.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINAŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

PREDSJEDNIKDuje Stančić, v.r.

____________________

II.GRAD SKRADIN

GRADSKO VIJEĆE

4Na temelju članka 24. Zakona o prostornom

uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98,35/99 i 61/00), Programa mjera za unapređenjestanja u prostoru (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 2/99) i članka 29. StatutaGrada Skradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/98 i 14/00), Gradskovijeće Grada Skradina, na 24. sjednici, od 17.travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo donošenju Prostornog plana uređenja

Grada Skradina

Članak 1.Donosi se Prostorni plan uređenja Grada

Skradina, u daljnjem tekstu: Plan (PPUG).

Članak 2.Prostorni plan uređenja Grada Skradina

obuhvaća cjelokupno područje jedinice lokalnesamouprave Grad Skradin.

Članak 3.Prostorni plan uređenja Grada Skradina

sadržan je u elaboratu “Prostorni plan uređenjaGrada Skradina” izrađenom po “Urbing”-u d.o.o.iz Zagreba, iz siječnja 2001. godine, a sastoji seod:

A TEKSTUALNI DIOI OBRAZLOŽENJE0 UVOD1 POLAZIŠTA (Položaj, značaj i

posebnosti područja Grada u odnosu na prostor isustav županije i države)

2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA IUREĐENJA

3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

III KORIŠTENA DOKUMENTACIJAB GRAFIČKI DIO1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

M 1:250002. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI2.1. PROMETNI SUSTAV M 1:250002.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

M 1:250001. UVJETI ZA KORIŠTENJE UREĐENJE I

ZAŠTITU PROSTORA3.1. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA

KORIŠTENJA M 1:250003.2. PODRUČJA POSEBNIH UVJETA

KORIŠTENJA I POSEBNIH MJERAUREĐENJA I ZAŠTITE M 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA4.1. - 4.3. M 1:20944.4. - 4.12. M 1:28804.13. - 4.24. M 1:2094

Granice građevinskih područja utvrđene suOdlukom o izmjenama i dopunama Odluke ograđevinskom području za priobalna naselja


(bivše) Općine Šibenik, za područje gradaSkradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, br. 5/99) te Odlukom o izmjenama idopunama Odluke o građevinskom područjuzagorskog dijela (bivše) Općine Šibenik, zapodručje Grada Skradina (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, br. 5/99) i sastavnisu dio ovog plana.

Članak 4.Izgradnja građevina i uređaja, parcelacija i

uređivanje zemljišta te obavljanje drugih radnjiiznad, ispod ili na površini zemlje na područjuGrada može se obavljati samo u skladu s PPUGSkradina i važećim zakonskim odredbama,odnosno u skladu s postavkama koji iz togaproizlaze.

Prioritet uređivanja prostora iz stava 1. ovogčlanka određuje se Programom mjera zaunapređenje stanja u prostoru Grada Skradina.

Sa PPUG Skradina moraju biti usklađeni svidokumenti prostornog uređenja niže razine, kaoi lokacijske i građevinske dozvole na područjuGrada.

1. Uvjeti za određivanje namjena površinana području Grada

Članak 5.Prostornim planom uređenja Grada Skradina

određene su slijedeće osnovne namjene površina:a) GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJAb) IZGRAĐENE STRUKTURE VAN

GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA- Gospodarska namjena- ugostiteljsko-turistička namjena- površine za iskorištavanje mineralnih

sirovina- Infrastrukturni sustavi- grobljac) POLJOPRIVREDNE POVRŠINE- Osobito vrijedno obradivo tlo- Vrijedno obradivo tlod) ŠUMSKE POVRŠINE .- Zaštitne šume- Šume posebne namjenee) OSTALE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE

POVRŠINEf ) VODNE POVRŠINERazmještaj i veličina površina iz stavka 1.

prikazani su na kartografskom prikazu br. 1.“Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1 :25.000.

Granice građevinskih područja naseljadetaljno su određena na kartografskim prikazima4.1. - 4.24. “Građevinska područja” nakatastarskim kartama u mjerilu 1 : 2.904 i 1 :2.880 (1 : 5.000-Žurići) u pravilu granicamakatastarskih čestica.

Planirane linijske infrastrukturne površine(planirani koridori ili trase) određene suaproksimativno u prostoru, obzirom da će setočna trasa odrediti idejnim rješenjem(projektom) za pojedini zahvat u prostoru.

2. Uvjeti za uređenje prostora2.1.Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 6.Građevine od važnosti za državu određene su

Uredbom o određivanju građevina od važnostiza Republiku Hrvatsku (“Narodne novine”, br.90/95), te Programom i Strategijom prostornoguređenja države, a građevine od važnosti zažupaniju Programom mjera za unaprjeđenjestanja u prostoru i Prostornim planom županije.Ovim planom utvrđuju se slijedeći zahvati uprostoru od važnosti za državu i županiju koji supreuzeti kao obveza iz planova šireg područja:

1. Zahvati u prostoru od važnosti za državu- autocesta s pripadajućim građevinama i

uređajima (benzinske postaje i druge pratećegrađevine),

- ostale državne ceste s pripadajućimgrađevinama i uređajima (benzinske postaje idruge prateće građevine),

- nautičko-turistički centar i marina kapaciteta200 vezova i većeg,

- vodoopskrbni sustav kapaciteta većeg od 500 l/s,- građevine u granicama nacionalnog parka, a

izvan obuhvata detaljnih dokumenata prostornoguređenja

- građevine za potrebe Ministarstva obrane iMinistarstva unutrašnjih poslova.

2. Zahvati u prostoru od važnosti zažupaniju


- županijske ceste s pripadajućim građevinamai uređajima,

- nautičko-turistički centar i marina kapacitetado 200 vezova,

- dalekovod, transformatorsko i rasklopnopostrojenje napona 110 kV,

- hidroelektrana instalirane snage do 20 MW- eksploatacijsko polje za proizvodnju

mineralnih sirovina,- vodoopskrbni sustav kapaciteta većeg od 100

l/s,- športski i rekreacijski centar s više športskih

sadržaja, površine veće od 5 ha,- turističko-ugostiteljska cjelina za 1.000

gostiju i više.- sustav za odvodnju otpadnih voda

ekvivalenta 1.000 stanovnika,- sanitarno odlagalište otpada.Lokacijske dozvole za navedene zahvate u

prostoru navedene utvrđuju se temeljem izrađenihstručnih podloga.

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 7.Građevinsko područje je onaj dio područja

obuhvata PPUG Skradin koji je predviđen zaizgradnju naselja, a sastoji se od izgrađenog ineizgrađenog dijela koji je u funkciji daljnjegrazvoja naselja.

Unutar građevinskog područja naselja,odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne moguse graditi gradevine koje bi svojim postojanjemili uporabom, posredno ili neposredno,ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosnovrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanjagrađevnih čestica može se obavljati samo unutargrađevinskog područja u skladu s ovimprostornim planom.

Svo poljoprivredno zemljište u građevinskompodručju naselja koje je ovim prostornim planomodređeno za drugu namjenu, može se doprenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

Članak 8.U građevinskom području naselja predviđena

je izgradnja novih građevina, te obnova,rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevinanamijenjenih za:

- stanovanje;- rad bez štetnih utjecaja na okoliš

(gospodarske i pomoćne građevine);- javne i prateće sadržaje,- društvene djelatnosti;- trgovačke i uslužne sadržaje;- turističke i ugostiteljske sadržaje;- vjerske sadržaje;- prometnu i komunalnu infrastrukturu;- šport i rekreaciju, te odmor.

Članak 9.Unutar građevinskog područja naselja moguće

je uređenje zelenih površina (park, zaštitne zelenepovršine) kao i drugih građevina i površina kojesluže za normalno funkcioniranje naselja, a usvrhu uređenja i zaštite okoliša.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga člankaomogućeno je uređenje i izgradnja:

- kolnih i pješačkih puteva;- biciklističkih staza;- športsko - rekreacijskih površina i igrališta;Iznimno od stavka 2. ovog članka u zoni

pejzažnog i zaštitnog zelenila mogu se zadržatistare stambene i gospodarske građevine u svojojizvornoj funkciji.

Članak 10.Na jednoj građevnoj čestici u građevinskom

području naselja može se graditi stambena iposlovna ili stambeno-poslovna i poslovna iliposlovna građevina, te uz njih gospodarske ipomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu.

Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavkamogu se vršiti prenamjene ranije izgrađenihprostora.

Stambene, poslovne i stambeno-poslovnegrađevine se u pravilu postavljaju na uličnigrađevni pravac, a pomoćne, gospodarske idvorišne poslovne građevine po dubini čestice izatih građevina.

Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještajgrađevina na čestici, ukoliko konfiguracija terenai oblik čestice, te tradicijska organizacija česticene dozvoljavaju način izgradnje određen uprethodnom stavku ovog članka.

Članak 11.Stambenim građevinama smatraju se:


obiteljske kuće, stambeno-poslovne ivišestambene građevine.

Članak 12.Poslovnim građevinama smatraju se:- za tihe i čiste djelatnosti:- prostori u kojima se obavljaju intelektualne

usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, manjiproizvodni pogoni kod kojih se ne javlja buka,zagađenja zraka, vode i tla, te ugostiteljskisadržaji određenih kategorija s ograničenimradnim vremenom.

- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti;- manji proizvodni pogoni, automehaničarske

i proizvodne radionice, limarije, lakirnice,bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice i slično.

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i usklopu stambene građevine, ukoliko za to postojetehnički uvjeti.

Bučne i potencijalno opasne djelatnosti upravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti odstambenih građevina odnosno tako da buduzadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji seodnose na zaštitu od buke, te zaštitu zraka, vodei tla.

Za poslovne djelatnosti iz stavka 1. ovogčlanka potrebno je osigurati potreban brojparkirališnih mjesta u skladu s normativima izčlanka 82.

Članak 13.Lokacijska dozvola za izgradnju poslovnih

građevina iz članka 8. stavka 2. utvrdit će setemeljem idejnog rješenja (urbanističko-arhitektonskog) uz dobivene suglasnosti ipozitivna mišljenja nadležnih službi(vodoprivredna, sanitarna, prometna i drugesuglasnosti).

Članak 14.Gospodarskim građevinama smatraju se:- bez izvora zagađenja:šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta

poljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici iplastenici, sušare (pušnice) i sl.

- s potencijalnim izvorima zagađenja:staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, i sl.

Članak 15.Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže,

drvarnice, spremišta, nadstrešnice, sušare i sl.

Članak 16.Reklamni panoi površine veće od 6,0 mz i

kiosci postavljaju se na građevnim česticama takoda ne izlaze van već određenog građevnog pravca.

Članak 17.Poslovni prostori s bučnim i potencijalno

opasnim djelatnostima i gospodarske građevines potencijalnim izvorima zagađenja mogu segraditi ukoliko tehnološko rješenje, veličinagrađevne čestice i njen položaj u naselju toomogućavaju.

Da bi se u tom slučaju mogla utvrditilokacijska dozvola, investitor je dužan svomzahtjevu priložiti idejno rješenje za izdavanjelokacijske dozvole izrađeno od ovlaštene pravneosobe kojim treba biti obrađeno:

- veličina građevne čestice i koeficijentizgrađenosti čestice;

- položaj građevne čestice u naselju;- položaj građevne čestice u odnosu na

dominantne smjerove vjetra;- tehnološko rješenje i kapaciteti;- način smještavanja pojedinih sadržaja na

građevnoj čestici;- prometno rješenje;- mogućnosti komunalnog opremanja

građevne čestice;- način pročišćavanja otpadnih voda;- mjere za zaštitu okoliša;- Studija utjecaja na okoliš - iznimno.

Lokacijska dozvola za izgradnju utvrdit će setemeljem navedenoga elaborata, te uz dobivenesuglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih službi(vodoprivredna, sanitarna, veterinarska, prometnai druge suglasnosti).

2.2.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNEČESTICE

Članak 18.Građevna čestica nalazi se u građevinskom

području naselja i mora imati površinu i oblikkoji omogućava njeno racionalno korištenje iizgradnju u skladu s odredbama ovog plana irelevantnim planom uređenja prostora.


Kod izdavanja lokacijske dozvole Građevna čestica može se iznimno formirati tako da sekatastarskoj čestici, koja površinom većom od polovice ulazi u građevinsko područje, može priključitinjen preostali dio ili dio potreban za formiranje građevne čestice, s time da Građevna čestica možeimati najviše 50 m dubine.

Članak 19.Najmanje veličine građevnih čestica određuju se:način najmanja najmanja najmanja koef. izgrađenostiizgradnje širina čestice dubina čestice površina čestice grad. čestice (kig)a) za izgradnju na slobodnostojeći način:- prizemne 12 m 20 m 240m2 0,3- katne 16m 25m 400m2 0,3b) za izgradnju na poluotvoreni način:- prizemne 10 m 20 m 200 m2 0,4- katne 10 m 25 m 250 m2 0,4c) za izgradnju na ugrađeni način:- prizemne 8 m 25 m 200 m2 0,5- katne 6 m 25 m 150 m2 0,5

U izgrađenom dijelu građevinskog područjanaselja (interpolacija) najveća dubina građevnečestice za izgradnju stambeno-poslovnih iposlovnih građevina iznosi 100,0 m.

Iznimno od stavka 1. ovog članka kodizgradnje poluotvorenih i ugrađenih građevina uslučaju interpoliranih građevnih čestica čija ješirina 8,0-12,0 m, nova se građevina može graditipod uvjetom da su veličina te građevine i njenalokacija u skladu sa svim odrednicama koje seodnose na koeficijent izgrađenosti, te najmanjuudaljenost od javne površine, susjedne mede idrugih građevina.

Prostornim planom užeg područja mogu sepropisati i drugačiji (stroži) urbanističko tehničkiuvjeti u pogledu veličine građevne čestice,koeficijenta izgrađenosti, interpolacije irekonstrukcije građevina.

Na građevnim česticama koje su veće odnajmanjih sveukupni koeficijent izgrađenosti nesmije biti veći od 0,4.

Članak 20.UPU-om Grada Skradina moguće je odrediti

zone u kojima površine građevnih česticaodređenih u prethodnom članku mogu biti i manjeu pogledu veličine građevne čestice i koeficijentaizgrađenosti čestice (ovisno o gustoći i postojećojtipologiji izgradnje u tim zonama, te postojećojparcelaciji).

Članak 21.Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za

izgradnju višestambenih građevina s više od 6stanova koje mogu sadržavati i poslovne prostoregrađenih na:

- slobodnostojeći način ne može biti veći od0,6;

- ugrađeni način ne može biti veći od 0,8,s time da se njihova izgradnja definira planom

užeg područja.

Članak 22.Kada je sukladno odredbama posebnih propisa

potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnuupotrebu višestambene građevine, ista morasadržavati zemljište ispod građevine, površinu zaodržavanje gradevine, površinu za privremenoodlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnihinstalacija, te pristup sa javne prometne površine.

Članak 23.U postupku mogućeg objedinjavanja

građevnih čestica kojim se ne remeti tipologijaizgradnje objedinjava se i površina gradivihdijelova čestica, tako da se zadržavaju samopropisane udaljenosti prema susjednimčesticama. Dužina uličnog pročelja naobjedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti većaod dvostruko uobičajene tipološke izgradnje.


2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NAGRAĐEVNOJ ČESTICI

Udaljenost građevina od ruba građevne čestice

Članak 24.Građevine koje se izgrađuju na

slobodnostojeći način ne mogu se graditi naudaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe,ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.

Udaljenost gradevine od susjedne mede možebiti i manja u slučaju da smještaj građevine nasusjednoj građevnoj čestici omogućava postizanjeukupnog razmaka između građevina od 4,0 m.

Udaljenost ostalih dijelova građevine koji sesmatraju dijelom gradevine (balkoni, terase iotvorena stubišta) od granica građevne čestice nemože biti manja od 3,0 m.

Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga člankane smatraju ustakljenja neprozirnim staklomnajveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida odstaklene opeke, ventilacijski otvori najvećegpromjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje seventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nijemoguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 25.Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni

način (dvojne građevine) jednom svojom stranomse prislanjaju na granicu susjedne građevnečestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Obveza izgradnje poluotvorenih građevinaodnosi se na građevne čestice čija

Građevinska međa graniči s česticama čijaširina iznosi od 6,0-10,0 m. Građevinskommedom smatra se granica čestice uz koju se gradina udaljenosti manjoj od 3,0 m, osim u slučaju izčlanka 20. stavak 2.

Na dijelu gradevine koja se gradi na samojgrađevinskoj medi ne smiju se izvoditi nikakviotvori.

Zid između dviju građevina mora se izvestikao protupožarni.

Članak 26.Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema

svojim stranama se prislanjaju na granicesusjednih građevnih čestica i uz susjednegrađevine.

Članak 27.Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina

u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeniod drveta mora iznositi od susjedne međenajmanje 5,0 m.

Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međemože biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, poduvjetom da se na toj dubini susjedne građevnečestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište,odnosno građevina s izvorima zagađenja.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe nemože biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenutaprema medi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnompravcu.

Članak 28.Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj

građevnoj međi graditi i gospodarske građevinepod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornogmaterijala i da su između njih izvedenivatrootporni zidovi.

Članak 29.Uz stambene građevine, na građevnoj čestici

se mogu graditi pomoćne građevine što služeredovnoj upotrebi stambene građevine sprostorima za rad, spremište ogrjeva i drugesvrhe, te garaže tako da su:

- prislonjene uz stambenu građevinu na istojgrađevnoj čestici na poluugrađeni način,

- odvojene od stambene građevine na istojgrađevnoj čestici,

- na međi, uz uvjet da je zid prema susjednojčestici izveden od vatrootpornog materijala.

Površina građevne čestice pod pomoćnomgrađevinom uračunava se u koeficijentizgrađenosti građevne čestice.

Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 30.Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od

ruba kolnika mora biti takva da omogućujeizgradnju nogostupa/pločnika najmanje širine 1,2m.

Stambena građevina mora se locirati nauličnom građevnom pravcu koji se određujeprostornim planom užeg područja, odnosno koji


je već formiran postojećom izgradnjom i koji jeu tom slučaju obvezujući. U slučaju formiranjanovih uličnih poteza bez donošenog DPU-audaljenost uličnog građevnog pravca od osiuličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m.Najveća udaljenost uličnog građevnog pravcastambenih građevina od regulacijskog pravca nesmije prelaziti 10,0 m.

Članak 31.Najmanja udaljenost građevnog od

regulacijskog pravca iznosi za:

- stambenu građevinu5,0 m, (iznimno 0,0 m),- garažu 5,0 m, (iznimno 0,0 m),- ostale pomoćne gradevine 10,0 m,- pčelinjak 15,0 m i- ostale gospodarske gradevine 20,0 m.

Članak 32.Građevna čestica ne može se osnivati na način

koji bi onemogućavao uređenje korita ioblikovanje inundacije potrebne za najveći protokvode ili pristup vodotoku.

Međusobna udaljenost građevina

Članak 33.Međusobna udaljenost građevina građenih na

slobodnostojeći način na susjednim građevnimčesticama ne može biti manja od 4,0 m.

Iznimno, kad se radi o zamjeni postojećegrađevine novom, može se zadržati i postojećaudaljenost između građevina iako je manja od onepropisane u stavku 1. ovog članka.

Članak 34.Udaljenost pčelinjaka i gospodarskih

građevina u kojima boravi stoka od stambenih iposlovnih građevina ne može biti manja od 10,0m.

Udaljenost gospodarskih građevina spotencijalnim izvorom zagađenja od stambenihi poslovnih građevina ne može biti manja od 12,0m.

Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama odstambenih i poslovnih građevina ne može bitimanja od 15,0 m, a od građevina za snabdijevanjevodom (bunari, cisterne i sl.) i regulacijskog

pravca ne manje od 20,0 m.

Članak 35.U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj

međusobnoj udaljenosti potrebno je tehničkomdokumentacijom dokazati:

- da konstrukcija građevine ima povećanistupanj otpornosti na rušenje od elementarnihnepogoda;

- da u slučaju potresa ili ratnih razaranjarušenje građevine neće u većem opsegu ugrozitiživote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugimgrađevinama.

Članak 36.Pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim

svojim dijelom i na granici sa susjednomčesticom, uz uvjet:

- da je prema susjednoj čestici izgrađenvatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjednoj čestici ne gradeotvori,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćnegrađevine riješi na pripadajućoj joj čestici.

2.2.3.VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 37.Za izgradnju na području Grada Skradina

dozvoljava se izgradnja stambenih i poslovnihgrađevina najveće (etažne) visine; podrum,prizemlje, kat i potkrovlje ili najveće visinevijenca od 6,60 m.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, unutargrađevinskog područja naselja Skradindozvoljena je izgradnja građevina iz stavka 1.najveće (etažne) visine; podrum, prizemlje i 2kata.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, na područjuGrada Skradina omogućuje se i gradnja građevinaveće visine od propisane, ali samo kada je tonužno zbog djelatnosti koje se u njima obavljaju,ali pri tome isključujući prostor zaštićenihpovijesnih jezgri naselja, te kontaktnih područjaspomenika kulturne i prirodne baštine.

Članak 38.Visina vijenca poslovne građevine koja se


gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenomgrađevinom može iznositi najviše 5,0 m.

Visina vijenca poslovnih građevina u zonamagospodarskih namjena može iznositi najviše 7,0m, a iznimno i više za pojedine dijelove građevineu kojima proizvodno-tehnološki proces tozahtijeva.

Članak 39.Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih

građevina može iznositi najviše 3,0 m.Iznimno od stavka 1. ovog članka visina

vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva ipoljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše5,0 m (a silos za stočnu hranu i više ).

Članak 40.Potkrovljem se smatra dio građevine ispod

krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednjeetaže građevine. Krovna konstrukcija može bitiravna ili kosa.

Najveći gabarit potkrovlja građevine određenje najvećom visinom nadozida od 90 cm zajednokatne, odnosno 110 cm za prizemnegrađevine, mjerenom u ravnini pročeljagrađevine.

Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosinikrova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvoriu kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijomovisno o ambijentalnim uvjetima sredine.

Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnunamjenu kojima je visina nadozida veća od 110cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemnegrađevine, smatraju se etažom.

Članak 41.Postojeći tavanski prostori mogu se

prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore iu slučajevima kada ukupna izgrađena površinaprelazi najveću bruto razvijenu površinugrađevine, unutar postojećih gabarita.

Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbene odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa.Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvoi stilske karakteristike građevina, a u skladu slokacijskom dozvolom i regulacijskim uvjetima(visina nadozida, nagib krova, sljeme) propisanimu članku 36.

Članak 42.Podrumom se smatra najniža etaža ako:- na kosom terenu kota gornjeg ruba stropne

konstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kotekonačno zaravnatog terena na višem dijelu, i akokota definitivno zaravnatog terena nije niža od20 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižemdijelu.

- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropnekonstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kotekonačnog zaravnatog terena.

Članak 43.Horizontalni i vertikalni gabariti građevina,

oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljenigrađevinski materijali moraju biti usklađeni sambijentalnim vrijednostima sredine.

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreninačin ili u nizu moraju s građevinom na koju suprislonjene činiti arhitektonsku cjelinu.

2.2.4.OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 44.Ulična ograda podiže se iza regulacijskog

pravca u odnosu na javnu prometnu površinu.Kada se javna cesta koja prolazi krozGrađevinsko područje uređuje kao ulica,udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osiceste mora iznositi najmanje:

- kod državne ceste10 metara- kod županijske ceste 8 metara- kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metaraUdaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi

ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3,0 m.

Članak 45.Ograda se može podizati prema ulici i na međi

prema susjednim česticama najveće visine 1,20m.

Iznimno, ograde mogu biti više od 1,20 m,kada je to nužno radi zaštite građevine ili načinanjezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice.

Kameno ili betonsko podnožje ulične ogradene može biti više od 100 cm. Dio ulične ogradeiznad punog podnožja mora biti providno,izvedeno od drveta, pocinčane žice i drugihmaterijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao


zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnojogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (načesticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnojpovršini.

Visina ograda između građevnih čestica nemože biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačnozaravnatog terena.

Članak 46.Dio “seoske” građevne čestice organizirane

kao gospodarsko dvorište na kojem slobodnoborave domaće životinje mora se ograditiogradom koja onemogućava njihov izlaz vančestice.

Kada se Građevna čestica formira na taj načinda ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojomstražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnimpojasom državne ili županijske ceste odnosnoželjezničke pruge, Građevna se čestica moraograditi uz te međe na način koji onemogućavaizlaz ljudi i domaćih životinja.

Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog člankaizgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevnečestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađenaranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sasusjedom.

Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se takopostaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine,a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosnoprema susjedu.

Članak 47.Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih,

kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidovakojima bi se sprječavao slobodan prolaz uzvodotoke, te koji bi smanjili propusnu moćvodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ipodručje uz vodotok (bujice).

Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrihzavršetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglougroziti ljudski život.

Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi sena ograđivanje čestica i građevina posebnenamjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je toodređeno posebnim propisima.

Članak 48.Teren oko građevine, potporne zidove, terase

i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled

naselja, te da se onemogući otjecanje vode naštetu susjednog zemljišta, odnosno susjednihgrađevina.

Najveća visina potpornog zida ne može bitiveća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditipotporni zid veće visine, tada je isti potrebnoizvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošćuzidova od min 1,5 m, a teren svake teraseozeleniti.

Članak 49.Prilazne stube, terase u razini terena ili do

najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovii sl. mogu se graditi i izvan površine gradivogdijela čestice, ali na način da se na jednoj stranigrađevne čestice osigura nesmetan prilaz nanjezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m.

2.2.5.PRIKLJUČAK NA PROMETNU

INFRASTRUKTURU

Članak 50.Građevna čestica mora imati neposredan

pristup na javnu prometnu površinu širinenajmanje 3,0 m.

U slučaju prilaza na javnu cestu u postupkuizdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditiposebne uvjete priključenja od strane organizacijekoja tim cestama upravlja.

U slučaju kada se građevna čestica nalazi uzspoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnuprometnu površinu treba ostvariti preko ulicenižeg značaja.

2.2.6.KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐE-

VINA

Članak 51.Građevine u higijenskom i tehničkom smislu

moraju zadovoljiti važeće standarde vezano napovršinu, vrste i veličine prostorija, a naročitouvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 52.Ako na dijelu građevinskog područja postoji

vodovodna mreža i ako za to postoje tehničkiuvjeti, stambena građevina se obvezatno mora


priključiti na vodovod, a u drugim slučajevimaopskrba pitkom vodom se rješava na higijenskinačin prema mjesnim prilikama.

Otpadne vode iz domaćinstva moraju seupuštati u kanalizacijski sustav ili u septičke jame.

Priključivanje građevina na elektroopskrbnui telekomunikacijsku mrežu obavlja se na načinpropisan od nadležnih organizacija.

2.3.Izgrađene strukture izvan građevinskog

područja

Članak 53.Građevine, što se u skladu s člankom 42.

Zakona o prostornom uređenju mogu ili morajugraditi izvan građevinskog područja, moraju seprojektirati, graditi i koristiti na način da neometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju,korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavajuvrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

Izvan građevinskog područja, na područjuGrada Skradina može se odobravati izgradnjagrađevina koje po svojoj namjeni zahtijevajuizgradnju izvan građevinskog područja, kao štosu:

- stambene i gospodarske građevine u funkcijiobavljanja poljoprivrednih djelatnosti:

- stambeno - gospodarski sklopovi (farme);- stambene građevine za potrebe stanovanja

vlasnika i uposlenih djelatnika,- gospodarske građevine za potrebe biljne i

stočarske proizvodnje,- poslovno turističke građevine za potrebe

seoskog turizma,- industrijske građevine za potrebe prerade i

pakiranja poljoprivrednih, proizvoda koji su ucijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi.

- građevine za uzgoj životinja (tovilišta);- spremišta u vinogradima i spremišta voća u

voćnjacima;- ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.;- spremišta drva u šumama;- staklenici i plastenici;- pilane;- športske, rekreacijske i zdravstvene

gradevine;- gradevine za istraživanje i iskorištavanje

mineralnih sirovina;

- infrastrukturne gradevine (prometne ikomunalne);

- vojne i druge gradevine od interesa za obranuzemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda.

Iznimno, izvan građevinskog područja možese odobravati adaptacija, sanacija i rekonstrukcijapostojećih stambenih, pomoćnih i gospodarskihgrađevina koje su izgrađene na temeljugrađevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije15.02.1968., a ovim planom tretiraju se kaopostojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

2.3.1.GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA

POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTIStambeno - gospodarski sklopovi - farme

Članak 54.Farmom se smatra funkcionalno povezana

grupa građevina sa pripadajućim poljoprivrednimzemljištem, koja se u pravilu izgrađuje izvangrađevinskog područja.

Farme se mogu graditi na poljoprivrednojčestici od najmanje 1,0 ha površine i skoeficijentom izgrađenosti 0,4. Čestica na kojojse izgrađuje farma mora imati osiguran pristup sjavne prometne površine.

Članak 55.Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme

su:- stambene građevine za potrebe stanovanja

vlasnika i uposlenih djelatnika,- gospodarske građevine za potrebe biljne i

stočarske proizvodnje,- građevine ugostiteljsko-turističke namjene za

potrebe seoskog turizma,- građevine za potrebe prerade i pakiranja

poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ilipretežno proizvedeni na farmi.

Površine i raspored građevina iz stavka 1. ovogčlanka utvrđuju se lokacijskom dozvolom uskladu s potrebama tehnologije pojedine vrstepoljoprivredne djelatnosti.

Za izgradnju pojedinih vrsta građevina izstavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe zavisinu izgradnje, najmanju udaljenost od javneprometne površine, susjedne čestice i drugihgrađevina kao i za izgradnju unutar građevinskih


područja naselja. Ukupni koeficijent izgrađenosti građevne čestice farme iznosi 0,4.

Članak 56.Lokacijske dozvole za izgradnju farmi utvrdit će se temeljem idejnog rješenja za izdavanje

lokacijske dozvole koju će izraditi pravna osoba registrirana za obavljanje stručnih poslova prostornoguređenja, te uz dobivene suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih organizacija (vodoprivreda,sanitarna, promet i sl.).

Idejnim rješenjem iz prethodnog stavka bit će naročito određeno:- veličina čestice i površina poljoprivrednog zemljišta predviđena za korištenje,- vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se na njemu organizirati,- tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina potrebnih gospodarskih i proizvodnih građevina

ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje,- područje namjeravane izgradnje građevina na farmi sa predviđenim razmještajem građevina i

ostalih sadržaja,- pristup na javnu prometnu površinu,- mogućnosti opremanja čestice komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, načinsabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje otpada i sl.),- ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zelenila,- procjena utjecaja na okoliš i mjere za zaštitu okoliša.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnjufarme ne može se parcelirati na manje dijelove.

Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta)

Članak 57.Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja

(stoke i peradi).Površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2,

s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4.Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se raditi na slijedećim udaljenostima:

kapacitet tovilišta udaljenost u metrimagoveda svinje perad od građevinskog od državne ceste od županijske i

komada komada komada područja lokalne cestedo 350 do 750 do 5.000 200 100 50350 - 1.000 750 - 2.000 5.000 - 15.000 300 100 50preko 1.000 preko 2.000 preko 15.000 500 200 100

Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj česticimože biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području,pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja.

Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na čestici zatečenog gospodarstva,udaljenost od stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 3. ovoga članka.

Kod gradnji gospodarskih građevina za uzgoj životinja, što nisu navedene u tablici iz stavka 3.ovoga članka, udaljenost će se odrediti ovisno o posebnostima tih životinja (tzv. “uvjetno grlo”), stime da te udaljenosti ne mogu biti manje od navedenih u tablici.


Poljoprivredno zemljište koje je služilo kaoosnova za izdavanje lokacijske dozvole zaizgradnju gospodarske građevine za uzgojživotinja ne može se parcelirati na manje dijelove.

Članak 58.Lokacijske dozvole za izgradnju gospodarskih

građevina za uzgoj životinja utvrdit će se natemelju idejnog rješenja za izdavanje lokacijskedozvole kojom će biti naročito određeno:

- veličina čestice,- položaj čestice u odnosu na naselje,- položaj čestice u odnosu na dominantne

smjerove vjetra,- položaj čestice u odnosu na vodotoke i

kanale,- tehnološko rješenje i kapaciteti,- način smještavanja pojedinih sadržaja na

česticu (naročito: prostorije za boravak ljudi),- rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s

potencijalnim utjecajem na okoliš (krmnacentrala, silosi, gnojnica i sl.),

- prometno rješenje,- mogućnosti opremanja čestice komunalnom

infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, načinsabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnihvoda, odlaganje i likvidacija otpada i sl.),

- način ograđivanja čestice,- ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog

zelenila,- potencijalni utjecaj na okoliš,- mjere za zaštitu okoliša.

Lokacijska dozvola za izgradnju gospodarskegrađevine za uzgoj životinja izvan građevinskogpodručja utvrdit će se na temelju elaborata izstavka 1. ovog članka, te uz dobivene suglasnostii pozitivna mišljenja nadležnih javnih poduzećai službi (vodoprivreda, sanitarci, promet i sl.).

Za gospodarske građevine za uzgoj životinja(tovilišta) kapaciteta preko 500 uvjetnih grlaobvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš.

Ostale gospodarske građevine za obavljanjepoljoprivrednih djelatnosti (spremišta uvinogradima, spremišta voća u voćnjacima,plastenici, staklenici i pilane)

Članak 59.Spremišta u vinogradima i voćnjacima mogu

se graditi samo na poljoprivrednim česticama čijapovršina nije manja od 2.000 m2.

Poljoprivredno zemljište najmanje površine od2000 m2, koje je služilo kao osnova za izdavanjelokacijske dozvole za izgradnju gospodarskegrađevine za obavljanje poljoprivrednihdjelatnosti ne može se parcelirati na manjedijelove.

Poljoprivredno zemljište na kojem postojipojedinačna gospodarska građevina, čija jeveličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovihodredaba za provođenje prostornog plana ne bibilo dovoljno veliko za izgradnju dvijugospodarskih građevina, ne može se parceliratina manje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme ipo kojoj je osnovi ta građevina podignuta.

Članak 60.Etažna visina pojedinačnih gospodarskih

građevina je prizemna s mogućnošću izvedbepodruma s najvećom visinom vijenca zaspremišta u vinogradima do 3,0 m, a spremišta uvoćnjacima i pilane do 5,0 m.

Članak 61.Za spremišta u vinogradima i voćnjacima

površina gradivog dijela čestice ne može biti većaod 40 m2 kada se gradi na čestici najmanjepovršine od 2.000 m2

Površina gradivog dijela čestice iz stavka 1.ovog članka može se uvećati za 20 m2 za svakihdaljih 400 m2 površine čestice.

Članak 62.Kada se spremišta u vinogradima i voćnjacima

lociraju u blizini sjeverne međe do susjednogvinograda ili voćnjaka, udaljenost građevine odte međe ne može biti manja od srednje visinevijenca gospodarske građevine u odnosu nazavršnu kotu uređenog terena, a nikako manjaod 3,0 m.

Međusobna udaljenost spremišta, odnosnospremišta voća, koja su izgrađena na susjednimčesticama ne može biti manja od 6,0 m.

Izuzetno kad susjedi sporazumno zatražeizdavanje lokacijske dozvole za gradnju


spremišta ili spremišta voća na poluotvoren način,građevina se može graditi na susjednoj međi.

Članak 63.Na poljoprivrednim površinama mogu se

graditi staklenici i plastenici za uzgoj povrća,voća i cvijeća.

Staklenicima odnosno plastenicima sesmatraju; montažne građevine s ostakljenomnosivom konstrukcijom odnosno montažnegrađevine od plastične folije na nosivojkonstrukciji koje trebaju biti udaljene odsusjednih čestica najmanje 1,0 m.

2.3.2.ŠPORTSKE, REKREACIJSKE I

ZDRAVSTVENE GRAĐEVINE

Članak 64.Izgradnja športskih, rekreacijskih i

zdravstvenih građevina, koje se u skladu s ovimplanom mogu graditi izvan građevinskogpodručja, može se vršiti samo na temelju idejnogurbanističko-arhitektonskog rješenja za izdavanjelokacijske dozvole, odnosno na temelju detaljnogplana uređenja za kompleksnu izgradnju napovršini većoj od 5,0 ha.

Dokumentima prostornog uređenja iz stavka1. ovog članka treba odrediti osnovne programskeparametre, detaljni plan namjene prostora,prometnu mrežu, te način opskrbe komunalnominfrastrukturom.

Građevine iz stavka 1. ovoga članka ne smijuse graditi na oranicama, voćnjacima ivinogradima 1. i 2. bonitetne klase.

2.3.3.GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I

ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA

Članak 65.Istražni radovi mogu se vršiti na osnovi

posebnih propisa na površinama koje suevidentirane na kartografskom prikazu br. 3.2. ina ostalim površinama koje nisu posebnozaštićene kao dijelovi kulturne i prirodne baštineili rezervirane za infrastrukturne koridore.

U postupku davanja suglasnosti se formira

komisija u čijem sastavu treba biti i predstavnikstručne službe uprave nadležne za posloveprostornog planiranja.

Rudarska organizacija je dužna uz zahtjevpriložiti između ostalog i koordinate istražnogprostora kao i dubinu bušenja.

Članak 66.Za dobivanje odobrenja za izvođenje rudarskih

radova na eksploatacijskom polju potrebno jeutvrditi lokacijsku dozvolu.

Uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole zaeksploataciju mineralnih sirovina rudarskaorganizacija je dužna dostaviti programsko idejnorješenje koje će biti usuglašeno s važećimdokumentima prostornog uređenja i stanjem naterenu, a sadržavat će naročito:

- položaj, oblik i veličinu eksploatacijskogpodručja,

- površinu unutar koje se mogu razviti tlocrtigrađevina (gradivi dio čestice), postrojenja iuređaja na čestici,

- mjesto i način priključivanja čestice nakomunalne građevine i javni put,

- namjenu građevina na čestici,- najveću ili obvezatnu visinu građevine (kao

u zonama gospodarskih djelatnosti)- vrstu krova na građevini (ako se gradi),- prijedlog za izgradnju ograda,- mjere zaštite okoline i oblikovanja okoliša,- mjere sanacije područja nakon isteka

korištenja.

Članak 67.Prije izgradnje ili rekonstrukcije objekata koji

služe za eksploataciju i preradu mineralnihsirovina potrebno je izraditi Studija o utjecaju naokoliš.

Studija utjecaja na okoliš se obvezatnoizrađuje kod izgradnje ili rekonstrukcije jedne iliviše građevina, odnosno za industrijsku zonu ilieksploatacijsko polje na kojima neposrednopredstoji izgradnja jedne ili više građevina zaeksploataciju i preradu mineralnih sirovina.

Članak 68.Nakon završene eksploatacije mineralnih

sirovina ili trajnog obustavljanja radova rudarska


organizacija je dužna izvršiti sanacijske radove iprivesti zemljište namjeni definiranoj studijom iovim planom.

Izuzetno, uz odobrenje Gradskog vijećazemljište se može privesti i drugoj namjeni kojanije u suprotnosti s dokumentima prostornoguređenja.

2.3.4.POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVAN

GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 69.Pojedinačne građevine, što se nalaze izvan

građevinskog područja, a izgrađene su na temeljugrađevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije15.02.1968. tretiraju se kao postojeća izgradnjaizvan građevinskog područja i mogu se izuzetnoadaptirati, sanirati i rekonstruirati u opseguneophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada- ukoliko su u suprotnosti s planiranom namjenomodređenom ovim prostornim planom.

Članak 70.Neophodnim obimom rekonstrukcije za

poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za:

I. stambene, odnosno stambeno-poslovnegrađevine:

1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih idotrajalih konstruktivnih i drugih dijelovagrađevine i krovišta u postojećim gabaritima;

2. priključak na građevine i uređaje komunalneinfrastrukture, te rekonstrukcija svih vrstainstalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC,kupaonica) uz postojeće građevine koje nemajuiste izgrađene u svom sastavu ili na postojećojgrađevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12mz;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenihili pomoćnih prostora, tako da s postojećim neprelazi ukupno 75 mz brutto građevinske površinesvih etaža, s time da se ne poveća broj stanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostoraunutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kodobjekata s dotrajalim ravnim krovom ili snadozidom ako se radi o povećanju stambenog

prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka;7. sanacija postojećih ograda i potpornih

zidova radi sanacije terena (klizišta).II. građevine druge namjene (građevine za rad,

javne, komunalne, prometne građevine):

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjihspremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti zagrađevine do 100 m2 brutto izgrađene površine,odnosno 16 m2 + 5% ukupne brutto izgrađenepovršine za veće građevine;

3. prenamjena i funkcionalna preinakagrađevine vezano uz prenamjenu prostora, ali poduvjetom da novoplanirana namjena nije usuprotnosti s ovim prostornim planom.

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,te izmjena uređaja i instalacija vezanih zapromjenu tehničkih rješenja za normalnoobavljanje proizvodne djelatnosti;

5. priključak na građevine i uređaje komunalneinfrastrukture;

6. dogradnja i zamjena građevina i uređajakomunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina;

7. sanacija postojećih ograda i potpornihzidova radi sanacije terena (klizišta).

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 71.Pod gospodarskim djelatnostima

podrazumijevaju se poslovne građevine iproizvodni pogoni čiste industrije, servisne izanatske djelatnosti, skladišta i servisi, te ostaledjelatnosti koje svojim postojanjem i radom neotežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš unaselju.

Članak 72.Kod osnivanja zona gospodarske namjene u

neizgrađenim dijelovima građevinskog područjaprimjenjuju se odredbe stavka 1. članka 116. ičlanka 117.

U sklopu zona gospodarske namjene izgradnjatreba biti tako koncipirana da:

- građevine moraju biti udaljene od jedne međeza širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 6,0 m,


- međusobna udaljenost građevina ne može bitimanja od njene visine, ali ne manja od širinevatrogasnog koridora,

- visina vijenca može iznositi najviše 7,0 m, aiznimno i više za pojedine građevine u kojimaproizvodno-tehnološki proces to zahtijeva,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevnečestice iznosi 0,4 i

- najmanje 20% od ukupne površine građevnečestice mora biti ozelenjeno.

Građevine u zoni gospodarske namjenemoraju biti udaljene najmanje 20,0 m odgrađevnih čestica stambenih i javnih građevina,ukoliko se ne radi o djelatnostima s izvoromzagađenja, tj. raste proporcionalno s vrstomzagađenja. Građevne čestice gospodarskihdjelatnosti moraju biti odijeljene od građevnihčestica stambene, javne i društvene djelatnostizelenim pojasom ili javnom prometnompovršinom, zaštitnim infrastrukturnim koridoromi sl.

U slučaju kada se kod građevina u zonamagospodarske namjene utvrđuju prostorni elementiza novu izgradnju proizvodnih građevina iliizmjenu postojećeg tehnološkog procesa upostojećim građevinama, a gdje se tijekomtehnološkog procesa upotrebljavaju ili razvijajuagresivni i štetni plinovi ili tekućine ili postojiopasnost od eksplozije, za navedene zahvate ćebiti potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliškao sastavni dio dokumentacije za izdavanjelokacijske dozvole, što se propisuje prostornimplanom županije.

Članak 73.Ovim prostornim planom predviđena je

lokacija za akvakulturu na vodnim površinamauvale Beretuša, Skorića uvale, Duboke uvale iuvale Dračulja. Površine za akvakulturu određenesu kartografskim prikazom br. 3.2.

