Slobodna Bosna 500

7/24/2019 Slobodna Bosna 500

1/88

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

EUR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK/

30

DKK/35

NOK/2.20

GBP/95

CZK

EKSKLUZIVNO:SVJEDOÊNJE DU[ANA BILAND@I]A O PODJELI BiH

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

DAR ÎTATELJIMAPremijerno objavljivanje novog knjièvnog bisera najzna~ajnijeg ìvog bh. pjesnika

Abdulah Sidran - MORIJA


2/88


3/88

6 IZBORIKako se raspaopatriotski blok

Slobodna Bosna donosi nepoznatedetalje s mu~nih pregovora izme|uStranke za BiH, BOSS-a i SDU-a ouspostavljanju predizborne koalicije, kojisu okon~ani debaklom i potpunim ras-

padom samozvanog patriotskog bloka

20 SVJEDOÂNSTVO OKARA\OR\EVUDu{an Bilandì},pregovara~ o podjeliBiH, ekskluzivno za SB

Akademik DU[AN BILAND@I], ~lanekspertnog tima Hrvatske u pregovorimasa srpskim ekspertima o rje{enju srpsko-hrvatskih odnosa s po~etka 90-tih godina

pro{log vijeka, ovih je dana objaviomemoare pod naslovom Povijest

izbliza u kojima je predo~io nepoznatedetalje o tajnoj srpsko-hrvatskoj diplo-maciji pred po~etak krvavog raspada

biv{e Jugoslavije

26 JEL SARAJEVOGDJE JE NEKAD BILOPodijeljeni grad,10 godina kasnije

U Daytonu je glavni grad BiH gruboraspolu}en na tzv. srpski i federalni dio

a u godinama koje su uslijedile sporo susanirani antagonizmi, ekonomske iinfrastrukturne veze nisu gotovo uop}eobnavljane a gra|ani i jednog i drugogSarajeva rijetko su koristili zagaranti-ranu slobodu kretanja i prelazili fik-tivnu me|uentitetsku liniju; Deset godi-na kasnije, kako potvr|uje istraìvanjena{ih novinarki, stvari su se bitno

promijenile: dva Sarajeva su danasdobri i tolerantni susjedi, upu}eni jedanna drugog, povezani brojnimnevidljivim ekonomskim, socijalnim,komunikacijskim, kulturnim,

poslovnim, medijskim koncima

32VJERONAUKAU BH. [KOLAMADogmom po dje~ijimdu{ama

Nakon {to je prije nekoliko danaMinistarstvo obrazovanja

Sarajevskog kantona u srednjim{kolama podijelilo upitnik u~enicimau kojem su se trebali izjasniti ouvo|enju vjeronauke kao obaveznog

predmeta, ponovo se rasplamsalapolemika o svrsishodnosti takvog~ina. Protivnici tvrde kako jeuvo|enje vjeronauke jo{ jedan vidnacionalne podjele, dok zagovornici,uglavnom vjerski velikodostojnici,smatraju kako je vjeronauka klju~nau o~uvanju nacionalnog identiteta

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad resaêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarst vu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog

ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

500

Po{tovani ~itaoci

sli jede}i broj Slobodne Bosne bit }e u prodaji od ~etvrtka 29 06 2006 godine

Zbog toga u ovom dvobroju nismo {tampali TV program

Redakcija SB

HISTORIJSKO NE:Akademik Bilandì}svoje protivljenje podjeliBiH obznanio je Tu|manujo{ u vrijeme dok su

trajali njegovi pregovoris Milo{evi}em


4/88

Prvi broj Slobodne Bosnetrebao

je biti {tampan 28. augusta1995. godine. Sve je bilospremno, tekstovi su moglikrenuti u zapaljenu {tampariju

Oslobo|enja. A onda je nepunih pola satapred zaklju~enje novina na dvadesetakmetara od nas tobdìja s brda ispalio

jednu od svojih opro{tajnih granata naSarajevo - ta je posljednja ratna granataubila pedesetak ljudi ispod na{ih prozora,na Markalama, i dvostruko toliko za cijeliìvot napravila bogaljima. Nikom od ljudiu redakciji vi{e nije bilo ni do novina nido {tamparije, pa ni do ìvota; sve jeodgo|eno za neko sretnije vrijeme madaniko iskreno nije vjerovao da }e se sretni-

je vrijeme za bilo {ta, pa i za pravljenje

novina, ikada naseliti u Sarajevo...Ali, ipak je, gle ~uda, sretnije vrijemestiglo, brè nego se iko usudio nadati -ve} narednog jutra: smrtonosna jataaviona NATO-a uokvirila su nebo iznadgrada!Karadì}eva iMladi}eva artiljerijagusto na~i~kana po obodu grada napokon

je dobila pril iku demonstrirati svojuepsku nepobjedivost i vojni~ku sta-menost, prvi put protiv ravnopravnog pro-tivnika. Naravno, ni~eg od toga nije bilo,nikakvog otpora hrabri srpski vojnik,svikao na ritualne, pravilno raspore|enemasakre na Markalama, zapadnim agre-

sorima nije pruìo: za svega 48 satiKaradì} i Mladi}, mada to niko od njihnije traìo, po~eli su govoriti o mirnomrje{enju krize, dakle potpisali su puzaju}uvojnu kapitulaciju na sarajevskom

boji{tu. Dejtonsko teritorijalno i etni~koprekomponiranje Bosne i Hercegovine jemoglo otpo~eti.

êtvrtog septembra, kada je napokoniza{ao prvi broj Slobodne Bosne sanaslovnom na kojoj je stajalo NATOZAPALIO PALE, ni{ta u Sarajevu nije

bilo isto kao pet dana ranije - u gradu suìvjeli neki novi, druga~iji, sretniji, mla|i,ljudi ~ija je troipogodi{nja robija bilaokon~ana, doju~era{nje hodaju}e mete

postali su ljudi sa elementarnim antropo-lo{kim sadràjima.

Listao sam proteklih dana kompletena{eg lista iz prve godine njegovogizlaènja i usput provjeravao dana{njuaktuelnost nekih od najva`nijih tema,odnosno doga|aja iz tog vremena. [tavelite na naslov: Silajdì}: Ja ostavku

podnosim samo jednom! Ili, tako|ernaslov iz 95. godine, u kojem tada{njiambasador BiH u Londonu MuhamedFilipovi} svog {efa, ministra vanjskih

poslova BiH, karakterizira kao bezveznjakovi}ai kriminalca. Nazavisni poslanik uSkup{tini RS Milorad Dodik po~etkom1996. za na{ list kaè: Karadì}a iMladi}a treba izru~iti u Haag. Hrvatskivandali u Mostaru protivtenkovskom rake-tom ga|ali ured evropskog upraviteljaHansa Koschnika, mladi nogometa{ Hanse

iz njema~kog grada Rostocka SergejBarbarez kaè da }e igrati za selekciju BiHtek kada mu bude garantirana potpunasigurnost roditeljima u zapadnom dijeluMostara. Sekretar UBSD-a Sejfudin Toki}obja{njava da se njegovi socijaldemokratine}e ujediniti sa Durakovi}evimpreru{enim bolj{evi~kim komunistima.Ali ja Izetbegovi} odlazi u bolnicu aumjesto njega u Predsjedni{tvu BiHdràvne poslove vodi sin Bakir. Tajna

bo{nja~ka policija AID organiziralaklasi~ni teroristi~ki kamp na Pogorelicigdje su polaznici pripremani i obu~avani

za likvidaciju politi~kih protivnika i neovis-nih novinara; stotine islamskih boraca,umjesto da napuste BiH, masovno dobijaju

bosanskohercegova~ke dokumente;Nikola[ainovi}, predsjednik Vlade Srbije, bezikakve diplomatske procedure posjetio Palei donirao 100 miliona maraka za izgradnjusrpskog Sarajeva; Srpski ~lan Predsje-dni{tva BiH Mom~ilo Kraji{nik bojkotirasjednice Predsjedni{tva, traju pregovori sHrvatskom o Luci Plo~e, najavljuje se

po~etak izgradnje Koridora Vc...Nije ovo sve, ~itava je hrpa tekstova i

tema iz prve godine na{eg izlaènja,

1995./ 96., ogroman je koloplet pitanja iztog perioda koja ni danas, deset godina

poslije, nisu skinuta s dnevnog reda, kojani{ta ili gotovo ni{ta nisu izgubila na svo-

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 15. 6. 2006.

Pi{e

Senad Avdi}

îtava je hrpatekstova i tema

iz prve godine na{egizlaènja, 1995./96., ogroman je

koloplet pitanja iz togperioda koja ni danas,

deset godina poslije,nisu skinuta s dnevnog

reda, koja ni{ta iligotovo ni{ta nisuizgubila na svojoj

aktuelnosti.Uz to, politi~kom,

dràvnom scenom,javnom scenom

fluktuiraju ne samoiste ideje, programi,

nego doslovceisti ljudi, ~ak na

istim du`nostima

UZ 500 BROJEVA SLOBJe li mogu}e odva`no

novinarstvo u poniènoj, j


5/88

jo j ak tuelnost i. Uz to , po li ti ~kom ,dràvnom scenom, javnom scenom fluk-tuiraju ne samo iste ideje, programi, negodoslovce isti ljudi, ~ak na istim du`nosti-ma. Kao da je cijeli jedan golem komadvremena, a decenija to jeste, koji je nor-malnim dru{tvima i zemljama dovoljan zacjelovitu tranziciju i potpuno kvalitativnorestrukturiranje, u Bosni i Hercegovinizamrznut: vrijeme ovdje kao da je stalo inikom nije odve} u interesu da ga pomjeriu bilo kojem, pa makar i pogre{nomsmjeru! Gotovo da ni{ta u ovoj zemlji nijeizvjesnije nego {to je bilo u prvim mjesecimaizlaènja na{eg lista, prije deset i kusurgodina. Neizvjestan je ~ak i opstanak ovezemlje, koju jo{ uvijek, sa dosta rizika da

pogrije{imo, nazivamo dràvom. Za{to je

to tako, ko je i koliko kriv {to je tako,koliko su tome doprinijeli doma}i akoliko me|unarodni utjecaji, na ovimstupcima je analizirano barem 499 puta,

pa }emo ovog puta odustati od takve anal-ize.

Moè biti da nije pretjerano

prigodno ovim tmurnim,deprimiraju}im bojamakolorirati novinski ~lanak~ija bi osnovna intonacija

trebala biti sve~arska, a povodom petsto-tog broja ovog lista. Taj jubilej mo`da lis-

tovima u nekim sretnijim zemljama idru{tvima daje pravo na vedrinu, opti-mizam, pa i samoreklamiranje i umjerenueuforiju. Nama se to nimalo ne ~ini prim-

jerenim. Ho}emo li se tje{iti time da jena{ list bolji, pametniji, hrabriji, odva`niji

perspektivniji, zreliji, cjenjeniji od zemljeu kojoj izlazi i u kojoj novinari rade iìve?! [to se mene ti~e, stvari stojeovako: mnogo bi mi bilo draè raditi

besperspektivne novine u perspektivnojzemlji.

Zato se sjetih ona ~etiri dana kolikosmo kasnili sa {tampanjem prvog broja

Slobodne Bosne: unutar tih stotinjakasati vi{e je krupnih pitanja presudnih zasudbinu BiH rije{eno nego u stotinu i kusurmjeseci koliko je od tada pro{lo!

15. 6. 2006. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 8. JUNISEADA PALAVRI], sudija Ustavnog suda BiH, u sarajevskom Op}inskom

sudu Slobodnu Bosnunazvala sme}em. Ova ocjena bez sumnje zahtijevana{e ozbiljno preispitavanje, budu}i da je stigla od vi{e nego kvalificirane

osobe. Kao {to je poznato, gospo|a Palavri} je godinama u tuzlanskojTermoelektraniradila kao ~ista~ica i ako iko na doma}oj javnoj sceniima relevantan sud o sme}u (u medijima a i {ire), to je, naravno, SDA-ovavje{tica na metli, ~ista~ica Ustavnog suda, pardon, sudija tuzlanske

Termolektrane Seada Palavri}!

PETAK, 9. JUNIPrije ~etiri godine dana{nja vlast je obe}ala da }e se autoputom

od Sarajeva do Zenice putovati najduè pola sata. Danas, ~etiri godinekasnije, zbilja se putuje pola sata: od Predsjedni{tva BiH do zgrade

Vije}a ministara. Obje institucije su, podsjetimo, u istoj sarajevskojop}ini...

SUBOTA, 10. JUNIHumanitarni koncert HALIDA BE[LI]A odràn negdje na periferiji

Splita minirala lokalna bora~ka organizacija HVIDRA. Mi smo rato-vali i sa muslimanima, objasnio je nekakav Strize, najratobornijihrvatski domoljub u Splitu, svitu i okolini. Njega razumijem, pa i oprav-davam, ali ne razmijem niti mogu opravdati Halida {ta je uop}e traìona humanitarnom koncertu u Dalmaciji. To je isto kao kad bi Sandi

Cenov u Mokrom odrào dobrotvorni koncert za izgradnju dàmije u Novoseocu!

