Slobodna Bosna 925-Signed

SVE D@ABA: JAPANSKI AMBASADOR I BH. SAMURAJI

www.slobodna-bosna.ba

ALEKSANDAR VUÎ], ISKRENO O BiH

fk sarajevo

ISPRAVNA-oglasi sedmica-925-6:ISPRAVNA-oglasi.qxd 29.7.2014 15:16 Page 1

DOBRI KOM[IJA VUÎ]IZME\U REPUBLIKE SRPSKE IMUSLIMANSKO-HRVATSKE FEDERACIJESamo dvadesetak dana nakon {to sesastao s njema~kom kancelarkomANGELOM MERKEL, srbijanski premijerALEKSANDAR VUÎ] ponovno je koncemjuna boravio u Berlinu, gdje je otvorioKonferenciju o srpsko-njema~kompartnerstvu; iako je po povratku u Beogradizjavio da je njegova posjeta bila uspje{na ida su potencijalnim njema~kim investitorimapredstavljeni programi reformi u Srbiji,Aleksandar Vu~i} je na panel diskusiji omogu}nostima ekonomskih ulaganja najvi{e govorio o BiH, ovoga puta iskreno

NIK[I]EVA STRATEGIJARAZVOJADESANT NA FONDACIJU ODRAZ IRAZVOJNU BANKUU proteklih je sedam dana federalna Vladanaprasno smijenila direktora Fondacije zaodrìvi razvoj VINKA JAKI]A idugogodi{njeg predsjednika UpraveRazvojne banke FBiH RAMIZAD@AFEROVI]A; Jaki} i Dàferovi} tvrdeda su posljednje kadrovske ~istkeprovedene kako bi ministri iz SDP-a, SDA-a i Narodne stranke Radom zaboljitak preuzeli punu kontrolu nadmilijunskim sredstvima i najavljujupodizanje sudskih tu`bi, navode}i da sunjihove smjene izvr{ene protuzakonito

ÛDO BOSANSKOG OTPORAGRBAVICA, RANA LJUTASlovena~ki biznismen Branko Paòn uprojekat „Grbavica“ uloìo je preko 600hiljada eura, a u projekat „Panles B22“ oko400 hiljada eura. Pare su potro{ene,projekti nisu realizovani a Paòn je zaplja~ku i prevaru optuìo svoje sarajevskepartnere, bra}u Almira i Mirzu Serdarevi}a,Saudina Porovi}a, Fahrudina Ali}a injegovog sina Amira Ali}a

DIPLOMATSKA OFANZIVAVRIJEME JE ZA PROMJENE Od kraja rata do danas Nizozemska je Bosni iHercegovini donirala vi{e od 500 miliona eura.Samo za Srebrenicu dali su 122 miliona eura.Bosna i Hercegovina ostaje vrlo va`na za ovuzemlju, te zbog toga ambasador JurriaanKraak upozorava da ne{to mora biti ura|enopod hitno kako bismo krenuli naprijed

NEPOTIZAM BEZ GRANICAUIO BiH TVORNICA AFERAU posljednjih godinu dana menad`mentUprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO)zaposlio je 445 dràvna slu`benika i touglavnom preko veze i bez odgovaraju}estru~ne spreme; na{ list otkriva koji poznatibh. funkcioneri su na nezakonit na~inzaposlili svoju djecu u ovu dràvnu instituciju

DIPLOMATIJA[TA JE NAMA JAPANOd kraja rata naovamo, Vlada Japananesebi~no je pomagala Bosni i Hercegoviniulaù}i u brojne projekte. Ipak, nadali su seda }e do~ekati dan kada }e Bosna stati nanoge i prestati zavisiti od donacija, {to jo{~ekaju. Razo~aran, japanski ambasadornedavno je odlu~io da po~ne javno kritiko-vati one koje smatra krivim za takvo stanje

ERDOGANOVA ODSUDNABITKA TURSKA PRVI PUT DEMOKRATSKIBIRA PREDSJEDNIKA Turski gra|ani }e 10. augusta prvi put upovijesti neposredno birati predsjednikadràve, a kako dva najizglednija kandidata,Recep Tayyip Erdogan i EkmeleddinIhsanoglu, uìvaju pribli`no jednakupodr{ku, ishod predsjedni~kih izbora moglibi odlu~iti glasovi brojnih Bo{njakanastanjenih u Turskoj

31.7.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

26

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

OBAVJE[TENJESlijede}i broj

Slobodne Bosne uSarajevu je u prodaji14.8.2014., a u ostal-

im dijelovima BiH15.8.2014. godine

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 31.7.2014 0:10 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 31.7.2014.4

KOSMAJCA KRIJE GRIGORIJE?

NarkodilerDragoslavKosmajacprona{aouto~i{te uTrebinju, uobjektima CrkveDragoslav Kosmajac, odmah po{to gaje premijer Aleksandar Vu~i} ozna~iokao potencijalno najve}eg srpskognarkodilera, pobjegao je sa sinom uCrnu Goru, a kako tamo od novinaranije imao mira, oti{ao je u Hercegovinukod prijatelja. Kosmajac je sa sinomnekoliko dana boravio u Trebinju i to uobjektima koji formalno pripadajuSrpskoj pravoslavnoj crkvi. Srpskimslu`bama bezbjednosti odranije je poz-nato da postoje kontakti izme|uKosmajca i okruènja vladike zahum-sko-hercegova~kog Grigorija. Rije~ jeo ljudima koji se u Srbiji smatraju ugled-nim biznismenima i koji su bili posredni-ci prilikom ovih kontakata. Nedavno jeutvr|eno da je Kosmajac nezakonitodobio dràvljanstvo Bosne i Herc e go -

vine. Boravi{te mu je prijavljeno uTrebinju, a od 2010. godine ima i bio-metrijski bh. paso{. Iako je ozna~enkao najve}i srpski narkodiler, zaKosmajcem nije raspisana potjernica ion se slobodno kre}e. Srpska policijatek je pro{le nedjelje povela istragu okonjegove umije{anosti u poslove sanarkoticima. (M.D.)

Nezasluènu pa`nju mediji u BiH, ali icijeloj regiji posvetili su novoj, ujedno iposljednjoj analizi Me|unarodne kriznegrupe (ICG) posve}enoj BiH. Posljednjaanaliza pod nazivom “Budu}nost Bosne”problematizira ustavnu reformu BiH aposebnu pa`nju medija ova analiza jeprivukla jer navodno eksperti ICG-a prviput otvoreno daju podr{ku ideji uvo|enjatri entiteta, odnosno uvo|enja i entiteta sahrvatskom ve}inom, kako su stavove ICG-ainterpretirali i protuma~ili u mostarskomInstitutu za dru{tvenopoliti~ka istraìvan-ja..

“Izvje{taj Me|unarodne krizne grupe”,tvrdi se u analizi mostarskog Instituta,“objavljen je pod sna`nim utjecajemadministracije SAD” i nudi neka ustavnarje{enja koja po prvi put nisu na traguizgradnje unitarne, centralisti~ke dràve.Dapa~e, ICG otvoreno zagovara podjeluFederacije BiH na dva dijela i zagovara

“uspostavu normalne federacije, bez poseb-ne uloge konstitutivnih naroda, ali takvefederacije da odgovara interesima njene trizajednice i pravima svih gra|ana“.

“Nema ni~eg pogre{nog u vezi shrvatskim entitetom. On bi mogao rije{itimnoge probleme: ne bi bilo vi{e potrebe zakantonima i odnosi izme|u dràve i entite-ta, kao i izme|u entiteta i op{tina, mogli bibiti konzistentni u cijeloj Bosni”, navodi seu izvje{taju ICG-a.

Zbunjuju}a je ~injenica da ICG zago-vara formiranje tre}eg hrvatskog entiteta ada u isto vrijeme marginalizira ulogu kon-stitutivnih naroda. Ako ve} nisu narodinosioci suvereniteta, kako tvrdi ICG, kakobi se onda konstituirao hrvatski entitet?

O~ito je rije~ o nedovr{enoj analizi ukojoj su se autori ICG-a zapetljali i pogu-bili, pa nude “rje{enja” koja jedna drugimaprotivurje~e i me|usobno se isklju~uju.

(E. Hodì})

ZA SVAKOG PONEŠTO - NIKOME NIŠTA

MINI MARKET

POVR[NO, NEOZBILJNO, NEJASNOMarko Prelec, koautor analize “budu}nost Bosne”

Međunarodna krizna grupaobjavila analizu ustavnih

reformi BiH s rješenjima kojajedna drugima protivrječe

DragoslavKosmajac

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 30.7.2014 23:36 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


MATI^NA ]ELIJA

NaseruKelmendiju najvjerovatnije}e suditiMalcolmSimmons, sudija poznat po izricanjudrakonskihkazni Iako jo{ nije poznat sastav sudskogvije}a koje }e u Pri{tini suditi NaseruKelmendiju, sve su prilike da }eoptuènom narko-bossu pravdu dijelitibritanski sudac Malcolm Simmons.Prije nego {to je me|unarodnu karijerunastavio kao EULEX-ov sudac naKosovu, Simmons je prva iskustva spravosudnim sistemom biv{eJugoslavije stekao na Sudu BiH, gdje jesudio u nekoliko procesa. Ostao je,me|utim, upam}en kao predsjedavaju}iSudskog vije}a koji je u jesen 2005.osudio biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiHi lidera HDZ-a Antu Jelavi}a na desetgodina zatvora. Mada je premaprvostupanjskoj presudi Jelavi}progla{en krivim za zlouporabuslu`benog poloàja ili ovlasti,nesavjestan rad i pronevjere u slu`bi, uàlbenom je postupku Simmonsovaodluka u cijelosti poni{tena. No,pravnici koji su tada pa`ljivo pratilisu|enje Jelavi}u sumnjaju da }e, nakon{to je nekada{njem hrvatskompoliti~aru „odrezao“ deset godina,Simmons osuditi Kelmendija nadoìvotnu robiju?! (S.M.)

MINI MARKET

Ramazanski bajramPomirenje i praštanje

MalcolmSimmons

BIV[I I AKTUELNIHusein ef. Kavazovi} i Mustafa ef.Ceri}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 30.7.2014 23:36 Page 5

ČETVRTAK, 24. JULI

Nisam do kraja siguran jesam li-nisamli odvagao, izbalansirao svaku rije~, ta~ku,zarez, u kontraudaru na primitivni„Avazov“ udar na mene. Mo`da je to moglobiti nje`nije, umivenije, ali tom dobropoznatom neprijateljskom upori{tu mora seodgovoriti jezikom koji jedino razumiju,prljavim, nesmiljenim.

Drug iz Beograda, tabloidna sveznalica,danas me zove da mi veli sljede}e: „„Zna{ li,zemlja~e, kada je Miroslav Mi{kovi} ovdeotvarao ‘Deltu’, da je Fahro Radon~i}doleteo avionom @eljka Mitrovi}a iz‘Pinka’? A zna{ li, burazeru koga je vodiou pratnji? „

„Ama, kume, ne znam, niti me zanima“,iskuliram.

„[ejlu Jugo.“„Ozbiljno?“, priupitam.„Jeste, sina mi jedinca.“Onda, kontam, mora da je tako.

PETAK, 25. JULI

Nikada, zbiljski nikada, BAKIRHAD@IOMEROVI], kandidat SDP-a BiHza bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH,nije rekao ru`ne rije~i na mene, a mogao je.Mo`da ~ak i trebao. Njegov ljuti rivalEMIR SULJAGI], kandidat Demokratskefronte, ha se do~epao ministarske funkcijeu Kantonu, povjerio se da on i [ef mu

(Lagumdìja) mogu dohakati SlobodnojBosni sa dva-tri potpisa perom upu}enajavnim preduze}ima.

Bakir protiv Emira, Emir protiv Bakira,da nije beznade`no, bilo bi vrlo, krajnjezabavno...

SUBOTA, 26. JULI

Nekako mi iz godine u godinu svetu`nije i depresivnije padaju „HronikePule“, prigodne emisije Hrvatske televizijeu ~ast Filmskog festivala koji se, uprkossvemu, odràva u tom hrvatskom gradu.Koliko sam uspio registrirati, apsolutnipobjednik sa petsto-{esto Zlatnih arena jefilm reditelja KKristijana Mili}a Broj 55.Vjerujem, zasluèno. Da ne budenesporazuma, podjednako neutemeljeno ibezrazlo`no izgledaju „Hronike FEST-a“,nekada genijalne srpske filmsko-televizijske akademije koju je ure|ivao ivodio SSlobodan Novakovi} kroz koju suprodefilirali u to doba svi va`ni filmskiautori svijeta - od RRoberta de Nira doBernarda Bertoluccija.

Jedna od ve}ih zvijezda u Puli jeredatelj filma „Spomenik MichaeluJacksonu“, fin neki de~ko iz Srbije, koji jenekim korporativnim parama, briselsko-{vicarskim, britansko-skandinavskim,srpsko-hrvatskim, uspio napraviti ne patvo -reni hrvatski filmski proizvod, to jesturadak.

Kada je jedne godine, 1985., EEmirKusturica dobio „Zlatnu palmu“ u Can ne -


Kad su ono teške poplavebile, prije tri mjeseca,stradale mi elektroinsta-lacije u stanu: mogao sam glatko devet puta poginu-ti prije nego što je došaomajstor od tog posla,električar M., povezao,razvezao; teške me brigekotarisao. Poznanici izItalije koja obnavljastan/kuću u (Istočnom)Sarajevu preporučim togpedantnog zanatliju.Prezadovoljna. Ne znamkako vi stojite, ali zbilja,fakat, ne znam nikoga kozna raditi svoj posao a danema posla!

VELIKI RAT I MALI NARODIRaspolagati tu|om brukom

nije mala zajebancija

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:36 Page 6

su lijepo se, do zore, do koske, proslavilo ukafani Akademije scenskih umjetnosti.Kaè, negdje pred zoru slavni reìser:„Hajd’, ovo sa Cannesom je dobro pro{lo,samo da mi je {ta osvojit, maznut u Puli...“

Kakve to veze, poveznice ima sa nama?Nikakve! TTarantino se u Americi bori, ilijevom i desnom rukom, za prava uvoznikaceluloidne filmske trake, ~uvara filmskememorije, a na{i redatelji, obiteljske filmskeutvrde ne vide ni{ta lo{ega u tome {to jespaljena arhivska gra|a u centru Sarajeva!

NEDJELJA,27. JULI

Nema nikakvih utakmica, zamrli susportski doga|aji uni{teni ljetnimraspustima, ne{to se malo igra tenisa uUmagu, vozi se Formula 1 u Budimpe{ti,preko puta bazena u kojem su vaterpolistiSrbije odlu~ili za sva vremena ponizitivje~ite rivale Ma|are. Pijem, dakle, jutroskafu u kvartovskom objektu i pita meznatièljni ugostitelj: ““Mora da si gledaosino} utakmicu ‘Roma’- ‘ManchesterUnited’. Odakle je ta~no Miralem Pjani}dao gol?“

„Nisam siguran, da li iz Sapne iliKalesije, ali da je bilo daleko, bilo je“,odgovorim razdraganim {eretlukom...

PONEDJELJAK, 28. JULI

Vlada Srbije, pod predsjedavanjemALEKSANDRA VUÎ]A, danas odràvamemorijalno-radnu sjednicu u Ni{u uspomen na stotinu godina po~etka Velikog

rata, kada je predsjednik Vlade NIKOLAPA[I] odlu~io preseliti svoj birokratskiaparat iz Beograda u Ni{. Na dana{ni dan suaustrogarski zulum}ari objavili rat Srbiji. Udesetinama telegrama koji su toga dana izraznih diplomatsko-konzularnih predst av -ni{tva Srbije stizali u beogradsko-ni{kucentralu dramati~no se saop}ava da jeslu`beni Be~ objavio Srbiji rat u „15sahata“ i jo{ nekoliko minuta. Kojim sujezikom pisali srpski diplomati spo~etkapro{log vijeka ne znam, ali je o~ito daveliki dràvnik Pa{i} nije oklijevao ni„sahata, ni dekike“, da preseli svoj kabinetiz Beograda u Ni{.

UTORAK, 29. JULI

Pri~a, duboko morbidna i nepodno{ljivomu~na, oko trgovine organima ubijenihSrba na Kosovu traje previ{e dugo i neki bise odgovori na ta te{ka pitanja, napokon,morali nazirati. Ako se dobro sje}am, asje}am se predobro, istragu oko tih zlo~inapokrenula je prije desetak godina biv{aglavna tuìteljica Tuìteljstva u HaaguCarla del Ponte. Kako navodi u svojojautobiografskoj knjizi tuìteljica Del Ponte,u istrazi navodnih zlo~ina nad Srbima naKosovu koji su vodili do vrha albanskepoliti~ke i vojne piramide sprije~ili su je„vi{i interesi“, me|unarodne zajednice.Nekoliko godina kasnije, {vicarski pravnikDICK MARTY u Vije}u Evrope podastro jestanovite dokaze o zlo~inima albanskihvojnih trupa nad srpskim `rtvama. Potom jeformiran istraìteljski tim predvo|enameri~kim tuìteljem, ozbiljnim pravo sud -nim vukom WWilliamsonom koji je nakon tri

godine mukrotrpne istrage konstatirao daima dovoljno elemenata za istragu iprocesuiranje zlo~ina po~injenih nadSrbima na Kosovu. Predlaè, dapa~e,apeluje gospodin Williamson da se moraformirati novi sud, u Haagu, naravno, koji}e ta zlodjela adekvatno sankcionirati.Kosovo, koliko se ja u to razumijem, imaod me|unarodne zajednice oktroiranopravosu|e, pa nema razloga, barem ne bitrebalo biti, da se ti te{ki zlo~ini, ako ih jebilo, ne rije{e u lokalnom pravosudnomporetku. êmu i kome treba neki noviTribunal: nikome osim groznom para z i t -skom pravnom aparatu koji trlja ruke kadase god negdje omakne neki zlo~in.

„Kako stoji{ sa drugostepenompresudom?“, pita VVojislav [e{elj u kasnujesen u krug ha{kog zatvora 2019. HHashimaThacija.

„Nemoj se ti sekirati za mene“,odgovara mu Hashim, nervozno lupkaju}ipo koljenu. „„Pozabavi se ti svojomapelacijom.“

SRIJEDA, 30. JULI

Kad su ono te{ke poplave bile, prije trimjeseca, stradale mi elektroinstalacije ustanu: mogao sam glatko devet putapoginuti prije nego {to je do{ao majstor odtog posla, elektri~ar M., povezao,razvezao; te{ke me brige kotarisao.Poznanici iz Italije koja obnavlja stan/ku}uu (Isto~nom) Sarajevu preporu~im togpedantnog zanatliju. Prezadovoljna. Neznam kako vi stojite, ali zbilja, fakat, neznam nikoga ko zna raditi svoj posao a danema posla! �


U\I SLOBODNOVariola Vjera, bo{nja~ki izazov

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:37 Page 7


PRINCIP JE ISTI, SVE SUOSTALO NIJANSE

Trava je zelena,àba je zelena,àba je trava,logi~no zaklju~ujefrontmen“Pu{enja” NenadJankovi}Frontmen grupe Zabranjeno pu{enjeNenad Jankovi} odlu~io je povu}i se sestrade i posvetiti se publicistici.Intrigiraju ga, kaè, slobodarske idejeMlade Bosne, a osobito ga nervirajustalni poku{aju revizije historijskih~injenica. “Upotrebimo logiku. Da li bi nekihrabri Francuz bio terorista da jeubio Hitlera 1940. godine dok se{epurio u osvojenom Parizu”, upitaose Jankovi}, poku{avaju}i izjedna~iti~in Gavrila Principa koji je ubio pri-jestolonasljednika Ferdinanda, s jed-nako poèljnim, ali nerealiziranimubistvom Hitlera u Parizu. Ali, osim zdrave logike, Jankovi} bi zauspostavljanje ovakvih analogija moraobaratati makar elementarnim ~injenicama.Hitlerova vojska je izvr{ila klasi~nu agresi-ju na Francusku, za razliku od aus-trougarske vojske koja je u BiH stigla natemelju odluke Berlinskog kongresa 1878.godine, s jasnim zadatkom da sredi stanjeu dràvi pogo|enom trogodi{njim krvavimnemirima. Mandat tada{nje K und Kmonarhije usporediv je sa sada{njimmandatom EUFOR-a u BiH. “Upotrijebimo logiku”, kako savjetujeJankovi}. Je li isto ubiti Hitlera u Parizu1940. i ubiti danas komandantaUNPROFOR-a u Sarajevu ili EULEKS-ana Kosovu? (A.M.)

