Slobodna Bosna 890-Signed

VAHID HALILHOD@I] ZA SB: TOTALNA ISPOVIJEST

I

www.slobodna-bosna.ba

RE

UTE

RS

dalmirj

ISPRAVNA-oglasi sedmica-890:ISPRAVNA-oglasi.qxd 26.11.2013 14:36 Page 1

PLINOVOD “JU@NI TOK” NOVA ENERGETSKA FATAMOR-GANA MILORADA DODIKANakon kraha naftne industrije, Milorad Dodiknajavljuje novi, jo{ skuplji energetski projekatkoji }e preporoditi Republiku Srpsku;Slobodna Bosna analizira ekonomsku ispla-tivost izgradnje plinovoda “Ju`ni tok” kroz RS

ISTRAGA PROTIV DRAGANALUKAÂDISCIPLINIRANJE POLICIJE Predsjednik Vlade FBiH NERMIN NIK[I](SDP) udruìo se sa predsjednikomKomisije za sigurnost federalnogParlamenta IVICOM JURÎ]EM (NSRadom za boljitak) u najnovijem poku{ajuru{enja direktora Federalne uprave policijeDRAGANA LUKAÂ: Nik{i} i Jur~i} odFederalnog tuìteljstva traè ùrnootvaranje istrage protiv Luka~a, nakon {tosu od {estorice nezadovoljnih inspektora ukafani preuzeli prijavu o navodnimnezakonitostima direktora federalne policije

MATEMATIKA RATAJE LI ALIJA KRIV ZA SREBRENICU?Na Me|unarodnom simpoziju povodom 30godina od „Sarajevskog procesa“ ideset godina od smrti prvog predsjednikaPredsjedni{tva Republike BiH AlijeIzetbegovi}a, profesor sa Internacionalnog univerziteta u SarajevuMehmet Can odrào je predavanje o temi:„Srebrenica: Da li je ona neuspjeh u Alijinojkarijeri lidera?“. Mehmet Can vjeruje da jeodgovor na to pitanje ve} dat

THEODOR MERON ME\U@RTVAMA RATA BiHSARAJEVSKA DOBRODO[LICA ZAPREDSJEDNIKA TRIBUNALAPosjeta Sarajevu THEODORA MERONA,predsjednika Ha{kog tribunala, protekla jeuz o{tre kritike na njegov ra~un, uzprotestovanje i negodovanje grupegra|ana, te predstavnika udruènja porodi-ca `rtava i `rtava rata u BiH; na{a novinarka otkriva na koji na~in je aktuelnipredsjednik ICTY-ja mjesecima ranijepripremao sebi dobrodo{licu u BiH

„SB“ NA LICU MJESTA THEODOR MERON U PRIJEDORUTHEODOR MERON, predsjednik Ha{kogtribunala koji se smatra najodgovornijim zanekoliko skandaloznih presuda kojima su uposljednjih godinu dana na slobodu pu{tenedesetine osoba presu|enih ili optuènih zanajteè ratne zlo~ine, po~etkom ove nedjeljeobi{ao je zlokobnu masovnu grobnicu uToma{ici kraj Prijedora, nekada{njikoncentracijski logor Omarska, prisjetio seuàsne sudbine kroz koju je pro{la njegovamajka i suo~io se sa nepojmljivim zlo~inimapo~injenim u ovom dijelu BiH; na{anovinarka nije se odvajala od Merona injegove impresivne sigurnosne pratnje

KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI KAKO SU „PROVALJENE“ AKCIJEPROTIV HERCEGOVA^KE MAFIJESLOBODNA BOSNA prva objavljujepovjerljive policijske informacije koje suprije tri godine prikupili inspektoriRegionalnog ureda SIPA-e u Mostaru,istraùju}i kriminalnu organizaciju bra}eMIRE i IVICE KE@E iz Ljubu{kog; ispisipresretnutih telefonskih razgovora potvr|ujuda je hercegova~kim kriminalcimarukovodio biv{i direktor FOSS-a IVANVUK[I] koji je tajne informacije opolicijskim istragama dobijao od inspektorafederalne policije MOMÎLA TUBI]A

SVETLANA RA@NATOVI]PONOVO PRED SUDOMSVI “GRESI” ARKANOVE UDOVICERegionalna folk diva i bogata Arkanova udovicaSVETLANA CECA RA@NATOVI] po~etkomnedjelje na{la se u sudnici kao svjedok odbraneLUKI BOJOVI]U, vo|i zemunskog klanaoptuènom za desetak monstruoznih ubistava;na{a novinarka pi{e o pozadini svjedo~enja kojeje Srbija s nestrpljenjem i{~ekivala kao i o su|enji-ma koju Ra`natovi}evu ~ekaju kao optuènu

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3422

25

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 28.11.2013 1:00 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.4

ÎJA MAJKA ZBOG RAJKACRNU VUNU PREDE

Novi direktorRTRS-a RajkoRadovanovi}provodinevi|enu ~isku Novom vr{itelju du`nosti generalnogdirektora Radio-televizije RepublikeSrpske Rajku Radovanovi}u nisu tre-bala ni dva mjeseca da na tom javnomservisu provede do sada nevi|enu~istku, o kojoj {ute i mediji u RS-u itamo{nja novinarska udruènja.Radovanovi} je, naime, jednu za dru-gom ukinio emisije Odgovorno (urednikIgor Po`gaj), Art ma{ina (urednicaJelena Kojovi}-Tepi}), a od prije dese-tak dana i Pressing, koji je ure|ivalaBiljana Kneèvi}. Smjene urednikaPo`gaja i Kneèvi} direktorRadovanovi} je najavio odmah nakon{to je preuzeo du`nost novog SNSD-ovog komesara na RTRS-u,obja{njavaju}i kako ih „ne vole pojedinipartija{i“?! Emisija Pe~at nije ukinuta,ali je smijenjen dosada{nji urednikGvozden [arac, kojem je kratkore~eno da se politi~ki magazin ne moèure|ivati iz Isto~nog Sarajeva, nego izBanje Luke. Osim gubitka uredni~kih

Iako se „sedmorka eksperata“, tj. viso-kih du`nosnika bosanskohercegova~kihpoliti~kih stranaka na posljednjem sastankuu ponedjeljak u Sarajevu nije uspjela dogo-voriti kako implementirati odluku Evrop -skog suda za ljudska prava, poznatiju podnazivom „slu~aj Sejdi}-Finci“, BBakirIzetbegovi} je, samo dva dana prije, na cen-tralnom skupu (bo{nja~ke) dijaspore u[vicarskoj 23. novembra ustvrdio da je tajpredmet rije{en.

«Znate, taj slu~aj koji se stalno spominje„Sejdi}-Finci“, da smo tu na{li rje{enje? Ja}u i}i, ako Bog da, 2. decembra u Brisel ioptimista sam. (Nikakav sastanak u Briseluza taj dan nije zakazan, jeste u Pragu, ali jei njegovo odràvanje neizvjesno, op.a.)Mislim da }emo zavr{iti tu stvar i krenutisna`no hairosnom etapom zemalja Balkanaka Evropskoj uniji», “otkrio je tajnu“dopredsjednik SDA dijaspori okupljenoj uGradskoj dvorani Sursee.

Aktualni ~lan Predsjedni{tva BiH obe}aoje i (skoro) ~lanstvo BiH u NATO-u i EU.

“Bosna i Hercegovina }e u dogledno vri-jeme biti ~lanica NATO-a i ~lanicaEvropske unije. Ne}e to biti za godinu ni zadvije, ali bi}e BiH za pet godina ~lanicaNATO-a i bi}e, ako Bog da, za 8-10 godina~lanica EU”, obe}ao je Izetbegovi} “junior”.

Nije zaboravio pohvaliti politiku(nekih) srpskih i srbijanskih politi~ara.

“Spomenu}u OOgnjena Tadi}a iz SDS-a,iz stranke koju je svojedobno napravioRadovan Karadì}. On kaè da su ‘dostasapatnici bili Srbi i Bo{njaci na Balkanu’. Iizjave VVu~i}a i izjave DDa~i}a i izjaveNikoli}a govore o jednom sazrijevanju ijednoj normalizaciji na Balkanu», ustvrdioje bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH.

Nije zaboravio komentirati rezultateoktobarskog popisa stanovni{tva.

«Imali smo jedan popis stanovni{tvanakon 22 godine. I postigli smo ciljeve ipotrudili se da postignemo ciljeve. Islamskazajednica, SDA i dijaspora u~inili su da uBiH nije pocijepana multietni~ka mladost.Pedeset posto Bo{njaka je popisano na teri-toriju Republike Srpske u odnosu na brojBo{njaka prije rata. Nisu uspjeli da etni~kio~iste taj dio Bosne i Hercegovine. Ne{tooko 50 posto, ne{to malo vi{e, ne{to malo

manje je Bo{njaka u BiH. Prije rata je bilo44 posto. Mi smo se potrudili da to ponovopoveèmo i uspjeli smo», njegov je komen-tar rezultata popisa 2013.

Govore}i o budu}nosti BiH, “sin veli-kog vo|e bh. Bo{njaka“ rekao je da jecilj “prosperitetna evropska dràva, gdje }ena svakoj njenoj stopi svaki njen gra|anin,ne pitaju}i ga ko je, {ta je i kako se Bogumoli, biti ravnopravan“. Ustvrdio je,tako|er, i da se “u BiH ljudi ra|aju bogati inema razloga da ìve siroma{ni“.(! ?) Nijezaboravio podsjetiti i da je njegov kabinetpodnio apelaciju Ustavnom sudu BiH i timedoprinio da se “ove godine sa~uva 800 hilj a -da dràvljanstava“.

Najavljen kao “vjerski i kulturni pro-gram“, skup u Centralnoj [vicarskoj(Zentralschweiz) nije mogao pro}i bez“bisera“. Kulturni dio programa zapo~et jenajavom podsje}anja na Dan dràvnostiBiH izvo|enjem od strane hora Bosanskedopunske {kole Lucern (HSK Luzern) pjes-me “Jedna si jedina“, odnosno prema vodi-teljskoj najavi “bo{nja~ke himne“. Tako|er,iako je danima organizator (Dèmat IZEmmenbruecke) u elektronskim medijimanajavljivao njihovo prisustvo, bra}aHajrovi} (IIzet i SSead, ~lanovi “A“ i U-21nogometne selekcije BiH) iz “nepoznatograzloga“ nisu se pojavili na tom skupu i nji-hov je izostanak najvi{e pogodio irazo~arao u~esnike malonogometnog turni-ra.

Ina~e, cijene ulaznica za ovaj vjersko-kulturno-politi~ki spektakl su bile„skromne bo{nja~ke“, svega 30 franaka,odnosno pedesetak maraka. (E. Ruì})

BAKIR IZETBEGOVIĆ DIJASPORI-DŽEMATLIJAMA U ŠVICARSKOJ OTKRIO:

MINI MARKET

“Slučaj Sejdić-Finci smoriješili i ja ću, ako Bog da, to 2.decembra u Briselu potvrditi”

Bakir Izetbegovi}

Rajko Radovanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 27.11.2013 23:59 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


pozicija, novinarima s Radovanovi}eve„crne liste“ zna~ajno su smanjene ipla}e, dok je njihov dalji anga`man naRTRS-u krajnje upitan. Komentiraju}i kadrovske promjene najavnom servisu direktor RajkoRadovanovi} je izjavio da mu je ciljvratiti profesionalne standarde i podi}ikvalitet programa RTRS-a, no neki sunjegovi poslovni potezi zbunjuju}i -imenovao je Dra{ka Ignjati}a za direk-tora Programa televizije, iako je upravoIgnjati} do 2011. bio osam godina ured-nik Informativnog programa.Radovanovi} je, ina~e, dvije godine bio~lan Upravnog odbora RTRS-a i, kolikoje poznato, nikada nije imao zamjerkina rad svog prethodnika DraganaDavidovi}a. (S.M.)

SVETI BROJ SEDAM

Radmanovi}nakon sedamgodina posjetioMIPSrpski ~lan Predsjedni{tva BiHNeboj{a Radmanovi} ovog je tjedna,po prvi put za sedam godina mandata,posjetio zgradu Ministarstva vanjskihposlova. Premda ih dijeli samo ulica,Radmanovi} je do sada uporno izbje-gavao posjetu biv{em ministru vanjskihposlova Svenu Alkalaju i njegovomnasljedniku Zlatku Lagumdìji. Kakonezvani~no saznajemo, Neboj{aRadmanovi} i Zlatko Lagumdìja sastalisu se u srijedu, 27. novembra, ali nijepoznato o ~emu su razgovarali na sas-tanku koji je trajao vi{e od sat vremena.

(S.M.)

MINI MARKET

25. novembar Dan državnosti BiH u Sarajevu

Neboj{aRadmanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 27.11.2013 23:59 Page 5

ČETVRTAK, 21. NOVEMBAR

Jezivo svjedo~enje za{ti}enog svjedokasrbijanskog Tuìla{tva, policajca iz LeskovcaSLOBODANA STOJA NO VI]A, obja vlje -no u dana{njoj „Slobodnoj Bosni“ ozlo~inima koje su po~inili srbijanski policajciu ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu,skoro da nema nikakav medijski, pravosudniodjek ni u Bosni i Hercegovini, a ni u Srbiji.Na portalu „Slobodne Evrope“ VLADIMIRVUKÊVI], srbijanski tuìtelj za ratnezlo~ine, na sedam-osam stranica napisanihneprohodnim, neraz umlj vim pravni~kimàrgonom autenti~nosti obja{njava kako jeStojanovi} samovoljno iza{ao iz „programaza{tite svjedoka“, ali ne osporava da su sezlo~ini o kojima je Stojanovi} iz prve rukesvjedo~io desili, kao i to da nisu proc e -suirani.

Godinama su u Srbiji trajali protestihiljada obespravljenih, razo~aranih, po licij -skih ratnih veterana, rezervnih i aktivnih,koji su od vlasti u Beogradu traìli da ispunisvoje obaveze prema njima za u~e{}e uratovima, pogotovo na Kosovu krajemdevedesetih. Ne znam {ta je bila su{tina tihzahtjeva: valjda im je neko obe}ao da }enakon godina kada su u Hrvatskoj i BiH klali„zar|alim ka{ikama“ (VVojislav [e{elj) naKosovu klati zlatnim ka{ikama.

PETAK, 22. NOVEMBAR

Prije petnaestak dana u subotnjojjutarnjoj emisiji „kola`nog tipa“ naHrvatskoj televiziji, uo~i zagreba~kogkoncerta, gostovala je pjeva~ica AMIRAMEDUNJANIN. U opu{tenom razgovoru,}askanju tipa o svemu pomalo, u prevodu -ni{ta nio~emu, voditeljica pita Amiru da lije njena crna odje}a tradicionalni stylingpjeva~ica bosanskih sevdalinki. „„Ma kakvi,crnu odje}u nosim jer se furam na NikaCavea“, kaè Amira i prepri~ava nedavnisusret sa svojim glazbenim idolom nanovosadskom Exitu.

Poznajem voditeljicu NEVENU RAN -DE LI, prije nekoliko godina je snimala uSarajevu prilog za neku HRT-ovu emisiju, pasam joj pomogao koliko se od mene traìlo;pametna, otmjena, brzomisle}a djevojka.Traìla je jednom od mene da provjerim da lijoj je brat stradao u navija~kim neredimatokom prijateljske utakmice BiH -Hrvatska na„Ko{evu“. Te{ko mi je povje rova ti da ne znada „pjeva~ice sevdalinki“, kao ni pjeva~icebluesa, jazza, hausa... nemaju nikakavspecifi~an styling, karakteristi~ne boje idezene. Rije~ je o neinformiranosti, povr{nosti,ne tenden cio znosti ili malicioznosti.

ACO PETROVI] je, pak, sredinom‘80-ih sluìo vojsku u Sarajevu, bio paèn i


„Nama je ZAVNOBiHnametnut, a Dayton jeuvažio naše interese“,objašnjava stari,iznemogli stanovnikMrkonjić Grada,čovjek i komunista,razloge zbog kojih on i njegovi sunarodnjaci,istomišljenici ne pikaju današnjidatum kao svojpraznik. Što se tih antifašista iantiglobalista izleglo u Mrkonjić Gradu, nije nigdje!

DILEME NOBELOVCA ANDRI]A:

Il,}u blago baciti niz Drinu,

Il,}u blago popiti u vinu,

Il,}u graditi Andri}grad...

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 28.11.2013 0:57 Page 6

maèn ne samo od ovda{njih sporta{a negoi od svekolikog pu~anstva. U zadnjihgodinu i po dana je kao selektor ko{arka{kereprezentacije BiH dosta vremena proveo una{oj zemlji. Kaù da se osje}ao ugodno,doma}inski. Boba je falila da njegovpokojni brat DDraèn, nakon [ibenkekarijeru nastavi u Bosni, a ne u Ciboni.

Danas u HRT-ovoj emisiji „8. kat“ozloje|eno i uvrije|eno kaè kako su teknakon njegovog dolaska, kao prvognebo{nja~kog selektora, u reprezentacijiBiH po~eli igrati Srbi i Hrvati. Ne moravoditeljica DANIJELA TRBOVI] znati, aliAco mora i treba, i {to je jo{ crnje vrlodobro zna, kakvu je bezo~nu la` izgovorio:vodili su prije njega najbolje bh. ko{arka{ei DDra{ko Prodanovi} i NNeno Markovi},igralo desetine „nebo{nja~kih ko{arka{a“.

Nekada davno, kada je Draèn bio uRealu, u {irem dru{tvu u Zagrebu upoznaosam i gospo|u mamu BISERKU PETROVI]- {armantna, okretna, spretna, poslovna,nezaustavljiva èna. Mislim da je spominjalaneke poslove (i) sa bosanskim firmama.

Za{to je Aci Petrovi}u trebala takva la`,ne znam, mogu tek pretpostavljati. Samomi nekako krivo „na {ta spade ku}aPetrovi}a“...

SUBOTA, 23. NOVEMBAR

„U Bosni i Hercegovini se ljudi ra|ajubogati, pa nema smisla da ive siroma{ni.“ Ovuljupku, mudru, duboku misao izdeklamovao jena dana{njem skupu bo{nja~ke dijaspore u[vicarskoj BAKIR IZETBEGOVI], bo{nja~ki~lan Predsjedni{tva BiH. Koji je, op}epoznataje povijesna ~injenica, ro|en kao vrlo mlad inagla{eno bogat. A danas ne ìvi ba{ siro ma -{no; naprotiv!

U svojim zatvorskim sje}anjima ALIJAIZETBEGOVI] pi{e kako su mu djeca,poglavito sin Bakir, tokom robijanja, ufo~anski zatvor donosila brdo knjiga,raznoraznih ànrova.

Neka ~lan Predsjedni{tva BiH provjeripostoji li u biblioteci njegovog rahmetlibabe roman Herzog ameri~kog nobelovcaSaula Bellowa koji na tu „problematiku“ima sasvim druga~iji pogled:

„ôvjek se ra|a da postane siro~e i daza sobom ostavi siro~ad“, smatra Bellow...

NEDJELJA, 24.NOVEMBAR

Nedavno sam u jednim srpskimnovinama pro~itao kako se u trebinjskommuzeju polako, ali sigurno, raspadaogromno knjièvno, op}enito kulturnoblago koje je veliki srpski pjesnik,diplomata, /lokal/patriota JOVAN DUÎ]prije skoro osamdeset godina donirao svomrodnom gradu. Malo sam se zainteresirao,

zarovio i saznao: Du~i} je tokomdiplomatske slu`be u Italiji, a i prije toga,godinama kao hr~ak sakupljao, kupovaoknjige, umjetni~ke predmete, rijetkeantikvitetne „uzorke“ i 1934. godine sve topotrpao u 15 sanduka i poslao u rodnoTrebinje. Precizno je izvagano: Du~i}evlegat bio je teàk pet tona, njegova trì{navrijednost i tada i danas je neprocjenjiva.

Vi{e od tri miliona maraka kredita odInvesticiono-razvojne banke RepublikeSrpske dobio je reìser EMIR KUS TU -RICA, njegova firma Lotika, za izgradnju„Andri}grada“, „najmla|eg grada nasvijetu“, kako kaè Kusturica. Te{ko jeizra~unati koliko je do sada novca {to saentitetske (Kusta bi rekao „dràvne“), {tolokalne razine, {to javnih poduze}a,Kusturici „kanulo“ za projekat „Andri} -grada“. Brat-bratu, ofrlje govorim, nemanje od 20-ak miliona maraka.

Polovinu nov~anog dijela Nobelovenagrade, dakle pola miliona dolara, IIvoAndri} je 1961. godine poklonio Savjetu zakulturu Bosne i Hercegovine za, kako jenapisao, „unapre|enje biblitekarstva uBiH“. Nije te{ko izra~unati koliko polamiliona dolara onih para danas vrijedi -najpouzdanija, nau~no priznata metoda jeda se uporede cijene „Big Maca“ uMcDonald’sovim du}anima u Americi u tovrijeme i na dana{nji dan. Danas je „BigMac“ oko dvadeset puta skuplji nego ‘61.,(25 centi u odnosu na 3,5 dolara), {to zna~ida je veliki pisac u razvoj biblitekarstva uBiH uloìo dana{njih 10 miliona dolara, tj.20 miliona maraka. Da je imao mrvuposlovnog nerva, bogdu poduzetni~kogvizionarstva, trì{nog razmi{ljanja, kakavbi divan „Andri}grad“ slavni Nobelovac odte (svoje) love mogao napraviti! A jo{ bi muostala druga polovina Nobelove nagrade,od koje je mogao privatizirati mostMehmed-pa{e Sokolovi}a, izgraditi minihidroelektrane na Rzavu, @epi, srednjemtoku Drine... Mo`da bi preteklo ne{to love ida bude akcionar, ili barem mali dioni~ar u„Kustenrdorfu“ u susjednoj Srbiji.

PONEDJELJAK, 25. NOVEMBAR

„Nama je ZAVNOBiH nametnut, aDayton je uvaìo na{e interese“, obja{njavastari, iznemogli stanovnik Mrkonji} Grada,~ovjek i komunista, razloge zbog kojih on injegovi sunarodnjaci, istomi{ljenici nepikaju dana{nji datum kao svoj praznik. [tose tih antifa{ista i antiglobalista izleglo uMrkonji} Gradu, nije nigdje!

UTORAK, 26. NOVEMBAR

Dvadeset i tri godine su se ovih dananavr{ile od prvih demokratskih izbora u

Bosni i Hercegovini. Ne bi, tim povodom,bilo zgoreg podsjetiti kako smo potada{njem Izbornom zakonu tada birali~lanove Predsjedni{tva Bosne i Herce go vi -ne, njih komada sedam, po dva iz svakogkonstitutivnog naroda i jednog iz redaostalih, to jest Jugoslovena. Da bi glasa~kilisti} bio vaè}i, niste smjeli zaokruìti nimanje ni vi{e od predvi|enih sedam~lanova Predsjedni{tva BiH. Trinacionalne, zbratimljene, stranke imali su~vrst koalicijski dogovor da svaka svojimbira~ima sugerira da glasaju za kandidate izdruge dvije nacionalne stranke. Tako su,recimo, u îtluku, kandidati SDA, FFikretAbdi} i AAlija Izetbegovi}, te SDS-a, BBiljanaPlav{i} i NNikola Koljevi} dobili otprilikeistovjetan broj glasova kao i SStjepan Kljui}i FFranjo Boras, koje je kandidirao HDZ. Uustani~kom Drvaru, u kojem je baremhiljadu-dvije ljudi ìvjelo od partizanskihspomenica, FFranjo Boras, osu|ivan zbogsaradnje sa usta{kim vlastima, pobijedio jeSDP-ovca IIvu Kom{i}a, a u Fo~i NikolaKoljevi}, zahvaljuju}i bo{nja~kim glas ov -ima, do nogu potukao MMirka Peja no vi}a izSDP-a... Oko dva i po miliona glasa~a jebiralo bo{nja~kog (tada muslimanskog)~lana Predsjedni{tva BiH, iako je cjelo kup -no bira~ko tijelo tog naroda jedva prelazilomilion i pol. Jugosloven iz SDA EEjup Gani}u srpskom i hrvatskom bira~kom tijelu„urnisao“ je svoje sunarodnjake, SDP-ovcaZlatka Lagum dì ju i reformistu JJosipaPejakovi}a.

Kona~no, kada se konstituiralo sed mo -~lano demokratski izabrano Preds jed ni{tvoBiH, za njegovog preds je dnika je, naprijedlog Nikole Koljevi}a, jednoglasnoizabran Alija Izetbegovi}, a ne Fikret Abdi}koji je dobio skoro 300 hiljada glasova vi{e.Naravno da se to kasnije pokazalo va`nim,presudnim, ali govoreno dana{njim jezkompoliti~kih elita, Izetbegovi} na ~eloPredsjedni{tva BiH nije do{a voljombo{nja~kog bira~kog tijela; Srbi, Hrvati iJugosloveni su Bo{njacima izabrali (na me -nuli) pred sjed nika Preds jed ni{tva BiH!

Ako, ni{ta, ovo podsje}anje moè bitizabavno...

SRIJEDA,27. NOVEMBAR

Dva-tri dana THEODOR MERON,predsjednik Tribunala u Haagu, krstari poBosni i Hercegovini, najprije po okoliniPrijedora, masovnoj grobnici Toma{ica, dabi se potom obreo u biv{em logoruOmarska. Ako nema{ naslov, evo ti gabesplatno: „„Ah, Merona u ve~eri rane“,ljubazno mi nudi kolega. „„Hvala, ali ve}sam smislio ~ini mi se malo prikladniji:„MERON mi je da àrimo, palimo,popravimo, pa onda da kvarimo“,parafraziram pjesmuljak ZZdravka ôli}a. �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 28.11.2013 0:58 Page 7

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


îni se da }e uposljednjoj godini~etverogodi{njeg man-data, samo jedna parti-ja -SDP - ostati uzakonodavnoj vlastiFederacije BiH! Jo{prije dvije godine, izfederalne zakonodavnevlasti eliminirane su tripartije tzv. Platforme(SDA, HSP i Radom zaboljitak) a njihove po -zi cije preuzeli su novipartneri SDP-a, Radon -~i }ev SBB i ôvi}evHDZ. No, prema naja -va ma, naj prije RRadon -~i}a a potom i ôvi}a, i SBB i HDZ uskoro

}e i formalno istupiti izfede ral ne koalicioneve }i ne, budu}i da suizgubili svaku nadu dabi u posljednjoj godiniman data mogli preuzetipozicije u izvr{nojvlasti.

Budu}i da je uprotekle tri godine SDPiscrpio sve mogu}eparlamentarne kom bi -na cije, ostaje jo{ jedinamogu}nost da ovapartija sa 17 postoosvojenih glasova po -ku {a sama formiratizakonodavnu vlast!

(M.A.)


JEDNA ZIMA SA KRISTINOM

Zli jezici u SIPA-itvrde da seGoran Zubaczagledao uKristinu Jozi}Draàvnom Agencijom za istrage iza{titu (SIPA) ve} izvjesno vrijemekruè pri~e kako se direktor GoranZubac zagledao u jednu od policijskihslu`benica te agencije. Naga|a se da jerije~ o aktuelnoj SIPA-inoj glasnogovor-nici Kristini Jozi}, k}erci mnogo poz-natijeg oca Joze Jozi}a, dugogodi{njegvisokopozicioniranog du`nosnikaSlu`be dràvne bezbjednosti, kasnijeAID-a, a sada (ne)uspje{nog gra|evin-skog poduzetnika. Navodno je posred-nik u ovoj nesvakida{njoj uredskojromansi, kako tvrde upu}eni,visokopozicionirani policijski slu`benikiz Livna koji je zbog brojnih seks aferau Livnu i okolini, te SIPA-i, dobio nadi-mak „Severina“. A da policijskaslu`benica Kristina Jozi} nijeravnodu{na spram pa`nje kojom jesvakodnevno obasipa Goran Zubac,pokazuje i njena odluka da glatko odbi-je anga`man u okviru me|unarodnepolicijske misije u Sudanu. Od tada su,prema tvrdnjama na{eg izvora iz SIPA-e,Zubac i Jozi}ka u stalnom kontaktu, a urijetkim trenucima razdvojenosti u~esta-lo razmjenjuju SMS poruke „ljupkog“sadràja. (M.F.)

MINI MARKET

Ranije smo objavili vijest da jemostarska uzdanica SDP-a AAner @uljevi}napustio slabo pla}eno radno mjesto naUniverzitetu “Dèmal Bijedi}” i dokopaose odli~no pla}ene menadèrske pozicijeu mostarskoj direkciji BH Telecoma.Klju~nu ulogu u ovoj operaciji imao jeEnis [anti}, direktor mostarske direkcijeBH Telecoma, koji je na tu pozicijuimeno van prije dvije godine, upravo naprijedlog mostarske filijale SDP-a, ~iji je

predsjednik Aner @uljevi}! [anti} se uskoro revan{irao @uljevi}u

postaviv{i ga na mjesto regionalnog {efaprodaje BH Telecoma, no @uljevi} je oti{aokorak dalje - predloìo je [anti}a za ~lanaUpravnog odbora Elektroprenosa BiH, {toje Vlada Federacije BiH jednoglasno prih-vatila, ne obaziru}i se na ~injenicu da je unajmanju ruku neprimjereno istu osobuimenovati na dvije va`ne funkcije u dvadràvna preduze}a. (M.A.)

JA TEBI, TI MENI, PA OKRENI

Unosna uzajamna podrška mostarskog

jaransko-partijskog dvojca,Anera Žuljevića i Enisa

Šantića

KILL THEM ALL AND COME BACK ALONE

Radon~i} i ôvi}

Kristina Jozi}

SDP isprobao sve mogućeparlamentarne kombinacije i ostao sam u zakonodavnoj

vlasti FBiH

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.11.2013 0:05 Page 10

PRO ET CONTRA


NIKO NEMA [TO RS IMADE

RepublikaSrpska uspjela u jednoj godinitri puta iza}i izkrize Republika Srpska polako izlazi izekonomske krize i ve} naredne godinedo}i }e do njenog zna~ajnog ekonom-skog oporavka, ukazuju podaci kojimaraspolaè Privredna komora RepublikeSrpske. Predstavnik Podru~neprivredne komore Banja Luka DijanaKomosar izjavila je da su svimakroekonomski parametri pozitivni ida brojni ohrabruju}i podaci govore daje izvjestan izlazak iz krize.[est mjeseci ranije i predsjednikMilorad Dodik najavio je izlazak izkrize ve} u tre}em kvartalu, nadovezu-ju}i se na raniju izjavu biv{eg predsjed-nika Vlade RS-a AleksandraDòmbi}a, koji je jo{ u januaru nagovi-jestio skori izlazak iz krize.Ako se ove prognoze obistine, to }ezna~iti da je RS tokom jedne godine~ak tri puta uspjela iza}i iz krize, a to jeuspjeh kojim se, ruku na srce, ne moèpohvaliti niko - ni u regiji ni u Evropi.

