Filozofski fakultet Sveuilita u ZagrebuOdsjek za povijest umjetnosti

Seminarski rad iz predmeta Umjetnost nakon 1900.Arhitektura u Hrvatskoj izmeu dva svjetska rata

Godina: 3. Studijske grupe: pum / eka Mentor: dr. sc. Lovorka Maga Bilandi

Zagreb, 5. 2. 2014.Sadraj

Uvod1 kolovanje strunog kadra i svjetska strujanja1CIAM2Utjecaj grupe Zemlja i Radne grupe Zagreb3Ekspresionizam u naoj arhitekturi3Meuratna arhitektura: Zagreb4Split6Dubrovnik7Suak i Osijek8Zakljuak8Popis literature9Slikovni materijal10Popis reprodukcija17

UvodPoetkom 20. stoljea diljem Europe javljaju se pokreti mladih umjetnika, koji su poneseni liberalnim, ponekad radikalnim idejama, te odbacuju autoritet kole, tradiciju i trae apsolutnu slobodu stvaranja i pritom tee izraavanju vlastitih kreativnim potencijala kroz najrazliitije estetske kategorije, forme, materijale inspirirani burnim vremenom u kojem ive i svijetom koji ih okruuje i koji se po prvi put u povijesti transformira nevjerojatnom brzinom i oblikuje novim otkriima, inovacijama. Konkretno, hrvatska meuratna arhitektura, moda nije imala tako radikalan nain ostvarivanja, ali je svakako bila revolucionarna u odnosu na dotad uvrijeen nain poimanja, koncipiranja i promiljanja prostora, pri emu je redefinirana njena uloga, funkcija, ali i odnos prema drutvu u izmijenjenim politikim i drutveni okolnostima nove sredine u kojoj se Hrvatska nastavila razvijati, pa tako i njena umjetnost, razvijajui nove koncepte i postulate pratila suvremena zbivanja na svjetskoj umjetnikoj sceni. Hrv. arhitektura izmeu dva rata postavila je nove zahtjeve u smislu kolovanosti kadra, promiljanju prostorne misli, s naglaskom na humanom graenju, konstruktivnim i funkcionalistikim aspektima arhitekture, koji zadovoljavaju potrebe suvremenog ovjeka. Ovakav razvoj bio bi nezamisliv bez djelovanja visokokolovanih kreativnih i angairanih pojedinaca i grupa koji su pojedinano, ali i meusobno suraujui omoguili proboj i razvitak novih ideja u naoj sredini, ostvarenjima u praksi te teorijskim (ideolokim) i javnim djelovanjem na domaem i meunarodnom planu.

kolovanje strunog kadra i svjetska strujanjaOporavkom gospodarstva nakon I. svjetskog rata, koji je uslijedio poetkom 1920-ih dolazi do obnove graevne aktivnosti u dotad nezapamenim razmjerima. Gradovi se kod nas ire uglavnom prema parcijalnim regulatornim osnovama[footnoteRef:1], raspisuju se natjeaji ponekad i meunarodnog karaktera. [1: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 25 ]

Hrvatsku arhitekturu prvih poslijeratnih godina oblikuju arhitekti generacije oko 1880-ih, koji su se afirmirali u predratnom razdoblju.[footnoteRef:2] Tek nekolicina ih prihvaa i razvija ideje modernog pokreta (Kovai, en, Eherlich), dok veina njihovih kolega ranih 1920-ih doivljava svojevrsnu stilsku regresiju u svojim radovima, koja se oituje u klasicizirajuim tendencijama, apliciranju elemenata historijske arhitekture na proelja, te jo uvijek prisutnom monumentalnou objekata. Nosioci svjeih, novih ideja bili su arhitekti roeni oko 1900. godine. Uglavnom se koluju na zagrebakoj Vioj tehnikoj koli, osnovanoj 1919[footnoteRef:3]., koja je imala vanu ulogu u obrazovanju i formiranju talentiranih arhitekata, ija je uloga bila paljivo razvijati misao o prostoru te graditeljsku djelatnost u naoj sredini. Godine 1926., Drago Ibler osniva Arhitektonski odjel na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji je bio iznimno znaajan i iji se program temeljio iskljuivo na suvremenim naelima arhitekture[footnoteRef:4]. Istovremeno dolazi nekoliko arhitekata kolovanih u inozemstvu u tada dominantnim umjetnikim sreditima kao to su Berlin, Pariz, Prag, Be itd. [2: Domljan, arko, ''Arhitektura XX stoljea u Hrvatskoj'', u: Arhitektura XX. vijeka, Zagreb, Spektar, 1986., str. 38] [3: Premerl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata nova tradicija, Zagreb, Matica hrvatska, 1990., str. 16] [4: Domljan, arko, ''Arhitektura XX stoljea u Hrvatskoj'', u: Arhitektura XX. vijeka, Zagreb, Spektar, 1986., str. 39]