MINI MARKET

Nakon vi{e neuspje{nih poku{ajaizbora i imenovanja policijskog ko me -sara Hercegova~ko-neret van s kog kantona(HNK), Nezavisni odbor za imenovanjesuzio je listu kandidata, a u igri za mjestopolicijskog komesara HNK ostali suRobert Peri}, koji trenutno obna{adu`nost na~elnika terenskog ureda Jug

grani~ne policije sa sjedi{tem u âpljini, i@eljko ]ori}, na~elnik terenskog uredadràvne Agencije za istrage i za{titu sasjedi{tem u Mostaru. Nezavisni odborimena kandidata predloìt }e Vladi HNKkoja bi trebala imenovati novogpolicijskog komesara HNK.

(M.F.)

IZBOR JE BAŠ

Robert Perić i Željko Ćorićnajizgledniji kandidati zakomesara policije HNK

Vojislav [e{elj, lider Srpske radikalnestranke, je izdajnik jer je prekr{io klju~na~etni~ka pravila, zbog ~ega mu treba oduzetititulu vojvode, tvrdi MMirko Blagojevi} koji jenedavno dobio i tre}i mandat na ~elu Srpskeradikalne stranke “Dr Vojislav [e{elj”. PoBlagojevi}u, [e{elj je izdajnik jer je izdaosvoje kumove TTomu Nikoli}a i AAleksandraVu~i}a, svoje najbliè prijatelje, saradnike i~etni~ke vojvode. Obja{njavaju}i kako jeprekr{io prvo ~etni~ko pravilo - da nemapredaje, Blagojevi} otkriva da je [e{eljuMilorad Ulemek Legija nudio da se sakrijekod njega u Kulu, u bazu “Crvenih beretki”,odakle ga niko ne bi isporu~io, ali je [e{eljtu ponudu odbio. Blagojevi} tvrdi da jeBranislav Gavrilovi} Brne, koji je tokom ratau pojedinim dijelovima Sarajeva sijao strahkao ~etni~ki vojvoda, a koji sada ìvi uZemunu, govorio da }e on li~no ubiti [e{eljasamo da ne padne u ruke Ha{kom tribunalu,ali ga je u tome sprije~io BBo{ko Radonji},poznati beogradski mafija{.

(M.D.)

VAVNA GOVA POBEDITI MOVA

Mirko Blagojević predlaže da se Šešelju zbog izdajekumova oduzme titula

četničkog vojvode

Vojislav [e{elj

Nenad Jankovi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 30.7.2014 23:37 Page 8

PRO ET CONTRA


BOLJE IKAD NEGO NEKAD

Federalni ministar policijePredrag Kurte{s dvogodi{njomodgodom slavi usvajanjeZakona ounutra{njimposlovima Nakon punih pet godina zastupnici uParlamentu Federacije BiH kona~no su,prije desetak dana, usvojili novi tekstZakona o unutarnjim poslovima.Parlamentarna je Komisija za sigurnostnaloìla federalnom MUP-u jo{ 2009.da pripremi nova zakonska rje{enja, alije zbog vi{egodi{njih politi~kih trzavicataj posao zavr{en tek u januaru 2012.Iako je federalna Vlada tada usvojilaPrijedlog zakona o unutarnjimposlovima, trebale su pro}i jo{ dvijegodine prije nego {to je zakon potvr|enu oba doma federalnog Parlamenta.Federalni ministar Predrag Kurte{ nekrije zadovoljstvo usvajanjem zakona,makar i s dvije godine zaka{njenja.Bolje ikad nego nekad. (S.M.)

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

Urednik ivoditelj“Zabranjenogforuma”,

NESve mi to li~i na prikupljanjeglasova za izbore u oktobru.Znaju se pravila diplomatije,odavno napisana, zar ne?!

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEPredsjedni{tvo BiH bi tre-balo da se sastaje sasvakim akreditovanimambasadorom u zemljibez obzira iz koje zemljedolazi jer to im je posao.Nesastajanje i ignorantskiodnos nanosi samo {tetuBiH i njenom me|unarod-nom ugledu koji je ionakonikakav. Li~ni stavovi ianimoziteti nisu luksuzkoji male zemlje poputBiH mogu sebi dozvoliti ume|unarodnim odnosi-ma.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

NEMi{ljenja sam da je BakirIzetbegovi} kao predsje-davaju}i Predsjedni{tva tre-bao da se sastane s izrael-skim ambasadorom jer raz-govarati se mora, pa ~ak ikad imate druga~ije mi{ljenje.

[EVKO BAJI]ProjektmenadèrCareInternationala

DA/NEMi se kao ljudi moèmosolid arisati sa Palestinom,ali predsjedavaju}iPredsjedni{tva BakirIzetbegovi} ne treba dasamostalno demonstrativnone{to odlu~uje ili neodlu~uje. Izetbegovi} je, akoje imao èlju da tako ne{touradi, trebao lobirati unutarPredsjedni{tva u kojem senalazi, a ne da imamo tri~lana Predsjedni{tva kojiimaju razli~ite stavove oistim pitanjima.

ASIM MUJKI]

Profesor FPN-a

DA/NESmatram da kao privatnaosoba ima pravo da se nesastaje s ljudima koji njemupredstavljaju oli~enje politikekoju ne odobrava. Kaodràvnik, Bakir Izetbegovi} jeduàn da se sastane i da dokraja poku{ava, ako moè,da kroz razgovor pomogne iuradi ne{ta za Gazu.

SULEJMANKUPUSOVI]

Reìser

DAMi{ljenja sam da seambasadori svih zemalja uBiH pona{aju vrlo bahato ibezobrazno i da je vrijemeda ih neko upozori na njiho-vo pona{anje. Podràvamstav predsjedavaju}egPredsjedni{tva BakiraIzetbegovi}a da se u znakprotesta ne sastane s izrael-skim ambasadorom u BiH.

Podržavate li stav predsjedavajućeg PredsjedništvaBakira Izetbegovića da se u znak protesta ne

sastane s izraelskim ambasadorom u BiH?

Priredila: Ma{a ]osi}

Predrag Kurte{SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 30.7.2014 23:38 Page 9

Dva je puta, u kratkom roku oddvadesetak dana, srbijanskipremijer AAleksandar Vu~i} pro -{lo g mjeseca boravio u Berlinu,nakon {to je politi~ko i

ekonomsko savezni{tvo s Njema~komocjenio klju~nim na putu Srbije premaEuropskoj uniji. U prvu je posjetuAleksandar Vu~i} oti{ao 11. juna, na pozivnjema~ke kancelarke AAngele Merkel, drugije put bio gost na Konferenciji o srpsko-njema~kom partnerstvu, koja je odràna 30.juna, u organizaciji njema~kog Udruènjaza vanjsku politiku. No, unato~ silnimnastojanjima srbijanskih medija da Vu~i}evsastanak s kancelarkom Merkel i, naro~ito,razgovore s njema~kim poslovnim part ne -ri ma, tuma~e u kontekstu najave mogu}ihkrupnih ekonomskih investicija, istina je dasu na svim Vu~i}evim susretima u Berlinudominirale regionalne teme - odnosi Srbijesa susjedima, prije svih, Kosovom i BiH.

WALTER BRANI SARAJEVO„Beograd veruje u stabilnost zapadnog

Balkana, a Srbija moè da bude garant testabilnosti. Nema~ka ne treba da o~ekujenikakve probleme od Srbije, mi }emo sa

svima u regionu imati dobre kom{ijskeodnose“, poru~io je predsjednik VladeSrbije Aleksandar Vu~i} nakon prijema kodnjema~ke kancelarke Angele Merkel.Dvadesetak dana kasnije, na panel diskusijinazvanoj „Novi po~etak prema Briselu -Srbija na putu ka Europskoj uniji“, „dobrikom{ija“ Vu~i} je o najbliìm susjedimagovorio puno opu{tenije, iskrenije, posvekrivo procjenjuju}i da me|u gostima nemanikoga kome bi njegova interpretacija„odnosa u regiji“ mogla zasmetati.

Aleksandar Vu~i} je potkraj juna uNjema~ku doputovao u pratnji pot pred sjed -nice Vlade i ministrice za lokalnu upravu isamoupravu KKori Udovi~ki i ministraprivrede i financija DDu{ana Vujovi}a.Doma}in mu je, osim organizatora izUdruènja za vanjsku politiku, bio injema~ki ministar vanjskih poslova FFrankWalter Steinmeier, koji je zajedno sVu~i}em i otvorio Konferenciju. Nakon {toje Aleksandar Vu~i} u kratkom uvodnomgovoru izloìo sve potencijale Srbije zaeventualne njema~ke investicije, skupu seobratio Frank Walter Steinmeier, ali u bitnodruga~ijem tonu. Njema~ki je ministarvanjskih poslova, umjesto o ekonomskojsuradnji dvije dràve, govorio o stabilnostina zapadnom Balkanu (kao najva`nijempoliti~kom problemu), isti~u}i Vu~i}evuslu`benu posjetu Sarajevu kao jedini na~in

za uspostavu dobrih odnosa sa BiH. Potomsu obojica napustili skup, ostavljaju}iministrima iz Vlade Srbije da potencijalnimnjema~kim investitorima prezentirajuposlovni ambijent i mogu}nosti za ulaganjau tu dràvu. I mada je trud srbijanskihministara bio za svaku pohvalu, istina je dame|u posjetiteljima nije bilo predstavnikanijedne ve}e njema~ke kompanije i da supitanja postavljali uglavnom ~elnici srpskihprivrednih dru{tava iz nekoliko njema~kihgradova, odnosno, srbijanski poduzetnicikoji ìve i rade u Njema~koj. Pred sami kraju sali se ponovno pojavio AleksandarVu~i}, spreman da odgovara na pitanja izpublike. Dodajmo tome kako je moderatordiskusije bio MMichael Martens, dugo go di -{nji dopisnik Frankfrurter AllgemeineZeitunga iz Beograda, koji je o{trokritizirao Vu~i}a, nakon njegovog posjetaVi{egradu, dva dana ranije, kada je zajednos predsjednikom Republike SrpskeMiloradom Dodikom i EEmirom Kusturicomsve~ano otvorio Andri}grad.

NA KOSOVU OPTIMISTA, U BOSNI PESIMISTA

I mada bi se dalo naga|ati {to jesrbijanskog premijera razljutilo - da liinzistiranje njema~kog ministra vanjskihposlova Steinmeiera na iskrenim odnosimasa slu`benim Sarajevom, ili kriti~ki


DOBRI KOM[IJA VUÎ]

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

��

Samo dvadesetak dana nakon što se sastao s njemačkom kancelarkom ANGELOMMERKEL, srbijanski premijer ALEKSANDAR VUČIĆ ponovno je koncem juna

boravio u Berlinu, gdje je otvorio Konferenciju o srpsko-njemačkom partnerstvu;iako je po povratku u Beograd izjavio da je njegova posjeta bila uspješna i da supotencijalnim njemačkim investitorima predstavljeni programi reformi u Srbiji,Aleksandar Vučić je na panel diskusiji o mogućnostima ekonomskih ulaganja

najviše govorio o BiH, ovoga puta iskreno

ALEKSANDAR VUÎ] UJEDINJENJE ILI SMRT

“U BiH se svi mrze, tamo vi{e nema me{ovitih brakova, u isto~noj Bosni su se oduvek razmenjivali

samo mrtvaci, nikada ìvi ljudi“

V O @ D J E S T I G A O

vucici:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:04 Page 10


IZME\U REPUBLIKE SRPSKE I MUSLIMANSKO-HRVATSKE FEDERACIJE

[TA, ZAISTA, ALEKSANDAR VUÎ] MISLI O BiHSrbijanski je premijer, tjekom prve slu`bene posjete Sarajevu, slaoporuke pomirenja, kada se na{ao u prilici da govori bez prisustva novinara, pri~ao je o BiH kao zemlji bez perspektive, u kojoj se svi mrze


intonirani tekst moderatora Martensa,~injenica je da je Vu~i}, poslije povratka naKonferenciju, naglo promijenio retoriku.Umjesto odgovora na pitanja iz publike,koja su se ticala normalizacije odnosaizme|u Srbije i Kosova, Aleksandar Vu~i}je, i to bez ikakvog povoda, po~eo govoritio politi~kim prilikama u BiH.

ÊGA SE MERKELOVA STIDI, TIME SE VUÎ] DIÎ

„Ja po prirodi nisam optimista, ali samoptimista kada su u pitanju odnosi Beogradai Pri{tine. Ali, naàlost, nisam optimista kadasu u pitanju odnosi u Bosni i Hercegovini“,izjavio je srpski premijer. Obja{njavaju}i,nadalje, razloge pesi mi sti ~kog vi|enjabudu}nosti susjedne dràve, Vu~i} je nakonferenciji o srpsko-njema ~kompartnerstvu kazao kako se u BiH sva trinaroda duboko mrze?! „„Na Kosovu ima vi{eme{ovitih brakova nego u BiH“, ustvrdio jeVu~i} ne iznose}i, dakako, nijedan argumentkojim bi potkrijepio takve konstatacije.Napomenuo je, istina, da se pokoji mje{ovitibrak sklopi u Sarajevu, jer u glavnom graduBiH jo{ ìvi oko jedan posto Srba i isto tolikoHrvata, dok u zapadnom Mostaru i BanjojLuci vjen~anja izme|u mladenaca razli~itihnacionalnosti, barem prema srbijanskompremijeru, uop}e nema. I mada je AleksandarVu~i}, ako se makar pred publikom u Berlinuèlio predstaviti kao ozbiljan politi~ar, moraonavesti i izvore podataka o broju mje{ovitihbrakova u BiH, mogao je usput i objasnitirazloge zbog kojih, kako tvrdi, u Banjoj Luciili zapadnom Mostaru ne ìvi ~ak nijedanprocenat nesrpskog, odnosno, nehrvatskogstanovni{tva (zgodno bi bilo od premijeraSrbije ~uti i kakav je njegov trenuta~ni bra~nistatus, ako se ve} pozabavio tim„regionalnim fenomenom“). Sve je to,me|utim, Aleksandar Vu~i} pre{utio,

govore}i o „Republici Srpskoj i musli man -sko-hrvatskoj federaciji“, kako je pri mje tno,sve vrijeme nazivao dràvu Bosnu iHercegovinu.

Na takav je istup Aleksandra Vu~i}a prvireagirao novinar FAZ-a Michael Martenskoji je pitao srbijanskog premijera onjegovom odnosu prema srpskoj historiji.„Rekli ste da se Srbi ponose svojomhistorijom. Takvu konstataciju je nemogu}e~uti od njema~kih politi~ara u Berlinu.Angela Merkel nikada ne}e re}i da jeponosna na njema~ku historiju, ili }e re}i daje ponosna na dio njema~ke historije, zbogo~itih razloga koji su vezani za Drugisvjetski rat. Ja sam bio na otvaranjuAndri}grada i tamo ste rekli da ste ponosnina srpsku historiju. Smatram da ste ba{ uVi{egradu, nedaleko od mosta Mehmed-pa{e Sokolovi}a, trebali re}i da ste ponosnina srpsku historiju, ali ne i na njen nedavnidio, kada je 1.000 ljudi ubijeno upravo natom mostu“, konstatirao je Michael Martens.Na opasku njema~kog novinara, sa kojim seprethodno intimizirao, nazivaju}i ga svojimprijateljem, Aleksandar Vu~i} je neuvjerljivoodgovorio da ga se optuùje za ne{to {to nijerekao. No, ipak je nastavio govoriti o mr`njiu BiH, ilustriraju}i svoje navode primjerimaiz isto~ne Bosne. „„Na prostoru Vi{egrada,Gora`da, Fo~e“, kazao je Vu~i} „„u svimposljednjim ratovima razmenjivali su seisklju~ivo le{evi, nikada izme|u zara}enihstrana nije bilo razmene ìvih ljudi?!““

Potom je srpski premijer spomenuostradanje svoje obitelji koju su u Drugomsvjetskom ratu ubile usta{e, ali je dodaokako je za njega normalno da se i Hrvatiponose svojom historijom. O obiljeàvanjustote godi{njice od po~etka Prvog svjetskograta u Sarajevu i odbijanju srbijanskogrukovodstva da do|e u glavni grad BiHAleksandar Vu~i}, me|utim, nije èlioop{irno govoriti. Ba{ kao ni o predsjednikuRS-a Miloradu Dodiku, za kojeg je tek{krto kazao da „„ima svoju pri~u, pa ~ak ikada se, zajedno sa njim, obra}anovinarima“. �


DOBRI KOM[IJA VUÎ]

�

KRATKA LEKCIJA IZ HISTORIJE:„Na prostoru Višegrada,Goražda, Foče u svimposljednjim ratovima razmenjivali su seisključivo leševi, nikadaizmeđu zaraćenih strananije bilo razmene živihljudi“?!

ALEKSANDAR VUÎ], ISKRENO I OPU[TENO„Na Kosovu ima vi{e me{ovitih brakova nego u BiH“

PORUKA IZ BERLINANjema~ka kancelarka Angela Merkel jasno je stavila do znanja Aleksandru Vu~i}u da je najva`nije politi~ko pitanje stabilnost zapadnog Balkana

PORUKA IZ BERLINANjema~ka kancelarka Angela Merkel jasno je stavila do znanja Aleksandru Vu~i}u da je najva`nije politi~ko pitanje stabilnost zapadnog Balkana


Ministarstvo unutarnjih poslovaLivanjskog kantona uputilo jeprije nekoliko dana saop}enjeu vezi sa, kako kaù,„navodnim prijetnjama“ ZZori

Terzi} [eremet, nesu|enoj kandidatkinjiDemokratske fronte za ~lanicu Pred sjed -ni{tva BiH.

U saop}enju MUP-a isti~u kako je ZoraTerzi} [eremet tokom saslu{anja u PULivno 21. jula navela „da joj nitko nijeprijetio, niti je napu{tala op}inu Livno zbogbilo kakvih prijetnji, a kamoli dràvu BiH uposljednje vrijeme“.

„U vezi s navodnim prijetnjama ZoriTerzi} [eremet, informiramo javnost daMinistarstvo unutarnjih poslova HB@upanije nije zaprimilo nikakvu prijavu nitidojavu od strane Zore Terzi} iliDemokratske fronte - @eljko Kom{i}, onavodnoj prijetnji. Naime, na temelju~lanka 165. stavak 1. a u svezi sa ~lankom100. Zakona o kaznenom postupku F BiH,djelatnici PU Livno dana, 21. 07. 2014.godine u prostorijama PU Livno, na~inili suZapisnik o saslu{anju svjedoka na okolnostipisanja medija vezano za prijetnje koje su‘navodno’ upu}ene prema Zori Terzi}[eremet. Tom prilikom Zora Terzi} [eremetje izme|u ostalog izjavila u vezi medijskihistupa Demokratske fronte - @eljko Kom{i},da je dana 12. 07. 2014. godine kontaktiranaod strana~kih kolega da je kandidat zahrvatskog ~lana Predsjedni{tva napredstoje}im izborima. Nakon {to je u prvimomenat bila iznena|ena tj. nepripremljenana takvu vrstu ponude i nakon konzultacijes uìm krugom obitelji, odlu~ila je odbitinavedenu ponudu“, navodi se u saop}enjuobjavljenom na slu`benoj web straniciMUP-a Livanjskog kantona.

Podsjetimo, predsjednik Demokratskefronte i ~lan Predsjedni{tva BiH @@eljkoKom{i} je na konferenciji za novinare uSarajevu, odrànoj 16. jula, izjavio da jegospo|a Terzi} [eremet odustala odkandidature za hrvatskog ~lana Predsjedni{tvaBiH zbog prijetnji koje su upu}ene njoj injenoj porodici, te da je iz tih razloga saporodicom privremeno napustila zemlju.

„Na sjednici Predsjedni{tva strankegospo|a Zora Terzi} [eremet bila jeizabrana za na{eg kandidata. U me|u -vremenu, kako je ta informacija objavljena,gospo|a Terzi} [eremet i njena porodicaprimili su ozbiljne prijetnje, koje su takvogkaraktera da su napustili i Livno i Bosnu iHercegovinu“, rekao je tada Kom{i}.

Od Kom{i}a smo zatraìli i komentar uvezi sa navedenim saop}enjem MUP-aLivanjskog kantona.

„Ne znam {ta bih vam rekao... Osje}amse kao kompletan idiot“, kaè @eljkoKom{i}. „„Gospo|a Terzi} [eremet nama jeispri~ala sasvim druga~iju pri~u. Pred sjed -niku Op}inskog odbora DF-a NikiBakovi}u rekla je da su joj prijetili i da je saporodicom napustila dràvu“, dodajeKom{i}.