(S.B.)

MINI MARKET

EDHEM BIBER

PredsjednikESV-a

DA/NEJedini na~in da budètiostanu stabilni i u narednojgodini jeste da se popunimanjak kredita. Bolja opcijabi bila da se pove}aproizvodnja i da se aktivirajudoma}i resursi. Popunjavanjebudèta na ovakav na~indugoro~no je lo{e rje{enje.

NERMIN BISE

Novinar portalaTa~no.net

NENe podràvam jer MMF }eovu zemlju dovesti do rasula.Mi{ljenja sam da bi setrebala kona~no staviti rampana sve te tran{e kreditaMMF-a budu}i da one samoodràvaju na sceni ove

nesposobne politi~are.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

NEMi{ljenja sam da

je BiH ve} prezaduèna inisam za to da se uzima novikredit od MMF-a kako bi sepopunile praznine u budètu.Bosni i Hercegovini bi trebaleinvesticije koje }e omogu}itistvaranje novih sredstava odkojih }e dru{tvo imati koristi.

ALIJA REMZOBAK[I]

DirektorAsocijacijeposlodavacaBiH

DASvjestan sam situacije u kojojse nalazi budèt. Podràvamda se krediti uzimaju odMMF-a koji ima najpovoljnije

uslove za otplatu starihkredita i da se aktiviraju uproduktivne projekte.

ANTO DOMAZET

Profesor naEFS-u

DAPodràvam odluku aktuelnevlasti da se manjak ubudètima popuni uzimanjemnovog kredita od MMF-a jerje to najbolji na~in da sedeficiti pokriju u o~ekivanjubrèg ekonomskog rasta.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEBosna i Hercegovina jeprezaduèna zemlja, aaktuelna vlast bi trebala dasmanji svoje rashode. No,naàlost, to ne}e sprije~itivlast da se ponovo zaduì.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li odluku aktuelne vlasti da semanjak u budžetima popuni uzimanjem

novog kredita od MMF-a?

Dijana Komosar

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.11.2013 0:06 Page 11

Svi{kom medijske pompe a manj -kom ekonomske analize, {efRepublike Srpske MMilorad Dodikprije nekoliko godina najavio jemegainvesticiju bratske Rusije u

obnovu rafinerijskih kapaciteta u Bosan s -kom Brodu i cijelog prate}eg sektora naftneindustrije RS-a. Prema tada{njim najavama,naftna industrija RS-a u roku od 3, 4 godinetrebala je anulirati nagomilane gubitke iprvi put nakon rata poslovati s profitom.

Ugovor s ruskim investitorom potpisanje koncem 2007. godine, no naftna indus-trija RS-a danas je u jednako nezavidnoj,ako ne i teòj poziciji nego {to je bila prije{est godina. Gubitak Rafinerije nije anuli-ran nego je narastao na rekordnih 486 mili -o na KM a, {to je jo{ gore za Dodika i nje-gov reìm, otkrivena je i strogo ~uvanatajna da ruski investitor u brodskuRafineriju nije uloìo ni marku, nego jecijela investicija ugovorom tretirana kaokredit ruskog partnera s godi{njom kama -tom od 9 posto. Cjelokupan iznos tri kredi -ta od oko 408 miliona KM na naplatu jedospio u septembru ove godine, no Rafi ne -rija nije vratila ni prebijenu marku, nego jeDodik oti{ao u Moskvu da izmoli odgodupla}anja dospjelih rata.

A SAD SPEKTAKLIz Moskve se vratio s novim, jo{ spek-

takularnijim i jo{ skupljim energetskimprojektom, plinovodom “Ju`ni tok”, ~iji bise jedan krak iz Srbije usmjerio premaRepublici Srpskoj, od Bijeljine do Dervente


PLINOVOD “JU@NI TOK”

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon kraha naftne industrije, Milorad Dodik najavljuje novi, još skuplji energetski projekat koji će preporoditi Republiku Srpsku; Slobodna Bosna analizira ekonomsku isplativost izgradnje plinovoda “Južni tok” kroz RS

SULUDO JE GRADITI NOVIPLINOVOD KADA SE KORISTITEK 30 POSTO POSTOJE]EG!

Federaciji BiH treba alternativni plinovod kako bi smanjila energetsku ovisnost od Rusije

��

NOVA OBMANA“Ju`ni tok” je glavni predizborniadut Milorada Dodika

asim:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 23:17 Page 12


NOVA ENERGETSKA FATAMORGANA MILORADA DODIKA

KOLAPS NAFTNE INDUSTRIJEGubitak Rafinerije nafte Bosanski Brodiznosi 486 miliona maraka


i Banje Luke. Cijena izgradnje krakaplinovoda kroz RS jo{ nije utvr|ena, aprema preliminarnim analizama kre}e se urasponu od 1,1 do 2 milijarde eura. No,najvjerovatnije ne}e ko{tati ni{ta jer je rije~o ekonomski neisplativom projektu u kojiniko normalan ne}e investirati kapital. Nacijeloj trasi od Bijeljine do Dervente i BanjeLuke ne postoji niti jedan industrijskipotro{a~ plina, a graditi plinovod samozbog zagrijavanja stanova nema nikakvogrezona jer bi u tom slu~aju plinovod bioprazan najmanje osam mjeseci u godini.

Istina, Dodik ra~una da bi se na ovajkrak plinovoda “naka~ila” i FederacijaBiH, ~ime bi potro{nja plina bila znatnove}a a cijela investicija isplativija. To je,me|utim, ra~un bez kr~mara. FederacijaBiH se puno ranije zvani~no uklju~ila urealizaciju panevropskog energetskog pro-jekta pod nazivom TAP - Transjadranskiplinovod - kojim }e se prirodni plin izAzerbejdàna dopremati do trì{ta ZapadneEvrope. Predsjedni{tvo BiH, na izvanred-noj sjednici odrànoj sredinom maja ovegodine, prihvatilo je Memorandum o razu-mijevanju izme|u Hrvatske, Albanije, CrneGore i BiH, kojim se, pored ostalog, pred-vi|a uspostava posebnog me|udràvnogkomiteta zaduènog za koordinaciju irealiza ciju ovog projekta u ~etiri navedenedràve.

ALTERNATIVNI PLINOVODEnergetski projekat TAP zvani~no je

najavljen 2007. godine, kada je {vicars-ka energetska kompanija Swiss EGLGroup predstavila studiju izvodivostikoja je dobila punu podr{ku zvani~nogBrisela i klju~nih dràva preko ~ije teri-torije }e se graditi plinovod -Azerbejdàna, Turske, Gr~ke, Albanije iItalije. Plinovod TAP primarno se gradizbog trì{ta Zapadne Evrope, a njegovaglavna trasa proteè se od Turske, prekoGr~ke i Albanije, pa po dnu Jadranskog

mora do Italije i dalje prema ZapadnojEvropi.

Zahvaljuju}i sna`nom anga`manuhrvatske diplomatije, jedan krak plinovoda

TAP usmjerit }e se prema trì{tu Balkana -od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske,do BiH.

Zvani~nici Republike Srpske prili~nosu nervozno reagirali na ideju da se BiHpriklju~i plinovodu TAP. [tavi{e, u mediji-ma bliskim Miloradu Dodiku, anga`manFederacije BiH u ovom projektu okvalifici-ran je kao „namjerna diverzija“ ruskogenergetskog projekta “Ju`ni tok”, {to je~ista besmislica budu}i da Federacija BiHve} ima jedan dobavni pravac ruskog plina(preko Ma|arske) ~iji je kapacitetvi{estruko ve}i od trenutne potro{nje plina,pa ne postoji apsolutno ni jedan racionalanrazlog da investira novac u izgradnju jo{jednog dobavnog pravca iz istog (ruskog)izvora.

Izgradnjom znatno jeftinijeg plinovodaTAP Federacija bi osigurala alternativniizvor plina neovisan od Rusije, a zao{trenakonkurencija na trì{tu nesumnjivo bi obo-rila cijenu plina. �


PLINOVOD “JU@NI TOK”

�

Kako bi izbjegla Ukrajinu, Rusija jeplinovod „Ju`ni tok“ usmjerila preko Crnogmora, koriste}i teritorijalne vode Turske.Turska je na to pristala, ali je zauzvratdobila rusku suglasnost za izgradnjuzasebnog plinovoda iz Azerbejdàna doTurske, pod nazivom Transanadolskiplinovod. Nastavak ovog plinovoda izTurske do Gr~ke, a kasnije i do Albanije iItalije, nazvan je Transjadranski plinovod,skra}eno TAP (Trans Adriatic Pipe li -ne).Krak ovog plinovoda za Balkan poznatje pod nazivom Jonsko-jadranski plinovod

i kroz njega bi Hrvatska, Albanija, CrnaGora i BiH godi{nje dobivale oko 5 milijar-di kubnih metara plina. Ukupna duìnabalkanskog kraka ovog plinovoda iznosioko 400 kilometara, od ~ega je u Albaniji170, Crnoj Gori 100, a u Hrvatskoj 130 kilo-metara. Spojna ta~ka za BiH planirana je uPlo~ama. Procijenjena ukupna ulaganja uizgradnju balkanskog kraka plinovoda TAPkre}u se u rasponu od 230 do maksimalno250 miliona eura, pri ~emu bi svaka dràvasamostalno gradila dionicu plinovodapreko svoje teritorije. �

ALTERNATIVNI IZVOR PLINA

Federacija forsira plinovod TAP

Evropska unija ve} dulje vremenapoku{ava smanjiti energetsku ovisnost odRusije i to ~ini afirmacijom alternativnihplinovoda iz Kaspijske regije prema Evropipod zajedni~kim simboli~nim imenomNabucco, po ~uvenoj Verdijevoj operi kojagovori o izbavljenju Jevreja iz babilonskogzato~eni{tva. Svi plinovodi pod zbirnimnazivom Nabucco projektuju se tako da zao-bilaze rusku teritoriju i ruskog energetskog

monopolistu Gasproma. Na ovaj na~indràve Evropske unije poku{avaju ostvaritidva cilja: obezbijediti alternativni izvor plina isniziti cijene energentima preko zao{trenetrì{ne konkurencije. U evropskim dràvamakoje imaju samo jedan dobavni pravac,me|u koje spada i BiH, cijena plina je za oko40 posto vi{a od cijene plina u dràvamakoje imaju dva ili vi{e me|usobno neovisnihdobavnih pravaca. �

RUSIJA GUBI ENERGETSKI MONOPOL

“Nabucco” protiv “Južnog toka”

ALTERNATIVNI SMJERFederacija BiH tipuje na plinovod TAP



Nisu pro{le ni pune dvije godineotkako je predsjednik VladeFederacije BiH NNermin Nik{i} uKantonalnom tuìteljstvu uSarajevu svjedo~io protiv dire -

kto ra Federalne uprave policije (FUP)Dragana Luka~a, a federalni se premijerponovno upustio u arbitriranje me|unezadovoljnim policajcima. Nik{i} je,podsjetimo, po~etkom 2012. bio jedan odnajva`nijih svjedoka u istrazi protiv Luka~a- nakon {to je u mirovinu poslaokomandanta Specijalne jedinice DDraganaViki}a, ali iz te pravosudne blamaè, na {tose u kona~nici sveo poku{aj kaznenogprogona direktora FUP-a, o~evidno, nijeizvukao nikakvu pouku. Povod najnovijemNik{i}evom javnom ispadu bilo je pismo{estorice inspektora federalne policije kojeje premijer jedva do~ekao kako bi od svihnadle`nih institucija promptno zatraìootvaranje nove istrage protiv direktoraLuka~a.

LO[I PRAVNICI I POLICIJSKI NEPROFESIONALCI

U dopisu koji su potpisali JJozo An|i},Rasim Hadì}, Damir ]e{ki}, EEmirâmpara, IIlija Dragovi} i LLatif Kaba{,{estorica inspektora FUP-a optuìli suDragana Luka~a za nepo{tivanje Zakona omirovinsko-invalidskom osiguranju, nezako -nito financiranje privatnog strelja~kog klubaKobra i neprofesionalan odnos premasuradnicima. „„Smatramo da direktor na svena~ine izbjegava odlazak u penziju, jer tadagubi sve beneficije. Za sudbinu FUP-a, zbogodlaska direktora u penziju, ne treba brinuti,

jer Zakon o unutra{njim poslovima propisujeko i kako obavlja poslove do imenovanjanovog direktora“, napisali su pobunjeniinspektori, inzistiraju}i da je Dragan Luka~,kao i njegov imenjak Viki}, ispunio uvjete zaodlazak u mirovinu. No, nekoliko je~injenica koje potvr|uju da Luka~eviprotivnici nisu samo lo{i pravnici, nego ipolicijski neprofesionalci koji su, istina uzmalo truda, morali provjeriti kako stojestvari.

Prema podacima Federalnog zavoda zamirovinsko i invalidsko osiguranje DraganLuka~, sve i kada bi htio, jo{ zadugo ne}emo}i oti}i u mirovinu, budu}i da tek umartu 2015., ispunjava zakonom propisaneuvjete. Iako ima dugogodi{nji policijskista`, provjerama u slu`benim evidencijamaFederalnog zavoda MIO je utvr|eno danjegov nekada{nji poslodavac - VladaPosavske ùpanije, od 1996. do ‘99.godine, kada su na to bili primorani, nijepolicajcima pla}ala beneficirani radni sta`.Naknadno su se posavski policajci, i to uzprijetnje kaznenim prijavama, izborili daim beneficirani radni sta` bude upla}en,ali samo za 1999., uz obrazloènje kakoprethodnih godina za to nije bilozakonskog osnova. Me|utim, ~ak i da jeDragan Luka~ prikupio dovoljno godinaradnog staà federalni Zakon ounutarnjim poslovima i Zakon opolicijskim slu`benicima, na temeljukojih je Vlada FBiH i donijela odluku onjegovom imenovanju, jasno propisujeda mandat direktora traje do 7. decembranaredne godine. Optu`be da je formirao iiz kase FUP-a financirao privatnistrelja~ki klub Kobra, Luka~ je javnodemantirao, obja{njavaju}i kako nijete{ko provjeriti da taj klub postoji ve}deset godina. Tako }e, ukoliko Federalno

tuìteljstvo ipak otvori istragu protivDragana Luka~a, na koncu najteè bitiutvrditi da li se direktor neprofesionalno


ISTRAGA PROTIV DRAGANA LUKAÂ

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Predsjednik Vlade FBiH NERMIN NIKŠIĆ (SDP) udružio se sa predsjednikom Komisijeza sigurnost federalnog Parlamenta IVICOM JURČIĆEM (NS Radom za boljitak) u

najnovijem pokušaju rušenja direktora Federalne uprave policije DRAGANALUKAČA: Nikšić i Jurčić od Federalnog tužiteljstva traže žurno otvaranje istrage

protiv Lukača, nakon što su od šestorice nezadovoljnih inspektora u kafanipreuzeli prijavu o navodnim nezakonitostima direktora federalne policije

[estorica policijskih inspektora pri-javili direktora Luka~a jer im je zapet posto smanjio dodatak na pla}u

POBUNA U FEDERALNOM MUP-u

dragan lukac:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:40 Page 16

odnosio prema svojim suradnicima, {toje tako|er jedna od optu`bi na njegovra~un.

MINISTAR KURTE[ NA STRANI DIREKTORA LUKAÂ

Sude}i prema (rukovodnim) pozicijamau Federalnoj upravi policije na kojima setrenuta~no nalaze potpisnici pisma, uistinuje te{ko pretpostaviti {to bi mogao bitipravi razlog njihovog nezadovoljstva.Osim Joze An|i}a, koji je s DraganomLuka~em do{ao u sukob kada mu jedirektor potpisao rje{enje o odlasku umirovinu, ali je sudskog odlukom ponovnovra}en na funkciju na~elnika Odjela zaza{titu objekata, nijedan od petoriceinspektora nije ni na koji na~in derogiran uslu`bi. Rasim Hadì} je vo|a Tima za

me|u narodnu i me|uagencijsku policijskusura dnju u Sektoru kriminalisti~ke policije,gdje rade i Emir âmpara i Ilija Dragovi}.Damir ]e{ki} je, opet, {ef Odsjeka zaplaniranje, analizu i koordinaciju u Sektoruuniformirane policije u kojem je uposlen iLatif Kaba{. Kako, me|utim, niti jedan od{estorice inspektora nije izravno angaìranu policijskim istragama, njima su nedavno,sukladno ranijoj preporuci federalnihrevizora, umanjeni dodaci na pla}e. Iako susmanjena bila gotovo pa simboli~na, sa 30na 25 posto iznosa koji su doskora primali,~ini se kako su manje pla}e zapravo bilepravi razlog da inspektori optuè direktoraLuka~a za neprofesionalni odnos premanjima. Znakovito je, tako|er, da je uobranu Dragana Luka~a me|u prvima staofederalni ministar policije PPredrag Kurte{,

premda bi ga principijelnost i solida -riziranje s direktorom FUP-a moglo stajatisukoba sa strana~kim kolegama iz SDP-a,prije svih, s federalnim premijerom Nermi -nom Nik{i}em. Dodajmo tome da pismo{estorice nezadovoljnih policijskih inspe -ktora i njihovih mentora u samojFederalnoj upravi policije, zasigurno,nikada ne bi imalo javnog odjeka da„pu~isti“ prethodno nisu dobili podr{ku iizvan te institucije.

Pored premijera Nermina Nik{i}a koji je,uz sve svoje radne obveze, na{ao vremena dase bavi i personalnim sukobima u federalnomMUP-u, medijskoj se ka mpanji protivDragana Luka~a odmah priklju~io i IIvicaJur~i}, zastupnik Narodne stranke Radom zaboljitak u Zastupni~kom domu ParlamentaFederacije BiH i predsjednik parlamentarne


DISCIPLINIRANJE POLICIJE

ZA I PROTIV DRAGANA LUKAÂ Federalni ministar policije Predrag Kurte{ me|uprvima je stao u odbranu Dragana Luka~a nakon{to se direktor FUP-a ponovno na{ao na udaru njegovog strana~kog kolege Nermina Nik{i}a


Komisije za sigurnost. Federalni zastupnikJur~i}, ba{ kao i premijer Nik{i}, imaju jakerazloge da udare na direktora federalnepolicije koji je proteklih mjeseci, izme|uostalih, podnio kaznene prijave protivnjihovih najbliìh strana~kih kolega, ministrapravde ZZorana Mikuli}a, kraji{kog premijeraHamdije Lipova~e i ministra poljoprivredeJerka Ivankovi}a Lijanovi}a, ali i biv{egpredsjednika Nadzornog odbora Razvojnebanke Federacije BiH PPetra Jur~i}a, ina~edugogodi{njeg financijskog mecene obiteljiIvankovi} Lijanovi}. Kaznena prijava koju jefederalna policija u ljeto pro{le godinepodnijela protiv Petra Jur~i}a zbogkrivotvorenja fakultetske diplome preds tav -lja la je, naime, po~etak sukoba izm e|u IviceJur~i}a i Dragana Luka~a.

UNUTRA[NJI I VANJSKI NEPRIJATELJIZloupotrebljavaju}i mjesto pred -

sjednika parlamentarne Komisije zasigurnost Jur~i} je tada poku{ao izvr{itipritisak na Luka~a, ali se direktor FUP-a

nije odve} obazirao na upozorenjaza{titnika poslovnih interesa Lijanovi}a ufederalnom Parlamentu. (Petar Jur~i} je,podsjetimo, kao direktor Hypo Alpe AdriaBanke poduze}ima u vlasni{tvu obiteljiLijanovi} podijelio vi{e od 63 milijuna KMkredita koji nikada nisu vra}eni.) Potom jedirektor FUP-a u prolje}e ove godinepodnio kaznenu prijavu protiv federalnogministra poljoprivrede Jerka Ivankovi}aLijanovi}a i jo{ pedesetak osoba, koje suosumnji~ene za podjelu i primanjesredstava poticaja za poljoprivrednike,~ime je prora~un Federacije o{te}en zablizu tri milijuna KM.

Nakon kaznene prijave protiv ministraIvankovi}a Lijanovi}a, zastupnik IvicaJur~i} kre}e u otvoreni rat s DraganomLuka~em, s tim da nalazi saveznike u samojFederalnoj upravi policije. Osim {estoricepotpisnika prijave protiv Luka~a, sa kojimase sastajao po sarajevskim kafanama prijenego {to je dokumentaciju proslijediopremijeru Nik{i}u, u operaciju ru{enjadirektora federalne policije Jur~i} jeuklju~io i kriminaliziranog inspektoraMom~ila Tubi}a, koji je ve} godinu danapod suspenzijom, nakon {to su inspektoriDràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA)otkrili da je povjerljive informacije izistraga otkrivao IIvanu Vuk{i}u. Nimaloslu~ajno, biv{i {ef Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS) Vuk{i} jedugogodi{nji bliski prijatelj Ivice Jur~i}a ijedan od prvih suradnika u milijunskomkriminalu ranijeg direktora Hypo banke PetraJur~i}a. Prethodnih su se godina Ivan Vuk{i} iIvica Jur~i} na{li na istom zadatku, kada suzdruènim snagama u Zapadnohercegova~kojùpaniji poku{ali sru{iti policijskog komesaraZorana Gali}a. �

SLOBODNA BOSNA I 28.11.2013.

ISTRAGA PROTIV DRAGANA LUKAÂ

�

Medijski istupi predsjednika Komisijeza sigurnost federalnog Parlamenta, bezprethodnih konzultacija s ostalih deset~lanova, silno su razljutili njegovogzamjenika iz HDZ-a Marijana @ivkovi}a,koji je Jur~i}a upozorio da, sve dok se nezauzme zajedni~ko stajali{te, on moèiznositi samo svoje osobne stavove. No,posljednji slu~aj nije i jedini primjer

Jur~i}evog privatiziranja parlamentarnekomisije, budu}i da je taj federalnizastupnik i ranije poku{avao dazloupotrebom svog poloàja osiguradodatne privilegije, ponekad posvebanalne. Tako je Ivica Jur~i} svojedobnood federalnog MUP-a traìo dozvolu kakobi na svoj privatni automobil Mercedesugradio rotaciju?! �

ZLOUPOTREBA SLU@BENOG POLO@AJA

Ivica Jurčić tražio od federalnogMUP-a dozvolu da na privatni automobil ugradi rotaciju!!!

18

POZADINA SUKOBA U MUP-u FEDERACIJEFederalni su se policajci pobunili protiv direktora radiza{tite svojih beneficija

PRIVATIZIRANJEPARLAMENTARNEKOMISIJEIvica Jur~i}, zastupnikNS Radom za boljitak uParlamentu FBiH


Potpredsjednik Republike SrpskeEnes Suljkanovi} vratio se uBanju Luku s ~etverodnevneturneje po Austriji i Holandiji,koju je, prema vlastitom

priznanju, finansirao iz sopstvenog dèpa.[ef RS-a MMilorad Dodik nije mu potpisaoputni nalog uz obja{njenje da seSuljkanovi}eva posjeta dijaspori u Austriji iHolandiji poklapa s Danom dràvnostiBiH. A kako je taj praznik proskribiran umanjem bh. entitetu, Dodik je Suljkanovi}uodbio potpisati putni nalog, cini~no mupreporu~iv{i da tro{kove puta regulira uFederaciji BiH!

Sarajevska centrala SDP-a {utke jepre{la preko javnog poniènja svog najvi{erangiranog funkcionera u RS-u. @alosnipoloàj u kome se nalazi dopredsjednik RS-aEnes Suljkanovi} nije posljedica njegovevi{e nego skromne politi~ke vje{tine nitiDodikove poslovi~ne bahatosti, nego jeposljedica katastrofalne gre{ke koju je SDPnapravio desetak godina ranije kada jeprihvatio asimetri~na rje{enja o konsti tuti -vnosti tri naroda na cijelom prostoru BiH.

Presudom iz 2001. godine, Ustavni sud BiHje naloìo da se u oba entiteta osigurainstitucionalna ravnopravnost tri konsti tu -tivna naroda i da se osiguraju mehanizmiza{tite kolektivnih nacionalnih prava. Kaoposljedica takve odluke, u Federaciji BiHuveden je i tre}i, srpski klub u okviru Domanaroda Parlamenta FBiH, te je instaliran idopredsjednik FBiH iz reda srpskognaroda.

Republika Srpska se protivila bilokakvim promjenama koje bi dovele upitanje apsolutnu predominaciju srpskognaroda u institucijama zakonodavne,izvr{ne i sudske vlasti, pa je ustavneamandmane o jednokopravnosti tri konsti -tutivna naroda provela tako da su{tinaodnosa ostane netaknuta. Umjesto Domanaroda, instalirala je Vije}e za za{titunacionalnih interesa koje nema nikakvestvarne parlamentarne ovlasti, a uvela je idva dopredsjednika RS-a, iz redabo{nja~kog i hrvatskog naroda, bez bilokakve autonomije i bez ijedne izvornenadle`nosti, s pravom da obavljaju samoone poslove za koje ih ovlasti predsjednikRS-a!

Tada{nja i sada{nja partija na vlasti,SDP, pristala je na asimetri~na ustavna

rje{enja, uprkos jasnim upozorenjima da sepoloàj manjinskih naroda u RS-u ne}esu{tinski promijeniti. U Federaciji BiH nijedan se zakon ne moè usvojiti bezsuglasnosti ve}ine u oba doma ParlamentaBiH, dok se u Republici Srpskoj svi zakoniusvajaju u jednodomnoj Narodnoj skup{tiniu kojoj 90 posto zastupnika dolazi iz redave}inskog, srpskog naroda.

Predsjedniku RS-a dato je ustavnopravo da sam imenuje i razrje{avaizvr{nu vlast, ~ak i bez formalneobaveze da se o tome prethodnokonsultira s dvojicom potpredsjednika,za razliku od Federacije BiH u kojojpredsjednik ni jedan potez ne moèpovu}i bez prethodne suglasnosti dvojicedopredsjednika.

Bo{nja~ki potpredsjednik RS-a EnesSuljkanovi} ne moè ni na slu`beni putoti}i bez odobrenja {efa Dodika, dok dvadopredsjednika u Federaciji BiH, KKebo iPudari}, potpuno autonomno raspolaùvlastitim budètima.

Dodikovo odbijanje da Suljkanovi}upotpi{e putni nalog cini~na je ilustracijasu{tinske neravnopravnosti triju konst itut -ivnih naroda koju je, na àlost, aminovalaupravo Suljkanovi}eva partija. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

SDP prešutio javno poniženje svog funkcionera u RS-u Enesa Suljkanovića

Suljkanović se ne treba ljutiti na Dodika što mu je zabranio odlazak na službeni put, nego na svoje partijske kolege iz SDP-a koji su pristali na asimetrična ustavna rješenja

Suljkanović se ne treba ljutiti na Dodika što mu je zabranio odlazak na službeni put, nego na svoje partijske kolege iz SDP-a koji su pristali na asimetrična ustavna rješenja

FIKUS POTPREDSJEDNIK Enes Suljkanovi} obavlja samoone poslove za koje ga ovlasti{ef Milorad Dodik

Skandal:Skandal.qxd 27.11.2013 23:29 Page 18

Usarajevskom hotelu Europa usubotu i nedjelju, 23. i 24.novembra, odràn je Me|una -rodni simpozij povodom 30godina od „Sarajevskog procesa“

i deset godina od smrti prvog predsjednikaPredsjedni{tva Republike Bosne i HercegovineAlije Izetbegovi}a. Me|u u~esnicimasimpozija koji su odali razli~ita priznanjaIzetbegovi}u, proglasiv{i ga simbolomotpora, ali i simbolom pravde i pravednosti,na{ao se i profesor sa Internacionalnoguniverziteta u Sarajevu (IUS) prof. dr.Mehmet Can koji je odrào predavanje otemi: Srebrenica: Da li je ona neuspjeh uAlijinoj karijeri lidera?.

GLAS SREBRENIÂNA„Na ovom Me|unarodnom simpoziju

poku{ao sam biti glas Srebreni~ana. @eliosam da reflektujem vrisak ljudi koji sutamo pobijeni. Po{tujem porodicuIzetbegovi}, po{tujem Aliju, ali ovo jene{to sasvim drugo. Na ovom simpozijuèlio sam biti glas ljudi pobijenih uSrebrenici“, izjavio je na po~etku na{egrazgovora prof.dr. Mehmet Can kojipredaje na Fakultetu prirodnih i tehni~kihnauka pri IUS-u.

„Ja nisam rekao da je Srebrenicaneuspjeh u liderskoj karijeri Izetbegovi}a.Ja sam samo postavio to pitanje. Svjestansam osjetljivosti kad je rije~ o Srebrenici inastojao sam biti diplomatski blag,odnosno koristiti se diplomatskim rje -~nikom. S druge strane, ja nisam kompe -tentan da dam odgovor na pitanje koje sampostavio. Odgovor na to pitanje treba dadaju gra|ani BiH, ali ujedno, bio sam tolikoslobodan da to pitanje javno postavim“,obja{njava Can. Mehmet Can je na IUS-u


MATEMATIKA RATA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Na Međunarodnom simpoziju povodom 30 godina od „Sarajevskog procesa“ ideset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije

Izetbegovića, nekritičku unisonost i veličanje kulta ličnosti osporio je profesor saInternacionalnog univerziteta u Sarajevu Turčin MEHMET CAN krajnje

polemičnim predavanjem naslovljenim „Srebrenica: Da li je ona neuspjeh uAlijinoj karijeri lidera?“. Mehmet Can tvrdi da je odgovor na to pitanje već dat

“Sva~ija odgovornost za tragedijuSrebrenice treba biti ustanovljena -poku{avam biti glas Srebreni~ana“

SREBRENICAISTO^NI GRIJEH VOJNOG I POLITI^KOG RUKOVODSTVA BiH

MATEMATIÂR IARTILJERACMehmet Can, profesor naFakultetu prirodnih itehni~kih nauka na IUS-u

Foto: Milutin Stoj~evi}

turska:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:46 Page 20

angaòvan od 2005. godine, a po vlastitompriznanju, u proteklih osam godina pet putaje bio u~esnik mar{a kojim se prelazi putìvota i smrti kojim su pro{li preìvjeliSrebreni~ani, me|u kojima Can ima brojneprijatelje. Jedan od njih je i HHasanNuhanovi}, autor knjige „Zbijeg - Put uSrebrenicu“.