NEDJELJA, 11. JUNINakon dva dana stravi~nog nasilja {to su ga prenosi Svjetskog

nogometnog prvenstva na BHT izvr{ili nad svim mojim ~ulima, napokonsam se do~epao Hrvatske televizije i otpo~eo laganu rehabilitaciju men-talnog i psihi~kog sustava. Daleko od toga da je i na HRT-u sve idealnoi probavljivo, ima i tamo svakakvog preseravanja, naj~e{}e patriotskogki~a, neduhovitosti, banalnosti. Ali razliku sportskih prenosa na HRT-ui BHT-u mogao bi ovako definirati: To je kao ìvjeti na Guantanamu i u Manili!

PONEDJELJAK, 12. JUNIU bolnici u kojoj se oporavljam lije~i se i dràvni ministar MIRSAD

KEBO. Ispred njegove sobe je 24-satna deùra dvojice ministrovihtjelohranitelja. Osoblje mi veli da takva za{tita nije vi|ena otkako je uistoj klinici leào ISMET BAJRAMOVI] ]ELO. A ja, {ta je sa mnom, zanimavas. Slomio nogu na tri mjesta! Ubudu}e pamet u glavu: nikad vi{ene}u izlaziti na ta mjesta!

SRIJEDA, 14. JUNIGOJKO KLI^KOVI], u vrijeme dok je bio premijer Republike Srpske,

pokrao je beogradskoj tvornici novca na Top~ideru 250 miliona mara-ka. Ne{to od toga je oti{lo Karadì}u a ostatkom je Kli~kovi} gradio pri-

vatne hotele po crnogorskom primorju gdje godinama ìvi. Danas jepotpuno siguran da nikad ne}e biti hap{en niti su|en: nakonosamostaljenja vlasti Crne Gore njegovu plja~ku srbijanskog novcazasigurno }e tretirati kao ekonomsko podrivanje neprijatelja!

UTORAK, 13. JUNIPropala jo{ jedna tu`ba koju je MIRNES AJANOVI] u suradnji sasvojim pravno-literarnim stoèrom (advokat-amater Faruk Balijagi}i profesionalna budala Fatmir Alispahi}) podigao protiv SB. Danasnam Ajanovi} na ime sudskih tro{kova uplatio dvije-tri hiljade maraka.U posljednjih nekoliko mjeseci tuènjem na{eg lista ostao je Mirneskratak 10-ak hiljada maraka. Njegov predizborni strate{ki partnerSejfudin Toki} zasigurno kipti od bijesa: Sejfo toliku lovu ne prospeza mjesec dana grozni~avog kockanja u COLOSEUMU!

SEDAM DANA & LJUDI

DNE BOSNEponosnodnoj zemlji?!


6/88

IZBORI


PATRIOTI SEOKO RASPODJE

Slobodna Bosnadonosi nepoznatedetalje s mu~nihpregovora izme|uStranke za BIH,BOSS-a i SDU-a ouspostavljanju

predizborne koalicije,koji su okon~anidebaklom i potpunimraspadom samozvanogpatriotskog bloka

U Stranci za BiH slavili zbog rasps Mirnesom Ajanovi}em i Sejfudin

Foto:Milut

inStoj~evi}


7/88

Vijest da su propali pregovori o

predizbornoj koaliciji s MirnesomAjanovi}em i Sejfudinom To-ki}em, u sjedi{tu Stranke za BiHdo~ekana je s neskrivenim

odu{evljenjem: u znak odobravanja,nekoliko strana~kih ~elnika visoko je

podignulo ruke ponavljaju}i uglas hvalaBogu! Cini~ne opaske MirnesaAjanovi}a i Sejfudina Toki}a kako sukoalicioni pregovori propali zbog Stranke

za BiH koja je deset posljedjih godinabila isklju~ivo vezana za vlast i zbogkoje bi BOSS i SDU rizikovali gubitak

politi~kog kredibiliteta u vrhu Stranke zaBiH do~ekane su na no`.

NEZAJA@LJIVI TOKI]Ne postoj i ni jedna polit i~ka part ija u

BiH ~ije je rukovodstvo dul je na vlast i od

Tok i} ev og SDU-a. N ijaz D urakovi},M iro Lazovi} i Ivo Kom {i} na vlasti su

ve} pun ih 20 god ina pa SDU nema n ikak-vo moralno pravo drugima dràti lekciju.

Nisu pregovori propalio zbog Ajanovi}eve

i Toki}eve navodne brige za kredibi li te t

SD U-a i BOSS-a, nego zbog na{eodlu~nosti da ne popustim o pred nji-hovim nezaja`ljivim ambicijama, rekao

je za Slobodnu Bosnujedan visokopozi-cionirani ~lan rukovodstva Stranke zaBiH koji je izri~ito zahtijevao da mu nenavodimo ime pla{e}i se da bi zbog pole-

mi~nih izjava mogao na sebe navu}i bijesAvazovih propagandista koji slijepo

podupiru Toki}a i Ajanovi}a.[ta se ustvari krije iza nezaja`ljivih

ambicija Toki}a i Ajanovi}a, zbog kojihsu, prema mi{ljenju na{eg sugovornika izStranke za BiH, propali pregovori ozajedni~kom izlasku na izbore patriot-skog bloka?

Kako smo uspjeli doznati, patrioteje posva|ala - izborna matematika!

Jo{ prije dvadesetak dana predsjednikSDU Sejfudin Toki} pred potencijalnekoalicione partnere iznio je maksimalisti~kizahtjev na kojem je istrajavao do posljed-njeg dana. U najkra}em, Toki} je za svoju

partiju zahtijevao sve tri klju~ne pozicijena izbornim listama s podru~ja Sarajeva:za sebe (Toki}a) ~elno mjesto za dràvniParlament, za Nijaza Durakovi}a ~elnomjesto za Parlament Federacije BiH, a zaMiru Lazovi}a ~elnu poziciju na izbornojlisti za Sarajevski kanton! Osim toga,Toki} je zahtijevao siguran prolaz i zaNermina Pe}anca iIvu Kom{i}a, te jo{

nekolicinu drugih kandidata iz ostatkaFederacije BiH.

Zahtjevi Mirnesa Ajanovi}a bili sune{to realniji: Ajanovi} je od patriotskog

bloka traìo za sebe ~elnu poziciju zadràvni Parlament s podru~ja Tuzle, nokako nije bio siguran da }e dobiti dovoljan

broj glasova, svoju kandidaturu nastojaoje oja~ati dodatnim zahtjevom da bude iprvi na tzv. kompenzacionoj listi!

U najkra}em, SDU i BOSS tokompregovora sa ~elnicima Stranke za BiHpona{ali su se kao stariji i ja~i koalicionipartneri uprkos ~injenici da su naposljednjim op}im i lokalnim izborimaSDU i BOSS zajedno osvojili dva putamanje glasova od Stranke za BiH.

AJANOVI]EV MORALNI

KI[OBRANOsim bezobrazno visokih zahtjeva, zapregovara~e iz Stranke za BiH bila jeneprihvatljiva i uvredljiva argumentacija~esto isticana uz te zahtjeve. PremaToki}evoj i Ajanovi}evoj argumentaciji,Stranka za BiH nalazi se na politi~kojnizbrdici i prijeti joj potpuni gubitak poli-ti~kog kredibiliteta zbog kriminala i bro-

jnih afera u kojima su upleteni njenikadrovi. Jedini na~in da Stranka za BiH

preìvi naredne op}e izbore jesteudruìvanje u patriotski blok na ~elu sAjanovi}em i Toki}em, koji su spremni

pod vlastiti moralni ki{obran sakritinepodop{tine kadrova Stranke za BiH!Prema mi{ljenju na{eg sugovornika iz

Stranke za BiH, Toki} i Ajanovi} nisuuop}e ni pregovarali, nego su sve vrijemeucjenjivali podr{kom Harisu Silajdì}u, kan-didatu za Predsjedni{tvo BiH. Po{li su od

pretpostavke da }e Silajd i} na narednimpredsjedni~kim izborima voditi krajnje

Kako se raspao patriotski blok

Pi{e

Asim Metiljevi}

OSVA\ALIE FOTELJA


da koalicijem Toki}em

Prema informacijama Slobodne Bosne,osniva~ Stranke za BiH Haris Silajdì}posljednjih nekoliko dana nalazio se podstalnim pritiskom svojih strana~kih kolegakoji su se odreda protivili koaliranju sa SDUi BOSS-om, pri ~emu je nekolicina na ~elu sGavrilom Grahovcem, potpredsjednikomStranke za BiH, otvoreno zaprijetila da }eradije napustiti partiju nego na izbornoj lististati iza Ajanovi}a i Toki}a.

Osniva~ se tako na{ao pred dvostrukom

ucjenom. Biraju}i izme|u patriotskogbloka, s jedne, i unutarstrana~kog jedinstva,s druge strane, odlu~io je rasturiti patriotskiblok.

OSNIVA^ PRED DVOSTRUKOM UCJENOM

Grahovac zaprijetionapu{tanjem stranke

ULTIMATUMSILAJD@I]U:GavriloGrahovac


8/88

tijesnu i neizvjesnu utakmicu protiv SDP-ovog kandidata Milenka Bijedi}a i SDA-ovog kandidata Sulejmana Tihi}a i da }emu u toj tijesnoj utakmici svaki glas bitidragocjen te da }e zbog toga, nasuprot

druk~ijem raspoloènju ostatkaStranke za BiH, platiti svaku cijenu za

podr{ku glasa~a BOSS-a i SDU-a.No, Toki} i Ajanovi} su se prevarili u

ra~unu! Nasuprot njihovim predvi|anji-ma, Silajdì} je iz Amerike strana~kimkolegama poru~io da bi svakako bilodobro formirati {iroku koaliciju ali nikakona {tetu Stranke za BiH, {to jestrana~kom ~elni{tvu bilo dovoljno daglatko odbije ucjenjiva~ke zahtjeveToki}a i Ajanovi}a.

Raspad patriotskog bloka na takobanalnom pitanju kakvo je formiranjeizbornih lista, dodatno }e potkopati poli-ti~ki kredibilitet stranaka ad hoc oku-

pljenih na patriotskom projektu zaus-tavljanja predloènih ustavnih reformi.

Ako se naime Stranka za BiH, BOSS iSDU nisu mogle dogovoriti ni okoraspodjele vlasti koju jo{ nisu ni osvojile,kako bi se onda sutra mogle dogovoritioko neuporedivo va`nijih i krupnijih

pitanja, kakav je primjerice dràvniustav?

SVAKA VA[KAOBA[KA

Najve}i gubitnik zbog kraha patriot-skog bloka mogli bi biti njegovi ru{itelji- Ajanovi} i Toki} - koji }e te{ko, makar iudruèni, presko~iti izborni prag od 3

posto. Naime, prema nedavno izmijenjenomIzbornom zakonu BiH, da bi neki kandi-dat uop}e do{ao u priliku da se nadme}eza osvajanje mandata, morat }e osvojiti 3

posto glasova i to u jednoj izbornoj jedini-ci. S obzirom da je SDU na pro{limlokalnim izborima osvojio samo 13.000glasova i to u cijeloj BiH, Toki}u }e zaulazak u dràvni Parlament biti potrebna

tri puta ve}a podr{ka glasa~a! Tim prije{to }e protiv sebe imati sve same poli-ti~ke asove iz drugih partija - iz SDP-aZlatka Lagumdìju, iz Stranke za BiHBer iz a B elk i} a, a iz SDA Bakira

Izetbegovi}a !Pored Toki}a i Ajanovi}a, raspad

patriotskog bloka mogao bi zaàliti iHaris Silajdì}, koji }e se najesen tre}i

put u karijer i nat jecati za dràvni vrhBiH. Dva puta je izgubio - 1996.godine od Alije Izetbegovi}a (katastro-falno 6:1), a drugi put od SulejmanaTihi}a, sa samo nekoliko hiljada glaso-va. Tre}i poku{aj za Silajdì}a }e biti i

posljednji i zbog toga je s takvom sili -nom prije svih drugih krenuo u izbornukampanju, poku{avaju}i za svoju kan-didaturu pridobiti {to {iru koalicionu

podr{ku.No, na megdan Tihi}u i Bijedi}u

Silajdì} }e morati iza}i sam - bezpodr{ke doju~era{njih satelita.

IZBORI


Uporedo s raspadom patriotskog bloka, u vrhu Strankedemokratske akcije odvija se dramati~no finale dugogodi{njeg suko-ba izme|u dvojice strana~kih prvaka - predsjednika Sulejmana Tihi}ai njegovog zamjenika Adnana Terzi}a. Kako se moglo i pretpostavi-ti, Tihi} je formiranje izbornih lista za predstoje}e parlamentarneizbore iskoristio za definitivni obra~un s Adnanom Terzi}em koji }e,po svemu sude}i, biti eliminiran iz svih izbornih kombinacija zbograsprostranjenog uvjerenja da je krajnje non{alantno obavljao funkci-

ju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. [tavi{e, u vrhu SDA strahu-ju da bi zbog Terzi}a mogli izgubiti izbore! Zamjera mu se da je maloradio a puno putovao, da je ispustio kontrolu nad projektom Koridor5c, da se previ{e oslanjao na podr{ku OHR-a, da je previ{e solirao koddono{enja odluka, da je harangirao protiv strana~kih kolega itd.Rije~ju, Terzi} je potro{io politi~ki kredit te bi se nakon narednih par-lamentarnih izbora mogao pridruìti cijeloj plejadi potro{enih SDApoliti~ara, predvo|enoj Edhemom Bi~ak~i}em i Ejupom Gani}em.