Zanimljivo je da je Zora Terzi} [eremetpozvana na saslu{anje u PU Livno na

zahtjev BBorjane Kri{to, izaslanice HDZ-a uDomu naroda Parlamenta BiH.

Ina~e, otkako je njeno ime prvi putspomenuto u javnosti kao kandidatkinjeDemokratske fronte za hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva, jo{ nigdje nije objavljenafotografija Zore Terzi} [eremet, niti se onjoj mogu prona}i bilo kakvi podaci nainternetu. Pojedini mediji objavili su da jegospo|a Terzi} [eremet stomatologinja, alito nigdje nije zvani~no potvr|eno, a zboggeneralnog nedostatka informacija i~injenice da ju ne poznaje niko od„vi|enijih“ gra|ana iz politi~kog i javnogìvota Livna, prozvana je „misterioznom“Livanjkom. Nakon njenog navodnogodustajanja od kandidature, Demokratskafronta - @eljko Kom{i} za hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH kandidovala je AAntuPopovi}a, umirovljenog psihologa, koji jetako|er nastanjen u Livnu. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

EVO ZORE, EVO DANA...

Misteriozna Zora Terzić Šeremet preko noćipromijenila iskaz i unijela sveopću pomutnju u

redove Demokratske fronte Željka Komšića

IZNENA\ENIKOM[I]“Osje}am se kao kompletan idiot“

Skandal:Skandal.qxd 30.7.2014 22:20 Page 13

Pro{lo je vi{e od sedam danaotkako su ~lanovi Upravnogodbora Fondacije za odrìvirazvoj (OdRaz) smijenili dosa da{ -njeg direktora VVinka Jaki}a, ali

odluka o njegovom razrje{enju jo{ uvijeknije napisana. Iako je Jaki} s direktorskepozicije maknut na sjednici federalneVlade, nakon dogovora ministara iz SDP-a,SDA i Narodne stranke Radom za boljitak onajnovijim kadrovskim rje{enjima (u„paket aran`manu“ s Upravom Razvojnebanke FBiH) cijela je procedura, odpo~etka do kraja, izvr{ena protuzakonito,zbog ~ega je samo pitanje dana kada }e bitiponi{tena. Dok, naime, federalni premijerNermin Nik{i} i njegovi savjetnicipoku{avaju prona}i pravni kompromis zalegalizaciju odluke o smjeni direktoraOdRaza, Vinko Jaki} samo ~eka pisanorje{enje, prije nego {to pokrene sudskipostupak.

MINISTAR PRAVDE NE PROVODI SUDSKE PRESUDE

Prema Statutu i Poslovniku o raduOdRaza, {est federalnih ministara: SSalmirKaplan, VVjekoslav âmber, AAdil Osma no -

vi}, JJerko Ivankovi} Lijanovi}, DDesnicaRadivojevi} i SSanjin Halimovi} koji, uzpredsjedavaju}eg AAntu Krajinu, sjede uUpravnom odboru fondacije, morali suprijedlog odluke o smjeni direktora dobitiod Izvr{nog kolegija, na ~ijem je ~elu samVinko Jaki}. Kako ni Jaki}, a ni ostaliizvr{ni direktori koji su pro{log tjedna,tako|er, ostali bez funkcija, nisusudjelovali u pripremi akata za njihovukadrovsku ~istku u OdRazu, taj je dio posla„odradio“ ministar financija Krajina,dakako, pod stalnim nadzorom premijeraNik{i}a. No, ~ak i ako se zanemari da su~lanovi Upravnog odbora odluku o smjenidosada{njih i imenovanju novih direktoradonijeli suprotno Statutu i Poslovniku oradu fondacije, na sjednici koja je odrànau Mostaru, a ne u Sarajevu, ~injenica je daje Vinko Jaki} mogao biti smijenjen samoako mu je, za trajanja mandata, izre~enapravomo}na sudska presuda za kriminal.Jaki} je na direktorsku du`nost imenovan uaprilu pro{le godine (nakon dogovoraministara iz SDA, HSP-a i Lijanovi}evestranke), i u proteklih godinu i pol dana (ani ranije) nije osu|ivan.

I mada je Vinko Jaki} smijenjen uzformalno obrazloènje da fondacija podnjegovom upravom nije funkcionirala upunom kapacitetu, posve je jasno da jedirektor OdRaza, ina~e kadar HSP-a, bio


NIK[I]EVA STRATEGIJA RAZVOJA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U proteklih je sedam dana federalna Vlada naprasno smijenila direktora Fondacijeza održivi razvoj VINKA JAKIĆA i dugogodišnjeg predsjednika Uprave Razvojnebanke FBiH RAMIZA DŽAFEROVIĆA; Jakić i Džaferović tvrde da su posljednjekadrovske čistke provedene kako bi ministri iz SDP-a, SDA-a i Narodne stranke

Radom za boljitak preuzeli punu kontrolu nad milijunskim sredstvima i najavljujupodizanje sudskih tužbi, navodeći da su njihove smjene izvršene protuzakonito

Kreditnim sredstvima namijenjenimza mala i srednja poduze}a, federalna

Vlada financira propale firme iizmiruje prispjele dugove?!

F E D E R A L N I P A K E T A R A N @ M A N

KADROVSKE ÎSTKE PREDKRAJ MANDATA

��

vinko:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 22:57 Page 14


DESANT NA FONDACIJU ODRAZ I RAZVOJNU BANKU

MILIJUNSKI TRANSFER ZA VOJNU INDUSTRIJU Direktor OdRaza Vinko Jaki} tvrdi da je federalni premijer Nermin Nik{i} odluku o njegovoj smjeni donio nakon {to je odbio zahtjev da 4,5 milijuna KM nezakonito uplati na ra~un Ministarstva industrije


samo kolateralna {teta, nakon pomirenjaministara iz SDA i SDP-a. Jaki} je,podsjetimo, izabran u vrijeme kada jefederalna Vlada bila duboko podijeljena -na jednoj su strani bili ministri iz SDP-a, ana drugoj njihove kolege iz SDA, HSP-a iNarodne stranke Radom za boljitak, zbog~ega je rad Fondacije sustavno opstruiran.Najprije je federalni ministar pravde ZZoranMikuli}, unato~ presudama Kantonalnogsuda u Sarajevu, tri puta odbio da uRegistar fondacije upi{e Vinka Jaki}a kaodirektora. Jaki} je, na koncu, sarajevskomKantonalnom tuìteljstvu podnio kaznenuprijavu protiv Mikuli}a, jedinog ministrapravde u BiH, koji bi mogao odgovaratizbog neizvr{enja sudskih presuda?! Sude}i,me|utim, prema informacijama koje smodobili u samoj Fondaciji, birokratskeblokade jo{ su bile i najmanji problem zarukovodstvo OdRaza, koje je zbognerazumnih poteza federalnog premijeraNermina Nik{i}a u protekle godineuskra}eno za milijunska sredstva.

Premda su u prora~unima Federacije za2012. i 2013. planirana izdvajanja zafinanciranje infrastrukture u slabijerazvijenim op}inama, Vlada na ra~unOdRaza nikada nije uplatila ~etiri milijunaKM. Osim {to se iz tih sredstava pomaènerazvijenim op}inama, bez zna~ajne jesvote - oko 400.000 KM ostala i samaFondacija jer je deset posto od ~etirimilijuna KM bilo predvi|eno za pokrivanjeoperativnih tro{kova OdRaza. Uporedo sastalnim opstrukcijama, direktor OdRaza injegovi najbliì suradnici suo~avali su se i sucjenama koje su dolazile od federalnogpremijera, kako bi se milijuni maraka,namijenjeni za pomo} malim i srednjimpoduze}ima deponirali u Union banci, i tobez prethodno raspisanog javnog natje~aja,sukladno propisima koji reguliraju radFondacije. Budu}i da je direktor Unionbanke SDP-ov kadar SSenad Redì}, ~ini sekako su premijer Nermin Nik{i} i njegov„serviser“, ministar financija Ante Krajina(~iji je savjetnik a Nik{i}ev strana~kikolega TTihomir ]urak predsjednikNadzornog odbora banke), naumili dapreuzmu punu kontrolu nad milijunskimsredstvima kojima raspolaè OdRaz.

PRITISCI I UCJENE PREMIJERA NIK[I]A

„Fondacija OdRaz plasira 110 milijunaKM sredstava prvom linijom, te jo{ 54milijuna maraka drugom linijom. NerminNik{i} i ekipa oko njega su nervozni, jer supoku{ali na nelegalan na~in isposlovati dase Ministarstvu, energetike, rudarstva iindustrije prebace odre|ena sredstva. Kadasam to zaustavio, postao sam smetnja“,izjavio je Vinko Jaki}, neposredno nakon


NIK[I]EVA STRATEGIJA RAZVOJA

�

Nakon direktora Fondacije OdRazVinka Jaki}a, federalna je Vlada smijenilai dugogodi{njeg direktora Razvojnebanke Ramiza Dàferovi}a, nakon {tosu prethodno u novi Nadzorni odborinstalirani ~lanovi SDA, SDP-a i NSRadom za boljitak. Kako, me|utim,ministri iz SDA i SDP-a ve} odavno jednidrugima ne vjeruju, i Jaki}ev nasljednik]atovi} i novi predsjednik UpraveRazvojne banke Borislav Trlin (bankar iz

Konjica i dugogodi{nji bliski prijateljpremijera Nik{i}a), imenovani suprivremeno, na razdoblje od tri mjeseca.No, budu}i da Zakon o fondacijama iudruènjima ne poznaje kategorijuprivremenih direktora, imenovanjesada{njeg vr{itelja du`nosti Samira]atovi} upitno je i sa tog aspekta, ba{kao i smjena direktora Razvojne banke,koja je izvr{ena suprotno zakonskimpropisima koji reguliraju rad banaka. �

PO[TENO, PA KO KOGA PREVARI

Novi direktori OdRaza i Razvojnebanke imenovani privremeno, jerministri iz SDA i SDP-a jedni drugima ne vjeruju

Odluka o smjeni Vinka Jaki}a s mjestadirektora OdRaza, i to u vrijeme kada bipreko te Fondacije trebale bitiimplementirane kreditne linije dogovorene nanedavnoj Donatorskoj konferenciji, zabrinulaje, ~ini se, jedino me|unarodne zvani~nike.Visoki predstavnik Valentin Inzko je nekolikodana prije nego {to je Vlada Federacije BiH

donijela odluku upozorio ministre da ne bibilo dobro smjenjivati direktore OdRaza trimjeseca prije izbora. Inzko je, osim toga,napomenuo kako se kadrovske promjene,ako su ve} nu`ne, moraju obavljati sukladnozakonskim propisima, ali ga o~evidno nitkonije poslu{ao. Scenario je, naime, ve} biospreman. �

NO COMMENT

Smjena Vinka Jakića zabrinulajedino Valentina Inzka

INZKOVO UPOZORENJEVisoki predstavnik jetraìo da se sprije~esmjene u OdRazu, ali bez uspjeha


{to je od novinara saznao da je odluka onjegovoj smjeni donesena.

Odluka federalnog premijera NerminaNik{i}a, koju je Vinko Jaki} spomenuo kaorazlog za njegovu smjenu, donesena je 13.marta i odnosi se na kratkoro~ni prijenospreko 4,5 milijuna KM sredstava s ra~unaglavnice revolving fonda OdRaza. Premapremijerovom nalogu, nov~ana pozajmicaje trebala biti upla}ena na ra~un

namjenskog depozita federalnog Mini star -stva energetike, rudarstva i industrije, iakoje Sporazumom sa Svjetskom bankomprecizirano da se plasman sredstava moèvr{iti samo uz posredovanje komercijalnihbanaka. Pored toga, pravila koja je donijelaSvjetska banka strogo zabranjuju da se izfonda OdRaza kreditiraju projekti iz oblastivojne industrije, dok se istodobno spekulirada je nov~ana pozajmica od 4,5 milijunaKM bila namijenjena tvornicamanamjenske industrije (navodno je posrijediPretis iz Vogo{}e). Iz izvora bliskihrukovodstvu Fondacije doznajemo,tako|er, da je dvojac Nik{i} — Krajina traìo

da se iz revolving sredstava (od povratakredita) pla}aju zaostali porezi i doprinosiza nekoliko propalih kompanija uvi{emilijunskim gubicima {to je, jednakotako, zabranjeno prema sporazumu saSvjetskom bankom.

IZVR[NA DIREKTORICA U SUKOBU INTERESA

„îm je direktor Vinko Jaki}smijenjen, ministar Krajina je naredio da se12 miliona KM prebaci na ra~un Unionbanke. Sredstva su iskori{tena za izmirenjeprispjelih trezorskih zapisa, {to jeprotuzakonito“, upozorava sugovornikSlobodne Bosne, koji je dobro upu}en uposlovanje Fondacije.

Prema me|ustrana~kom dogovorupredstavnika SDP-a, SDA i Narodnestranke Radom za boljitak, za novogdirektora OdRaza je postavljen dosada{njiizvr{ni direktor SSamir ]atovi}. No, budu}ida ni odluka o smjeni biv{eg i imenovanjunovog direktora jo{ nije ozvani~ena, VinkoJaki} i dalje sjedi u svom uredu. ]atovi} je,podsjetimo, ~lan SDA, dok su njegovi novinajbliì suradnici na pozicijama izvr{nihdirektora SSanela Meholji} iz SDP-a i AAntePenavi}, kadar Narodne stranke Radom zaboljitak. Sanela Meholji} je na pozicijuizvr{ne direktorice postavljena ravno izureda premijera Nik{i}a, kojem je postrana~koj preporuci (k}erka je HHakijeMeholji}a), bila savjetnica, {to je o~iglednisukob interesa. Dodajmo tome da jenjezino imenovanje bilo protuzakonito, jerje {est mjeseci prije zaposlenja u OdRazumorala dati ostavku na savjetni~kudu`nost. �


DESANT NA FONDACIJU ODRAZ I RAZVOJNU BANKU

Na ra~unima OdRaza trenuta~no senalazi 27 milijuna KM sredstavanamijenjenih za kreditiranje malih isrednjih poduze}a, koja su blokiranazbog vi{emjese~ne opstrukcijefederalne Vlade. No, nastavi lifederalna Vlada sa sada{njom praksomkratkoro~nog kupovanja socijalnog mirado oktobarskih izbora i plasiranjemmilijuna maraka propalim poduze}ima,

bez povoljnih }e kredita, sasvimsigurno, ostati mnogi poduzetnici kojisu planirali otvaranje novih, ilipro{irenje postoje}ih proizvodnihpogona. Jedan od takvih je i RedòBekto, vlasnik kompanije BektoPrecise, koji je od fondacije OdRaztrebao dobiti sredstva za novuproizvodnu liniju u Gora`du, u kojoj biposao trebalo dobiti 200 radnika. �

KREDITI NA ÊKANJU

Fondacija OdRaz je trebala podržatiotvaranje 200 radnih mjesta unovim pogonima Bekto Precise uGoraždu

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. zaprimila jeprvu pravosna`nu presudu po tu`bikorisnika kredita vezanog valutnomklauzulom za {vicarske franke (CHF-ove).

Drugostepeni sud je kao neosnovanuodbio àlbu pravnog lica koje je tuìloBanku i potvrdio prvostepenu presuduizre~enu u januaru pro{le godine. U obra -zlo ̀ enju presude drugostepeni sud je,pozivaju}i se na iznesene dokaze i zakon -ske propise, naveo kako je ugovaranjevalutne klauzule u CHF-ovima u potpunostiu skladu sa zakonima te da nema osnovana pozivanje na ni{tavnost pojedinihugovornih odredbi.

U dijelu tu`be koji se odnosio napromjenu visine kamatnih stopa, sud jenaveo da je banka ispravno primjenjivala

odredbe ugovora po ovome pitanju i da jetakvo postupanje tako|er bilo u skladu sazakonom.

S druge strane, Hypo Alpe-Adria-Bankd.d. razumije probleme sa kojima sekorisnici kredita s valutnom klauzulom uCHF-ovima suo~avaju u njihovoj otplati.Banka je i dalje, i to u kontinuitetu, naraspolaganju svojim klijentima koji èle darije{e problem i pote{ko}e u otplati ovihkredita. Klijenti mogu podnijeti zahtjev zarealizaciju olak{ica u otplati, a nadle`notijelo banke }e za svaki pojedina~ni predmetizvr{iti analizu i dati prijedlog olak{ica kojepodrazumijevaju: smanjenje kamatnestope, konverziju u kredit sa valutnom kla -uz ulom u EUR-ima i otpis jedne ili vi{e rataodmah ili po otplati kredita.

Prva pravosna`na presuda u vezi kredita sa valutnomklauzulom u {vicarskim francima

TAJNI DOGOVORINalog za najnovije

kadrovske ~istke izdaoje Nermin Nik{i}, a

Ante Krajina izvr{iobez pogovora


Slovenac BBranko Paòn, vlasnik idirektor kompanije PG Panlesd.o.o. iz Roga{ke Slatine, podnioje prijavu protiv ~etiri pravna i petfizi~kih lica koja su, prema

njegovim navodima, osnovala kriminalnuorganizaciju kako bi njega, odnosnonjegovu kompaniju, o{tetili za preko milioneura. Ideja o ortakluku, kupovini stanova izemlji{ta za izgradnju novih stambenihzgrada, podizanju kredita i ugovori opreuzimanju dugova u kona~nici surezultirali poslovnom prevarom te{kompreko milion eura koje je, siguran u brzu ilaku zaradu, „uloìo“ lakovjerni SlovenacPaòn.

IDEJNI PROJEKATDakle, pri~a po~inje polovinom 2011.

godine kada su Paòna njegovi sarajevskiposlovni partneri upoznali sa projektomizgradnje stambenog objekta u naseljuGrbavica, za koji su oni ve} imali idejniprojekat i pozitivne finansijske kalkulacije.Radi realizacije tog projekta, Paòn 2012.godine u Sarajevu registruje firmu Panlesd.o.o. a punomo} za zastupanje daje svomposlovnom partneru AAlmiru Serdarevi}u,vlasniku firme Bauman d.o.o., dok Almirov

brat MMirza preuzima vo|enje sarajevskogPanlesa. Da bi regulisali pravno-imovinskeodnose, odnosno da bi postali vlasnicizemlji{ta na kojem su planirali gradnjustambene zgrade, trebali su otkupiti 13stanova i tako postati vlasnici nekretnine izemlji{ta na kojem bi pravili novu zgradu.Istog dana kada je Paònova firma izdala


ÛDO BOSANSKOG OTPORA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Slovenački biznismen Branko Pažon u projekat„Grbavica“ uložio je preko 600 hiljada eura, a u

projekat „Panles B22“ oko 400 hiljada eura. Pare supotrošene, projekti nisu realizovani a Pažon je za

pljačku i prevaru optužio svoje sarajevske partnere,braću Almira i Mirzu Serdarevića, Saudina Porovića,

Fahrudina Alića i njegovog sina Amira Alića

GRA\EVINSKA MAFIJAI STRANI KAPITAL

Ideja o ortakluku, kupovini stanova i zemlji{ta za izgradnju stambenih zgrada rezultirala poslovnom

prevarom te{kom preko milion eura

PANLES B22Iako objekat Panles B22 jo{ uvijek ne postoji,navodno su sarajevski poslovni partneri SlovencaBranka Paòna prodali dio nepostoje}ih stanova

PRIJAVAPrijava koju je protiv svojih poslovnihpartnera Branko Paòn uputio Tuìla{tvuKantona Sarajevo

mafija:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:14 Page 18

punomo} Almiru Serdarevi}u potpisani su iprvi predugovori sa vlasnicima stanovakoje je trebalo otkupiti. Me|utim, po{to tekregistrovana firma Panles Sarajevo nijeimala otvoren ra~un u banci, Serdarevi} jetelefonom kontaktirao Paòna od kojeg jetraìo da mu hitno po{alje 35 hiljada euraradi pla}anja kapare vlasnicima stanova.Novac je od Paòna u Sloveniji preuzelasupruga Almira Serdarevi}a.