„Obi{ao sam i poloàje oko Sarajeva na@u~i, Stupu, Nedàri}ima... Ja sam dvijegodine sluìo tursku vojsku i imam dvijezvijezde na reveru. Oficir sam turskeartiljerije. Kada sam obi{ao poloàje okoSarajeva i vidio raspored srpskih arti -ljerijskih cijevi oko Sarajeva, zaklju~iosam da je Sarajevo imalo ulogu taoca.Svaka akcija Armije BiH ‘ka`njavana’ jeartiljerijskim napadom na Sarajevo“, kaèCan koji je ubije|en da je tala~kompozicijom Sarajeva, ali i tala~kompozicijom enklava u isto~noj Bosni, ArmijaBiH bila paralizovana. „„[ta je Armija BiHmogla napraviti u takvoj poziciji? Mogla je

probiti koridor i povezati enklave, ili ihevakuisati. Koliko mi je poznato, @epa iSrebrenica bile su povezane, trebalo je samootvoriti koridor prema Tuzli. Nije ura|enoni jedno ni drugo“, kaè Can navode}i da jeto prva gre{ka vojnog i politi~kogrukovodstva na ~elu sa Alijom Izet be go -vi}em.

GRE[KA ZA GRE[KOMDruga gre{ka, prema njegovoj ocjeni,

bila je u vjerovanju da }e UN i holandskivojnici za{tititi i spasiti Srebrenicu i njenegra|ene od genocida. „„Kada su trupe RatkaMladi}a napale za{ti}enu zonu Srebrenicu,tamo je bilo stacionirano 400 holandskihvojnika. I ti vojnici ne da nisu pruìlinikakav otpor nego su srpskim snagamaposluìli kao taoci kako bi sprije~ili zra~neudare NATO-a na svoje poloàje“, kaèCan koji vjeruje da je povla~enje NNaseraOri}a i njegovih ljudi prije pada Srebrenicetre}a velika gre{ka tada{njeg rukovodstva.„Neki vojni eksperti sa kojim samrazgovarao tvrde da bi, da je Ori} bio uSrebrenici, odnosno da je postojala bilokakva komandna linija u Srebrenici,odbrana trajala najmanje mjesec dana. Alipo{to u Srebrenici nije bilo Ori}a ikomandnog kadra, Srebreni~ani se nisumogli oduprijeti napadu srpskih snaga. Toje, po mom mi{ljenju, jo{ jedan neuspjeh“,kaè Can i dodaje: „„Ni danas bosanskipoliti~ari ne rje{avaju, niti im je stalo doproblema s kojima se suo~avaju Bo{njaci uovoj zemlji. Upravo zbog toga i takvimnaslovljavanjem mog predavanja nasimpoziju èlio sam poslati poruku, jerpretpostavljam da }e u budu}nosti aktue l -nim politi~arima biti postavljeno istopitanje“, kaè Can. �


JE LI ALIJA KRIV ZA SREBRENICU?

Iako izbjegava dati direktan odgovor napitanje da li je Srebrenica bila neuspjeh uliderskoj karijeri Alije Izetbegovi}a,Mehmet Can priznaje da je odgovor na topitanje ve} dat. „To je realnost. Kod nasmatemati~ara postoji termin analizasistema. To je veoma jednostavnaprocedura. Primjerice, kada odvezeteautomobil kod mehani~ara, on slu{azvuk motora. Dakle, po samom zvuku

motora, dobar mehani~ar moè otkriti u~emu je problem, a da i ne otvarama{inu. Ako saberemo i analiziramosve ono {to se de{avalo prije i poslijepada Srebrenice, jasno je da je postojaoproblem u ’motoru’, odnosno vojnom ipoliti~kom rukovodstvu na ~ijem ~elu jebio Alija Izetbegovi}. To su poznate~injenice i rekav{i ovo, ja zapravo neotkrivam ni{ta novo“, kaè Can. �

ANALIZA SISTEMA

Problem je bio u „motoru“, odnosno vojnom i političkomrukovodstvu na čelu sa AlijomIzetbegovićem

HEROJ S GRE[KOMHEROJ S GRE[KOMAlija Izetbegovi} predsjednikPredsjedni{tva RBiH

turska:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:46 Page 21

“Iznena|en sam va{im pitanjima kakosam se osje}ao pred `rtvama u Toma{ici?Stvarno sam {okiran da mi dva danapostavljate isto pitanje. To pitanje nijeprikladno, naro~ito ako vam je poznataistorija moje porodice. @elim da vaszamolim da me to vi{e ne pitate, jer topitanje smatram velikom uvredom. @eliteda znate {ta sam osje}ao? Osje}ao samtotalnu empatiju. Osje}ao sam bol koju i viosje}ate”, kazao je TTheodor Meron odgo-varaju}i na brojna pitanja `rtava koji su pri-likom prema predsjedniku Ha{kog tri-bunala bili gnjevni i sarkasti~ni.

O{tre kritike na Meronov ra~un i radha{kog Tribunala i ne ~ude obzirom da suprije nekoliko mjeseci procurile informaci-je da su osloba|aju}e presude za generalaMom~ila Peri{i}a, te JJovicu Stani{i}a iFrenkija Simatovi}a donijete pod velikimpritiskom na sudije upravo od predsjednikaMerona. Sudija ha{kog Tribunala, DanacFrederik Harhoff potpuno je raskrinkaoMeronove pritiske da se u ovim slu~ajevi-ma, kao i u slu~aju hrvatskih generala,donesu osloba|aju}e presude. Kada je

Harhoff izrazio strah da bi po istom prin-cipu osloba|aju}a presuda mogla bitidonijeta i u slu~ajevima RRadovana Kara -dì}a i RRatka Mladi}a, on je od strane pred-sjednika Tribunala diskreditovan i isklju~eniz Sudskog vije}a koje sudi VVojislavu[e{elju.

MERON SPREMA NOVE ODMAZDEOva Meronova odmazda, me|utim, nije

jedina koja se desila iza zidina Ha{kog tri-bunala. Meron se na isti na~in obra~unavasa svim svojim neistomi{ljenicima. ôvjekkoji je u Tribunalu predstavlja strah i trepet,prema saznanjima “SB” spremio je novulistu za odstrel uposlenika ICTY-a, koji munavodno nisu lojalni. Jedno je sigurno, urezidualnom mehanizmu, na ~ijem se ~elunalazi Meron, osta}e isklju~ivo sudije koji}e bespogovorno igrati po Meronovimpravilima.

No, Meron je u Sarajevu, na konferenci-ji povodom obiljeàvanja 20 godina radaMe|unarodog krivi~nog suda za biv{uJugoslaviju, poku{avao da ostavi utisak~ovjeka koji je jednako propatio kao i broj -ne prisutne `rtve. On se sa njima poistovje-tio, podsje}aju}i na ~injenicu da je njegovajevrejska porodica pro{la kroz holokaust uPoljskoj. Osamdeset~etvorogodi{nji Meron


THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

“Budite samo jo{ malo strpljivi i dokraja na{eg mandata i najve}i

kriti~ari }e nam odati priznanje!“

Posjeta Sarajevu THEODORA MERONA, predsjednika Haškog tribunala, proteklaje uz oštre kritike na njegov račun, uz protestovanje i negodovanje grupegrađana, te predstavnika udruženja porodica žrtava i žrtava rata u BiH;

naša novinarka otkriva na koji način je aktuelni predsjednik ICTY-ja mjesecima ranije pripremao sebi dobrodošlicu u BiH

THEODOR MERON U SARAJEVU“[OKIRAN SAM I UVRIJE\EN

VA[IM PITANJIMA O MOMODNOSU PREMA @RTVAMA!“

meron u sarajevu:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 22:18 Page 22

je u svom drugom mandatu najavio novorazdoblje u radu Tribunala i tvrdio da }eICTY i dalje biti isti onaj sud kakav je bioprije deset godina.

“Na{ kapacitet i sposobnosti suograni~ene. To kako se biraju su|enja i vr{injihova selekcija u potpunoj je nadle`nostiTuìla{tva. Ja shvatam da `rtve nisu zado-

voljne radom Tribunala, mo`da je na{a mis-ija zapravo nemogu}a misija. Me|utim,èlim da vas uvjerim da mi radimo sve {toje u na{oj mo}i. Veliki broj sudija izTribunala su u ve}ini slu~ajeva stra{nopogo|eni svjedo~enjima koja slu{aju idokazima o zlo~inima koji se na|u prednjima i u njihovu profesionalnost ne treba

sumnjati. Moj cilj je i da se `rtvama rataobezbijede reparacije, ali u Vije}u UN-a mistalno govore da novca za to nema.Me|utim, ja vam savjetujem da vi i daljenastavite traìti materijalna obe{te}enja”,poru~io je Meron `rtvama rata.

Nata{a Kandi}, predstavnica REKOM-a,na konferenciji je bila najo{trija kriti~arkadosada{njeg rada Ha{kog tribunala. Ona jekazala da se posljednjih godina za komand-nu odgovornost i udruèni zlo~ina~kipoduhvat dobijaju osloba|aju}e presude, ida to uvodi jednu op{tu konfuziju u radTribunala. Po njenom mi{ljenju, umjestopravnih, koriste se politi~ki argumenti upresudama. Tribunal samo stvara privid da}e na prostoru Balkana uspostavitipomirenje, tvrdi ona, {to se dosada{njompraksom nikada ne}e desiti. Kandi}eva jepodsjetila i na sudiju Harhoffa koji je pred-lagao da se priznanje krivice osu|enih rat -nih zlo~inaca iznese pred porodicama`rtava {to mi moglo do doprinese pomiren-ju, ali da ta njegova inicijativa nije pro{la uTribunalu.

Meron je odbacio i insinuacije da je onklju~na osoba koja provodi politiku velikihsila, a da ga ostali sudije u tome prate: “Mise u na{em radu vodimo statutima. StatutTribunala i drugih sudova defini{e na{uusku misiju. Mi nismo promijenili stan-darde kao {to se ovdje ~ulo. Na{a uloga jeda radimo u individualnim slu~ajevima,ni{ta {ire od su|enja pojedincima. Minismo tu da bismo sudili dràvama. Jaznam da ste vi razo~arani sa dvije-tri oslo-ba|aju}e presude, ali ponekad se desi dado|e i do osloba|aju}e presude. Ne znamkakva }e biti apelacija za slu~aj Simatovi},ali molim vas da nam date priznanje da smodo sada ne{to i uradili. Imajte jo{ malo str-pljenja za ovo {to radimo i vjerujte da }e inajve}i kriti~ari do kraja na{eg mandataprepoznati na{a velika dostignu}a.”

Ovo je Meron govorio nakon {to je od`rtvava rata i predstavnika udruènja `rtva~uo da on do sada nije pokazao suosje}anje


SARAJEVSKA DOBRODO[LICA ZA PREDSJEDNIKA TRIBUNALA

��

PROTEST PROTIV MERONAGrupa gra|ana Sarajeva ipredstavnici bo{nja~kih `rtavaprotestovali su protiv predsjednikaHa{kog tribunala

BRI@LJIVO PRIPREMAN TERENZA DOLAZAK U BIHTheodor Meron je, strahuju}i od reakcijau Sarajevu, mjesec dana ranije `rtve ratadoma}inski ugostio u Tribunalu


sa porodicama `rtava iz BiH i da bi zbogsvoje dosada{nje politike nakon drugog man-data mogao zavr{iti u Poto~arima “na stubusrama”. Tokom njegovog obra}anja pred-stavnice Udruènja “Majke Srebrenice” u salisu mu demonstrativno okrenule le|a. One susvojim gestom izazvale veliku pa`nju nov-inara koji su se okupili oko njih traè}i izjave.

“Ovaj ~ovjek nas ignori{e i ne primje}ujenas, ne primje}uje nas kad nas gleda u o~ikao `rtve, a {ta li tek radi kad je iza nas.Donosi odluke kakve on ho}e i kakve njemuodgovaraju, sudovi prekrajaju zakone kakonjima pa{e”, kazala je HHatidà Mehmedovi}iz Udruènja “Majke Srebrenice”.

Nisu samo `rtve rata negodovale na radaktuelnog predsjednika Ha{kog tribunala.U konferencijskoj sali hotela Holiday u{loje desetak mladih osoba iz Gra|anske inici-jative sa velikim transparentom na platnu“RIP Justice” (Pravda po~iva u miru),me|utim Meron se ni na to nije obazirao.Organizatori su iz sale izbacili demon-strante i oduzeli im akreditacije.

KAKO JE MERON PRIPREMAO SEBIDOÊK U BiH

“Prisustvo Theodora Merona u BiHgovori o njegovom osje}aju gri`nje savjestinakon sramotnih presuda koji se ti~u ratnihzlo~ina po~injenih u BiH. Na{a akcijapredstavljala je apel na nadle`ne da sepokrene istraga protiv predsjednika Ha{kogtribunala, na {ta je ukazala FFlorenceHartmann, a {to jo{ uvijek nije ura|eno.Meron je pritiskom na sudije u done{enjupresuda kr{io Statut Tribunala, na koji sestalno poziva. Ovo je bio neformalni protestgra|ana Sarajeva koji su èljeli iskazatinegodovanje dosada{njim radom TheodoraMerona i zbog njegovog nepo{tivanja`rtvava rata”, rekla je za na{ list HHana

Obradovi} koja se na{la u grupi nezado-voljnih gra|ana.

“Mi ne èlimo biti dijelom cirkusa kojidozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pereruke od odgovornosti da objasni svojekatastrofalne odluke koje je donosio tokomgodine. Mi primamo lekcije i prazne rije~io dostignu}ima Ha{kog tribunala. Gdje suodgovori na pitanje o kontroverznim pre-ranim osloba|anjima osu|enih za ratnezlo~ine? Koji je razlog za dono{enje kon-

troverznih presuda u slu~ajevima Peri{i} iGotovina? Kako se biraju sudije za àlbenavije}a? Za{to su tvrdnje sudije Harhoffazanemarene? Za{to je praksa preranogotpu{tanja osu|enih tako slijepo provedenau praksu bez obzira na sve pokazatelje istavove profesionalaca koji ukazuju datakvu praksu treba prekinuti? Za{to na kon-ferenciji o 20 godina postojanja Tribunalanema niti jednog jedinog predstavnikaTuìla{tva?”, kazala je Obradovi}eva.

Kako na{ list saznaje, Theodor Meron jeprije svoje posjete BiH pa`ljivo spremaoteren za dobrodo{licu.

Munira Suba{i}, predsjednicaUdruènja majki Srebrenice, za “SB” kaèda je Meron prije dvadesetak dana pozvaosve predstavnike udruènja `rtava uTribunal, gdje im je pripremio topaodo~ek. “Umjesto sat vremena ostali smo snjim tri i po sata. Razgovarali smo o prob-lemima koji nas mu~e, on nas je pa`ljivoslu{ao, postavljao pitanja i vidjeli smo dasuosje}a sa nama. Ja sam ~ak bila tolikoslobodna da mu kaèm da je on ~ovjek ugodinama i da bi svoju fuknciju trebao daprepusti nekom mla|em. On se na to nijeuvrijedio. U {ali je kazao — jel’ vi mislite dasam ja malo posenilio’? Na kraju otvorenograzgovora punog razumijevanja obe}aonam je ‘novi po~etak’ u radu Tribunala, {toje trebalo zna~iti da }e Meron okrenuti novilist. Zaista nas je iznenadio svojomuvi|avno{}u”, kaè Munira Suba{i}. �


THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH

�

Na konferenciji odrànoj povodomdvadesetogodi{njice rada Ha{kog tri-bunala nije se pojavio glavni tuìlac SergeBrammertz. Razlog zbog kojeg tuìlacnije pozvan na konferenciju u Sarajevu je,kako saznajemo, sukob izme|u njega ipredsjednika Tribunala Theodora Merona,koji datira jo{ od izricanja osloba|aju}epresude generalu Mom~ilu Peri{i}u.

Tom prilikom Brammertz je uputio nizo{trih kritika na rad sudije Merona. Peri{i}evuosloba|aju}u presudu ocijenio je kao zbunju-ju}u i izjavio da je sud zbog nje izgubio svakikredibilitet. Brammertz je tako|er traìo da seosloba|aju}a presuda Peri{i}u poni{ti.Nakon osloba|aju}e presude Peri{i}u protivsudije Merona, koji je bio predsjedavaju}iàlbenog vije}a u slu~aju Peri{i}, u Tribunaluse spremala mini pobuna, {to je neke od 18sudija Ha{kog tribunala navelo da se okupeoko alternativnog kandidata za predsjednikaTribunala, koji se birao prije dva mjeseca.

Me|utim, iz straha su odustali od toga. To jesujetnog Merona duboko uvrijedilo, {to je irazlog zbog kojeg ve} mjesecima ne razgo-vara sa Brammertzom. �

JUBILEJ TRIBUNALA BEZ PRVOG ÔVJEKA TU@ILA[TVA

Rat Theodora Merona i SergeaBrammertza

SARAJEVSKA OBE]ANJA Meron je u Sarajevu najavio novu epohu u radu Tribunala

Serge Brammertz, glavni ha{ki tuìlac



THEODOR MERON U PRIJEDORU

THEODOR MERON, predsjednik Haškog tribunala koji se smatra najodgovornijimza nekoliko skandaloznih presuda kojima su u posljednjih godinu dana na slobodu

puštene desetine osoba presuđenih ili optuženih za najteže ratne zločine,početkom ove nedjelje obišao je zlokobnu masovnu grobnicu u Tomašici kraj

Prijedora, nekadašnji koncentracijski logor Omarska, prisjetio se užasne sudbinekroz koju je prošla njegova majka i suočio se sa nepojmljivim zločinima

počinjenim u ovom dijelu BiH; naša novinarka nije se odvajala od Merona i njegove impresivne sigurnosne pratnje

Ubica iz prijedorskih logora smrti Darko Mr|anije na{ao vremena da pozdravi Merona, koji ga je

prijevremeno otpustio iz zatvora zbog „dobrog i korektnog pona{anja“

MERON U PRIJEDORU LJEP[A STRANA GENOCIDA

[OK, NEVJERICAOGORÊNOSTTheodor Meron u posjeti Toma{ici,najve}oj poslijeratnojmasovnoj grobnici uEvropi

tomasica meron:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 23:35 Page 25

Trebala je 21 godina da nekomeporadi savjest i progovori gdje jejama Toma{ica, najve}a primarnagrobnica na Balkanu koja je nasvom nastanku 1992. godine

progutala izme|u 1.000 i 1.100 tijelazvjerski pobijenih Bo{njaka i Hrvata.Godinu manje nego nekome iz Tribunala dakona~no do|e u Prijedor, ~ije su slike 1992.izgladnjelih i pretu~enih logora{a iz logorana Manja~i obi{le cijeli svijet i koji je biojedan od povoda da se i ustanovi Krivi~nisud za ratne zlo~ine za podru~ju biv{eJugoslavije u Hagu (ICTY).

Theodor Meron, predsjedavaju}i ovogsuda, proveo je ponedjeljak i utorak saporodicama `rtava iz Prijedora, ali iz drugihkrajeva BiH. Uo~i godi{njice osnivanjaICTY-ja.

„Slobodna Bosna“ pratila ga je ova dvadana posjete.

U ponedjeljak rano ujutro dolazimo uKozarac, mjesto pokraj Prijedora u koje sevratilo najve}i broj Bo{njaka, ali i mjesto ukojem ih je najvi{e i pobijeno. Do~ekujenas SSatko Mujagi}, biv{i logora{, koji jeinicirao Meronovu posjetu BiH. Brojne sunovinarske ekipe, pored ostalih, kolege saHrvatske televizije i odmah za njima biv{ipredsjednik Udruènja logora{a BiH MMuratTahirovi}.

KASNO MERON NA GENOCID STI@ESlijedi poziv iz Meronovog protokola -

dolazak predsjednika Tribunala se pomjeraza nekoliko sati. Nema obja{njenja, alisaznajemo da Meron nije htio riskirati dapo lo{em vremenu u Prijedor sletihelikopterom UN-a, nego }e sti}i auto mo -bilom. Odatle odlazimo u „Udruènjelogora{a 1992, gdje nas do~ekuje pred -sjednik MMirsad Duratovi} i generalnisekretar SSudbin Musi}. Mala kancelarijapuna je biv{ih logora{a koji ne{to o~ekujuod ove posjete. Nemaju ih gdje ugostiti isve primiti, jer ih je MMarko Pavi}, na~elnikop}ine, skinuo sa budèta jo{ pro{le godine,a lokalni odbornik MMuharem Murselovi} imodmah potom pove}ao kiriju. Imaju novca,procjenjuje Musi}, za „jo{ dva mjesecarada, a mo`da i tri“. Duratovi} je pojasniokolegi sa HTV-a {ta je Toma{ica, {ta }evidjeti i da ne bi gubili vrijeme doMeronove posjete, kre}emo za [ejkova~u,u Sanski Most, mjesto gdje je 430 tijela izToma{ice ekshumiranih i spremnih zaobradu.

S nama u kolima su ~lanovi porodicakoji jo{ traè svoje najmilije. Pri~aju opravdi. Djevojka nam pokazuje ku}u u kojuse prije samo nekoliko dana vratio DDarkoMr|a. Mr|i je su|eno za zlo~ine u

Prijedoru, odleào je svoju kaznu i vratio seprije njenog isteka u svoj i njihov grad prijenego {to su oni na{li svoje ~lanoveporodica. Pu{ten je zbog „dobrog vladanja“prema odluci Theodora Merona, kojeg~ekamo da do|e.

„Srela sam ga prekju~er. Hoda sasvimnormalno Prijedorom...“, pri~a jedna odna{ih saputnica.

Musi} dodaje da Mr|a nije jedini.Takvih po Prijedoru ima na desetine koji{etaju, zasnivaju porodice, dok se, premaevidenciji, u Prijedoru jo{ traga za blizu900 Bo{njaka. Toma{ica im je jedinapreostala nada da }e ih mo}i ukopatipropisno. Sam Duratovi} uspio je daprona|e samo neke od svojih ~lanovaporodice koje je traìo u Toma{ici, od njihdesetoro.

„Na{ao sam dvije li~ne karte, od svogstrica i stri~evi}a. Mislim da je i ostatakfamilije tamo“, nagla{ava Duratovi}.

Stri~evi} mu je imao 19 godina kad jeubijen, mla|i ro|eni brat nepunih 16godina. U [ejkova~u ide svaki dan. Me|ubalzamiranim tijelima misli da jeprepoznao jo{ tri ~lana porodice, ali nijesiguran.

I napokon dolazimo u [ejkova~u,

identifikacioni centar i centar za obraduposmrtnih ostataka.

Pu{taju nas u jednu halu... Da vidimole{eve na kojima se jo{ „radi“, odnosno kojise obra|uju.

A tamo le{evi, koji su nekada bili ljudi,leè na bijelim vre}ama. I ono {to svakanormalna osoba vidi jeste pakao... Tijelakoja trunu... Miris smrti. Balzamirana i ufazi poluraspada. Toma{ica ih je sa~uvalaonakvima kakvi jesu u momentu kada suispustili svoj posljednji dah. No, iztuìteljstva su nam zabranili da prilazimoblizu, tako da fotoaparat ne moè uhvatitisve. Jedan kadar, na stotinu i vi{e tijela.Crta koja dijeli ìve od mrtvih. Crta kojadijeli realnost od halucinacije.

Negdje su tijela kompletirana... Kada ihpogledate, zapitate se da li je dio njih bioìv zakopan u Toma{ici. Na jednom tijelurukom prekrivene o~i. Drugo leì na zemlji,ruka je podignuta visoko u zrak... Djevojkaiza nas pokazuje na sivkastu masu u daljinui kaè: ~ini mi se da ih je dvoje u zagrljaju...No kadra za slikanje dobrog nema. Samonepregledna masa le{eva, negdje samojedna kost i malo kose... Negdje skelet idonji ve{. Ku}na obu}a, bade mantili,cipele.... Vidi se da su ti ljudi izvedeni iz


„SB“ NA LICU MJESTA

Tri bagera sada rade na zatvaranjuToma{ice, dva su radila na njenomotkopavanju.

Dr. Mujo Begi} nam je pojasnio da sesada Toma{ica zatvara i da }e se ponovootvoriti kada pro|e snijeg i ki{a. Da bi setijela sa~uvala od propadanja. I ne samo

to. Toma{ica }e se i pro{irivati.„Mislimo da moèmo na}i jo{ tijela.

Zato je pro{irujemo“, poja{njava Begi}.Na na{e pitanje kolika je sada povr{ina

najve}e masovne grobnice odgovara prvou hektarima, pa da nam pojasni kaè -skoro kao dva nogometna igrali{ta. �

ÛVARI ZLOÎNA U ZIMSKOM PERIODU

Maovna grobnica Tomašica veličineje dva nogometna igrališta!

Pi{e: NA\A DIKLI]

ZASTRA[UJU]I PRIZORIU masovnoj grobnici Toma{ica do sadasu iskopani posmrtni ostaci 430 zvjerskipobijenih Bo{njaka i Hrvata iz Prijedora

ZASTRA[UJU]I PRIZORI


svojih ku}a u onome u ~emu su bili ipobijeni.

[E]ER STI@E NA KRAJUI taman kad smo iza{li iz [ejkova~e,

protokol Theodora Merona zove i otkazujeposjetu [ejkova~i koja je bila planirana. Ideodmah na Toma{icu.

Azra, djevojka koja je s nama, vadi ~isti{e}er. Dijeli ga me|u nama i prvi putprogovara: „„Opao Vam je svima {e}erunutra, uzmite da izo{trite vid i da Vam seruke prestanu tresti.“

I redaju se uspomene dok idemo kanajve}oj masovnoj grobnici poslije Drugogsvjetskog rata da vidimo ~ovjeka koji moèdati pravdu, a uz nju i spokoj.

U me|uvremenu smo i na Toma{ici.Porodice javno negoduju kada je Meronstigao, za{to nije obi{ao [ejkova~u? Usu{tini, sada se na Toma{ici nema {ta nividjeti. Samo bageri koji zatrpavajugrobnicu.

Predsjednik ICTY-ja je pro~itaounaprijed spremljen govor, novinarskapitanja nisu bila dozvoljena. Jedino s kim jehtio da popri~a bio je Duratovi}...

No, Duratovi} se nije ni sekunduzbunio. Kao da je ovo bio momenat koji je~ekao 21 godinu kada je kao 18-godi{njakiza{ao iz Omarske.

„Ne, nismo zadovoljni radom Tri bu na -la. Moj brat nije imao punih 16 godina kadaje ubijen, a sada nam zlo~inci {etajuslobodno po gradu jer su odsluìli svoj diokazne“, rekao mu je Duratovi}. „„Ova jamakoju sada gledate je iskopana prije ubijanja.Ona je i iskopana ovoliko duboka da bi unju stali svi koje su planirali pobiti, njih oko900, kako nam je rekao svjedok. Ovo nijeratni zlo~in, ovo je bio genocid snamjerom“, bio je jasan Duratovi}.

Nakon toga, Meron je kazao

Duratovi}u da èli da popri~a s njim beznovinara. No ~uli smo pitanje predsjednikaICTY-ja kako nisu prije znali za to i kakoim ljudi iz okolnih sela nisu javili zaToma{icu.

A ~injenica je da nisu. Da su {utjeli 21godinu, ali da su znali. Mje{tani Busnova,sela koje se vidi sa Toma{ice, traìli su predkraj ljeta 1992. godine od prijedorskogKriznog {taba da se Toma{ica izmjesti jerim je smetao smrad raspadnutih tijela.Danas ne znaju, ne sje}aju se {ta se tadade{avalo. Nisu vidjeli ni onaj put kaToma{ici, koji prolazi kroz njihovo selo, asa kojeg je danima tekla krv ubijenihPrijedor~ana dok su kamionima odvoènina masovnu grobnicu. Nisu ~uli ni pucnje,za koje se sada zna da ih je bilo, jer supredstavnici Tuìteljstva BiH na{li i ~ahurena Toma{ici, {to je jo{ jedan dokaz da gore

ljudi nisu samo sahranjivani, nego i ubijani. Iz Meronovog protokola nas ubje|uju

da posjeta [ejkova~i nije bila ni planirana,a predsjednik ICTY-ja ulazi u automobil iodlazi „da se malo odmori“, poja{njavajunam iz protokola, pred sastanak sapredstavnicima logora{a koji je zakazan zakasno popodne.

Dan poslije Meron je trebao da obi|eOmarsku, najzloglasniji logor u BiH. Noobi{ao je samo „Bijelu ku}u“, gdje sulogora{i ubijani.

I opet protokol. Iz Arcelor Mittala tvrdeda je iz Haaga traèno i da je odobrenaposjeta „Bijeloj ku}i“, ne i hangarima.Protokol svaljuje krivicu na „Mittal“... Itako unedogled.

Satko Mujagi}, preìvjeli logora{ izOmarske, ima svoje vi|enje svega.