BURA U VRHU SDA

Tihi} odlu~io izbaciti Terzi}a

Foto:MilutinStoj~evi}

DEFINITIVNIRAZLAZ:

Dugotrajni sukobizme|u Sulejmana

Tihi}a i AdnanaTerzi}a bi}eokon~an na

predstoje}imparlamentarnim

izborima


9/88


10/88

MINI MARKET Bez obzira na teret koji nosi funkcija ~lana Predsjedni{tvaBiH, morao bih se kandidovati iako ne èlim taj poloàjMIRNES AJANOVI], predsjednik BOSS-a

CERI]EMO SE JO[!

Reis Ceri} poraèn u sudaru

s kardinalom Pulji}emoko ustavnih promjenaTinjaju}i sukob izme|u kardinala Vinka Pulji}a i reisa Mustafe

ef. Ceri}a ovih je dana dobio sasvim novu politi~ku dimenziju.Biskupska konferencija predvo|ena Pulji}em nedavno je trijumfalnopozvala bira~e da na predstoje}im izborima uskrate glas onim poli-ti~kim partijama koje su bile spremne podràti promjenu UstavaBiH, ~ime se izravno narugala poraènom Mustafi ef. Ceri}u, koji je

jednako otvoreno podràvao promjenu Ustava BiH, neposredno seangaìraju}i na slamanju SDA-ovog zastupnika Mehmeda @ili}a.

Sudar Pulji}a i Ceri}a oko ustavnih promjena okon~an jeCeri}evim porazom nakon kojeg je tzv. patriotski blok, pored poli-ti~kog lidera Harisa Silajdì}a, dobio i duhovnog lidera - kardinalaPulji}a!

U me|uvremenu patriotski blok se raspao, a zli jezici vele daje ta vijest podjednako rastuìla kardinala Pulji}a koliko jeobradovala reisa Ceri}a. (M.A.)

Dvije istaknute sutkinje, Danica [ain, sudija Vrhovnog sudaFederacije BiH, i Seada Palavri}, sudija Vrhovnog suda BiH,

posljednjih mjeseci vi{e su provele u Op}inskom sudu Sarajevonego na sudovima u kojima primaju astronomske pla}e. I jednai druga uklju~ene su, dodu{e u razli~itim ulogama, u sudske pro-cese iz sfere klevete. Danica [ain je prije vi{e od pola godinezbog klevete tuìla Slobodnu Bosnunakon {to je na{ list objavioda je i ona bila obuhva}ena istragom Tuìla{tva BiH u vezi saslu~ajem Lijanovi}i, odnosno slu~ajem davanja mita od strane{irokobrije{kih mesnih tajkuna visokim du`nosnicima u VladiFederacije i pravosu|u kako bi ih se oslobodilo astronomskovisokih carinskih obveza.

SUTKINJA [AIN PROTIV SBNa sarajevskom Op}inskom sudu sutkinja je u tu`bi protiv

SB zastupala samu sebe. Nakon dva pripremna ro~i{ta sud jepo~etkom ove nedjelje tu`bu [ainove odbacio kao potpunoneosnovanu, ~ime je okon~an ovaj sudski proces. IakoUredni{tvo na{eg lista ima sve razloge da bude zadovoljnoovakvim ishodom, radost nikako ne moè biti potpuna: gorakokus i nespokoj ostaje nakon saznanja da sudija najvi{eg sudskogtijela u Federaciji nije profesionalno dorastao da zastupa samogsebe na jednom manje-vi{e nezahtjevnom sudskom procesukakav je tu`ba za klevetu. Sli~no stoje stvari sa sutkinjomUstavnog suda BiH Seadom Palavri}, mada biv{a potpredsjedni-ca SDA nije nikog tuìla, nego je za klevetu bila tuèna ona.

Palavri}ku je prije vi{e od dvije godine tuìo biv{i direktorFederalne obavje{tajne slu`be (FOSS) kojega je u brojnim medi-

jskim istupima optuìla da je idejni pokreta~ teroristi~kih akci-ja u Sarajevu, te da je zajedno sa predsjednikom SDP-a ZlatkomLagumdìjom, i grupom novinara pripremao dràvni udar.

KLEVETA I

Sutkinje Vrhovnog SUstavnog suda BiH Sead

da same sebe zastupaj


Mustafa ef. Ceri}

SKRIVANJEIZA

IMUNITETA:Seada

Palavri}


11/88

LUK I VODA

Nadle`nosti Finansijske

policije Dragan Vranki} poku{avasvesti na kontrolu naplatevodoprivrednih naknada!

Dopremijer federalne Vlade i ministar finansija Dragan Vranki}ponovo je izvr{io udar na Finansijsku po lici ju FBiH. Nakon {tofederalni Parlament nije usvojio njegov prijedlog zakona kojim jenamjeravao zna~ajno ograni~iti nadle`nosti Finansijske policije injenih inspektora, Vranki} to sada poku{ava name}u}i Pravilnik ounutra{njoj organizaciji Finansijske policije koji je u dubokoj suprot-nosti sa vaè}im zakonom. Tako je prema Vranki}evom Pravilniku

inspektorima Finansijske policije osim kontrola uplata poreza i dopri-nosa na pla}u, te deviznog poslovanja humanitarnih organizacijadozvoljeno i kontroliranje zakonitosti, ispravnosti i blagovre-menosti obra~unavanja i pla}anja op{te vodne naknade i poseb-nih vodoprivrednih naknada, obra~una i pla}anja naknada zakori{tenje op{te korisnih funkcija {ume i sredstava za pro{irenubiolo{ku reprodukciju {uma.... (M.F.)

Ne o~ekujem da }u se na}i na izbornoj listi SDA iako samizgradio ovu dràvu uz pomo} OHR-a

ADNAN TERZI], predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH


I Palavri}ka sama sebe zastupa u ovoj tu`bi u kojoj MunirAlibabi} od nje traì nadoknadu od dvije hiljade maraka za materijalnui nematerijalnu {tetu koju je pretrpio nakon njene medijske hajkena njega. Cijela odbrana sutkinje Palavri} temelji se na njenom

pozivanju na Zakon o imunitetu, koji joj je, smatra ona, omogu}ioda kao poslanik u dràvnom Parlamentu osigurava da moèneka`njeno reàti, lajati, ujedati, povre|ivati kako za parlamen-tarnom govornicom tako i u svakom drugom ambijentu.

SEADINO SUDSKOJATO U SARAJEVU

Najprije je sarajevski Kantonalni sud odbacio zahtjevPalavri}ke da se na nju primijene odredbe Zakona o imunitetu,uz obja{njenje da uvrede i optu`be koje je izrekla nisu izgovoreneu Parlamentu niti nekoj njegovoj komisiji, nego u medijima i sastrana~kih govornica. Na isti na~in su na Palavri}kine apelacijeodgovorili i Vrhovni sud Federacije, te Ustavni sud BiH. Budu}ida prije nego {to je izabrana za sudiju Ustavnog suda BiH SeadaPalavri} nije imala dana radnog staà u pravosu|u, ona je u stan-

ju samo cijeli sudski proces politizirati i selektivno se pozivatikako se odbijanjem da joj se dadne imunitet grubo kr{iEvropska konvencija o za{titi temeljnih ljudskih prava itemeljnih sloboda. Dakako, biv{a poslanica ra~una da }e joj u

posljednji ~as prite}i neko od brojnih tuzlanskih sudskih kadro-va koje je ona posljednjih godina svojeru~no postavljala nanajodgovornije sudske du`nosti u Sarajevu: Palavri}kine sukadrovske izmi{ljotine Lji lja Fil ipovi} u Vrhovnom suduFederacije, Mirza Jusufovi} u Sudu BiH, te Goran Salihovi},

predsjednik Op}inskog suda u Sarajevu, pred kojim se i vodisudski proces protiv nje za klevetu!? (S. Avdi})

KREVETA

da BiH Danica [ain iPalavri} nekompetentnena Op}inskom sudu!?

Unutar sarajevskog pravosudnog establishmenta nastao jepravi {ok kada je prije dvije godine za predsjednika Op}inskog sudaSarajevo (najve}eg op}inskog suda u BiH) izabran anonimni GoranSalihovi}. Prije prelaska u Sarajevo Salihovi} je bio sudija-parni~aru @ivinicama. Uz bahatost, nestru~nost, te sna`nu povezanost saSDA, Salihovi}u posebno na du{u ide krajnje nefleksibilan, rigidanustroj registriranja stranih preduze}a: da bi strani ulaga~i registri-rali svoje firme u Op}inskom sudu u Sarajevu redovna proceduratraje skoro pola godine. Zbog toga je posljednjih mjeseci raspros-tranjena praksa da se strane firme registriraju u Sudu Isto~nomSarajevu (gdje ista procedura traje sedam dana), nakon ~ega mijenjaju

adresu i po~inju raditi u Federaciji BiH!?

GORAN SALIHOVI], PREDSJEDNIKOP]INSKOG SUDA SARAJEVO

Provincijski parni~ar

koji tjera investitoreiz Sarajeva

DraganVranki}


12/88

MINI MARKET

Gra|ani nam se naj~e{}e àle na nezaposlenost i neima{tinu,ali imam utisak da oni dolaze samo da se ispri~aju s nama

NADA TE[ANOVI], poslanik SNSD-a u NS RS

KOSOVKA DJEVOJKA

Neravnopravna borba

srednjo{kolke Taide Pa{i}protiv holandskih desni~araOsamnaestogodi{nja Kosovarka Taida Pa{i} proteklih mjeseci

svojom hrabro{}u je zadivila hiljade ljudi, a holandske vlasti stavilana muku. Taida je sa roditeljima do{la u Holandiju kao izbjeglicaprije sedam godina, dobro se integrisala u dru{tvo, nau~ila odli~noholandski jezik i upisala se u tamo{nju {kolu. Ovog ljeta trebala jezavr{iti srednju {kolu i upisati se na pravni fakultet. Me|utim, svegamjesec dana prije nego {to je poloìla maturski ispit Taida je prot-

jerana iz Holandije jer su i ona i ~lanovi njene porodice izgubili sta-tus izbjeglica. Njeni roditelji primili su navodno nov~anu naknadu od7.000 eura za povratak i time izgubili pravo na dalji ostanak uHolandiji. Taida se sa francuskom turisti~kom vizom vratila uHolandiju da zavr{i {kolu, ali je u januaru ove godine uhap{ena na~asu i sa lisicama na rukama sprovedena u deportacijski centar!Holandska javnost, ali i holandski parlament bili su podijeljeni: doksu desni~ari, poslovi~no neskloni emigrantima, davali sve od sebeda djevoj~ica napusti zemlju, njeni prijatelji iz razreda organizovalisu proteste, novinari {irom Evrope napisali brojne tekstove o njenojsudbini, a oko stotinu holandskih mladi}a dobrovoljno se javilo dasa Taidom sklope fiktivni brak, kako bi joj omogu}ili ostanak uzemlji! Protiv Taidinog ostanka u Holandiji najùstrije se borila ministricaza imigraciju Rita Verdonkkoja je protiv kosovske djevoj~ice povelanezapam}enu medijsku kampanju. No ni Taida njoj nije ostaladu`na: tuìla ju je za naru{avanje privatnosti zbog izno{enja pov-

jerljivih informacija u novinama De Telegraaf. Agencija za za{titupovjerljivosti podataka CBP u maju je zaklju~ila da je ministricazaista pretjerala. Taida je ipak u aprilu dobrovoljno napustilaHolandiju, ali njena borba se nastavlja. Maturski ispit trebala bipoloìti u holandskoj ambasadi u Sarajevu, gdje su njeni roditeljidoselili nakon {to su napustili Holandiju. Ako dobije zadovoljavaju}eocjene, upisa}e se na pravni fakultet u holandskom univerzitetskomgradi}u Leidenu, a ~elnici humanitarne organizacije De Van Beek,koja pomaè uspje{nim mladim ènama da se osamostale, obe}alisu da }e finansirati njeno {kolovanje, jer je ona svojom borbomdala odli~an primjer drugim mladim ènama. Me|utim, predTaidom su jo{ dvije prepreke: maturski ispit i holandske vlasti (tu je

jo{ uvijek zapjenjena ministrica Verdonk) koje joj moraju izdati stu-dentsku vizu. (A.^.)

Na nedavnom proputovanju kroz BiH dràvni premijer AdnanTerzi} nakratko je svratio u svoj ured u Sarajevu i tom se prilikom sus-reo s Harijem Vare{anovi}em, bosanskohercegova~kim pred-stavnikom na Eurosongu 2006. Susret ozarenog premijera Terzi}a iocvalog pop pjeva~a Vare{anovi}a zabiljeìle su brojne tv kamere inovinski reporteri koji su pohrlili da ovjekovje~e ovaj bizarni prizor.Jedva suspreù}i uzbu|enje zbog susreta uìvo s pop zvijezdom, pre-mijer Terzi} je Vare{anovi}a zakitio nepostoje}om funkcijomambasadora kulture BiH!

Slabost Terzi}a prema zvijezdama lakih nota novinari su otkrilipro{le godine kada se Terzi} u Beogradu slu~ajno susreo s pjeva~icomNedom Ukraden, nakon ~ega je sav ozaren izjavio da mu se ostvarioìvotni san!

(M.A.)