Nakon toga, po~etkom septembra 2012.godine, sarajevska firma Panles otvorila jera~un u Balkan Investments Bank. Premaranije postignutom dogovoru sarajevskipartneri od Paòna su traìli da u {tokra}em vremenskom roku uplati svoj diou~e{}a kako bi po~eli sa realizacijom ve}potpisanih predugovora sa vlasnicima


GRBAVICA, RANA LJUTA

��

ELITNO VJENÂNJE Kontroverzni biznismenFahrudin Ali} na vje~anjusvoje k}eri Adne Ali} udru{tvu zeta Mirze Gani}a ipjeva~a Semira Ceri}a Koketa

ca


stanova i pripremom otkupa ostalihstanova, a radi pripremanja projekata naosnovu kojih }e traìti urbanisti~kusaglasnost i gra|evinsku dozvolu.Polovinom septembra Paòn je na ra~unsarajevskog Panlesa uplatio 315 hiljadaeura, a krajem oktobra na isti ra~un uplatio275 hiljada eura. Dakle, PG Panles na ra~unsarajevskog Panlesa uplatio je 590 hiljadaeura, a taj novac sa ra~una firme bio jepodignut u roku od nekoliko dana. PremaPaònovim navodima, dio para iskori{ten jeza kupovinu stanova od vlasnika s kojimasu potpisani predugovori, a dio novca dat jeu vidu pozajmica. Navodno, MirzaSerdarevi}, direktor Panlesa, nije potpisnikna ugovorima o datim pozajmicama. Osimtoga, Panles nije upisao vlasni{tvo niti nadjednim stanom, a pitanje je da li je i sajednim od vlasnika stanova zaklju~en iispo{tovan kona~an ugovor. Naime, premaPaònovoj tvrdnji, nakon uplate prvog djelaiz predugovora o prodaji stanova,vlasnicima nikada nije bio ispla}en ostatakiz prostog razloga jer je u spomenutompredugovoru bilo navedeno da ako ne do|edo realizacije ugovora zbog propusta kupca(Panles, op.a.) on ima obavezu prodavcuisplatiti dvostruki iznos ispla}ene kapare.„Pare koje smo uplatili, potro{ene su, a naprojektu Grbavica nikada se ni{ta nijeradilo osim spomenutih nekolikopredugovora o kupovini stanova za kojemislim da nikada nisu realizovani do kraja.Pretpostavljam da je i to ura|eno samo dame uvuku u posao i da im isplatim novac zakoji su ve} znali gdje }e ga plasirati“,navodi Paòn u prijavi upu}enoj na vi{eadresa, me|u kojima je i Tuìla{tvoKantona Sarajevo, a u kojoj jo{ stoji davlasni{tva nad stanovima, odnosnonekretninama ne postoji, kao {to ne postojini urbanisti~ka saglasnost ni gra|evinskadozvola, niti su izvo|eni bilo kakvigra|evinski radovi. Jedini {to postoji jesteidejni projekat Grbavica, {to je zapravo bioi razlog ulaska Branka Paòna u zajedni~kiposao.

NOVA INVESTITORSKA (NE)PRILIKAKada je u decembru 2011. godine

doputovao u Sarajevo, Paòna su njegoviposlovni partneri uspjeli ubijediti da jeprojekat Grbavica trenutno u zastoju, ali daje u me|uvremenu iskrsla novapoduzetni~ka prilika. Pare se mogu odmahuloìti u projekat SSaudina Porovi}a,vlasnika firme Invest KS i ve} spominjanogvlasnika firme Bauman Almira Ser da -revi}a, koji su rije{ili problem parcele, a uproceduri je bio posao oko pribavljanjaurbanisti~ke saglasnosti i gra|evinskedozvole. Prema Paònovim navodima,spomenuta parcela trebala je biti upisana uvlasni{tvo sarajevskog Panlesa, a njena

vrijednost navodno je bila ve}a od 590hiljada eura koliko je njegova slovena~kafirma PG Penles investirala u sarajevskufirmu k}erku. Poslovi na Grbavicu „zapeli“su zbog urbanisti~ke saglasnosti, obja {nja -vali su poslovni partneri Paònu, i zbogtoga se krenulo u realizaciju projektaizgradnje rezidencijalnog stambenogobjekta Panles B22 u ulici DèmalaBijedi}a. Dok se ~ekala urbanisti~kasaglasnost za projekat Grbavica, projekatPanles B22 trebao je biti zavr{en, aplanirano je bilo da se vlasnicima stanovana Grbavici, onima koji pristanu, ponudezamjenski stanovi u objektu B22 kako bi sei na Grbavici rije{ili pravno-imovinskiproblemi prije dobivanja urbanisti~kesaglasnosti i gra|evinske dozvole.

Po~etkom 2012. godine Paòn je

o~ekivao da }e Panles dobiti neophodnedozvole, tim prije jer su pripremnigra|evinski radovi ve} po~eli, s obzirom dasu vlasnici parcela dali svoju saglasnost.Me|utim, nakon nekoliko mjeseci ponovopo~inju komplikacije. Op}ina Novi Gradnije mogla izdati gra|evinsku dozvolu zbognerije{enih pravno-imovinskih pitanja.Naime, poslovni partneri Paòna trebali su,ali nikad nisu, vlasnicima parcela isplatiti 1,6miliona KM, ali su svom slovena~kompartneru objasnili kako rije{iti taj problem.Naime, ve} je bio dogovoren sastanak sapredstavnicima Hypo Alpe Adria banke zaosiguranje kredita na kojem se Paòn trebaopojaviti kao strani investitor. Banka biizvr{ila procjenu zemlji{ta i do tadaizvedenih gra|evinskih radova, a odobrenikredit, za po~etak, bio bi dovoljan da se kupi


ÛDO BOSANSKOG OTPORA

�

Prema navodima Branka Paòna, nitijedna institucija kojoj se obratio za pomo}do sada nije reagovala. „Prvo smo seobratili Dràvnoj agenciji za istrage iza{titu (SIPA) kojoj smo dostavili i svudokumentaciju, ali smo obavije{teni daSIPA u konkretnom slu~aju nijenadle`na. Prije mjesec i po danadokumentacija je proslije|enaFederalnoj upravi policije, ali od njihjo{ nemamo nikakav odgovor. Izgledada je kod vas u Bosni normalno da setakve stvari rade. Lopovi kojipronevjere 2,4 miliona KM budunagra|eni, a o{te}eni nemaju kome dase àle“, kaè Paòn koji je predslovena~kim sudom pokrenuo spor protiv

Fahrudina Ali}a i njegove firme Big teàk800 hiljada KM. Ina~e, kontroverznibiznismen Fahrudin Ali} 7. juna 2006.godine te{ko je ranjen u pucnjavi usarajevskom naselju Trg heroja. Ranio gaje Izmir Imamovi} iz Tuzle, a sam Ali}odranije je poznat policiji. On je bio me|uosobama koje su privo|ene nainformativni razgovor u policiju nakonserije eksplozija s po~etka 2004. godine uSarajevu i ubistva Taiba Torlakovi}a.Nakon toga, Ali} je optuìo sarajevskupoliciju za maltretiranje. „Ali} je u stanjuza 20 hiljada maraka da ubije ~ovjeka,a moète zamisliti {ta je u stanjunapraviti za dva miliona“, kaèPaòn. �

(BIZ)NISI U TALU

Lopovi nagrađeni, oštećeni nemajukome da se žale

VOZNI PARKFahrudin Ali} voza Porsche Kajena, a njegov sin Amir BMW-a


nekretnina, odnosno da se vlasnicimaparcela isplati 1,6 miliona KM. Na sastankusa predstavnicima Hypo banke Paòn jedonio bilance uspjeha svojih slovena~kihpreduze}a, a dogovoreno je i otvaranjera~una u Hypo banci na koje }e Paònuplatiti 100 hiljada KM. Odmah po povratkuu Sloveniju njegova kompanija PG Panlesna otvoreni ra~un u maju 2012. godineprebacuje 50 hiljada eura. Nakon toga,

poslovni partneri odbijaju komunicirati saPaònom koji u novembru 2012. godinesaznaje da su pare sa ra~una u Hypo bancipodignute isti dan u gotovini, a gdje su ikako utro{ene, nikada mu nije obja{njeno. Udecembru 2012. godine preko notarke VVesneTataragi} Branko Paòn povla~i punomo} zazastupanje izdatu Almiru Serdarevi}u.Svjestan da para nema, Paòn se povezao saFahrudinom Ali}em, vlasnikom firme Big, a

s kojom je Panles ve} bio napravio ugovorza nabavku gra|evinskog materijala uvrijednosti dva miliona maraka, od kojihje jedan milion trebao biti ispla}en u ke{u,a ostatak u stambenoj kvadraturi zgradekoju prave. Na sastanku su Saudin Porovi}i Almir Serdarevi} Paònu i Ali}uobjasnili da }e im Hypo banka odobritikredit, ali tek kada izgrade dvije etaèpodzemnih garaà, ~ija vrijednost seprocjenjuje na ~etiri miliona maraka. Tada}e banka odobriti kreditnu liniju za isplatuvlasnika parcele i finansiranje izgradnjeobjekta. Finansijske obaveze preuzeo jePG Panles Branka Paòna i Big. Sredstvana ra~un Biga uplatit }e PG Panles, asarajevski Panles }e slovena~koj firmiizdati ugovore o cesiji. Tako je Paòn nara~un Biga uplatio 206 hiljada eura, asarajevski Panles je slovena~kom izdaosamo jedan ugovor o cesiji u iznosu 120hiljada. Ostalo je otvoreno, odnosno bezpokri}a, 86 hiljada eura koje je Paònbezuspje{no poku{avao naplatiti od Biga.Na kraju prijave Branko Paòn jezaklju~io: „„Para nema, objekata nema, aSaudin Porovi} i Almir Serdarevi} ve} suprimili avanse za stanove u objektu B22 zakoji nije izdata ni gra|evinska dozvola, aveliko je pitanje da li su pla}eni vlasniciparcela.“ �


GRBAVICA, RANA LJUTA

PROJEKAT GRBAVICAPrvu stambenu zgradu Branko Paòn trebao je graditi u ulici Emerika Bluma na mjestu vile ublizini sjedi{ta OHR-a


Nakon ambasadora Japana iSjedinjenih Ameri~kih Dràva,Jurriaan Kraak, ambasadorNizozemske u Bosni i Herce -govini, odlu~io je progovoriti o

lokalnim politi~arima. ““Potpuno sam svjes-tan kompleksnosti situacije i svega, aliosje}am da ~lanovi me|unarodne zajednicetrebaju sada govoriti”, kaè Kraak.

VRIJEME ISTIÊ!Pro{le sedmice je ambasador Kraak

izdao saop}enje podràvaju}i Sporazum zarast i zapo{ljavanje usagla{en tokom foru-ma koji je u Sarajevu organizovao ured EU.Kraak smatra da ovaj Sporazum ““nudijasnu listu zadataka za provo|enje {estglavnih dru{tveno-ekonomskih reformi.Pozivamo politi~ke lidere i kandidate naizborima u oktobru da prihvate odgov or -nost za budu}nost njihove zemlje, ~ak iozbiljnije nego prije. Njihov direktni fokustreba biti na pronalaènju rje{enja zadru{tveno-ekonomske probleme, kao {to suvisoka stopa nezaposlenosti, osobito me|umladima, borba protiv korupcije i na hitnimi dugoro~nim naporima da se oporavi od{tete prouzrokovane nedavnim poplavama.Pri tome, politi~ari, kandidati i vladinidu`nosnici podjednako trebaju zapamtitiozbiljnu zabrinutost koju su gra|ani BiHizrazili tokom februarskih protesta, glasove`rtava poplava i nesebi~nu saradnjuBosanaca i Hercegovaca svih vjera i

porijekla tokom najgorih dana ovekatastrofe“, stoji u saop}enju.

Ambasador kaè kako je svjestan daSporazum doti~e neke veoma va`ne stvarikoje se ne mogu promijeniti preko no}i, alida se ka pravim promjenama mora krenuti{to prije. “Sporazum je ne{to {to moètepredloìti svom kandidatu i pitate ga da li}e raditi po njemu. Ako odbije, glasajte zanekog drugog. Druga poruka je - nemojteodustati od politike. ûjem puno ljudi kojigovore ni{ta se ne}e promijeniti nakon izb-ora, isti ljudi, iste partije… Ali, sada imatena~in da ih u~inite odgovornim, da utvrditena kojim polaznim ta~kama stoje, da viditeda li }e podràti ciljeve Sporazuma. Nesamo podràti, nego ih provesti.”

� Iz Va{eg saop}enja da se zaklju~iti daste dosta zabrinuti situacijom u BiH. [taVas najvi{e zabrinjava? Da li su to korum-pirani politi~ari, ekonomska kriza, tenzijekoje donosi predizborna godina…?

Nizozemska je ovdje prisutna skoro 20godina i znamo da nismo uvijek biliuspje{ni. Ali, ipak, volio bih jasno re}isvima koji èle znati - vrijeme isti~e zaBiH. Kaèm to na tipi~ni nizozemski,otvoren na~in. Jo{ uvijek je na va{oj strani~itava jedna generacija diplomata,zvani~nika, vojnih lica, ljudi u nevladinomsektoru, me|unarodnim organizacijama…koji su bili ovdje devedesetih i po~etkomdvijehiljaditih, i stalo im je do Bosne, znajuo zemlji, ali oni }e uskoro oti}i. Pri tome,Bosna postaje peta, {esta kriza na nekojlisti, i sada je trenutak koji treba iskoristiti.Imali smo seriju doga|aja koji su kreiralimomentum koji bi u Bosni trebali iskoristi-ti: protesti u februaru, komesar [[tefan Füleje odustao od potrage za politi~kimrje{enjem za provo|enje odluke Sejdi}-Finci, do{lo je do premje{tanja fokusa naekonomiju ~ega je rezultat i Sporazum.Desile su se i poplave koje su, mislim,pokazale {ta nosi slaba vladavina jer je cije-na {tete mnogo vi{a nego da postojifunkcionalna vlast.

Uz to, zanemaruje se da je 24. junaAlbanija postala kandidat, a godinama subili na dnu liste u procesu pridruìvanja. Uovom trenutku postoji volja za obnovljenimanga`manom me|unarodne zajednice.Njema~ka vlada se vi{e uklju~ila.Najavljena je konferencija za 28. august uBerlinu, na kojoj }e se govoriti o izgradnjime|unarodnih projekata infrastrukture kao


DIPLOMATSKA OFANZIVA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Od kraja rata do danas Nizozemska je Bosni i Hercegovini donirala više od 500miliona eura. Samo za Srebrenicu dali su 122 miliona eura. Bosna i Hercegovina

ostaje vrlo važna za ovu zemlju, te zbog toga ambasador Jurriaan Kraak upozorava da nešto mora biti urađeno pod hitno kako bismo krenuli naprijed

INTERVIEW

Jurriaan Kraak ambasador Nizozemske u BiH

“Bilo bi me sram da sampoliti~ar u BiH“

PROMJENE:“Ne želim govoriti ljudimašta trebaju raditi.Upoznao sam punopametnih, informisanih iartikulisanih ljudi i oniznaju šta raditi. Mojaporuka je više ohrabrenje- iskoristite dan, ne odus-tajte, nastavite jer imašanse da se stvari mogupromjeniti”

��

INTERVJU-ambasador:INTERVJU - osnova.qxd 30.7.2014 22:18 Page 22


VRIJEME JE ZA PROMJENE

JURRIAAN KRAAK, AMBASADORNIZOZEMSKE U BIH“Potpuno svjestan kompleksnosti i svega {to postoji, osje}am da mi kao ~lanovi me|unarodnezajednice, trebamo sada govoriti”


{to su pruge, gasovodi, putevi itd. Mislimda je 12 milijardi eura dostupno za cijeliregion. Iza nas je donatorska konferencija uBriselu poslije koje je jasno da }e Bosnamorati sama raditi vi{e na obnovi. Na kraju,ne{to na {ta mnogi nisu obratili pa`nju jestepresuda u slu~aju Zorni} donesena predEuropskim sudom za ljudska prava. Tozna~i da Sejdi} i Finci nisu jedini i da susljede}i izbori u oktobru u osnovi pogre{nijer i pored presude iz 2009. za Ostale nijemogu}e da se kandiduju za neke pozicije uvlasti i to je stra{no.

� Vi ste tre}i ambasador zemlje ~laniceVije}a za implementaciju mira koji jeodlu~io javno i otvoreno govoriti o prob-lemima u BiH. Da li postoji neki dogovorme|u ~lanovima me|unarodne zajednice otome?

Naravno da smo razgovarali kao zemlje~lanice EU i ~lanice Upravnog odboraVije}a. No, svi mi predstavljamo svojesuverene dràve. Koordinirat }emo kolikoje mogu}e, ali moja odgovornost je da ne{tokaèm, iako mrzim da govorim Bosancima{ta da rade. Mislim da je to previ{epokroviteljski. Bosanci mogu i sami misliti.Ipak, poàlio bih da ne kaèm ne{to, da ne

ohrabrim ljude da iskoriste momentum. A sovim Sporazumom imate na~in da testirateone za koje glasate. Ovo nije ne{to odozgo,od europskih birokrata, nego rezultat razmj e -ne mi{ljenja sa Bosancima i ono {to su oniizabrali kao prioritete…

� Ko su Bosanci koji su konsultovani uprocesu izrade Sporazuma? Poku{ala samna}i neke jo{ u prolje}e kada se taj sastanakodràvao, i oni koje sam na{la su mi rekli dasu bili pozvani na sastanak, ali nisu mogligovoriti ili nisu imali osje}aj da ih sestvarno slu{a. Puno je bilo projekata upro{losti koje je me|unarodna zajednicanametnula tvrde}i da su rezultat konsultaci-ja, i to onda nikada ne bude provedeno.

Uop}e se ne slaèm sa vama. Bio sam naIlidì na prezentaciji. Bile su to duge sesijesa dosta u~esnika. Bili su tamo i predstavni-ci me|unarodnih finansijskih institucija istrani eksperti. Ali Sporazum je formulisanuz prili~no u~e{}e bosanskih vlasti, pred-stavnika sindikata, razli~itih organizacija…Europska komisija je poku{ala ne{to uraditisa politi~ke strane, ali nije uspjelo. Onda su

fokus premjestili na ekonomiju i Sporazumje rezultat, a motivisani su onim {to se ~uloiz plenuma i sa protesta kojima su imali dvafokusa - ekonomska situacija a posebnonezaposlenost i politi~ka kultura klijentiliz-ma, patronaè i korupcije…

ISKORISTITE DAN� Ovih dana nekoliko ambasadora je

o{tro kritikovalo lokalne politi~are. Moèteli komentarisati to {to smo ~uli?

Uvijek je jako izazovno biti kriti~an ina}i apsurdne primjere lo{eg pona{anjapoliti~ara. Naravno, iziritiran samslu`benim pratnjama sa plavim i crvenimrotacijama, skupim stranim autima… Alimorate shvatiti da je to samo simptomne~eg ve}eg. U BiH, i pored puno uloènihnapora, nije jo{ uvijek do{lo do uspostavevlasti od gra|ana, za gra|ane. To se morapromijeniti i na tome moramo raditi. I jo{jednom da kaèm - mislim da imamomomentum za promjene.

� Da li su lokalni politi~ari svjesnitoga?

Mislim da jesu.

� Da li se pona{aju kao da jesu?Nema sumnje da jesu. Da se referiram

na ono {to je moj dragi kolega iz Japanarekao o slu`benim pratnjama kakve u nje-govoj zemlji dozvoljene samo premijeru, iliono {to je kolega Hill govorio prethodno.Ali, mogu vam re}i da kada bi se kraljNizozemske pona{ao tako u saobra}aju i onbi za mjesec dana morao traìti posao.Zaista. Nadam se da ovo daje neki okvir. Jerkao {to sam rekao, ovakvo pona{enje nijeuzrok nego posljedica mnogo dubljih prob-lema. Puno je ljudi govorilo o onom {to jepogre{no ovdje. Ne èlim govoriti ljudima{ta trebaju raditi. Upoznao sam puno pamet-nih, informisanih i artikulisanih ljudi i oniznaju {ta raditi. Moja poruka je vi{eohrabrenje - iskoristite dan, ne odustajte,nastavite jer ima {anse da se stvari mogupromijeniti. Jo{ jednom, imate ovajSporazum koji je jednostavan, jasan i moèse koristiti…

KRAJ OHR-a� Poznato Vam je, me|utim, da }e svi

re}i da se slaù sa Sporazumom. Tako|erznate da u programima ovda{njih partijanema neke razlike. Mora se na}i neki na~inda oni rade ono {to govore. Da li Vi dobijetekonkretne odgovore od lokalnih politi~arakada ih tako ne{to pitate?

Naravno. Ali mora postojati vi{eodgovor nosti i to nije ne{to {to }e me|unar-odna zajednica nametnuti nego vi sami.