Prilikom zauzimanja vodenog prostora zaakvakulturne djelatnosti posebnu pozornost valjaposvetiti mogućnosti neometanom pristupukopnu. Na kontaktnim obalnim površinamamoguća je izgradnja potrebnih manevarskihpovršina za potrebe akvakulturne djelatnosti(privezišta).

Prije ishođenja lokacijske dozvole obvezatnaje izrada Procjene utjecaja na okoliš.

4.Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 74.Pod društvenim djelatnostima podrazu-

mijevaju se građevine za: - odgoj i obrazovanje,- zdravstvo i socijalnu skrb,- kulturne i društvene organizacije,- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.),- šport i rekreaciju i- sakralne građevine.

Članak 75.Za izgradnju građevina iz članka 70. koriste

se slijedeći orijentacijski normativi:

-za primarnu zdravstvenu zaštitu0,10 m2 po stanovniku

- za djelatnost društvenih i kulturnihorganizacija 0,20 m2 po stanovniku

- za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.)0,10 m2 po stanovniku

- za odgoj i obrazovanjeprema posebnim propisima

Navedeni normativi određuju najmanjepotrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećimsadržajima, no ukoliko postoji interes pojedinihinvestitora za izgradnjom, površina pratećihsadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 76.Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za

izgradnju građevina iz članka 70. osim za odgoji obrazovanje građenih na:

- slobodnostojeći način ne može biti veći od0,6, te

- ugrađeni način ne može biti veći od 0,8.

Članak 77.Visina građevina iz članka 70. ne može biti

viša od podruma s prizemljem i katom, odnosno8,0 m do vijenca građevine za športske, kulturne,sakralne i slične namjene.

Iznimno, visine dijelova građevina (zvonici,dimnjaci kotlovnica, dvorane) mogu biti veće odonih propisanih u prethodnom stavku ovogačlanka.


Članak 78.Udaljenost građevina iz članka 70. mora

iznositi najmanje 3,0 m od susjedne međe.Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola

grade sjeverno od postojeće građevine, njihovaudaljenost od te građevine mora iznositi najmanjetri njegove visine, odnosno ako se isprednavedenih javnih sadržaja gradi nova građevina,njena udaljenost prema jugu od navedenih javnihsadržaja ne može biti manja od tri visine.

Članak 79.Lokacijska dozvola za izgradnju građevina iz

članka 70. utvrdit će se temeljem idejnog rješenja(arhitektonsko-urbanističkog).

5.Uvjeti za utvrđivanje koridora / trasa i

površina za prometne i komunalneinfrastrukturne sustave

Članak 80.Ovim prostornim planom je predviđeno

opremanje područja Grada Skradina slijedećomprometnom i komunalnom infrastrukturom:

- prometne površine (ceste, luka posebnenamjene, plovni put)

- mreža telekomunikacija,- elektroopskrba,- vodoopskrba i- odvodnja.Detaljno određivanje trasa prometnica,

komunalne i energetske infrastrukture koje suodređene ovim prostornim planom, utvrđuje seidejnim rješenjem za izdavanje lokacijskedozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla,posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinihgrađevina i uređaja komunalne infrastrukturepotrebno se pridržavati važećih propisa, kao ipropisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnihobjekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalihkorisnika infrastrukturnih koridora.

Prometni sustav

Članak 81.Područjem Grada Skradina prolazi mreža

državnih, županijskih i lokalnih prometnica, čiji

su koridori definirani kartografskim prikazom, br.2.1. “Prometni sustav”.

Članak 82.Sve javne prometne površine unutar

građevinskog područja na koje postoji neposredanpristup s građevnih čestica ili su uvjet zaformiranje građevne čestice, moraju seprojektirati, graditi i uređivati na način da seomogućuje vođenje komunalne infrastrukture, temoraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnupovršinu treba odrediti tako da se ne ugrožavajavni promet.

Članak 83.Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put

unutar građevinskog područja uz kojega seizgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine,te na koji te građevine imaju izravan pristup.

Ulice u naselju s funkcijom državne,županijske ili lokalne ceste smatraju se tomvrstom ceste (javna cesta).

Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imatinajmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije voznetrake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku), tenogostup s obje strane kolnika.

Jedna vozna traka može se izgrađivati iznimnona preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da sena svakih 100,0 m uredi ugibalište, odnosno uslijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m napreglednom dijelu ili 50,0 m na nepreglednom.

Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenomdijelu građevinskog područja koje se širi uzdržavnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnuulicu preko koje će se ostvariti direktan pristupna javnu prometnu površinu, a sve u skladu sposebnim uvjetima organizacije nadležne zaupravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 84.Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od

ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnjeodvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine inogostupa, a ne može biti manja od one određenezakonskim propisima.

Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može seosigurati izgradnja nogostupa samo uz jednunjenu stranu u istoj razini.


Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidovai ograda, te podizanje nasada koji sprečavajuproširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrihzavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i timeometaju promet.

Članak 85.Sve prometne površine trebaju biti izvedene

bez arhitektonskih barijera tako da na njima nemazapreka za kretanje niti jedne kategorijestanovništva.

Članak 86.Stručnim elaboratom za izdavanje lokacijske

dozvole, idejnim rješenjem za izgradnjugrađevina javne, proizvodno-servisne ilišportsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditipotrebu osiguranja parkirališnih mjesta za osobnaili teretna vozila i to prema slijedećimnormativima:

Namjena građevine broj parkirališnih iligaražnih mjesta na:

1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 0,45 / 1zaposlenika

2. UREDSKI PROSTORI, 20 / 1000 m2korisnog prostora

3. TRGOVINA, BANKA, POŠTA, USLUGEUGOSTITELJSTVO 40 / 1000 m2 korisnog

prostora4. VIŠENAMJENSKE DVORANE I

SAKRALNE GRAĐEVINE 0,15 / 1 posjetitelja5. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 0,20 / 1

gledatelja6. VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE 1/1 stan

Smještaj potrebnog broja parkirališnih iligaražnih mjesta je potrebno predvidjeti nagrađevnoj čestici građevine ili na drugoj zasebnojčestici u neposrednoj blizini.

Članak 87.Ovim planom se predviđa korištenje javnih

cesta i ulica za javni gradski prijevoz. Naodgovarajućim mjestima potrebno je predvidjetiproširenja za stajališta s nadstrešnicama zaputnike.

Članak 88.Uz kategorizirane ceste moguća je gradnja i

uređivanje biciklističkih staza i traka unutarkoridora prometnica, tako da im širina budenajmanje 1,5 m za jedan smjer, a uzdužni nagib,u pravilu ne veći od 4%.

Gradnju i uređivanje biciklističkih trakamoguće je izvesti:

1. odvojeno od kolnika u drugoj razini,2. kao fizički odvojeni dio od kolnika i3. prometnim znakom odvojeni dio kolnika.

Članak 89.U uvali Rokovača u naselju Skradin na

prostoru sadašnje marine predviđena je lokacijaluke posebne namjene za nautički turizam.

Ovim prostornim planom omogućuje serekonstrukcija postojeće luke, a pod čim sepodrazumijevaju slijedeći zahvati u prostoru:

- nasipavanje u dnu uvale Rokovača u dubiniod najviše 20,0 m,

- produbljivanje uvale Rokovača,- rekonstrukcija postojećih građevina u sklopu

marine kako onih na vodnim, tako i onih nakopnenim površinama.

Zahvate u prostoru iz prethodnog stavkamoguće je realizirati po prethodno provedenimpodvodnim arheološkim istraživanjima i uzposebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnogtijela za zaštitu kulturnih dobara.

Uz privezišta za plovila marine, trebapredvidjeti i potreban broj onih za ploviladomicilnog stanovništva.

Obvezatno treba osigurati pristup operativnojobali s javnog puta.

Visina pratećih građevina luke za nautičkiturizam može biti najviše prizemna.

Članak 90.U obalnom području u naselju Skradin treba

predvidjeti uz luku nautičko turizma, privezišteoperativne obale naselja i privezište za prihvatbrodova nacionalnog parka “Krka”.

Sustav komunalne infrastrukture

Članak 91.Ovim prostornim planom predviđeno je

povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže,tako da se osigura dovoljan broj telefonskihpriključaka svim kategorijama korisnika kao i


najveći mogući broj spojnih veza.Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske

veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalnikabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorimapostojećih, odnosno planiranih prometnica.

Za izgradnju građevina potrebnih za antenskeuređaje mobilne telefonije (tornjevi) predvidjetizasebnu građevnu česticu ukoliko se nepostavljaju na već izgrađenu građevinu ili na većformiranu građevnu česticu. Treba ih takopozicionirati da ne remete sklad urbane ili ruralnestrukture naselja ili krajobraza.

Članak 92.Za planiranu mrežu elektroopskrbe na temelju

analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostavitirast vršnog opterećenja. Daljnje širenje 10(20)kV mreže odvijat će se sukladno potrebamakonzuma i mogućnostima HEP-a da osigurapotrebna sredstva za poboljšanje kvalitete mreže.Nova 20 kV mreža gradit će se u principu zračnoAl/Če vodičima, osim u naseljenim mjestima gdjeće se izvoditi kabelski na dijelu gdje bi uzrokovalasmetnju širenju naselja.

Članak 93.Trafostanice i telefonske centrale kada se ne

grade u sklopu druge građevine potrebno uklopitiu izgrađenu strukturu naselja na zasebnojgrađevnoj čestici, ali tako da ne smanjujupreglednost raskrižja i ne remete sklad javnihzelenih površina.

Članak 94.Predviđeno proširenje vodovodne mreže u

cilju jednoličnije opskrbe cijelog područjatemeljeno je na dosadašnjoj koncepcijivodoopskrbe i to u svim područjima i za dijelovenaselja koji do sada nisu obuhvaćenivodoopskrbom.

Najmanji profili cjevovoda na koji sepriključuje hidrant treba iznositi 100 mm, asekundarna mreža može biti do 50 mm. Nasvim čvorovima vodovodne mreže predvidjetizaporne organe smještene u betonska zasunskaokna.

Vrsta materijala za izvedbu magistralnevodovodne mreže i naselja je predviđena cijevimakoje trebaju podnijeti radni tlak od NP 10 bara.

Članak 95.Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u

recipijent tako tretirati kako bi se uklonile sveštetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent.

Rješenja odvodnje manjih naselja vide se upromatranom razdoblju na dobro izvedenimseptičkim jamama i njihovom urednomodržavanju. Oborinska odvodnja manjih naseljapredviđa se otvorenim kanalima i cestovnimjarcima do recipijenta. Ukoliko se u okvirumanjih naselja i građevine gospodarski pogoniili mini farme nužno je otpadnu vodu tretirati dopotrebne razine.

Treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojimće se, prema kategorizaciji, vodotok rijeke Krkei Prukljansko jezero zadržati na razini zahtijevanekategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji sekoriste za odvodnju.

Naselje urbanog karaktera na području Gradaje Skradin koji ima djelomično izgrađen sustavodvodnje bez uređaja za pročišćavanje otpadnihvoda. Sustav odvodnje treba biti s odvajanjemfekalnih od oborinskih voda, dakle razdjelnisustav odvodnje. U prvim fazama izgradnjemoguće je koristiti i kombinirani sustav odvodnje,tj. dok se ne izgradi cjelokupna mreža i preljevi,moguće je koristiti paralelno razdjelni i mješovitisustav.

Članak 96.Svi eventualni industrijski pogoni, pogoni

male privrede kao i gospodarske građevine zauzgoj životinja (tovilišta) trebaju imati svojepredtretmane otpadnih voda prije upuštanja ujavnu kanalizaciju, što se odnosi i na separacijuulja i masti.

Članak 97.Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ključna

je građevina za zaštitu voda. Njegova efikasnosttreba biti prilagođena kategorizaciji vodotoka,stupnju uređenosti vodotoka, te minimalnodozvoljenim protokama. Na području GradaSkradina predviđena je izrada uređaja zapročišćavanje otpadnih voda za naselja Skradin iRupe.

Lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnihvoda treba predvidjeti tako da ne smeta razvojunaselja Skradin. Uređaj mora zadovoljiti tehničke,


sanitarne i estetske uvjete. Lokacija uređaja jepredviđena izvan naselja.

Prije izrade tehničke dokumentacije za Uređajtreba predvidjeti optimalno tehničko rješenje zakonačni kapacitet, a izgradnju obavljati uetapama. Potrebno je utvrditi kvalitetu otpadnihvoda, potreban stupanj njihovog pročišćavanja,te veličinu i tempo financijskih ulaganja.

Članak 98.Na području Grada Skradina za obranu od

poplava predviđeno je uređenje vodotoka Gudučai Bribišnica, te bujica Skradina, Dubravica, Rupa,Prukljanksog jezera i Bribira.

Sve hidrotehničke zahvate potrebno jerješavati i izvesti tako da ne remete eko sustav ikrajobrazne vrijednosti.

Članak 99.Na potocima i postojećim stajaćim vodama

mogu se graditi ribnjaci.

Članak 100.Na području Grada Skradina na kartografskom

prikazu br. 1. naznačene su lokacije postojećihgroblja kako onih unutar, tako i onih izvangrađevinskih područja naselja.

Obzirom da je demografskom analizomprocijenjeno smanjenje ukupnog broja stanovnikaGrada Skradina, znatno su smanjene i potrebe zanovim ukopnim mjestima, pa time i zaizgradnjom novih i proširenjem postojećihgroblja.

Ukoliko se iskaže potreba za proširenjempostojećeg groblja potrebno je izraditi za tajzahvat u prostoru detaljni plan uređenja.

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnihvrijednosti i kulturno - povijesnih cjelina

6.1. Prirodna baština

Članak 101.Na području Grada Skradina prema Zakonu o

zaštiti prirode nalaze se slijedeći zaštićeni dijeloviprirodne baštine i dijelovi predloženi za zaštitu

koji su prikazani na kartografskom prikazu br.3.1.:

- nacionalni park “Krka”,- posebni zoološki rezervat “Guduča”- posebni botanički rezervat “Prukljansko

jezero”- zaštićeni krajolik “Donja Krka”

Članak 102.Na području Grada Skradina proteže se krajnji

jugozapadni dio nacionalnog parka “Krka” upovršini od oko 3.155 ha što čini 28,8% odukupne površine nacionalnog parka. To jepodručje pretežno neizmijenjeno s iznimnim ivišestrukim prirodnim vrijednostima (Skradinskibuk, Roški slap...), te obuhvaća sačuvan ineznatno izmijenjen eko-sustav.

Za područje nacionalnog parka “Krka” vrijedeOdredbe za provođenje Prostornog planapodručja posebnih obilježja.

Članak 103.Na području predloženog posebnog zoološkog

rezervata “Guduča” do njegovog proglašenja nisudopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstvazbog kojih je predložen za zaštitu (branje iuništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje iubijanje životinja, unošenje alohtonih vrsta,melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskogi ostalog korištenja i sl.)

Članak 104.Područje Prukljanskog jezera ovim prostornim

planom određeno je kao područje posebnogbotaničkog rezervata u istraživanju. Obzirom naovako određeni status toga područja ovim suplanom omogućene određene gospodarskedjelatnosti (ugostiteljsko-turistička zona“Beretuša gaj” i zona akvakulture) uz obvezatneizrade Studija utjecaja na okoliš.

Članak 105.Područje rijeke Krke od skradinskog mosta do

njenog ušća u Prukljansko jezero, te područjeSkorića podi i najvećeg dijela naselja Skradinpredloženo je za zaštitu prirodne baštine ukategoriji zaštićenog krajolika.


Do proglašenja zaštićenog krajolika na ovompodručju nisu dopuštene radnje koje narušavajuestetske i kulturno-povijesne vrijednosti, tekrajolik karakterističan za to područje.

Članak 106.Pri ishođenju lokacijske dozvole za zahvate u

prostoru na područjima navedenim u članku 95.obvezatno je ishođenje posebnih uvjeta tijelanadležnog za zaštitu prirodne baštine.

U područjima navedenim u članku 95. zazahvate u prostoru ne primjenjuju se odredbe oizgradnji građevina izvan građevinskih područja.

6.2. Kulturna baština

Članak 107.Na području Grada Skradina prema Zakonu o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaze seslijedeća zaštićena i evidentirana nepokretnakulturna dobra, te ona predložena za istraživanja:

1. Arheološka područja:Bribir (područje naselja Ostrovica,

Đevrske, Smrdelje, Morpolača, Piramatovci,Krković, Bratiškovci, Žažvić, Ždrapanj i Bribir),

Skradin (Skradin, Skradinsko polje,Bićine i zona oko Prukljanskog jezera).

2. Arheološke cjeline:Bribir (Bribirska glavica).

3. Arheološki pojedinačni lokaliteti:Bribir - Bribirska glavicaOtres - starohrvatski lokalitet,Piramatovci,Skradin - Rokovača,Skradin - Maraguša,Sonković - Stipanac (“Gavanovi dvori”),Vrbica (na cesti između Krkovića i B.

Mostina).

4. Povijesne graditeljske cjeline:gradsko naselje Skradin ruralno naselje Rupe

5. Obrambene građevine:Skradin (utvrda na brdu sv. Petka), Sonković

(kula), “Uzdah kula” kod Dubravica i ostaci

gradine kod Laznice.

6. Civilne gradevine:Skradin - kuća Marasović, zgrada kina, zgrada

bivše škole, 7 stambenih zgrada.

7. Sakralne gradevine:Skradin - župna crkva Marijina porođenja i

župni dvor, crkva Sv. Spiridona (stara), crkva Sv.Spiridona (nova), Plastovo - crkva Sv. Nikole,Dubravice - crkva Sv. Kate, Piramatovci - crkvaSv. Roka, starokršćanska bazilika, Sonković -crkva Sv. Marka, Vaćani - crkva Sv. Ante, Rupe- crkva Sv. Jurja, Krković - crkva Svih svetih iŽdrapanj - crkva Sv. Bartula i starokršćanskabazilika.

Članak 108.Za sve zahvate u prostoru za koje je obvezatna

izrada lokacijske dozvole, a nalaze se unutar, naili u neposrednoj blizini nepokretnih kulturnihdobara iz članka 101. potrebno je premaposebnom zakonu u postupku izdavanjalokacijske dozvole pribaviti posebne uvjetezaštite kulturnih dobara od nadležnog tijela zazaštitu kulturnih dobara.

Za gradnju na području kulturno-povijesne(graditeljske) cjeline i za radnje koje bi mogleprouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao iu njegovoj neposrednoj blizini potrebno je premaposebnom zakonu pribaviti prethodno odobrenjenadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 109.U područjima koja se namjenjuju intenzivnom

razvoju infrastrukture ili određenih djelatnostitreba poticati istraživanja kulturnih dobara, aosobito mogućih arheoloških zona ili lokaliteta.

Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvatanaiđe na predmete ili nalaze arheološkog ipovijesnog značaja, potrebno je radove odmahobustaviti i obavijestiti o tome najbližu upravuza zaštitu kulturnih dobara.


7. Postupanje s otpadom

Članak 110.Na području Grada Skradina utvrđena je

lokacija privremene sanitarne deponije otpada napodručju “Grabovača” koje je naznačeno ukartografskom prikazu br. 2.2. “Komunalnainfrastruktura”.

Za konačnu lokaciju odlagališta otpada napodručju Grada Skradina treba provesti postupakkojim će se odrediti najpovoljnija lokacija.

Potrebno je izraditi projekt sanacije i saniratiodlagalište na lokaciji “Žurića brdo”, kao i sva“divlja” odlagališta na području Grada.

Članak 111.Komunalni otpad u naselju potrebno je

prikupljati u tipizirane posude za otpad ili većemetalne kontejnere s poklopcem.

Korisni dio komunalnog otpada trebasakupljati u posebne kontejnere (stari papir,staklo, istrošene baterije i sl.).

Kontejnere za papir i staklo potrebno jepostaviti tako da se osigura nesmetani kolni ipješački promet.

Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka1., 2. i 3. ovog članka potrebno je osiguratiodgovarajući prostor kojime se neće ometati kolnii pješački promet, te koji će biti ograđentamponom zelenila, ogradom ili sl.

Treba uspostaviti mrežu oporabišta(reciklažnog dvorišta) na područjima s najvećomkoncentracijom stanovništva na području Grada.Ova oporabilišta mogu se locirati izvan granicagrađevinskog područja.

Na građevinskom području može se spaljivatisamo drvo i lignocelulozni otpad.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecajana okoliš

Članak 112.Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša

i njegovih ugroženih dijelova provodit će se uskladu s važećim zakonima, odlukama ipropisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 113.Unutar građevinskog područja naselja,

odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne moguse graditi gradevine koje bi svojim postojanjemili uporabom, neposredno ili potencijalno,ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednostiiznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnimpropisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

Unutar građevinskog područja naselja,odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne možese uređivati ili koristiti zemljište na način koji bimogao izazvati posljedice u smislu stavka 1.ovoga članka.

Članak 114.Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne

i gospodarske pogone kao i manje zanatskeradionice sa štetnom emisijom u pogleduonečišćenja zraka, vode i produkcije otpada uskladu s najmanjim dozvoljenim standardima.

Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori nakojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni odstambenih građevina najmanje za potrebnuudaljenost kako bi se povremeno opterećenje(bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom,mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

Članak 115.Potrebno je sanirati razne deponije otpadaka

iz domaćinstva i industrije, neuređena đubrišta useoskim gospodarstvima, groblja i sl.

Zaštita površinskih voda sastoji se u raznimmjerama kojima treba smanjiti pogoršanjekvalitete vode u vodotocima i planiranimakumulacijama. To znači da se u vodotoke nesmiju ispuštati nepročišćene otpadne vode izdomaćinstava, a pogotovo iz radionica iindustrije.


Članak 116.U vodotoke se ne smije ispuštati osoka,

otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari,posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata.

Otpadne vode koje ne odgovaraju propisimao sastavu i kvaliteti vode, prije upuštanja u javniodvodni sustav moraju se pročistitipredtretmanom do tog stupnja da ne budu štetnepo odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Članak 117.Podovi u stajama i svinjcima moraju biti

nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnjuosoke u gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta dovisine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeniod nepropusnog materijala.

Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta morase odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije serazlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi zaosoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov,te otvore za čišćenje i zračenje. U pogleduudaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jamei silose za stoku vrijede jednaki propisi kao i zagnojišta.

Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoketreba se izvoditi u skladu s posebnimvodoprivrednim uvjetima.

Članak 118.Gospodarenje šumom i njena eksploatacija

moraju biti takovi da se bujicama ili na druginačin ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza iliekološka ravnoteža.

Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjatisvoju namjenu.

Izuzetno od stavka 2. ovog članka, šuma semože krčiti samo za potrebe infrastrukturnihlinijskih građevina predviđenih ovim planom iplanovima višeg reda.

Nekvalitetno poljoprivredno i ostaloneobradivo zemljište koje ekonomski nijeopravdano koristiti u poljoprivredne svrhe možese pošumiti.

Članak 119.Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu

proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla(vrijedna i osobito vrijedna obradiva tla), i trebaih trajno štititi od prenamjene.

9. Mjere provedbe plana9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 120.Obveza izrade urbanističkog plana uređenja

nalaže se za središte Grada, naselje Skradin, zaugostiteljsko-turističku zonu “Beretuša gaj”, zagospodarske zone veće od 10 ha, za zonemješovite namjene unutar građevinskih područjanaselja “Ićevo-Kosa”, “Rupe Laškovica” i“Piramatovci-Kremenica”, te za športsko-rekreacijske zone veće od 5,0 ha.

Do izrade urbanističkog plana uređenjaSkradina lokacijske dozvole izdavat će setemeljem Idejnog urbanističko-arhitektonskogrješenja za izdavanje lokacijske dozvole.

Područja obuhvata prostornih planova izstavka 1. ovog članka određena su ukartografskom prikazu br. 3.2.

Članak. 121.Obvezatna je izrada detaljnih planova uređenja

za neizgrađene dijelove građevinskog područjanaselja, koji su veći od 2,0 ha, koji sadržekatastarske čestice veće od 1,0 ha, te za oneneizgrađene prostore u kojima ne postoji potrebnainfrastruktura za formiranje građevinskogzemljišta.

Iznimno od prethodnog stavka, obvezadonošenja detaljnog plana uređenja ne odnosi sena neizgrađena građevinska područja naselja,površina kojih je veća od 2,0 ha, u slučaju kad jeunutar takvih područja moguće osnivanjegrađevnih čestica uz postojeću komunalnuinfrastrukturu, sukladno provedbenim odredbamaovog Plana i to na način da se osigura logičnislijed osnivanja građevnih čestica i izgradnje uodnosu na kontaktno, već izgrađeno Građevinskopodručje.

Članak 122.Lokacijska dozvola za izgradnju građevina na

zaštićenom području ili građevina čija biizgradnja bitno utjecala na oblikovne i prirodne


vrijednosti, te svih značajnijih javnih, poslovnih,gospodarskih i športsko-rekreacijskih sadržajautvrdit će se temeljem idejnog rješenja zaizdavanje lokacijske dozvole koju će izraditi zato ovlaštena pravna osoba.

Idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvoleiz stavka 1. ovoga članka obvezatno se izrađujeza:

- građevine koje se grade ili rekonstruiraju uzoni središta naselja Čakovec;

- građevine za koje je obvezna izrada Studijeo utjecaju na okolinu.

Idejno rješenje za izdavanje lokacijskedozvole, potrebno je za izgradnju svih građevinaiz stavka 1. ovoga članka, a naročito obraduje:

- veličinu i položaj građevne čestice;- uklapanje u širi prostor;- tehnološko rješenje i kapacitete;- način smještavanja pojedinih sadržaja na

građevnu česticu;- prometno rješenje, uključivo promet u

mirovanju;- mogućnosti komunalnog opremanja

građevne čestice;- način pročišćavanja otpadnih voda;- potencijalni utjecaj na okolinu;- mjere predviđene za zaštitu i sanaciju okoliša.

Lokacijska dozvola za izgradnju navedenihgrađevina utvrdit će se temeljem navedenogelaborata, te uz dobivene suglasnosti nadležnihslužbi (vodoprivredna, sanitarna, protupožarna,veterinarska i druge suglasnosti).

Članak 123.Prioritet izrade dokumenata prostornog

uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanjaprostora na području obuhvata ovog prostornogplana određuje se “Programom mjera zaunapređenje stanja u prostoru”. U cilju zaštite iracionalnog korištenja prostora obvezuje sejedinica lokalne samouprave da osigura sredstvaza izradu tih dokumenata prostornog uređenja.

Članak 124.Prostorni planovi užeg područja (urbanistički

planovi uređenja, detaljni planovi uređenja) ilokacijske dozvole moraju biti izrađeni u skladu

s ovim prostornim planom.

Prostornim planovima i lokacijskimdozvolama iz stavka 1. ovog članka mogu sepropisati detaljniji uvjeti za izgradnju i uređenjeprostora.

U slučaju da se donesu posebni propisi, strožiod odrednica iz ovih Odredbi za provođenje, kodizdavanja lokacijskih dozvola primjenjivat će sestrože odrednice.

9.2. Rekonstrukcija građevina čija jenamjena protivna planiranoj namjeni

Članak 125.Na površinama što su ovim prostornim planom

predviđene za drugu namjenu, uz uvjet da“Programom mjera za unapređenje stanja uprostoru” nisu predviđeni za rušenje, ili su ponamjeni u skladu s njima, a nalaze se na područjuza koje je “Programom mjera za unapređenjestanja u prostoru” predviđena izradaurbanističkog plana uređenja ili detaljnog planauređenja, može se, radi osiguravanja neophodnihuvjeta života i rada, odobriti rekonstrukcijapostojećih građevina i to za:

I. stambene, odnosno stambeno-poslovnegrađevine:

1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih idotrajalih konstruktivnih i drugih dijelovagrađevina i krovišta u postojećim gabaritima;

2. priključak na gradevine i uređaje komunalneinfrastrukture, te rekonstrukcija svih vrstainstalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC,kupaonica) uz postojeće stambene gradevine kojenemaju iste izgrađene u svom sastavu ili napostojećoj građevnoj čestici, i to u najvećojpovršini od 12 m2;

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenihili pomoćnih prostora, tako da s postojećim neprelazi ukupno 75 m2 brutto građevinskepovršine svih etaža, s time da se ne poveća brojstanova;

5. adaptacija tavanskog ili drugog prostoraunutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kodobjekata s dotrajalim ravnim krovom ili snadozidom ako se radi o povećanju stambenog


prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka;7. sanacija postojećih ograda i potpornih

zidova radi sanacije terena (klizišta).

II. građevine druge namjene (gradevine za rad,javne, komunalne, prometne građevine):

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova građevina i krovišta;

2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjihspremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti zagrađevine do 100 m2 brutto izgrađene površine,odnosno do 16 m2+5% ukupne brutto izgrađenepovršine za veće građevine;

3. prenamjena i funkcionalna preinakagrađevina vezano uz prenamjenu prostora, ali poduvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršavastanje čovjekove okoline i svojim korištenjem neutječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenimprostorima;

4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;5. priključak na gradevine i uređaje komunalne

infrastrukture;6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja

komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnihprometnih površina;

7. sanacija postojećih ograda i potpornihzidova radi sanacije terena (klizišta).

10. Mjere zaštite od ratnih razaranja

Članak 126.Obzirom na vrlo malu gustoću stanovanja na

području Grada Skradina i na činjenicu da ni ujednom naselju nema, a prema demografskimanalizama neće niti biti više od 1.000 stanovnikau dogledno vrijeme, na području Grada Skradinanema potrebe za izgradnjom skloništa za zaštitustanovništva od ratnih razaranja.

Izuzev stavka 1. ovog članka, ukoliko se ugrađevinskim područjima naselja ili u njihovojneposrednoj blizini lociraju gospodarskegradevine za proizvodnju opasnih tvari isredstava, obvezatna je gradnja skloništa u tomnaselju, a prema odredbama posebnog Zakona,odnosno Pravilnika.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka,urbanističkim planovima uređenja potrebno je

unutar urbanih/ruralnih struktura odrediti zoneunutar kojih se grade skloništa i njihov stupanjotpornosti, a detaljnim planovima uređenjaodrediti njihovu točnu lokaciju.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 127.Odluka o korištenju PPUG Skradin stupa na

snagu osam dana po objavi u “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 350-02/01-01 /04Ur. br: 2182/03-01-01Skradin, 17. travnja 2001.

GRADSKO VIJEĆEGRADA SKRADINA

PREDSJEDNIKIvica Klarić, v.r.

____________________

5Na temelju članka 1. Zakona o izmjeni zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnomgospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00 i 129/00) i članka 29. StatutaGrada Skradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/98 i 14/00),Gradskovijeće Grada Skradina, na 24. sjednici, od 17.travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo izmjeni Odluke o komunalnoj naknadi

Članak 1.Odluka o komunalnoj naknadi (“Službeni

vjesnik Šibensko - kninske županije”, broj 9/96,11/98 i 8/99) donesena do stupanja na snaguZakona o izmjenama i dopunama Zakona okomunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”,broj 128/99) ostaje na snazi.

Odluka o izmjeni Odluke o komunalnojnaknadi (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 5/00 i 10/00) stavlja se van snagedok se ne počne primjenjivati Zakon o izmjenamai dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu(“Narodne novine”, broj 128/99).


Članak 2.Ova odluka stupa na snagu danom objave u

“Službenom vjesniku Šibensko-kninskežupanije”.

Klasa: 363-03/01-01/01Ur.br: 2182/03-0l-01 Skradin, 17. travnja 2001.



____________________

6Na temelju članka 1. Zakona o izmjeni Zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnomgospodarstvu (“Narodne novine’’, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00 i 129/00) i članka 29. StatutaGrada Skradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/98 i 14/00), Gradskovijeće Grada Skradina, na 24. sjednici, od 17.travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo izmjeni Odluke o visini komunalne

naknade

Članak 1.Rješenje o visini komunalne naknade

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 9/96) doneseno do stupanja na snagu Zakonao izmjenama i dopunama Zakona o komunalnomgospodarstvu (“Narodne novine”, broj 128/99)ostaje na snazi.

Odluka o visini komunalne naknade(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/00) stavlja se van snage dok se ne počneprimjenjivati Zakon o izmjenama i dopunamaZakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodnenovine”, broj 128/99).



Klasa: 363-03/01-01/02Ur.br: 2182/03-0l-01Skradin, 17. travnja 2001.



____________________

7Na temelju članka 1. Zakona o izmjeni Zakona

o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnomgospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00 i 129/00) i članka 29. StatutaGrada Skradina (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/985 i 14/00), Gradskovijeće Grada Skradina, na 24. sjednici, od 17.travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo izmjeni Odluke o komunalnom doprinosu

Članak 1.Odluka o komunalnom doprinosu (“Službeni

vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 14/00)stavlja se van snage.



Klasa: 363-05/01-01/04Ur.br: 2182/03-01-01Skradin, 17. travnja 2001.



____________________


8Na temelju članka 46. Zakona o proračunu

(“Narodne novine”, broj 92/94), članka 73., 74.,i 75. Zakona o financiranju jedinica lokalnesamouprave i uprave (“Narodne novine”, broj 90/92 i 117/93) i članka 29. Statuta Grada Skradina(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/98), Gradsko vijeće Grada Skradina, na24. sjednici, od 17. travnja 2001. godine, donosi

GODIŠNJI OBRAČUNProračuna Grada Skradina za 2000. godinu

I OPĆI DIO

Članak 1.1. Bilanca prihoda i izdataka po Godišnjem

obračunu Proračuna Grada Skradina za 2000.godinu, sadrži:

u kunamared.br. OPIS PLANIRANO OSTVARENO

1. PRIHODI 4.737.750 4.852.1422. IZDACI 4.737.750 4.504.0573. RAZLIKA

VIŠAK 348.085MANJAK -

Razlika između ostvarenih prihoda i izdatakaje 348.085,00 kn koja se kao višak prihodaprenosi u Proračun Grada Skradina za 2001.godinu. Dio ovih sredstava u iznosu od146.250,00 kn su namjenska sredstava (dobivenaod Ministarstva kulture) a ostatak od 201.835,00koristit će se za izdatke u 2001. godini.

2. Prihodi i izdaci po računima iz računskogplana prikazani su kako slijedi: (prikaz prihoda irashoda se ne objavljuje).

Članak 2.l. Godišnji obračun Proračuna sadrži i godišnji

obračun stalne pričuve Grada Skradina za 2000.godinu. Stanje stalne pričuve na dan 01. 0l. 2000.godine je 17.042,00 kn, a na dan 31. 12. 2000. je22.042,00 kn.

Struktura stalne pričuve:- 17.042,00 kn su sredstva predhodnih godina

- 5.000,00 kn su izdvojena sredstva u 2000.godini

2. U tekuću pričuvu planirano je 30.000,00kuna a ostvareno 24.437,00 kuna, a koristila sepo zaključcima Gradskog poglavarstva.

Članak 3.1. Grad Skradin se nije zaduživao u 2000.

godini, ali ima obveze prema Jadranskoj bancina temelju zaduženja iz 1998. godine. Stanje dugana dan 31. 12. 2000. godine je 395.298,00 kn.

2. Obveze po nepodmirenim računima knjigaulaznih računa na dan 31. 12. 2000. godine je322.930,00 kn.

Potraživanja po osnovu knjige izlaznih računana dan 31. 12. 2000. godine je 1,113.894,00 kn aodnosi se na:

- 178.602,00 kn potraživanja za poreze- 426.396,00 kn potraživanja po osnovu kom.

naknade- 199.813,00 kn potraživanja po osnovu

komunalne usluge- 293.793,00 kn potraživanja za slivnu vodnu

naknadu- 13.600,00 kn potraživanja za korištenje

javnih površina- 1.630,00 kn potraživanja po osnovu prodaje

zemljišta

3. Početno stanje žiro-računa Proračuna GradaSkradina na dan 01. 01. 2000. godine je305.141,55. Završno stanje na dan 31. 12. 2000.godine je 399.168,42 kn a odnosi se na:

- 29.041,60 - sredstva zamjenskog fonda- 22.041,55 - stalna pričuva- 348.085,27 - višak prihoda

Klasa: 400-05/01-0l/02Ur.br: 2182/03-01-01Skradin, 19. travnja 2001.



____________________


III.GRAD ŠIBENIK

POVJERENIK VLADE RH

20Na temelju točke III. Rješenja o raspuštanju

Gradskog vijeća Grada Šibenika (“Narodnenovine”, broj 16/01) i točke 22. Odluke oustrojstvu i usklađivanju sa Zakonom otrgovačkim društvima javnog poduzeća zakomunalne djelatnosti “Čempresi” (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/96,15/97 i 2/01), povjerenik Vlade RH, dana 25.travnja 2001. godine, donosi

RJEŠENJEo izmjeni Rješenja o imenovanju članova

Skupštine trgovačkog društva “Čempresi”,d.o.o. Šibenik

1. U Rješenju o imenovanju članova Skupštinetrgovačkog društva “Čempresi”, d.o.o. Šibenik(klasa: 119-02/0l-01/8, urbroj: 2182/01-0l/1-01-1 od 27. ožujka 2001. godine) mijenja se alineja5. točke 2. na način da se Marko Roša, dipl.ek.razrješava dužnosti člana na osobni zahtjev, aumjesto njega se imenuje Josip Franić, zaposlenik“Čempresa”, d.o.o. Šibenik.

2. Ovo rješenje stupa na snagu danomdonošenja, a objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.

KLASA: 119-02/01-0l /8URBROJ: 2182/01-01/1-01-3Šibenik, 25. travnja 2001.

POVJERENIKVLADE REPUBLIKE HRVATSKE

U GRADU ŠIBENIKUPaško Višić, dipl.iur., v.r.

____________________

21Na temelju članka 35. stavak 3. Zakona o lovu

(“Narodne novine”, broj 10/94, ... i 28/99) i članka88. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)samoupravi (“Narodne novine”, broj 33/01),povjerenik Vlade Republike Hrvatske u GraduŠibeniku, dana 10. svibnja 2001. godine, donosi

ZAKLJUČAKo rasporedu sredstava i načinu poticanja

kupnje divljači

1. Utvrđuje se da je Županijsko poglavarstvoŠibensko-kninske županije, na 46. sjednici, od21. ožujka 2001. godine, Odlukom o raspodjelisredstava uplaćenih na poseban račun Proračunapo osnovi lovozakupnina u iznosu od 696.200,00kuna, u korist Grada Šibenika rasporedilo iznosod 100.949,00 kuna i to:

a) za gradnju lokalne infrastrukture 50.474,50kuna,

b) za poticanje kupnje divljači 50.474,50kuna.

2. Sredstva namijenjena za gradnju lokalneinfrastrukture koristiti će se za održavanje lokalneinfrastrukture na području lovišta i to za čišćenjeodnosno uklanjanje krupnog komunalnog isličnog otpada koji se nalazi na prometnicama iuz prometnice na području lovišta, a raspoređujuse na zakupnike lovišta, razmjerno uplaćenojzakupnini za lovišta za vrijeme od lovne 1997/98 do 2000/01 godine i to:

- Lovačkom društvu Šibenik - 15.520,90 kn- Lovačkom društvu “Krtolin” Dubrava -

6.738,35 kn- Lovačkom društvu “Vuk” Perković -5. 875,25 kn- Lovačkom društvu “Kamenjarka” Bilice -3. 608,90 kn- Lovačkom društvu “Krka” Lozovac-

Konjevrate - 5.062,60 kn- Lovačkom društvu Grebaštica - 3.063,80 kn- “Lotus” Šibenik - 5.809,60 kn- Veterinarska stanica Šibenik - 4.795,10 kn.

3. Sredstva namijenjena za poticanje kupnjedivljači koristiti će se za kupnju divljači, sukladno


opredjeljenju zakupnika lovišta, a raspoređuju sena zakupnike lovišta, razmjerno uplaćenojzakupnini za lovišta, u iznosima kao i pod točkom2. ovog zaključka.

4. Sredstva iz točke 2. i 3. ovog zaključkadoznačiti će se navedenim zakupnicima lovišta,koji su ta sredstva dužna iskoristiti za ovimzaključkom određenu namjenu, te o tomepodnijeti izvješće Gradu Šibeniku, najkasnije do31. prosinca 2001. godine.

5. Ovaj zaključak dostaviti će se zakupnicimalovišta iz točke 3. i Šibensko-kninskoj županiji,te objaviti u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 323-01/01-0l /1URBROJ: 2182/01-01/1-01-3Šibenik, 10. svibnja 2001.



____________________

22Na temelju članka 88. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01) i članka 7. Odluke o grbu izastavi Grada Šibenika (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 14/98),povjerenik Vlade Republike Hrvatske u GraduŠibeniku, donosi

ZAKLJUČAKo odobrenju za uporabu grba Grada

Šibenika Gradskom parkingu d.o.o. Šibenik

Odobrava se Gradskom parkingu d.o.o.Šibenik da na povlaštenim parking kartamakoristi otisak grba Grada Šibenika.

KLASA: 017-02/01-0l /2URBROJ: 2182/01-01/1-01-2Šibenik, 11. svibnja 2001.



____________________

23Na temelju članka 88. Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodnenovine”, broj 33/01), povjerenik Vlade RepublikeHrvatske u Gradu Šibeniku, dana 17. travnja2001. godine, daje

VJERODOSTOJNO TUMAČENJEodluka o ustrojstvu trgovačkih društava

1. Utvrđuje se da su nastale dvojbe utumačenju odredbi odluka o ustrojstvu trgovačkihdruštava u vlasništvu Grada Šibenika, koje seodnose na imenovanje uprave, i to:

a) točke 15. i 25. Odluke o ustrojstvu iusklađenju sa Zakonom o trgovačkim društvimaJavnog poduzeća “Otok mladosti” (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/96,13/96, 15/97 i 2/01 ),

b) točke 17. i 27. Odluke o ustrojstvu iusklađenju sa Zakonom o trgovačkim društvimaJavnog poduzeća “Gradska čistoća” (“Službenivjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 3/96,13/96, 15/97 i 2/01),

c) točke 17. i 27. Odluke o ustrojstvu iusklađenju sa Zakonom o trgovačkim društvimaJavnog poduzeća za komunalne djelatnosti“Zelenilo” Šibenik (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/96, 5/97, 15/97 i 2/01),

d) točke 17. i 27. Odluke o ustrojstvu iusklađenju sa Zakonom o trgovačkim društvimaJavnog poduzeća za komunalne djelatnosti“Čempresi” Šibenik (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/96, 15/97 i 2/01).

Naime, prema točki 15, odnosno 17.


navedenih odluka proizlazi da osnivač u okviru nadležnosti Gradskog poglavarstva imenuje upravudruštva, a prema točki 25., odnosno 27. navedenih odluka proizlazi da upravu društva imenujeskupština društva, uz suglasnost Gradskog vijeća.

2. Kako se točke 25., odnosno 27. navedenih odluka nalaze u dijelu navedenih akata koje posebnoreguliraju sastav, nadležnost i način imenovanja uprave, treba smatrati da su to specijalne odredbe,pa te odredbe treba primijeniti u postupku imenovanja, kao i razrješenja, uprava trgovačkih društavana koje se odnose navedene odluke.

3. Ovo vjerodostojno tumačenje dostavit će se navedenim trgovačkim društvima, te objaviti u“Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 024-01/01-01/1URBROJ: 2182/01-01/1-01-1Šibenik, 17. travnja 2001.