„@ao mi je {to nije oti{ao u [ejkova~u.@ao mi je {to nije vidio ni{ta osim ‘Bijeleku}e’. Poja{njavao sam mu da sam ja li~nodolazio i prao krv nakon ubistava. @ao mi je{to nije vidio logor za ène. Ako me pitateje li kasno, jeste, kasno je. Meron mo`dajeste okasnio sa posjetom, ali nije zakasnioda ispravi stvari. Mi samo èlimo daPrijedor dobije status grada u kojem jepo~injen genocid i da se Toma{ica uvrsti udokazni materijal protiv predsjednika RS-aRadovana Karadì}a i na~elnika General -{taba Vojske RS-a Ratka Mladi}a. Da se`rtvama i njihovim porodicama kona~no dastatus koji im pripada i da se ovo {to sedesilo u Prijedoru nazove pravim imenom,a to je genocid. Ovdje je ipak ubijeno tri ipol tisu}e ljudi, na podru~ju op{tineprona|eno je 150 masovnih grobnica, gdjesu zakopane cijele porodice. Sa Meronovimdolaskom, ako ni{ta drugo, cijeli svijet znai vidi i Toma{icu i Prijedor“, nagla{avaMujagi}. �


THEODOR MERON U PRIJEDORU

TU@NO SVJEDOÂNSTVO O GENOCIDUU [ejkova~i, op}ina Sanski Most, smje{teni suskeleti iskopani u masovnoj grobnici Toma{ica

TU@NO SVJEDOÂNSTVO O GENOCIDUU [ejkova~i, op}ina Sanski Most, smje{teni suskeleti iskopani u masovnoj grobnici Toma{ica


Suspendirani inspektor Federalneuprave policije MMom~ilo Tubi},~iji su tajni razgovori s biv{imdirektorom Federalne obavje {taj -no-sigurnosne slu`be (FOSS)

Ivanom Vuk{i}em pro{loga tjedna obja -vljeni u emisiji Mreà Federalne televizije,bio je mjesecima pod tajnom istragomDràvne agencije za istrage i za{titu(SIPA). Povjerljiva policijska dokumen -tacija do koje je do{la Slobodna Bosnaotkriva kako su inspektori u Regionalnomuredu SIPA-e u Mostaru, istraùju}i u jesen2010. kriminalnu organizaciju bra}e MMire iIvice Keè iz Ljubu{kog, do{li na tragnjihovim jatacima, koji su hercegova~kimdilerima dojavljivali informacije oistragama Tuìteljstva BiH. Kriminalnadruìna bra}e Keà, protiv koje je SIPAvodila tajnu operaciju pod kodnim nazivom„Maestral“, bila je osumnji~ena za trgovinudrogom, kra|u skupocjenih automobila,kamatarenje, ilegalni uvoz i proizvodnjucigareta. No, svaki put kada su istraìteljiSIPA-e bili na korak od hap{enjakriminalaca, oni bi im na vol{eban na~inizmicali - na koncu su promijenili svebrojeve telefona i mjesta sastajanja.

SAVJETNICI I DOU[NICIHERCEGOVA^KE MAFIJE

Tijekom vi{emjese~ne istrage koja jevo|ena protiv Mire i Ivice Keè, koja jezapo~ela po~etkom septembra 2010.,inspektori SIPA-e su uspjeli razotkriti kakoje funkcionirala njihova krijum~arska grupa(od Trebinja, preko Mostara, do Posu{ja,


KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI

SLOBODNA BOSNA prva objavljuje povjerljive policijske informacije koje su prijetri godine prikupili inspektori Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru, istražujući

kriminalnu organizaciju braće MIRE i IVICE KEŽE iz Ljubuškog; ispisi presretnu-tih telefonskih razgovora potvrđuju da je hercegovačkim kriminalcima rukovodiobivši direktor FOSS-a IVAN VUKŠIĆ koji je tajne informacije o policijskim istraga-

ma dobijao od inspektora federalne policije MOMČILA TUBIĆA

NIJE ZA TELEFONAHERCEGOVA^KO-SARAJEVSKI

RAZGOVORIPi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

momo:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 23:14 Page 28

Ljubu{kog i Gruda), sastavljena od lokalnihkriminalaca i dilera iz Crne Gore, Hrvatskei Njema~ke, gdje je u kona~nici zavr{avaladroga. Istodobno je utvr|eno da senekolicina pripadnika iste kriminalneorganizacije bavi {vercom, ali i ilegalnomproizvodnjom cigareta - s tom je namjeromMiro Keà iz Slova~ke naru~io tri toneskupih acetatnih vlakana (koriste se uproizvodnji cigareta), koje je prekoHrvatske trebao prokrijum~ariti u BiH.Osim Mire Keè, u isti je posao biouklju~en DDragan [aravanja, koji je kaovlasnik grafi~arske firme bio zaduèn zaizradu kutija cigareta, holograma i akciznihmarkica, i VVladimir Tomi}, vlasnik tvrtkeGeneral tabaco za proizvodnju duhanskihproizvoda. Na Keìnom je platnom spiskubio i SStipica Mihaljevi} iz Vrgorca, koji jeradio na grani~nom prijelazu Crveni Grmkod Ljubu{kog. Poslove su naj~e{}edogovarali na benzinskoj pumpi Gojan uLjubu{kom i OMW u âpljini.

Prislu{kivanjem telefonskih razgovoraMire Keè istraìtelji SIPA-e su ubrzosaznali kako taj kriminalac ima tajan stve -

nog savjetnika i informanta, sa kojim je ustalnoj vezi. Slijede}i telefonski traginspektori SIPA-e otkrivaju da cijelomoperacijom oko pripreme ilegalneproizvodnje cigareta, zapravo, rukovodinekada{nji direktor FOSS-a Ivan Vuk{i},koji se nakon odlaska iz tajne slu`beposvetio privatnom biznisu. Vuk{i}evi }etelefonski kontakti istraìtelje SIPA-epotom odvesti do Sarajeva, odakle jeraàlovani obavje{tajac dobijao povjerljiveinformacije, kako }e se ispostaviti, odinspektora federalne policije Mom~ilaTubi}a.

Presretnuti telefonski razgovori izme|uIvana Vuk{i}a i Mom~ila Tubi}a dokazujukako je ovaj posljednji, dugogodi{njiinspektor FUP-a, koriste}i svoje radnomjesto, ali i prijateljstvo s tada{njim {efomTuìteljstva BiH MMiloradom Bara{inom ituìteljem OOlegom âvkom, Ivanu Vuk{i}udostavljao podatke o vi{e istraga. Osim ooperaciji „Maestral“, koju je u TuìteljstvuBiH vodio DDubravko âmpara, Tubi} jeVuk{i}u uredno referirao i o istrazi oposlovanju njegove firme Erovin izLjubu{kog, za koju je bio zaduèn tuìteljOleg âvka. Konkretno je inspektor Tubi}sugerirao novope~enom biznismenuVuk{i}u da prikrije vlasni{tvo u tvrtkiErovin, a kasnije mu pomagao da deblokira


KAKO SU „PROVALJENE“ AKCIJE PROTIV HERCEGOVA^KE MAFIJE

��

Poduzetni obavje{tajac Ivan Vuk{i} jeVinariju Ljubu{ki kupio od kompanije Nativa~iji su suvlasnici navodno bili propalihercegova~ki tajkun Milan Lu~i} i austrijskavinarska grupacija Vino Alpe Adria. Formalnoje najstariju vinariju u Hercegovini preuzelatvrtka Erovin, kao jedan od vlasnika sespominjao Hrvoje [imi}, ali su radnici vinarijekoji su prije tri godine prosvjedovali jer nisuprimali pla}e, javno optu ivali Ivana Vuk{i}aza plja~ku tvrtke. U me|uvremenu su se

Vuk{i}evim poslovima pozabavili i austrijskiistra itelji - spekulira se da je u Hypo AlpeAdria banci, u vrijeme direktorskog mandatanjegovog prijatelja Petra Jur~i}a, podigaooko deset milijuna KM kredita koje, dakako,nikada nije vratio. Ranije smo, podsjetimo,pisali da je neko} skromni hercegova~ki {pijunu posljednjih deset godina postao jedan odnajmo}nijih Ljubu{aka - osim vinarije u tomhercegova~kom gradi}u posjeduje stan iveleljepnu vilu. �

POSLOVNI UZLET HERCEGOVA^KOG [PIJUNA

Ivan Vukšić je pravi vlasnikljubuške firme Erovin

Inspektor Mom~ilo Tubi} je bioVuk{i}ev posrednik u

kontaktima s dràvnim tu iteljimaMiloradom Bara{inom i Olegom

âvkom, te sucem Izom Tanki}em

POVJERLJIVE INFORMACIJE IZTU@ITELJSTVA BiH

Policijski inspektor Mom~ilo Tubi} uredno jeobavje{tavao Ivana Vuk{i}a o svim istragamakoje se vode protiv njega i posredovao kod

dràvnog tuìtelja Olega âvke da se deblokiraju ra~uni Vuk{i}eve firme


ra~une kompanije, na kojima se navodnonalazilo preko milijun maraka.

SVE SAM TI ZAVR[IO U TU@ILA[TVUU jednom od razgovora Tubi}

obja{njava Vuk{i}u da treba poslati dopisSudu BiH i zatraìti zvani~ni odgovor da lise vodi istraga u njegovoj firmi. Inspektornadalje kaè kako je u takvim slu~ajevimaprocedura da se Sud BiH obra}a Tuì telj -stvu s upitom da li se provodi istraga, nakon~ega se, ovisno od odgovora tuìtelja,donosi odluka. „„U Tuìla{tvu sam ti svezavr{io“, umiruje Tubi} svog prijateljaVuk{i}a. Istodobno se raspituje da li jeVuk{i}ev odvjetnik poslao dopis Sudu BiH,kako bi on mogao urgirati kod suca IIzeTanki}a?!

U novembru 2010. Mom~ilo Tubi}javlja Ivanu Vuk{i}u da je bio s tuìteljemOlegom âvkom i sa „glavnim“ (vjerojatnomisli na u to vrijeme glavnog dràvnogtuìtelja Milorada Bara{ina). Prenosi mu daje saznao kako mu je sve smjestio EEdoôlakovi} iz Mostara, uz pomo} tuìteljaBoè Mihajlovi}a, a da je tuìteljMihajlovi} preko svoje kolegice DDianeKajmakovi} blokirao ra~une njegovevinarije. Tako|er mu kaè da âvka smatrakako nema nezakonitosti oko tvrtke Erovini da se ra~un moè deblokirati. Tubi} poredtoga najavljuje Vuk{i}u da zajedno sBara{inom dolazi u Mostar i savjetuje muda urgira kod izvjesnog LLjiljanka, kako biglavnom dràvnom tuìtelju pojasnio da senjegovo ime ne moè povezati s vinarijomu Ljubu{kom. Ljiljanko kojeg Tubi}spominje Vuk{i}u je po svoj prilici tuìtelju Tuìteljstvu Zapadnohercegova~keùpanije LLjiljanko Naletili}?!

U me|uvremenu Ivan Vuk{i} zoveMom~ila Tubi}a, govori mu da su sekriminalci uznemirili i da ga pitaju „{to se

sprema oko duhana“. Tubi} mu odgovarada se nastavlja policijska akcija podkodnim nazivom „Taksa“. Znakovito je daje, odmah nakon razgovora s Tubi}em,Vuk{i} pozvao Miru Keù i Dragana[aravanju i naredio im da obustave sveposlove oko cigareta?!

Mjesec dana kasnije Mom~ilo Tubi}razgovara s kolegom DDraènom Trivunom(biv{i inspektor Federalne uprave policijekoji se kasnije zaposlio u Terenskom ureduSIPA-e u Mostaru) i kaè kako mu je staloda tuìtelj Oleg âvka pomogne IvanuVuk{i}u u istrazi o poslovanju njegovevinarije. „„I sada to âvka ne smije dapotpi{e, jer Dubravko âmpara sprovodiistragu protiv Vuk{i}a i ovi tvoji mu slu{aju

telefon“, jadao se Tubi} kolegi Trivunu,inzistiraju}i da su istraìtelji SIPA-e na ~elus tuìteljem âmparom na krivom putukada je posrijedi istraga protiv njegovogprijatelja Vuk{i}a. Istodobno gaobavje{tava da je u permanentnomkontaktu s glavnim dràvnim tuìteljemMiloradom Bara{inom.

KAKO SE VUK[I] SPASIO ZATVORASude}i, me|utim, prema Tubi}evim

kontaktima, taj je policijski inspektor uslu`bi kriminalaca posredovao i kodfederalnog tuìtelja DDragana Stupara da sezatvorska kazna Ivanu Vuk{i}u preina~i unov~anu. Podsjetimo da je Ivan Vuk{i}presudom Vrhovnog suda Federacije BiH ufebruaru 2005. osu|en na simboli~nu kaznuod osam mjeseci zatvora, zbog uzimanjatalaca u poslovnici Hercegova~ke banke uGrudama ~etiri godine ranije. Naizdràvanje zatvorske kazne nikada nijeoti{ao - najprije je uz pomo} korumpiranihlije~nika koji su mu izdavali la`nemedicinske nalaze prolongirao odlazak uzatvor, a potom se dvije i pol godine, kolikoje za njim bila raspisana policijska tjeralica,„skrivao“. Nadle`nom Op}inskom sudu uKonjicu se javio tek u decembru 2010.,nakon {to je prethodno dogovorio obustavupostupka i umjesto odlaska u mostarskizatvor, platio 24.400 KM. No, dok jepolicija „tragala“ za odbjeglim {pijunom,Ivan Vuk{i} se intenzivno druìo spolicijskim inspektorom Mom~ilomTubi}em koji je, navodno, tuìteljeMilorada Bara{ina i Dragana Stuparauvjeravao kako se njegov {ti}enik nalazi uHrvatskoj. �


KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI

�

U vrijeme kada je Ivanu Vuk{i}u injegovoj kriminalnoj druìni dojavljivao tajneinformacije iz policijskih istraga Mom~iloTubi} je rukovodio Odjelom deta{mana uFederalnoj upravi policije. U prolje}e 2011.,nakon {to je usvojen novi pravilnik i Tubi}evodjel ukinut, raspore|en je na du`nost {efaOdjela za podr{ku u Sektoru kriminalisti~kepolicije, ali je ve} poslije nekoliko mjesecitraìo premje{taj u Terenski ured FUP-a uMostaru, na poziciju zamjenika na~elnika.

Zahtjev za imenovanje na novu funkcijuTubi} je tada pravdao namjerom da se sasuprugom iz Sarajeva preseli u Trebinje,odakle bi mu bilo bliè putovati na posao.No, nakon {to je Tuìteljstvo BiH protivnjega podiglo kaznenu prijavu, pokazalo seda je Tubi} oti{ao u Hercegovinu kako bi biobliè svojim prijateljima kriminalcima.Mom~ilo Tubi} je ve} godinu danasuspendiran, ali optu`nica protiv njega jo{uvijek nije podignuta. �

OFICIR ZA VEZU

Momo Tubić tražio premještaj uMostar, da bi bio bliže svojim prijateljima kriminalcima

KOGA JE [TITILA SIPAInspektori SIPA-e su imali podatke o sumnjivim kontaktima Milorada Bare{ina, ali njihova saznanja nisu utjecala na suradnju biv{eg glavnog dràvnog tuìtelja i direktora Mirka Luji}a


Vi{e od dvije decenije nakon raspa-da Jugoslavije jo{ uvijek nisuusagla{ene verzije o tome kako sezavrtjelo kolo historije {to jeprouzrokovalo najve}u klanicu u

Evropi nakon Drugog svjetskog rata.Stotinama svjedo~enja, hiljadama stranica imilionima iskaza nedavno se pridruìla iknjiga slovena~kih novinara MMateja [urca iBlaà Zgage “U ime dràve”.

Seriozan istraìva~ki rad u tri tomadonosi veliki broj dokumenata i izjavakoji rasvjetljavaju ulogu pojedinih,prvenstveno slovena~kih aktera oveigre u kojoj krvavi trag vodi do novca


SLOVENA^KO-SRPSKI DOGOVOR

Pi{e: AHMED BURI]

Posljednjih nedjelja na stranicama prestižnog slovenačkog nedjeljnika “Mladina”vodi se žustra rasprava oko slovenačke uloge u tragičnom raspadu bivše SFRJ; u

osnovi, cijela priča se svodi na pitanje da li je postojao (tajni) dogovor izmeđuslovenačkog lidera MILANA KUČANA i srpskog diktatora SLOBODANA

MILOŠEVIĆA o bezbolnom izlasku Slovenije iz zajedničke države

Nekakav usmeni dogovor izme|uKu~ana i Milo{evi}a je postojao, ali ga je nemogu}e dokazati, ba{

kao i “izmi{ljeni“ sporazumMilo{evi}-Tu|man u Kara|or|evu��

NE MI DIHAT ZAOVRATNIK, BRE!

bolje pakt:TEKST osnova.qxd 28.11.2013 0:37 Page 31

“zara|enog” trgovinom oru`jem. Najteè optu`be, naravno, idu do

biv{eg slovena~kog premijera JJaneza Jan{ei njegove mreè, u kojoj je me|u bosansko-hercegova~kim “igra~ima” najistaknutijemjesto pripada HHasanu êngi}u. Ume|uvremenu, rasplamsala se i mini aferau kojoj biv{i savjetnik hrvatskog predsjed-nika SSlaven Letica, kao promotor i autorpredgovora za hrvatsko izdanje, poku{avaiza}i iz anonimnosti i podsjetiti javnost nasvoju, na kraju nimalo bezazlenu ulogu udoga|ajima iz tog vremena. “Kontro ver -zni” intelektualac iz plejade zaboravljenihprebjega iz komunisti~ke ideolo{kematrice u opskurnu desnicu optuùjenekada {njeg slovena~kog predsjednikaMilana Ku~ana da je sa SSlobodanomMilo{evi}em sklopio pakt. U kojem je,prakti~no, dogovoren mirni izlazakSlovenije, uz manje-vi{e dogovorenioperetni rat, alpski povjetarac, kako ga jejednom duhovito nazvao sam Letica. Ujednom od svojih pisama Mladini biv{iTu|manov savjetnik tvrdi da se parcijalnimdogovorom izme|u Milo{evi}a i Ku~ana“samo dodatno okrijepila strate{ka veza-izme|u Srbije i Slovenije, dok suMilo{evi} i Dobrica ]osi} jo{ neko vri-jeme mogli ubje|ivati Slovence da zauzi-manje njihovih granica nije izvr{ila Srbijanego JNA”.

LjEVICA - DESNICA - LETICA îni se da nema ni{ta gore od toga kad

(kaù, nekada) pametan ~ovjek (naknadno)koristi svoju pamet u pogre{ne svrhe, {to jekonstanta Leti~inog djelovanja u posljed-njih dvadeset i ne{to godina. Istina, ako sestvar dodatno i{~ita, moè se do}i i donekih saznanja koje tereti slovena~ko vod-stvo da se u razdruìvanju Jugoslavije nijepona{alo ba{ fer i korektno, te da je na lini jiLjubljana - Beograd bilo nekih bilateralnihodnosa koji su teret rata po{to-poto htjeliprebaciti preko Kupe, u Hrvatsku i, nar-avno, Bosnu i Hercegovinu.

Letica, dakle, tvrdi da je glavni rezultatsastanka Ku~an - Milo{evi} — Jovi},odrànog 24. januara 1991. u Beogradu, biodrugi poku{aj udara JNA na Hrvatsku.“Odlazak Milana Ku~ana u Beograd natajni dogovor o tome da Slovenija moèslobodno istupiti iz Jugoslavije shvatili smokao izdaju, jer su ~etiri dana prije Slovenijai Hrvatska potpisali sporazum o zajedni~kojodbrani, ako bi se JNA umije{ala u neku oddràva koje su tada bile republike u sastavuSFRJ. Sporazum o zajedni~koj odbrani supotpisali Martin [pegelj i Josip Boljkovacsa hrvatske i Janez Jan{a i Igor Bav~ar saslovena~ke strane.”

To je te{ka optu`ba od koje se Ku~an,ina~e poznat kao “neko s kim se niko ni{tanije mogao uspje{no dogovoriti”, brani

dosta konzistentno. U odgovoru Letici sepita: ““êmu sluè insinuacije da seSlovenija o svom osamostaljenju dogovara -l a sa Srbijom, i to povrh svega, na ra~unHrvatske?” I dodaje: ““Moj odlazak, odnos-no, odlazak slovena~ke delegacije uBeograd nije bio tajna, jo{ manje je to bioslovena~ko-srpski dogovor o odlaskuSlovenije iz Jugoslavije. U Beograd nismoi{li moliti vizu za izlazak iz Jugoslavije, nitismo nikome drugom htjeli priznati ulogu daodlu~uje o sudbini drugih jugoslovenskihnaroda, ili o tome ko moè oti}i izJugoslavije i pod kojim uvjetima.Ustrajavam na ~injenicama: s Milo{evi}emse nikada nisam dogovarao, niti osobno,niti preko posrednika, a najmanje tajno.”

TOLSTOJ OD SUHE DRENO(VIN)ENiti je, dakle, novost da

je tajnih sastanaka svih sasvima bilo, niti da je svakou tom predve~erju krkljancapoku{ao izvu}i najvi{e zasebe. Anegdota koja sepri~ala u ta doba mo`danajbolje oslikava atmosferutada{njih “dogovora”. Nak -on nekog od sastanakajugoslavenske {estorke je,navodno, AAlija Izetbegovi}upitao Ku~ana {ta je, zapravo,razgovarao s Milo {evi}em, aslovena~ki predsjednik “du -ho vito” odgovorio:

[ta god je ko s kim raz-govarao, rezultat je isti:

“Nema te vi{e Alija.” No, pustimo (slovena~ki) {eretluk i vra-

timo se ~injenicama. U svojoj knjizi “Li~naistorija jednog doba, Pi{~evi zapisi 1981.-1991.”, jedan od arhitekata svih zala uratovima na podru~ju biv{e JugoslavijeDobrica ]osi} biljeì: “13. avgust 1991:France Bu~ar, predsjednik slovena~keskup{tine, mi je telefonirao i ustra{eno mepitao da li sam spreman da s njim iDimitrijem Rupelom porazgovoram oodnosima Slovenije i Srbije. Glavni razlograzgovora bi bio da ‘ponovo uspostavimosaradnju i prijateljske odnose’. Odgovoriosam da sam s njim spreman razgovarati, alida nisam odgovaraju}a adresa za taj raz-govor. Na Bu~arovo insistiranje da sam ba{ja ‘odgovaraju}a instanca za to’, pristaosam da ih primim sutra, u ~etiri popodne.”

(…) 14. avgust 1991.Predstavili su mi plan da}e Slovenija sa Srbijomuspostaviti neposredankontakt i da }e pri tomeustrajati na dosljednojneutralnosti u hrvatsko-srpskom sporu, akoSrbija podrì otcjepljenjeSlovenije. (…) Kazali sumi da su do mene do{li udogovoru sa Ku~anom iDrnov{ekom i ako bih sesloìo s njihovim sta-jali{tima, uz moje posre-dovanje bi oti{li i doMilo{evi}a. (…) Po ku -{ao sam na}i Milo{evi}a.

32

BOLJE PAKT NEGO RAT

�


SVE PO[TENO, PA KO KOGA ZAVRNEPosljednji susret ex Yu lidera prije velikog praska, Stoj~evac pored Sarajeva, ljeto 1991. godine


Bio je ‘negdje u Srbiji’. Rekao mi je da seprincipijelno slaè s dogovorom i da }emasno zara~unati sve {to su napraviliSrbiji.” (…) rekao sam Bu~aru da u poned-jeljak stupi u kontakt s Milo{evi}em.Polazi{ta za novu politiku Slovenije premaSrbiji koja smo sva trojica potpisala kaonekakav dogovor bila su sli~na sporazumi-ma i dogovorima kakve su u Jugo sla ven -skom odboru sklapali tokom Prvog svjet-skog rata. I tom ponudom su Slovencidokazali da su vrlo sposobni i snala`ljivi

politi~ari. Tom malom narodu treba priznatidarovitost za politiku, spretnost i lukavostkojim je pobijedio Srbe i rasturioJugoslaviju.”

Iz ovoga, u osnovi samoljubivog zapisa

Dobrice ]osi}a, moè se i{~itati da jeTolstoj iz Velike Drenove ve} tada biosvjestan da je Slovenija oti{la i da je svakinaredni “dogovor” , zapravo, kupovanjevremena za kona~no osamostaljenje.Povjesni~ar BBoò Repe, profesor su vre -mene slovena~ke historije sa Filozofskogfakulteta u Ljubljani, pi{e da “Ku~an nijeznao za taj sastanak”, te da “sam Rupelpriznaje da je odvajanje Slovenije odJugoslavije ve} tada bila zavr{eno”.

U tom smislu dana{nji anga`man

Slavena Letice, dakle, nije ni{ta drugonego {to je bio prije dvadesetak godina.Zavla~enje, u kojem se poku{ava u{i}aritine{to medijske slave, ali i ne{to opasnije:izbjegavanje da se “dogovor” Tu|man -

Milo{evi} u Kara|or|evu, 25. marta 1991.ozna~i kao glavna ta~ka u kojoj seJugoslavija raspala. A krivica prebaci naeventualni tajni dogovor Srbije iSlovenije. Ba{ kao {to je onomad svako zasebe poku{avao uhvatiti najbolju prego-vara~ku poziciju, tako se i danaspoku{avaju amnestirati krivice ljudi kojisu najodgovorniji u doga|ajima oko raspa-da Jugoslavije.

Istina, pitanje “da li je Slovenija u raz-druìvanju Jugoslavije vi{e mogla pomo}inama ostalima da rat u Hrvatskoj i BiH nebude tako brutalan”, uvijek }e ostati iznadglava onih koji su se nadali da seJugoslavija moè raspasti mirno. No,ve}inu odgovora na to pitanje sobom jeodnio u grob SStane Dolanc, “gljivar iz[ume Martuljak” nekada{nji drugi ~ovjekTitove nomenklature, mra~ni kontraobav-je{tajac kojem se priznaje da je organiziraoi proveo u djelo ve}inu poslova okoosamostaljenja Slovenije.

[ta je ostavio u amanet Ku~anu, a {tamu je zatajio, vjerovatno nikad ne}emosaznati, ali biv{em slovena~kom predsjed-niku ne moè se odre}i da je najbolju start-nu poziciju u Jugoslaviji uspio iskoristiti.Sve ostalo su pri~e za malu djecu. Pardon,za (Tu|manovog) maloga savjetnikaLeticu. �


SLOVENA^KO-SRPSKI DOGOVOR

MILAN KUČAN U “MLADINI”: “Moj odlazak, odnosno,odlazak slovenačke delegacije u Beograd nije bio tajna,još manje je to bio slovenačko-srpski dogovor oodlasku Slovenije iz Jugoslavije. U Beograd nismo išlimoliti vizu za izlazak iz Jugoslavije, niti smo nikomedrugom htjeli priznati ulogu da odlučuje o sudbinidrugih jugoslovenskih naroda


Grijesi @@eljka Ra`natovi}a Arkana,jednog od najpoznatijih srpskihparavojnih komandanata i biv{egnajmo}nijeg mafija{kog {efa uregionu, danas sustiù njegovu

suprugu, srbijansku folk divu SSvetlanuRa`natovi}. To upu}ene puno i ne ~udi sobzirom da se Arkanova udovica nakonnjegove smrti nastavila baviti istim poslovi-ma. Njeni partneri, saradnici i ujedno za{tit-nici bili su najkrvolo~nije kriminalne“zverke” beogradskog podzemlja koji su2003. likvidirali premijera ZZorana \in|i}a.

Nije se slu~ajno Ra`natovi}ka po ~et -kom ove nedjelje pojavila kao svjedokodbrane LLuki Bojovi}u, vo|i zemunskogklana kojem se u odsustvu sudi uSpecijalnom sudu u Beogradu za vi{e ubis-tava i poku{aja ubistava. Bojovi} je izzatvora u Barseloni li~no zahtijevao daRa`natovi}ka bude njegov svjedok od bra -ne.

Ina~e, Luka Bojovi} je u martu 2003.godine, nakon ubistva DDu{ana Spasojevi}a[iptara, preuzeo rukovo|enje “zemunskimklanom”. Odbjeglim “zemuncima” poma-gao je pri skrivanju, obezbje|ivao imnovac, la`ne dokumente i mjesta stanovan-ja, a oni su zauzvrat izvr{avali njegovenaloge, me|u kojima je i niz ubistava.

Ra`natovi}eva je na sudu svjedo~ilapovodom ubistva BBranka Jevtovi}a Jorgeizvr{enog 2004. godine, za koje se teretiBojovi} sa vi{e pripadnika “zemunskog

klana” - VVladimirom Milisavljevi}emBudalom, Milo{em Simovi}em i SSretkomKalini}em. Na po~etku su|enja, u oktobru2010. godine, Kalini} je priznao krivicu zaubistvo Jeftovi}a i povezao Bojovi}a sazlo~inima koji mu se stavljaju na teret.

LUKA BOJOVI] UBIJAO ZA CECU?Ra`natovi}eva je u sudnici kazala da

ni{ta ne zna o ubistvu Branka Jeftovi}aJorge i drugim zlo~inima za koje se teretiLuka Bojovi}, te da je Bojovi}a upoznalapreko svog pokojnog muà @eljka u vri-jeme kada je Bojovi} bio pripadnik Srpskedobrovolja~ke garde.

Ina~e, Ra`natovi}ku je u vezu sa

Bojovi}em dovela biv{a supruge LLjubi{eBuhe ûmeta Ivana Tulovi}, koja je u vri-jeme ubistva Jevtovi}a bila njegova nev-jen~ana supruga. Ona je objasnila i da jespor izme|u Luke Bojovi}a i Jorge nastaozbog Cece i transfera fudbalera NNikoleLazeti}a. Navodno, Jorga je kao Lazeti}evmenadèr traìo da mu se isplati procenatod {est miliona maraka, koliko je iznosiotransfer iz Obili}a u turski Fenerbah~e2000. godine. Na Cecin mobitel, tvrdila jeTulovi}ka, javljali su se Luka Bojovi} iMilorad Ulemek Legija, koji su Jevtovi}uprijetili smr}u.

Beogradska ~ar{ija, kako saznajemo,spekuli{e da je Bojovi} zbog velike


SVETLANA RA@NATOVI] PONOVO PRED SUDOM

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

Arkanova udovica bi zbog prijetnji smr}u mogla dobitipet godina zatvora, ali i ostati bez dijela vile koji

potraùje Arkanov major Vojkan \urkovi} iz Bijeljinezbog duga od 100 hiljada eura

Regionalna folk diva i bogata Arkanova udovica SVETLANA CECA RAŽNATOVIĆpočetkom nedjelje našla se u sudnici kao svjedok odbrane LUKI BOJOVIĆU, vođizemunskog klana optuženom za desetak monstruoznih ubistava; naši novinari

pišu o pozadini svjedočenja koje je Srbija s nestrpljenjem iščekivala kao i osuđenjima koju Ražnatovićevu čekaju kao optuženu

CECA NACIONALEPRVA DAMA BEOGRADSKOG PODZEMLJA

VO\A ZEMUNACALuka Bojovi}, vo|azemunskog klana,tereti se za izvr{enjei organizacijudesetak likvidacija

ceca:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:31 Page 34


SVI “GRESI” ARKANOVE UDOVICE

��

CECA, KLJU^NI SVJEDOKODBRANE LUKE BOJOVI]A “Luka je pristojan momak, videli smose kada me je zvao na svoju svadbu”


naklonosti prema Ceci odlu~io da joj“skine” du`nika s vrata. Upravo zbog togaje insistirao da se njegova dugogodi{njaprijateljica i du`nik Svetlana Ra`natovi}pojavi na su|enju kao svjedok odbrane.Ona je, me|utim, na sudu odbacila tvrdnjuda se Bojovi} javljao na njen telefon kadaju je zvao Jeftovi}, te izjavila da je notornala` da se ona druìla sa Bojovi}em.