Radi se o razdoblju u arhitekturi koje se kod nas istovremeno razvijalo i u korak pratilo europska stremljenja za ostvarivanjem novih rjeenja. Kao to je Kovai rekao, ona je trebala biti logina u smislu uporabe materijala i konstrukcije gradnje, ali i praktina u prilagoavanju arhitekture suvremenim potrebama ovjeka[footnoteRef:5]. Naglasak se stavlja na konstruktivne i funkcionalne elemente arhitekture, uporabu novih materijala, proelja se ''proiuju'' (tenja sve jasnijim volumenima i plohama), promilja se svrhovitost i opravdanost svakog arhitektonskog postupka. [5: Premerl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata nova tradicija, Zagreb, Matica hrvatska, 1990., str. 18]

Utjecaji nekih od najznaajnijih europskih arhitekata tog vremena u naoj sredini se ire djelovanjem domaih arhitekata kolovanih u inozemstvu kod Adolfa Loosa (Zlatko Neumann), Poelziga (Drago Ibler, Zdenko Strii, Josip Piman) i le Corbusiera (Ernest Weissmann, Juraj Neidhardt, Drago Ibler, Zlatko Neumann).

CIAMMeunarodna organizacija za modernu arhitekturu osnovana je u La Sarazzu 1928. Godine, jedna od najvaniji organizacija u smislu promicanja moderne arhitekture, koja je okupila najistaknutije arhitekte onoga vremena, a zalagala se za objedinjavanje slinih tenji o novoj arhitekturi u svrhu njenog daljnjeg promiljanja. Nai arhitekti su od samoga poetka bili upoznati sa zbivanjima na meunarodnom planu, pratili rad CIAM-a, dok su neki i sudjelovali u njegovom radu. Stjepan Plani je u svojoj publikaciji Problemi suvremene arhitekture (1932.) kao uvod objavljuje deklaraciju o suvremenoj arhitekturi.[footnoteRef:6] Utjecaji i ideje ove organizacije u naoj sredini su irili oni arhitekti koji su u njenom radu sudjelovali kao redoviti lanovi poput Vlade Antolia, Drage Iblera, Ernesta Weissmana, ali i preko sudjelovanja na izlobama Radne grupe Zagreb 1933. te Josipa Seissela 1936. [6: Premerl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata nova tradicija, Zagreb, Matica hrvatska, 1990., str. 32]

Utjecaj grupe Zemlja i Radne grupe ZagrebZemlja je bila grupa mladih umjetnika, slikara, kipara i arhitekata osnovana u Zagrebu 1929. Godine i djelovala je sve do policijske zabrane 1935. Njihov program se temeljio na socijalnoj funkciji i angairanosti umjetnosti i umjetnika, te kritikom stavu prema drutvu svoga vremena. Arhitekti i lanovi grupe ''Zemlja'' bili su Drago Ibler, Lavoslav Horvat, Mladen Kauzlari i Stjepan Plani, a mnogi drugi nai istaknuti arhitekti sudjelovali su kao gosti na njihovim izlobama.[footnoteRef:7] Vano je naglasiti kako njihova arhitektonska produkcija nije imala posebna oblikovna ili estetska obiljeja karakteristina za grupu Zemlja, s obzirom da je sastavni dio nae moderne arhitekture, koji nastaje pod utjecajem europski strujanja. [7: Premerl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata nova tradicija, Zagreb, Matica hrvatska, 1990., str. 47]

Radna grupa Zagreb djelovala je u razdoblju do 1932. do 1934.[footnoteRef:8] i ostvarila vrlo znaajan utjecaj kako svojim projektima, tako sudjelovanjem na natjeajima, izlobama i pritom se zalagala za nov pristup prostornom stvaralatvu uzevi u obzir socijalni aspekt arhitekture. Grupa je djelovala relativno kratko, ali vrlo intenzivno te ostala zapaena po radovima u idejnom i teorijskom smislu. [8: Premerl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata nova tradicija, Zagreb, Matica hrvatska, 1990., str. 49]