DIPLOMATSKA OFANZIVA

�

IMA NADE: “Ponovo, nije mi drago ovo govoriti jer neželim govoriti Bosancima šta da rade, ali imate šansu daglasate za političare koji će uraditi nešto za biznis,investicije, obrazovanje koje je predugo zapostavljeno.Morate mladim ljudima dati priliku i stvoriti poslove”

POLITIÂRI U BiHOvakvo pona{enje nije

uzrok nego posljedicamnogo dubljih problema


� U proteklom periodu ~esto opet~ujemo pozive na ve}i anga`manme|unarod ne zajednice, pa ~ak i napovratak bonskih ovlasti OHR-a. Da li seslaète s tim?

Mislim da je na to te{ko odgovoriti. Ipored toga {to postoji puno kriza kojeodvla~e pa`nju od Bosne, postoji taj oìvlj -e ni interes. Iz Njema~ke na prvom mjestuali, recimo, Francuska je imenovala speci-jalnog izaslanika za ekonomski razvoj zaBalkan, Austrija je jako aktivna, Velika

Britanija se uklju~ila kroz inicijativu o zaus-tavljanju seksualnog nasilja u ratu i brigu za`rtve, [vicarska… i ne moram spominjatinapore Europske komisije. Ponovo, ljudiznaju da ovo vi{e ne moè ovako. Cijelaregija se pomjera naprijed osim Bosne.Mnoge odgovorne vlade i one kojima jestalo do Bosne su se ponovo angaòvale, nena nivou devedesetih ili do prije desetakgodina, ali ipak. I opet, ne mogu to dovoljnoda naglasim, iskoristite to jer ne}e bitibolje…

� Ali Vi znate da se to ne}e desiti. [taonda ostaje? Jesu li bonske ovlasti rje{enje?

Pa da budem jako otvoren: svi èle krajOHR-a. Imamo sporazum koji smo prijepostigli — 5 plus 2 - ali nije ispunjen i OHRje ostao. Nije da to èlimo, da nam je jakodrago, ili da je to pitanje biti ili ne biti zamnoge vlade, ali dogovor je dogovor. [toprije se uslovi ispune, tim prije }e OHRoti}i.

� Kaète da postoji momentum i da jeinteres za BiH tu. Na zanimljiv na~in VelikaBritanija pokazuje taj interes {alju}i speci-jalnu brigadu vojnika. Da li ne{to govori dase moè pogor{ati situacija?

Ponovo, to je jako te{ko pitanje. Imampuno povjerenje u Bosance da }e se uzdràtiod nasilja. Ali, ima puno nelegalnog oru`ja,postoje ljudi, naàlost, kojima je zabavno iliih zadovoljava da izvla~e stara pitanja inegiraju genocid ili recimo manipuli{uspinuju}i svemu neke etni~ke konotacije.Uz to je je u zemlji te{ka socio-ekonomskasituacija. Ni neki od faktora u okruènjunisu tako pozitivni. Postoji {ansa da potaknelokalne nemire ili nasilje. Ali, uslovi koji supostojali ovdje po~etkom devedesetih vi{enisu tu. Ipak, mogu}nost za neko limitiranonasilje postoji i izme|u ostalog zato jeEUFOR jo{ tu. Imamo dogovor zamogu}nost aktiviranja NATO snaga za brzodjelovanje, ali siguran sam da Bosanci ne}ei}i tako daleko i da }e razum prevladati.

� Da li se pla{ite {ta se moè desiti prijeoktobra i {ta nosi oktobar? O~ekujete lineke druge partnere nakon izbora?

Pa, politi~ari su politi~ari. Ako ihdovoljno pritisnu bira~i i ako oni dovoljnojasno artikuli{u svoje zahtjeve, i ako suglasa~i spremni i nakon izbora traìtiodgovornost, mislim da }e ih po~eti slu{ati.Realan sam, ali imam dozu optimizma da }e- mo`da ne svi, ali neki politi~ari - izvr{itineku vrstu konverzije kada shvate da nemoè ovako zauvijek i da moraju donijetihrabre odluke. Uzmite primjer balti~kihdràva koje su imale najgoru ekonomskukrizu u Europi, ali su odmah donijele nekejako te{ke odluke koje su povrijedile punoljudi, ali su jako brzo iza{li iz krize. Ilipromjer Poljske koja je devedesetih bila ukrizi, a danas tamo postoji stabilan rast. Alitrebalo im je vremena i hrabrosti.

� Dakle, ipak ima prostora za opti-mizam?

Pa ima. Znam da je te{ko, ali upoznajempuno odli~nih ljudi i te{ko je odustati od togpotencijala. Me|unarodna zajednica moèuraditi ne{to, ali je to ograni~eno. Bosancimoraju sami uraditi ve}i dio posla. Nakon{est-sedam godina potpune stagnacije,do{lo je vrijeme. �


VRIJEME JE ZA PROMJENE

� Da ste Bosanac, {ta biste traìli odovda{njih politi~ara?

Bosancima bih preporu~io da ~itajuzaklju~ke Ministarskog vije}a EU, a ima idrugih dokumenata, da gledaju statistike,programe stranaka… Moram ponoviti -situacija je hitna. Morate se informisati,misliti za sebe, donositi odluke koje sunajbolje za vas.

� A da ste ovda{nji politi~ar, kakobiste se osje}ali?

Za mene je nemogu}e zamisliti na kojina~in misle lokalni politi~ari ovdje. Nisampro{ao mnoge stvari koje oni jesu, imaosam lak ìvot u stabilnoj zemlji… Ali, vjeru-jem da se ljudi po~inju baviti politikom jerimaju neke ideje o svojoj zemlji. I ako viditeu Wall Street Journalu, u izvje{tajuTransparency Internationala ili kod nekihdrugih, da je va{a zemlja nakon skoro 20godina masivnog anga`mana me|unarod -ne zajednice jo{ na dnu sa Hondurasom,Sijera Leoneom, Jemenom, Gazom…,

osjetio bih sramotu. Bilo bi me jako, jakostid, zaista. I ja bih rekao - uradit }u ne{to.Mislim, vi ste potencijalni kandidati za~lanstvo u EU. Situacija u BiH nije takolo{a. Geografski ste na dobrom mjestu, jo{uvijek imate prili~no stru~ne ljude i rad-nike… Imam najmanje 12 do 15 uspje{nihpri~a o malim i srednjim preduze}ima kojasu pokrenuta u saradnji sa nizozemskimfirmama ili pojedincima. I uspijeva im i to uBosni. I pored svega. Oni su jednostavnoiskoristili pozitivne stvari u ovoj zemlji.Uzimite primjer Gora`da gdje je neza-poslenost nula. Isto je i u Te{nju kojeg jeFinancial Times preporu~io investitorima. Idivim se ljudima kojima je sve to uspjelo.Tako da postoji nada, ali mora biti ve}a.Sporazum }e pomo}i da se to desi. Ali,morate glasati. Imate {ansu da glasate zapoliti~are koji }e uraditi ne{to za biznis,investicije, obrazovanje koje je predugozapostavljeno. Morate mladim ljudima datipriliku i stvoriti poslove. �

AMBASADOR KRAAK BOSANCIMA

Situacija je hitna

PORUKA GRA\ANIMASituacija je hitna. Morate seinformisati, misliti za sebe,donositi odluke koje sunajbolje za vas


Prije godinu dana u Upravi za indi-rektno oporezivanje BiH raspisanje konkurs za prijem 445 dràvnaslu`benika sa visokom stru~nomspremom. U to vrijeme u UIO ve}

je bilo zaposleno 420 pripravnika i o~ekiva-lo se da }e upravo oni pro}i na konkursu, teda }e pored njih biti primljeno jo{ 25 novihizvan UIO BiH. Me|utim, MMiro Dàkula,direktor UIO BiH, dokazao je da je ovadràvna institucija leglo nepotizma. On jena ovom konkursu primio najmanje tridesetk}erki i sinova o~eva koji se nalaze navisokim funkcijama u bh. institucijama. Svioni su uglavnom primljeni sa ulice, bezradnog iskustva, iako se na konkursu traìloradno iskustvo od jedne do tri godine.Tako|er, djeca poznatih o~eva zaposlena susa diplomama privatnih fakulteta ~iji jekredibilitet veoma upitan.

DJECA SU VOJSKA NAJJAÂDàkula je u posljednjih godinu dana

imenovao pet komisija za prijem dràvnihslu`benika u UIO, me|utim niti jedan pred-sjednik te komisije nije bio iz redabo{nja~kog naroda. Tako|er, odsedam ~lanova komisije koja jevr{ila sistematizaciju radnihmjesta u UIO ni jedan njen~lan nije bio Bo{njak.

Nakon prijema novih 445zaposlenih u UIO, nacionalnastruktura koja je bila prethod-no naru{ena postala je jo{ gora, ito na {tetu Bo{njaka. Tako je, reci-mo, u sredi{njem uredu UIO u BanjojLuci zaposlen vrlo mali broj Bo{njaka.

Cijelim procesom prijema novihuposlenika po Dàkulinim instrukcijamarukovodio je njegov {ef kabineta BBoòZovko, visoki funkcioner HDZ-a 1990.Ina~e, Zovku je OHR, zbog nesavjesnog

rada, smijenio u vrijeme dok je bio ministarpravosu|a Zapadnohercegova~ke ùpanije.

Upravo Zovko stoji iza brojnih neza-konitosti oko prijema u UIO, a me|u novimuposlenicima koji su primljeni po posljed-njem konkursu nalazi se i veliki broj nje-gove familije iz hercegova~kog sela Uzari}ikod [irokog Brijega.

Izme|u njega i Dàkule vodi se “mrtvatrka” u nelegalnom zapo{ljavanju.Dàkula je zaposlio ro|aka zali~nog voza~a, kao i blisku rodi -cu svoje supruge.

Upu}eni izvori “SlobodneBosne” iz Uprave iz indirektnooporezivanje tvrde da Dà -kuli, pored Zovke, paravan zanelegalne poslove predstavljai MMehmedalija Osmi}, pred-sjednik Sindikata UIO BiH isamoprogla{eni borac protivkorupcije u UIO. MehmedalijaOsmi} bio je i ~lan

26

NEPOTIZAM BEZ GRANICA

Pi{e: MIRHA DEDI]

U posljednjih godinu dana menadžment Uprave za indirektno oporezivanje BiH(UIO) zaposlio je 445 državna službenika i to uglavnom preko veze i bez

odgovarajuće stručne spreme; naš list otkriva koji poznati bh. funkcioneri su nanezakonit način zaposlili svoju djecu u ovu državnu instituciju

RODITELJSKA PA@NJA MIRE D@AKULE

SLOBODNA BOSNA I 31.7.2014.

NEPOTIZAM NA D@AKULIN NAÎN Miro Dàkula, direktor UIO BiH, u ovu dràvnu instituciju nezakonitouposlio djecu istaknutih

funkcionera i politi~ara

dzakula nepotizam:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:07 Page 26

dvadesetpeto~lane komisije za prijem rad-nika, me|utim nije imao primjedbi na ~itavproces nezakonitog prijema novih uposleni-ka.

Zauzvrat, Dàkula je Osmi}a unaprije-dio i bez propisane procedure postavio za{efa odsjeka. Po kom kriteriju je Osmi} sapozicije stru~nog saradnika ~ak za ~etiristepena unaprije|en, nikome u UIO nijejasno. Zaposleni koji godinama rade u UIO

su {okirani, ali i rezignirani njegovimnaglim napredovanjem jer je Osmi}ev radnjegov resorni {efa iz Tuzle ocijenio nega-tivnom ocjenom, a po Zakonu o dràvnojslu`bi, nakon dvije negativne ocjene,prestaje radni odnos. Zbog negativneocjene gotovo svi uposlenici ga smatrajunekompetentnim i nestru~nim za rad uslu`bi, ali uprkos tome Osmi} se na{ao napoziciji tre}e osobe u UIO BiH.

Uz Zovkinu i Osmi}evu podr{kuDàkula je zaposlio djecu poznatih bh. poli-ti~ara i funkcionera. Tako je posao u UIOBiH dobila @@eljana Kova~evi}, k}erka@eljka Kova~evi}a, ministra energetike irudarstva Republike Srpske, zatim BBorisLimov, sin TTomislava Limova, biv{eg bh.ambasadora u Njema~koj i aktuelnog {efakabineta doministra sigurnosti BiHMladena ]avara.


UIO BiH TVORNICA AFERA

��

Posao u UIO BiH “preko veze“ dobila je k}erka ministra@eljka Kova~evi}a, sinovi Mate Tadi}a, Tomislava

Limova, Marina Raspudi}a, @arka Radovanovi}a…


Zahvalju}i poznatim o~evima posao sudobili i IIvo Tadi}, sin MMate Tadi}a, sudijeUstavnog suda BiH, zatim TTomo Zovko,sin MMirka Zovke, biv{eg predsjednikaUstavnog suda RS-a.

Po istom osnovu zaposleni su i DDajanaLjubani}, k}erka BBore Ljubani}a, visokogfunkcionera CJB Banja Luka i ~lana nad-zornog odbora Krajina osiguranja, kaoi SSa{a Un~anin, sin OObrada Un~anina, zam-jenika na~elnika CJB-a Banja Luka.

Marija Ljubi}-Zovko, posao u UIO BiHje dobila kao k}erka MMariofila Ljubi}a,biv{eg politi~ara, i snaha Boè Zovka, aMarina Mileti} jer je k}erka DDraènkaMileti}a, na~elnika Policijske upraveMostar. JJeleni Kolendi, novoj uposleniciUIO BiH, otac je DDavor Kolenda, dugogo-di{nji direktor deminerske firme Pro vita izMostara.

Posao u UIO BiH dobila je i SSnjeànaOègovi}, koja se nalazi na listi StrankeHrvatskog narodnog sabora za RepublikuSrpsku. Tako|e i KKatica Juri}, ~iji je otacMarijan Juri}, kandidat HNS-a za Unsko-sanski kanton, kao i IIvan Filipovi}, sinNikole Filipovi}a, ~lana glavnog Vije}aHrvatske zajednice Herceg-Bosna.

@arko Radovanovi} posao u UIO BiHdobio je samo zato jer je sin DDraganaRadovanovi}a, glavnog tuìoca Tuìla{tvaTuzlanskog kantona. Dok AAna Raspudi} zaposao u UIO BiH moè da zahvaliti svomocu MMarinu Raspudi}u, direktoruAerodroma Mostar.

Slavica Ivankovi}, k}erka @@arkaIvankovi}a, optuènog za nezakonitueksploataciju boksita na podru~ju [irokogBrijega i Posu{ja, dobila je posao u UIO

BiH po hitnom postupku. Isto tako i SStojan[upeta, sin RRadoja [upete, {efa Sektora zapravne poslove i primjenu Zakona o sukobuinteresa CIK-a BiH.

I NAKON ÂU[EVI]A NEPOTIZAM I KORUPCIJA U UIO

Nije Dàkula izbjegavao ni djecu fun-cionera SDA pa je posao dao i IIlmi Vranac-âki}, k}erki MMugdima Vranca, biv{eg {efakancelarije za unutra{nju kontrolu Grani~nepolicije i ~lana op{tinskog odbora SDAVisoko, kao i AAmri Omerovi}, k}erki

Ismeta Omerovi}a, na~elnika op{tineSapna.

I pored toga, ogor~eni uposleni Bo{nja -ci koji nisu u ovoj instituciji dobili statusdràvnih slu`benika za na{ list tvrde daMiro Dàkula, direktor UIO BiH, vodikadrovsku politiku isklju~ivo u koristHrvata. Da je nacionalna struktura u UIOznatno naru{ena i da ne prati propisanu

nacionalnu zastupljenost, govori podatakda je procenat zaposlenih Bo{njaka u UIOznatno manji od propisanog, dok jeuposlenost Hrvata proporcionalno pove -


NEPOTIZAM BEZ GRANICA

�

OÊVI KOJI SU UDOMILI SVOJU DJECU U UIO BiH

BRZO NAPREDOVANJEPRVOG SINDIKALCA UIO BiH Mehmedalija Osmi} nije reagovao na nezakonitozapo{ljavanje, zbog ~ega jeunaprije|en u {efa odsjeka u UIO BiH

@eljko Kova~evi}

Mato Tadi} Tomislav Limov


}ana. Dàkula je prilikom posljednjegkonkursa imao najvi{e pritisaka izHercegovine, me|utim kako nije mogaosve uposliti u regionalnom uredu uMostaru, dio njih je uposlio u regionalniured u Sarajevu. Novi dràvni slu`benici izHercegovine samo su preko no}i osvanulina svojim novim radnim mjestima uSarajevu.

Prvi sindikalac Mehmedalija Osmi},koji je upoznat sa svim nepravilnostimaoko zapo{ljavanja privilegovane djece poz-natih bh. funkcionera, nije stao u za{tituzaposlenih.

Osmi}eva biografija prili~no je kontro-

verzna. Upu}eni tvrde da je Osmi} pri-jaratni saradnik SDB-a Srbije. Po~etkomrata u Tuzli je postavljen je na mjestona~elnika uniformisane policije u MUP-uTuzla. Po{to je na ovoj poziciji dobiootkaz, odlazi u Holandiju gdje mu se nalaziporodica i postoje holandski penzioner.Nakon izvje snog vremena vra}a se u BiHi zapo{ljava u Poreskoj upravi FederacijeBiH. U UIO BiH se zapo{ljava 2005.godine iako nije pro{ao konkursnu proce-duru. Diplomu pravnika u Novom Sadudobija pod krajnje sumnjivim okolnostima.I pored toga {to je ocijenjen negativnomocjenom nije po zakonu upu}en na obuku,

tokom koje se prati njegovo educiranje, aukoliko i nakon toga dobije negativnuocjenu dobija otkaz.

Kao predsjednik Sindikata UIO BiHOsmi} zajedno sa Dàkulom na konferenci-jama za {tampu traì procesuiranje KKemala

âu{evi}a, biv{eg direktora UIO BiH.Me|utim, bez konkretnih dokaza iako bitrebalo da ih posjeduje jer je bio njegovblizak saradnik.

Osmi} tvrdi da je âu{evi} vodiokadrovsku politiku u korist Bo{njaka.O~ito, po Osmi}u ali i Dàkuli, do{lo je vri-jeme da se ta nepravda ispravi.

“âu{evi} je na nas vr{io pritisak, pre-mje{tao ljude kako mu se svi|a, vrije|aoljude na nacionalnoj osnovi. Davao jestimula cije ljudima bo{nja~ke nacionalnos-ti samo zato jer rade u Banjoj Luci, po{to jeBanju Luku smatrao nekim vilajetom. Ionda jedino {to smo mogli jeste dokazatikriminal da bi bio smijenjen i da bismo seoslobodili tih stvari”, kazao je Osmi}tvrde}i da je âu{evi} redovno uzimaoreket.

Dàkula, koji skupocjene zlatnikedràvnim ministrima dijeli {akom i kapom,trebao bi da objasni kako je to proteklaposlovna godina u UIO BiH bila najboljado sada, kada je Odjel za makroekonomskuanalizu UIO BiH ocijenio da je 2013.zavr{ila deficitom prihoda od indirektnihporeza.

U vrijeme dok je Dàkula bio {efregionalnog centra UIO BiH u Mostaruovaj centar imao je lo{ije rezultate od svihostalih u BiH. Izvjesno je da rezultati nje-govog rada, u vrijeme dok se nalazi na ~eluUIO BiH, mjere zapo{ljavanjem komplet-nih familija u UIO BiH. �

29

UIO BiH TVORNICA AFERA

Da u UIO BiH mnoge stvari nisi uskladu sa zakonom govori podatak daova institucija iznajmljuje prostor za termi-nal UIO BiH u Mostaru iako je za tepotrebe namjenski napravljena zgrada. Zaregionalni centar u Mostaru je jo{ 2008.godine kupljeno zemlji{te koje je pla}enooko dva miliona maraka. Sredstva zagradnju Regionalnog centra u Mostarubila su osigurana u prora~unu UIO zakapitalna ulaganja 2008. godine. Zgrada ukoju je uloèno sedam miliona marakauseljena je 2012. godine.

Me|utim, carinski terminal UIO BiH, ukojem se ostvaruju zna~ajni prihodi poosnovu carinjenja i {pediterskih poslova,i dalje je u prostorijama koje se iznajmlju-ju i tood Ante Vida~ka, poznatogmostarskog tajkuna vrlo bliskog Draganuôvi}u, predsjedniku HDZ BiH.

