Slikarstvo između dva rata

Poslije 1. sv. rata Pariz i dalje ostaje vodeće europsko umjetničko središte (fovizam, kubizam)

Pridružuje mu se na neko vrijeme Munchen (Die Brucke, Der Blau Reiter)

U slikarstvu se javlja samo jedan potpuno novi pravac – nadrealizam (javlja se istovremeno s nadrealizmom u književnosti)

Vlada tkz. pluralizam stilova – još su uvijel aktualni “stari” stilovi – apstrakcija, kubizam, neoplasticizam, dadaizam, ekspresionizam, futurizam, metafizičko slikarstvo...

U Rusiji dolazi do velikih promjena – ruska avangarda postaje na kratko vrijeme službena državna umjetnost (Kandinski, Maljevič, Larionov, Gončareva, Javljenski) no 1934. biva zakonom zabranjena a jedina umjetnost postaje socijalistički realizam

Kao i u Njemačkoj, mnogi umjetnici odlaze iz Rusije u Pariz gdje nastavljaju umjetničku karijeru (Kandinski, Chagall, Soutin)

Apstrakcija

Pojava apstraktnog slikarstva promijenila je iz temelja slikarstvo te utjecala na razvoj čitave umjetnosti 20. st.

Apstrakcija potpuno odbacuje sve tradicionalne forme slikarstva, zanemaruje sve zakone poput perspektive i zlatnog reza, te odbacuje prikazivanje materijalnih objekata

Istražuje odnos forme te osnovnih likovnih elemenata - boje, plohe i linije

“svaka ona umjetnost koja nema nikakve sličnosti sa viđenom stvarnošću i koja ne podsjeća na nju, bila ta stvarnost polazišna točka za umjetnika ili ne. “ SEUPHOR

Wassily Kandinsky Umjetničko djelo se sastoji od dva

elementa – unutarnjeg i vanjskog Unutarnji element jest sama

emocija u duši umjetnika koji ima sposobnost da svojim stvaralaštvom izazove sličnu emociju u promatraču

Budući da je duša vezana za tijelo, na nju utjecaj vrše podražaji (vanjski element) koji u svijest dolaze putem osjetila. Na taj način naše se emocije uzbuđuju – tako je ono što se primi putem osjetila svojevrstan most, fizička veza između onog nematerijalnog (umjetnikova emocija) i materijalnog koje se manifestira u umjetničkom djelu. Umjetničko djelo je, prema Kandinskome, to uspješnije, što su sličnije emocije u umjetniku i promatraču.

Unutarnji element je nužan, umjetničko djelo mora sadržavati emociju jer je inače prevara. Kandinsky je smatrao da boja i oblik po sebi sadrže elemente jezika koji su dovoljni za saopćavanje emocija, oni direktno djeluju na dušu, nije im potrebno davati izgled materijalnosti ili nekakvih prirodnih oblika. Ovaj slikar je stvorio jedan potpuno novi oblik umjetnosti u kojem su simboli zapravo organski razvoj njegovih osjećaja. Razlikovao je emocije koje treba izraziti i koje su osobne, te simboličke vrijednosti točke, linije i boje koje su same za sebe bezlične. Umjetnik tek njihovom kombinacijom stvara jezik, no i elementi tog jezika ostaju nefigurativni plastični simboli.

Neoplasticizam – geometrijska apstrakcija bijeg od nužnosti vlastitog postojanja

te stvaranje čista umjetnosti, oslobođene emocija i ljudske tragedije, umjetnosti koja bi bila bezlična i univerzalna.

slikar vanjsku stvarnost u svom umu preoblikuje u geometrijske konstrukcije koje kasnije, kroz svoje stvaralaštvo, vraća u tu istu stvarnost

Priroda», kao što kaže Mondrian, «uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću».

umjetnost postaje slična matematici, ona je sredstvo kojim se predstavljaju osnovne karakteristike svemira. Ono što je najznačajnija karakteristika ove vrste apstrakcije jest to da ona teži objektivnosti, antiindividualizmu i antiekspresionizmu.

Theo Van Doesburg, jedan od teoretičara, u svom «Manifestu konkretne umjetnosti» piše:

Kako bi se izrazio, umjetnik je morao razoriti oblike prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas je pojam umjetničke forme jednako zastario kao i pojam prirodnih oblika. ...... Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija, neka boja, neka površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji elementi na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha ili neka linija. (platonizam)

Kubizam - Picasso - Guernica - 1937

GuernicaNaslikana 1937.g.Nastala u svega tri mjesecaOpisuje napad na grad Guernica

u španjolskoj pokrajni Baskiji Njemački avioni su napali grad

na poziv generala i diktatora Franca za vrijeme španjolskog građanskog rata

Poginulo je oko 1000 ljudi a gradić je sravnjen sa zemljom

Guernica je izložena u Parizu iste godine

Izazvala je mnogo pažnje te je privukla svjetsku javnost na stanje u Francovoj Španjolskoj

Picasso je sam rekao da nije znao ni mogao drugačije izraziti svoje osjećaje kad je čuo za događaje u Guernici

Slika predstavlja vrhunac sintetičkog kubizma

Prikazuje teror, užas i kaos te ljudsku patnju – nije česta tema slikarstva 20.st.

EKSPRESIONIZAM Georges Roualt

Javlja se u Njemačkoj i Austriji, najviše u djelovanju grupa Plavi Jahač i Most

Između dva rata ekspresionistička likovna scena se seli u Pariz – ekspresionisti su istjerani iz Njemačke, grupe su se raspale a njihova umjetnost je proglašena umjetnošću mentalno poremećenih osoba

Francuski ekspresionisti su u svom izrazu umjereniji, djeluju individualno te svaki od njih razvija svoj specifični stil

Amedeo Modigliani

Chaim Soutine

Marc Chagall