Ekspresionizam u naoj arhitekturi U vremenu proboja i afirmacije novih postavki i postulata novog stila, koji se pritom u praktinom smislu tek morao do kraja definirati, egzistira vie stilova, ovisno o sredini, uglavnom se radi o arhitektonskoj produkciji koja se nastavila na predratnu. Stil u arhitekturi koji doivljava najiru rasprostranjenost u svom trajanju neposredno nakon I. svjetskog rata je upravo ekspresionizam. Ekspresionistiku arhitekturu odlikuju slobodne, kompleksne forme u oblikovanju volumena, ralambi proelja i unutranjosti. Vaan utjecaj na stil imale su scenografije ekspresionistikih filmova koji su u to vrijeme na vrhuncu popularnosti. Kljuni arhitekti u afirmaciji ekspresionistike arhitekture su bili Hans Poelzig, Erich Mendelson, Walter Gropius, Mies van der Rohe.[footnoteRef:9] Zahvaljujui njihovim acima i suradnicima u ateljeima ekspresionizam doivljava irenje u druge sredine, pa tako i kod nas. U naoj sredini najznaajniji u njegovu irenju je arhitekt Drago Ibler, koji je u razdoblju od 1920. do 1923. uio i radio u Berlinu kod Hansa Poelziga. Iblerovi najraniji projekti koje radi u Zagrebu u potpunosti prenose duh ekspresionistike arhitekture s kojom se susretao za vrijeme kolovanja, a ujedno odraavaju njegovu originalnost i kreativnost, meutim svi ostaju neizvedeni. Meu najboljim primjerima moe se istaknuti neizvedene projekte za Okruni ured za osiguranje radnika u Zagrebu (1923.), zatvorenog, strogog volumena posebno naglaenog gustim rasporedom vertikalnih istaka na proelju, te projekt za Epidemioloki Zavod (1924.-1925.). Jedino njegovo realizirano ekspresionistiko djelo bio je paviljon Kraljevine SHS na Svjetskoj izlobi u Parizu 1925. godine.[footnoteRef:10] Meutim, Zagrebu ipak postoje realizirani ekspresionistiki projekti, primjerice interijer Gradske kavane iz 1929. godine, djelo Ignjat Fischer. S druge strane, jedan od najkasnijih odjeka ekspresionizma u zagrebakoj arhitekturi je Napretkova zgrada Stjepana Plania (1937.)[footnoteRef:11], gdje se isprepliu razigrani volumen zgrade s ekspresivnim krunitem te elementi internacionalnog stila. [9: Damjanovi, Dragan, ''Arhitektura izrazite individualnosti'', u: Strast i bunt, Zagreb, Gkd, 2011., str. 55] [10: orak, eljka, U funkciji znaka Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, Matica hrvatska, 2000., str. 58-60] [11: Damjanovi, Dragan, ''Arhitektura izrazite individualnosti'', u: Strast i bunt, Zagreb, Gkd, 2011., str. 62]

Meuratna arhitektura: ZagrebPregled arhitekture 1920-ih godina u Zagrebu moe zapoeti s monumentalnim kompleksom Nadbiskupskog djeakog sjemenita koje projektira Juraj Neidhardt (1926.-1929.). Zamiljeno je kao cjelina sastavljena od golemih paviljonskih zgrada prilagoenih breuljkastom terenu. Kompleks ine gimnazijska zgrada s knjinicama, kabinetima, laboratorijem, zvjezdarnicom, crkvom, zabavnog paviljona s gimnastikom dvoranom te profesorskih paviljona, a bio je povezan natkrivenim koridorima, putovima, a izmeu zgrada ureeno je dvorite. U svakom smislu moderan i funkcionalan kompleks, vrste jasne i jednostavne arhitekture, pomno osmiljen kako bi odgovarao potrebama njegovih korisnika i ispunjen najsuvremenijim sadrajima i opremom onoga doba. Nadalje, treba obratiti pozornost na najraireniju tip zgrada koji se gradi u gradu, a to su poslovno-stambene zgrade odnosno trgovako-stambene. Meu takvim primjerima svakako se istie zgrada Srpske pravoslavne opine (1928. i 1929.) djelo je arhitekata Juraja Denzlera, Stanka Kliske i Mladena Kauzlaria. esterokatna uglovnica s ostakljenim prizemljem i mezaninom, odraava nove estetske i funkcionalne tenje u afirmaciji novi oblika i logike graenja.[footnoteRef:12] Na tragu afirmacije istih novih postavki i tenji moderne arhitekture su primjeri koji se ostvaruju u ranije formiranom prostoru zagrebakog Donjeg grada odreenom uvelike arhitektonskim ostvarenjima 19. stoljea, a to su trgovako-stambena zgrada Rosinger-Jungwirth Vladimira terka (1930.-1931.) i upravna zgrada gradskih komunalnih poduzea Juraja Denzlera (1932.-1934.). [12: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 91]