Dàkula bi trebao da objasni razlogezbog kojih prostor koji je namjenskinapravljen za potrebe UIO BiH zjapiprazan, dok se istovremeno izdvajajuzna~ajna sredstva za iznajmljivanje pros-tora za carinski terminal. �

VEZE SA POZNATIM MOSTARSKIM TAJKUNIMA

Džakula iznajmljuje prostor zacarinski terminal u Mostaru iako jeza te namjene napravljena zgrada

31.7.2014. I SLOBODNA BOSNA

Marin Raspudi} Mariofil Ljubi} Mirko Zovko


Od 1996. godine, Japan je Bosni iHercegovini donirao 700 milionakonvertibilnih maraka koji suiskori{teni na vi{e od 200 pro-jekata. Japan je najve}i bilatera r -

ni donator u BiH i jedan od pet najve}ihdonatora koji su pomagali obnovu zemljenakon rata.

Za razliku od mnogih drugih zemalja sa~ijim novcem su dolazili razni zahtijevi iideologije, Japanci nisu traìli ni{ta. Nakonmajskih poplava, Japan je me|u prvimreagovao {alju}i pomo} putem Crvenog

krià. Ve} tada, a po prvi put od kadapomaù BiH, uputili su kritike ka lokalnimvlastima koje nisu radile gotovo ni{ta dapomognu ugroènom stanovni{tvu. ““Ono{to se meni u ovom momentu ~ini ~udnimjeste da Vije}e ministara samo razmatradonatorsku konferenciju bez ikakvogkonkretnog plana. [to se ti~e Japana ijapanske vlade, na{ plan je da samo krozprojekte moèmo dodijeliti pomo}. Nemoèmo tek tako donirati novac”, poru~ioje ambasador HHideo Yamazaki. Na dona-torskoj konferenciji u Briselu obe}ali su jo{pet miliona KM, no plana i dalje nema, aizgleda da ga ne}e ni biti. „JJapan defini-tivno ne moè donirati sredstva japanskihporeskih obveznika dokle god korupcija

preovladava“, upozorio je ambasadorYamazaki u otvorenom pismu u kojem,pored ostalog, navodi primjer bahatostidoma}ih politi~ara i bespotrebne policijskepratnje za njihove luksuzne automobile.„Ko su ti du`nosnici BiH kojima se dod-jeljuje policijska pratnja i koliko senov~anih sredstava izdvaja iz budèta za tenamjene? Da li danas, gotovo 20 godinanakon rata, zaista postoje objektivni razloziza provedbu ovakvih sigurnosnih mjera?“pita se ambasador u pismu.

Odgovor politi~ara je izostao, izuzevministra vanjskih poslova ZZlatkaLagumdìje koji je putem javnog servisaarogantno poru~io da planovi postoje, teponudio japanskom ambasadoru policijskupratnju ako èli da obi|e neka od ugroènihpodru~ja.

POTREBE GRA\ANA NA PRVO MJESTONa pitanje za{to Japan toliko pomaè

BiH godinama i uprkos svemu, japanskiambasador Yamazaki na internet straniciambasade u Sarajevu obrazlaè kako njego-va zemlja ““voli mir” i zato to rade.“VVjerujemo da }e mir ili stabilnost na ovomprostoru uzvratiti mirom i stabilno{}u uJapanu. Tako|er, iz vlastitog iskustva uDrugom svjetskom ratu poznato nam je {tauni{tenje dràve, dru{tva, porodice pred-stavlja. I zato te{ko}e Bosne i Hercegovineosje}amo kao da su na{e vlastite”, poru~ioje ambasador zemlje koja je i jedna od~lani ca Vije}a za implementaciju mira uBiH, te ima mogu}nost da uti~u na odlukekoje donosi me|unarodna zajednica u BiH.

S punim pravom, iz najboljih namjera,bez èlje da ugrozi gra|ane ali sa namjeromda postidi politi~are, u posljednjih nekolikomjeseci Yamazaki je po~eo o{tro kritikovati


DIPLOMATIJA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI^

Od kraja rata naovamo, Vlada Japana nesebično je pomagala Bosni i Hercegoviniulažući u brojne projekte. Ipak, nadali su se da će dočekati dan kada će Bosnastati na noge i prestati zavisiti od donacija, što još čekaju. Razočaran, japanski

ambasador nedavno je odlučio da počne javno kritikovati one koje smatra krivim za takvo stanje

[TA JE RAZLJUTILO JAPANSKOG AMBASADORA

Japan je sa vi{e od 700 miliona maraka najve}i donator u BiH

OBNOVAJapan je donirao sredstva kojima su obnovljenavozila javnog gradskog prevoza u tri grada u BiH

nidzara japan:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 21:11 Page 30


[TA JE NAMA JAPAN

��

lokalne vlastodr{ce. Govore}i u Gora`du,gdje je njegova vlada pomogla renoviranjujo{ jedne {kole, ambasador je poru~io:“Jedan od stubova japanske pomo}isvakako je podr{ka obrazovnom sistemu.Nastavi}emo i narednih godina dapodràvamo projekte iz ove oblasti. Ovo jei poruka politi~arima u ovoj zemlji da bitrebali vi{e voditi ra~una o gra|anima i nji-hovim potrebama, a manje o svojimstrana~kim interesima.”

Ni ova kritika, kao ni brojne druge kojesu strane diplomate otvoreno uputilelokalnim politi~arima, ne}e izgleda promi-

jeniti ni{ta i to se vidi i iz reakcije predsje-davaju}eg Vije}a ministara BiH VVjekoslavaBevande, koji je rekao da mu je ào {todiplomate nemaju povjerenja u njegovuvladu. ““Mislim da je to gre{ka. Ako donaci-je idu direktno na jedno mjesto, ko }e ondamo}i odrediti prioritete?” pita se Bevandakoji se àli kako skoro ni{ta od donacija zapoplavljena podru~ja ne ide preko dràvnihinstitucija. ““I svi kaù da je to zbog trans-parentnosti i nedostatka povjerenja. Svi }ekoristiti pomo} onako kako sami odrede pada vidimo kako }e to ispasti”, rekao je pre-mijer zemlje u kojoj mjesecima nakon

poplava ljudi koji ìve u podru~jima koja sustradala nemaju mogu}nost normalno nas-taviti ìvot.

DRUGA FAZA SARADNJEOd kraja rata do danas, uz bezbroj

donacija, Japan jako dobro zna kometreba vjerovati a kome ne u ovoj zemlji.Oni ve} godinama vrlo pa`ljivo birajuprojekte daju}i prednost obnovi {kola,infrastrukture i medicinskih ustanova. Uzpomo} donacija iz Japana obnovljen jevozni park gradskih prevoznika uSarajevu, Banjaluci i Mostaru. Donirali su

AMBASADOR JAPANA„Japan definitivno ne moèdonirati sredstva japanskih

poreskih obveznika sve dokkorupcija preovladava“


vi{e od 50 miliona za pomo} medicinskimustanovama {irom BiH, izgradili su 11osnovnih {kola, obnovili jo{ 70 (vi{e od20 miliona eura u ovom sektoru), a poma-gali su i u deminiranju (oko {est milionaeura).

Ambasador Yamazaki ve} neko vrijemeponavlja kako je do{lo vrijeme za drugufazu odnosa izme|u dvije zemlje baziranuna ekonomiji. On vjeruje da BiH ima velikipotencijal i jako vrijedne ljude, {to kadadolazi od Japanca jeste veliki kompliment idobra preporuka. No, ““politi~ari ovdje vodera~una samo o svojim uskim strana~kiminteresima. To je ono {to }e ova zemljamorati promijeniti da bi krenula dalje”,poru~io je Yamazaki prije nekoliko mjeseci.Prema njegovim rije~ima, japanske kom-panije od ulaganja odvla~i politi~ka nesta-bilnosti i korupcija. ““Vjerujem da je BiHsazrela za novu fazu u ekonomskim odnosi-ma sa Japanom koja podrazumijeva trans-formaciju na{e saradnje iz jednosmjerne,zasnovane na ekonomskoj pomo}i i donaci-jama koje osigurava na{a vlada, u jednako-pravno ekonomsko partnerstvo, temeljenona zajedni~kim interesima. Da bismopostigli ovaj zajedni~ki cilj, potrebno jeobostrano zalaganje i kreativnost uiznalaènju razli~itih modela saradnje”,poru~io je ambasador.

U praksi iznalaènje novih modelasaradnje ide te{ko, a kada se de{ava obi~noje na inicijativu iz Japana. Prema zvani~nimpodacima iz 2012. godine, iz Japana je uBiH uvezena roba u vrijednosti od oko 20miliona KM, dok je BiH izvezla oko milionKM i to uglavnom nakon {to je japanskavlada inicirala plasiranje ovda{njih

proizvoda na tamo{nje trì{te. Tako su pro-movirali vina i prera|evine vo}a i povr}a iz

BiH, namje{taj, te organsku hranu i ljekovi-to bilje. Zanimljivo je da Japan veliki

potencijal u BiH vidi i u sektoru proizvod-nje autodijelova te je ambasada poku{alaposredovati u dolasku nekih od velikihjapanskih kompanija ovdje, prije svegaMicubishija i Hitachija, koji su èljeli da seuklju~e u izgradnju Bloka 7 termoelek-trane, ali su odustali zbog politi~ke nesta-bilnosti. ““Imamo stotine japanskih firmikoje investiraju i rade u Ma|arskoj i uHrvatskoj, a u BiH jako malo njih — inijednog japanskog biznismena koji ovdjeradi. Mislim da bi se bosanski politi~ari tre-bali zamisliti nad tom ~injenicom i pitan-jem politi~ke stabilnosti. Ako osiguraju tustabilnost, mislim da bi mnoge japanskekompanije investirale u BiH”, poru~io jeranije ambasador, ali opet ga niko nijeslu{ao.

Prema podacima iz Japanske ambasadeu BiH, samo od po~etka ove godineuklju~ili su se u 14 projekata u vrijednostiod osam miliona KM. I ponovo, najve}i diopomo}i i}i }e u sektor osnovnog obrazo-vanja, izgradnje infrastrukture i o~uvanjaokoli{a, te deminiranja. �


DIPLOMATIJA

�

Vlada Japana je pro{le godinepomogla odlazak pet kompanija iz BiH nanajve}i prehrambeni sajam u Aziji -Foodex Japan 2013 nakon ~ega sudoma}e kompanije uspjele plasirati svojavina u Japan. Ova zemlja svake godinedonira sredstava za kulturne projekte,tako su pomogli obnovu Narodnogpozori{ta u Sarajevu, Arhiva BiH, Javnogradio-televizijskog servisa BiH,Sarajevske filharmonije, Umjetni~kegaleri je BiH, Arhive Republike Srpske.Zahvaljuju}i Vladi Japana i Agenciji zame|unarodnu saradnju (JICA),Sarajevska filharmonija dobila je 73

instrumenta u vrijednosti od oko 360.000eura, {to je omogu}ilo muzi~arima danapokon prestanu korisiti li~ne instru-mente, a Filharmoniji da ima svojevlastite.

Vlada Japana je do sada primila nastru~nu obuku oko 500 dràvnih slu`beni-ka. Pomagli su i u Srebrenici kroz projekterazvoja poljoprivrednih i ruralnih preduze}a,pomaù}i aktivnosti kao {to je uzgoj mali-na, borovnica, plasteni~ka proizvodnja,p~elarstvo, ov~arstvo, proizvodnja hrane,prerada bilja itd. Za sedam godina japan-sku pomo} za razvoj poljoprivrede dobilo je5.747 korisnika iz Srebrenice. �

JAPAN – BIH

Šta je vlada Japana finansirala u BiH

AMBASADOR HIDEO YAMAZAKI: Vjerujemo da će mir ili stabilnost na ovom prostoruuzvratiti mirom i stabilnošću u Japanu. Također, izvlastitog iskustva u Drugom svjetskom ratu poznatonam je šta uništenje države, društva, porodice pred-stavalja. I zato teškoće Bosne i Hercegovine osjećamokao da su naše vlastite

ULAGANJE U KULTRUJapan je prije nekoliko godina kupioinstrumente za Sarajevsku filharmoniju


ISPRAVNA-oglasi sedmica-924:ISPRAVNA-oglasi.qxd 23.7.2014 15:37 Page 2

Skoro da nema predizbornog skupana kojem aktuelni premijer TurskeRecep Tayyip Erdogan ne spo -mene Sarajevo, Bosnu, Bo{njake isvog dragog prijatelja AAliju

Izetbegovi}a, o kojem govori s najve}impo{tovanjem nazivaju}i ga „kraljemmudrosti“. U Turskoj se pribliàvajupredsjedni~ki izbori zakazani za 10 august,na kojima }e prvi put u modernoj povijestiturske dràve gra|ani izravno biratipredsjednika dràve. Od uspostavemoderne Republike Turske, sve dosada{njepredsjednike, uklju~uju}i i prvog, ocanacije KKemala Ataturka, ustoli~enog 1923.godine, birao je parlament a ne gra|ani nademokratskim izborima. Turski gra|ani }e10. augusta prvi put neposredno biratipredsjednika, a kako dva najve}a favorita,Recep Tayyip Erdogan i EEkmeleddinIhsanoglu, uìvaju pribli`no jednakupodr{ku, ishod predsjedni~kih izbora moglibi odlu~iti glasovi brojnih Bo{njakanastanjenih u Turskoj.

UDRU@ENA OPOZICIJAKandidat vladaju}e AK partije Recep

Tayyip Erdogan vaìo je sve donedavno zaapsolutnog favorita na predsjedni~kimizborima, osobito nakon trijumfa njegovepartije na lokalnim izborima u martu ovegodine, na kojima je Erdoganova AKpartija odnijela uvjerljivu pobjedu. Lokalniizbori, odràni u napetoj atmosferi nakonkrvavih demonstracija u Turskoj,korupcijskih afera u kojima se spominjao ipremijer Erdogan sa ~lanovima svojeobitelji i burnog razlaza Erdogana sa

dugogodi{njim saveznikom FFethullahomGulenom, liderom utjecajnog pokretaHizmet, uzimali su se kao svojevrsni testpovjerenja turskih gra|ana u aktuelnogpremijera Erdogana i njegovu vladaju}uAK partiju. Ako pobijedi na lokalnim,pobijedi}e i na predsjedni~kim izborima,tvrdili su politi~ki analiti~ari listomuvjereni da je podr{ka Erdoganu na silaznojputanji.

Harizmati~ni lider AK partije vi{e negouspje{no pro{ao je test na lokalnimizborima, no na predsjedni~kim izborimasa~ekao ga je pravi {ok: razjedinjenaopozicija, koju je deklasirao na lokalnimizborima, uspjela se konsolidirati ipovezati, i na predsjedni~ke izbore prvi put

u povijesti izlazi sa zajedni~kimkandidatom! Rije~ je o uglednom turskomdiplomati i akademiku EkmeleddinuIhsanogluu, doskora{njem sekretaruOrganizacije islamske konferencije (IOC),koja okuplja 57 dràva s ve}inskimmuslimanskim stanovni{tvom. Na pozicijigeneralnog sekretara OIC-a Ihsanoglu sezadrào skoro punih deset godina i za tovrijeme uspio je pridobiti osobnu naklonostvelikog broja utjecajnih politi~kih figura nesamo muslimanskih nego i zapadnihdràva. Izvan Turske, Ihsanoglu uìva ve}upodr{ku od svog rivala iz AK partije. Ta~injenica Erdogana ne zabrinjavapretjerano, no brine ga {to su izaIhsanogluove kandidature stale dvije


ERDOGANOVA ODSUDNA BITKA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: REUTERS

��

Turski građani će 10. augusta prvi put u povijesti neposredno birati predsjednikadržave, a kako dva najizglednija kandidata, Recep Tayyip Erdogan i EkmeleddinIhsanoglu, uživaju približno jednaku podršku, ishod predsjedničkih izbora mogli

bi odlučiti glasovi brojnih Bošnjaka nastanjenih u Turskoj

ZA KOGA ]E GLASATIBO[NJACI U TURSKOJ?

Najmanje 1,5 miliona turskih gra|ana s pravom glasavu~e korijene iz BiH

Foto: Mario Ili~i}

TIJESNA ME\UPARTIJSKASARADNJASDA i AK partija sara|uju ve} desetak godina

asim:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:07 Page 34


TURSKA PRVI PUT DEMOKRATSKI BIRA PREDSJEDNIKA

ODSUDNA BITKAPremijer Erdogan nadomak je najva`nijeg politi~kog cilja


najve}e opozicione partije: Republikanskanarodna stranka (CHP), ljevi~arska partijakoja ba{tini politi~ki kapital svog osniva~aMustafe Kemala, te Stranka nacionalnogpokreta (MHP) koja okuplja turskeultranacionaliste. Savez turskih sekularista(CHP) i ultradesni~ara (MHP) bio jenezamisliv i nastao je sa samo jednimciljem: da se po svaku cijenu svrgne s vlastiautoritarni lider AK partije Recep TayyipErdogan, koji je jo{ od 2003. godineuvjerljivo dobio sve izbore za bilo kojurazinu vlasti.

Sekularisti iz CHP-a i desni~ari izMHP-a pa`ljivo su birali kandidata koga }e

suprotstaviti Erdoganu na predsjedni~kimizborima. Nimalo slu~ajno, isturili sustrana~ki nesvrstanog akademika Ekme -leddina Ihsanoglua, vjeruju}i da moè kaoprakti~ni vjernik privu}i naklonostkonzervativnih slojeva turskog dru{tva i da}e kao deklarirani sekularista privu}i itradicionalne glasa~e CHP-a.

Na lokalnim izborima u martu ovegodine CHP i MHP zajedno su osvojili oko40 posto glasova, samo 6 posto manje odglasova koje je osvojila Erdoganova AKpartija. No, dvije vode}e opozicionepartije, CHP i MHP, uspjele su na svojustranu privu}i jo{ nekoliko manjih partija,pa se prednost AK partije prakti~noistopila, i u predsjedni~ku utrku dvakandidata ulaze sa skoro izjedna~enompodr{kom glasa~a. Razlika izme|upobjednika i poraènog, kako sada stvaristoje, ne}e se mjeriti procentima negopromilima.

LOV NA BO[NJA^KE GLASOVEErdoganovo u~estalo spominjanje

Bosne ne treba stoga posmatrati u nekom{irem geostrate{kom kontekstu nego gatreba tuma~iti kao predizborno udvaranjeTurcima bo{nja~kog porijekla. Njemu sudanas vi{e nego ikad ranije potrebni glasovibrojnih potomaka bosanskih imigranata,koji su u talasima nakon pada Osmanskogcarstva odlazili „tamo gdje svoga nema igdje brata nije“, kako je pjevao AAleksa[anti} u svom potresnom pozivu („Ostajteovdje“) Bo{njacima da ne napu{taju rodnugrudu. Nema posve pouzdanih i preciznihpodataka o stvarnom broju gra|ana Turskes bo{nja~kim korijenima, no svi se slaù dadanas u Turskoj ìvi vi{e Bo{njaka nego uBiH! Svakako ne manje od dva miliona.

Golema ve}ina turskih Bo{njakapodràva Erdogana. Uspio ih je pridobiti istvarnih i obe}anim investicijama i vidnimrazvojem privredne i kulturne suradnjeizme|u Turske i BiH, ali i tijesnomsuradnjom s liderima SDA koji su uposljednjih desetak godina bili neizostavnigosti na svim strana~kim konvencijamaErdoganove AK partije. �


ERDOGANOVA ODSUDNA BITKA

�

Glavnina Bo{njaka u Turskoj podràvaErdogana, ali to samo po sebi ne zna~ipuno. Erdoganu je va`no da Bo{njaci uTurskoj masovno iza|u na izbore jer snjihovih najmanje milion glasova on jeskoro siguran u pobjedu 10. augusta.Stoga Erdoganove poruke u kojem

spominje Bosnu, Sarajevo, Bo{njake, nisuupu}ene ni Bosni, ni Sarajevu, niBo{njacima, nego prvenstveno turskimgra|anima bo{nja~kih korijena koji bi napredstoje}im predsjedni~kim izborima uTurskoj mogli biti izborni „jezi~ak navagi“. �

PORUKE ZA UNUTRA[NJU UPOTREBU

Turski Bošnjaci „jezičak na vagi“

Bo{nja~ka dijaspora u Turskoj nijemonolitna, osobito nakon pro{logodi{njegburnog razlaza Recepa Tayyipa Erdoganai Fethullaha Gulena, utjecajnog osniva~audruènja „Hizmet“, koje se skrbilo ovelikom broja Bo{njaka izbjeglih u Tursku

u vrijeme rata u BiH. Svoju prvu velikupobjedu, 2003. godine, Erdogan je osvojiouz svesrdnu podr{ku „Hizmeta“, no odpro{le godine upravo je „Hizmet“najtvrdokornije upori{te Erdoganovihprotivnika. �

GULENISTI PROTIV ERDOGANA

Bošnjaci razapeti između AK partijei „Hizmeta“

IZBORNI ŠOK: Lider AK partije je prošao test nalokalnim izborima, a na predsjedničkim izborimasačekao ga je pravi šok: razjedinjena opozicija istakla jezajedničkog kandidata za predsjednika Turske!