____________________

IV.GRAD VODICE

GRADSKO VIJEĆE10Na temelju članka 4. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 92/94), Gradsko vijeće Grada

Vodica, na 28 sjednici, od 17. travnja 2001. godine, donosi

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNAGrada Vodica za 2001. godinu

I. OPĆI DIO

Članak 1.Proračun Grada Vodica za 2001. godinu sastoji se od:

planirano izmjenePRIHODA 13.117.000 14.120.000IZDATAKA 13.117.000 14.120.000

Članak 2.Prihodi i izdaci po grupama utvrđuju se u Bilanci prihoda i izdataka za 2001. godinukako slijedi:

BILANCAPRIHODA I IZDATAKA

planirano izmjenePRIHODI000 Porez na dohodak 2.240.000 2.240.000005 Porez na dobit 235.000 235.000015 Porez na promet nekretnina 2.800.000 2.800.000


020 Tuzemni prihod 1.520.000 1.520.00040 Porez na tvrtke, odnosno naziv tvrtke 250.000 250.00040 Porez na reklame 150.000 150.00040 Porez na kuće za odmor 850.000 850.00050 Porez na potrošnju alk. pića 270.000 270.000

035 Neporezni prihod 1.695.000 1.695.00010 Prihod od koncesija 85.000 85.00030 Prihod od kamata 10.000 10.00040 Naknada za uporabu javnih gradskih površina 1.300.000 1.300.00060 Prihod od subvencioniranja građana 300.000 300.000

040 Administrativne pristojbe 490.000 540.00020 Prihod od prih. ostvaren prodajom državnih biljega 90.000 90.00020 Boravišna pristojba 400.000 450.000

045 Prihod po posebnim propisima 2.211.000 2.211.00040 Komunalni doprinos 670.000 670.00040 Komunalna naknada 1.500.000 1.500.00070 Ostali nespomenuti prihodi po pos. propisima 40.000 40.00080 Ostati nespomenuti prihodi 1.000 1.000

050 Prihodi od vlastite djelatnosti 105.000 105.00020 Iznajmljivanje prostora i opreme 30.000 30.00020 Ostali nespomenuti vlastiti prihodi 75.000 75.000

055 Kapitalni prihodi 21.000 21.00020 Prihod od prodaje stanova na kojim postoji st. pr. 10.000 10.00060 Ostali kapitalni prihodi 11.000 11.000

060 Prihodi iz proračuna 1.200.000 1.130.00010 Prihod iz državnog proračuna 1.200.000 900.00010 Prihod iz županijskog proračuna 230.000

080 Sredstva viška prihoda iz prošle godine 600.000 1.623.000UKUPNI PRIHOD 13.117.000 14.120.000IZDACI

100 Izdaci poslovanja 3.039.000 3.111.500200 Financijski i ostali vanjski izdaci 3.450.000 3.450.000310 Tekući prijenosi i potpore proračunskim korisnicima 2.730.000 2.852.500600 Izdaci za nabavu, izgradnju i inv.održavanje kapit. sred. 3.698.000 4.456.000960 Izdvojena sredstva u rezerviranja i stalnu pričuvu 200.000 250.000

UKUPNO 13.117.000 14.120.000

II. POSEBNI DIOČlanak 3.

Izdaci Proračuna u svoti od 14.070.000,00 kuna raspoređuju se po nosiocima, korisnicima ipotanjim namjenama u posebnom dijelu Proračuna kako slijedi:

100 IZDACI POSLOVANJA 3.039.000 3.111.500100 10 010 bruto plaća 910.000 910.000100 10 020 naknade za plaće 80.000 80.000100 10 040 doprinos poslodavca (doprinos na plaće) 185.000 185.000100 10 050 naknada troškova za zaposlene 26.000 26.000100 20 010 izdaci na energiju, komunalne i druge usluge100 20 010 10 izdaci za električnu energiju 450.000 450.000100 20 010 20 izdaci za vodu i sl. 55.000 55.000100 20 010 30 izdaci za deratizaciju i dezinsekciju 75.000 75.000100 20 020 uredski materijal 30.000 30.000100 20 025 ostali potrošni materijal 10.000 10.000


100 20 030 izdaci za komunikacije 60.000 60.000100 20 040 izdaci za informiranje 50.000 50.000100 20 050 izdaci za službena putovanja 50.000 50.000100 20 060 izdaci za osiguranje 8.000 8.000100 20 080 izdaci za unajmljivanje poslovnog prost. 20.000 20.000100 30 010 izdaci za tekuće održavanje prevoznih sred. 10.000 10.000100 30 020 izdaci izdaci za tekuće održavanje namještaja i dr. op. 10.000 10.000100 30 030 izdaci za tekuće održavanje zgrada 10.000 10.000100 30 080 10 izdaci za ostala nespomenuta tekuća održ.

01 izdaci za održ. zajedničke kom. potr. 450.000 450.00002 izdaci za održavanje javne rasvjete 150.000 150.00003 izdaci za održavanje ostale kom. opr. 100.000 100.00004 izdaci za održavanje javnih prom. površina 300.000 300.00005 izdaci za održavanje plaža 60.00006 izdaci za održavanje poljskih puteva 12.500

200 FINANCIJSKI I OSTALI VANJSKI IZDACI 3.450.000 3.450.000200 40 010 10 izdaci za platni promet 20.000 20.000200 40 050 20 01izdaci za zasjedanja grad. vj. i poglavarstva 260.000 260.000200 40 050 20 02 izdaci za proslave, dekoracije, kom. 50.000 50.000200 80 060 izdaci za pribavljanje str. mišljena i int.usl. 60.000 60.000200 80 065 10 izdaci za reprezentaciju 60.000 60.000200 80 070 20 Ostali nespomenuti izdaci 3.000.000 3.000.000310 TEKUĆI PRIJENOSI I POTPORE 2.730.000 8.852.500310 10 010 10 prijenos sredstava za pomoć obiteljima 350.000 350.000310 10 060 10 prijenos sredstava za pomoć u sl. elem. nep. 50.000 50.000310 10 060 10 01 prijenos sredstava za civilni i protupož. zaš. 50.000 50.000310 10 080 30 prijenos sredstava za potpore studentima 50.000 50.000310 20 020 10 prijenos sredstava zdravstvenim nep.org. 200.000 200.000310 20 060 20 prijenos sredstava ostalim udrugama grad.

01 kulturnim udrugama 280.000 280.00002 športskim udrugama 380.000 380.00003 boračkim udrugama iz Domovinskog rata 100.000 100.00004 DDK-a 70.000 70.00005 DVD Vodice 230.000 230.00006 ostalim programima-radijski festival i dr. 100.000 150.00007 lovačkim udrugama za nabavu divljači 12.500

310 20 060 30 prijenos sredstva političkim strankama 40.000 40.00001 Troškovi promidžbe za izbore /4.000 x 15/ 60.000

310 20 070 10 ostali prijesno sredstava neprofitnim org.01 pučka knjižnica i čitaonica 100.000 100.00002 predškolski odgoj 650.000 650.00003 program malog gospodarstva-Županija 80.000 80.000

600 IZDACI ZA NABAVU, IZGRADNJU I INV.ODRŽ. KAP. SRED. 3.698.000 4.456.000

600 30 020 10 kompjuteri i drugo 20.000 20.000600 30 030 10 sistemski programi 10.000 10.000600 30 080 10 ostali namještaj i oprema 50.000 50.000600 70 050 priprema, planiranje i upravljanje projektom 350.000 350.000600 90 investiciono održavanje600 90 090 10 investiciono održavanje ostalih kapit. obj. 3.268.000 4.026.000960 10 010 30 TEKUĆA PRIČUVA 200.000 250.000


Članak 4.Ovaj Proračun stupa na snagu danom

donošenja, objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”, a primjenjivat će seod 1. siječnja 2001. godine.

Klasa: 400-08/01-01/1Urbroj: 2182/04-01/1Vodice, 17. travnja 2001.

GRADSKO VIJEĆEGRADA VODICA

PREDSJEDNIKJosip Juričev, v.r.

____________________

11Na temelju članka 14. Odluke o priznanjima

Grada Vodica (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 16/98), Gradsko vijećeGrada Vodica, na 28. sjednici, od 17. travnja2001. godine, donosi

ODLUKUo dodjeli priznanja Grada Vodica za 2000.

godinu

I.A) Nagrada Grada Vodica dodjeljuje se:1. Josipu Lasanu-Rudi - za dugogodišnji osobit

doprinos u razvoju nogometnog športa;2. Klubu DDK “Jurjevgrad” Tribunj - za osobit

doprinos u razvoju i promidžbi dobrovoljnogdarivanja krvi;

3. Goranu Juričev - za dugogodišnji osobitdoprinos u razvoju rukometnog športa;

4. Vitomiru Juričev-Ivičinu - za osobitdoprinos u darivanju krvi i uspjeh u unapređenjudjelatnosti DDK “Vodice”;

5. Denisu Ivasu - za iznimni doprinos u razvojui ostvarenju športskih rezultata u taekwon-dou irazvoju lovstva;

6. Josipu Mateši-Joli - za razvoj obrtništva ihumanitarni rad.

B) Plaketa Grada Vodica dodjeljuje se:1. Marku Fržopu - za osobit doprinos u razvoju

i ostvarenju rezultata u biciklističkom športu;2. Anti Durmaniću - za osobit doprinos u

razvoju nogometnog športa.

II.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja

i objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 061-01/01-01/1Urbroj: 2182/04-01/2Vodice, 17. travnja 2001.



____________________

12Na temelju članka 10. stavak 1. Zakona o

komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”,broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00 i 128/00) i članka55. Statuta Grada Vodica (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije”, broj 7/94 i 7/97),Gradsko vijeće Grada Vodica, na 28. sjednici, od17. travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo davanju koncesije

za obavljanje komunalnih djelatnosti

Članak 1.Ovom odlukom daje se PZ “Prvinka” iz Prvić

Luke obavljanje slijedećih komunalnih djelatnostina otoku Prviću i to:

- skupljanje i odvoz komunalnog otpada naotoku,

- obavljanje pogrebnih poslova na otoku.

Članak 2.Predmetna koncesija daje se na rok od godine

dana uz naknadu od 100,00 kn mjesečno.

Članak 3.Po stupanju na snagu ove odluke, Gradsko

poglavarstvo i korisnik koncesije iz članka 1. oveodluke zaključit će ugovor o koncesiji kojimugovorom će biti regulirana međusobna prava i


obveze davatelja i korisnika koncesije.

Članak 4.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od

dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 363-02/01-01/53Urbroj: 2182/04-01-2Vodice, 17. travnja 2001.



____________________

13Na temelju članka 53. Statuta Grada Vodica

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,brod 6/94 i 6/997) i članka 55. Statuta Dječjegvrtića “Tamaris” Vodice, a po ZaključkuUpravnog vijeća Vrtića broj: 10/0l, od 19. ožujka2001. godine, Gradsko vijeće Grada Vodica, na28. sjednici, od 17. travnja 2001. godine, donosi

RJEŠENJEo imenovanju ravnatelja Dječjeg vrtića

“Tamaris” Vodice

1. JOSIP ŠPRLJAN se imenuje za ravnateljaDječjeg vrtića “Tamaris” Vodice na mandatnorazdoblje od 4 godine.

2. Ovo rješenje stupa na snagu danomdonošenja, a objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.

KLASA: 080-02/00-01/1UR.BR: 2182/04-01-4Vodice, 17. travnja 2001.



____________________


(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 6/94 i 6/97), Gradsko vijeće Grada Vodica,na 28. sjednici, od 17. travnja 2001. godine,donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju financijskog izvješća

Gradskog proračuna Grada Vodica za 2000.godinu

1. Prihvaća se financijsko izvješće Gradskogproračuna Grada Vodica za 2000. godinu, a utekstu koji čini sastavni dio ovog zaključka.

2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenomvjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 400-08/0l-0l/2Urbroj: 2182/04-0l-1Vodice, 17. travnja 2001.




KNJIGA IRAČUN PRIHODA I IZDATAKA

Red. Račun iz Naziv računa Planirano Ostvareno Indexbroj računskog

plana

1. I. Ukupni prihod 11.056.602 10.815.110 982. 1. Porezni prihodi 6.037.000 6.217.220 1033. 2. Neporezni prihodi 3.048.000 3.246.147 1074. 3. Kapitalni prihodi, potpore i višak prihoda 1.971.602 1.351.743 675.000 10 010 10 Porez na dohodak od nesamostalno rada 1.450.000 1.519.681 1056.000 10 020 10 Porez na dohodak od samostalno rada 100.000 104.121 1047.000 10 020 20 Porez na dohodak od povremenog rada 170.000 183.324 1088.000 10 020 2001 Porez na dohodak od djel. čl. skupš.

i čl. nadzo. odbora 33.000 35.865 1099.000 10 030 10 Porez na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja210.000 224.729 10710.000 10 040 10 Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava 40.000 44.432 11111.000 20 010 10 Porez na dohodak

po godišnjoj prijavi 100.000 99.667 10012.000 30 010 10 Povrat oreza na dohodak po godišnjoj prijavi - 255.000 - 226.814 9113.005 10 010 10 Porez na dobit od poduzetnika 214.000 231.452 10814.005 30 010 10 Povrat oreza na dobit o godišnjoj prijavi - 75.000 - 79.062 10515.015 40 010 10 Porez na promet nekretnina 2.700.000 2.719.422 10116.020 40 010 10 Porez na tvrtku, odnosno naziv tvrtke 200.000 197.230 9917.020 40 010 20 Porez na reklame 100.000 87.030 8718.020 40 010 40 Porez na kuće za odmor 815.000 854.907 10519.020 50 010 10 Porez na potrošnju alkoholnih

i bezalkoholnih pića 230.000 221.236 9620.035 10 010 40 Naknada za koncesiju na pomorskom dobru 32.000 32.400 10121.035 10 010 90 Naknada za ostale koncesije 5.000 4.400 8822.035 30 010 10 Prihod od kamata 10.000 9.183 9223.035 40 070 10 Naknada za uporabu javnih gradskih površina 750.000 709.800 9524.035 40 100 40 Posebne naknade za otvaranje automat kluba — 1.000 —25.035 60 010 10 Prihodi od sufinanciranja građana 270.000 283.055 10526. 040 20 040 10 Prihod od pristo. ostvaren prodajom

državnih biljega 45.000 45.812 10227. 040 20 050 40 Ostale naknade utvrđene gradskom odlukom 25.000 21.090 8428. 040 20 060 10 Boravišna pristojba 280.000 280.000 10029. 045 10 080 10 Prihod od kazni — 250 —30. 045 40 010 10 Komunalni doprinos 630.000 726.541 11531. 045 40 010 20 Komunalna naknada 900.000 1.031.864 11532. 045 70 010 10 Ostali nespomenuti prihodi

o posebnim propisima 45.000 46.808 10433. 045 80 010 10 Pogrešne uplate 1.000 - 315 —34. 050 20 020 50 Iznajmljivanje prostora i opreme 25.000 30.234 12135. 050 20 020 70 Ostali nespomenuti vlastiti prihodi 30.000 24.075 8036. 055 60 010 10 Ostali kapitalni prihodi od prodaje imovine 21.000 20.696 9937. 060 10 020 10 Prihodi iz proračuna - potpore 1.260.000 1.331.047 10638. 080 10 010 10 Sredstva viška prihoda 690.602 — —


39. II. Ukupni izdaci 11.056.602 9.877.163 8940. 100 10 l. Izdaci za zaposlene 1.201.000 1.157.322 9641. 100 20 2. Izdaci za materijal, energiju, komun.

i ostale usluge 796.000 712.372 8942. 100 30 3. Izdaci za tekuće održavanje 756.000 691.956 9243. 200 40 4. Financijski izdaci 330.000 297.616 9044. 200 80 5. Ostali nespomenuti izdaci 2.620.000 2.500.716 9545. 310 6. Tekući prijenosi i potpore izvan

proračunsk. korisn. 2.521.000 2.483.888 9946. 600 7. Izdaci za nabavu, izgrad.

i investici. održava. kap. ob. 2.632.602 1.842.294 7047. 960 8. Izdvajanje sredstava u rezervu i stalnu pričuvu200.000 190.999 9648. 100 10 010 Brutto plaće 910.000 899.653 9949. 100 10 020 Naknade za plaće 80.000 71.483 8950. 100 10 040 Doprinos poslodavca doprinosi na plaće 185.000 175.686 9551. 100 10 050 Naknade troškova za zaposlene 26.000 10.500 4052. 100 20 010 10 Izdaci za električnu ener iju 440.000 429.134 9853. 100 20 010 20 Izdaci za vodu i slično 50.000 47.262 9554. 100 20 010 30 Izdaci za deratizaciju i dezinsekciju 72.000 71.309 9955. 100 20 020 Uredski materijal 26.000 24.258 9356. 100 20 025 Ostali potrošni materijal 10.000 1.016 1057. 100 20 030 Izdaci za komunikacije 70.000 69.553 9958. 100 20 040 Izdaci za informiranje 50.000 15.426 3159. 100 20 050 Izdaci za službena putovanja 50.000 30.925 6260. 100 20 060 Izdaci za osiguranje 8.000 4.444 5661. 100 20 080 Izdaci za unajmljivanje poslovnog prostora 20.000 19.045 9562. 100 30 010 izdaci za tekuće održavanje prijevoznih sredstava5.000 2.282 4663. 100 30 020 izdaci za tekuće održavanje namješt. i dr. o reme20.000 18.021 9064. 100 30 030 Izdaci za tekuće održavanje zgrade 1.000 223 2265. 100 30 080 1001 Izdaci za održavanje zajedničke

komuna. potrošnje 400.000 400.000 10066. 100 30 080 1002 Izdaci za održavanje javne rasvjete 150.000 139.709 9367. 100 30 080 1003 Izdaci za održavanje ostale komunalne opreme30.000 17.548 5868. 100 30 080 1004 Izdaci za održavanje javnih površina 150.000 114.173 7669. 200 40 010 10 Izdaci za platni promet ZAP 20.000 19.035 9570. 200 40 050 2001 Izdaci zasjedanja Gradskog

vijeća i poglavarstva 260.000 250.861 9671. 200 40 050 2002 Izdaci za proslave, dekoracije, komemoracije i sl.50.000 27.720 5572. 200 80 060 Izdaci za stručna mišljenja

i intelektualne usluge 60.000 50.603 8473. 200 80 065 10 Izdaci za reprezentaciju 60.000 32.275 5474. 200 80 070 20 Ostali nespomenuti izdaci 2.500.000 2.417.838 9775. 310 10 010 10 Prijenos sredstva za pomoć obiteljima 300.000 296.250 9976. 310 10 060 1001 Prijenosi sredstva za civilnu

i protupožarnu zaštitu 50.000 32.892 6677. 310 10 080 30 Prijenos sredstva za potpore studentima 50.000 38.314 7778. 310 20 020 10 Prijenos sredstva zdravstvenim

neprofit. organizaci. 200.000 198.432 9979. 310 20 060 2001 Prijenos sredstva kulturnim udrugama 275.000 275.000 100


80. 310 20 060 2002 Prijenos sredstva športskim udrugama 375.000 375.000 10081. 310 20 060 2003 Prijenos sredstva boračk. udru. iz Domovinsko rata91.000 90.000 9982. 310 20 060 2004 Prijenos sredstva DDK-a 70.000 70.000 10083. 310 20 060 2005 Prijenos sredstva DVD Vodice 200.000 200.000 10084. 310 20 060 2006 Ostali program u športu i kulturi 40.000 40.000 10085. 310 20 060 2007 Županija - Upravni odjel za pomorstvo 50.000 50.000 10086. 310 20 060 30 Prijenos sredstva političkim stankama 40.000 38.000 9587. 310 20 070 1001 Pučka knjižnica i čitaonica 100.000 100.000 10088. 310 20 070 1002 Predškolski od odgoj 600.000 600.000 10089. 310 20 070 1003 Program malog gospodarstva-županija 80.000 80.000 10090. 600 30 030 10 Sistemski programi 10.000 7.805 7891. 600 70 050 Priprema, planiranje i upravljanje projektom 322.000 321.592 10092. 600 90 090 10 Investiciona održavanja ostalih

kapitalnih objekata 2.300.602 1.512.897 6693. 960 10 010 30 Ostala rezervirana - tekuća ričuva 200.000 190.999 9694. Višak prihoda (st. 1. minus st. 39) — 937.947 —

____________________


(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 6/94 i 6/97), Gradsko vijeće Grada Vodica,na 28. sjednici, od 17. travnja 2001. godine,donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju financijskog izvješća Pučke

knjižnice i čitaonice za 2000. godinu

1. Prihvaća se financijsko izvješće Pučkeknjižnice i čitaonice za 2000. godinu, a u tekstukoji čini sastavni dio ovog zaključka.





____________________


(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 6/94 i 6/97), Gradsko vijeće Grada Vodica,na 28. sjednica, od 17. travnja 2001. godine,donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju financijskog izvješća Dječjeg

vrtića “Tamaris” Vodice za 2000. godinu

1. Prihvaća se financijsko izvješće Dječjegvrtića “Tamaris” Vodice za 2000. godinu, a utekstu koji čini sastavni dio ovog zaključka.





____________________


17Na temelju članka 53. Statuta Grada Vodica (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj

6/94 i 6/97), Gradsko vijeće Grada Vodica, na 28. sjednici, od 17. travnja 2001. godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju financijskog izvješćaKP “Leć” Vodice za 2000. godinu

1. Prihvaća se financijsko izvješće KP “Leć” Vodice za 2000. godinu, a u tekstu koji čini sastavnidio ovog zaključka.

2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 400-05/0l-0l/2Urbroj: 2182/04-0l-1Vodice, 17. travnja 2001.



____________________

V.OPĆINA KISTANJEOPĆINSKO VIJEĆE

5Na temelju članka 28. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj 92/94), članka 24. Zakona o

lokalnoj samoupravi i upravi (“Narodne novine”, broj 90/92, 94/93 i 117/93) i članka 29. StatutaOpćine Kistanje (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/97), Općinsko vijeće OpćineKistanje, na 39. sjednici, od 17. travnja 2001. godine, donosi

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA Općine Kistanjeza 2001. godinu

I. OPĆI DIOČlanak 1.

Proračun Općine Kistanje za 2001. godinu (u daljnjem tekstu “Proračun”) sastoji se od:

PRIHODI 3,436.000IZDACI 3,436.000

Članak 2.U stalnu rezervu Proračuna izdvaja se 5.000 kuna.U tekuću rezervu Proračuna izdvaja se 30.000 kuna.