Jedan od najboljih primjera usvajanja i primjene modernih arhitektonskih postavki i funkcionalistikih tenji ranih 1930-ih godina u Zagrebu je djelo Drage Iblera, zgrade Wellisch. Ibler je ovim projektom nadmaio sva dotadanja traenja u okviru postavki, novih ideja i nazora moderne arhitekture u naoj sredini. Svojim individualnim tumaenjem, prihvaanjem osnovnih postavki nove arhitekture, bez referenci na eventualne uzore, ide korak dalje u interpretaciji i primjeni funkcionalnih, konstruktivnih i estetskih elemenata neprestano voen humanim naelima, jer prostor mora zadovoljiti sve potrebe suvremenog ovjeka pri emu napredak tehnike i nove mogunosti tehnologije pomau ostvarivati autentine prostore novog doba. Tako zgrada u Martievoj 13, graena sistemom skeletne konstrukcije od armiranog betona, odraava novo poimanje stana gdje je prostor rijeen tako da sobe u kojima se vie boravi su izravno osvijetljene, a one u kojima manje su indirektno osvijetljene i opskrbljene zasebnom ventilacijom.[footnoteRef:13] Na simetrinom proelju nema dekoracije, ali estetska suzdranost i jednostavnost su odraz novih ideja gdje se ona iitava kroz nove elemente poput materijala, ritma i skladnih proporcija. Kod zgrade u Vlakoj 60 dolazi do obrtanja uvrijeenih naela komponiranja stana mijenjajui reprezentativnu orijentaciju soba i prostorija u kojima se dulje boravi.[footnoteRef:14] Sljedee vano Iblerovo djelo je prijamna zgrada Higijenskog zavoda, koja se racionalnim L-tlocrtom te jednostavnim vertikalnim volumenom i niim horizontalnim s polukrunim zavretkom, pribliava stremljenja i dosege hrvatske moderne arhitekture onima na europskoj razini. [13: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 109] [14: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 109]

Arhitektura ovoga vremena svoja napredna naela i tenje odlino izraava u objektima od ireg drutvenog znaaja poput kola. Ivan Zemljak projektira svijetle prostore s mogunou prozraivanja prirodnim putem, prostore za boravak i uenje na otvorenom, poput terasa nad dvoranama za vjebanje, ali i osmiljava prostor oko kole ispunivi ga zabavnim sadrajima za igru te prostorima zaklonjenima od sunca za odmor. Primjeri tako koncipiranih kola su ona na Jordanovcu te kola na Selskoj cesti 95. Osim kola, bolnica i okrunih ureda za osiguranje radnika razvijaju se brojni drugi objekti koji odgovaraju raznolikim potrebama modernog drutva od sportskih objekata, kina do turistikih i ugostiteljskih. Voen tom milju o obogaivanju sadraja dostupnih javnosti za kvalitetno provoenje slobodnog vremena svakako je projekt Stjepana Plania, jednog od naih najistaknutijih arhitekata meuratne generacije, za planinarski Tomislavov dom na Medvednici. Zanimljivog Y-tlocrta koji odgovara trostrukoj funkciji te je izgraen od materijala naenog na lokaciji gdje se objekt gradio. Radi se o dobrom primjeru spoja novih konstruktivnih mogunosti, funkcionalnih ideja s racionalnom uporabom dostupnog materijala. Slian primjer je kapela Majke Boje Snjene. Asimetrina kompozicija sakralnog objekta izgraena je prema nacrtima Juraja Denzlera iz 1931. U kontekstu rezidencijalnog stanovanja zanimljivo je Planievo rjeenje vile Fhurmann. Ovom avangardnom kuom centralnog tlocrta stvara skladan spoj arhitekture u kontaktu s prirodom koja istovremeno u potpunosti odgovara potrebama vlasnika. Meutim, izuzetan primjer ovog tipa ostvaren je gradnjom kolonije vila u Novakovoj ulici (1931.-1941.), ija pojedinana rjeenja nisu kompatibilna dojmu koji je ostvaren na nivou cjeline. Kolonija je rezultat djelovanja vie arhitekata i odraz neposrednog odnosa vlasnika parcela i projektanta, pri emu je bilo nemogue unaprijed odrediti izgled cjeline, ali gradnja objekata bila je strogo kontrolirana i provoena prema unaprijed odreenim propisima.[footnoteRef:15] U junom dijelu grada krajem 1930-ih godina osmiljava se regulacija dotad relativno zaputenog gradskog podruja koje je karakterizirala divlja izgradnja te strah od poplava zbog nereguliranog korita Save. To se mijenja gradnjom Cvjetnog naselja (inovnikog stambenog naselja) prema projektu Vlade Antolia.[footnoteRef:16] Osmislio je naselje niskih obiteljskih kua na samostojeim stupovima za zatitu od eventualnih poplava te s vrtovima na junoj strani. Unaprijed je odreen izgled naselja tipiziranim rjeenjima kua, no u ovom sluaju radi se o najboljem primjeru planirane stanogradnje na gradskoj periferiji u meuratnom periodu. [15: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 241] [16: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 443-445]