Ina~e, Luku Bojovi}a beogradska~ar{ija tretira kao osvetnika Arkanovogubistva. Bojovi} je prijateljstvo saArkanom po~eo u Erdutu kada se pridruìonjegovoj gardi. Tu je upoznao i MiloradaUlemeka Legiju, koji mu je kasnije obezbi-jedio saradnju sa zemunskim klanom u pro-daji droge.

Ina~e, ovu folk divu u narednim nedjel-jama o~ekuje jo{ nekoliko prili~no neprijat-nih su|enja u Beogradu.

\URKOVI], BIJELJINSKI PAS RATAVe} sljede}eg mjeseca Ra`natovi}evu

~eka ponovljeno su|enje po tu`bi VVojislava\urkovi}a iz Bijeljine, koji tvrdi da muduguje 116.063 eura sa kamatama.Ra`natovi}eva osporava dug \urkovi}u,jer je pare pozajamio njen pokojni suprug@eljko Ra`natovi} Arkan, dok \urkovi}tvrdi da je Arkan uzeo novac za potrebesvoje supruge i to u njenom prisustvu.

Ovaj proces je ina~e bio u zavr{noj fazi,po{to je Prvi osnovni sud krajem 2011.godine naloìo prinudnu prodaju dijelaCecine ku}e radi namirenja duga prema\urkovi}u, ali je krajem januara 2012. pos-tupak izvr{enja obustavljen po{to jeVrhovni kasacioni sud presudu ukinuo jerje usvojio njen zahtjev za reviziju i naloìonovo su|enje. Najvi{i sud je upozorio da

nasljednik odgovara za dugove ostaviocasamo do visine svog nasljednog dijela.

Arkan je prije 15 godina \urkovi}upozajmio 227.000 njema~kih maraka udvije rate u periodu od nekoliko dana iobe}ao da }e mu novac vratiti nakon proda-je fudbalera „Obili}a“ inostranom klubu.Iste godine Arkan otvara Grand Casino uHotelu „Jugoslavija“. Otvaranju je prisust -vovao i \urkovi} koji tom prilikom osvajaglavnu premiju od 210.000 DM. Arkan munudi da bira da li da mu isplati novac iliprepi{e vlasni{tvo nad jednim od stanova uBeogradu koje posjeduje. \urkovi} seodlu~io za stan. Ugovor je potpisan u martu1997. Ceca se na sudu branila time da jestan koji je \urkovi} dobio na osnovu pre-mije, ustvari, vra}eni dug od pozajmice.\urkovi} je, me|utim, Arkanu pozajmio

novac u julu 1997., nekoliko mjeseci nakon{to je postao vlasnik tog stana, iako je Cecatvrdila da je kazino otvoren tek u septembru1997. Ona, me|utim, sudu nije dostavilanikakve dokaze koji potvr|uju njenu tvrd-nju.

Ina~e, Ra`natovi}kina vila bila je podhipotekom koja je upisana kao garancija da}e uplatiti dràvi jo{ 500.000 eura, od mili -on i po koliko joj je presudom Vi{eg suda uBeogradu odre|ena kao nov~ana kaznazbog protivpravnog prisvajanja novca odprodaje fudbalera kluba “Obili}“ na ~ijemje ~elu bila. Nakon {to je ovu obavezuizmirila izbrisana je hipoteka s ku}e.Arkanova udovica je u toj ku}i izdràlakaznu ku}nog zatvora na koju je, nakonsporazuma sa tuìla{tvom o priznanju krivi -ce, osu|ena zbog protivpravnog prisvajanja



�

Jo{ jedna istraga protiv Cece po~ela je2003., poslije hap{enja u policijskoj akciji„Sablja“. Prilikom pretresa njene vile upopisu nelegalne „imovine“ prona|ene utajnim bunkerima njene ku}e zaveden jearsenal naoruànja dostojan omanjekasarne. Upisano je ukupno 88 komadaraznog naoruànja, o kome danas nemarije~i osim o nekoliko primjeraka pi{tolja irevolvera s ne{to municije. Ceca je tadatvrdila da u ku}i postoji jedna prostorija ukoju je samo Arkan imao pristup i da nijeznala {ta se sve u njoj nalazi. Policija je,prema potvrdi o oduzetim predmetima iz

17. marta 2003., u Cecinoj ku}iprona{la arsenal oru`ja koji ~ine pi{toljimarke „CZ99”, „luger“, „VDZ“, revolveri„Smith&Wesson“, „troper“, vi{e razli~itihvrsta metaka, prigu{iva~ za hekler, dvogle-di, objektivi, no`, kape sa prorezima,slu`bene lisice i lisice za vezivanje pal~eva.Iako je Svetlana Ra`natovi} tvrdila da nezna {ta se sve nalazilo u ku}i, me|u zapli-jenjenim predmetima su i dva oruàna listana njeno ime – za pi{tolje marke „CZ“ i „val-ter“. Danas se govori o «svega» 11 pi{toljakoji su Ceci, po njenim rije~ima, preostalikao bolna uspomena na Arkana. �

“SABLJA” U CECINOJ VILI

Oružani listovi na Cecino ime

KOLIKI SU DUGOVI RA@NATOVI]EVIH Vojkan \urkovi}, organizator etni~kog ~i{}enja u Bijeljini, od Cece traì dio ku}eRa`natovi}evih


novca od transfera 10 fudbalera “Obili}a” inedozvoljenog drànja 11 pi{tolja.

Advokati Vojislava \urkovi}a traìli suzabranu prodaje vile Ra`natovi}evih jerfolk diva nema drugih prihoda s obzirom daje kompanija Ceca Music registrovana nanjenu sestru LLidiju Ocokolji}. Godi{njadobit ove firme u 2010., prema podacimaprivrednog registra, iznosila je oko 120.000eura. U 2009. njena firma je poslovala sagubitkom od oko 20.000 eura.

Ina~e, Vojkan \urkovi}, zvani Pu{kar,~ovjek koji od Svetlane Ra`natovi} traìpreko sto hiljada eura, tokom rata u BiHbio je major Srpske dobrovolja~ke garde@eljka Ra`natovi}a Arkana. Jedan od pre-dratnih vo|a Delija, navija~a Crvenezvezde. U Semberiji predstavlja simbolbrutalnog etni~kog ~i{}enja, pra}enogplja~kom hiljade bo{nja~kih ci vi la.Zahvaljuju}i svijetlom liku “humaniste”,kako je sebe volio zvati, ~esto je u ratnimgodinama bio udarna tema na programimaCNN-a ili BBC-a.

Od prvog dana rata u BiH bio je ~lankomisije SAO Semberije i Majevice zarazmjenu zarobljenika, poginulih i civila,koju je kasnije verifikovala Skup{tina RS.

Komisija je formirana nakon {to se

uvidjelo da se povremenim ubijanjem civi-la, pa ~ak ni ru{enjem dàmija, ne}e udovoljnoj mjeri mo}i ostvariti planetni~kog ~i{}enja. Rad komisije sastojao seu evidentiranju i prebacivanju kompletnihporodica preko linije sukoba, naj~e{}e upravcu Tuzle.

\urkovi} je za ovaj “humani” posaoovla{tenje dobio od MMom~ila Kraji{nika,{to je dokumentirano i u Haagu. Sa svojim

pot~injenima iz bijeljinske policije bio jeizvr{ilac etni~kog ~i{}enja i plja~ke preko30.000 Bo{njaka.

Prisilno prebacivanje Bo{njaka izBijeljine vr{eno je naj~e{}e no}u. @ene,djeca i stariji, obi~no u pidàmama,kamionima su prebacivani do linije raz-grani~enja \urkovi} je prisilne odlaske izBijeljine debelo napla}ivao! Svi gra|ani suoplja~kani, ba{ kao i njihove ku}e. Ta tortu-ra je trajala tokom ~itavog rata. Do kraja1994. godine {leperima je Vojkan iseliokompletnu Janju. Mu{karci koji su imali daplate od 3.000 do 5.000 njema~kih marakanisu i{li na kopanje rovova, nego supreba~eni u inostranstvo. Potom je osnovaoi svoju agenciju za razmjenu kojoj je daoime „Evropa“.

Fond za humanitarno pravo iz Beogradajo{ 1992. godine zabiljeìo je i dokumenti-rao po~etak etni~kog ~i{}enja u Bijeljini.Vojkan \urkovi} odmah je identifikovankao izvr{ilac koji je uzimao novac od civi-la. O njegovom humanitarnom “radu” pos-toje hiljade izjava i svjedo~enja. Tuìla{tvoBiH 2005. godine je pokrenulo istragu.\urkovi} je uhap{en i nakon mjesec danapritvora pu{ten.

Na su|enjima pred Ha{kim tribunalom


SVI “GRESI” ARKANOVE UDOVICE

VRAĆANJE DUGOVA:Beogradska čaršijaspekuliše da je Bojovićzbog velike naklonostiprema Ceci odlučio da joj“skine” dužnika s vrata.Upravo zbog toga je insis-tirao da njegova dugogo-dišnja prijateljica i dužnikSvetlana Ražnatović budenjegov svjedok odbrane

NAJVE]A SRPSKA FOLK IKONAU KRIMINALNIM VODAMA Cecinim anga`manom u brojnimkriminalnim radnjama bavilo senekoliko beogradskih sudova


~esto je spominjano ime Vojislava\urkovi}a, koga su mnogi svjedoci, poseb-no na su|enju SSlobodanu Milo{evi}u,imenovali kao “osobu blisku @eljkuRa`natovi}u Arkanu, od koga je dobio i ~inmajora Srpske dobrovolja~ke garde”, ali i~ovjeka koji je “organizovao progon musli-mana iz Janje kod Bijeljine”.

I sam Milo{evi} je \urkovi}a èstokooptuìo navode}i da je “re~ o kriminalcu izVelinog Sela kod Bijeljine” i da je poonome {to je on znao, “\urkovi} plja~kao iodvodio ljude i radi toga je vi{e puta hap{eni protiv njega su podno{ene krivi~ne pri-jave”.

CECINA IMOVINA U BIJELJINICeca Ra`natovi} i \urkovi} su deceni-

jama bili u dobrim poslovnim odnosima.Ona je od Vojkana redovno dobijala novacod iznajmljivanja nekretnina u Bijeljini,koje je \urkovi} poslije ubistva @eljkaRa`natovi}a Arkana preveo na njeno ime.Zbog toga {to \urkovi}u nije vratila116.063 eura, Prvi osnovni sud naloìo jeprodaju 140 kvadratnih metara ku}e poz-nate pjeva~ice. Me|utim u obnovljenompostupku Ceca osporava taj dug.

Ro~i{te u Vi{em sudu u Beogradu nas-tavlja se 10. decembra, kada }e Komer cijal -na banka sudu dostaviti informacije o sefukoji je pokojni @eljko Ra`natovi} Arkanimao u toj banci.

Dva dana kasnije Ra`natovi}ka }e semorati pojaviti u Prvom osnovnom suda,gdje se njoj i njenom zetu PPredraguOcokolji}u sudi za nasilni~ko pona{anjeprema direktoru FK Mladi proleterAleksandru Olarevi}u.

Fudbalski klub “Obili}“ SvetlanaRa`natovi} naslijedila je od suprugaArkana, a od 2000. predsjednik je kluba.2003. tokom akcije Sablja, Ra`natovi}ka jeuhap{ena zbog saradnje sa zemunskimklanom i ostala je u pritvoru 4 mjeseca.Tada je policija protiv nje podnijelakrivi~nu prijavu, koja je tereti da je nelegal-nom prodajom igra~a o{tetila klub i dràvuza 11,3 miliona eura i 480 hiljada dolara.

U prisvajanju prihoda od transferaupla}ivanjem i podizanjem novca sa privat-nih bankovnih ra~una Ceci je pomagalai AArkanova kuma SStanislava ô~orovskaPoletan koja je u zatvoru jer je zakrijum~arenje skoro pola tone kokainaosu|ena pred Osnovnim sudom u Skopjuna 14 godina i 6 mjeseci. U serijalu InsajderTV B92 Ra`natovi}ka je u skoro svih {estnastavka apostrofirana kao jedan odklju~nih karika takozvane fudbalske mafije.

Presudom Vi{eg suda u Beogradu,izre~enom na osnovu sporazuma opriznanj u krivice koji je Ra`natovi}evazaklju~ila sa tuìla{tvom, ona je u zamjenuza godinu dana ku}nog zatvora i vra}anja

milion i po eura dràvi priznala da je pro-tivpravno prisvajala novac od transfera 10fudbalera FK “Obili}“ u inostrane klubovei bez dozvole dràla 11 pi{tolja. Kako je~etiri mjeseca provela u pritvoru tokomakcije “Sablja” 2003. godine, folk diva jebila zatvorena u svojoj vili jo{ osam mjese-ci, a njena sestra oko ~etiri i po mjeseca.

Me|utim, sada Ra`natovi}evoj i njenonzetu Ocokolji}u za nove optu`be prijetekazne zatvora i do pet godina.

U pitanju je sukob koji je prije ~etirigodine izbio izme|u Ra`natovi}eve iOcokolji}a sa direktorom FK Mladi pro-leter Aleksandrom Olarevi}em, koji je pro-tiv njih i podneo krivi~nu prijavu i za prijet-

nje smr}u. U optu`nici Prvog osnovnogsuda u Beogradu, navodi se da jeRa`natovi}eva vrije|ala Olarevi}a: „„Pi*kojedna, krade{ klub od moje siro~adi, da jeArkan ìv, ti sigurno ne bi tako radio. Ti nezna{ ko stoji iza mene, koji ljudi i kojeinstitucije.“

No, ono {to je bitno, jeste Cecinanga`man u brojnim kriminalnim radnjamakoji nije nimalo naivan. Arkanov duh jenastavio da ìvi u liku i djelu SvetlaneRa`natovi}, koja je godinama uspijevala daodrì biznis koji je zapo~eo njen mu`.Najbolji primjer njenih veza sa kriminalci-ma jeste pri~a o “~ekiranju” @@eljkaMitrovi}a, vlasnika televizije Pink. Naime,Ceca je svojim kriminalcima rekla da je@eljko “pun kao brod” i tako im sugerisalada ga uvrste u svoje planove otmica i ucj -enji vanja. Kada je za ovo ~uo @eljkoMitrovi}, odlu~io je da Ceci zabrani pristupna TV Pink. No, zbog velike Cecine slave,a vjerovatno i zbog pritiska razli~itih struk-tura, kako iz vlasti tako i svijeta kriminala,@eljko je popustio i vratio Cecu na Grandparadu.

Svjedok saradnik na su|enju za ubistvoZorana \in|i}a DDejan Milenkovi} Bagzitvrdio je da je DDu{an Spasojevi}, ubijeni {efzemunskog klana, pozajmio Ra`natovi}kimilion eura bez kamate i da mu ona ovajnovac nije vratila. Tako|er je otkrio da je onkumi Svetlane Ra`natovi} pozajmio250.000 eura sa kamatom od tri posto i damu taj novac nikada nije vra}en.

Upu}eni izbori tvrde da su Arkanovepare od plja~ke, {verca, kra|e, reketa navrijeme zavr{ile na nekim egzoti~nimostrvima. Ceca s njima, tvrde oni, moè uSrbiji da kupi slobodu ili, u krajnjemslu~aju, ku}ni pritvor za sva kriminalnadjela koja joj se stavljaju na teret. �



CECA NA SU\ENJU BOJOVI]U “Hteli bi na silu da me proglase za mafija{icu”

ARKANOVA NASLJEDNICA: Arkanov duh je nastavioda živi u liku i djeluSvetlane Ražnatović, kojaje godinama uspijevala daodrži biznis koji je započeonjen muž

@eljko i SvetlanaRa`natovi}




EKSKLUZIVNO

IZ AL@IRA ODMAHU MOSTARVahid Halilhodì} proteklog vikenda

vaha:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:34 Page 40

Vahid Halilhodì} Vaha je 19.novembra izborio, ili se izborio, iza tre}e svjetsko prvenstvo usvom ìvotu. Prvo je 1982. kaofudbaler igrao za reprezentaciju

Jugoslavije na Mundijalu u [paniji. Pa jeonda kao trener osigurao nastup najboljojekipi Obale Slonova~e na Svjetskomprvenstvu u Ju`noj Africi 2010. godine. Ali,jug afri~kog kontinenta te godine nije vidio,jer je smijenjen s funkcije selektora zboglo{eg rezultata na Afri~kom kupu nacijakoji je prethodio najve}oj svjetskojfudbalskoj smotri, mada to nije bio ni jedinini pravi razlog. U ovom mjesecu je, pak,nakon dvome~a u baraù protiv BurkineFaso, i reprezentaciji Alìra omogu}ionastup na Svjetskom prvenstvu, u Brazilusljede}e godine. Ne}e se, valjda, opet desitida ga smijene. Ma ne, to nije realno!

MOJI RODITELJI, BRA]A I JA“Kada smo pobijedili Burkinu Faso

pro{li utorak i plasirali se na Svjetskoprvenstvo u Brazilu, prvi put sam zaplakaoposlije utakmice. Mnogi su mislili da je tosamo zbog plasmana Alìra na Svjetskoprvenstvo, me|utim to je bila mje{avinaodu{evljenja i àlosti za mojim bratom

Salemom, pred godi{njicu njegove smrti.Kada je sudija odsvirao kraj utakmice,pogledao sam u nebo i rekao: Zala, ovo jeza Tebe!”, govorio nam je Halilhodì}pro{le nedjelje u kafi}u u prizemljuposlovno-stambenog zdanja na mostarskojMusali, na mjestu gdje je nekada bilaTitova vila, a u kojem je kupio stan. Do{aoje u Mostar na prvu godi{njicu smrti svogbrata SSalema Halilhodì}a Zale, legen dar -nog fudbalera Veleà, koji je Vahida vodiovrlo nezgodnim fudbalskim putevima inajvi{e je uticao na njegov fudbalskirazvoj: ““Salem je stariji od mene desetgodina. Bio je profesor matematike i fizikeu Mostaru, a u isto vrijeme je igrao fudbalu Veleù. I radio je u {koli sve dok nijepostao standardni prvotimac. Igrao je tzv.duplog centarfora, tako je to tada bilo uVeleòvoj formaciji. Bio je tre}i vezni, kojije igrao na rekuperaciji, a u fazi napada toje bio dupli centarfor koji je imao zadatakda pravi slobodne prostore za Du{kaBajevi}a.”

Vahid je imao petoricu bra}e i ~etvrti jepo starosti: HHasana, preminulog prije petgodina, potom Salema, zatim EEsada, koji jepoginuo 1969., te EEnu i MMemsura, koji idanas ìve u Jablanici, u kojoj je Vaharo|en 1952. godine. Imaju, izme|u ostalih,i ro|aka AAhmeda, koji je biv{eg repre zen -tativca BiH HHasana Salihamidì}a odveo uHamburg, u kojem je ovaj ostvario zavidnu

karijeru, pa je potom igrao i za Bayern iJuventus. ““Samo najstariji i najmla|i mojbrat nisu igrali fudbal. Esad je bio izuzetantalenat, centarfor Turbine iz Jablanice i kozna dokle bi dogurao da nije tako mladoti{ao... Eno, ~iji sin Adis danas igra uTurbini, tako|e je bio dobar fudbaler, istodupli centarfor. I svi smo bili napada~i.Stadion Turbine je sto metara od na{e ku}ei mladost sam proveo na tom terenu igraju}ifudbal, ali i ku}i, u~e}i. Malo knjiga, malolopta. A, {ta si drugo mogao u Jablanici,pored {kole? Ne moè{ se baviti kuglanjem,golfom, a ne moè{ ni bob voziti. Pa je odmalih nogu lopta uvijek bila tu negdje, umojoj blizini”, veli aktuelni selektorselekcije Alìra: ““S tim da ja nikada nisamigrao u Turbini, kako se moè pro~itati unekim ‘mojim biografijama’. Fudbal sampo~eo trenirati u Veleù, tek sa {esnaestgodina.”

Leo Hrvi}, trener u omladinskompogonu Veleà, gledao je Vahu na nekimturnirima, da li {kolskim ili kakvim ve}, nemoè se toga ni Vaha sjetiti, i rekao Salemuda ga dovede na trening. Vaha je tada imao{esnaest godina, stanovao je u |a~komdomu i bio odli~an |ak u srednjojelektrotehni~koj {koli u Mostaru, jer je uJablanici {ezdesetih godina nije ni bilo. I,kako je oti{ao na jedan trening Veleà takoje u tom klubu i ostao. ““Kada sam imaoosamnaest godina, bila je dilema da li da


VAHINA TOTALNA ISPOVIJEST

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

VAHID HALILHODŽIĆ je prošle nedjelje, kao selektor reprezentacije Alžira, izborio svoje treće svjetsko prvenstvo u nogometu; prethodno je kao reprezentativac

bivše SFRJ nastupao u Španjolskoj, a kao selektor Obale Slonovače i toj ekipi jeobezbijedio SP u Južnoj Africi; nekoliko dana nakon trijumfalnog plasmana na“Svjetsko prvenstvo” u Brazilu, VAHA je stigao u Mostar na godišnjicu smrti

svog brata SALEMA i u razgovoru sa našim novinarom prisjetio se svog uzbudljivog i blistavog životnog i sportskog puta

MOJA SENTIMENTALNA AUTOBIOGRAFIJA

OD VRHA DODNA I NAZAD

VAHID HALILHOD@I], PRVI PUT ZA MEDIJE


nastavim {kolovanje na elektrotehni~komfakultetu, pa da radim u hidroelektranamaili u Granitu, ili da nastavim fudbalskukarijeru u Veleù koji mi nudi ugovor.Kaè meni rahmetli Salem: Ma, potpi{i tiugovor, fakultet se vazda moè zavr{it. Amajka je, pritom, stalno govorila: Moj sine,kakav fudbal, ganjaj ti {kolu. Sje}am se,kad sam u Veleù primio prvu platu, odniosam je ocu. Dajem mu pare, a on pita: Gdjesi ovo ukro? A on je radio u Granitu i nijemogao vjerovati kolika je moja plata. Jo{kaè: Hajd’, nosi ovo. Moji roditelji nisumogli vjerovati da igra{ fudbal i da ti jo{neko za to pla}a”, prisje}a se na{sagovornik, koji je u karijeri trenirao iRonaldinha i DDrogbu.

REPREZENTATIVNE TRAUME Ne}emo robovati u ovom tekstu

statisti~kim podacima. Jer, kao {to znamo,statistika je ta~an zbir neta~nih podataka.Znate na {ta mislimo: broj utakmica i brojpostignutih golova. No, jedan je Vahin

uspjeh bio itekako vaàn i za Vele` i zagrad Mostar. Osvajanje Kupa Mar{ala Tita1981., u utakmici koju je Vele` protivsarajevskog @eljezni~ara odigrao u maju tegodine u Beogradu i pobijedio 3:2, a on jepostigao dva pogotka: ““Prije te utakmice naTerazijama je 25.000 du{a, a nisu to bili nimuslimani, ni Srbi ni Hrvati, nego Mostarci

koji su do{li bodriti Vele`, ‘klanjalo’ iizgovaralo moje ime. I mene poslije teutakmice zove sekretar komiteta u Mostarui kaè mi da bih ja morao da se ogradim odtog ‘slu~aja’. A, {ta sam mu nagovorio...Vi{e me nikad niko nije zvao iz komiteta.”Kad su se igra~i iz Beograda vratili uMostar, Vahu je na rukama, od stadiona pod

42

EKSKLUZIVNO

�


ŽAL ZA BRATOM: “Kada smo pobijedili Burkinu Faso prošli utorak i plasirali se naSvjetsko prvenstvo u Brazilu, prvi put sam zaplakao poslije utakmice. Mnogi sumislili da je to samo zbog plasmana Alžira na Svjetsko prvenstvo, međutim to jebila mješavina oduševljenja i žalosti za mojim bratom Salemom, pred godišnjicu

njegove smrti. Kada je sudija odsvirao kraj utakmice, pogledao sam u nebo i rekao:Zala, ovo je za Tebe!”

BRAT, UÎTELJ, UZORSalem Halilhodì} bio je legendarnifudbaler zlatne generacije Veleà

CIJELI AL@IR NA ULICA,MAPlasaman svoje nacionalne selekcije na SP milioniAlìraca proslavili su u nezapam}enom transu

Foto: Reuters


Bijelim brijegom do Musale, nosilo ko znakoliko hiljada Mostaraca. A to mu se desilojo{ jednom - kada je omladinska repre zent -acija Jugoslavije postala prvak Evrope, aHalilhodì} bio najbolji strijelac i igra~ togturnira. ““Na tom putu ulicama Mostaranisam stao na zemlju, pa sam na Musali paou nesvijest od umora!”

Iste godine pre{ao je u tada jakifrancuski Nantes, ali je i reprezentacijaJugoslavije, ~iji je selektor bio MMiljanMiljani}, obezbijedila plasman na Mundijal1982., osvojiv{i prvo mjesto u svojojkvalifikacionoj grupi, ispred Italije. ““To jeto moje lo{e iskustvo sa svjetskimprvenstvima. Miljani} i Fudbalski savezJugoslavije mi godinu dana, zbog kvali fika -cija, nisu dali da odem u inostranstvo 1980.,premda sam sa dvadeset i osam godina,takva su pravila tada bila, stekao taj uslov.Valjda da im budem na oku. I iako sam bionajbolji igra~ u kvalifikacijama, naMundijalu u [paniji do|e do promjenetaktike”, kaè Halilhodì}. A promjenaMiljani}eve taktike sastojala se u tome dasu u napadu igrali veznjaci: SSafet Su{i},Vladimir Petrovi} i EEdhem [ljivo, te krilaIvica [urjak i ZZlatko Vujovi}. Dakle, napadbez klasi~nog centarfora!?: ““Vrlo sam te{koproìvljavao to {to ne igram u [paniji,mada sam u svakoj utakmici ulazio s klupe.Vrijedno sam radio, ali ni s kim nisampri~ao. A moje li~ne ambicije su bile dabudem najbolji strijelac Svjetskogprvenstva. Jer, imao sam stra{ne saigra~e -Papeta, Piòna..., koji su radili zacentarfora. Prije nekoliko godina do{aosam u Sarajevo, da odrìm neka predavanjana Trenerskoj {koli, a i Miljani} je bio tu.Pozdravio sam ga samo iz po{tovanjaprema starijem ~ovjeku, jer ipak imam ja imalo ku}nog odgoja. Pita me tada da li samjo{ uvijek ljut. Kaèm ja da jesam. Teknakon tre}eg poku{aja da mi uop{te ne{tokaè na tu temu, izgovorio je: ‘Priznajem,pogrije{io sam tada. To sam tek vidionakon Svjetskog prvenstva.’ Ta traumakoju mi je priredio Miljani} drì me i sada.”A kao treneru desila mu se “bolna situacija”i sa reprezentacijom Obale Slonova~e, o~emu smo ve} pisali u uvodu ovog teksta.

DRAGO MI JE ZBOG ÎTAVE BiHNa istom Prvenstvu sudjelovala je i

najbolja selekcija dràve koju sada vodi -Alìra. Tada su njihove najve}e zvijezdebili, usput i najbolji igra~i Alìra u njegovojfudbalskoj istoriji, LLakhdar Belloumi iRabah Madjer. ““Madjera vi|am, aBelloumi je radio sa B-selekcijom Alìra, ukojoj nastupaju samo igra~i koji igraju udoma}em prvenstvu. I obojica se ‘vrte’ okoFudbalskog saveza Alìra. Ma, svi ti biv{iigra~i, kako ovdje tako i tamo, misle damogu voditi reprezentaciju, a samo je jedno

43

VAHINA TOTALNA ISPOVIJEST

Vahid Halilhodì} ne voli politiku, niti jepolitika ikada njega voljela. “U Fra ncuskojsam se druìo i sa Mitte rrandom, i saChiracom, i sa Sarko zyjem u ~ijoj samku}i bio nekoliko puta, i sa MartineAubry sam prijatelj, ona je k}erkaJacquesa Delorsa... Jednom sam uìvotu glasao: za nezavisnost Bosne iHercegovine 1992. godine! Ali, ne zanezavisnost ove BiH. Za sada{njuBosnu i Hercegovinu ne znam ni da li jedràva, {ta je ovo!? To je samo dràvagdje neki lopovi mogu da kradu. Ja samFrancuz, nosilac Legije ~asti. @ivim u

~itavoj Francuskoj. I zamjeraju mi kadkaèm da sam Francuz. Neka te patriotedo|u kod mene i nek’ mi to kaù. Ja samgradu Mostaru dao toliko stvari. Prvisam se u Mostaru suprotstavio JNA,prvi sam u ovom gradu ranjen. Bio samnajbogatiji Mostarac prije rata. I, znate liu ~emu sam iza{ao iz Mostara? Ufarmerkama i ko{ulji, da sa suprugom idvoje djece ìvim u Parizu u stanu kojinije imao ni trideset kvadrata.” Poredmjesta na kojem je bila ku}a nekada{njegigra~a i direktora Veleà, na Rondou, vi{enikada ne}e pro}i! �

VAHA FRANCUZ

“Bio sam najbogatiji Mostarac, a uratu sam iz Mostara izašao ufarmerkama i košulji”

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA

��

PODIJELJENAOSJE]ANJAU Mostaru su mi sedesile i najljep{e inajru`nije stvari

PODIJELJENAOSJE]ANJAU Mostaru su mi sedesile i najljep{e inajru`nije stvari


mjesto”, govori Vaha. A sada je vo|anjegove reprezentacije MMadjid Bougherra,koji je postigao pobjedonosni pogodakprotiv Burkine Faso: ““Jedino su on i jo{jedan igra~ ostali iz selekcije koju je vodioselektor prije mene. Veliki je problem teekipe {to igra~i nisu standardni u timovimaza koje igraju. Imam pet centarfora, ali svisu rezerve.” Dodu{e, standardan je EEl ArbiHillel Soudani, iz zagreba~kog Dinama,ekipe koju je Vaha trenirao prije tri godine.No, umalo nije dao autogol u 93. minutiutakmice protiv Burkine Faso. Ipak, mladaje to ekipa, pa joj zaèlimo puno uspjeha uBrazilu!