ZAJEDNI^KI KANDIDAT OPOZICIJEEkmeleddina Ihsanoglua podràvaju dvije najsna`nije opozicione partije - CHP i MHP



UStanarima se sve ~e{}e ~ujekineski jezik. Skoro 150 radnikakineske kompanije Dong -fang Electric Corporation radi uovom rudarskom mjestu pored

Doboja na isporuci opreme i izgradnjitermoelektrane.

Termoelektrana u izgradnji pripadaglobalnoj energetskoj grupaciji EnergyFinancing Team (EFT) ~iji su ve}inskivlasnici VVuk Hamovi} i njegov sin MMilo{.Hamovi} godinama trguje elektri~nomenergijom na Balkanu.

EFT je za izgradnju termoelektraneuzeo kredit od Kineske razvojne banke uiznosu od 350 miliona eura. Zauzvrat su uzalog dali preduze}e EFT- Rudnik iTermoelektrana Stanari u Stanarima tenjegovu pripadaju}u imovinu i prava u vezis njim.

DOLAZAK EFT-a U STANARE Centar za istraìva~ko novinarstvo

(CIN) otkriva da je zbog tog kredita VladaRepublike Srpske (RS) mijenjala izakonske akte. Tako je omogu}eno Kine -skoj razvojnoj banci da raspolaèkoncesionim ugovorom u slu~aju da EFTne bude mogao vra}ati kredit.

U Stanarima ima najmanje 100 milionatona lignita, {to je prema trenutnoj trì{nojvrijednosti bogatstvo od oko {est milijardimaraka. Ve}ina rude je predvi|ena za radtermoelektrane, a manji dio za prodaju na

slobodnom trì{tu.EFT je u Stanare do{ao u februaru 2005.

godine preko svoje danske podru`nice EFT(Holdings) ApS. Tada su sa lokalnimRudnikom lignita Stanari na njihovojimovini formirali zajedni~ko preduze}eEFT Group - Rudnik lignita Stanari ukojem je strani partner imao dvotre}inskovlasni{tvo.

Tri mjeseca poslije, novoosnovanafirma je sa Vladom Republike Srpskepotpisala koncesioni ugovor za eksploa -taciju lignita na period od 30 godina.Sredinom naredne godine Rudnik lignita„Stanari“ je za 10,5 miliona marakaprepustio poslovanje svom partneru.

Paralelno s tim, EFT je u novembru tegodine osnovao jo{ jednu firmu - „EFT -Termoelektrana Stanari“ koja je na periodod 30 godina dobila koncesiju zaistraìvanje i eksploataciju pitke iindustrijske vode u Stanarima.

Savo Mirkovi}, jedan od direktora uEFT-u, kaè da je to voda koju trebapreraditi i koju }e dijelom koristiti za pi}e,a dijelom za rad termoelektrane: „„To jesirova tehnolo{ka voda zaga|ena èljezom,manganom.“

EFT je u 2008. godini spojio svoje dvijefirme i nastavio poslovanje pod nazivom„EFT - Rudnik i Termoelektrana Stanari“.Ponudili su Vladi RS-a da izgrade


KINESKA ÊTVRT KRAJ DOBOJA

Pi{e: Centar za istraìva~ko novinarstvo (CIN)

Firma Energy Finance Team (EFT) u vlasništvu srbijanskog tajkuna VukaHamovića 2008. godine dobila je koncesiju na eksploataciju rudnika lignita

Stanari kod Doboja te na izgradnju i eksploataciju termoelektrane; EFT četirigodine nakon toga potpisuje ugovor o finansiranju s Kineskom razvojnom bankomkojoj je dato pravo da raspolaže ugovorom o koncesiji u slučaju da koncesionar ne

može vraćati kredit

VUK HAMOVI] I NJEGOVI KINESKI PARTNERI

RASPOLAGAT ]E S 50 POSTOSTRUJE PROIZVEDENE U RS-u!

SAVO MIRKOVI] JEDAN OD DIREKTORA EFT-aIzgradnja te~e planiranom dinamikomSAVO MIRKOVI] JEDAN OD DIREKTORA EFT-aIzgradnja te~e planiranom dinamikom

STANARI:TEKST osnova.qxd 31.7.2014 0:19 Page 38

termoelektranu u Stanarima i to im je iodobreno. U ugovoru o koncesiji,potpisanom iste godine, navedeno je da }etermoelektrana imati snagu 410 megavati(MW) i da }e proizvoditi 3.000 gigavatsati(GWh) struje. To je vi{e od polovine strujekoja se godi{nje proizvode u RS-u. Premakoncesionom ugovoru, izgradnjatermoelektrane bi trajala pet, a kori{tenje 25godina.

Prvobitni ugovor o koncesiji za

izgradnju termoelektrane naknadno jemijenjan. CIN doznaje da je aneksimaproduèn rok za njezinu izgradnju ismanjena joj je snaga. Prema novomdogovoru, termoelektrana }e proizvoditi2.000 GWh struje, {to je vi{e nego {topojedina~no proizvode dvije postoje}etermoelektrane u RS-u (TE Ugljevik i TEGacko).

EFT je u maju 2010. godine sakineskom kompanijom Dongfang Electric

Corporation potpisao ugovor o izgradnjitermoelektrane i isporuci opreme.

KONCESIJA I GARANCIJA „Oprema iz Kine i od drugih

isporu~ilaca kontinuirano stiè“, kaèMirkovi} u razgovoru za CIN, obavljenomprije ~etiri mjeseca u Stanarima. „„Svako -dnevno po 10-ak kamiona ulazi nagradili{te. Ima i vangabaritnih tereta ikamiona. Saobra}aj oteàvamo, ali se ljudi


PRIVATIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA NA MALA VRATA

��

Kineska razvojna banka odobrila je 350 miliona eurakredita za izgradnju termoelektrane u Stanarima a

zauzvrat je u zalog dobila firmu „EFT- Rudnik iTermoelektrana Stanari“ i pravo na koncesiju za ugljen,

vodu i termoelektranu

NAJVE]A TERMOELEKTRANA U RS-uTermoelektrana Stanari }e proizvoditi 2.000 GWh struje, {to je vi{e nego {topojedina~no proizvode dvije postoje}e termoelektrane u RS-u, TE Ugljevik i TE Gacko


ne bune. Drago im je kada se ne{to gradi.“CIN doznaje da je EFT imao problema

sa pronalaskom finansijera za izgradnjutermoelektrane. Kineska razvojna banka skojom su pregovarali o kreditu traìla jegarancije. Njihov problem rije{ila jeKomisija za koncesije RS-a koja je u maju2011. godine donijela Pravilnik o prenosuugovora o koncesiji i prenosu vlasni~kihprava koncesionara. Tim pravilnikom jedato pravo finansijeru da raspolaèugovorom o koncesiji u slu~aju dakoncesionar ne moè vra}ati kredit.

To je predstavnicima Kineske razvojnebanke bila dobra garancija pa su godinudana poslije sa predstavnicima preduze}a„EFT - Rudnik i Termoelektrana Stanari“potpisali ugovor o kreditu vrijednom 350miliona eura. Natrag o~ekuju oko 668miliona eura.

Komisija za koncesije RS-a je u 2012.godini dala saglasnost da se na Kinesku

razvojnu banku prebaci ugovor o koncesijikoji objedinjuje izgradnju termoelektrane teeksploataciju ugljena i vode koji supotrebni za njezin rad.

Predsjedavaju}i Komisije PPredragA{krabi} u razgovoru za CIN kaè da to nezna~i da Kineska razvojna banka sadaraspolaè prirodnim dobrima u Stanarima.„Ona je samo dobila neku svoju garancijuda moè, u slu~aju da neko ne bude vra}aonjoj pare koje ulaè, (...) da na|e nekognovog koncesionara koji }e da vra}a“, kaèA{krabi}.

FIRMA U ZALOGCIN doznaje da je u zalog za kredit

oti{la i firma „EFT - Rudnik iTermoelektrana Stanari“ sa tada{njimkapitalom od 32,5 miliona maraka.Zaloèni su njezina imovina i sva budu}adobit. U EFT-u tvrde da je u zalog dato izemlji{te koje imaju u Stanarima, ali da tone uklju~uje rudno bogatstvo, nego samouskladi{tene zalihe izva|enog ugljena.

U slu~aju da ne budu vra}ali kredit,Kineska razvojna banka uzima sve.

„Uzet }e nam prvo termoelektranu.Rudnik im se mo`da ne}e dopasti“, kaèMirkovi}. Ipak, vjeruje da do toga ne}edo}i, odnosno da }e kredit uspje{no vratiti.

Danilo Milo{evi}, {ef projekta

termoelektrane „Stanari“, kaè da je kreditod Kineske razvojne banke dio ukupneinvesticije vrijedne 560 miliona eura.Ostatak }e namiriti iz drugih kredita ivlastitih sredstava. „„EFT Grupacija debeloje stala iza ovog projekta da bi mogla darealizuje jednu ovakvu investiciju u BiH“,kaè Milo{evi}.

U EFT-u navode da su zadovoljniuvjetima kredita i da u suprotnom ugovorne bi potpisali. Mirkovi} kaè da zbog togzalo`nog prava imaju malo vi{eadministracije u poslovanju. „„Me|utim,razumno je sve. Taman posla da ugrozeposlovanje i da ugroze razvoj projekata!Vodilo se ra~una prilikom potpisaugovora.“

Ugovor o zalogu je potpisan u junu2012. godine na osnovu Okvirnog Zakona ozalozima BiH i upisan u Registar zalogaMinistarstva pravde BiH. Me|utim, tajzakon ne precizira imovinu koncesionarakao zalog. Godinu dana poslije Narodnaskup{tina RS-a mijenja Zakon okoncesijama RS-a kojim omogu}ava dafinansijer s ciljem realiziranja projektamoè dobiti zalo`no pravo nad imovinomkoncesionara.

Predsjedavaju}i Komisije A{krabi}ekaè da RS ima interes da se u Stanarimanapravi termoelektrana. „„Dovoljno ti je da

u|e{ u Stanare da vidi{ kakav je interes.Prije nego je po~elo, to je bila pukasirotinja, niko ni{ta nije radio“, kaèA{krabi}. On podsje}a i na prihode RS-a poosnovu upla}enih koncesionih ugovora.

Prema podacima Ministarstvaindustrije, energetike i rudarstva RS-a, EFTje do sada uplatio oko 6,3 miliona marakapo osnovu koncesionih ugovora za vodu,ugljen i termoelektranu. Tako|er, du`ni suRS-u dati 3,4 posto prihoda koji ostvareprodajom ugljena i 3,6 posto prihodaostvarenog proizvodnjom struje, nakon {tonajesen 2016. godine krenu sa radom.Pored toga, moraju pla}ati i sedam feningaza kubik potro{ene vode koja im treba zarad elektrane.

Koncesioni ugovor EFT-u garantira dase koncesiona naknada ne}e pove}avati utoku koncesionog prihoda, odnosnonarednih 30 godina, bez obzira naeventualne izmjene propisa koje bi u RS-u iBiH mogle uslijediti.

CIN doznaje da je Kineska razvojnabanka za kredit imala i uvjet da vlasni{tvonad firmom „EFT - Rudnik iTermoelektrana Stanari“ sa vlasnika EFT-a (Holding) ApS iz Danske pre|e u rukebritanske kompanije EFT InternationalInvestments Holdings Limited izEngleske. I tom zahtjevu je udovoljeno umartu 2013.

Kredit je odobren i u Stanarima seuùrbano gradi. Iz kopova se izvla~i lignit,a konstrukcija na gradili{tu je sve ve}a. Naupit za koju cijenu bi Rudnik prodali,predstavnik EFT-a SStevan Lon~ar, uzogradu da on nije vlasnik, kaè da to ne biu~inili.„„Mislim da realno ne postoji nekoko bi, ne{to {to je u ovoj fazi razvoja,pristao na prodaju, makar dok se ne zavr{ielektrana, pa onda bi, vjerovatno.“�


KINESKA ÊTVRT KRAJ DOBOJA

�

VELIKO RUDNO BLAGO:U Stanarima ima najmanje 100 miliona tona lignita, štoje prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti bogatstvo od okošest milijardi maraka. Većina rude je predviđena za radtermoelektrane, a manji dio za prodaju na slobodnomtržištu

NAJVE]I REGIONALNITRGOVAC STRUJOMVlasnik EFT-a Vuk Hamovi}obogatio se na prodaji struje



Libijske vlasti prije nekoliko danazatraìle su me|unarodnu pomo}nakon {to je tokom sukoba na pros-toru zra~ne luke u Tripoliju velikoskladi{te goriva pogo|eno rake-

tom. Privremena libijska Vlada u svomsaop}enju navela je kako su borbe izme|usuprostavljenih milicija izazvale veliki poàr,koji bi mogao „dovesti do humanitarne iekolo{ke katastrofe“. Ra di se o najve}emskladi{tu goriva u Tripo liju, koje sadrì 6,6miliona litara goriva. Bitka za zra~nu lukutraje ve} danima, a vodi se izme|u milicijaiz Misrate i Zintana. Kako prenose svjetskemedijske agencije, u borbi suparni~kihmilicija poginulo je najmanje 160 ljudi, a iu isto~nom libijskom gradu Bengazijusvakodnevno se pove}ava broj `rtava.

KONZULARNA ZA[TITABrojne dràve ve} su evakuirale svoje

diplomatsko-konzularne predstavnike izTripolija. Me|u prvima koji su privremenoprekinuli diplomatsku misiju u Libiji suSjedinjene Ameri~ke Dràve koje suevakuirale 150 svojih dràvljana, uklju ~u -ju}i 80 marinaca (podsjetimo, prije dvijegodine u Libiji je ubijen ambasador SAD-aChristopher Stevens). Osim SAD-a,diplomatsko osoblje povukli su iUjedinjene nacije, Turska, Holandija,Austrija, Hrvatska, te Bosna i Hercegovina.Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslovaBiH, Predsjedni{tvo BiH donijelo je odlukuda privremeno evakui{e ambasadora Bosne

i Hercegovine u Libiji IIbrahima Efendi}a.„Radi se o povla~enju na{eg amba -

sadora na konsultacije do daljnjeg izsigurnosnih razloga. Nasre}u, izuzevambasadora BiH, trenutno nemamonijednog diplomatsko-konzularnog pred -stav nika na{e dràve u Libiji. U zgradiAmbasade }e nakon povla~enja amba -sadora ostati samo tehni~ki tajnik, koji ve}godinama radi u Ambasadi. Njegov posaoje da {titi zgradu Ambasade onoliko kolikoje to mogu}e, u smislu da ako primijetine{to sumnjivo javi policiji, te da pruìkonzularnu za{titu na{im dràvljanima kojise jo{ uvijek nalaze u Libiji“, obja{njavaZoran Perkovi}, pomo}nik ministravanjskih poslova BiH.

U vrijeme Arapskog prolje}a 2011.godine, iz Libije je evakuirano vi{e odhiljadu bosanskohercegova~kih dràvljana.Ve}ina njih vi{e se nisu vra}ali u Libiju.No, za razliku od 2011., kada je tim zakrizne situacije Ministarstva vanjskihposlova BiH u saradnji sa vladamanekoliko drugih zemalja organiziraoevakuacije bh. dràvljana, mahom izTripolija i Bengazija, avionima ibrodovima, ovog puta to ne}e biti mogu}e,kaè Perkovi} - {to zbog ~injenice da se nasamoj me|unarodnoj zra~noj luci uTripoliju trenutno vode borbe, {to zbognedostatka finansijskih sredstava...

„Imao sam priliku prije tri godine darazgovaram sa brojnim na{im gra|animakoji su se vratili iz Libije. Svi su mi rekliisto: da tamo nikada vi{e ne}e biti mir.Tada smo evakuirali oko 1.200 ljudi inakon {to je zavr{en proces evakuacije,negdje izme|u 80 i 100 dràvljana Bosne iHercegovine ostalo je u Libiji. To su

ve}inom bili ljudi koji rade zamultinacionalne kompanije i agencije,medicinsko osoblje, ili ljudi koji su ubra~nim zajednicama sa dràvljanimaLibije. Neki od njih naprosto nisu èljeli da


LIBIJA U PLAMENU

Pi{e: MAJA RADEVI]

Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja koje su zbog žestokih obračunasukobljenih milicija do daljnjeg prekinule diplomatsku misiju u Libiji; prema

procjenama Ministarstva vanjskih poslova BiH, trenutno se u Libiji nalazi oko 150bh. državljana koji pomoć mogu zatražiti i od naših ambasada u Tunisu i Egiptu

NA BRANIKU OTADŽBINE

U Ambasadi Bosne i Hercegovine uTripoliju ostaje samo jedan ~ovjek- tehni~ki sekretar zaduèn da {titi

zgradu Ambasade i pruà konzularnupomo} bh. dràvljanima

libija:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:56 Page 42

ostave svoju imovinu, bez obzira na rizikpo vlastitu sigurnost“, kaè Perkovi}. „„Ume|uvremenu, od tada do danas, samo malidio bh. dràvljana su se vratili u Libiju ime|u njima nisu radnici Hidrogradnje,Energoinvesta i drugih na{ih preduze}a kojisu bili angaìrani u Libiji.“

Prema procjenama MVP-a BiH,trenutno se u Libiji nalazi oko 150bosanskohercegova~kih dràvljana, kojikonzularnu za{titu mogu zatraìti nanekoliko na~ina. „„Konzularna za{titasastoji se u izdavanju odre|enog brojaputnih listova za dràvljane BiH, tako da uslu~aju eventualnog gubitka paso{a mogubiti evakuirani. Osim toga, imamo isporazum i ve} uhodanu praksu o

me|usobnom pruànju konzularne pomo}isa Srbijom, tako da se u krajnjem slu~ajuna{i dràvljani za pomo} mogu obratitiambasadi Srbije, a tako|er i ambasadiTurske“, kaè Zoran Perkovi} i dodaje dabh. dràvljani koji se osje}aju ugroènima ièle napustiti Libiju tako|er mogu i}i iprema Tunisu ili Egiptu i tamo u na{imambasadama zatraìti pomo}.

Ambasador Bosne i Hercegovine uLibiji Ibrahim Efendi} u telefonskomrazgovoru za „SB“ kaè da se najè{}eborbe trenutno vode u Bengaziju i Tripoliju.I dok su pojedini bh. diplomati znaliglavom bez obzira bjeàti iz ambasada ~aki u strahu od prirodnih nepogoda, poputbiv{eg ambasadora na{e dràve u Japanu

Pere Mati}a, ambasador Efendi} bio jespreman ostati u Libiji bez obzira naèstoke oruàne sukobe milicija.

ANARHIJA, UBISTVA I PLJA^KE„Nisam traìo da odem, ali procjena

MVP-a BiH je takva kakva jeste i naravno da}u to po{tovati“, kazao nam je Efendi} uo~ievakuacije iz Tripolija. „„Ve} su mnogiambasadori oti{li, gra|ani koji osje}ajunesigurnost i koji su u objektivnoj opasnostitako|er se evakui{u, ali dosta njih za sada iostaju tu gdje jesu. O~ekuje se da noviParlament preuzme vlast i sigurno je da }e uLibiji biti jo{ mnogo prevrata na unutra{njemplanu kada su u pitanju budu}i odnosi uvlasti“, zaklju~uje ambasador Efendi}.


MASOVNA EVAKUACIJA STRANACA

��


I dok su stotine radnika iz Bosne iHercegovine, uglavnom iz gra|evinskeoblasti i medicine, ranije odlazili naprivremeni rad u Libiju, zbog op}enesigurnosti posljednjih godina sve jemanje onih koji se odlu~uju na takvu„avanturu“. Libija je ve} mjesecima uprocjepu izme|u rata i mira, a na ulicamavladaju anarhija, plja~ke i otima~ina. Prijenekoliko dana, u prostor jedne od bosanskihfirmi upali su naoruàni napada~i koji sufizi~ki maltretirali i oplja~kali na{e radnike,oteli im slu`beni automobil, opremu..., aprije {est mjeseci medicinska sestraporijeklom iz Zvornika prona|ena jezadavljena u Libiji.