Split Istovremeno se u Splitu, kao drugom najznaajnijem gospodarskom i kulturnom sreditu Hrvatske, razvijala moderna misao o arhitekturi u ijem je afirmiranju vanu ulogu odigrao Josip Kodl. Vlastitim interpretacijama tada dominantnih europskih arhitektonski nazora stvara harmonine odnose volumena proienih, jednostavnih proelja kao primjerice na zgradi osnovne kole na Manuu Dobrom (1928.-1930.) odnosno na projektu za hotel Ambasador u gradskoj luci (1937.-1937.). Nadasve je zanimljivo rjeenje sakralnog objekta u gotovo najuem centru grada. Crkva Gospe od Zvonika (1936.-1937.) arhitekta Lavoslava Horvata, inae Iblerovog uenika, neobino je rjeenje u okviru relativno konzervativne sredine gdje arhitekt uspijeva realizirati nove oblike na objektu gdje ira javnost preferira i oekuje uporabu tradicionalnih elemenata oblikovnog govora. Naglaenim proeljem kojim dominira moderna inaica portika s jednostavnim i krajnje reduciranim nosaima postignuta je asocijacija na klasini element arhitekture interpretiran na novi nain. Gotovo u isto vrijeme podignuta je palaa Primorske banovine (1937.-1940.), djelo Nikole Despota, Vladimira Turine te Vida Vrbania. Popraena je brojnim kritikama posebno na raun predimenzioniranog volumena koji se nesretno nametnuo okruenju, ali pozitivne strane mogu se nai u dosljednom provoenju arhitektonske koncepcije oblikovanju etiriju proelja. Banska uprava nikada nije uselila u zgradu, a ona je nakon II. svjetskog rata koritena kao Komanda mornarice te Gradsko poglavarstvo.[footnoteRef:17] [17: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 383]

DubrovnikU Dubrovniku se takoer razmatraju nove ideje, no meutim, postoje oprena miljena i poseban oprez prilikom predstavljanja i zastupanja novih oblika, jer je prethodno bilo vano pomno razmotriti sve potencijalne opasnosti i eliminirati eventualne nesmotrenosti prilikom proboja nove arhitekture u stari i vrijedan ambijent. Nije uvijek bilo lako pronai ravnoteu izmeu starog i novog, ali da je to mogue pokazali su Mladen Kauzlari i Stjepan Gombo svojom kreativnom intervencijom u povijesnom ambijentu adaptirajui Gradsku kavanu (1933.).[footnoteRef:18] Mnoga uspjena i vrijedna rjeenja na dubrovakom podruju ostvario je arhitekt Nikola Dobrovi, koji osim brojnih vila u okolici i na otocima, sredinom 1930-ih, na Lopudu gradi Hotel Grand, u ono vrijeme najsuvremeniji visokokvalitetan hotel, koji je zadovoljavao najvie standarde u turizmu. U potpunosti prilagoen potrebama i zahtjevima turista, funkcionalnim rjeenjem unutarnjih prostora i opreme te smjetajem objekta u prekasnu mediteransku prirodu, svojim samodostatnim sustavim napajanja elektrinom energijom, navodnjavanja, odnosno kanalizacije i ventilacije, sretan je spoj suradnje vrhunskog arhitekta te naprednog investitora.[footnoteRef:19] [18: Domljan arko, ''Arhitektura XX stoljea u Hrvatskoj'', u: Arhitektura XX. vijeka, Zagreb, Spektar, 1986., str. 41] [19: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 265]

Suak i OsijekSuak je nakon I. svjetskog rata i pripajanja Rijeke Italiji ostao izoliran te se prisilno razvijao kao grad upravo zbog svog stratekog i potencijalnog gospodarskog znaaja. Novom gradu nedostajalo je gotovo svih sadraja, a u preobrazbi aktivno su sudjelovali elnici opine koji angairaju domae arhitekte u izgradnji novih prostora i kapaciteta za osiguravanje prijeko potrebnih sadraja u novoj urbanoj sredini. Jedan od najvanijih i najsloenijih projekata svakako je onaj Hrvatskog kulturnog doma (1934.-1937.), koji izrauje Josip Piman, a nakon njegove smrti dovrava Alfred Albini.[footnoteRef:20] Objekt je trebao objediniti sadraje poput kazalita, koncertne dvorane, drutvenih prostorija, gradskog muzeja s itaonicom, kavane, restorana, hotela itd.[footnoteRef:21] Ova realizacija u duhu internacionalnog stila odraz je zrelog rjeenja i visokih dometa onodobne nae arhitekture, koji nisu bili rezervirani iskljuivo za Zagreb ili Split. [20: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 425] [21: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 425]

Jednako tako moe se okarakterizirati jedno od najboljih djela Ljudevita Pelzera, ujedno meu najboljim ostvarenjima u okviru osjeke moderne arhitekture, a to je nedvojbeno kino Corso.[footnoteRef:22] [22: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 439]

ZakljuakHrvatska meuratna arhitektura rezultat je pomno promiljene prostorne misli u duhu europskih stremljenja gdje su nai talentirani i kreativni arhitekti poznavanjem osnovnih postavki stvorili individualne interpretacije koristei se novim tehnologijama graenja, materijalima, stvarajui humane prostore prilagoene potrebama modernog ovjeka. Nova arhitektura internacionalnog sila spremno je ula u prethodno oblikovano gradsko tkivo i ostavila peat svoga vremena. Nai arhitekti na najbolji mogui nain su obiljeili svoje vrijeme stvaranja iskoristivi steeno znanje sa fakulteta i visokih kola, praktino ga primijenivi u ambijentu, oslukujui potrebe zajednice angairano djelovali i promiljali vlastite postupke te pratili suvremena zbivanja na europskom arhitektonskom nivou.