U Alìru Vaha ima odli~ne uslove za radi ugovor do kraja Svjetskog prvenstva uBrazilu. A Alìr ìvi za fudbal. Slavljenakon plasmana u Brazil jo{ uvijek traje,me|utim posljedice su, naàlost, tragi~ne -desetine mrtvih. Na izvla~enju grupa 6.decembra u zemlji doma}ina narednogSvjetskog prvenstva na{a reprezentacija }ebiti u drugom, a Alìra u tre}em {e{iru. [tozna~i i da moèmo biti u istoj grupi. A akose to desi, za koga }e navijati Vaha, pitamoga: ““Boga mi, ja sto i jedan posto za Alìr!Da pobijedi... Kad idem na izvla~enje,uvijek izvu~em najgoru i najteù grupu.Ali, moram i}i jer trebamo izabrati mjestogdje }emo boraviti tokom Svjetskogprvenstva. A Bosna i Hercegovina imakvalitetnu ekipu. Iako Srbija u ovomtrenutku mo`da ima najkvalitetnije igra~eod svih reprezentacija iz regije. Ali, imatidobre igra~e i imati dobru ekipu nije isto.To su dva potpuno razli~ita pojma. Fudbalje puno kompleksniji nego {to to mnogimisle. Uglavnom, reprezentacija BiH imaizvanredne pojedince, kvalitetnu ekipu,koja nekada igra i sa malo non{alancije, iizuzetno mi je drago i zbog Papeta, i zbogigra~a, i zbog ~itave Bosne i Hercegovine”,isti~e Vahid Halilhodì}.

Prije po~etka na{eg razgovora VahidHalilhodì} nas je pitao za broj telefonaElvedina Begi}a, predsjednika Fudbalskogsaveza BiH. Nazvao ga je odmah, jer suBegi}u obili auto, i predstavio se kao biv{iMostarac. ““Ovdje vam sve mogu oprostitiosim uspjeha. To je takav prostor, svakasredina je, vi{e-manje, ista. [ta su ovdjemoral i etika? To ne vaì. I svaki moj susretsa Mostarom vi{e je bolan nego sretan, vi{eme obuzimaju negativne nego pozitivneemocije. Ne volim do}i u Mostar! Ovdje suu ratu htjeli da me ubiju, oplja~kali su me,zapalili mi ku}u. Ipak, vrlo sam ponosan nataj period. A, slu~ajno sam iza{ao izMostara, ina~e vi{e ne bih bio ìv! Ali, kadslu{am jednu nanu iz Srebrenice, koja jeizgubila sedamnaest ~lanova porodice...Kada samo ~uje{ rije~ - Srebrenica, nesmije{ se ni poàliti, ni kukati. Ovoj dràvisam toliko toga dao, a ni{ta nisam dobiozauzvrat. Bio sam naivan, mislio sam da se

borimo protiv fa{izma. Ma, kakav fa{izam?Gledalo se samo ko }e vi{e ukrasti. A kadato kaèm, onda ~ujem da za mene govore dase pederi{em. Zato mi je i drago zboguspjeha na{e reprezentacije u kvalifi ka -cijama za Brazil. Pokazali smo da na ovim

prostorima ljudi mogu igrati zajedno, ìvjetizajedno. Mada su neki i tugovali zato {to senjihova reprezentacija plasirala na Svjetskoprvenstvo”, zavr{ava razgovor s nama Vaha,koji je ““fudbalu vje~no zahvalan; puno sammu dao, puno mi je vratio.” �


EKSKLUZIVNO

Vahid Halilhodì} u Mostaru, ipak, nije“izbjeglica”. Ima stan u zgradi gdje jenekada bila Titova vila, u koju Josip Broznikada kro~io nije. A kad smo ve} kodMar{ala, Vaha ga nije uspio upoznati:“Bila je jedna prilika. Vodili su

prvotimce Veleà u Bugojno, mislim daje bila 1971., da upoznaju Tita.Me|utim, za Boru Primorca i za mene,kao najmla|e prvotimce, nije bilomjesta. Valjda su trebali uvaliti nekebudè.” �

“SPLET” OKOLNOSTI

Jednom nisam vidio Tita Maršala

Promocija nove linije proizvoda "Sim -plicity" odràna je 24.11.2013. godineu Domu mladih. Tehnolo{ki una prije -|enu kolekciju aparata koji pamteosobna pode{avanja i programskeodabire zajedno su sve~ano preds ta -vili generalni direktor GorenjeCommerce d.o.o. Uro{ Marolt ipopular ni pjeva~ Halid Be{li} u pris-ustvu dvije stotine poslovnih partnera izvanica iz svijeta businessa. KolekcijaSimplicity, nasljednica jedne od najus-pje{nijih prodajnih kolekcija aparata,ve} je dostupna na prodajnim mjesti-ma {irom Bosne i Hercegovine.

Promocija nove "Simplicity" kolekcije

Tehni~ki unaprije|eni i privla~no dizajnirani proizvodi ve} na trì{tu BiH

�



Mirsada Balji} u Sarajevo jedo{la iz Neuma po~etkom1992. godine. Otvorila je malugaleriju u naselju Ciglane inamjeravala tu raditi, slikati i

ìvjeti mirnim ìvotom. Optimisti~na iuvijek vedrog duha, nije ni slutila da }e sesamo nekoliko sedmica kasnije njen ìvot,kao i ìvoti svih Sarajlija i Bosanaca iHercegovaca, zauvijek promijeniti.

„Po~eo je rat i, odjednom, bila sam‘zaglavljena’ u opkoljenom Sarajevu,nisam se vi{e mogla vratiti u Neum... U tovrijeme stanovala sam u blizini regionalnog{taba Armije BiH i na poziv DerveHarbinje ubrzo sam se priklju~ilaUmjetni~koj ~eti“, pri~a Mirsada Balji}.„Naravno, u to vrijeme nismo mogli nipretpostaviti da }e rat trajati toliko dugo.Mislili smo da }e sve biti zavr{eno zadesetak, petnaest dana...““

Za Mirsadu i njene sarajevske prijateljeMustafu Skopljaka, Stijepu Gavri}a, EdinaNumankadi}a, Nusreta Pa{i}a, Avdu @igu,Almu Suljevi}, Anu Kova~, RadoslavaTadi}a i druge likovne umjetnike i

umjetnice, njihov rad ubrzo je postaonjihovo oru`je i jedino uto~i{te protivratnog bezumlja u kojem su se zatekli. „„Toje bio jedini na~in na koji smo mi znali dase borimo. U Umjetni~koj ~eti ve} su bilimuzi~ari i pjeva~i narodne i zabavnemuzike, a sa mojim dolaskom formiran je itaj likovni ‘ogranak’ ~ete. Tu su biliprakti~no svi umjetnici koji su tada ìvjeli uSarajevu“, pri~a Balji}eva. „„Rat je ve}uveliko trajao, a mi i dalje kao da nismo bilisvjesni da se sve to doga|a nama. I dok smose osvijestili, prolazili su mjeseci, pa igodine...“

KEMINA FOTOGRAFIJAU posljednjoj sedmici oktobra 1992.

u Kamernom teatru 55 otvorena je prvavelika izlo`ba u opkoljenom Sarajevu,nazvana Umjetnici Sarajeva zaslobodnu Bosnu i Hercegovinu. StotineSarajlija, riskiraju}i ìvote i uprkossvakodnevnim granatiranjima, do{li suna otvorenje.

„Izlo`ba likovnih umjetni~kih djelapoznatih likovnih umjetnika iz Bosne iHercegovine i iz Sarajeva ima vi{enamjena. Jedna od namjena je da to budesvojevrsni dijalog sa svijetom i da sepokaè da se unato~ topovima i granatama,

PAT-ovima i PAM-ovima, snajperima ijuri{nicima, ìvi i stvara na{a doma}aumjetnost“, rekao je tada na otvaranjupostavke akademik SSeid Hukovi}.

„Kada smo napravili tu izlo`bu,umjetnici su prvi put dobili paketehumanitarne pomo}i“, govori MirsadaBalji}. „„Sve smo organizovali sa punoentuzijazma i nade. Okupili smo tim


PRIÂ O UMJETNI^KOJ ÊTI ARMIJE BiH (2)

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

arhiv MIRSADE BALJI]

U oktobru 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, uKamernom teatru 55, otvorena je izložba „UmjetniciSarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu“ na kojoj

su svoje radove predstavili likovni umjetnici - pripad-nici Umjetničke čete Prvog korpusa Armije BiH; dvije

godine kasnije, postavka je gostovala u Narodnojgaleriji Ljubljana, gdje ju je vidjelo hiljade posjetilaca,

a svečano je otvorio tadašnji predsjednik Republike Slovenije MILAN KUČAN

“Iz Sarajeva smo 1994. u vojnom avionu na putu zaLjubljanu nosili slike, a vratili smo se - umjesto

hrane - s koferima punim knjiga...“

VOJNICI IZATELJEA

ISPRED AKADEMIJE LIKOVNIHUMJETNOSTI, OKTOBAR 1992.Pripadnici Umjetni~ke ~ete pozirajuKemalu Hadì}u za plakat prve ratneizlo`be u opkoljenom Sarajevu

umjetnicka ceta2:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:42 Page 46

umjetnika, oti{li na Likovnu akademiju itamo odràli sastanak i za manje od mjesecdana smo napravili izlo`bu. Tu, ispredLikovne akademije, Kemal Hadì} jesnimio i na{u zajedni~ku fotografiju zaplakat izlo`be. Dok je Kemo snimao, izanas su padale granate - to je ~ak ostalozabiljeèno na jednom snimku...“ Plakate je{tampala {tamparija Polet, a kako nije bilodovoljno papira, {tampali su ih na pole|inireklame za ~arape Jasna. Za medijskupromociju bili su zaduèni JJasminDurakovi} i FFuad Hadìomerovi}. Na toj,prvoj izlo`bi u~estvovalo je tridesetakumjetnika, sa oko 40 djela. Izlo`bu uKamernom teatru otvorio je general ArmijeRBiH MMustafa Hajrulahovi} Talijan.

„Taj ~ovjek bio nam je zaista velikapodr{ka u svemu {to smo radili. Bio jeomiljen me|u nama umjetnicima. Nije biosamo vojnik i borac, nego i po{tovalacumjetnosti i zahvaljuju}i njemu mnogiumjetnici su bili oslobo|eni vojne obavezeda bi mogli raditi ono {to najbolje znaju“,pri~a na{a sagovornica. „„Ipak, doga|alo seda neke od na{ih umjetnika ‘pokupe’ naulici i mobili{u, ili odvedu na kopanjerovova... Mnogo toga je bilo izvan na{ekontrole. Ljudi nisu umirali samo od metka,od granata, umirali su zbog cijele tesituacije u kojoj su se zatekli. Mi smo krozna{ rad i umjetnost nastojali sebi daolak{amo koliko smo mogli.“

U to vrijeme umjetnici su se redovno

okupljali u centru na Ciglanama, u kojemsu bile i prostorije filmske producentskeku}e SaGa, kao i muzi~ke „snage“Umjetni~ke ~ete. U Mirsadinoj galerijibila su svakodnevna druènja uz pjesmu igitaru, a tu se dolazilo i da se ugrije zimi,kuhao se ru~ak, „iskuhavao“ ve{... Ume|uvremenu, pozivi za gostovanjeizlo`be izvan opkoljenog Sarajeva stizalisu sa svih strana. Me|utim, bilo jeizuzetno te{ko iza}i iz grada, a posebnoorganizovati transport umjetni~kih djela izBiH u drugu zemlju. Krajem novembra1994. godine, nakon {to su kona~nosavladane brojne administrativne preprekei dobijene desetine potrebnih dozvola odvojske i dràvnih organa, izlo`ba

47

LIKOVNJACI, SVE VAM JE U [ACI...

��

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA


Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu iHercegovinu otputovala je u Ljubljanu.Obnovljena ljubljanska Narodna galerijabila je premala za sve one koji su te ve~erido{li da vide djela sarajevskih umjetnika.Bio je to prvorazredni kulturni doga|aj okojem su pisali svi slovena~ki mediji, aizlo`bu je sve~ano otvorio tada{njipredsjednik Republike Slovenije MMilanKu~an. „„Tim vojnim avionom u Ljubljanuumjesto nas, umjetnika, trebali su putovatineki dràvni ministri. Mi smo im ‘oteli’mjesto“, kroz smijeh se sje}a Balji}eva.„I{li smo Edo Numankadi}, kolegicaRasema Isakovi}, akademik Dèvad Hozoi ja, a u Ljubljani nam se pridruìla AlmaSuljevi}, koja je ranije iza{la iz Sarajeva.

Na otvaranje je do{lo hiljade ljudi... A svana{a djela bila su postavljena na{tafelajima.“

OSTATI ÔVJEK[tafelaj je bio simbol trenutka u kojem

je preko no}i u Sarajevu po~eo rat, trenutkau kojem su umjetnici njihova djela, takvakakva jesu, iz svojih ateljea dali za ovukolekciju. Tu su bila i djela koja sunedovr{ena, ili o{te}ena gelerima... O tomeje na otvaranju izlo`be u Ljubljani 22.novembra 1994. govorio akademik DèvadHozo: „„Ovi radovi nisu namjenski ra|eni satematikom rata; vi{e su rezultat razno -

rodnih umjetni~kih opredjeljenja ikvaliteta, i dio su realne slike sarajevskeumjetnosti artisti~kih bojovnika koji se nisupriklonili zamamljivosti bijega iz pakla,mr`nji ili hedonizmu (svojstvenomumjetnicima), nego su nastavili sa radom daukaù na ovu, tre}u frontu u veomaintenzivnom kulturnom ìvotu grada koji jene samo formalno - postao simbol ikulturna prijestolnica svijeta, ali i njegovasavjest...“

„Edo Numankadi} i ja smo tada iza{li izSarajeva sa koferima u kojima su bile slike,a vratili smo se s koferima punim knjiga.Hranu smo zaboravili da kupimo! Bilo nam


PRIÂ O UMJETNI^KOJ ÊTI ARMIJE BiH (2)

�

U NARODNOJ GALERIJI U LJUBLJANI, NOVEMBAR 1994.Edin Numankadi}, Nijaz Durakovi}, Milan Ku~an i Uglje{a Uzelac

Sofka, Nedim Arifovi}

Skulptura ’92 Dvorana, Alma Suljevi} Pogled u daljinu, Mirsada Balji}


je najva`nije da kolegama koji nisu moglii}i s nama donesemo kataloge iz Ljubljane,da vide kako je sve to izgledalo“, sje}a seMirsada Balji}. „„Kada smo se vra}ali, nijevi{e bilo mjesta u avionu za Sarajevo izadràli su nas jedan dan na aerodromu uZagrebu. Bili smo jako uznemireni jer smomislili da ne}emo mo}i da se vratimo. Edoje na kraju preko nekih svojih privatnihveza ‘izganjao’ jedan mali avion, kojimsmo narednog dana do{li u Sarajevo.“

U januaru 1995. izlo`ba je otvorena i uGradskoj galeriji u Mariboru. Poslije rata,postavka je 1997. bila i u Fojnici i od tadadjela iz te ratne kolekcije vi{e nisu zajednoizlagana. Sada se ~uvaju u Domu armije uSarajevu, a Mirsada Balji} se nada da }ezajedno sa kolegama umjetnicima idu}egodine, na 20. godi{njicu ljubljanskeizlo`be, ponovo predstaviti ovu postavkugra|anima Sarajeva. Planirano je iobjavljivanje monografije o likovnomstvarala{tvu sarajevskih umjetnika zavrijeme rata.

„Naàlost, neki od njih vi{e nisu sanama - Mirsad Konstantinovi}, MehmedZaimovi}, Nedàd Ibri{imovi}, RadoslavTadi}, Hasan Su}eska, Nedim Arifovi}...Mi, koji smo jo{ tu, sje}amo ih se spo{tovanjem i ponosni smo na ono {to smozajedno uradili. Me|u nama u Umjetni~koj~eti nije bilo podjela, nismo gledali nanacionalnost, uop}e nije bilo bitno kako seko zove...“, pri~a Mirsada Balji}. „„To jebilo te{ko vrijeme, u kojem je najva`nijebilo ostati ~ovjek. A mislim da je svako odnas uspio da zadrì tu ljudskost i to je na{anajve}a pobjeda.“ (Kraj) �

28.11.2013. I SLOBODNA BOSNA49

LIKOVNJACI, SVE VAM JE U [ACI...

Na izlo`bi u Kamernom teatru 55, 25.oktobra 1992. godine, svoja djela predstavilisu: Nedim Arifovi}, Nina Ackovi}-î{i},Smail Bostandì}, Suad ê{ljar, AlmaGavri}, Stijepo Gavri}, Irfan Hozo, RenataKaramati}, Husein Kari{ik, Mile Kasapovi},Fikret Libovac, Mustafa Skopljak, SeidHasanefendi}, Nusret Pa{i}, SalemObrali}, Avdo @iga, Esad Mufti}, MirsadaBalji}, Dragan ûli}, Sead îzmi}, DèvadHozo, Hasan Su}eska, Edin Numankadi},Alma Suljevi}, Ibrahim Ljubovi}, Edin

Malovi}, Hamzalija Muhi}, Saida Muje zi -novi}, Ivan Kalcina, Ana Kova~, AffanRami}, Radoslav Tadi}, Elma Vrana,Mehmed Zaimovi} i Petar Walldeg. „Likovniumjetnici koji su, bez jeftine patetike,darivali neke od svojih radova da bi oni uformi jedne izlo`be bili makar skromnidoprinos u materijalnoj konsolidaciji obraneod najezde najnovijeg fa{izma, u~inili sumoralni akt par excellence“, napisala je upredgovoru kataloga izlo`be kriti~arkaNermina Kurspahi}. �

UMJETNICI SARAJEVA ZA SLOBODNU BiH

Likovni umjetnici, bez jeftinepatetike, darivali su svoje radove

Raspoloènjski, Dèvad Hozo

UMJETNOST SARAJEVSKOG OTPORAIzlo`bu u Ljubljani vidjelo je hiljade posjetilaca

MIRSADA BALJI]“Ponosni smo na ono{to smo zajednouradili”


„Novinari me zovu i pitaju iz koje samstranke, govore mi da sam iz SDA, ili da izamene stoji ta stranka... To su takvi apsurdida mi je besmisleno o tome i govoriti. Prijesvega, kakva je to stranka koja bi postavilasvog ~ovjeka u neku instituciju, a da neprima pla}u pet mjeseci?! Naprotiv, ljudipoput mene, koji ne pripadaju nijednojpoliti~koj opciji, u ovoj zemlji mogu dobitipriliku da vode jednu kulturnu institucijusamo onda kada treba ‘vaditi kestenje izvatre’“, kaè [[ejla [ehabovi}, direktoricaMuzeja knjièvne i pozori{ne umjetnostiBiH.

GODINA BEZ PLA]ESpisateljica, magistrica knjièvnosti i

kriti~arka, [ehabovi} je na mjesto(privremene) direktorice Muzeja do{lapo~ekom juna ove godine. Bila je svjesna,kaè, da dolazi u instituciju koja je ve}godinama - prvenstveno zbog nerije{enogpravnog statusa - u ozbiljnim finansijskimproblemima, ali nije mogla ni slutiti da }e jeuposlenici Muzeja nekoliko mjeseci kasnijejavno optuìti za „maltretiranje i zlo sta vlja -nje“. Kustosi AAmina Abdi~evi}, TTamaraSarajli}-Slavni} i NNedim Mu{ovi} tvrdekako je direktorica [ehabovi} nezakonitoimenovana na ovu du`nost, te da mjesecimaopstruira odre|ene projekte koje oni, kaostru~ni radnici Muzeja, nastoje realizirati.

„[ehabovi} ne ispunjava niti jedanzakonom propisani uslov za obavljanjerukovode}ih poslova jedne ustanove(stru~nost, iskustvo rada u muzejima,konkurs prilikom imenovanja…). Jedino~ime [ejla [ehabovi} raspolaè jestestrana~ki ukaz NNermina Nik{i}a, premijeraFederacije BiH, koji ne moè bitikompetentan za njezino imenovanje sobzirom da federalna Vlada nikad nijepotvrdila niti preuzela svoju nadle`nost nadMuzejom“, tvrde kustosi.

S druge strane, [ehabovi} kaè kako

moè shvatiti nezadovoljstvo pomenutihuposlenika Muzeja s obzirom da su im pla}ekasnile godinu dana (nedavno su primili tekdvije zaostale pla}e), ali kategori~no odbijanjihove optu`be. Nagla{ava da su, otkako

ona rukovodi Muzejom, realizirane brojneknjièvne ve~eri, izlo`be i promocije, a napitanje kako je do{lo do tako ozbiljnonaru{enih me|uljudskih odnosa u Muzeju,[ehabovi}eva odgovara: „„Isti takvi navodi o


POLITIKA I INSTITUCIJE KULTURE

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

i MILUTIN STOJÊVI]

Kustosi Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH optužuju direktoricu ŠEJLUŠEHABOVIĆ za nesposobnost i tvrde da je nezakonito imenovana na tu funkciju, adirektor Narodnog pozorišta Sarajevo DARIO VUČIĆ, uprkos uspješnim poslovnimrezultatima, suočava se sa (političkom) smjenom...; Šejla i Dario su mladi, obrazo-vani entuzijasti koji, uprkos svemu, vjeruju kako u institucijama koje vode mogu

napraviti pozitivne stvari - sve to, očigledno, nekome ne odgovara...

SPOSOBNI, ALI NEPODOBNI

[EJLA [EHABOVI], DIREKTORICA U SUKOBU S UPOSLENICIMA“Ne pripadam nijednoj stranci niti politi~koj opciji, èlim samo da Muzej opstane”

muzej:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:47 Page 50

Muzeju pojavljivali su se u novinama jo{ uvrijeme dok ja nisam ni do{la i uvijek se radio troje kustosa koji ve} godinama o~iglednoimaju neki problem sa upravom Muzeja.Besmisleno mi je da naga|am {ta je zapravopozadina svega, ali moram re}i da mi je ào{to to vrijeme koje bismo svi mi mogli itrebali provesti rade}i za Muzej, provodimoga ‘prepucavaju}i’ se me|u sobno prekonovina... Razumijem da se ljudi osje}ajuugroèno jer je ova institucija na koljenimaprakti~no jo{ od 1995. godine. Ali, da jenekome do toga da prijeti nekakvimprijavama u tuìla{tvima i SIPA-i, to nemogu shvatiti. Pet mjeseci nisam dobilapla}u i ne}u je ni dobiti, sve dokuposlenicima ne budu ispla}ene sve njihovezaostale pla}e“, tvrdi direktorica [ehabovi}.

Mjese~no je za rad Muzeja i pla}e deset

uposlenika potrebno oko 20.000 KM.Govore}i o situaciji u Muzeju, federalniministar kulture i sporta SSalmir Kaplanizjavio je kako su se u ovoj instituciji„formirale dvije struje i ne zna se koja jegora“?! [ehabovi}, me|utim, tvrdi kako jeova Kaplanova izjava, koja je prijenekoliko dana emitovana u Dnevniku FTV-a, zapravo iz perioda kada ona jo{ nije biladirektorica, te da je pomenuti TV prilog„tendenciozno montiran“. Nezvani~no semoè ~uti da je zgrada Muzeja knjièvnostii pozori{ne umjetnosti BiH ve} duèvrijeme „zapela za oko“ odre|enimprivatnim poduzetnicima, koji navodno~ine sve {to je u njihovoj mo}i dasabotiraju rad Muzeja. Direktorica[ehabovi} kaè kako je i sama ~ula zatakve glasine, ali o konkretnim imenima

nije èljela govoriti. „„To su nevjerovatnestvari i nezamislivo mi je da bi nekoDespi}a ku}u privatizirao i u njoj otvorionekakav hostel, ili {ta ve}... Mada, u ovojdràvi me ni{ta ne bi iznenadilo“, kaè[ehabovi}.

NI FENINGA U MINUSUI dok [ejla [ehabovi} o~ekuje da Vlada

Federacije BiH barem privremeno preuzmeosniva~ka prava nad Muzejom, a time isufinansira njegov rad, rukovodiocisarajevskih institucija kulture koje su nakantonalnom budètu ovih dana suo~avajuse sa izvjesnim (politi~kim) smjenama.Najve}u buru izazvala je pri~a o Narodnompozori{tu Sarajevo, ~iji je direktor (jo{uvijek) DDario Vu~i}. Nakon {to Skup{tinaKantona Sarajevo nije usvojila godi{njiizvje{taj o poslovanju Narodnog pozori{ta,gotovo je izvjesno da }e Vu~i} bitismijenjen. U politi~koj raspodjeliinstitucija, NP Sarajevo sada je „u nadle -`nosti“ Bosanske patriotske stranke (BPS).Posljednjih dana u javnosti i medijimaspekuliralo se o mogu}im Vu~i }e vimnasljednicima (me|u imenima koja sespominju su i biv{i direktor Ku}e na ObaliGradimir Gojer i rediteljica AAida Begi}).Me|utim, ~injenica je da se ve}inauposlenika NP Sarajevo ne slaè sasmjenom direktora Vu~i}a koji je, kakotvrde, pokazao veoma dobre menadèrskesposobnosti.

O tome je na konferenciji za novinare27. novembra govorio i sam Vu~i}, kojikaè kako ne moè shvatiti zbog ~egaSkup{tina KS nije usvojila finansijskiizvje{taj Narodnog pozori{ta kada je upro{loj godini ova ku}a uspje{no poslovala.„Nismo ni jednog feninga u minusu, te smosve planirane aktivnosti i ostvarili“, tvrdiDario Vu~i} i dodaje: „„Moè se jasnozaklju~iti da se prilikom glasanja oIzvje{taju u Skup{tini Kantona Sarajevonije odlu~ivalo na osnovu na{eg rada irezultata, nego zbog politi~kog inè nje rin -ga.“

înjenica je da bez politi~ke (fina n sij -ske) podr{ke institucije kulture u Sarajevu iBiH ne bi mogle postojati. Ipak, àlosno jeda politi~ke stranke me|usobno „dijele“ove ustanove i svakih godinu-dvijesmjenjuju njihove upravnike u skladu savlastitim interesima, bez obzira naostvarene rezultate.

„Mogu}e je uspjeti. Ta mogu}nost jemo`da jedan naprema milion, ali jemogu}e. I {ta mislite da uspijem? Imadana kada pomislim da sam luda {to samprihvatila da radim ovaj posao. Ali,zaljubljena sam u ovaj Muzej i ~vrstovjerujem u mogu}nost da sa~uvamone{to {to je vrednije od svih nas. I zato senisam pokajala“, zaklju~uje [ejla[ehabovi}. �


@RTVE STRANA^KIH INTERESA

DARIO VUÎ], DIREKTOR NA “ÊKANJU”“Ne odlu~uje se na osnovu rada, nego na temelju politi~kog inènjeringa”

muzej:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:48 Page 51

“Na{a svjetska slava me sada moèdemantirati, vi o tome moète misliti davas ne{to farbam, ali nas na BBC-juispo~etka nikako nisu voljeli, i sudbinaMonty Pythona je relativno dugo bilaneizvjesna. Imali smo urednika koji sefurao na Sherlocka Holmesa, bio je takoobu~en, i svaki put kad bismo trebali raditiemisiju, on bi zakazao sastanak i prijetio,ako gledanost ne bude zadovoljavaju}a, da}e spojeno pu{tati konjske trke. Prvuepizodu sam tajno presnimio i mislio da }eto biti jedina kopija Monty Pythona uistoriji.”.

Tako je prije nekoliko godina, kadsmo se susreli u Motovunu, gdje je do{aoprimiti nagradu za ìvotno djeloMaverick, govorio TTerry Jones, glumac idu{a projekta Monty Python FlyingCircusa, jedne od najva`nijih komedija upovijesti. Ispo~etka je serija izgledala kaototalna katastrofa: ““Sje}am se Johna(Cleesea, za {iru gledala~ku populaciju‘najsmje{nijeg‘ ~la na druìne, op.a.)sjedio je u garderobi, zurio u jednu ta~ku,i govorio - ‘Mi smo je di na emisija u

povijesti britanske komedije koja nijeizazvala ni jedan jedini smije{ak, propalismo‘.”

PRVA SEZONAI zaista, sudbina emisije je visjela o

koncu dok se, jednoga dana, ni~im izazvannije pojavio agent {panjolske dràvnetelevizije (“Niko nije o~ekivao {panskuinkviziciju”, kako kaè jedan od njihovihnajpoznatijih ske~eva) u potrazi zaosvjeàvaju}im zabavnim programima.Traìo je da mu prikaù cirkus, a ljudi izprodaje su mu rekli da to uop}e nije cirkus,i da mu se to sigurno ne}e dopasti. No, nijebilo tako: ~ovjek se bukvalno odu{evio iTVE je otkupio cijelu prvu sezonu. Otada,pa sve do novembra 1974. kad je emitiranazadnja od 45 epizoda koje su autorskipotpisali {estorica veli~anstvenih - Jones,Cleese, GGraham Chapman (jedini Pythonkoji vi{e nije me|u ìvima, umro je jo{1989.), EEric Idle, TTerry Gilliam i kasnijilegendarni putopisac MMichael Palin.

Ta ~udna kombinacija “psiho pato lo -{kog” shva}anja svakodnevice i “subje ktiv -n og” doìvljaja velikih histo rijskihdoga|aja, postala je jednim od za{titnihznakova svjetske komedije, mo`da inajutjecajnija serija u povijesti: grafi~ka

rje{enja, na~in glume, songovi, parad oks al -izam u odabiru i obradi tema mogli su sekasnije vidjeti na svim meridijanimasvijeta, od Poletarca i Teversenovih bajki,kultnih emisija beogradske i sarajevsketelevizije, do hollywoodskih komedija.