Članak 3.Prihodi i izdaci po grupama utvrđuju se u Bilanci prihoda i izdataka za 2001. godine kako slijedi:

A. PRIHODIOPIS IznosPOREZNI PRIHODI 78.520NEPOREZNI PRIHODI 250.000POTPORE 2,804.027VIŠAK PRIHODA IZ 2000. 303.453UKUPNO PRIHODI 3,436.000


A. PRIHODpo račun izzic računskog O P I S Iznosija plana

UKUPNO PRIHODI 3,436.000000 POREZ I PRIREZ NA DOHODAK 50.520000-10 Porez i prirez na dohodak 50.520000-10-010 Porez i prirez na doh. od nesamostalnog rada 50.520005 POREZ NA DOBIT 12.000005-10 Porez na dobit 12.000005-10-010 Porez na dobit od poduzetnika 12.000015 POREZ NA PROMET NEKRETNINA 10.000015-40 Povremeni porezi na imovinu 10.000015-40-010 Porez na promet nekretnina 10.000020 PDV, POSEB. POR I POR NA PROM. I POTROŠ. 6.000020-40 Por. na tvrtku, reklame, korištenje javnih površina 5.000020-40-010 Por. na tvrtku, reklame, korištenje javnih površina 5.000020-50 Porez na potrošnju 1.000020-50-010 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića 1.000035 PRIH. OD PODUZET. DJELATNOSTI I IMOVINE 187.000035-30 Prihodi od kamata i tečajnih razlika 2.000035-30-010 Prihodi od kamata 2.000035-40 Ostali prihodi od poduzetničkih aktivnosti 185.000035-40-070 Nakn. za uporabu javnih grad. i općinskih površina 1.000035-40-080 Nakn. za korištenje prostora elektrane 180.000035-40-110 Ostali prihodi od imovine 4. 000045 PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 20.000045-40 Komunalni dopr. i dr. naknade utvrđene poseb. zakonom 20.000045-40-010 Komunalni dopr. i dr. naknade utvrđene poseb. zakonom 20.000050 PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 43.000050-20 Prih. od vlastite djelat. i lokalne samoupr. i uprave 43.000050-20-010 Prihodi od komunalne djelatnosti lokalne uprave 18. 000050-20-020 Prih. od obavljanja ost. oslova u lokalnoj upravi 25.000060 PRIHODI IZ PRORAČUNA 2,804.027060-10 Prihodi iz proračuna drugih državnih razina 2,804.027060-10-010 Prih. iz drugih prorač. kod prorač.-tekuće potpore 2,804.027080 SRED. VIŠK. PRIH. IZ PRETHODNIH GOD. ZA

POKRIĆE IZDATAKA FISKALNE GODINE 303.453080-10 Sred. višk. prih. iz prethod. od. rema izvorima 303.453080-10-010 Sred višk. prih. iz preth. god. za pokriće iz fiskalne god. 303.453

B IZDACI1. 2. 3. 4.

UKUPNO IZDACI 3,436.000100 IZDACI POSLOVANJA 1,133.000100-10 Izdaci za zaposlene 610.000100-20 Izdaci za materijal, energiju, komunalne i ost. uslu e 163.000100-30 Izdaci za tekuće održavanje 290.000100-40 Izdaci za mater.i usluge za obavljanje vlastite djelatn. 70.000


200 FINANCIJSKI I OSTALI IZDACI 286.000200-40 Financijski izdaci 76.000200-80 Ostali nespomenuti izdaci 210.000300 TEKUĆI PRIJEN. I POTPORE PRORAČUNIMA I

PRORAČUNSKIM KORISNICIMA 320.000300-10 Tekući prijen. sred. državnim institucijama 260.000300-20 Tekući prijen. sred. između pojedinih drž. razina 60.000310 TEKUĆI PRIJENOSI I POTPORE

IZVANPRORAČUNSKIM KORISNICIMA 182.000310-10 Tek. prij. sred. grad.,kućan., i nefina. organiz. 20.000310-20 Prijenos sredstava neprofitnim organizacijama 162.000600 IZDACI ZA NABAVU, IZGRAD. I INVESTI-

CIJSKO ODRŽAVANJE KAPITALNIH SRED. 1,510.000600-30 Uredski namještaj i oprema u državnom vlasništvu 10.000600-70 Tvornička postrojenja, strojevi i oprema u drž. vlas. 310.000600-90 Investicijsko održavanje 1,190.000960 IZDVAJ. SRED. U REZER. U STALNU PRIČUVU 5.000960-20 Izdvajanje sredstava u stalnu pričuvu 5.000

II. POSEBAN DIOČlanak 4.

Izvršenje izdataka Proračuna po pozicijama:poz račun izicija računskog O P I S Iznos

plana1. 2. 3. 4.

UKUPNO IZDACI 3,436.000100 IZDACI POSLOVANJA 1,133.000100-10 Izdaci za zaposlene 610.000

1 100-10-010 Bruto plaće i nadnice 520.0002 100-10-030 Naknade zastupnicima (opć. vijeća i poglavarstva) 20.0003 100-10-040 Doprinosi poslodavca (doprinosi na plaće) 60.0004 100-10-050 Naknade troškova za zaposlene 10.000

100-20 Izdaci za mater.,ener.,komunal. i ost. usl. za redovne potr. 163.0005 100-20-010 Izdaci za energiju, komunalne i druge usluge 62.0006 100-20-020 Uredski materijal 20.0007 100-20-025 Ostali potrošni materijal 30.0008 100-20-030 Izdaci za komunikacije 13.0009 100-20-040 izdaci za informiranje 17.00010 100-20-050 izdaci za službena putovanja 7.00011 100-20-060 izdaci za osiguranje 14.000

100-30 Izdaci za tekuće održavanje 290.00012 100-30-010 izdaci za održavanje prijevoznih sredstava 7.00013 100-30-020 Izdaci za tekuće održavanje namještaja i dr. opreme 7.00014 100-30-030 izdaci za tekuće održavanje zgrada l0.00015 100-30-040 Izdaci za tekuće održavanje cesta 36.00016 100-30-080 Izdaci za ost. nespom. tekuća potrž. javna rasvjeta) 200.000

100-40 Izdaci za mater. i uslu. za obavlj. vlast. proiz. i usluž. djelatn. 70.000


17 100-40-020 izdaci uslužne djelatnosti (I komunalna djelatnost) 70.000200 FINANCIJSKI I OSTALI VANJSKI IZDACI 286.000200-40 Financijski izdaci 76.000

18 200-40-010 Izdaci za platni promet i za bankarske usluge 3.00019 200-40-050 Ostali financijski izdaci 73.000

200-80 Ostali nespomenuti izdaci 210.00020 200-80-060 Izdaci za pribavlj. struč. mišljenja i intelek. usluge 60.00021 200-80-065 izdaci za reprezentaciju l0.000

200-80-070 Ostali izdaci 140.00022 200-80-070- Izdaci za općinske manifestacije 30.00023 200-80-070- Izdaci za ostale ugovore o djelu 30.00024 200-80-070. Izdaci za protupožarnu zaštitu 20.00025 200-80-070- Izdaci za mjesne odbore 30.00026 200-80-070- Ostali nespomenuti izdaci-tekuća rezerva 30.000

300 TEKUĆI PRIJENOSI I POTPORE PRORAČ. IPRORAČUNSKIM KORISNICIMA 320.000

300-10 Tekući prijenosi sred. državnim institucijama 260.000300-10-080 Ostali tekući prijenosi sred. proračunskim korisnicima 260.000

27 300-10-080- Ostali tekući prijenosi - OS Kistanje 40. 00028 300-10-080- Ostali tekući prijenosi - Dom zdravlja Knin 20.00029 300-10-080- Ostali tekući prijenosi - DVD i CZ 100. 00030 300-10-080- Ostali tekući prijenosi - Centar za socijalnu skrb Knin 100.000

300-20 Tekući prijenosi sred. pojedinih drž. razina 60.00031 300-20-010 prijenosi sred županijama (potic. malog i srednj. oduzet.) 60.000

310 TEKUĆI PRIJENOSI I POTPORE IZVANPRORKORISNICIMA 182.000

310-10 Tekući prijen. sred. grad.,kućanstvima i nefinan. organiz. 20.00032 310-10-080 Prijenos sred. za studentske i učeničke nagrade i potpore 20.000

310-20 Prijenos sred. neprofitnim organizacijama 162.00033 310-20-010 Prijenos sred. neprofitnim organizacijama - NK Janjevo 50.000

310-20-060 Prijenos sred. ostalim udrugama građana 50.00034 310-20-060- Prijenos sred - Udruga Novo Janjevo 25.00035 310-20-060- Prijenos sred. —MPZ sv. Cecilije 25.000

310-20-070 Ostali prijenosi sred. neprofitnim organizacijama 62.00036 310-20-070- Ostali prijenosi - Crveni križ Knin 12.00037 310-20-070- Ostali prijenosi - Crkva sv. Nikole Kistanje 50.000

600 IZDACI ZA NABAVU, IZGRADNJU I INVEST.ODRŽ. KAPITALNIH SREDSTAVA 1,510.000

600-30 Uredski namještaj i oprema u drž. vlasništvu 10.00038 600-30-010 Uredski namještaj 10.000

600-70 Nematerijalna imovina u drž. vlasništvu 310.000600-70-050 Priprema, planiranje i upravljanje projektom 310.000

39 600-70-050- Izrada detaljnih lanova 250.00040 600-70-050- Stručne procjene i konzalting za projekte 60.000

600-90 Investicijsko održavanje 1,190.00041 600-90-030 Investicijsko održavanje ostalih zgrada - Dom kulture 242. 00042 600-90-040 Investicijsko održavanje cesta 798.00043 600-90-090 Investicijsko održavanje ostal. kapit. objek. -Groblje 75.00043A 600-90-090 Investicijsko održavanje ostal. kapit. objek.-deponij smeća 75.000

960 IZDVAJ. SRED. U REZERVIR. U STALNU PRIČUVU 5.000960-20 Izdvajanje sred. u stalnu pričuvu 5.000

44 960-20-010 Izdvajanje sred. u stalnu pričuvu 5.000


Članak 5.Ovaj Proračun stupa na snagu osmog dana od

dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”, a primjenjivat će se od 01.siječnja 2001. godine.

Klasa: 002-05/01-0l/04Urbroj: 2182/16-01/01-01Kistanje, 17. travnja 2001.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE KISTANJE

PREDSJEDNIKIvica Dučkić, v.r.

____________________

6Na temelju članka 35. Zakona o vlasništvu i

drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”,broj 91/96 ) i članka 29. Statuta Općine Kistanje(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/97 , 4/98 i 5/00), Općinsko vijeće OpćineKistanje, na 39. sjednici , od 17. travnja 2001.godine, donosi

ODLUKUo davanju na upravljanje, korištenje i

održavanje dijela objekta općinskezgrade u vlasništvu Općine KistanjeDobrovoljnom vatrogasnom društvu

“Sveti Juraj” Kistanje

Članak 1.Dio objekta općinske zgrade u Kistanjama -

garaža i potkrovlje, vlasništvo Općine Kistanje,izgrađene na čest. zem. 3999/2 (103,30 m2garažnog prostora i 242,49 m2 prostora upotkrovlju) daje se na upravljanje, korištenje iodržavanje DVD-u “ Sveti Juraj”’ Kistanje.

Članak 2.Ovlašćuje se općinski načelnik da u ime

Općine Kistanje kao vlasnika predmetnog objektasa DVD “Sveti Juraj” Kistanje sklopi ugovorkojim će se urediti međusobni odnosi vlasnika ikorisnika objekta.

Članak 3.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja

a objavit će se u ‘’Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 022-01/01-01/1Ur.broj: 2182/16-01/01-1Kistanje, 17. travnja 2001.



____________________


drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”,broj 91/96) i članka 29. Statuta Općine Kistanje(“Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije“,broj 10/97 , 4/98 i 5/00 ), Općinsko vijeće OpćineKistanje, na 39. sjednici, od 17. travnja 2001.godine, donosi


održavanje objekta Doma kultureu vlasništvu Općine Kistanje Udruzi Novo

Janjevo iz Kistanja

Članak l.Dom kulture u Kistanjama, čest. zgr. 416 ZU

1068. KO Kistanje, zgrada i dvorište ukupnepovršine 1019 m2 vlasništvo Općine Kistanje,daje se na upravljanje, korištenje i održavanjeUdruzi Novo Janjevo iz Kistanja.


Općine Kistanje , kao vlasnika predmetnogobjekta, sa Udrugom Novo Janjevo iz Kistanjasklopi ugovor kojim će se urediti međusobniodnosi vlasnika i korisnika objekta.


a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-


kninske županije “.

Klasa: 022-01/01-01/3Ur.broj: 2182/16-01-0l-0l-1Kistanje, l7. travnja 2001.



____________________


drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”,broj 91/96 ) i članka 29. Statuta Općine Kistanje( “Službeni vjesnik Šibensko - kninske županije“,broj 10/97 , 4/98 i 5/00), Općinsko vijeće OpćineKistanje, na 39. sjednici, od 17. travnja 2001.godine, donosi


održavanje športskog objekta u vlasništvuOpćine Kistanje Nogometnom klubu

“Janjevo “ iz Kistanja

Članak 1.Športski objekt - nogometno igralište u

Kistanjama, na čest. zemlj. 4111/1 ukupnepovršine 13461 m2 i čest. zemlj. 4194 ukupnepovršine 223 m2 , kao i čestica zgrade 138 unaravi: svlačionica, sve KO Kistanje, vlasništvoOpćine Kistanje, daje se na upravljanje ,korištenje i održavanje Nogometnom klubu“Janjevo” iz Kistanja.


Općine Kistanje kao vlasnika predmetnog objektas Nogometnim klubom “Janjevo” u Kistanjamasklopi ugovor kojim će se urediti međusobniodnosi vlasnika i korisnika objekta.


a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko- kninske županije”.

Klasa: 022-01/01-01/2Ur.broj : 2182/16-0l-01-0l-1Kistanje, l7. travnja 2001.



____________________

9Na temelju članka 31. Zakona o zadrugama

(“Narodne novine”, broj 36/95) i članka 29.Statuta Općine Kistanje (“Službeni vjesnikŠibensko - kninske županije “, broj 10/97 , 4/98 i5/00 ), Općinsko vijeće Općine Kistanje, na 39.sjednici, od l7. travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo dodjeli zadružne imovine

1. Imovina zadruge PZ “Krka” iz Kistanja,koja je prestala postojati kao pravna osobadodjeljuje se novoosnovanoj zadruzi PZ “Glama”Kistanje.

2. Ova odluka stupa na snagu danomdonošenja, a objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko - kninske županije “.

Klasa: 326-01/01-01/7Ur.broj: 2182/16-01-01-1Kistanje, l7. travnja 2001.



____________________


10Na temelju članka 49. Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o prostornom uređenju(“Narodne novine “, broj 68/98) i članka 29.Statuta Općine Kistanje (“Službeni vjesnikŠibensko-kninske županije “, broj 10/97 , 4/98 i5/00), Općinsko vijeće Općine Kistanje , na 39.sjednici, od l7. travnja 2001. godine, donosi

ZAKLJUČAKo provedenoj javnoj raspravi o Prijedloguizmjene i dopune Odluke o građevinskompodručju za teritorij bivše općine Knin- za

područje Općine Kistanje

1. Utvrđuje se da je proveden postupak javnerasprave o Prijedlogu izmjene i dopune Odlukeo građevinskom području za teritorij bivše općineKnin- za područje Općine Kistanje, a koja seodnosi na proširenje građevinskog područjanaselja Kistanje u općini Kistanje, izrađenog od“GIN COMPANY”, d. o. o. Zadar.

2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenomvjesniku Šibensko - kninske županije.”

Klasa: 360-01/01-01/1Ur.broj 2182/16-01-01-1Kistanje, l7. travnja 2001.



____________________

11Na temelju članka 29. Statuta Općine Kistanje

(“Službeni vjesnik Šibensko kninske županije”,broj 10/97 , 4/98 i 5/00), Općinsko vijeće OpćineKistanje , na 39. sjednici, od l7. travnja 2001.godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju Izvješća o obavljenoj reviziji

Proračuna Općine Kistanjeza 2000. godinu

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj revizijiProračuna Općine Kistanje za 2000. godinu,Državnog ureda za reviziju, Područnog uredaŠibenik, klasa: 041-01/01-01/12, Ur.broj 613-17-01-4, od 30. ožujka 2001. godine.

2. Ovaj zaključak će se objaviti u “Službenomvjesniku Šibensko - kninske županije”.

Klasa: 041-01/01-01/1Ur.broj:2182/16-01-01-1Kistanje, l7. travnja 2001.



____________________

VI.OPĆINA MURTER

OPĆINSKO VIJEĆE

2Na temelju članka 32., 33., 36., 39. i 42.

Zakona o financiranju jedinica lokalnesamouprave i uprave (“Narodne novine”, broj117/93) i članka 26. Statuta Općine Murter(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/00), Općinsko vijeće Općine Murter, na6. sjednici, od 18. siječnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo općinskim porezima

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.Ovom odlukom se utvrđuju stope, visina, te

način obračuna i plaćanja poreza što su vlastitiizvori prihoda Općine Murter.

II. VRSTE POREZA

Članak 2.Općini Murter pripadaju slijedeći porezi:1. porez na potrošnju,


2. porez na kuće za odmor,3. porez na reklame,4. porez na tvrtku ili naziv,5. porez na korištenje javnih površina.

1. POREZ NA POTROŠNJU

Članak 3.Porez na potrošnju plaća se na potrošnju

alkoholnih pića (prirodna vina, specijalna vina,vinjak, rakiju i žestoka pića), piva ibezalkoholna pića po stopi od 3 % .

Članak 4.Obveznik poreza na potrošnju je pravna i

fizička osoba koja obavlja ugostiteljsku djelatnostna području Općine Murter.

Osnovicu poreza na potrošnju čini prodajnacijena pića po kojoj se pića prodaju uugostiteljskim objektima.

Članak 5.Porez na potrošnju porezni obveznik plaća u

roku od 5 dana po isteku tjedna u kome jepotrošnja nastala.

Pravna i fizička osoba dužna je na zahtjevovlaštene osobe omogućiti uvid u poslovne knjigezbog utvrđivanje stvarne osnovice za obračun iplaćanje poreza na potrošnju.

2. POREZ NA KUĆE ZA ODMOR

Članak 6.Porez na kuće za odmor plaća se 10,00 kuna

po m2 korisne površine kuće za odmor.

Članak 7.Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i

fizičke osobe, koje su vlasnici kuća za odmor.

Članak 8.Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili

dio zgrade (stan) koja se koristi sezonski ilipovremeno.

Kućom za odmor smatra se i odmaralište.Kućom za odmor u smislu ove odluke, ne

smatraju se gospodarske zgrade koje služe zasmještaj poljoprivrednih strojeva, alata i slično.

Članak 9.Obveznici poreza na kuće za odmor moraju

Upravnom odjelu Općine Murter dostavitipodatke o kućama za odmor, koji se odnose namjesto gdje se nalaze ti objekti, korisnu površinute druge podatke potrebne za razrez poreza .

Podatke iz stavka 1. ovog članka porezniobveznici moraju dostaviti do 31. ožujka godineza koju se razrezuje porez.

Porez na kuću za odmor plaća se u roku 15dana od dana dostave rješenja o razrezu poreza.

3. POREZ NA REKLAME

Članak 10.Porez na reklame plaća se godišnje:- na istaknutu reklamu veličine do 1 m2

400,00- na istaknutu reklamu veću od 1 m2 700,00- na svaku slijedeću reklamu do 1 m2

200,00- na svaku slijeeću reklamu veču od 1 m2

300,00

Članak 11.Porez na reklame plaćaju pravne i fizičke

osobe koje ističu reklamu na javnim mjestimana području Općine Murter.

Članak 12.Podatke o mjestu gdje se ističe reklama,

dimenzijama i broju istaknutih reklama,obveznici poreza na reklame dužni su dostavitiUpravnom odjelu Općine Murter do 31. ožujkau godini u kojoj se razrezuje porez, odnosno uroku 15 dana od dana istaknute reklame.

Ako se reklama istakne u drugoj polovicigodine plaća se 50 % propisanog poreza nareklamu za tekuću kalendarsku godinu.

Članak 13.Upravni odjel Općine Murter, nadležan za

izdavanje odobrenja za postavljanje reklame,dužan je Poreznoj upravi dostaviti primjerakodobrenja u roku 8 dana od dana izdavanjaodobrenja.

Članak 14.Rješenje o razrezu poreza na reklame


donosi Porezna uprava.Porez na reklame plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu poreza.

Članak 15.Za sve novoregistrirane tvrtke i obrtničke radnje, porez na reklame se u prvoj godini poslovanja

neće naplaćivati.