Susretimasabi

estradnimzvijezd

ostvariosvoje

KO PJEVA, ZLO NE MISLI; KO MISLI, NIJEMU DO PJESME: Adnan Terzi}, ne propu{tapriliku da se slika sa estradnim zvijezdama

Amsterdam


13/88

U POTRAZI ZA IZGUBLJENIMPOLUVREMENOM

Ameri~ki demokratski

senator Joseph Biden, ogor~enslomom ustavnih reformi,odbio primiti Silajdì}a

Ugledni ameri~ki senator Joseph Biden, potpredsjednikVanjskopoliti~kog komiteta i jedan od najva`nijih funkcionera opozi-cionih Demokrata, odbio se susresti s Osniva~em Stranke za BiHHarisom Silajdì}em. Jo{ prije odlaska u Ameriku, Silajdì} jeposlao ponizno pismo Bidenu u kome je poku{ao opravdati odbija-nje amandmana na Ustav BiH, no umjesto razumijevanja od Bidena

je dobio prijekor i ignoranciju. Ameri~ki senator Biden, jedan odnajè{}ih kriti~ara Bushove politike u Iraku, s posebnom pa`njom jepratio raspravu o ustavnim reformama u BiH o~ekuju}i da }e pozi-tivna vijest vezana za reformu Ustava BiH oja~ati njegov prijedlog dase bosanski model postupnog obnavljanja dru{tva primijeni i naslu~aj Iraka. Demokrati su naime izuzetno ponosni na uspjehmirovne misije u BiH koju s velikim uspjehom u ameri~koj javnostisuprotstavljaju Bushovoj militantnoj politici u Iraku. No, kada je poli-ti~ka ofanziva Demokrata bila na vrhuncu, iz BiH je stigla depri-miruju}a vijest o krahu ustavnih reformi popra}ena brutalnimoptu`bama patriotskog bloka predvo|enog Silajdì}em koji je upredloènoj ustavnoj reformi vidio ameri~ko sau~esni{tvo u geno-cidu nad Bo{njacima! Nakon takvog proklizavanja, sasvim o~eki-vano, Silajdì}u su u Americi zatvorena sva vrata - osobito me|u

Demokratima! (A.M.)

SANADER LJETNE NO]I

Ivi} Pa{ali} podràva ôvi}aa njegova stranka u BiH

koalira sa Ljubi}emIako su ~elnici HDZ-a BiH nakon ovotjedne sjednice

Predsjedni{tva objavili da }e ta stranka na federalnoj i dràvnoj razi-

Uvjeravam gra|ane da politici ~elnika SNSD-a ne}e

pomo}i ni stotine tihi}a i lagumdìjaSAFET HALILOVI], ministar civilnih poslova BiH


Ivi}Pa{ali}

{imisada{njim

ma AdnanTerzi}

ìvotnesnove


14/88

MINI MARKET

Vrijeme prijetnji i disciplinovanja srpskihposlanika putem sankcija je pro{lo

TIHOMIR GLIGORI], poslanik Parlamenta BiH

ni formirati koalicijski blok s Hrvatskom narodnom zajednicom,Hrvatskom strankom prava i Hrvatskim blokom, posrijedi je jo{

jedna predizborna obmana. O mogu}em su savezni{tvu HDZ-a iHrvatskog bloka, istina, proteklog vikenda u hotelu Royal na[irokom Brijegu razgovarali Dragan ôvi} i predsjednici HB u BiH i

Hrvatskoj Mario Vasilj i Ivi} Pa{ali}. Me|utim, suprotno ôvi}evimkasnijim izjavama, nije postignut dogovor, budu}i da je Mario Vasilj,pozivaju}i se na stavove svojih strana~kih kolega, bio protivsavezni{tva s HDZ-om. Naime, za razliku od njihovog zagreba~kog{efa Ivi}a Pa{ali}a koji se, podupiru}i ôvi}ev HDZ, nastojiobra~unati s liderom te stranke u Hrvatskoj Ivom Sanaderom,~lanovi Hrvatskog bloka u BiH izrazili su spremnost da koaliraju sHDZ-om 1990. pod vodstvom Boè Ljubi}a. U tom su smislu sBoòm Ljubi}em predstavnici Hrvatskog bloka ve} zapo~eli prego-vore o zajedni~kih izbornim listama, dok }e se ôvi}ev HDZ moratizadovoljiti koalicijom s NHI-jem i HSP-om. (S.M.)

NI SPRIJEITI NI LIJEITI

Medicinski fakultet uSarajevu privatizirali profesori

Duri} i Mulabegovi}Kako bi se stalo u kraj kriminalu i samovolji aktuelnog

menad`menta Medicinskog fakulteta Sarajevskog univerziteta,pojedini uposlenici zahtijevaju da Vlada Sarajevskog kantona odmahuvede prinudnu upravu u toj visokoobrazovnoj instituciji. Takouposlenici Medicinskog fakulteta optuùju dekana prof.dr. Osmana

Duri}a da protivzakonito prima penziju, pla}u i dodatak za dekana.Njegova siva eminencija, prof. dr. Nedàd Mulabegovi}, navodno jebez i~ijeg odobrenja prisvojio 100.000 KM namijenjenih za obrazo-vanje da bi sebi kupio stan. Uposlenici tvrde da je Mulabegovi} ivlasnik firme Pharmacology, koja iznajmljuje poslovni prostor uzgradi Medicinskog fakulteta, a da zapravo sve reìjske tro{kovesnosi Fakultet. Za direktora spomenute firme Mulabegovi} jepostavio suprugu Benjamina Vojnikovi}a, sekretara Medicinskogfakulteta, za kojeg uposlenici tvrde da je alfa i omega siveekonomije Medicinskog fakulteta. (M.F.)

HALAL PATRIOTIZAM

Ajanovi}ev BOSS iniciraododatne privilegije

dràvnimposlanicimaZastupnik Bosanske stran-

ke u Parlamentu BiH Mu-hamed Moranjki}, koji je

inicirao dono{enje zakona o

pravima i obvezama izabranihzvani~nika, nedavno je najavio

da odustaje od svog prijedloga!

(VIS)OKO, BA,

Arif Ihtijarevi}, vlasnik zeza nesmetan prolaz ze

ustupanje robne ku}e


MirnesAjanovi}


15/88

Vlasnik do ju~er bezvrijedne zemlji{neparcele smje{tene na platou Bosanska piramidaSuncaArif Ihtijarevi} mogao bi uskoro postati

prvi Viso~ak koji je na (jo{ uvijek neotkrivenoj)piramidi zaradio pristojno bogatstvo - preko mi-lion KM! Prije nekoliko godina zemlji{te na

Viso~ici Ihtijarevi} je kupio za male pare odsrpske porodice koja je odselila iz Visokog.Sada, kako kaù u Visokom, Ihtijarevi} na svena~ine poku{ava iskoristiti radove na piramidikako bi {to bolje unov~io svoje zemlji{te. Nakonotpo~injanja radova na Viso~ici, Ihtijarevi} jeogradio svoj komad zemlje te time privremenosprije~io istraìva~e predvo|ene SemiromOsmanagi}em da se neometano kre}u Viso~icom

budu}i da improvizirani put do vrha Viso~ice idesredinom njegove parcele!

Me|utim, nepoznate osobe kasno u no}iuklonile su i spalile ogradu oko Ihtijarevi}evogzemlji{ta, {to su Viso~ani zdu{no podràli, ocje-

njuju}i Ihtijarevi}ev postupak sramotom zacijeli grad. Ihtijarevi} se tada oglasio saop{te-njem da niko nema pravo vr{iti bilo kakve radovena privatnom zemlji{tu bez saglasnosti vlasnika.

Spor Ihtijarevi}a s istraìva~ima SemiraOsmanagi}a jo{ uvijek nije rije{en pa se u cijelislu~aj uplela i op}inska administracija.Posljednjih dana u viso~koj ~ar{iji kruì pri~a dase Arif Ihtijarevi} dogovara s op}inskim vlastimada sporni komad zemlji{ta na Viso~ici zamijeniza devastiranu robnu ku}u Vema u centrugrada koja prema slobodnoj procjeni vrijedi vi{eod milion KM. Ina~e, Ihtijarev}eva parcela na

platou Viso~ice prije pronalaska piramide vri-

jedila je desetak hiljada KM! (V. Maglajlija)


Zastupnik je Moranjki}, kako se pretpostavlja, mi{ljenje promijeniopo nalogu strana~kog {efa Mirnesa Ajanovi}a, deùrnog soci-

jalnog radnika me|u ovda{njim politi~arima. Predsjednik je BOSS-a vjerojatno procijenio da bi usvajanje prijedloga tog zakona kojimse predvi|aju jo{ ve}e privilegije izabranim zvani~nicima nai{lo na

neodobravanje {ire javnosti i vreme{nog Moranjki}a natjerao da,barem do 1. oktobra, povu~e svoju inicijativu. No, sve su prilike kakose Muhamed Moranjki} prekasno predomislio, budu}i da su nje-gove kolege zastupnici (uglavnom iz onih politi~kih stranaka kojera~unaju na brojniju glasa~ku populaciju) spremno do~ekali inicija-tivu Bosanske stranke i prijedlog zakona ve} uputili u parlamentar-nu proceduru. (S.M.)

]IV[A NONA

Paddy Ashdown dolazi na

~elo UNMIK-a na KosovuPrema najavama iz me|unarodnih diplomatskih krugova, biv{i

visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH lord PaddyAshdown uskoro bi se mogao vratiti u diplomatsku misiju naBalkan. Isti izvori preciziraju da bi Ashdown mo`da ve} najesenmogao zamijeniti Hansa Georgia Petersena, {efa misije UN-a

(UNMIK-a) na Kosovu. Nakon odlaska iz BiH Ashdown se nekolikomjeseci nije ogla{avao u medijima, da bi pro{le nedjelje uautorskom tekstu u jednom britanskom listu ponudio svoje rje{enje za

krizu u Iraku. U tom je ~lanku kao spasonosni izlaz iz ira~ke drameAshdown ponudio primjenjivanje bosanskog modela, mada nijeulazio u detalje, a ni su{tinu famoznog bosanskog modela. (S. A.)

Svijet ima znanja ali ne i mudrostiMUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema IZ BiH

UDIMO REALNI

lji{ta na platou Viso~ice,ji{tem traì od Op}ine

ema u centru Visokog!

Kako smo uspjeli doznati, Arif Ihtijarevi} je bliski ro|ak kontro-verznog Harisa Ihtijarevi}a, {efa Slu`be za zajedni~ke poslove u

Vladi Federacije BiH. [tavi{e, u Visokom se spekulira da cijelomoperacijom sa spornom parcelom na Viso~ici iz sjene rukovodi HarisIhtijarevi}, koji je u kratkom vremenu nakon preuzimanja funkcije u

Vladi Federacije BiH vidno popunio ranije skromni imovinski karton.

Hari(s) Mata Hari

Stoji li iza Arifanjegov uticajni ro|ak

Haris Ihtijarevi}?

VISO(^)KA [KOLATRGOVINE: Vlasnikemlji{ta Ihtijarevi}parcelu na Viso~ici

traì Robnu ku}uVema (slika dolje)

u centru Visokog


16/88

ANTUN KASIPOVI]Ministar prosvjete i kulture RS

Ja ina~e mislim da bi sjajna varijanta bilada se vjeronauka izu~ava izvan {kola. Dobro

bi bilo da vjerske zajednice u Bosni iHercegovini organizuju nastavu izvjeronauke u svojim objektima, {to naravno uovom trenutku nije mogu}e. Ja sam dakledefinitivno protiv ~asova vjeronauke u {kola-

ma, a umjesto ovakvog oblika nastave sma-tram da bi bilo najbolje uvesti neki predmetkao {to je kultura religija ili povijest religija.

Kada se govori o uvo|enju vjeronaukeu srednjim {kolama, mislim da se treba na}ineki kompromis. Ja jesam i za predmetvjeronauka i za predmet kultura religija, jer

je religija jedan faktor koji je bio destabi-liziraju}i u Bosni i Hercegovini i tajfenomen se mora izu~avati. Mladi se mora-

ju obrazovati po tom pitanju. Moj stav je daako se ne moè uvesti podu~avanje o kul-

turama religija, onda treba uvestivjeronauku u srednjim {kolama. Me|utim, tu se otvara pitanje kotreba predavati i ja nisam za to da predaju ljudi sa ortodoksnim iradikalnim stavovima. Ovdje ne govorim samo o podu~avanju oislamu nego i o drugim religijama.

DINO ABAZOVI]Asistent na predmetu Sociologija religije

na FPN-u u Sarajevu

HUSEIN ef. HOD@I]Glavni imam Med`lisa IZu Trebinju

Prvo, grupa eminentnih stru~njaka izBiH i inostranstva (uklju~uju}i i teologe)napravila je savremen program za predmetKultura religija koji bi se trebao predavati usrednjim {kolama, a koji je u skladu sa

potrebama vi{ekonfesionalne strukturestanovni{tva u BiH. Drugo, vjeronauka jeobrazovanje u religiji, a ne obrazovanje

o religiji, po svojoj prirodi je dogmatskog karaktera, i u na{ojsituaciji prakti~no ne vodi upoznavanju razlika, ve} njihovomnagla{avanju. Tre}e, u pitanju su dràvne {kole koje se finansirajuiz budèta koji se puni novcem svih poreskih obaveznika, a sasigurno{}u tvrdim da postoji dovoljan broj onih poreskihobaveznika koji nisu pripadnici najbrojnijih vjerskih zajednica,odnosno institucionalno im ne pripadaju, ili su areligiozni.Kona~no, postoje privatne srednje {kole, odnosno {kole ~iji suutemeljiva~i religijske institucije, a kojima dràva mora garantovati

pravo da egzistiraju i kreiraju nastavne planove i programe shodnoduhu i tradiciji svojih nau~avanja.