Popis literature:

orak, eljka, U funkciji znaka Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, Matica hrvatska, 2000.Damjanovi, Dragan, ''Arhitektura izrazite individualnosti'', u: Strast i bunt, Zagreb, Gkd, 2011.Domljan arko, ''Arhitektura XX stoljea u Hrvatskoj'', u: Arhitektura XX. vijeka, Zagreb, Spektar, 1986.Premerl, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata nova tradicija, Zagreb, Matica hrvatska, 1990.Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007.

Slikovni materijal

Slika 1, Drago Ibler, projekt za Okruni ured za osiguranje radnika u Zagrebu, 1923. (neizvedeno)

Slika 2, Drago Ibler, projekt za Epidemioloki institut (neizvedeno), Zagreb, 1924.-1925.

Slika 3, Drago Ibler, Paviljon Kraljevine SHS za izlobu u Parizu 1925.

Slika 4, Ignjat Fischer, interijer Gradske kavane u Zagrebu, 1929.

Slika 5, Juraj Neidhardt, Nadbiskupsko djeako sjemenite, Zagreb, 1926.-1929.

Slika 6, Juraj Denzler, Stanko Kliska, Mladen Kauzlari, Stambeno poslovna zgrada Srpske pravoslavne opine, Zagreb, 1928.-1929.

Slika 7, Vladimir terka, Trgovako - stambena zgrada Rosinger-Jungwirth, Zagreb 1929.

Slika 8, Drago Ibler, Trgovake i stambene zgrade Wellisch, Zagreb, 1930.-1931.

Slika 9, Drago Ibler, Prijemna zgrada Higijenskog zavoda, Zagreb, 1931.

Slika 10, Stjepan Plani, Napretkov neboder, Zagreb, 1937.

Slika 11, Stjepan Plani, Vila Fuhrmann, Zagreb, 1935.

Slika 12, Stjepan Plani, Tomislavov dom, Sljeme, 1936.

Slika 13, Ivan Zemljak, O Jordanovac, Zagreb, 1930.-1931.

Slika 14, Ivan Zemljak, O Trenjevka, Zagreb, 1930.-1931.

Slika 15, grupa arhitekata, Kolonija vila Novakova, Zagreb, 1931.-1934. (1941.)

Slika 16, Vlado Antoli, inovniko stambeno naselje - Cvjetno naselje, Zagreb, 1939.-1940.

Slika 17, Juraj Denzler, Kapela Majke Boje Sljemenske, 1931.-1933.

Slika 18, Josip Kodl, Osnovna kola na Manuu Dobrom, Split, 1928.-1930.

Slika 19, Josip Kodl, ing. Simeonovi, Emil Ciciliani, Helen Baldasar, Hotel Ambasador u gradskoj luci, Split, 1934.-1937.

Slika 20, Nikola Despot, Vladimir Turina, Vid Vrbani, Palaa Primorske banovine, Split, 1937.-1940.

Slika 21, Lavoslav Horvat, Crkva Gospe od Zdravlja, Split, 1936.-1937.

Slika 22, Alfred Albini (prema natjeajnom projektu Josipa Pimana), Hrvatski kulturni dom, Suak, 1934.-1947.

Slika 23, Mladen Kauzlari i Stjepan Gombo, Gradska kavana i kino u Velikom arsenalu, Dubrovnik, 1931.-1933.

Slika 24, Nikola Dobrovi, Hotel Grand, Lopud, 1934.1937.

Slika 25, Ljudevit Pelzer, Kino Corso, Osijek, 1939.-1940.