TABELA VISINE POREZA NA TVRTKU ODNOSNO NAZIVA poljoprivreda, lov,šumarstvo

- pravne osobe 200,00- fizičke osobe 200,00

B ribarstvo- pravne osobe 700,00- fizičke osobe 200,00

D prerađivačka industrija- pravne osobe 300,00- fizičke osobe 300,00

DD prerada drva i proizvodnja od drva- pravne osobe 500,00- fizičke osobe 300,00

DE proizvodnja papira izdavaštvo i novinarstvo- pravne osobe 300,00- fizičke osobe 300,00

35 proizvodnja ostalih prometnih sredstava,brodogradnja- pravne osobe 500,00- fizičke osobe 300,00

DN ostala prerađivačka indusrija ( namještaj, nakit i sl. )- pravne osobe 500,00- fizičke osobe 300,00

F građevinarstvo- pravne osobe 900,00- fizičke osobe 700,00

G trgovina- pravne osobe 900,00- fizičke osobe 700,00

* popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo- pravne osobe 500,00- fizičke osobe 300,00

H ugostiteljstvo i turizam- pravne osobe 900,00- fizičke osobe 900,00


I promet, skladištenje, veze- pravne osobe 900,00- fizičke osobe 700,00

J financijsko poslovanje- pravne osobe 1.000,00- fizičke osobe 700,00

K poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovne usluge

- pravne osobe 700,00- fizičke osobe 500,00

N zdravstvena zaštita, soc. skrb- pravne osobe 300,00- fizičke osobe 300,00

4. POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV

Članak 16.Porez na tvrtku ili naziv plaćaju godišnje pravne ili fizičke osobe koje su obveznici poreza na

dobit ili poreza na dohodak a imaju sjedište ili prebivalište na području Općine Murter.Visina poreza utvrđena je u tabeli koja je sastavni dio ove odluke, a djelatnosti su raščlanjene

prema Odluci o nacionalnoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 6/95).Sve ostale pravne i fizičke osobe s područja djelatnosti koje nisu nabrojene, a prema Odluci o

nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti plaćaju porez na tvrtku ili naziv u iznosu od 300,00 kuna.

Članak 17.Poreza na tvrtku odnosno naziv oslobađaju se:- tvrtke za prvu godinu rada,- tvrtke koje su registrirane, a nisu počeli obavljati djelatnost.

Članak 18.Tvrtkom odnosno nazivom u smislu članka 16. ove odluke smatra se ime pravne i fizičke osobe

pod kojom poduzeće ili radnja posluje, osim natpisa na klupama, stolovima ili otvorenim prodajnimmjestima na tržnici na kojima se prodaju živežne namirnice, natpisa što ih građevinsko poduzećeističe na gradilištima, te naziva poslovnih jedinica koje ne posluju s trećim osobama.

Članak 19.Porez na tvrtku, odnosno naziv, plaća se u roku 15 dana od dana dostave Rješenja kojim je porez

na tvrtku odnosno naziv utvrđen.

Članak 20.Obveznik poreza na tvrtku, odnosno naziv, dužan je tvrtku, odnosno naziv, promjenu imena tvrtke,

odnosno naziva i svaku drugu promjenu što utječe na visinu poreza prijaviti nadležnom tijelu zafinancijske poslove u roku od 15 dana od upisa u Registar , odnosno od nastale promjene.


5. POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIHPOVRŠINA

Članak 21.Porez na korištenje javnih površina plaćaju

godišnje po m2 pravne i fizičke osobe koje koristejavnu površinu u iznosu od 40,00 kuna.

Članak 22.Tijelo Općine nadležno za izdavanje odobrenja

za korištenje javne površine, dužno je Poreznojupravi dostaviti primjerak odobrenja za korištenjejavne površine u roku od 15 dana od danaizdavanja Rješenja.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem

općinskih poreza provode i ovlašteni djelatnicinadležnog tijela za financije.

Članak 24.Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti

Odluka o preuzimanju odluka i drugih općih akataOpćine Tisno, od 07. kolovoza 2000. godine,Klasa: 011-01/00-01-1, Urbroj: 2182/18-01/00-01, u dijelu koji se odnosi na Odluku o općinskimporezima.

Članak 25.Ova odluka stupa na snagu danom donošenja,

a objavit će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA: 410-01/01-1URBROJ: 2182/18-01/01-6Murter, 18. siječnja 2001.

OPĆINSKO VIJEĆEOPĆINE MURTER

PREDSJEDNIKMile Rameša, v.r.

____________________

3Na temelju članka 23. stavak 3. Zakona o

komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”,broj 36/95, 70/97 i 128/99 ) i članka 26. StatutaOpćine Murter (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/00) , Općinsko vijećeOpćine Murter, na 6. sjednici, od 18. siječnja2001. godine, donosi

ODLUKUo komunalnom doprinosu

I. UVODNA ODREDBA

Članak 1.Ovom se odlukom za područje Općine

Murter utvrđuje :

A. područja zona u Općini Murter,B. jedinična vrijednost komunalnog

doprinosa u kunama po m3 građevine zapojedine zone,

C. način i rokovi plaćanja komunalnogdoprinosa,

D. uvjeti i razlozi za oslobađanje odplaćanja komunalnog doprinosa upojedinačnim slučajevima.

Članak 2.Komunalni doprinos prihod je Proračuna

Općine Murter.Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena

su financiranju gradnje objekata i uređajakomunalne infrastrukture i to:

1. javne površine,2. nerazvrstane ceste,3. javnu rasvjetu.

Članak 3.Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne

čestice na kojoj se gradi građevina, odnosnoinvestitor.

II. TEMELJNE ODREDBE

A. PODRUČJA ZONA U OPĆINIMURTER


Članak 4.U Općini Murter ovisno o pogodnosti položaja

određenog područja, određuju se ukupno dvijezone i to: 1. ( prva ), i 2. ( druga ), pri čemu sesmatra da prva zona ima najpogodniji položaj, adruga manje pogodan položaj.

Članak 5.U smislu članaka 4. ove odluke, područje

Općine Murter dijeli se na zone kako slijedi:

1. ( prva ) zona - cijelo područje naseljaMurter,

2. ( druga) zona - ostalo područje Općine.

B. JEDINIČNA VRIJEDNOST KOMU-NALNOG DOPRINOSA ZA POJEDINEZONE

Članak 6.Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa

određuje se po m3 (prostornom metru) građevinekoja se gradi na odnosnoj čestici, te iznosi kakoslijedi:

- za prvu zonu 45,00 kuna- za drugu zonu 10,00 kuna

Članak 7.Iznimno od članka 6. ove odluke, za otvorene

bazene, otvorena igrališta i druge otvorenegrađevine, komunalni doprinos se određuje pom2 (metru kvadratnom) tlocrtne površineodnosne građevine, pri čemu je jediničnavrijednost komunalnog doprinosa po m2 jednakajediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa zaobračun obujma tj. jediničnoj vrijednosti koja seplaća po m3 građevine u toj zoni, u smislu članka6. ove odluke.

Članak 8.Obujam građevine za obračun komunalnog

doprinosa utvrđuje se sukladno Pravilniku onačinu utvrđivanja obujma građevine za obračunkomunalnog doprinosa (“Narodne novine “, broj23/00).

C. NAČIN I ROKOVI PLAĆANJAKOMUNALNOG DOPRINOSA

Članak 9.Komunalni doprinos plaća se u roku od 8 dana

od pravomoćnosti rješenja o komunalnomdoprinosu.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, na posebanzahtjev investitora - obveznika komunalnogdoprinosa, rješenjem će se odobriti plaćanjekomunalnog doprinosa u obrocima, kvartalno,najviše u četiri obroka, tako da prvi obrokdospijeva po proteku jednog mjeseca od danapravomoćnosti rješenja o komunalnomdoprinosu, a ostali obroci svaki po proteku 2mjeseca u odnosu na dan dospijeća prethodnogobroka.

D. UVJETI I RAZLOZI ZA OSLOBA-ĐANJE OD PLAĆANJA KOMU-NALNOGDOPRINOSA

Članak 10.U pojedinačnim slučajevima, na traženje

investitora, odobrit će se potpuno oslobađanje odplaćanja komunalnog doprinosa u slijedećimslučajevima:

- ako je investitor pravna osoba u potpunomvlasništvu Općine Murter ili se u cijelostifinancira iz Proračuna Općine Murter.

- ako se radi o slučaju kada je Općina Murterpo posebnim propisima dužna osigurati i/iliopremiti odgovarajuće građevno zemljište.

III. ZAVRŠNE ODREDBE


Odluka o preuzimanju odluka i drugih općih akataOpćine Tisno, od 07. kolovoza 2000. godine,Klasa: 011-01/00-01-1, Urbroj: 2182/18-01/00-01, u dijelu koji se odnosi na Odluku okomunalnom doprinosu.


a primjenjivat će se od 1. srpnja 2001. godine.


KLASA: 363-03/01-1URBROJ: 2182/18-01/01-1-6Murter,18. siječnja 2001.



____________________

4Na temelju članka 26. Statuta Općine Murter

(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/00), Općinsko vijeće Općine Murter, na6. sjednici, od 18. siječnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo pokretanju postupka za utvrđivanje grba i

zastave Općine Murter

Članak 1.Ovom odlukom pokreće se postupak za

utvrđivanje grba i zastave Općine Murter.

Članak 2.Prijedlog odluke o grbu i zastavi Općine

Murter Općinskom vijeću podnosi Odbor zaodabir idejnog rješenja grba i zastave (u daljnjemtekstu: Odbor).

U odbor se imenuju:1. Mirko Ježina, za predsjednika,2. Sveto Mudronja, za zamj. predsjednika3. Branko Mudronja, za člana,4. Ljerka Turčinov, za člana i5. Davorka Skračić, za člana.

Članak 3.Odbor će, radi izrade idejnog rješenja grba

Općine Murter raspisati natječaj po pozivuodređenom broju likovnih umjetnika koji susvojim radom vezani za Općinu Murter, a radidavanja stručnog mišljenja.

Članak 4.Idejno rješenje grba Općine Murter moralo bi

se sastojati od štita u čijem bi sadržaju bileprikazane povijesne, kulturne, etnološke,

prirodne ili političke značajke karakteristične iliznakovite za područje Općine Murter, i to nanačin koji odgovara pravilima heraldike.

Članak 5.U idejnom rješenju grba Općine Murter ne bi

smjele biti ugrađene povijesne značajke grbaRepublike Hrvatske ili grba druge jedinicelokalne samouprave.

Članak 6.Odbor će nakon prikupljenih ponuda i

pribavljanja stručnog mišljenja, izvršiti odabiridejnog rješenja i sukladno tome izraditi prijedlogOdluke o grbu i zastavi Općine Murter, te isti uzpriloženo odabrano likovno rješenje dostavitiOpćinskom vijeću na usvajanje.

KLASA: 038-02/01-1URBROJ: 2182/18-01/01-01-6Murter, 18. siječnja 2001.



____________________

5Na temelju članka 35. Zakona o vlasništvu

drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”,broj 91/96) i članka 26. Statuta Općine Murter(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/00), Općinsko vijeće Općine Murter, na6. sjednici, od 18. siječnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo stjecanju, raspolaganju i upravljanju

nekretninama

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1Ovom odlukom propisuju se pravila

postupanja tijela Općine Murter u svezistjecanja, raspolaganja i upravljanja nekretninama


u vlasništvu općine, provođenje natječaja zaprodaju i davanje u zakup, te pravila ostvarivanjai zasnivanja drugih prava na nekretninama izuzevpostupka za davanje u zakup javnih površina iposlovnih prostora, koji postupci su reguliraniposebnim odlukama.

II. TEMELJNE ODREDBE

1. PRAVILA U SVEZI STJECANJA,RASPOLAGANJA I UPRAVLJANJANEKRETNINAMA

Članak 2.Općina Murter stječe, daje u zakup i na drugi

način raspolaže nekretninama na temelju javnognatječaja i uz naknadu utvrđenu po tržnoj cijeni,odstupajući od tih pravila samo u slučaju kad jeto zakonom ili ovom odlukom izričito propisano.

Članak 3.Ako je Općina zbog posebnih razloga

zainteresirana za stjecanje točno određenenekretnine, u postupku stjecanja vlasništvaprimjenjivat će se postupak izravne pogodbe,vodeći računa o tržnoj vrijednosti nekretnine.

Članak 4.Zamjena nekretnine, kao način stjecanja i

istovremenog otuđenja nekretnine, obavit će seprvenstveno na temelju natječaja, a iznimnoizravnom pogodbom, a u slučaju iz članka 3. oveodluke vodeći računa o tržnoj vrijednostinekretnina koje su predmet zamjene.

Članak 5.Tržnom cijenom smatra se najviša cijena

ponuđena u postupku natječaja.Iznimno od stavaka 1. ovog članka, u slučaju

raspolaganja nekretninama izravnom pogodbom,tržnom cijenom se smatra cijena koju utvrdi,odnosno prihvati Općinsko poglavarstvo uzprethodno mišljenje ovlaštenog vještaka, polazećiod cijene koja se može postići u postupkunatječaja za nekretninu sličnih karakteristikaglede lokacije i namjene.

Članak 6.U slučaju prodaje nekretnine, naknada se plaća

u roku od osam dana od zaključenja ugovora, anovi vlasnik stječe pravo vlasništva i pravouknjižbe nakon što u cijelosti isplatikupoprodajnu cijenu.

Iznimno od stavka 1, ovog članka, polazećiod socijalnih i drugih razloga, Općinskopoglavarstvo može odrediti obročnu otplatu, stime da i u tom slučaju važe ostali uvjeti zastjecanje i uknjižbu vlasništva, u smislu stavka1. ovog članka.

Članak 7.Upravni odjel Općine Murter nadležan za

vođenje evidencije o nekretninama u vlasništvuOpćine, poduzima odgovarajuće mjere radisređivanja zemljišno-knjižnog stanja nekretnina,te druge mjere radi zaštite imovinskih pravaOpćine na nekretninama.

Za poslovne prostore i stanove, te drugenekretnine u vlasništvu Općine na kojima suzasnovana neka stvarna prava drugih osoba, vodese pojedinačni dosjei, s vlasničkim listom,prerisom katastarskog plana nekretnine, teugovorima i drugim aktima u svezi korištenjaodnosne nekretnine.

Članak 8.Upravni odjel Općine Murter - služba za

financije, vodi ažurnu evidenciju o naplatiprihoda Općine iz temelja iznajmljivanja idavanja u zakup nekretnina, a popis dužnikasvaka tri mjeseca dostavlja s prijedlozimaOpćinskom poglavarstvu, radi odlučivanja opoduzimanju odgovarajućih mjera (prisilnenaplate, otkaz korištenja i slično).

Članak 9.Ugovori o zakupu nekretnina u vlasništvu

Općine, obvezno se solemniziraju kod javnogbilježnika o trošku zakupnika.

Solemnizacija ugovora u smislu stavka 1. ovogčlanka uvjet je zaključenja ugovora.

2. PRAVILA PROVOĐENJA NATJEČAJAZA PRODAJU NEKRETNINA

Članak 10.Natječaj se može provesti na dva načina i to:


- javnom licitacijom, ili- sustavom zatvorenih ponuda.Javna licitacija je postupak u kojemu se

kandidati usmeno nadmeću o visini kupoprodajnecijene.

Sustav zatvorenih ponuda je postupak ukojemu kandidati svoje ponude dostavljaju uzatvorenim kuvertama, koje se otvaraju iocjenjuju sukladno odredbama ove odluke.

Članak 11.Natječaj obvezno sadrži:- adresu i opis nekretnine,- početni iznos kupoprodajne cijene,- namjenu nekretnine (ako je određena)- iznos jamčevine i način plaćanje jamčevine,- rok i način isplate,-naznaku o mogućnosti, odnosno vremenu

uvida u nekretninu,- mjesto i vrijeme javne licitacije, odnosno

otvaranje ponuda,- adresu, rok i način dostave prijava (kod javne

licitacije), odnosno ponude (kod sustavazatvorene ponude).

Natječaj može sadržavati i druge uvjete ipodatke u svezi kupoprodaje nekretnine.

Članka12.Za početni, odnosno minimalni iznos

kupoprodajne cijene, određuje se iznos koji seutvrđuje primjenom članka 5. stavka 2. oveodluke, formiran na način da iznos ne može bitimanji od procjene ovlaštenog vještaka.

Za iznos jamčevine u pravilu određuje setrostruki iznos početnog iznosa zakupnine.

Rok za podnošenje prijave, odnosno davanjaponude je 15 dana od objave natječaja.

Javna licitacija ili otvaranje ponuda mora seprovesti u roku od deset dana od isteka roka zapodnošenje prijava odnosno ponuda.

Kandidatima koji nisu uspjeli u postupkunatječaja, jamčevina se mora vratiti u roku od 15dana od okončanja postupka natječaja.

Članak 13.Natječaj raspisuje Općinsko poglavarstvo.Natječaj se obvezno objavljuje u Slobodnoj

Dalmaciji, Šibenskom listu i na oglasnoj pločiOpćinskog poglavarstva, a može se dodatno

objaviti i na drugi način.Dan objave natječaja u Slobodnoj Dalmaciji

mora biti vremenski najkasniji i taj dan smatrase danom objave natječaja.

Članak 14.Ako se natječaj provodi javnom licitacijom

Općinsko poglavarstvo, odnosno tijelo koje onoovlasti za provedbu natječaja, prije početkalicitacije otvara i razmatra prijave, ocjenjuje kojikandidati udovoljavaju uvjetima natječaja, te utom smislu donosi odgovarajuću odluku.

Odluke u smislu stavka 1. ovog člankaobjavljuju se na dan licitacije, u uvodnom dijelutoga postupka (prije početka nadmetanja).

Članak 15.U slučaju iz članka 14. ove odluke, ako se javio

samo jedan kandidat, utvrdit će se da senekretnina prodaje odnosnom kandidatu.

Članak 16.Prije početka nadmetanja odredit će se i

objaviti minimalni iznos svakog povećanjaponude, na način da on okvirno iznosi 2 % odpočetnog iznosa kupoprodajne cijene.

Članak 17.Nakon što je u postupku natječaja utvrđen

najviši iznos ponuđene cijene, utvrđuje se kojikandidat i uz koji iznos je stekao uvjete za kupnjunekretnine.

Članak 18.Kandidat koji nije, sukladno u natječaju

objavljenom mjestu i vremenu pristupio licitaciji,smatra se da je odustao od natječaja.

Kandidati koji su podnijeli zatvorene ponudeimaju pravo biti nazočni prilikom otvaranjaponuda.

Članak 19.U postupku licitacije, odnosno otvaranja

ponuda vodi se zapisnik.Zapisnik iz stavka 1. ovog članka dostavlja se

svim prijavljenim kandidatima, poštompreporučeno, s povratnicom, kao obavijest orezultatu natječaja.

Na obavijest iz stavka 2. ovog članka može sedati prigovor Općinskom poglavarstvu u roku od


8 dana od prijema zapisnika.Zaključak Općinskog poglavarstva po

prigovoru u smislu stavka 3. ovog člankadostavlja se zainteresiranim strankama i taj aktsmatra se konačnim aktom.

Članak 20.Po okončanju postupka natječaja, sukladno

rezultatu natječaja, zaključuje se kupoprodajniugovor.

3. PRAVILA PROVOĐENJA NATJEČAJAZA DAVANJE U ZAKUP ZELJIŠNIHPOVRŠINA

Članak 21.Natječaj za davanje u zakup zemljišnih

površina provodi se uz shodnu primjenu odredbiove odluke o pravilima provođenja natječaja zaprodaju nekretnina (članka 10. do 20. oveodluke).

Članak 22.Pri provođenju natječaja iz članka 21.ove

odluke, osigurava se prvenstveno pravo HRVIDomovinskog rata, članova obitelji poginulog,umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskogbranitelja i civila, dragovoljca Domovinskog rata,te ostalih hrvatskih branitelja, pod uvjetom:

- da sudjeluju u natječaju,- da prihvaćaju uvjete najpovoljnije ponude,- da nisu korisnici mirovine po Zakonu o

pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog ratai članova njihovih obitelji (“Narodne novine”,broj 108/96).

- da u natječajnom postupku dokažuodgovarajući status i pozovu se na pravo iz ovogčlanka.

4. PRAVILA U SVEZI OSTVARIVANJA IZASNIVANJA DRUGIH PRAVA NANEKRETNINAMA

Članak 23.Prilikom odlučivanja o zahtjevima za

zasnivanje stvarne služnosti na nekretninama uvlasništvu Općine, Općinsko poglavarstvo će datisuglasnost uz slijedeće uvjete:

- da je to nužno za odgovarajuće korištenjepovlasne nekretnine,

- da se time bitno ne ograničava korištenjenekretnine vlasništva Općine (poslužnenekretnine),

- da se Općini isplati odgovarajuća naknada.Pravila iz stavka 1. ovog članka na

odgovarajući način primjenjuju se i na slučajzasnivanja osobne služnosti.

Glede određivanja i plaćanja naknade iz stavka1. točka 3. ovog članka odgovarajuće seprimjenjuju i odredbe članka 5. i 6. ove odluke.

Članak 24.Na zasnivanje prava građenja pravnim poslom,

na nekretninama u vlasništvu Općine,odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odlukeo davanju u zakup zemljišta (članak 5. i 22.).

Članak 25.Zasnivanje založnog prava pravnim poslom

(dobrovoljno založno pravo), na nekretninama uvlasništvu Općine, dozvolit će se iznimno, akoje to u izravnom interesu za ostvarivanje funkcijaOpćine.

Pod interesom Općine u smislu stavka 1. ovogčlanka smatra se i interes trgovačkih društava,ustanova i drugih subjekata u vlasništvu ilisuvlasništvu Općine.

Članak 26.Vlasniku susjedne nekretnine u odnosu na

nekretnine u vlasništvu Općine koji jezainteresiran za pokretanje postupaka radistjecanja tzv. susjedskih prava na nekretninamau vlasništvu Općine, pa mu je za to u prethodnompostupku potrebna lokacijska dozvola, priznajese pravni interes, za pokretanje upravnogpostupka za izdavanje lokacijske dozvole, kojana odgovarajući način tretira i nekretninu uvlasništvu Općine, uz slijedeće uvjete:

- time se ne isključuje pravo Općine, kao ivlasnika drugih susjednih nekretnina, da i oniimaju pravni interes za pokretanje upravnogpostupka za izdavanje lokacijske dozvole kojase odnosi na istu nekretninu, odnosno dionekretnine.

- priznat pravni interes, te pribavljenalokacijska dozvola, ne pretpostavljaju i obvezuOpćine za odgovarajućim raspolaganjemnekretninom.


Akt o suglasnosti izdaje Općinskopoglavarstvo na prijedlog pročelnika Upravnogodjela.

III. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODRE-DBE

Članak 26.Pri predlaganju i donošenju pojedinačnih

akata, te zaključivanju pravnih poslova u svezinekretnina u vlasništvu Općine, polazit će se ododgovarajućih odredbi ove odluke, vodeći računada se odgovarajuće odredbe unesu u ugovore kojise zaključuju.


Odluka o preuzimanju odluka i drugih općih akataOpćine Tisno, od 07. kolovoza 2000. godine,Klasa: 011-01/00-01-1, Urbroj: 2182/18-01/00-01, u dijelu koji se odnosi na Odluku o stjecanju,raspolaganju i upravljanju nekretninama.

Članak 28.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od

dana objave u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 934-06/01-1Urbroj: 2182/18-01/01-6Murter, 18.siječnja 2001.



____________________

6Na temelju članka 4. i 13a. Zakona o

komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”,broj 36/95, 70/97 i 128/99) i članka 26. StatutaOpćine Murter (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/00), Općinsko vijećeOpćine Murter, na 6. sjednici, od 18. siječnja

2001. godine, donosi

ODLUKUo ugovornom povjeravanju komunalnih

poslova

Članak 1.Ovom se odlukom određuje koji se poslovi

mogu povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi temeljempisanog ugovora, te utvrđuju uvjeti i mjerila zaprovedbu javnog prikupljanja ponuda ili javnognatječaja za povjeravanje određenih komunalnihposlova na temelju ugovora.

Članak 2.Na temelju ugovora o povjeravanju

komunalnih poslova mogu se obavljati ovekomunalne djelatnosti:

1. čišćenje javnih površina,2. održavanje javnih površina,2.1 održavanje javnih prometnih površina2.2 održavanje pješačkih zona i staza,2.3 održavanje javnih zelenih površina,2.4 održavanje plaža,2.5 održavanje otvorenih odvodnih kanala,3. odražavanje nerazvrstanih cesta i poljskihputova,4. održavanje javne rasvjete,5. dezinsekcija i deratizacija.

Članak 3.Radi donošenja odluke o povjeravanju

komunalnih poslova ugovorom Općinskopoglavarstvo objavljuje oglas radi javnogprikupljanja ponuda.

Oglas iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u“Slobodnoj Dalmaciji”, “Šibenskom listu” i naoglasnoj ploči Općinskog poglavarstva, a ponudese primaju u roku od 15 dana od objave oglasa u“Slobodnoj Dalmaciji”.

Članak 4.Nakon provedenog javnog prikupljanja

ponuda ili javnog natječaja Općinsko vijećeOpćine Murter donosi odluku o izboru osobekojoj će se povjeriti obavljanje komunalnihposlova na temelju ugovora vodeći računa o:

- poslovnom ugledu podnositelja ponude,- sposobnosti za ostvarivanje ugovorneobveze,


- povoljnosti ponude (tehničke i financijske).

Članak 5.Na temelju odluke iz članka 4. ove odluke

Općinsko poglavarstvo sklapa ugovor opovjeravanju komunalnih poslova koji obvezatnosadrži:

- djelatnost za koju se sklapa ugovor,- vrijeme na koje se sklapa ugovor,- vrstu i opseg poslova,- način određivanja cijene za obavljanjeposlova, te način i rok plaćanja,- jamstvo izvršitelja o ispunjenju ugovora.

Članak 6.Ugovor iz članka 5. ove odluke može se

sklopiti najdulje na vrijeme od četiri godine.


a objaviti će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 363-03/01-01-6Urbroj: 2181/18-01/01-6Murter, 18. siječnja 2001.


PREDSJEDNOKMile Rameša, v.r.

____________________

7Na temelju članka 4. i 10. Zakona o

komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”,broj 36/95, 70/97 i 128/99) i članka 26. StatutaOpćine Murter (“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”, broj 10/00), Općinsko vijećeOpćine Murter, na 6. sjednici, od 18. siječnja2001. godine, donosi

ODLUKUo koncesijama za obavljanje komunalnih

djelatnosti

Članak 1.Ovom se odlukom određuje koje se

komunalne djelatnosti na području Općine Murtermogu obavljati preko pravne ili fizičke osobe natemelju ugovora o koncesiji, pobliže se propisujuuvjeti i postupak za davanje koncesije, te načinkorištenja sredstava od naknade za koncesiju.

Članak 2.Na temelju ugovora o koncesiji mogu se

obavljati ove komunalne djelatnosti.- crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz

septičnih, sabirnih i crnih jama,- odlaganje komunalnog otpada,- tržnica na malo,- obavljanje dimnjačarskih poslova- sakupljanje i odvoz komunalnog otpada.

Članak 3.Odluci o koncesiji prethodi oglas o javnom

prikupljanju ponuda ili javni natječaj.Oglas iz stavaka 1. ovog članka objavljuje

Općinsko poglavarstvo i to u “SlobodnojDalmaciji”, “Šibenskom listu” i na oglasnoj pločiOpćinskog poglavarstva, a ponude se primaju uroku od 15 dana od objave oglasa u “SlobodnojDalmaciji”.

Članak 4.Po isteku roka za javno prikupljanje ponuda

Općinsko vijeće Općine Murter odlučuje o dodjelikoncesije vodeći računa o:

- poslovnom ugledu podnositelja ponude,- sposobnosti za ostvarivanje koncesije,- povoljnosti ponude (tehnička i financijska).

Članak 5.Na temelju odluke iz članka 4. ove odluke

Općinsko poglavarstvo sklapa ugovor o dodjelikoncesije a koji obvezno sadrži:

- djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje,- vrijeme za koje se koncesija dodjeljuje,- visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,- cijenu i način naplate za pruženu uslugu,- prava i obveze davatelja koncesije,- prava i obveze korisnika koncesije,- jamstvo korisnika koncesije,- uvjeti otkaza ugovora,- ugovorne kazne.


Članak 6.Koncesija prestaje:- istekom vremena na koje je koncesija

dodijeljena,- prestankom rada pravne ili fizičke osobe

korisnika koncesije,- otkazom ugovora o koncesiji.

Članak 7.Postupak radi otkaza ugovora o koncesiji na

prijedlog Općinskog poglavarstva pokrećeOpćinsko vijeće donošenjem akta o oduzimanjukoncesije ukoliko se odnosna komunalnadjelatnost ne obavlja u skladu s ugovorom okoncesiji.

Članak 8.Naknada za koncesiju prihod je proračuna

Općine Murter - davatelja koncesije, a koristi seza građenje objekata i uređaja komunalneinfrastrukture.


Odluka o preuzimanju odluka i drugih općih akataOpćine Tisno od 07. kolovoza 2000. godine,Klasa:011-01/00-01-1, Urbroj. 2182/18-01/00-01, u dijelu koji se odnosi na Odluku okoncesijama za obavljanje komunalnihdjelatnosti.


a objaviti će se u “Službenom vjesniku Šibensko-kninske županije”.

KLASA:363-03/01-01/01-5URBROJ: 2182/18-01/01- 6Murter, 18. siječnja 2001.



____________________

8Na temelju članka 13. Zakona o lokalnoj

samoupravi i upravi (“Narodne novine”, broj 90/

92, 94/93 i 117/93) i članka 26. Statuta OpćineMurter (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 10/00), Općinsko vijeće OpćineMurter, na 6. sjednici, od 18. siječnja 2001.godine, donosi

O D L U K Uo sufinanciranju izgradnje sportske dvorane

Osnovne škole “Murterski škoji”

Članak 1.U svrhu realizacije dijela Programa razvoja

Općine Murter i Programa izgradnje objekatakapitalne infrastrukture, Općina Murtersufinancirat će izgradnju sportske dvoraneOsnovne škole “Murterski škoji” za iznos razliketroškova izgradnje sportske dvorane i planiranihtroškova izgradnje školske sportske dvorane.

Članak 2.Sredstva za izgradnju sportske dvorane za dio

koji se obvezuje financirati Općina Murtreosigurat će se iz sredstva Proračuna OpćineMurtre, donacija domicilnog stanovništva idonacija prijatelja Murtera.

Članak 3.U svrhu realizacije programa izgradnje

sportske dvorane, Općina Murter dostavit ćeMinistarstvu prosvjete kompletnu dokumentacijus izračunom troškova i izvorom osiguranjasredstava dijela obveze za koju se obvezujeOpćina Murter.

Članak 4.Općina Murter obvezuje se preuzeti

upravljanje objektom sportske dvorane na načini pod uvjetima koje odredi Ministarstvo prosvjetei sporta.

KLASA: 620-01/01-01-1URBROJ: 2182/18-01/01-01-6Murter, 18. siječnja 2001.



____________________



(“Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije”,broj 10/00), Općinsko vijeće Općine Murter, na6. sjednici, od 18. siječnja 2001. godine, donosi

P R A V I L N I Ko uvjetima i kriterijima stipendiranjaučenika i studenata Općine Murter

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Ovim se pravilnikom utvrđuju opći uvjeti,

postupak i kriteriji dodjele stipendija OpćineMurter, te prava i obveze korisnika sredstava.

Članak 2.Naziv stipendije je: Stipendija Općine Murter

( u nastavku teksta: stipendija ).

Članak 3.Sredstva za stipendiju osiguravaju se u

proračunu Općine Murter.Iznos stipendije utvrđuje se u skladu s

ekonomskim cijenama smještaja i prehrane uđačkim i studentskim domovima.

Članak 4.Iznos stipendije i broj stipendija za dodjelu

utvrditi će svake godine Općinsko poglavarstvoOpćine Murter.

II. UVJETI ZA DODJELU STIPENDIJE

Članak 5.Pravo sudjelovanja na natječaju imaju redovni

učenici i studenti s mjestom prebivališta u OpćiniMurter, a na školovanju izvan Općine Murter, uzuvjet da u tu svrhu ne primaju neku drugustipendiju.

Članak 6.Stipendija se dodjeljuje na temelju provedenog

postupka i kriterija propisanih ovim pravilnikom.

III. TIJELO KOJE DODJELJUJESTIPENDIJU

Članak 7.O dodjeli stipendije odlučuje Povjerenstvo za

dodjelu stipendija Općine Murter ( u nastavkuteksta: Povjerenstvo ).

Povjerenstvo ima pet članova koji između sebebiraju predsjednika.

Članove Povjerenstva imenuje Općinskopoglavarstvo, a na prijedlog Upravnog odjelaopćine Murter.

Članovi Povjerenstva imenuju se svakegodine.

Članak 8.Povjerenstvo radi na sjednicama.Sjednice saziva i vodi predsjednik

Povjerenstva, a u slučaju njegove odsutnosti,odnosno spriječenosti njegov zamjenik.

Sjednica Povjerenstva može se održati ako jojprisustvuje većina ukupnog broja članova.

Odluke Povjerenstva potpisuje predsjednikPovjerenstva.

O radu Povjerenstva vodi se zapisnik.

Članak 9.Povjerenstvo za svoj rad odgovara Općinskom

poglavarstvu Općine Murter.

Članak 10.Stručne i administrativne poslove za

Povjerenstvo obavlja Upravni odjel OpćineMurter.

IV. POSTUPAK DODJELE STIPENDIJE

Članak 11.Stipendija se dodjeljuje na temelju natječaja

za dodjelu stipendija redovnim učenicima istudentima ( u daljnjem tekstu: natječaj ).

Natječaj raspisuje Općinsko poglavarstvoOpćine Murter.

Natječaj se objavljuje na oglasnoj ploči OpćineMurter.

Članak 12.Natječaj sadrži:- naziv tijela koje objavljuje natječaj,- vrijeme trajanja natječaja,- naziv tijela kojemu se zahtjevi podnose,- opće uvjete i kriterije za dodjelu stipendije,- broj stipendija koje se dodjeljuju.- vrstu zanimanja koja će se poticati u godini


objave natječaja.

Članak 13.Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za

dodjelu stipendije su:

1. Opći uspjeh u prethodnom školovanju,izražen kao prosjek ocjena za školsku godinu.

Prosjek ocjena za više godina utvrđuje se takoda se zbroje prosjeci promatranih godina i zbrojpodjeli sa brojem godina, ocjena završnog ispitamature vrednuje se na isti način.

Za učenike prvog razreda srednje škole, kaokriterij se utvrđuje prosjek ocjena sedmog iosmog razreda osnovne škole.

Za učenike viših razreda srednje škole, prosjekocjena prethodno završenih razreda srednješkole.

Za studente prve godine studija, prosjek ocjenasvih razreda srednje škole i završnog ispita-ma-ture.

Za studente viših godina studija, isključujućiapsolvente, utvrđuje se prosjek ocjena svih dotada položenih ispita.

Uvjet za mogućnost dobivanja stipendije je dakandidat nije ponavljao niti jednu godinu urazdoblju za koje se utvrđuje prosjek ocjena.

Bodovni prag, izražen kao najnižiodgovarajući prosjek ocjena, koji mora bitiostvaren, da bi kandidat mogao sudjelovati nanatječaju je:

- za učenike prvih razreda srednje škole... 4,00- za učenike viših razreda srednje škole.... 3,50- za studente prve godine studija...............3,50- za studente viših godina studija.............3,00Broj bodova koji se ostvaruje na temelju ovog

kriterija dobije se tako da se odgovarajući prosjekocjena pomnoži sa deset.

2. Postignuti rezultati u školskim natjecanjima

Učeniku koji je sudjelovao na državnomnatjecanju dodjeljuje se dodatnih 5 bodova.

Učeniku osnovne škole koji je na državnomnatjecanju osvojio jedno od tri prva mjestadodjeljuje se dodatnih 10 bodova.

Studentima prve godine studija koji su tijekomsrednje škole osvojili jedno od prva tri mjesta nadržavnim natjecanjima, a studij nastavljaju na

fakultetu ili višoj školi na kojoj je predmetnatjecanja ujedno i predmet razredbenog ispita,stipendija se dodjeljuje izravno bez postupkarangiranja.

3. Socijalni položaj, za učenike i studentelošijeg materijalnog stanja:

- uz uvjerenje Centra za socijalnu skrb da je obiteljučenika - studenta korisnik pomoći zauzdržavanje ili uvjerenje da je učenik-studentsmješten u udomiteljskoj obitelji ............................................................................... 15 bodova,

- ako je mjesečni prihod po članudomaćinstva učenika-studenta manji od iznosanajviše novčane naknade za nezaposlene osobe,uz odgovarajuće uvjerenje ........... 12 bodova.

4.Dijete poginulog branitelja RepublikeHrvatske u Domovinskom ratu , uz odgovarajućeuvjerenje .......................................... 15 bodova.

Članak 14.Nakon izvršenog bodovanja po pojedinim

kriterijima iz članka 13. pravi se bodovna listana kojoj se temeljem ukupnog broja bodovasakupljenog po svim kriterijima, svrstavajuredom od većeg broja bodova prema manjem,pojedini kandidati i tako se dobije lista prvenstva.

Ukoliko dva ili više kandidata imaju jednakbroj bodova, njihovo međusobno rangiranjeobavlja se na temelju uspješnosti iskazane na višedecimala tj. za svaki traženi razred izračunava seprosječna ocjena na više decimalnih mjesta.Ukoliko i tada rezultat bude izjednačen, prednostće se dati onom kandidatu koji bude imao boljiprosjek ocjena iz predmeta značajnih za struku ukojoj se školuje.

Članak 15.Za svaku uzrasnu kategoriju iz članka 13.

utvrđuje se posebna lista prvenstva.Ako je u nekoj od navedenih kategorija broj

dodijeljenih stipendija manji od broja stipendijaraspisanih natječajem, bit će za utvrđenu razlikuproširen broj stipendija u drugim kategorijama.


Članak 16.Lista prvenstava kandidata za dodjelu

stipendije objavljuje se na oglasnoj ploči OpćineMurter i u Upravnom odjelu općine u roku od 8dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva.

U roku od osam dana od dana objavljivanjaliste svaki kandidat može podnijeti pismeniprigovor na listu.

Povjerenstvo je dužno donijeti Odluku oprigovoru u roku osam dana nakon isteka rokaza prigovor.

Odluka o prigovoru je konačna.

V. NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA STIPE-NDIJE

Članak 17.Na temelju Odluke o dodjeli stipendije,

načelnik Općine Murter ili osoba koju on ovlastii stipendist potpisuju ugovor o korištenjustipendije.

Ugovor sadrži:- ime, odnosno naziv ugovornih strana,- naziv škole ili fakulteta za koje je odobrena

stipendija,- iznos stipendije,- vrijeme korištenja stipendije i način

korištenja,- eventualno odustajanje od korištenja ili otkaz

ugovora,- način i uvjeti vraćanja stipendije u slučaju

neispunjavanja obveza iz ugovora.

Članak 18Korištenje stipendije odobrava se korisnicima

za vrijeme koje je prema statutima visokog isrednjeg obrazovanja predviđeno za završetakobrazovanja, a studentima i šest mjeseci nakonzavršetka posljednjeg semestra.

Članak 19.Korisnik stipendije ostvaruje pravo na

nastavak isplate predajom potvrde o upisu unarednu školsku godinu, odnosno godinu studijai to:

- učenici do 30. rujna- studenti do 31. listopadaUvjetno upisani studenti predaju potvrdu o

uvjetnom upisu u istom roku kao i redovni, a

pravo na nastavak isplate stipendije stječupredajom potvrde o položenom uvjetu i tonajkasnije do 28. veljače iduće godine.

Članak 20.Korisnik stipendije vraća stipendiju zbog

nepoštivanja roka iz članaka 18.Stipendija se vraća ako korisnik stipendije

izgubi godinu, prekine obrazovanje, ne upišenarednu godinu, ne završi školovanje uugovorenom roku ili svojom krivnjom ne poštujeodredbe ugovora, te otkaže ugovor.

Članak 21.Stipendija se vraća u vremenu koje je jednako

vremenu primanja stipendije.Otplata počinje odmah po zasnivanju radnog

odnosa.

Članak 22.Stipendija se isplaćuje korisnicima na kraju

mjeseca i to preko tekućih računa izabranihbanaka.

VI. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 23.Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom

donošenja a objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.

KLASA: 604-01/01-1URBROJ: 2182/18-01/01-6Murter, 18. siječnja 2001.



____________________

10Na osnovi članka 26. i 84. Statuta Općine

Murter (“Službeni vjesnik Šibensko-kninskežupanije”, broj 10/00), Općinsko vijeće OpćineMurter, na 6. sjednici, od 18. siječnja 2001.


godine, donosi

ZAKLJUČAKo prihvaćanju primjedbi na Prijedlog

prostornog plana Šibensko-kninske županije

Točka 1.Prijedlog prostornog plana Šibensko-kninske

županije nije uvažio Zakon o izmjeni i dopunizakona o područjima županija, gradova i općinau Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj117/99 ) kojim je osnovana Općina Murter.

U Prijedlogu prostornog plana trebanadopuniti sve tabelarne prikaze u kojima jeOpćina Murter izostavljena, i ispraviti sve navodeu kojima se prostor Općine Murter navodi kaoprostor drugih općina.

Točka 2.Na području Općine Murter planirati

izdvojene turističke zone i to:1. zona SLANICA sa 600 ležajeva2. zona KOSIRINA sa 1200 -1500 ležajeva u

osnovnim i komplementarnim kapacitetima.

Točka 3.Radnu zonu (pretežno skladišno-uslužnu i

servisnu) predvidjeti na prostoru Hripe veličinecca 4,0 ha.

Manju radnu zonu površine cca 2,0 ha smjestitiuz križanje državnih cesta D8 i D121 sdesne strane iz pravca Zadra za Murter radiizgradnje turističkog odmorišta, velikogreceptivno-informacijskog i prezentacijskogpunkta svekolike turističke ponude nacionalnogparka Kornati i otoka Murter u cijelosti s pratećimsadržajima i benzinskom postajom.

Točka 4.Gospodarski, napose turistički, afirmirati otok

MURTER kao regionalnu cjelinu s naglaskom nanaselju Murter, ishodišnoj točki za posjet iobilazak nacionalnog parka Kornati. Iz tograzloga treba osigurati:

- rekonstrukciju državne ceste D121 Knin -Kapela - Murter na način da se osiguraju valjanitehnički elementi prometnice, a križanje dvijudržavnih cesta D8 i D121 predvidjeti kao križanjeu više nivoa.

- izgradnju planiranog čvorišta na budućojJadranskoj autocesti kao čvorište MURTER spriključkom na državnu cestu D121.

Točka 5.Granicu između Zadarske i Šibensko-kninske

županije ispraviti u dijelu kojim prolazi Vranskimjezerom na način da granica ide sredinom jezerakako je išla i do 1990. godine.

Točka 6.Granicu između naselja Murter i naselja Betina

u predjelu Modrave ispraviti na način da granicaide i izgleda kao i prije 30. prosinca 1991. godine.

Točka 7.Ovaj zaključak objavit će se u “Službenom

vjesniku Šibensko-kninske županije”.

Klasa: 350-02/01-01-6Ur.broj: 2182/18-01/01-1-6Murter, 18. siječnja 2001.



____________________


(“ Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije“,10/00), Općinsko vijeće Općine Murter, na 6.sjednici, od 18. siječnja 2001. godine, donosi

Z A K LJ U Č A Ko prihvaćanju Izvješća o obavljenoj revizijiProračuna Općine Murter za 2000. godinu

1. Prihvaća se izviješće o obavljenoj revizijiproračuna Općine Murter za 2000. godinuDržavnog ureda za reviziju .

2. Ovaj zaključak stupa na snagu danomdonošenja a objavit će se u “Službenom vjesnikuŠibensko-kninske županije”.


KLASA: 470-04/01-01-1URBROJ: 2182/18-01/01-01-6Murter, 18. siječnja 2001.



____________________

Izdavač: Šibensko-kninska županija, Trg Pavla Šubića I, broj 2.Uređuje: Dane Maretić, dipl. iur.

Tisak: Tiskara Kačić d.o.o. - Šibenik

Documents

sl br 6 2001 - Grad Šibenik