MINI MARKET U sudove za prekr{aje ne mogu u}i oni koji su biliu SDA, a mogu biv{i komunisti[EMSUDIN MEHMEDOVI], predsjednik

Kluba SDA u Parlamentu FBiH

ZABORAVI, AKO NEMO@E[ - PRESUDITI

Tuìtelj Rattel tokom su|enja

zaboravio da su me|uoptuènima i Mato Tadi} i

Zdravko Lu~i}Ako je suditi prema dosada{njem tijeku sudskog procesa koji se

u predmetu Lijanovi}i vodi pred Sudom BiH, kanadski je tuìteljJonathan Rattel posve zaboravio da se me|u optuènima nalazeMato Tadi} i Zdravko Lu~i}?! Premda doskora{njeg predsjednikaUstavnog suda BiH optu`nica tereti da je od bra}e Ivankovi}-Lijanovi} primio mito u iznosu od 200.000 KM, u prvom dijelu

su|enja tuìtelj Rattel nije ~ak ni spomenuo Tadi}a, niti je ~lanovi-ma Sudskog vije}a prezentirao bilo kakav dokaz kojim bi potkrijepiotvrdnje o njegovoj krivnji. Jednako tako, u nedavno okon~anomdokaznom postupku Tuìteljstva nije pozvan nijedan svjedok protivMate Tadi}a i profesora na Pravnom fakultetu u Sarajevu ZdravkaLu~i}a koji je, prema navodima iz optu`nice, posredovao u primanjumita. Tuìtelj Jonathan Rattel nije, tako|er, o vezi izme|u MateTadi}a, Zdravka Lu~i}a i bra}e Joze, Jerke, Mladena i StipeIvankovi}a-Lijanovi}a ispitivao ni za{ti}enog svjedoka ZoranaNikoli}a, iako je upravo on optuìo Tadi}a i Lu~i}a. Budu}i daodgovornost njihovih klijenata ni~im nije dokazana, odvjetnici MateTadi}a i Zdravka Lu~i}a mogu mirno ~ekati kraj su|enja i sasvimizvjesnu osloba|aju}u presudu. Ra~un za katastrofalno obavljenposao tuìtelja Jonathana Rattela ionako }e biti namiren iz dràvnog

prora~una. (S.M.)

PRO ET

CONTRA

NE

NE

SMATRATE LI DA TR

VJERONAUKE I U SR

DA/NE

MatoTadi}


17/88

RAK I MIR

Direktor RAK-a Kemal Huseinovi}

uposlio sestru u Vije}e ministaraGeneralni direktor Regulatorne agencije za komunikacije (RAK)Kemal Huseinovi} zakazao je krajem ovog mjeseca konferencijuMedijske slobode i pravo na privatnost. Kako neslu`beno dozna-

jemo iz tima RAK-a koji priprema konferenciju, jedna od glavnihtema skupa trebao bi biti nedavni slu~aj pedofilije u Te{nju za {to jepritvoren Fikret Deli} Gugo, pjeva~ iz filma Gori vatra, i na~in kakoga je predstavila Slobodna Bosna u odnosu na njegovog zeta,regionalnu filmsku zvijezdu porijeklom iz Te{nja.

No granice uplitanja medija u sasvim privatno {irenje dràvnihslu`benika i njihovih bliìh srodnika na dràvnim funkcijama (medi-cinski, nepotizam), direktor Huseinovi} zasigurno nikada ne}ezadati kao temu nekog okruglog stola ili konferencije. Naime, ses-

tra direktora RAK-a Meliha Jahjaefendi}-Huseinovi} najozbiljnijije kandidat za direktora Slu`be za zajedni~ke poslove institucijaBiH. Na toj funkciji je sve donedavno bio Muharem Cero. SestraMeliha trenutno obavlja poslove {efa Odsjeka za materijalno-finan-sijske poslove i {efa Odsjeka ugostiteljstva u SZP po saglasnosti

Agencije za dràvnu slu`bu BiH.No njen izbor za direktora je izvjestan iz nekoliko drugarsko-poro-

di~nih razloga izme|u RAK-a i Agencije za dràvnu slu`bu. Prvipomo}nik direktora Agencije Jakoba Fincija je Neven Ak{amija,~iju je suprugu u RAK zaposlio Melihin brat i direktor RAK-a KemalHuseinovi}. Neven je navodno bio glavni posrednik da prije izvjesnogvremena iz Slu`be zajedni~kih poslova u RAK pre|e i Vinko Dugonji}.Sasvim slu~ajno, Vinko Dugonji} je bio ~lan tro~lane Komisije koja je

Melihu Jahjaefendi}-Huseinovi} imenovala za {efa Odsjeka ugos-titeljstva u SZP iako je ve} bila {ef drugog odsjeka. Na osnovu ovoga,gospo|i Melihi je pove}ana pla}a za 40 posto, iako je jo{ u novembru2004. direktor Agencije za dràvnu slu`bu Jakob Finci poslao dopis ukojem je napisao da smatra neobjektivnim da Meliha obavlja posloveza koje je predvi|eno zapo{ljavanje dva nova radnika.

No, koliku dozu privatnosti u rasporedu na dràvnim funkcijamaunose brat i sestra Huseinovi}, vidi se i iz sastava Komisije za izborrukovode}ih dràvnih slu`benika imenovanih ispred Fincijevekomisije drugog juna ove godine. Predsjednica komisije jeJadranka Mati} koja je radila u Slu`bi zajedni~kih poslova i navod-no dijelila privatnost sa Melihom na dnevnim pauzama. Drugi ~lan

je Simo Jankovi}, penzioner od decembra 2005., s kojim je Melihatako|er radila u Slu`bi zajedni~kih poslova i koji je uspio zaposliti u

slu`bi sedam ~lanova uè i {ire porodice. I tre}i ~lan BakirDautba{i} dugogodi{nji je prijatelj Kemala Huseinovi}a, brata,vjerovatno, nove direktorice Slu`be za zajedni~ke poslove i direkto-ra RAK-a. (A.B.)

Ja li~no nisam za uvo|enje pred-meta vjeronauka u srednjim {kolamakoji bi bio obavezan za sve u~enike.Moje mi{ljenje je da se umjestovjeronauke u {kolama uvede nastavakoja bi obra|ivala historiju svih religija.Takvo podu~avanje o historiji religija bi

trebalo biti obavezno za sve u~enike uBosni i Hercegovini.

Msgr IVOTOMA[EVI]

Kancelar Vrhbosanske nadbiskupijeMislim da bi trebala postojati dva

izborna predmeta: konfesionalna vjeronaukai, tako da kaèm, etika ili povijest religi-

ja. To bi trebali biti izborni predmeti ikada u~enici izaberu koje od to dvoje }eu~iti, ta nastava postaje obavezna. Onajko ne èli i}i na vjeronauku mora slu{ati

predmet etika ili koji god naziv se u tomsmislu definira, jer mislim da se mladiljudi moraju upoznati sa religijama. [to

se ti~e ove konfesionalne religije, smatram da predava~i trebajubiti stru~ni i kvalificirani za to, a ne da predaju profesori marksiz-ma. Oni se, tako|er, moraju izabrati od strane vjerskih zajednica i

poglavara u BiH.

NENAD VELI^KOVI]Knjièvnik

Moj odgovor je apsolutno ne. Netreba se uvoditi vjeronauka u srednjim{kolama kao obavezan predmet. Ja samo tome dosta pisao i navodio razlogeza{to sam protiv i moj odgovor je

definitivno ne.

Visoki predstavnik u BiH ima ve}e ovlasti nego {to ih je

imao austrijski car za vrijeme Austro-UgarskeMILORAD DODIK, premijer RS


BA UVESTI OBAVEZNE ÂSOVE

DNJIM [KOLAMA?

NE

NE

DA

NED@AD LATI]Publicista

KemalHuseinovi}


18/88



19/88


Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320e-mail: [email protected]

www.lutrijabih.ba

Izvla~enje brojeva ovog

kola obavit }e se

u utorak, 20. juna,

na FTV u 20 sati

GARANTOVANI JACK POT

1 KM

LOTO 6 od 42


20/88

SVJEDO^ANSTVO O KARA\OR\EVU


Milo{evi} i njeg

pomo}i u protjerivanj

Milo{evi} i njeg

pomo}i u protjerivanj

SENZACIOTU\MANSENZACIOTU\MAN

SVJEDOK PODAkademik Du{an Bila

bri`ljivo je bilje`io v~injenice s pregov

podjel


21/88

A

kademikDu{an Bilandì} (82),zasigurno najbolji znalac hrvatskemoderne povijesti i sudionikmnogih va`nih doga|aja,nedavno je dovr{io pisanje

memoarskih zapisa Povijest izbliza kojiobuhva}aju razdoblje od 1945. do 2005.godine. Premda bi se njegova najnovijaknjiga u prodaji trebala na}i tek narednogtjedna (Izdava~ka ku}a Prometej izZagreba), jasno je kako je posrijedi iznimnozanimljivo svjedo~enje o suvremenojHrvatskoj, od vremena komunisti~keJugoslavije do poslijeratnog razdoblja, alii o brojnim povijesnim li~nostima, odJosipa Broza Tita doFranje Tu|mana. Za

bosanskohercegova~ke je ~i ta te lje,

svakako, najzanimljivije Bilandì}evoprisje}anje na doga|aje iz prolje}a 1991.godine, kada ga je tada{nji hrvatski pred-sjednik (i njegov dugogodi{nji prijatelj)Franjo Tu|man imenovao ~lanomekspertnog tima koji je sa srbijanskimizaslanstvom pregovarao o podjeli Bosnei Hercegovine. Akademik Du{an

Bilandì} pristao je da u razgovoru zaSlobodnu Bosnu, prije promocije njegovihmemoarskih zapisa, otkrije najzanimljivi-

je detalje s tri sastanka na kojima suhrvatski i srpski eksperti razgovarali o

prekrajanju granica i podjeli BiH.

APRIL 1991., POZIV

FRANJE TU\MANAKada sam ja pozvan u misiju prego-varanja o podjeli BiH, mislio sam da je toapsurdna i neostvariva ideja, ali me mojate`nja za sudjelovanjem u politi~koj igriiz koje bih kasnije mogao elaboriratinekakvu studiju, natjerala da prihvatim

ponudu. I ne govorim sada naknadnompame}u, nego sam odmah, jo{ dok su pre-govori trajali, u rije~kom Novom listuobjavio da je to katastrofa. Korijen mograzumijevanja te katastrofe nalazi se u

nizu razgovora koje sam o BiH imao sEdvardom K ardeljem, Vladim irom

Bakari}em i drugim komunisti~kim lider-ima. Naro~ito je Bakari} uvijek slao

poruku Bosancima da se ne daju niBeogradu, ni Zagrebu. Naravno da se onnije pla{io pretenzija Hrvatske koja u tovrijeme nije imala nikakve snage, nego jealudirao na Beograd koji je, kao centarJugoslavije, bitno djelovao na podru~juBiH s politikom koja je ve} tada pokazi-vala aspiracije. Ja sam smatrao da je suv-erenitet Bosne i Hercegovine spas da nedo|e do konflikata izme|u dva najve}anaroda u biv{oj Jugoslaviji: Srba i Hrvata.

PRVI SASTANAK: Tikve{(Baranja), 10. april 1991.

Josip [enti ja je postavio tezu da jeklju~ rje{enja jugoslavenske krize uodnosima izme|u Hrvatske i Srbije, a

potom sam ja izloìo platformu za raz-

govore. Odmah sam kazao da je idejapovratka na stanje od prije Ustava iz1974. apsolutno nemogu}a. Replicirao jesrpski akademik Kosta Mihajlovi} koji jerekao da priznaje epohalnost promjenakoje su se dogodile u zadnje tri godine, alida je stanje do{lo na prag tragedije. On je

pledirao za obnovu stare federacije,

Du{an Biland i}, pregovara~ o podjeli BiH, ekskluzivno za SB


Akademik DU[AN BILAND@I], ~lan ekspertnog tima Hrvatske u pregovorima sasrpskim ekspertima o rje{enju srpsko-hrvatskih odnosa s po~etka 90-ih godinapro{log vijeka, ovih je dana objavio memoare pod naslovom Povijest izbliza ukojima je predo~io nepoznate detalje o tajnoj srpsko-hrvatskoj diplomaciji pred

po~etak krvavog raspada biv{e Jugoslavije, a koji su okon~ani dogovorom FranjeTu|mana i Slobodana Milo{evi}a u Kara|or|evu

vi eksperti tvrdili su da }e NATO

Muslimana iz BiH u Malu Aziju!

vi eksperti tvrdili su da }e NATO

Muslimana iz BiH u Malu Aziju!