Popis reprodukcija:1. Drago Ibler, projekt za Okruni ured za osiguranje radnika u Zagrebu, 1923. (neizvedeno), izvor: orak, eljka, U funkciji znaka Drago Ibler i hrvatska arhitektura izmeu dva rata, Zagreb, Matica hrvatska, 2000., str. 49 2. Drago Ibler, projekt za Epidemioloki institut (neizvedeno), Zagreb, 1924.-1925., izvor: Damjanovi, Dragan, ''Arhitektura izrazite individualnosti'', u: Strast i bunt, Zagreb, Gkd, 2011., str.161

3. Drago Ibler, Paviljon Kraljevine SHS za izlobu u Parizu 1925., izvor: Damjanovi, Dragan, ''Arhitektura izrazite individualnosti'', u: Strast i bunt, Zagreb, Gkd, 2011., str. 162

4. Ignjat Fischer, interijer Gradske kavane u Zagrebu, 1929., izvor: Damjanovi, Dragan, ''Arhitektura izrazite individualnosti'', u: Strast i bunt, Zagreb, Gkd, 2011., str. 159

5. Juraj Neidhardt, Nadbiskupsko djeako sjemenite, Zagreb, 1926.-1929., izvor: https://www.google.hr/search?q=nadbiskupsko+sjemeni%C5%A1te+zagreb&espv=210&es_sm=93&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=m9XuUqK1IefnywPb74KgDg&ved=0CAkQ_AUoAQ&biw=1366&bih=630#facrc=_&imgdii=_&imgrc=LtH3Zvp04ATCxM%253A%3BkTiXE91It-BtgM%3Bhttp%253A%252F%252Fupload.wikimedia.org%252Fwikipedia%252Fcommons%252Fthumb%252Fa%252Faf%252FZvjezdarnica_Sjemeni%2525C5%2525A1ta_%2525C5%2525A0alata_Zagreb.jpg%252F250px-Zvjezdarnica_Sjemeni%2525C5%2525A1ta_%2525C5%2525A0alata_Zagreb.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fhr.wikipedia.org%252Fwiki%252FNadbiskupska_klasi%2525C4%25258Dna_gimnazija%3B250%3B333 (3.2.2014.)6. Juraj Denzler, Stanko Kliska, Mladen Kauzlari, Stambeno poslovna zgrada Srpske pravoslavne opine, Zagreb, 1928.-1929., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 90

7. Vladimir terka, Trgovako - stambena zgrada Rosinger-Jungwirth, Zagreb 1929., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 103

8. Drago Ibler, Trgovake i stambene zgrade Wellisch, Zagreb, 1930.-1931., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 108

9. Drago Ibler, Prijemna zgrada Higijenskog zavoda, Zagreb, 1931., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 124

10. Stjepan Plani, Napretkov neboder, Zagreb, 1937., izvor: https://www.google.hr/search?q=napretkov+neboder&espv=210&es_sm=93&tbm=isch&imgil=ND2Ha4etmAWt_M%253A%253Bhttps%253A%252F%252Fencrypted-tbn3.gstatic.com%252Fimages%253Fq%253Dtbn%253AANd9GcQAW6PaOv8zEhDpRFDTKJn7RQB7FHMZvEpeZTcCpj9CJHfdBd7FKQ%253B113%253B171%253B-JXrI2ib7UmXZM%253Bhttp%25253A%25252F%25252Fwww.matica.hr%25252Fhr%25252F333%25252FNAPREDAK%2525252520ZA%252525252021.%2525252520STOLJE%25252525C4%2525252586E%25252F&source=iu&usg=__xHQcA_KrbyYNXpR_IQDifdqArlI%3D&sa=X&ei=9dbuUu-0DsLOygOLo4HwCg&ved=0CDAQ9QEwAg&biw=1366&bih=630#facrc=_&imgdii=ND2Ha4etmAWt_M%3A%3BYeUPERgAjrz5SM%3BND2Ha4etmAWt_M%3A&imgrc=ND2Ha4etmAWt_M%253A%3B-JXrI2ib7UmXZM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.matica.hr%252Fslike%252Fhr%252Fhr2004_1%252FSTG54445.gif%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.matica.hr%252Fhr%252F333%252FNAPREDAK%252520ZA%25252021.%252520STOLJE%2525C4%252586E%252F%3B113%3B171 (3.2.2014.)

11. Stjepan Plani, Vila Fuhrmann, Zagreb, 1935., izvor: https://www.google.hr/search?q=vila+fuhrmann&espv=210&es_sm=93&tbm=isch&imgil=hBGcgBFOZSRt-M%253A%253Bhttps%253A%252F%252Fencrypted-tbn0.gstatic.com%252Fimages%253Fq%253Dtbn%253AANd9GcR0o6M-VTn16o2TFkjN3xmI7YyCrf7BT-rGZOGBym2wP04d3ScDKg%253B345%253B457%253BcaU-7Q4QGgxaVM%253Bhttp%25253A%25252F%25252Fsebastiaankaal.nl%25252Farchitecture%25252Froundhouse-fuhrmann%25252Findex.php&source=iu&usg=__j8TaRbUsmzeJpRsx7ihrHamMtXM%3D&sa=X&ei=YNfuUva9OKTSywPQhIGoCQ&ved=0CC8Q9QEwAg&biw=1366&bih=630#facrc=_&imgdii=_&imgrc=hBGcgBFOZSRt-M%253A%3BcaU-7Q4QGgxaVM%3Bhttp%253A%252F%252Fsebastiaankaal.nl%252Farchitecture%252Froundhouse-fuhrmann%252Fimages%252FFOT-Villa-Fuhrmann-004.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fsebastiaankaal.nl%252Farchitecture%252Froundhouse-fuhrmann%252Findex.php%3B345%3B457 (3.2.2014.)