Monty Python je osvojio svijet. A kakoi ne bi? Skoro svaka njihova provalarezultat je (nikad dotad i nikad vi{e) vi|enemje{avine autoironije, nepo{tovanja bilokakvih konvencija i talenta za otkrivanjenajskrivenijih ljudskih poriva: jer, u ske~u ukojem Nepoznat Neko lupa voditeljaDnevnika po glavi dok ovaj ~ita vijesti, ili


[ESTORICA VELIÂNSTVENIH

Pi{e: AHMED BURI]

Vraćaju nam se MONTYPYTHONOVCI, najvažnijagrupa komičara iz prošlog stoljeća; njihova “čudna

kombinacija” postala je jednim od zaštitnih znakovasvjetske komedije

MONTYPYTHONPOVRATAK NAJVEĆIH

bure:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:38 Page 52

kad u toku smjene kraljevske straèkomandir opali straàra tupim predmetom,gledalac shva}a da se nalazi u srcubesmisla, u svijetu Ministarstava zasmije{no hodanje, besmislenog poka zi -vanja egzoti~nog drveta tisovine, svijetuispraznog diktata medija u kojem se svakicitat moè (zlo)upotrijebiti. Pa, tako jednaod njihovih najava kaè: “U sljede}e ~etirilekcije Monty Pythona, gospodin AldousHuxley }e govoriti o tome za{to je mrtav!”

Jer, nikakva smrt kod njih ne igraprevi{e va`nu ulogu, pa ni ona njihovogkolege Grahama Chapmana, za kojeg supro{le sedmice rekli da }e do}i na show,“duhom, a mo`da i fizi~ki”. Dovoljno sesjetiti njihovog ske~a kad Cleese dolazi kod

pogrebnika da dogovori sprovod vlastitemajke, dok mu Chapman sugerira da jemoè “zakopati, isto je moète zapaliti, amoèmo je stisnuti presom, pa baciti usme}e”. Nakon {to pogrebnik kaè da jemoè pojesti, pa onda povratiti i ki{o bra ni -ma ga napadne ~itavo pozori{te, shva}ateda Pythoni ne po{tuju ama ba{ nikoga ini{ta, da bi to ne{to ostavili na miru. Ba{,kao i samog Boga. ““Poru~ili smo mu danastupamo i ako postoji i on }e do}i na na{show”, rekao je na konferenciji za {tampuEric Idle.

STARI VELEMAJSTORIA show je komedija i muzi~ki spektakl

koji sadrì neke od legendarnih ske~eva, ali

i ne{to novog materijala koji je nastajao usvim tim godinama u kojima Pythonovcinisu radili zajedno. Posljednji njihovzajedni~ki rad je Smisao ìvota MontyPythona, nastao 1983. godine. Zanimljiv je iraspored poslova u Pythonima. U parovimasu radili Jones i Palin (obojica su nakonraspada grupe, uglavnom, radilidokumentarne programe) te Cleese i Cha p -man, dok se Cleese nije povukao utvrdiv{ida je “Graham postao nepo dno{ljiv zaraditi”. Gilliam, ispo~etka poznat kaoanimator koji je radio {picu i sve grafi~ke“kola~i}e” Pythona, kasnije je radio kaoreditelj filmova 12 majmuna ili Bra}aGrimm i jedini je, zapravo, oti{ao u pravefilmadìjske vode, dok je Eric Idle ponajvi{e


A SADA NE[TO POTPUNO DRUGAÎJE

��

Terry Jones: “Prvu epizodu sam tajno presnimio i mislioda }e to biti jedina kopija Monty Pythona u istoriji“

ZA VIJEKE VJEKOVA“Stra{na” druìna Monty Pythona


pjesnik i muzi~ar. Napisao je neke odnajboljih songova poput Always look on thebright side of life, ili Galaxy song, ure|ivaoje razne knjige o grupi, a 2006. napravio jeuspje{ni pozori{ni mjuzikl Spamalot. Idle }ereìrati novi show za koji su karte nainternetu rasprodate za ta~no 43.5 sekundi,kako je objavio The Guardian. Toliko bi,naime, bilo potrebno atleti~aru da istr~isvjetski rekord na 400 metara s preponama.

Moda revivala i ponovnih okupljanjapogotovo rock and roll grupa u posljednjihje dvadeset godina bila jedna odnajunosnijih grana show-businessa. Svasila pop-izvo|a~a iz {ezdesetih isedamdesetih okupljala se po raznimreunionima, koji su se odigravali nekad na

radost miliona ljudi (kao u recimo slu~ajuturneje Sex Pistolsa ili serije koncerata LedZeppelina), a nekad bez ikakve su{tinskepotrebe osim one finansijske. [to sePythonovaca ti~e (a i onoga {to ovo pi{e),te{ko da ima ijedna grupa na svijetu ~ije jeponovno okupljanje tako divan doga|aj.Stari velemajstori, Beatlesi komedije, nakonferenciji za tisak poru~ili su da su htjeli“provjeriti jesu li jo{ uvijek smije{ni”, teporu~ili da “ljudi zaista ponovo èle vidjetineke ske~eve”. U svom stilu dodav{i:“Problem je samo {to ih ljudi znaju boljenego mi.”

I zaista je tako. Na web-stranicama{irom svijeta, you-tube kanalima, blo go -vima, i ostalim novim sredstvimakomunikacije su hiljade linkova, citata iske~eva Monty Pythona. Oko te

{estero~lane grupe stvoren je jedan odnajva`nijih kultova u povijesti popularnekulture, negdje ravan onome koji su stvoriliElvis i Rolling Stonesi, dok je ufilozofskom smislu taj kult ve}i i zna~ajniji.Na pitanje jedne novinarke “za{toobnavljate i za{to sada, ali molim vas nerecite da je zbog novca”, Michael Palin,najmla|i od svih Pythonovaca je odmahispalio repliku iz jednog od njihovihnajpoznatijih ske~eva, onog o katoli~kojcrkvi: ““Niko ne o~ekuje {pansku in kvi -ziciju!”

No, engleski tabloidi koje suPythonovci uvijek shva}ali kao svoje ljuteneprijatelje tvrde da beskompromisnikriti~ari religije, utilitarnog i jednostranogshvatanja povijesti, mo`da i najve}iza…anti u historiji imaju i problema. Spo -mi nje se to da je razvod Terryja Jonesa -ina~e politi~ki najaktivnijeg i najsvjesnijegPythona - od biv{e supruge i brak sastudenticom AAnnom Stoderstrom ko{taomalo previ{e, a da niko od Pythonovaca,osim Cleseea, u karijeri izvan Circusa nijedoìvio uspjeh ravan onome koji su imalidok su àrili i palili BBC-jem i ostalim(evropskim) televizijama.

[ta je da je, eto ih opet. Hvalanebesima. Jer, da su (bili) najve}i - u tonema nikakve sumnje. Kad se u julu 2014.podigne zavjesa u londonskoj gala-dvoraniO 2 Arena, cijene karata }e biti od 27,5 do95 funti. “Samo 300 funti manje odStonesa”, kako sami kaù. A kad se za~ujeono: “Ladies and gentleman, and nowsomething completely different”, po~e}e~arolija. Svi po{tovatelji druga~ijegdoìvljaja svijeta od onoga koje name}ulinearna povijest, politika i sila znat }e dasu barem nakratko do{li na svoje. U Lete}iCirkus Monty Pythona, jednu od najve}ihkomedija svih vremena. �


[ESTORICA VELIÂNSTVENIH

�

Da ne pretjeramo s povije{}u, evojednog pregleda aktivnosti velikih ljudi krozhistoriju, iz ske~a Najve}i masturbatori upovijesti.

NAPOLEON: “Prije velikih bitaka kodAusterlitza, i tako|er Ulma i Borodina,pripremao sam se sa po jednim brzimispucavanjem.”

GEORGE WASHINGTON (izdnevnika): “... sve ovo nikada ne bihpostigao bez regularnog {etanja koìce.”

NANSEN (norve{ki istraìva~): “Mojasu istraìvanja uspje{nija otkad sam gai{ibao iza palme.”

ULOF PALME ({vedski premijer): Bezkomentara.

GIUSEPPE VERDI: “Komponiranjeopera teàk je posao. Jedini pravi na~in dase opustite je mu{ko olak{anje.”

LEOPOLD I (1640 - 1705): “... ne znamda li bih 1683. zadrào Turke na vratimaBe~a da nisam imao nekoliko erotskihknjiga i ve}inu vremena njega u ruci.”

MICHELANGELO: “U te{kom posluoslikavanje Sikstinske kapele pomoglo mije {to sam ga uredno ka`njavao i dan ino}.”

Ili, {to bismo mi rekli “povratak {iljenjupitona”. Na radost miliona. Old boys,welcome back. (Pre)dugo smo vas i~ekali.

PA, GDJE STE VI

(Pre)dugo smo vas čekali

DVA DRUGARAAhmed Buri} i TerryJones, ispod ki{nog

neba Motovuna

POVRATAK OTPISANIHPajtonovci ponovo na okupu


Iako je dokumentarni film o jednom odnajva`nijih glazbenika dana{njice,velikom BBruceu Springsteenu, reìseraBailliea Walsha, izi{ao potkraj srpnjaove godine, do dana dana{njeg nije

prikazan u na{im kinima i na televiziji. Atrebalo ga je prikazati, ako ni{ta zbog toga{to ga je potpisala produkcijska ku}aRidleyja Scotta, a i sam Ridley je jedan odproducenata filma. To je onaj ~iko {to jesnimio Aliena, Thelmu i Louise, Han ni -bala, Gladijatora, Pad crnog jastreba.

INTIMNE ISPOVIJESTIDokumentarac o ìvotu jedne od

najve}ih rock zvijezda s one strane “velikebare”, genijalno je jednostavan. Filmpo~inje re~enicom: Springsteenovi fanovizamoljeni su da pojasne {to im zna~injegova glazba, ovaj film napravljen jeisklju~ivo od njihovih uradaka. Doslovce, ufilmu koji traje osamdeset minuta,prikazani su amaterski snimci najvjernijihSpringsteenovih fanova iz [panjolske,Danske, Francuske, do Japana i SAD-a.Posebno su zanimljive iskrene, intimneispovijesti, nastale pod gotovo nevje -rojatnim okolnostima. Na po~etku filmafanovi su dobili zadatak opisati Brucea iono {to im Bruce zna~i u tri rije~i.[panjolska oboàvateljica navela je kakojoj je prva asocijacija na TThe Bossa: “Sre}a,strast i sje}anje”, dok je opis Springsteena injegove glazbe za sredovje~nogAmerikanca: “Nada, srce i perspektiva”,dok je za francuskog fana Bruce “sjajan,neumoran i odan”. Iako svaki oboàvateljrazli~ito doìvljava Bruceovu pojavu iglazbeni izri~aj, svi se slaù u jednom:Springsteen je utjelovljenje po{tenja i nade,za srednji stale`, potla~ene, radni~ku klasu,kojoj je uostalom posvetio i najve}i opussvoje briljantne glazbene karijere. Bruce nasnimkama fanova na bini zatvorenih o~ijupjeva antiratne stihove, prosvjeduju}i iprkose}i reìmu, dok se iz prvih redova ba{kao na koncertima The Beatlesa ~uju krici iodobravanje fanova, koji u njegovimpjesmama traè odu{ak, utjehu, nadu. FilmSpringsteen & I, nadalje, kroz dozu humoraprati pri~u ameri~kog bra~nog para, kojizapravo nisu bili na Bruceovom koncertu,ali su neizravno uklju~eni u cijelu pri~u.Mladi} i djevojka, koja nas i uvodi u pri~u,

na dan Springsteenovog nastupa prekidajuvezu iako su skupa trebali i}i na koncert.Mladi} emocionalno slo m -ljen, napravio je plakat nakojem je napisao “Upravosam dobio nogu”, i ponioga na koncert. Nedugonakon {to je Bruce uo~ioplakat u publici, izveo jemladi}a na pozornicu,ohrabrio ga i rekao mukako je on bezbroj putaostavljen, ali su se tedjevojke prevarile jer nisudo~ekale da zaradi novceod prodaje plo~a. Nakonsmijeha i gromo glasnogpljeska nekoliko desetakatisu}a ljudi u publici,nesretni mladi}, sa osmije -hom na licu, si{ao je s pozornice.

ZA “MALE” LJUDETu je i neobi~na pri~a o nastupu sa

Elvisom. Naravno, rije~ je o velikom fanu iimitatoru EElvisa Presleya, koji je oduvijekimao èlju nastupiti zajedno s Bruceom.Obu~en u Elvisov kostim s transparentom uruci na kojem je pisalo: “Moè li Kraljpjevati s [efom.” Naravno, kralj iz ovepri~e je Elvis, a {efa ne treba posebnopredstavljati. Bruce je zapjevao stariElvisov hit All Shook Up, izveo Elvisa napozornicu i publika je za tren bila u transu.

U dokumentarnom filmu, redaju se scenenabijene emocijama, poput one kada voze}i

automobil, svoju pri~upri~a stariji mu{karac, kojinakon kra}eg prisje}anjana Sprin gs te enovekoncertre ne moèsuspregnuti suze. Fas cin -an t na je prisnost izme|upublike i Springsteenakoja je prisutna na svimnjeg ovim nastupima.Zapravo, Spring steen jetakav i u privatnomìvotu. Najbolji primjer jepri~a ameri~kog uli~nogsvira~a, koji je samo danranije spavao na ulici, jernije imao novca za bilokakav krov nad glavom. U

jednom trenutku, sviraju}i akusti~nu gitaruna ulici, primijetio je Springsteena kakoprelazi ulicu i dobacio mu u {ali kako bivolio da s njim odsvira neku pjesmu. Naop}e iznena|enje, Bruce mu prilazi i zajednoprave 15-minutni session, a oko njih se naulici okuplja nekoliko tisu}a ljudi.

Springsteen &I nije glamuroznihoolywoodski dokumentarac koji blje{ ta -vom produkcijom veli~a veliku rockzvijezdu. Upravo suprotno, dokumentaracje pri~a obi~nih, malih ljudi o ~ovjeku iznaroda koji pi{e, sklada i pjeva, upravonjima, obi~nim, malim ljudima. �


GENIJALNO JEDNOSTAVAN

Pi{e: MARIO ILIÎ]

U ovom broju predstavljamo i dokumentarni film SPRINGSTEEN & I; glavnijunaci su, naravno, THE BOSS, ali i njegovi fanovi širom svijeta

TELECASTER, ZNOJ I SUZEVELIKA KARIJERABruce Springsteen,ro|en da bude {ef

springstin:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:45 Page 55

Nakon vrlo uspje{nog i inspi rati -vnog gostovanja njema ~kogkompozitora HHeinera Goebbelsa uokviru projekta Sarajevo SonicStudio, Muzi~ku akademiju je

posjetio i PPhilippe Manoury, jedan odnajva`nijih svjetskih kompozitora suv remenemuzike, ~ija djela slu{aju i prou~avajuauditoriji najva`nijih svjetskih univerziteta.Manoury, ~ija kompozitorska tradicija i djeloizlaze iz bitno druga~ijeg konteksta od onih

Goebbelsovih, ovako je po~eo svojepredavanje: ““Postao sam muzi~ar jer nisamvolio biti u {koli, muzika i komponiranje zamene su bili otok u koji sam bjeào. Kad samnau~io ~itati muziku, onda sam je po~eo ipisati. Moja generacija (ro|en je 1952.)slu{ala je Beatlese ili Woodstock, a ja samsvoj privatni Woodstock na{ao u muzici KarlHeinza Stockhausena, koji je u zimu 1970.do{ao predstaviti svoje radove.”

OD IZVORA DVA PUTI]AAko bi muziku Philippea Manouryja

uop}e trebalo svoditi na dva osnovna

pravca, stvar bi se mogla definirati tako daje jedan smjer njegovog djelovanja baziranna pisanju komada za klasi~ne instrumente,dok je drugi elektronska muzika. Za tedvije, naizgled, suprotstavljene strane onsam kaè: ““Uvijek su me zanimale objeravni. Moje zale|e je, svakako, klasi~no,moji prvi komadi jesu pisani za instru men -te, ali sam uvijek bio odu{evljen ~injenicomda pi{em i drugu vrstu, elektroniku.Kombiniraju}i tradiciju i ono {to je svudaoko nas, otkrivaju}i be~ku {kolu, i radovekompozitora kakvi su Pierre Boulez i IannisXenakis do{ao sam do zaklju~ka da muzika


MUZIKA JE (I) POLITIKA

Pi{e: AHMED BURI]Foto: ALMIN ZRNO

Muzičku akademiju u Sarajevu, a u okviru projekta “Sarajevo Sonic Studio”,prošle sedmice je posjetio i PHILIPPE MANOURY, jedan od najvažnijih svjetskihkompozitora suvremene muzike; naš saradnik bio je i na njegovom predavanju i

na njegovom koncertu

BUKA U MODI I IZVAN NJE

Philippe Manoury: “Postao sam muzi~ar jer nisamvolio biti u {koli“

VA@AN I LIÂNPhilippe Manoury,kompozitor

manouri:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:44 Page 56

nije mrtva. Jer, klasi~nu muziku uvijekrazumijevate kao ne{to iz pro{losti, a kadstvar pogledate iz svoje perspektiveshvatite da je to suvremena stvarsvakodnevice.”

Manouryjev doprinos novim aspektimamuzike je, zaista, neprocjenjiv. Godine1978. seli u Brazil gdje predaje savremenumuziku na raznim univerzitetima. Svedublje ponire u elektronske metode i 1981.se vra}a u Francusku kada dobija pozivIRCAM-a (Francuskog instituta zaistraìvanje i koordinaciju zvuka i muzike,vjerovatno najva`nije svjestke institucije utom polju) da im se priklju~i kao istraìva~.To rezultira saradnjom sa MMilleromPucketteom koji pravi novi software, zapotrebe kompletiranja Manouryjevog djelaPluton. Taj software i njegove kasnijerazvojne ina~ice danas su nezaobilazan diosvjetske muzi~ke historije, jer ga osimkompozitora, koriste i DJ-evi i instru men ta -listi. To kako stvar u realtimeu funkcioniraimali smo priliku ~uti u pro{li utorak uBKC-u, gdje su prvi put u Bosni iHercegovini izvedena djela PhilipeaManouryja.

Najvi{a ta~ka ove izvedbe, gledano izovog (skromnog) diskursa, bila je izvedbaflautistice HHanan Hadàjli}. Djelo Jupiter,napisano 1987., revidirano 1992. i 2008.,zapravo je pokazalo u kojem pravcu jemogu}e i}i, i do koje se ta~ke zapravo moèsti}i kad se kombiniraju “ìvi” instrumenti ielektronika. Uz flautisticu je nastupio iZlatko Baracskai, i sam kompozitor koji jeradio difuziju zvuka. Najjednostavnijere~eno, radi se o zvuku instrumenta kojikompjuter prepoznaje i dalje ga prati,modificira i multiplicira na razli~ite na~ine,tako da - ako se malo “pomjerimo” u drugimedij, recimo slikarstvo, slu{alac imaosje}aj da pred njim od detalja nastaje(zvu~na) slika, {to je osje}aj kao kad,recimo, posmatrate nekog velikogumjetnika koji vu~e poteze kistom. SamManoury je s tehni~ke i estetske stranevisoko ocijenio sarajevsku izvedbu, {to jeveliki kompliment, ako se zna koliko sunjegova djela u tom smislu zahtjevna zaizvo|enje. Potrebna im je vrhunska tehnika,zatim koncentracija i puna sinhronizacijaelementa.

MUZIKA I MATEMATIKAOpet krajnje pojednostavljeno re~eno,

Manoury je, zapravo, pjesnik buke.“Nemam neki umjetni~ki credo”, kaè, ““aliako treba ne{to re}i jeste da trebamoizmisliti nove forme koje }e na{e vrijemeu~initi koherentnijim. Muzika trebagovoriti iz svog vremena, i to je tako i akoposmatrate recimo radove klasi~nihkompozitora koji su inovirali muziku upovijesti poput Wagnera ili Debussyja.” Jo{

jedan od njegovih primarnih zadataka jestespajanje ~ovjeka i kompjutera: ““Tehn olo -gija, naime, ne}e rije{iti probleme,kompjuter je ne{to {to uvijek moè pomo}i,ali u umjetnosti ne}e napraviti revoluciju.Odgovor je uvijek u mozgu umjetnika, unjegovoj glavi.”

Vezom muzike i matematike bavili su semnogi suvremeni i klasi~ni kompozitori, pani Manoury nije ostao izvan toga. On svojumetodu bazira na tzv. stohashi~kimalgoritmima, koji se barem u jednom dijelukoriste slu~ajnim odabirom, ali i pribl i`ni -m, jer je, pogotovo u muzici, ta~no“rje{enje” naj~e{}e nemogu}e na}i. ““Mojamuzika nastaje iz analize, dedukcijom, aono {to èlim da ‘uhvatim’ su zapravo,dvije razli~ite interpretacije koje izlaze izrazli~itih iskustava i metoda, ali u krajnjem~ine jedinstveno djelo.” Vrlo oprezan isistemati~an u odgovorima na pitanja kojase ti~u socijalnog aspekta u muzici,Manoury je poru~io i ovo: ““Kadkomponiramo trebamo misliti na ljude,misliti na to {ta oni o~ekuju od onoga {to~uju. To nije jednostavno, jer popularna

muzika, iako je to vi{e pitanje za sociologe,ima previ{e mjesta u svim dru{tvima: ljudislu{aju rap, rhytm & blues, ne{to tre}e, iline{to s ~im ja nemam veze. Iako su tiànrovi razli~iti princip je uvijek isti.Uvijek imate binu s koje izvo|a~ ne{toporu~uje publici. Ja sam èlio raditi ne{todruga~ije: ~esto sam radio za velikeorkestre i locirao publiku unutar orkestra.To sam komponirao misle}i o tome da suljudi unutra i iza. Ja sam odlu~io da ihstavim usred toga, kako bi slijedili muzku.”

Prema Philippeu Manouryju problem je,dakle, socijalan i univerzalan: konzerv at i v -no shva}anje muzike uvijek slijedi samojedan aspekt muzike. ““Ne pi{em muzikutako da uvijek znam {ta èlim da ~ujem, nezauzimam vrijeme ili unaprijed znam {ta }esvirati svaki dio orkestra. Ali znam da zamene postoje najmanje dva aspektamuzike: jedan ide gore u visinu, a drugi ubuku. U opskurnost, jer u buci ima dostabogatstva. Jer ljudski rod rije~ ‘buka’uglavnom razumije kao ne{to ru`no i lo{e”,tvrdi Manoury. Ali, ne svi. Jo{ su tu likovipoput legendarnog KKoje, koji je prijetridesetak godina otpjevao: “Buka bukamene vodi/ buka mojoj du{i godi/zauvekkod mene bi}e/ buka u modi.”

Na pitanje za{to komponuje i za{to ba{tako, Manoury odgovara anegdotom:“Jednom je John Cage izvodio neki svojkomad pa su mu rekli to nije muzika. On jeodgovorio: Znam, ja sam probao slikati, pane ide. Ovo bi bilo to {to ja èlim naslikati.”Jer, muzika nije tu da bi bila prepoznatasamo kao zvuk, da ljudi uz nju pjevaju iliple{u. U tom smislu Sarajevo Sonic Studioima i politi~ki zadatak (u adornovskom iaristotelovskom smislu) i zasad ga skoromaksimalno ispunjava. Jer, muzika je (i)politika. Ma koliko {utjeli o tome. �


SONI^NI STUDIO U SNIJEGU

DOPRINOS NOVIMASPEKTIMA: “Mojezaleđe je, svakako,klasično, moji prvi komadi jesu pisani zainstrumente, ali sam uvijek bio oduševljenčinjenicom da pišem idrugu vrstu, elektroniku”

NA MUZI^KOJAKADEMIJIPhilippe Manoury iAmila Ramovi}

manouri:TEKST osnova.qxd 27.11.2013 21:44 Page 57


KULT MARKETAARON NEVILLE

My True StoryIako upoznimgodinamaìvota,AaronNeville neposustaje.ûvenisoul i r&bpjeva~snimio je

novi studijski album koji nosi naziv MyTrue Story. Rije~ je o njegovom~etrnaestom dugosviraju}em albumu,{to i nije puno uzme li se u obzir kakoje prvi album Tell Like It Is snimiodaleke 1965. godine. My True Storysadrì dvanaest pjesama.

MONKEY3

The 5th SunOni su rockeri spsihodeli~nimperformansama.Sljedbenici suStoner rockpodànra, {tozna~i dakombinirajuzvuke heavy

metala, psihodelije, bluesa i acid rocka.Monkey3 su {vicarski band, koji jenedavno objavio svoj peti studijskialbum koji nosi naziv The 5th Sun.Album se bavi mitologijom, od starihAzteka do anti~ke Gr~ke.

INCITER

From WithinInciter je uprijevoduna na{ejezikepoticatelj,podstreka~.U ovomslu~ajuInciter jezagreba~kiheavy

metal band, osnovan 2000. godine.Nedavno su objavili novi studijski albumpod nazivom From Within, na kojem senalazi devet pjesama. Zagreba~kimetalci poznatiji su kao predgrupabandovima Lamb Of God, Anthrax, IcedEarth i Saxon.

Optimisti kaù da stiù bolja vremena.Pesimisti, oni kod kojih je ~a{a uvijeknapola prazna, tvrde kako }e biti sve gore igore, i da }e biti bolje na Kukovo leto.Upravo tako glasi naziv {estoga studijskogalbuma beogradskih alternativnih rockeraDà ili bu.

Band je osnovan 1987. i do raspada1999. snimili su ~etiri nosa~a zvuka. Pri~a oosnutku banda podsje}a na po~etkeZabranjenog pu{enja. Svi ~lanovi bandaDà ili bu stanovali su u istoj ulici, uBeogradu. Veliki povratak na scenu 2003.obiljeìli su albumom Ultra muk, koji jeobjavljen ~etiri godine kasnije. Uslijedili subrojni uspje{ni nastupi, od kojih sunajzapaèniji oni sa novosadskoga Exita, tenastup sa grupom Kaiser Chiefs ubeogradskoj Areni 2007. godine. Pro{legodine Dà ili bu proslavili su dvadeset ipet godina od osnivanja, na FestivaluVra~ar rocks.

Album Kukovo leto sadrì jedanaestpjesama i tri bonus tracka, a otvara gakompozicija Dobre stvari. Izvrsna bassvo`nja i alternativni zvuci gitara u podlozi,osnova su te fanky rock pjesme. U sli~nomstilu nastavlja i pjesma Rizik. ^vrsto,sna`no, melodi~no. Ina~e, za pjesmu Rizik,Dà ili bu nedavno su snimili ivideouradak. I{~a{eni, crno-bijeli spotsnimljen na ulicama Beograda, prati pri~usrednjo vje ~nog ~ovjeka koji na uliciupoznaje prost itu tku. Spot zavr{avafingiranim kadrovima HHitchcockovogfilma Psiho, u kadi naravno.

S albuma Kukovo leto vrijedi izdvojiti ipjesme Humanoid Hemoroid i tranzicijskuhumornu sagu Vip. Izvrsne su i pjesmeDevojka od gume i Gole istine, koja izatvara album Kukovo leto, a zapravo jesvira~ki i produkcijski povratak u punkzvuk s njihovog prvog albuma iz 1992. podnazivom Hej, mornari. Na albumu su jo{ tribonus tracka. Pjesme Flipera{ki san, Hajdei Put, stare pjesme u novome ruhu.

Ukupno gledaju}i, Dà ili bu na novomnosa~u zvuka bukvalno nemaju lo{upjesmu. Na Kukovom letu je prisutna nitkoja se vje{to, gotovo neprimjetno provla~ialbumom. Autorski iskreni, svira~kiiskusni, beogradski rockeri snimili su vrlodobar album. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Kukovo leto”, VIS-a “Dža ili bu”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Wankelmut & Emma Louise: My head is a jungle

2. Capital Cities: Kangaroo Court3. JJ Grey & Mofro: Somebody Else4. Caro Emerald: Completely5. Black Joe Lewis: Come to my party6. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep,

rave, repeat (Calvin Harris rmx) 7. IAMDYNAMITE: Stereo8. Brookes Brothers ft. Chrom3: Carry

me on9. Junip: Line of fire10. Riot Jazz Brass Band:

Corn on the cob

EX-YU DINOSAURIGrupa Dà ili bu objavila je {esti studijski album

Alter rock s beogradskog asfalta

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.11.2013 16:27 Page 58

Krugovi su igrani film koji je reìrao SSrdanGolubovi}. Scenario za film napisali suMelina Pota Koljevi} i SSr|an Koljevi}. Radi seo igranom filmu koji je inspiriran stvarnimdoga|ajem u kojem je mladi vojnik SSr|anAleksi}, Srbin iz Trebinja, za vrijeme ratapoginuo “od svojih” jer je branio “ne svog”,nepravedno maltretiranog i prebijanog HHarisa.

U filmu se radnja odvija dvanaest godinakasnije. Roditelji, prijatelji i rodbinapoginulog vojnika suo~avaju se saposljedicama i vlastitom odgovorno{}u zatada{nje doga|aje. Ti doga|aji su u filmufiktivni, dakle, osim scene u kojoj Aleksi}brani i pogiba, koja je bazirana na stvarnomdoga|aju, ostalo je fikcija. Ta stvarna scenascenaristi~ki je podijeljena na dva dijela, tedramatur{ki stavljena na po~etak i kraj filma.

Sredina filma su tri pri~e, paralelno seodvijaju, paralelno su montirane i doga|ajuse u Beogradu, Njema~koj i Trebinju danas,godinama nakon doga|aja koji je nukleusove pri~e. (Stvarna osoba koju je Aleksi}spasio ìvi u Skandinaviji, no zbogfinanciranja filma, autori filma su se odlu~iliipak da u filmu ta osoba ìvi u Njema~koj).U tri pri~e, prikazani su nam likovi koji susvjedoci tog doga|aja iz pro{losti. Neboj{a jeSr|anov prijatelj koji je posmatrao doga|aj ibatinjanje prijatelja, a zbog straha nijereagirao adekvatno i pe~e ga savjest. Haris,kojeg je Sr|an spasio, pomaè ugroènojèni te riskira svoj ìvot. Sin jednog od ubicase susre}e sa ocem stradalog Sr|ana i nastojiprevazi}i tragi~nu pro{lost. Najbitnijareplika, bazirana na onome {to je u procesuistraìvanja i pisanja scenarija rekao stvarniSr|anov otac jeste, parafraziram: Nadam seda njegovo djelo nije uzalud. Na njoj se itemelji umjetni~ka ideja filma.