Razgovarala

Suzana Mijatovi}

ALNO SVJEDOÊNJEVOG PREGOVARAÂALNO SVJEDOÊNJEVOG PREGOVARAÂ

UPOZORENJE BOSANCIMA:Naro~ito je Bakari} uvijekslao poruku Bosancimada se ne daju ni Beogradu,ni Zagrebu

E:}eoH


22/88

navode}i kako ima 28takvih federacija usvijetu i da sve dobro funkcioniraju,unato~ sukobljavanju centra s ~lanicama.Mihajlovi} je smatrao da su nacije razbilefederaciju, da razumije èlju svake nacijeda formira dràvu i da je to njihovo legit-imno pravo, ali da su granice na{ih repub-lika odredila tri ~ovjeka: Tito, Kardelj i\ilas. Za Mihajlovi}a su one bile apsolut-no neprihvatljive i njegov je stav bio da segranice trebaju mijenjati po etni~kim ihistorijskim kriterijima. ProfesoricaSmilja Avramov je branila savezni cen-tralizam, dok je Tu|manov savjetnikZvonko Leroti} replicirao s tezom da federacijefunkcioniraju samo u jednonacionalnimzajednicama. Na koncu smo utvrdili daSrbija ne}e konfederaciju, a da Srbijaodbija sada{nju Federaciju. Srbija bi

pomogla da Hrvati stvore samostalnudràvu, a o~ekuje da Hrvatska pomogneSrbiji u stvaranju nove samostalnedràve. Mislim da su teze koje su ~lanovisrpske delegacije iznijeli o Jugoslaviji,njezinoj strukturi, AVNOJ-u, zapravo,teze Memoranduma SANU, ~iji je jedanod autora i Kosta Mihajlovi}. S drugestrane, Josip [entija i ja smo bili apsolut-no protiv podjele BiH, svjesno, odlu~no i

bez ustezanja. Mi smo u centar raspravestavili pitanje avnojevske Jugoslavijekoja je nastala kao rezultat borbe u

Drugom svjetskom ratu i da se moramodràti jugoslavenskog rje{enja koje jedonijela NOB. Pa, svi narodi priznajurezultate Drugog svjetskog rata.

DRUGI SASTANAK:Beograd, 13. april 1991.

Drugi sastanak je otvorio KostaMihajlovi} rekav{i da se trebaju utvrditigranice budu}e Srbije i Hrvatske. Smilja

Avramov je glavnu opasnost vidjela uMuslimanima za koje je rekla da su se ve}

povezali sa svjetskim islamom i da prijeteSrbima i Hrvatima. Mihajlovi} je upozo-rio da Muslimani istiskuju Srbe i Hrvateiz Bosne u njihove mati~ne zemlje i daBiH odmah treba dijeliti. Meni je te{kou}i u podsvijest tih ljudi, ali kada netko

padne u nacionalizam, dolazi doporeme}aja uma i ~ovjek ne moè

racionalno razmi{ljati. Oni su, primjerice,tvrdili da NATO ima dokument u kojemstoji da bi bilo poèljno da Srbi i Hrvatisporazumno podijele Muslimane, onda imnapravimo ìvot nesnosnim, da isele uAziju. Kada sam ja kazao da bi biloapsurdno misliti da bi Turska kao ~lanica

NATO-a prihvatila da se vr{i progon mus-limanskog stanovni{tva s Balkana,Mihajlovi} je odgovorio da takav doku-ment postoji i da ga je SlobodanMilo{evi} dao Franji Tu|manu. U nas-tavku su Srbi nudili zamjenustanovni{tva, navode}i kao mogu}nost

preseljenja Muslimana iz Cazinske kra-jine u Knin, tvrde}i da njima pripadacijela Posavina. Na moje izravno pitanje,rekli su da Baranja ne pripada Hrvatskoj i

postavili zahtjev da Krajina treba iza}ina Jadran.

TRE]I SASTANAK:Zagreb, 20. april 1991.

Kosta Mihajlovi} govori o namjeri da

Turska iz Male Azije u BiH naseli ~etirimilijuna muslimana. Kaè da Muslimaniu BiH namjeravaju 15. oktobra 1991. pro-glasiti Bosnu dàmahirijom i nagla{avada se Bosna mora podijeliti. Mihajlovi}


Ja sam u ekspertni tim izabranslu~ajno, nakon {to je Franji Tu|manunetko rekao da Srbi {alju jednog akademika(Kostu Mihajlovi}a, op.a), pa bi trebali i

Hrvati. Franjo Tu|man i ja smo se poznavalivi{e od 40 godina, on je znao da su mojeranije teze bile o{tra kritika postoje}eg reìma

u Jugoslaviji, ali s pozicija socijalisti~kogsamoupravljanja. I on je odmah, kada jedo{ao na vlast i kada je trebalo da jedan izSDP-a bude potpredsjednik Hrvatske,

izme|u Zdravke Tomca i mene rekao daho}e Bilandì}a, jer je smatrao da sam jaliberalan i demokrata.

KAKO ME TU\MAN ANGA@IRAO

Sa Tu|manomsam se poznavao

skoro pola stolje}a

Smilja Avramov je glavnu opasnost vidjela u Muslimanima za koje je rekla

SVJEDOÂNSTVO O KARA\OR\EVU


23/88

ponovno podvla~i tezu da su Jugoslavijustvorila dvojica Hrvata; Josip Broz Tito iIvan [uba{i} i Slovenac Edvard Kardelj sciljem razbijanja Srbije.

SPORAZUM UKARA\OR\EVU

Sredi{nje pitanje koje se do danaspostavlja i jo{ }e se postavljati je da li jepostignut sporazum izme|u SlobodanaMilo{evi}a i Franje Tu|mana i da li je u tojfazi bilo mogu}e realizirati ideju podjeleBiH. Ja tvrdim, na osnovu razgovora sTu|manom, a i ina~e, da su njih dvojicano{eni svije{}u da je rje{enje pitanjaJugoslavije zapravo u sporazumu izme|uSrbije i Hrvatske i da bi trebalo raditi natome da se obje dràve pro{ire na ra~un BiH.Me|utim, sporazuma o crti podjele nije biloni 1991., ni do kraja, a ni poslije rata.

Tu|man je ideju o podjeli Bosne skri-vao kao zmija noge, jer u to vrijeme ni

jedan posto Hrvata nije podràvao tuideju, ~ak je i ogromna ve}ina ~lanova

HDZ-a bila protiv toga.I to je Franjo Tu|man znao i zatonikome nije govorio o sporazumu izKara|or|eva, pa ~ak ni svojim najbliìmsuradnicima i Stjepanu Mesi}u.


Du{an Bilandì} je ro|en 1924. godineu mjestu Maljkovo kod Sinja. U Sinju jezavr{io niè razrede franjeva~ke gimnazije,a vi{e u Osijeku. Jo{ prije Drugog svjetskograta postao je ~lan Saveza komunisti~keomladine, da bi se 1942. priklju~io parti-zanima u Slavoniji. Od 1945. do 60. godineradio je u slu`bi JNA kao predava~ povijestina Vojnoj akademiji u Beogradu, gdje jeistodobno studirao na Pravnom fakultetu.Nakon {to je napustio JNA Du{an Bilandì}zapo~inje novinarsku karijeru, ali je vrlo

brzo dobio posao u sindikalnoj organizaciji.^lan Predsjedni{tva Saveza sindikataJugoslavije, kao predstavnik RepublikeHrvatske, postao je 1965. Iste godine je naZagreba~kom sveu~ili{tu stekao titulu dok-tora znanosti u oblasti ekonomije.Sudjelovao je u izradi jugoslavenskogUstava iz 1974. Profesor na Fakultetu poli-ti~kih znanosti u Zagrebu Bilandì} jepostao koncem 70-ih godina, da bi 1991.bio primljen za redovnog ~lana Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti. Na prvoj

sjednici vi{estrana~kog Sabora izabran jeza ~lana Dràvnog predsjedni{tva, odnosnopotpredsjednika Hrvatske, i na toj jedu`nosti bio od 30. maja 1990. do 1. janu-ara sljede}e godine. Bilandì}eva knjigaHrvatska moderna povijest smatra senajambicioznijim i ponajboljim hrvatskimsuvremenim historiografskim prikazom.

BIOGRAFIJA DU[ANA BILAND@I]A

Miljenik Josipa Broza i

Franje Tu|mana

a su se ve} povezali sa svjetskim islamom i da prijete Srbima i Hrvatima

Du{an Biland i}, pregovara~ o podjeli BiH, ekskluzivno za SB

D@ELATI BOSNE:Hrvatski predsjednik

Franjo Tu|man isrbijanski

predsjednik

SlobodanMilo{evi}sloìli su

se jedino otome da

BiH trebapodijeliti

PROTIV PODJELE: O svojoj ulozi u pregovorima o podjeli BiH Du{an Bilandì}govorio je na{oj novinarki u svom stanu u Zagrebu


24/88


25/88


26/88

Prije nepunih deset godina, u vri-

jeme kada su televizijski snimcii fotografije iz BiH imale visokucijenu na globalnom medijskomtr`i{tu, jedna slika je prenerazila

demokratski svijet: nekoliko desetaka

JEL SARAJEVO GDJE JE NEKAD BILO


Pi{u

Danka Savi}i Vedrana Maglajlija

SARAJEVO I ISTU Daytonu je glavni gradBiH grubo raspolu}en natzv. srpski i federalni dio au godinama koje su usli-

jedile sporo su saniraniantagonizmi, ekonomske iinfrastrukturne veze nisugotovo uop}e obnavljane agra|ani i jednog i drugogSarajeva rijetko su koristilizagarantiranu slobodukretanja i prelazilifiktivnu me|uentitetskuliniju; Deset godina kasnije,

kako potvr|uje istra`ivanjena{ih novinarki, stvari suse bitno promijenile: dvaSarajeva su danas dobri itolerantni susjedi, upu}eni

jedan na drugog, povezanibrojnim nevidljivimekonomskim, socijalnim,komunikacijskim,

kulturnim, poslovnim,medijskim koncima

Spajanje po

Stotine ljudi iz Isto~nog Sarajeva sv


27/88

stanovnika tada Srpskog Sarajeva name|uentitetskoj crti razgrani~enja safederalnim dijelom glavnog grada BiH

po~eli su sa postavljanjem duga~kog ipovisokog zida koji bi definitivno razdvo-

jio ova dva dijela nekada jedinstvenoggrada. Svijet, uvjeren da nakon ru{enja

berlinskog nikada vi{e niti jedan zid ne}edijeliti ljude u evropskim gradovima, sanevjericom je gledao materijalni dokaz o

podijeljenom, raspolu}enom glavnomgradu BiH. Intervencijom me|unarodnezajednice, pripadnika SFOR-a, prijesvega, dijelovi zida su sru{eni asrpski radikalni neimari rastjerani sme|uentitetske linije.

NE GRAD, NEGO REGIONSARAJEVO

Nekoliko godina kasnije iz krugovame|unarodne zajednice pokrenuta je ini-cijativa nazvana Region Sarajevo, koja jeu biti imala namjeru o`ivjeti neprirodno

pokidane socio-ekonomske strukturesarajevske regije, kao i one koje sugeografski, komunikacijski i ekonomskigravitirali prema njoj. OHR, na ~ijem je~elu tada bio Wolfgang Pet ri ts ch ,

potaknut brojnim apelima privrednika iinstitucija zainteresiranih za saradnju ikontakte u regiji, odlu~io je tada pro-movirati ovu ideju. U politi~kom smislu,

projekat Region Sarajevo nije nudionikakve promjene, svodio se isklju~ivo naneophodnost ekonomskog povezivanja

podru~ja koja su prirodno prije rata bilajedna cjelina.

Treba podsjetiti - najzaslu`niji zaprovo|enje ove ideje u to vrijeme bili suBeriz B elk i} , kao tada{nji premijerKantona Sarajevo, i P redr ag Las ic a,

pokojni gradona~elnik biv{eg SrpskogSarajeva. Belki} je svojevremeno una{em listu govorio o probijanju leda isvojim prvim odlascima na Pale, Sokolac,Rogaticu, 1998. godine: Nismo pri~ali o

Podijeljeni grad, 10 godina kasnije


^NO SARAJEVOidanih vezaSARAJEVO OPET

REGIONALNICENTAR:

Ujedinjavanjegrada potaknuto

je prije svegaekonomskim

razlozima

kodnevno dolazi na posao u Sarajevo


28/88

poli tici , nit i za{to se jedan dio sarajevske

teri torije zove Srpsko Sarajevo

Jednostavno, vodili smo se tim e da }e

ekonomija bit i ta koja }e pris ili ti v last da

se bolje i racionalnije organizira.

Dvije i po godine od promoviranjaideje Region Sarajevo, predstavnici 22lokalne op}ine sarajevskog regionavje{ta~ki podijeljene me|uentitetskomlinijom potpisali su ugovor o osnivanju

prve regionalne nevladine organizacije uBiH - Sarajevske regionalne razvojneagencije (SERDA). Preko ove agencije, tedobrim dijelom zahvaljuju}i i donacijama

Svjetske banke i Evropske unije danas serealiziraju (ili su u planu) zajedni~ki pro-

jekti unutar sarajevske regije. Spomenimoi to da je za devet projekata na podru~jusarajevske regije Evropska komisija izd-vojila oko milion eura.

PRIVATIZACIJA PREKOENTITETSKIH GRANICA

Informacija poput one da je tokompro{le godine Centrotrans Eurolineskupio30 posto vlasni~kog kapitala u autopri-

jevozni~koj firmi Centrotrans Isto~noSarajevo, te da je potom donesena odlukao njenoj dokapitalizaciji koja je omogu}ilada Centrotrans Eurolinespreuzme vi{e od50 posto vlasni{tva te firme, nekoliko godinaranije zvu~ala bi nevjerovatno.