12. Stjepan Plani, Tomislavov dom, Sljeme, 1936., izvor: https://www.google.hr/maps/preview/uv?hl=hr&pb=!1s0x4765dbca776c6565:0xddef5e586360a913!2m5!2m2!1i80!2i80!3m1!2i100!3m1!7e1!4shttp://www.panoramio.com/photo/37725396!5stomislavov+dom+-+Google+pretra%C5%BEivanje&sa=X&ei=wNfuUpPBGM_34QTA9YGgDA&sqi=2&ved=0CLMBEKIqMA4 (3.2.2014)

13. Ivan Zemljak, O Jordanovac, Zagreb, 1930.-1931., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 113

14. Ivan Zemljak, O Trenjevka, Zagreb, 1930.-1931., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 117

15. grupa arhitekata, Kolonija vila Novakova, Zagreb, 1931.-1934. (1941.), izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 239

16. Vlado Antoli, inovniko stambeno naselje - Cvjetno naselje, Zagreb, 1939.-1940., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 444

17. Juraj Denzler, Kapela Majke Boje Sljemenske, 1931.-1933., izvor: https://www.google.hr/search?q=kapela+na+sljemenu&espv=210&es_sm=93&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=qvTvUrSYB-S9ygPo7oIw&ved=0CAkQ_AUoAQ&biw=1366&bih=630#facrc=_&imgdii=_&imgrc=ki7EASv1ifz1JM%253A%3BWyMMlTywMQhbDM%3Bhttp%253A%252F%252Fs2.pticica.com%252Ffoto%252F0000428065_l_0_n6ye52.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.pticica.com%252Fslike%252Fkapelica-majke-bozje-sljemenske-hdr%252F428065%3B1024%3B682 (3.2.2014)

18. Josip Kodl, Osnovna kola na Manuu Dobrom, Split, 1928.-1930., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 95

19. Josip Kodl, ing. Simeonovi, Emil Ciciliani, Helen Baldasar, Hotel Ambasador u gradskoj luci, Split, 1934.-1937., izvor: https://www.google.hr/search?q=hotel+ambasador+split&espv=210&es_sm=93&tbm=isch&imgil=rZnHf7nDtW5nSM%253A%253Bhttps%253A%252F%252Fencrypted-tbn3.gstatic.com%252Fimages%253Fq%253Dtbn%253AANd9GcQN6ocG6hiLTl2h3BqAzZYm2opH0Yg7_aPQ0OEWS98hb5TSvGqqmA%253B468%253B280%253BNAaGSFugl4V_aM%253Bhttp%25253A%25252F%25252Fwww.slobodnadalmacija.hr%25252FO-ku%25252525C4%2525252587o-mala%25252Ftabid%25252F93%25252FarticleType%25252FArticleView%25252FarticleId%25252F97555%25252FDefault.aspx&source=iu&usg=__ini0vzLF4uPq1FDD_Ts41jLqtIg%3D&sa=X&ei=6tjuUtrDC6qfyQOI4oDoDA&sqi=2&ved=0CDgQ9QEwAA&biw=1366&bih=630#facrc=_&imgrc=rZnHf7nDtW5nSM%253A%3BNAaGSFugl4V_aM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.slobodnadalmacija.hr%252FPortals%252F0%252Fimages%252F2010-04-02%252FO%252520ku%2525C4%252587o%252520mala%252Famb02.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.slobodnadalmacija.hr%252FO-ku%2525C4%252587o-mala%252Ftabid%252F93%252FarticleType%252FArticleView%252FarticleId%252F97555%252FDefault.aspx%3B468%3B280 (3.2.2014.)

20. Nikola Despot, Vladimir Turina, Vid Vrbani, Palaa Primorske banovine, Split, 1937.-1940., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 382

21. Lavoslav Horvat, Crkva Gospe od Zdravlja, Split, 1936.-1937., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 270

22. Alfred Albini (prema natjeajnom projektu Josipa Pimana), Hrvatski kulturni dom, Suak, 1934.-1947., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 423

23. Mladen Kauzlari i Stjepan Gombo, Gradska kavana i kino u Velikom arsenalu, Dubrovnik, 1931.-1933., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 166

24. Nikola Dobrovi, Hotel Grand, Lopud, 1934.1937., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 263

25. Ljudevit Pelzer, Kino Corso, Osijek, 1939.-1940., izvor: Radovi Mahei, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih = Modern architecture in Croatia 1930s, Zagreb, kolska knjiga: Institut za povijest umjetnosti, 2007., str. 438

1