Ne smijemo zaboraviti koliko je bitnokada netko hrabro zapo~ne “krugove” i“dobije preko le|a” da se krugovi nastave.Krugovi nastaju kada kamen~i} padne uvodu. De{avaju se talasi, valovi, ono {to se

kod nas naziva “talasanje”. Dobro znamokako smo u~eni radi komfornijeg ìvota da“ne talasamo”. Lijepo je pljeskatiKrugovima, no nije dovoljno. Mnogo bitnijeje djelima pokazati da nam Krugovi doistazna~e. Da nam doista zna~i spasiti ne~ijiìvot unato~ ismijavanju, problemima, boli,pa i najgorem... Te{ko je biti jedan odKrugova. Danas ima pool boyjeva koji zamalu naknadu nje`no, da ne talasa, izbazena (vi{e bare) vadi uba~ene kamen~i}e.

Zato, naàlost, smisla ima posljednjikadar, koji ne ulijeva preveliku nadu - tijeloheroja na podu, u “hladnoj” centralnojkompoziciji, iz pti~je perspektive, a okonjega nitko - dakle Sam. Pravi heroji suzapravo oni koji ne ubijaju, oni koji se opiruikakvom ubijanju, oni koji spa{avaju.Herojstvo nije konformisti~ka kategorija.

KINO KRITIKA


KULT MARKETZEMLJA [UTNJE I TMINE

Werner HerzogZemlja {utnjei tmine jedokumentarnifilm WerneraHerzoga iz1971. godine.I reìju iscenariopotpisujeHerzog. FiniStraubinger jeslijepa i gluhaèna. Unato~

tome {to je u podre|enoj pozicijiposvetila se pomaganju onima kojiimaju iste specifi~nosti. Ovo je divnapri~a o osobi koja je potpuno izolirana,no hrabra i dobronamjerna, te unato~svemu istrajna.

Ocjena: 5

@IVJETI SVOJ @IVOT

Jean-LucGodard

Jean-LucGodard je1962. reìraocrno-bijelifilm @ivjetisvoj ìvot, za

koji je skupa s Marcel Sacotte napisaoscenario. Dramatur{ki, film je sa~injenod dvanaest poglavlja, a zapravo jeposveta Carlu Theodoru Dreyeru...

Ocjena: 4

ZEMLJA DRHTI

LuchinoVisconti

Crno-bijelidugometra`niigrani filmZemlja drhtireìrao je tescenario zanjega, koji je

temeljen na romanu GiovannijaVergea Porodica Malavoglia, napisaoLuchino Visconti. Film je zami{ljenkao dio trilogije, no zbog komercijalnogneuspjeha ostala dva dijela nisunapravljena. U filmu glume natur{~ici.Na Filmskom festivalu u Veneciji film jedobio Specijalnu nagradu.

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Thor: Svijet tame(Alan Taylor i James Gunn)2. The Best Man Holiday

(Malcolm D. Lee)3. Last Vegas (Jon Turteltaub)4. Free Birds (Jimmy Hayward)5. Jackass Presents: Bad Grandpa

(Jeff Tremaine)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorksAnimation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, SonyPictures)

3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth

Rogen, Columbia Pictures)5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open

Heroji ne ubijaju, oni spašavaju!

SVETI ÎNHerojstvo nije konformisti~ka kategorija

Film “Krugovi” (Srbija, Francuska, Njemačka, Hrvatska,Slovenija, 2012.), reditelja Srdana Golubovića

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.11.2013 16:25 Page 59


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOUh, teàk propust u pro{lom broju!Priznajem. I izvinjavam se. U Sarajevu je19. novembra preminuo prof. dr. Boro\ukanovi}. Sarajevski psihijatar iuniverzitetski profesor dobitnik je vi{epriznanja, a tokom karijere objavio jenekoliko knjiga i ~etrdeset samostalnihradova.

“Pijanista, kompozitor, aranèr i dirigentSinan Alimanovi} izabran je me|u petnajboljih jazz kompozitora svijeta, naprvom online internacionalnom jazztakmi~enju pod nazivom: Made In NewYork Jazz Competition”. Sinan Alimanovi}na takmi~enje je prijavio kompoziciju Lejla,komponovanu 1992. godine.

Ceremonija zvani~nog predstavljanjainformativnih tabli porijekla naziva ulicaBa{~ar{ije odràna je 26. novembra, ispredMuzeja Jevreja u Sarajevu. “Doga|aj je bioprilika da se javnost upozna s projektomizrade turisti~kih interpretativnih oznakakoje se odnose na zna~enje i istorijat ulicajednog od najstarijih gradskih trgova~kih izanatskih kvartova - sarajevskeBa{~ar{ije”, obavijestili su nas izsarajevske Agencije Linden.

I jo{ jedno obavje{tenje od njih: “FinalePrograma Jaeger Music Night 2013 bi}eodràno 29. novembra u Cinemas Clubu uSarajevu. U finalu za pobjedu }e se boritibendovi Funhouse iz Banje Luke, JahBalebaroshi iz Prijedora i Floridus izMostara, a specijalni gost finala je grupaNegativ”. I sve dàba!

Istu no}, u 20 sati, bi}e odrànomultimedijalno koncertno predavanjeposve}eno klaviru. Mjesto doga|aja jeamfiteatar Franjeva~ke teologije naNedàri}ima u Sarajevu, a predava~ je na{pijanista Bartolomej Stankovi}, “koji }etom prilikom i odsvirati niz djelakompozitora koji su utjecali na razvoj ovoginstrumenta”.

Tu, ali i narednu no} u Narodnom pozori{tuSarajevo orkestar Sarajevske filharmonije}e ugostiti poznatu violon~elisticu AnneGastinel. Po~etak koncerta, kojimSarajevska filharmonija nastavljaobiljeàvati devedeset godina postojanja,zakazan je za 20 sati.

“Nakon dvogodi{njeg aktivnograda, novi album Divanhane simbo -li~nog naziva Bilje{ke iz [estice svimljubiteljima tradicionalne muzike

Bosne i Hercegovine - sevdalinke, tetradicionalne muzike Balkana bit }edostupan u prodaji od 28. novembra2013. godine”, najavljuje AAlmaTelibe~irevi}, PR Divanhane: ““Novomuzi~ko ostvarenje ovog popularnogbenda za podru~je Bosne i Hercegovineobjavit }e RSG radio, kojem je ovoprvo ekskluzivno izdanje jednogdigitalnog nosa~a zvuka.”

Album }e istovremeno bitiobjavljen i u Hrvatskoj, Srbiji i uSloveniji, a izdava~ je beogradska ku}aMultimedia Music. ““Na novom CD-uDivanhane na}i }e se ~etrnaest numera,te {est uspje{no realizovanihinternacionalnih muzi~kih saradnji.Album je sniman u Studiju 6 RadioBeograda, u periodu izme|u novembra2011. i oktobra 2013., a produkcijupotpisuju ~ak tri muzi~ka producenta”,veli Alma Telibe~irevi}.

A mi ne sumnjamo u kvalitetBilje{ki iz [estice.

Divna “Divanhana”

ALMA TELIBEČIREVIĆ, PR sarajevske grupe“Divanhana”

RASIM KADIĆ, predsjednik UG-a “Ars Tragovi” iz Visokog

RASIM KADI]Zvani~no otvorenje manifestacije Dani Zaima Muzaferije 2013. je 28. novembra u 20 sati

Foto: SARAJEVOTIMES

Cetri oka:Cetri oka.qxd 27.11.2013 22:21 Page 60


� Sljede}e sedmice, konkretno upetak 6. decembra u Cinemas ClubuSloga, grupa Kultur Shock ponovosvira u Sarajevu. I dalje ste {ef tegrupe, i dalje ste u njoj pjeva~, idalje...

U pro{lost... Hajd’, prije svega dakaèm da je Sloga prvo mjesto ukojem sam ikad zasvirao u Sarajevu.Bilo mi je jedanaest godina i sviraosam bubnjeve sa ansamblom Osnovne{kole Bori{a Kova~evi} na Grbavici.Na{ nastavnik MMirko Mer{nik, kasnijeprofesor na Pedago{koj akademiji uSarajevu, komponovao je pjesmu Hej,poto~e, koja je te godine pobijedila naMalom {lageru. On je ranije sviraotezge na moru sa sada{njimmenadèrom FFarukom Drinom, kojinas je pozvao u Slogu da odsviramonekoliko pjesama. Po prvi put samvidio Ludwig bubnjeve, a njihovbubnjar \\i|i Jankeli} me pustio da tuno} sviram na tom njegovomLudwigu. Sje}am se samo da sam biomali i da nisam mogao dohvatitipedalu za bas bubanj, pa mi je \i|i

spustio stolicu. A meni neprijatno...

� Kaète, “njihov bubnjar \i|iJankeli}“. îji?

\i|i je svirao sa Drinom naigrankama u Slogi.

� Dobro. Kultur Shock jetrenutno na turneji...

Kultur Shock je na drugoj EUturneji ove godine. Promovi{emo na{osmi album Tales of Grandpa Guru.Spremamo i novi singl, koji }e bitiobjavljen na prolje}e, a devetistudijski album u jesen ili zimu 2014.godine. Dokle }emo ovako?, kao dagledam ho}e{ da me pita{. Dokbudemo izdavali nove albume isvirali ovako kako sviramo, asviramo najbolje na svijetu! Poslijetoga - penzija. Nas nikada ne}etevidjeti na reunion turneji ili u realityshowu. Na}i }ete nas na plaì ili uplanini kako uìvamo u svojojduboko zasluènoj starosti. Me|utim,ne jo{! înjenica je da sad zvu~imobolje nego ikada.

SRÐAN JEVÐEVIĆ, šef “Kultur Shocka”

Deseti, jubilarni Dani ZaimaMuzaferije 2013 odrà}e se u Visokom,rodnom gradu na{eg velikog glumca,od 28. do 30. novembra. Ove godineobiljeàva se devedeset godina odro|enja i deset godina od smrti ZZaimaMuzaferije.

Ovogodi{nja manifestacija DaniZaima Muzaferije po~inje, dakle, u~etvrtak 28. novembra, u 19 sati,sve~anim prijemom u Zavi~ajnommuzeju Visoko, kada }e bitipromovisan katalog Tragovi 2004-2013. ““Potom slijedi otvorenje izlo`beDragulji BH grafike Halila Tikve{e,Dèvada Hoze i Emira Dragulja, izfundusa Umjetni~ke galerije Bosne iHercegovine, nakon ~ega }e bitiuprili~eno i zvani~no otvorenjemanifestacije Dani Zaima Muzaferije2013. U 20 sati, pak, Viso~ani }e imatipriliku pogledati predstavu Ljupaf, u

produkciji Kamernog teatra 55 izSarajeva. Ovu obnovljenu predstavute teatarske ku}e reìrao jeAmerikanac Ronald Rand, a bi}eizvedena u Gradskom kinu Visoko”,najavljuje RRasim Kadi}, predsjednikUG-a Ars Tragovi iz Visokog.

Naredni dan, 29. novembra, tako|eu Gradskom kinu Visoko, i tako|e u20 sati, bi}e prikazan vi{estrukonagra|ivani dugometra`ni igrani filmObrana i za{tita, reditelja BBobeJel~i}a, sa NNadom \urevskom iBogdanom Dikli}em u glavnimulogama. ““U subotu, 30. novembra u11, opet u Gradskom kinu Visoko,prikaza}emo crtani film za djecu, a uistom prostoru }e u 20 sati premijernobiti izvedena predstava êkaju}iGodoa, reditelja Jesenka Muzaferije iu izvedbi doma}eg Teatar TOTAL”,obavje{tava nas Rasim Kadi}.

Sviramo najbolje na svijetu!

Ostavi TOTAL za kraj

Cetri oka:Cetri oka.qxd 27.11.2013 22:21 Page 61


1. Koja je razlika izme|u kazali{ta i pozori{ta?Pa, nema je. Oba kazuju i traè pozor.

14. Opi{ite DinuMustafi}a u tri rije~i? Drug direktor svijeta.

19. Tange ili badi}? Dajte, molim vas. Tose ne pita starije ène.

21. Poruka ~itaocima na{egmagazina?Bolje ne{to od ne~ega nego ni{taod ni~ega. Ta je poruka stigla sanajvi{ega mjesta, odmah uz onu -“Recite Mati da krene zi|at onipansijon, bit }e mu blagoslovjen.”

16. Osoba koja vam idena ganglije? Budu}i da }e miganglije jo{ u ìvotutrebati, trudim se da ihpri{param malo; niko.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Muà i psa TThelmu. Thelmu zato da nina pustom ostrvu ne budem rahat, ilida mi se disciplina ne da ulijeniti.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Kroja~ica ili kompozitorka. Da samAfrikanka, to bi me jako veselilo.

11. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Najmudrije je to iskazao Bob Rock: “Bolje ìvjeti100 godina kao milioner nego 7 dana u bijedi.”

13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih potro{ila 13 od njih borave}i u medijima.

3.Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao u rodnom gradu.

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti ljekar op{te prakse?Ne, nikad, to mi je izgledalo kao smrdljiv i prljav posao. Ujednom kratkom periodu fasciniralo me samo ispisivanjerecepata, kao i ra~una, narud`benica i djelovodnih brojeva.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Mrtve ìvotinje u ve}ini pojavnih oblika.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje? Molim da to pitanje postavite nekom bh.politi~aru i kategori~ki zatraìte da makarsedam dana meditira nad njim.

15. S kim biste voljeli otplesati tango? Nikome ne bih priu{tila tu neprijatnost.

18. Mala Duba iliVeliki Drvenik?Duba, aliTrpanjska. Dodu{e,sad ni to, jerThelma nijedobrodo{la.

20. A begova ili{kembe ~orba? Begova, to drugone bih probala nimrtva.

17. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno? Ne èlim nikad izgledatimoderno, po{to ja neslijedim modu, nego znamda }e moda do}i za mnom.

12. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Radujem se ako sam na putu pje{akinja i ne otima mi prvenstvo.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Predvidljivo - knjige, knjige i jo{ knjiga.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Indijska seljanka koja se kri{om samaopismenila i jednog dana pobjegla ua{ram od muà i devetoro djece.

by DINO BAJRAMOVIC

TANJA MILETIĆ-ORUČEVIĆ,

rediteljica iz Mostara:

“Škembe čorbu ne bih probala ni mrtva”

9. Koliko ima istine u izreci: “Nedade se usranom do potoka?” Ne razumijem nikako narodneumotvorine, pa ne bih znala re}i.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 27.11.2013 22:20 Page 62

KLIN ÔRBA

Divno je bar ponekad biti sretan, razdragan, onako iz~ista mira. U jednom gotovo obi~nom danu bitizadovoljan i spokojan kao da iza }o{ka ne viri

bezbroj problema koje bi valjalo rije{iti a ne zna{ kako. Utoploj sobi polako ispijati kaficu i gledati kako pada prvisnijeg. Opustiti se u zanosnoj ~aroliji jedne obi~nere~enice koju je “tvoj” ~lan Predsjedni{tva BiH izrekaoju~er povodom Dana dràvnosti: “Svaki dio Bosne iHercegovine pripada svakom njenom gra|aninu...” To jetako umiruju}e. Tako ohrabruju}e da osje}a{ kako lebdi{,leluja{ kao pahuljice u koje kao hipnotiziran zuri{. Tvojìvot odjednom vi{e nije tamo neka imaginarna [vicarskau kojoj je vrijeme novac. Ondje, silnim poslom prezauzetikapitalisti vjerovatno ne mogu sebi dozvoliti luksuz dasatima dokoli~are gledaju}i kako pada snijeg.

Ova prekrasna dràva, koja mi svakim svojim dijelomneprikosnoveno pripada, nipo{to nije ni od onih okrutnihu kojima izmo`dene pse}e zaprege vuku saonice posnijegom zavijanim bespu}ima, dok im iznad u{iju fiju~ebi~ koji ih svako malo podsjeti da je njegovo veli~anstvoôvjek gospodar ovog svijeta. Ondje svijet, nijedannjegov dio ne pripada psima. Mi, hvalimteboè, nismotakvi. Tako da je ta nje`na prostopro{irena re~enica na{eguvaènog Predsjednika komotno mogla glasiti: Svaki dioBosne i Hercegovine pripada svakom njenom gra|aninu isvakom njenom psu.

Takvi smo mi: nepopravljivo dobri i humani. Inesebi~ni. I nije istina da su na{i psi napu{teni.Naprosto smo im dali priliku da ìve svoj ìvot po

vlastitoj volji, i da svoju zajednicu urede kako god èle.Odrekli smo se dominacije i eksploatacije ~ovjekovognajboljeg prijatelja. Postarali smo se da im omogu}imopristojan dràvni pse}i budèt i prepustili im punusamoupravu u pse}im lokalnim zajednicama. Veliko -du{no smo im dali pravo glasa, pravo raspolaganja javnimprostorom i pravo ugriza. Takva smo mi divna dràva, nasvakom njenom dijelu. Puni razumijevanja, puni brigeprvenstveno za sve druge i druga~ije. Psi stvarnoizgledaju malo druga~ije od ljudi, ali - to je samo vanjskiizgled koji nikada ne treba dovoditi u pitanje. âk jenepristojno i primijetiti te fizi~ke razlike. Iz vrtoglavog

roja pahuljica pogled mi se spu{ta ka zemlji. Ka onomdijelu zemlje koja i meni pripada a na kojoj se nalazesme}arski kontejneri. Jedan pogruèni starac vadi otpatkehrane iz kontejnera i hrani dva svoja pse}a druga. Pone{toubaci i u kesu koja je o~igledno njegova li~na potro{a~kakorpa. Divan, idili~an prizor. Takva je ova zemlja; sva,svaki njen dio. Evo i one gospo|e u pink bundici odvje{ta~kog krzna koja svaki bogovetni dan hoda uokolo svelikom plasti~nom kanticom, ka{ikom i nekakvimplehanim tanjurima. [ta radi? Odgonetnula je da psioboàvaju (isti mi) variva na ka{iku. Pogotovo po pse}emkijametu kad snijeg sipa i svaki pas potraì mater da se uznju zgrije. Tad nai|e ona, taj pse}i an|eo koji im ne{to{apu}e i hrani ih ka{ikom. Eh, kamo puste sre}e da smosvi takvi; humani i strpljivi. Da umijemo komunicirati bezkonflikta sa svojim najboljim prijateljima. I to je nekavrsta kulture dijaloga. Mali napor da se nau~i tu|i jezikradi zajedni~ke dobrobiti.

Nemam ja previ{e povjerenja u ove ljude koji stalnotuàkaju jadne pse zbog nekakvih tri~avih ujeda kojisu samo mali znak pse}e pa`nje. Tako oni pokazuju

ljubav prema nama. Kao mnogouvaèni DDodik, koji nasza svaki Dan dràvnosti po~asti pismom u kojem namlepo objasni da se Bosna i Hercegovina ne prostire odUne do Drine, i da je antidejtonska rabota svako lajanje iujedanje na njegovoj teritoriji. I da je davno osmislio azilu kojem }e nas potamaniti. Ta, tamante!

Sve je to razlog da se kao kakva-takva javna li~nostprijavim ovda{njim televizijama da i ja ponosnoizjavim: Rje{enje DA, ubijane pasa NE! Istina, ne

pada mi napamet nikakvo rje{enje, ali mi je va`no daostane zabiljeèno da sam bila na strani pasa u presudnomtrenu njihovog opstanka i suverene vladavine svakimdijelom ove predivne zemlje Bosne i Hercegovine. Sve }eto, ~vrsto vjerujem, negdje biti zapisano i blagonaklonomi uzvra}eno u nekom budu}em ìvotu kad }e mi seposre}iti da i ja napokon budem pas. Kuja je ru`na rije~.Insistiram da budem mu{ki pas. I, naravno, da ìvim uprekrasnoj zemlji Bosni u kojoj ni snijeg nije naprostosnijeg. �

Nemam ja previše povjerenja u ove ljude koji stalno tužakaju jadnepse zbog nekakvih tričavih ujeda koji su samo mali znak pseće pažnje.Tako oni pokazuju ljubav prema nama. Kao mnogouvaženi Dodik, kojinas za svaki Dan državnosti počasti pismom u kojem nam lepo objasnida se Bosna i Hercegovina ne prostire od Une do Drine, i da je anti-dejtonska rabota svako lajanje i ujedanje na njegovoj teritoriji

[APTA^ PSIMAPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 27.11.2013 16:43 Page 63


Novi SEAT Leon: Potpuno nova pri~a!

Prvi put sam u SEAT Leon u{ao uGrenoblu prije pet godina i razo~arao se.Tvrdi {panjolski auti} sa bezli~nim

dizajnom, na prepunom parkingu, iako nov,uop}e nije skretao pozornost na sebe. Ni{tabolja nije bila niti njegova unutra{njost.Sumorno, sivo, jednoli~no. SEAT Leon bio jepotpuno razo~arenje ve} na prvi pogled. Odtada do danas gotovo sve va`ne automobilsketvrtke unaprijedile su svoje popularne modele,pa je tako do{ao red i na novog Leona. Nakonnedavne regionalne premijere, percepcijanovog Seat Leona se promijenila iz temelja. Tovi{e nije isti automobil.

U nastavku }emo vam poku{ati pribliìtikarakteristike i novitete koje krije novi „lav“ izVolkswagenove tvornice u {panjolskomgradi}u Martorellu. Vanjskim izgledom novogSEAT Leona dominiraju izniman dizajn,moderne linije i nova LED prednja svjetlakoja osvjetljavaju cestu tako da se ljudskooko manje napreè, dok inteligentni senzorispre~avaju zasljepljivanje vozila koje dolaziiz suprotnog smjera. Novost su i automatskisenzori za ki{u koji upravljaju brisa~ima

stakla i nadziru intervale sukladno intenzitetuki{e. Tu su jo{ dva sustava, Coming Home iLeaving Home koji, naravno programirani,pamte kakvo svjetlo voza~ koristi na kojojrelaciji. Ne treba zaboraviti niti pomo} priparkiranju koja u novom Leonu koristi ~etiriultrazvu~na senzora kako bi izmjerila razmakizme|u prednjeg i stra`njeg dijela vozila inekog drugog objekta, uz zvu~nu obavijest.Najvi{e pozornosti u unutra{njosti svakakoplijeni sredi{nji zaslon osjetljiv na dodir,preko kojeg su dostupne mnoge funkcije zazabavu i komunikaciju u vozilu. Sredi{njesu~elje je kompatibilno sa gotovo svimmodernim gadgetima od iPod-a, USB-a, doSD-kartica i Bluetootha. Navigacijski sustavu novom Leonu na 5,8 in~nom zaslonu u bojikoristi tehnologiju osjetljivu na dodir.Zahvaljuju}i sna`nom subwooferu, noviLeon u kabini ima snaàn i transparentanzvuk, uz {estokanalno poja~alo koje razvijasnagu od 135 watti. Ne treba zaboraviti na trirazli~ita modusa vo`nje(Eco, Normal iSport), koji imaju jedinstvene karakteristikekada je rije~ o motoru, servoupravlja~u i

unutarnjoj rasvjeti. Putno ra~unalo jezaduèno za prikaz prosje~ne potro{njegoriva, trenuta~ne brzine i krajnjeg dometa,uklju~uju}i i vrijeme vo`nje. U novi Leonugra|en je revolucionarni sustav zaprepoznavanje umora voza~a. Sustavfunkcionira tako {to analizira pokreteupravlja~a.

Nakon {to vozilo prepozna da je voza~pospan, sustav za prepoznavanje umora }eposlati upozorenje s preporukom da senapravi pauza. Asistent za odàvanje voznogtraka funkcionira tako {to kamera prepoznada vozilo napu{ta svoj vozni trak i automatskiprovodi korekcije. U gomili opreme itehnologije vrijedi izdvojiti sustav kontroletlaka u gumama i ISOFIX sustav za sigurnostnajmla|ih putnika. U standardnoj opremi suklima ure|aj, ABS, ESP i {est zra~nih jastuka.Novi Leon ima i novu paletu motora. U opcijisu: 1.2 TSI sa 86 KS, 1.2 TSI sa 105 KS istart-stop sustavom, 1.6 TDI sa 90 KS i 1.6TDI 105 KS sa start-stop sustavom. Uz na -po menu kako model s pet vrata i motorom1.2 TSI stoji 24. 471 KM. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 26.11.2013 17:42 Page 64

Istog dana, 19. novembra, kada su Hrvati, a i mnogi od nas,proslavljali pobjedu nad «svjetskom nogometnom velesilom»Islandom, umro je Teufik Velagi}. [iroj javnosti poznat, prije svega,kao dugogodi{nji visoki funkcioner SDA, Velagi} je bio i svjedokzlo~ina krvolo~nih protuha ~ijim su pozdravom [imuni} imaksimirsko gledali{te proslavljali vizu za Brazil. Doìvio je, kao 16-godi{nji gimnazijalac, uspostavu usta{ke vlasti u njegovom rodnomMostaru, popra}enu masovnim zlo~inima, prije svega nad Srbima.Velagi} te doga|aje nije mogao posmatrati o~ima lijevo orijentisaneli~nosti, jer on to, jednostavno nije bio. Uz to, kao «hrvatski cvijet»nije, ni na kakav na~in bio ugroèn od usta{kog reìma. Velagi}evostradanje po~inje nakom sloma NDH: zbog mladomuslimanstvaodrobijao je u Zenici i Fo~i 10 godina. Potom je u Zagrebu zavr{iostudij agronomije, a onda emigrirao u Austriju i aktivno se priklju~iokrugu politi~kih emigranata u ~ijem je centru bio Adil Zulfikarpa{i}.Na fotografiji iz 1989. godine vidimo ga u dru{tvu A. Izetbegovi}a iO. Behmena kao suosniva~a SDA. Po osnivanju te stranke postajenjen povjerenik za Austriju.

Sve ovo na kasniji Velagi}ev prikaz usta{kih zlodjela i vrlopreciznu, nedvosmislenu ocjenu njihovih vi{estruko tragi~nih,dugoro~nih posljedica utiskuje pe~at s ocjenom velike objektivnosti.

A, evo kako on, u listu «Ljiljan» od 10. maja 1995. godine,svjedo~i o stradanju mostarskih Srba poslije uspostave usta{kevlasti: «Podaci govore da je 500 do 800 najuglednijih Srba na tajna~in ubijeno i ba~eno u Neretvu. Sutradan bi vatrogasci ~akljamagurali le{eve zaustavljene kod mostarske peke da ih voda odnese.Tako je Mostar doìvio usta{ko ljeto, {to se zaboravlja, ne spominje.Srbi su o~ekivali normalnu vlast, nisu krivi. Usta{ka hajka ih jeuznemirila». Ovome je, u knjizi Mirka Gali}a «Politika u emigraciji»,Velagi} dodao i ova svoja svjedo~enja i ocjene: «Od [irokog Brijegado{li su seljaci, u selja~koj odje}i, ali s pu{kama, oni su bili usta{e,vlast /.../. Da je usta{ka vlast bila koliko-toliko normalna i pravedna,bilo bi manje `rtava i osveta. Srbi ne bi toliko i{li u ~etnike, partizanibi ostali ’makijevci’, kao u Francuskoj, a Hrvat bi bio domobran, a neusta{a. /.../ Sre}a je bila da se mije{ano stanovni{tvo Bosne iHercegovine moglo priklju~iti jednoj vojsci koja je {titila njihovozajedni{tvo. âk su i ljudi gra|anskog porijekla prilazili partizanima,jer su htjeli izbje}i podjele».

Stra{no je ono {to su uradili [imuni} i gledali{te namaksimirskom stadionu, podr{ka koju su dobili na internetu ~ak i odvisokopozicionirane slu`benice jednog bh. federalnog ministarstva,bagateliziraju}e rije~i N. Kova~a, D. [ukera, ]ire Blaèvi}a. Jedinaim je briga {ta }e re}i FIFA! Sve to govori o zabrinjavaju}em stanjuduha u nekim hrvatskim krugovima, sredinama. Da bi, do kraja,opravdala svoj zasluèni prijem u Evropsku uniju, Hrvatska }emorati da se vrlo odlu~no obra~una(va) sa manifestacijama usta{keideologije, jer je ta zajednica vrlo ~vrsto utemeljena na antifa{izmu.Za{to se Hrvatska ne ugleda na Njema~ku, svog saveznika u 2.svjetskom ratu, a potom, sve do danas, zemlju od koje ima najve}upodr{ku. Preko 50 godina intenzivno, temeljito pratim zbivanja uNjema~koj. Zadivljuju}e je kako se ta zemlja, svim mogu}immjerama i sredstvima – informativnim, politi~kim, zakonskim –sistematski i temeljno obra~unala s nacizmom i sada se obra~unavas njegovim manifestacijama. Zato je Njema~ka postala uzorzdravog, visoko civiliziranog, sna`no demokratski ure|enogdru{tva, u kojem se na najvi{i pijedestal slave stavljaju rijetkiantifa{isti iz perioda 2. svjetskog rata, vojnici zakletvu polaù nastrati{tima gdje su oni strijeljani... [ta bi Njema~ka, danas, dala daje imala jednu od tolikih hrvatskih partizanskih brigada! Recimojednu dalmatinsku, onu {to je na Sutjesci izvr{ila proboj. Dana{njojHrvatskoj je, pored usta{ke ideologije, u naslije|e ostala iveli~anstvena antifa{isti~ka tradicija, ali se ona, uostalom kao i umnogim drugim zemljama biv{e Jugoslavije, sna`no potiskuje. ZaHrvatsku je sre}a {to Tu|man, ~iji su dolazak na vlast 1990. godine,materijalnom podr{kom i glasovima na izborima, odlu~uju}upodr{ku dali pripadnici usta{ke emigracije, nije uspio da i zakonskiizjedna~i usta{e s partizanima. Kao {to je u Srbiji uradio VukDra{kovi} zakonskim izjedna~avanjem ~etnika s partizanima, padanas Srbija za predsjednika dràve ima jednog od desetakpreostalih ~etni~kih vojvoda.

Mehmed Ali~ehaji}, Sarajevo


REAGIRANJAMehmed Ali~ehaji} - Uredni{tvu

O smrti Teufika Velagića, Šimunićevim ustašlucima, pomirenju partizana i četnika...

Reagiranja:Reagiranja.qxd 27.11.2013 22:11 Page 65




Documents

Slobodna Bosna 890-Signed