Muhamed [a}iragi}, generalni direk-tor Centrotransa, u izjavi za SlobodnuBosnukaè: Mi smo u p ro ce su privati-zaci je posta l i ve}insk i v lasnik

C entrotransa Isto~no Sarajevo, a to je

f irma koja ima koncesiju na Autobusku

sta nic u u Isto~ nom S ara je vu . @ elim o

u~estvovati u integracionim procesima na

razne na~ine i kada su u pitanju drugi

dijelovi zemlje.

Iako i dalje postoji politi~ki otpor idejipovezivanja sarajevske regije, postojebrojni primjeri koji pokazuju da sepodru~je Sarajeva spontano po~elo

uvezivati jer ga na to prvenstveno pod-sti~u privredni i drugi faktori. Da su ljudiovdje povijesno, politi~ki, ekonomski

povezani, uvjerili smo se proteklih danaobilaze}i {ire podru~je Sarajeva. U tekstu

koji slijedi izostali su, recimo, primjerifirmi iz Isto~nog Sarajeva, ~ije je glavnotrì{te na prostoru Federacije i neki drugioblici saradnje me|u ljudima koji ìve udva Sarajeva. Te{ko je utvrditi i precizan

broj ljudi koji , recimo, sa prostoraIsto~nog Sarajeva dolaze na posao u grad.Ilustracije radi, Vije}e ministara BiH idràvni Parlament ima 190 uposlenih, odkojih jednu tre}inu ~ine Srbi - najve}imdijelom iz Isto~nog Sarajeva.

Radomir Kezunovi}, gradona~elnikIsto~nog Sarajeva i jedan od vode}ihstru~njaka predratne Fabrike motora

Sarajevo (FAMOS), ìvi na prostoruFederacije, u ilidànskoj op}ini. On jeosobno sarajevonostalgi~ar ali, kakokaè, njegove su mogu}nosti da ne{toambicioznije uradi vrlo male. Entitetska



Centar javne bezbjednosti Isto~noSarajevo i MUP Kantona Sarajevo imajuodli~nu saradnju. Kako kaù na{i sagovor-nici iz Kantonalnog MUP-a, ove dvije polici-

je redovno me|usobno razmjenjuju infor-macije i pruàju jedni drugima usluge.

Ponekad CJB Isto~no Sarajevo, kadasu u pitanju teà krivi~na djela, koristina{ poligraf da ne bi i{li u Banju Luku,kaù u MUP-u Kantona i dodaju da jednidrugima pruàju bilo kakvu stru~nu pomo}ako im to zatreba.

SARADNJA DVIJU POLICIJA

Daleko je Banja Luka

Gotovo svi projekti koji obuhvataju region Sarajevo imple

MULTINACIONALNA AKADEMIJA: NaMuzi~koj akademiji u Lukavici studira i

znatan broj Sarajlija


29/88

podjela, komplicirani ustroj u Federaciji,kantonalni, op}inski, uticaj politike usvim sferama ìvota, ostale su glavne

prepreke za povezivanje nekada jedin-stvene sarajevske regije. Ideja stvaranjasarajevskog ekonomskog regiona prvobit-no se nekako pok lapa la sa osn ivan jem

Sarajevske regionalne agencije SERDA,

ali je ona vremenom dobila i drugi

smisao , jer sada prakti~no pokr iva { ire

podru~je - pros to r c ij el e j ugoi st o~neBosne. Da je postignut dogovor oko

ustavnih promjena, sve bi bilo druga~i je,

jer p itan je Sa ra jeva i p rivredn e i drug e

saradnje na ovim prostorim a bi, u tom

s lu~a ju , p rvo do{ lo na dnevn i red . [ to se

m ene ti~e, kada je u pitanju Sarajevo,

smatram da na sv e mogu}e n a~ ine treb a

reakt iv irati ono { to je nekada vrijed ilo,kaè Kezunovi}.

Gotovo svi projekti koji obuhvatajuregion Sarajevo implementiraju se prekoSarajevske regionalne razvojne agencije(SERDA). Zari ja Vuk~ev i} , zamjenikna~elnika Odjeljenja za prostornoure|enje, saobra}aj i stambeno-komu-nalne djelatnosti u Isto~nom Sarajevu,kaè:Mi smo sve zajedni~k e projek tepodràl i, i mis lim da se SERDA, ~ij i smo

~ lanovi od n jenog osn ivan ja , pokazala

vrlo dobrim rje {enjem . Mogu kazati d a

zaista odli~no sara|ujemo.

Prvi infrastrukturni projekat uvezi-vanja Sarajeva se odnosi na pripreme zaizgradnju tramvajske pruge Ilidà-Hrasnica-Vojkovi}i-Dobrinja-Nedàri}i.Potpisan je protokol o me|usobnoj surad-nji, a partneri su grad Isto~no Sarajevo,Grad Sarajevo, Ministarstvo prometa ikomunikacija Kantona Sarajevo, Op}inaIlidà, Op{tina Isto~na Ilidà, Op}ina

Novi Grad, GRAS Sarajevo iSERDA.Vrijednost projekta je 150 hilja-da KM i SERDA vodi cjelokupan pro-

jekat. Formirana je jedna zajedni~kastru~na komisija koja je izvr{ila analizu

stanja o ve} ura|enoj projektnoj doku-mentaciji na ovom podru~ju. SERDAnamjerava potom revidirati odre|enu pro-

jektnu dokumentaciju i povezati je uformi predinvesticione dokumentacije za

podru~je cjelokupne te trase u duìni od15.500 metara.

IZGRADNJATRAMVAJSKE I

TROLEJBUSKE MRE@EImamo sada jedan drugi pro jekat za

koj i smo objavi li javni poziv , a to je gas i-fikacija op{tina Isto~nog Sarajeva. Pro{le

godine smo uradil i s tudiju koja je pokaza-la opravdanost zajedni~kog ulaganja dva

gasna p reduze}a , op{ tina itd . Par tner i u

ovom projektu su grad Isto~no Sarajevo,

Op{tin a Isto ~n a Ilid à , Op} in a Ilid à ,

Sara jevogas i Sarajevogas a .d . I sto~no

Sarajevo. Ukupna vri jednost je 490 hil ja-da KM. Radi se o razvoju gasnog s is tema,

izgradnj i gasovodnog s is tema srednjeg

prit iska od Hrasnice do rejonske regula-cione s tanice Vojkovi}i u duìn i od 2650

metara. Taj tender }e uklju~ivati t ri lota, a

oni se odnose na ~eli~ni gasovod za

cjelokupno podru~je op}ine Ilidà i

op{tine Isto~na Ilidà, zatim mjernu stanicu

i gra|evinske radove. Svi ovi par tner i to

za jedn i~ki fin an siraju i rad i se o zajed-ni~kim nabavkama. Protokol je potpisan

7. marta. Mi smo ve} pristupil i izvo|enju

radova, kaè Haris Bori}, koordinatorinfrastrukturnih objekata pri agencijiSERDA.

Pored ovih, izgradnja novog trole-jbuskog prstena jedan je od va`nijih pro-jekata koji }e se implementirati u okviruSERDA-e. Bori} nastavlja: Pro{legodine sm o uradili izvedbenu doku-mentaciju i s ad smo u faz i p ravog javnog

poz iva za nabavku kon taktne mreè . Od

ukupno predvi|enih oko 3,8 miliona vri-jednosti projekta, nedostaje nam dio sred-stava i trenutno smo u razgovorim a sa

par tner ima oko finansi ranja tog manjka.

To je jedan izuzetno vaàn projekat.

Infrastrukturni projekti, te ekonomskasaradnja samo su jedan aspekt objedinja-

Podijeljeni grad, 10 godina kasnije


entiraju se preko Sarajevske regionalne razvojne agencije

UVIJEK IMA MJESTA ZA RAJUIZ SARAJ

VA: Caffe Knezu Lukavici

FILOZOFSKIFAKULTET UISTO^NOM

SARAJEVU:Sarajlije dolaze

studirati naPale jer im je

to jeftinije


30/88

vanja Sarajeva. Entitetska linija napodru~ju Sarajeva, u prakti~nom smislu, ine postoji - ljudi ve} godinama bez prob-lema odlaze iz jednog dijela grada u drugi.

Ponekad iza|emo u Lukav icu kada

nam dosade izlasci u Sarajevu. Blizu nam

je i moè se sresti dosta Sarajlija.

N aravno, postoji ta entitetska linija i

svjesni smo toga, ali i l judi odavde dolaze

u Sarajevo i valjda je to normalno, kaègrupa mladih iz Sarajeva koje smo sreli uLukavici i dodaju da iako postoji entitetskagranica izme|u Sarajeva i Lukavice, tadru{tvena granica polako nestaje.Me|utim, iako Lukavica pokazujeodre|eni napredak u integraciji dvaSarajeva iz razli~itih entiteta, to se nemoè primijetiti u ostatku Isto~nogSarajeva. Mladi na Palama rijetko odlaze

u Sarajevo, a isti~u da se nave~e ni u nji-hovim kafi}ima ne mogu sresti Sarajlije.[to se ti~e no}nog ` ivota , ne p re lazimo

ent itetsku granicu, a li dos ta s tudenata iz

Sarajeva studira na Palama, kaè studentFilozofskog fakulteta i tvrdi da je osnovnirazlog za{to mladi upisuju studij uIsto~nom Sarajevu nià {kolarina.

NA PALAMA SEJEFTINIJE STUDIRAVan re dn i stud en ti o vdje p la }aju

studij od 400 do 700 KM godi{nje, a u

Federac iji je to mnogo skup lje . Mis lim i

da kada ne mogu da se upi{u na faku lte t u

Sarajevu dolaze da s tudi ra ju na Palama,kaè ovaj student.

S druge strane, u Sarajevu danas(primjerice, na Akademiji likovnih umjet-nosti ili Fakultetu politi~kih nauka) studi-raju mladi}i i djevojke iz Isto~nogSarajeva.

Najbolji primjer prevazilaènja enitet-skih barijera je Muzi~ka akademija uLukavici, na koju se upisuje veliki brojstudenata iz Sarajeva, ali i iz cijeleFederacije. Na na{oj akademi ji s tudi raoko 230 studenata, od ~ega je njih 40 iz

Federacije, prete`no iz Sarajeva, Tuzle ,

Zen ice i Kiseljaka, kaè dekan Zoran

Raki} iz Beograda, koji je magistrirao idoktorirao u Moskvi. Nedavno je i zanajbolju studenticu u protekloj godini

progla{ena Belma [aran~i} iz Sarajeva.Belma studira na Odsjeku za harmoniku i

prvi je i jedini magistrant na ovojakademiji, dok je Jasmin Ba{i}, tako|er izSarajeva, prvi student na solo pjevanju.Pored studenata iz Federacije, naAkademiju u Lukavici dolazi i desetakgostuju}ih profesora sa Muzi~keakademije u Sarajevu, me|u kojima su iTeodor Romani},Dragan Opan~i},OlanaSijeri} iMirjana Papi}.Be}ir Drnda, pro-

fesor flaute, koji je i prodekan na sara-jevskoj Akademiji, redovni je profesor naOdsjeku za duva~e Akademije uLukavici. Mi smo otvoreni za svakusaradnju sa Akad em ijom iz Sa rajeva .

Naàlost , moram re}i da pos to ji ve}a ini-cija tiva sa na{e s trane za zajedni~ke pro-jekte s a Sarajevom, a li nadam se da }e se

to promijeniti, kaè dekan Raki} i doda-je da se ~esto organizuju kolektivni odlas-ci studenata na koncerte u Sarajevu, anekoliko puta studenti ove akademije nas-tupali su u Domu Armije BiH, Narodnom

pozori{tu i Kamernom teatru. Na{ horO dsjeka za crkvenu m uziku i pojanje

predstavljao je BiH na raznim takmi~enji-

ma, a u [vedskoj i I ta li ji osvoj io je zla tnu

medalju , dok je na takmi~en ju u Moskvi

zauzeo drugo m jesto. Taj hor je jedini

takve v rs te na Balkanu, a u n jemu su zas-tupljene sve nac iona lnos ti iako se rad i o

crkvenom pjevanju, isti~e Zoran Raki} izavr{ava da osim studenata iz cijele BiHna Muzi~koj akademiji studiraju i mladiiz susjednih dràva. Imamo studente izMakedonije i Slovenije, a pojedini profe-sori su ~ak iz Gruzije, Rusi je i Bugarske.

U najve}em tr`nom centru Tom uLukavici zastupljene su mnoge firme izSarajeva. U prodavnicama ovog centra

mogu se na}i proizvodi Sarajevske pivare,Sarajevske mljekare, Klasa i drugih firmikako iz Sarajeva tako i iz ~itave Federacije.Od dnevne {tampe stanovnici Lukavicenajvi{e ~itaju Ve~ernje novosti, Politiku iDnevni avaz, dok su me|u sedmi~nimnovinama naj~itanije Slobodna Bosna iDani.Halid Be{ li} , Hanka Paldum, HariMata Hari, Edo Maajka, Severina iCeca suizvo|a~i ~iji se CD-ovi naj~e{}e kupuju islu{aju u ovom dijelu Sarajeva.

êsto vikendom nave~e sa pri jatelj i-ma odem u Sarajevo, jer je tamo dobar

no}ni ìvot. T ako|er, puno Sarajlija

dolazi u Lukavicu, pogotovo u kafi} Knez

g dje p u{ta ju samo z ab av nu muziku , a

na ro dn ja ke ne moète ~uti. Ja najvi{e

volim oti} i u P ivnicu u Sarajevu i na neka

d ruga u rbana mjesta, kaè mladi} izLukavice koji smatra da je najbitnije da seu glavama ljudi ukida entitetska linija, ada ona moè postojati u stvarnosti. JedanLukav~anin dodaje da se stanje

pobolj{ava kada je rije~ o suradnji dvaSarajeva iz razli~itih entiteta. To jezapravo jedno Sarajevo, {ta god mi pri~ali

i misl il i. Problem je u ljudima koji }e, ~im

vide d a n e{to id e n abolje n a tom p lanu,

namjerno uraditi ne{to kako bi se

pove}ale tenzije, isti~e on i u {ali zatakve ljude kaè: Ra zje ba {e n amsuìvot .


Poliklinika Bioritam, tako|er u Lukavici,koja je otvorena prije tri mjeseca,zapo{ljava osoblje sa obje strane entitetskelinije. Dobar dio zaposlenih dolazi izSarajeva, a i pacijenti koji nam seobra}aju su iz oba entiteta, kaè Jovo[ehovac, direktor ove poliklinike. Ja prvi

imam adresu u federalnom Sarajevu, alimoj posao je u Isto~nom Sarajevu.Tako|er, moja djeca iz Sarajeva idu u{kolu u Isto~nom Sarajevu, govori [eho-vac, koji isti~e da ve}ina ljudi iz obaSarajeva ru{i postoje}e entitetskegranice zbog poslova i drugih obaveza.

POLIETNIKA MULTIKLINIKA

Poliklinika Bioritam u

Lukavici upo{ljavaljekare iz oba Sarajeva


ME\UENTITETSKA POSLOVNA SARADNJA: Unajve}em tr`nom centru Tom u Lukavicizastupljene su i sarajevske firme


31/88



32/88

Nakon {to je nedavno EmirTurku{i}, ministar obrazovanjau Vladi Sarajevskog kantona,naloìo da se po srednjim{kolama distribuira upitnik u

kojem bi se u~enici i njihovi roditelji tre-bali izjasniti da li su za to da se vjerona-uka u {kole uvede kao obavezan predmetili ne, u ovda{njoj se javnosti ponovo

povela èstoka polemika o ovom pitanju.Zagovornici i protivnici uvo|enja vje-ronauke imaju svoje, podjednako uv-

jerljive argumente, no ~ini se ipak kako uBiH, me|u vladaju}im instancama,

odnosno, onim vladinim du`nosnicimakoji dolaze iz reda nacionalnih stranaka ivjerskim institucijama, ne postoji dilemada li u {kole kao obavezan predmet uvodi-ti vjeronauku ili ne, nego samo na kojina~in to u~initi te kako izbje}i podvajanjeu~enika razli~itih vjeroispovijesti.

D@AMIJA I CRKVA U[KOLSKIM KLUPAMAJo{ od 1994. godine, kada je

vjeronauka i zvani~no uvr{tena kaofakultativan predmet za {kole na

podru~ju Federacije BiH koje je tada

kontrolirala Armija BiH, ne prestajurasprave o tome da li je ona uop}epotrebna u {kolskom sistemu, a upitnikkoje je u~enicima poslalo sarajevskoministarstvo jo{ je vi{e rasplamsao te

polemike. Ministar Turku{i} kaè kakoje njegovo ministarstvo, na osnovupisama koje su mu slale vjerske institu-cije, odlu~ilo poslati upitnik u {kole.Po{tuju}i odrednice ~lana 9. Okvirnog

zakona o osnovnom i srednjem obrazo-vanju u BiH, odlu~io sam da se provede

anketa me|u u~enicima srednjih {kola i

njihovim roditeljima, kako bih mogao

donijeti kona~na rje{enja u vezi sa pri-jedlozima vjerskih zajednica. Naravno,

anketa je namijenjena svim u~enicima

bez obzira na konfesionalnu pripad-nost, kaè Turku{i} i dodaje: Li~nosmatram da je u Kantonu Sarajevo

dobro razvijena mreà vjerskih ustano-va i da se vjeronauka najkvalitetnije

moè realizirati u njima, odnosno u

odgovaraju}im prostorima koji su

namijenjeni za to i imaju odgovaraju}e

uslove za njenu realizaciju. Moram

istaknuti da smo u Kantonu Sarajevo

ponosni na ~injenicu da se kao

obavezan predmet u osnovnim {kolama

u osmom razredu izu~ava predmet

Historija religija, a u zavr{nom razredu

srednjih {kola predmet Kultura religija,

VJERONAUKA U BH. [KOLAMA


Nakon {to je prije nekoliko dana Ministarstvo obrazovanjau~enicima u kojem su se trebali izjasniti o uvo|enju vje

polemika o svrsishodnosti takvog ~ina. Protivnici tvrde kakozagovornici, uglavnom vjerski velikodostojnici, smatraju k

Uvo|enje obaveznog vjeje zajedni~ko stajali{

Pi{e

Nedim Hasi}

VJERA I


33/88

koji poha|aju svi u~enici i kojima su,

{to se iz naslova predmeta moè

zaklju~iti, obuhva}ene sve relevantne

~injenice o nastanku i razvoju religija

kod nas i u svijetu. S druge strane, uMinistarstvu obrazovanja i nauke FBiHnisu htjeli puno komentirati polemikunastalu nakon slanja spornog upitnika,

poja{njavaju}i kako je obrazovanje uFederaciji isklju~iva nadle`nost Kan-tona.Za nastavne su planove zaduènakantonalna ministarstva i stanje je goto-vo isto u svima od njih. Vjeronauka nije

obavezna, nego je na roditeljima i djeci

da odlu~e ho}e li je oni slu{ati ili ne,kaèSeverin Montina, pomo}nik min-istra Zijada Pa{i}a za obrazovanje.Montina kaè kako se na po~etku svake{kolske godine u~enici anketiraju ho}e

li poha|ati ~asove vjeronauke ili ne iona tek tada za one koji prihvate slu{ati~asove postaje obaveza. Tvrdi kako dosada nije bilo pritisaka ili zvani~nihzahtjeva vjerskih zajednica za uvo-|enjem vjeronauke kao obaveznog

predmeta u {kole, ali dodaje kako su svisvjesni da vjerske institucije to

prièljkuju.Njihov je stav jasan, oneèle da vjeronauka bude dio nastavnog

procesa. Vjeronauka je obavezna uUnsko-sanskom kantonu kako u os-novnoj tako i u srednjoj {koli, ali jeostavljena mogu}nost roditeljima da se

izjasne protiv poha|anja. U Sara-jevskom i Gora`danskom kantonuvjeronauka je izborno-obavezni pred-met, kao i u Zeni~ko-dobojskom,Tuzlanskom, Srednjobosanskom i Her-cegova~ko-neretvanskom u kojimaocjena iz vjeronauke ulazi u kona~ni

prosjek. Za razliku od Federacije,vjeronauka se kao obavezan predmetizu~ava u osnovnim {kolama uRepublici Srpskoj ve} gotovo deceniju,ali i tamo ù~ne polemike oko ovog

predmeta traju i danas.

SVOJA VJERONAUKANA SVOJOJ ZEMLJITvrdi se kako protivnici ovog pred-

meta u {kolskim programima smatrajuda vjeronauci nije mjesto u dràvnoj{koli, te da je javna {kola ta koja trebada obrazuje, dodaju}i kako je vra}anjereligije u {kolu kroz vjeronaukuozna~ilo povratak Crkve u dràvnu{kolu. Sociolozi smatraju kako ovakav

pristup moè dovesti do opasnog pre-brojavanja i distanciranja po konfesion-alnoj i nacionalnoj liniji, a time i do

diskriminacije, dok pobornici vje-ronauke u njoj ne vide tragove diskrim-inacije djece, jer je va`no, kako jekazaoKrstan Dubravac, nadzornik za

predmet vjeronauke u osnovnim {kola-

Dogmom po dje~ijim du{ama


arajevskog kantona u srednjim {kolama podijelilo upitnikauke kao obaveznog predmeta, ponovo se rasplamsala uvo|enje vjeronauke jo{ jedan vid nacionalne podjele, dok

o je vjeronauka klju~na u o~uvanju nacionalnog identiteta

onauka u {kolama jedinoe vjerskih vo|a u BiH

I NAUKAFoto:MilutinStoj~evi}


34/88

ma pri Prosvjetno-pedago{kom zavoduRS, djeci dati mogu}nost, ali jeistovremeno ne uskratiti drugima.

Me|utim, iako zvani~nici u BiHtvrde kako nema pritiska na njih da sevjeronauka uvede kao obavezan pred-met u osnovnim i srednjim {kolama,svakodnevni istupi vjerskih velikodos-tojnika govore druga~ije. Primjerice, nasvom {esnaestom zasjedu, u februaruove godine, pod predsjedavanjem

biskupa Ratka Peri}a, Katehetskovije}e Biskupske konferencije BiH raz-matralo je pitanja vjeronauke,hrvatskog jezika i nastave u {kolskomzakonodavstvu i reformi obrazovanja.Izme|u ostalog, tada je zaklju~enokako strate{ki dokument za reformuobrazovanja u BiH iz 2002. godine nije

legalan dokument, jer ga nisu potpisaliùpanijski ministri obrazovanja uskladu s ovlastima koje imaju premaDejtonskom ustavu. Stav Katehetskekonferencije je kako je to ideolo{ki inametnuti dokument i sadrì protuu-stavne ciljeve obrazovanja jer èliizgraditi ujedinjeni bosanski identitetkroz integrirane, multikulturne {koledono{enjem provedbenih zakona,uvjeravanjima, kaznama i prisilama.Pored ovakvih stavova, ~lanovi vije}a

pozvali su na uvo|enje vjeronauke u{kolama, a sli~no kao i predstavnici

Katoli~ke crkve u BiH gotovo svakod-nevno reagiraju i najvi{i du`nosniciIslamske vjerske zajednice, posebnonjezin poglavar, reisu-l-ulema Mustafaef.Ceri}. U januaru ove godine, gov-ore}i na sve~anosti povodom 469godina Gazi Husrev-begove medrese,Ceri} je pozvao vlasti KantonaSarajevo da dopuste da u srednje{kole u|e vjeronauka kako bi se na{adjeca u~ila na{em identitetu i ne bi

zaboravljala ono {to nam se de{a-valo, te, ne preciziraju}i {ta bi se u{kolama trebalo predavati djeci kojuCeri} ne smatra svojom, dodao: Sadanema vjeronauke u tim {kolama, na

àlost i na sramotu i vas gazinovca

koji imate vlast. Ako nemate dovoljno

vlasti, kaìte nam pa }emo vam

pomo}i da imate vi{e. Prije nekolikodana, govore}i u Zenici, Ceri} je

ponovo pozvao na uvo|enje vjero-nauke u {kole, tvrde}i kako sudoga|aji u Sarajevu, vezani za sti-hove o Isusu koje je napisao sred-njo{kolac Arman Alatovi}, dokazpotrebe uvo|enja vjeronauke, jer se

omladina okre}e drogi i alkoholu, a

oni koji znaju o vjeri, niti }e to ~initi,

niti tako govoriti i vrije|ati.Kakva su iskustva sa vjeronaukom u

susjednim zemljama? Ljilja Voki},

nekada{nja hrvatska ministrica prosv-jete a danas direktorica jedne zagre-ba~ke gimnazije, kazala je kako je, dabi se o~uvao nacionalni identitet,najva`nije raditi na edukaciji nastavni-ka i profesora, te dodala kako se iden-titet ~uva kroz nastavu knjièvnosti,historije i sociologije.

SEKSUALNIMOBRAZOVANJEMPROTIV DOGME

S druge strane, nakon {to je hrvat-ska Vlada potpisala ugovor o kreditu saSvjetskom bankom, temeljem kojeg }ese uloìti 85 miliona dolara za razvoj{kolstva, sve su glasniji zahtjevi nas-tavnika za smanjenjem broja ~asovavjeronauke, a i pove}anjem za likovnu,muzi~ku i tehni~ku kulturu, te za strane

jezike i informatiku. Prema nekimistraìvanjima, u Hrvatskoj vi{e od 75

procenata nastavnog kadra smatra kakotreba izmijeniti postoje}i sistem obra-zovanja, jer se 60 procenata nastavnikai profesora uop}e ne sluì internetom, a

ve}ina nastavnika mi{ljenja je kakotreba smanjiti broj ~asova vjeronauke, a

pove}ati broj ~asova informatike, etike,stranih jezika i seksualnog odgoja.Zanimljivo je kako u Hrvatskojhomoseksualna udruènja imaju gotovoidenti~an stav kao i tamo{nji nastavnici.Homoseksualci smatraju kako ih sevjeronaukom u {kolama diskriminira.Sanja Juras, koordinatorica Lezbijskegrupe Kontra, ustvrdila je kakovjeronauka kr{i ud`beni~ki standard nesamo time {to {iri diskriminaciju i ne-

gativno prikazuje pojedince, nego gakr{i i zato {to se ne drì odredbi dasadràj ud`benika mora

Documents

Slobodna Bosna 500