„U pitanju je bilo ubistvo radi plja~ke.Ve} tada smo upozoravali i putem webstranice MVP-a na{e gra|ane da nije

sigurno boraviti u Libiji“, govori ZoranPerkovi}. „„Sada prestajemo sa izdavanjemviza za libijske dràvljane u Ambasadi BiH

u Tripoliju i ti poslovi se privremenoprenose na na{u ambasadu u Egiptu. Dakle,ne isklju~ujemo mogu}nost da neki libijskidràvljanin koji ima opravdan razlog zadolazak u BiH u|e u na{u dràvu, ali se vi{ene}e mo}i aplicirati za vize u na{ojambasadi u Libiji.“

Predstavnici libijske ambasade u BiHi dalje nastoje odràti privid „situacijepod kontrolom“. Prije tri mjeseca uposjeti Bosni i Hercegovini bio je drugi~ovjek Ministarstva vanjskih poslovaLibije, koji je najavio dolazak libijskogpremijera u na{u zemlju. Ume|uvremenu, taj je premijer bukvalnoistjeran iz Parlamenta, a bilateralniodnosi Bosne i Hercegovine i Libije sadasu „na ~ekanju“.

„Vrlo pozorno pratimo situaciju, ali uovom trenutku niko ne moè predvidjetikako }e se ona dalje odvijati. Jo{ jednomapelujemo na sve dràvljane BiH danapuste Libiju u {to kra}em roku“,nagla{ava Perkovi}. �


LIBIJA U PLAMENU

�

Bosanskohercegova~kih dràvljanaima i u Iraku, kaè Perkovi}, premdaMinistarstvo ne raspolaè ta~nimpodacima o broju na{ih gra|ana u tojzemlji.

„Konkretnih informacija, naàlost,nemamo, ali pretpostavljamo da i tamoima odre|en broj na{ih dràvljana.Poznato je da su ameri~ke security

kompanije svojevremeno angaòvaleveliki broj ljudi uglavnom sa podru~jaTuzlanskog kantona u Iraku. Nijeisklju~eno da u Iraku ima na{ihdràvljana koji i dalje rade za tekompanije, ali trenutno nemamonikakvog na~ina da stupimo u kontakts njima“, kaè pomo}nik ministravanjskih poslova BiH. �

ZAROBLJENI U „ISLAMSKOJ DR@AVI“

MVP nema podatke o broju bh. državljana u Iraku

SRED PU[AKA, BAJONETAPretpostavlja se da je najve}i broj bh. dràvljana iz Tuzlanskog kantona

IZME\U RATA I MIRANajve}e borbe vode se u Bengaziju i Tripoliju

ZORAN PERKOVI]Apel svim bh. dràvljanima da {to prije napuste Libiju

ZORAN PERKOVI]Apel svim bh. dràvljanima da {to prije napuste Libiju



Oratu, odnosno agresiji na na{udràvu, o genocidu, o ostalimratnim zlo~inima, i zlo~incima, oherojskoj odbrani Bosne iHercegovine, slavnim bitkama

jo{ slavnije Armije RBiH, koju su politi~ki~elnici i mo}nici, kako re~e NNazif Gljiva,“bacili u kantu za sme}e”, Sarajlija AAvdoHuseinovi} snimio je sedam dokumen tar -nih filmova. Sedam poglavlja jednezajedni~ke povesti, napisao je DDanilo Ki{ upodnaslovu svoje knjige Grobnica zaBorisa Davidovi}a. “Prvi film koji samsnimio bio je Vanzemaljci iznad Sarajeva,2008. godine. To je pri~a o osloba|anju iodbrani brda @u~”, kaè Avdo Huseinovi}na po~etku na{eg razgovora.

USPORENI GENOCID“Onda sam snimio film Krvavi ples po

{eheru, gdje analiziramo neke od ratnihdoga|aja na podru~ju op}ine NovoSarajevo, sa posebnim osvrtom na zlo~ineVeselina Vlahovi}a Batka na Grbavici.Tre}i nosi naziv Daleko je Tuzla i on jehronolo{ka prezentacija svih onih va`nijihdetalja vezanih za Srebrenicu i SrednjePodrinje od 1992. do 1995. godine. Ve}inapri~a o Srebrenici po~inje sa ulaskom RRatkaMladi}a s ju`ne strane u grad 11. jula 1995.,a kako re~e DDiego Arria, biv{ipredsjedavaju}i Savjeta bezbjednosti, uSrebrenici se sve vrijeme od 1992. do 1995.de{avao usporeni genocid. êtvrti filmBosna ili smrt svjedo~anstvo je o 2. i 3.maju 1992. u Sarajevu, kroz pri~u onih kojisu branili Sarajevo na potezu od zgradeSkup{tine preko Tranzita, Skenderije,

Kulovi}a ulice do Starog grada. Ima tupuno va`nih detalja koji apsolutnodemistifikuju beogradsku podvalu o tzv.‘slu~aju Dobrovolja~ka’ i navodnimdesetinama ubijenih u koloni VojskeJugoslavije. Peti film A, bili su samo djecasvjedo~i o vi{e od 1.000 ubijene djece svihnacionalnosti tokom opsade Sarajeva.Zasigurno, jedan od najve}ih neka`njenihbosanskih zlo~ina. Poslije njega, uradiosam jo{ dva filma: Na Drini krvaviVi{egrad i Prijedorska polja smrti”,obja{njava Huseinovi}.

Je li njegov osnovni cilj ukazivati na~injenicu da je zaborav poguban,“osvjeàvati” i kolektivno i individualnopam}enje, reprodukovati bunt jer na taj

na~in nepravdu, da tako kaèmo, ~ini stalnovidljivom, pitamo ga u nastavku na{egrazgovora: “Francuski istraìva~ MMassiende Clerval (1820. - 1896.), nakon {to jenekoliko mjeseci boravio Bosni, napisao je1855. jedan izvje{taj naslovljen Putovanjeu Bosnu, u kojem je napisao i ‘da Bo{njacinisu miljenici evropske i balkanskehistoriografije i da je velika nesre}a ovognaroda {to je isklju~ivo poznat prekoizvje{taja svojih neprijatelja‘. Zato je jakova`no da o najnovijoj historiji Bo{njaka iBosne ostane {to manje zapisa njihovihneprijatelja. Znati osnovne stvari o svomnarodu jeste sastavni dio mentalne higijene.Moja èlja i namjera je da na{a djeca, kadve} skoro sve znaju o MMessiju, RRonaldu,


MENTALNA HIGIJENA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], PRIVATNI

ARHIV AVDE HUSEINOVI]A

��

Njegovi dokumentarni filmovi ne emituju se u programima javnih servisa u Bosni i Hercegovini, zato što ni vojno a ni politički “nisu korektni”; sarajevski

novinar, publicista, reditelj, scenarista i producent AVDO HUSEINOVIĆ za“Slobodnu Bosnu” govori o ratnom pamćenju, postratnom zaboravu i o

svom permanentnom buntu

BORAC PROTIV ZABORAVA

“Nisam spreman da neke stvari ne nazovem pravimimenom, samo zbog toga da bi se taj film mogao

emitirati na javnom servisu“

A V D O H U S E I N O V I ]

U SARAJEVUAvdo Huseinovi} sa Dèvadom Topi}em na mjestu gdje mu se predao pukovnik [uput i specijalci Vojske Jugoslavije

avdo huseinovic:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:37 Page 46


INVENTURA ZLA I KA@NJAVANJE ODGOVORNIH

BORBA I BUNTAvdo Huseinovi} namjeravasnimiti jo{ nekoliko filmova kojisu vezani za agresiju na BiH


Nadalu..., bar pone{to znaju i o rahmetliIzetu Nani}u, SSafetu Zajki, EEnveru[ehovi}u, kapetanu HHajri, pokojnim VVinku[amarli}u, ^̂edi Domuzu i MMihajluPetrovi}u, rahmetli HHujki, ZZaimuImamovi}u, zlo~inu na Tuzlanskoj kapiji,Markalama, Omarskoj, Toma{ici, Zemljo -radni ~koj zadruzi u Kravici... Da znajuzbog ~ega skoro svakog 9. jula po ~etiri{lepera tabuta iz Visokog kre}u zaSrebrenicu. Te{ko mi je spoznati ~injenicuda do premijere mog filma Na Drini krvaviVi{egrad nismo znali za ime HHasanaTufek~i}a iz Vi{egrada. Tom ~ovjeku su~etnici DDraè Mihailovi}a 1943. uVi{egradu ubili desetero djece, a MMilanLuki} 1992. jo{ troje. Me|u njima je bila iHasanova k}erka HHajra Kori}, ~ije jeubistvo predstavljalo posebnu ta~kuoptu`nice protiv Luki}a. Zna~i, jednom~ovjeku u dva rata, u razmaku od 49godina, ~etnici su ubili trinaestoro djece.Pa, te{ko da postoji takav primjer u historiji~ovje~anstva! Ne moè voza~ bezretrovizora, pa tako ni dràva bez pogledaunazad. Ono {to je porodica bezfotoalbuma, to je i narod bez doku ment ar -nog filma o sebi.”

Samuel Beckett tvrdi da “inteligencijane zna~i ne ~initi gre{ke, ve} ih brzoispraviti”. îni se da ih sporo ispravljamo,ako ih uop{te ispravljamo... “Apsolutno ihne ispravljamo! Pogledajte, na{a djeca kroz{kolski program ni{ta ne u~e o agresiji naRepubliku Bosnu i Hercegovinu, ogenocidu u Srebrenici... Tu smo miisklju~ivi krivci. Niko iz me|unarodnezajednice nije nam mogao zabraniti da na{udjecu u~imo o genocidu u Srebrenici, oopsadi Sarajeva najduòj u novijoj historiji~ovje~anstva. Ako ni{ta, mogli smo djecu u{kolama u~iti globalnim ha{kim presudamakoje su dostupne cijelom dunjaluku. Mi ~aki ne znamo ko nam je zabranio daizu~avamo na{u najnoviju historiju u{kolama. Ako je to neki od visokihpredstavnika, trebamo ga imenovati, traìti

reviziju te odluke, jer ako je mogaopomilovati KKaradì}eve jatake i vratiti ih ujavni ìvot, za{to ne bi dozvolio djeci izPodrinja da u~e da su im o~eve, amidè,daidè, djedove... u julu 1995. pobiliRadislav Krsti}, LLjubi{a Beara, VVinkoPandurevi}, VVidoje Blagojevi}, MMomirNikoli}, LLjubomir Borov~anin, FFranc Kos,i naravno, Mladi} i Karadì}“.

U ratu od 1992. do 1995. najvi{e su

stradali Bo{njaci. No, filmovi AvdeHuseinovi}a namijenjeni su svim pravdo -ljubivim ljudima u Bosni i Herceg o vini.

TAJNE I MISTERIJE“Namijenjeni su svim gra|anima ove

zemlje i regiona. Ja u filmu Daleko je Tuzlakazujem i o oficiru Vojske RepublikeSrpske, koji je odbio da strijelja zarobljeneBo{njake iz Srebrenice u {koli u Ro~evi}u.

48

MENTALNA HIGIJENA

�

Avdo Huseinovi} ve} sada se pripremaza obiljeàvanje dvadesetogodi{njicegenocida u Srebrenici, naredne godine: «Uplanu je da uradimo dva dokumentarca.Jedan od njih je o majkama Srebrenice injihovoj borbi za istinu o svojim sinovima,od dolaska na slobodnu teritoriju, od 12. do

15. jula 1995., i borbe za izgradnjuMemorijalnog centra u Poto~arima, jer maloje poznato da je sve bilo dogovoreno da setaj memorijalni centar gradi na putu izme|uKladnja i Stupara, pa do njihove borbe daEvropski parlament uvrsti 11. juli kao Dansje}anja na genocid u Srebrenici.” �

ISTINA O SINOVIMA

Još dva dokumentarca o Srebrenici


SAMO TUGAFotografija iz Poto~arasnimljena ove godine


Njegovo ime je SSre}ko A}imovi}, i bio jekomandant 2. bataljona Zvorni~ke brigadeVRS. Iako su mu Beara i ostali zlo~inciprijetili, A}imovi} je odbio da strijelja oko500 zarobljenika. Ja sam predlagao da tog~ovjeka zovnemo u Sarajevo i da muodamo posebnu po~ast, jer je to poruka dasu i drugi mogli postupiti tako i sprije~itistrijeljanje hiljada ljudi u julu 1995. godine.Inventura zla na na{im prostorima mora sestalno raditi”, isti~e na{ sagovornik.

Kao i svaki rat i ovaj na{ je prepun tajnii misterija. Koje su Avdi Huseinovi}unajve}e? “Pad helikopetra iznad @epe umaju 1995., Operacija Koverat, MMu{anTopalovi} Caco, otmica AAvde Pali}a,boravak Franca Kosa, ZZijada @igi}a,Draèna Erdemovi}a i MMarka Bo{ki}a uredovima Armije RBiH u Tuzli, odakle supreko Majevice prebjegli u Bijeljinu uzlo~ina~ki 10. diverzantski odred VojskeRS, dolazak mudàhedina iz Rijeke prekotzv. Herceg-Bosne u vrijeme najve}ihsukoba Armije i HVO-a pod punom ratnomopremom kada ni ptica nije mogla pro}i doSrednje Bosne, uloga AArmina Pohare,

naredba Glavnog {taba Armije RBiH dakomanda 28. divizije Armije RBiH 26. juna1995. iz Srebrenice i @epe po{aljediverzantsku jedinicu u akciju na srpskoselo Vi{njica u op}ini Vlasenica, gdje sutako malo zapucali i nikakvog konkretnogvojnog cilja ni zadatka nisu imali. Ta akcijaje nekoliko dana kasnije koristila Mladi}u

kao argument za Operaciju Krivaja 95, jerje neophodnost operacije opravdavaoizlaskom odre|enih bosanskih vojnih grupaiz Za{ti}enih zona UN-a Srebrenica i @epai napadima na njegove snage. Tako|er,velika je misterija odnos Drugog korpusaArmije RBiH prema Srednjem Podrinjutokom cijelog vremena agresije na RBiH.Ne postoji dokument za ~etiri godineagresije na kom se vidi da su izvr{eneozbiljne analize stanja u SrednjemPodrinju, niti aktivnosti koje treba poduzetiArmija RBiH da se spoji sa tomteritorijom”, odgovara na na{e pitanjeHusienovi} i govori i o ulozi generalaSeada Deli}a, komandanta II korpusa:“General Sead Deli} je bio komandantDrugog korpusa Armije RBiH u vrijemeMladi}eve operacije Krivaja 95, koja jepo~ela 6. jula 1995. godine. Ve}inaPodrinjaca, koji su preìvjeli Srebrenicu,rekli su mi da nikada ne}e halaliti generaluSeadu Deli}u, zato {to fakti~ki ni{ta nijepoduzeo da izvr{i proboj sa slobodnezvorni~ke teritorije i na taj na~in olak{aizlazak hiljadama srebreni~kih nesretnika,koji su 11. jula nave~e krenuli iz [u{njara iJagli}a kod Srebrenice prema slobodnojzvorni~koj teritoriji. Po optu`bamaPodrinjaca, general Sead Deli} je ~ingenerala i Orden za vojne zasluge sazlatnim ma~em, dobio uz obrazloènje da jeto zasluìo za pomo} u izvla~enju kolonesrebreni~kih Bo{njaka. Tako|er, Deli}aoptuùju da je u danima nakon proboja 16.jula 1995. Drugi korpus Armije RBiHvratio poloàje na Baljkovici, koje suoslobodili ljudi iz Srebreni~ke kolone, i daje na taj na~in ponovo Zvorni~ka brigadaVRS zatvorila izlaz od planine Udr~ premaNezuku, te da je na taj na~in zarobljeno jo{oko 2.000 ljudi koji su se uspjeli probiti doBaljkovice. Ti ljudi }e kasnije biti strijeljaniu Kozluku i drugim mjestima egzekucija uokolici Zvornika. Ima jo{ bosanskihvisokih oficira ~ija je ratna uloga sumnjiva,ali o njima }emo drugom prilikom.”

SUDSKI PROCESIFilmovi Avde Huseinovi}a do sada su

bili “povod” za tri tu`be protiv njega. “Prvime tuìo @@eljko Lelek, biv{i policajac iratni zlo~inac iz Vi{egrada osu|en na{esnaest godina zatvora, zbog pri~e onjegovim zlo~inima u mojoj knjizi Dèlatinaroda mog. Radilo se o jednom sudskomperformansu do kojeg, po meni, nije trebalodo}i. Ne zbog Leleka, ve} zbog na{ihsudskih institucija. Proces, koji samprvostepenom presudom dobio, bio je teàki mu~an, jer je u sudnici bilo dosta `rtava@eljka Leleka. Moram priznati da je i menibilo te{ko, ne zbog straha od ishodaprocesa, nego zato {to sam u gradu koji sambranio sjedio na optuèni~koj klupi i braniose od onoga koji je ubijao, silovao i mu~io.


INVENTURA ZLA I KA@NJAVANJE ODGOVORNIH

Avdo Huseinovi} ro|en je 25.novembra 1973. u Sarajevu. Kaodobrovoljac stao je u odbranu gradaSarajeva i BiH u martu 1992. godine.Cijeli period agresije na Bosnu iHercegovinu proveo je na sarajevskomrati{tu, ta~nije na slobodnojvogo{}anskoj teritoriji. Godinama jesaradnik poznatih ~asopisa u zemlji i

regionu, kao i u bh. dijaspori. Bio jeglavni i odgovorni urednik lista Mega hit.Od 2009. saradnik je i Instituta zaistraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti ime|unarodnog prava Univerziteta uSarajevu. Do sada je objavio knjigeDèlati naroda mog (2009.) i Naser odGazimestana do Haaga i nazad (2013.).@ivi i radi u Sarajevu. �

AVDO DOBROVOLJAC

Cijeli rat na slobodnoj vogošćanskoj teritoriji

NASTAVAK SNIMANJA:“Sa svakim novim filmomi knjigom, postoji noviautorski strah. Do novembra bi trebao bitigotov film Logori smrti,koji je zamišljen kao jedan putopis kroz Bosnui Hercegovinu, u kojem sa bivšim logorašima obilazim najveće logore”

��


Branio sam se od ~ovjeka kojeg je sudskapolicija iz KPD Fo~a svezanog dovodila nasu|enja”, govori Avdo Huseinovi}: “NakonLeleka tuìo me, i tu tu`bu prvostepeno idobio, NNeven An|eli}, novinar nekada{njegOmladinskog programa Radio Sarajeva. Onme tuìo zbog filma Krvavi ples po [eheru.Radi se o dijelu filma u kome govorimo odemonstracijama koje su se de{avale uSarajevu 5. i 6. aprila 1992. godine. ZZijadRujanac, brigadir Armije RBiH se u filmuosvrnuo (a ranije o tome pisao i u svojojknjizi Opsjednuti grad Sarajevo), naAn|eli}evo moderiranje ovim skupom.Rujanac je u filmu naveo ‘da je An|eli}traìo da JNA uvede red u Sarajevu, daskine ovu bagru na vlasti...‘. Rujanac je,kao major JNA, tog dana bio deùrni oficiru Komandi Druge vojne oblasti na Bistrikui otvoreno pri~ao o tome kako su u svomizvje{taju za taj dan napisali ‘da JNA sasimpatijama gleda i odobrava nastupNevena An|eli}a‘. An|eli} je o ovomdoga|aju govorio kasnije i u dokumentarcuApril u Sarajevu na Federalnoj televiziji, aispod njegovog imena stajao je potpis ‘da jebio inicijator ovih demonstracija‘. Dakle,mi se nakon sedamnaest godina osvr}emona tu soluciju eventualnog zavo|enja redaod strane JNA u Sarajevu 5. i 6. aprila1992., sa pitanjem da li bi nam se zaveo redna onaj na~in kao {to je red ‘zaveo‘ Uì~kikorpus u Vi{egradu, Novosadski u Br~kom,Bratuncu i Vlasenici, 343. motorizovanabrigada u Prijedoru...”

Rajko Duki}, jedan od najva`nijihigra~a iz prve postave SDS-a, tuìo jeHuseinovi}a u Vlasenici zbog jednekolumne. Huseinovi} je reagovao na vijest otome da je Duki} 2010. od Nezavisnihnovina iz Banje Luke dobio nagradu zaBiznismena godine u Bosni i Hercegovini,pa se osvrnuo na njegovu ratnu pro{lost: “Ujednom jako korektnom i profesionalnomsudskom procesu u Vlasenici, puno

korektnijem od onih koje sam imao uOp}inskom sudu u Sarajevu, uzprezentaciju vi{e od petnaest kilogramapravne argumentacije prvostepeno samdobio ovaj proces. Interesantno je da niko,od dvadeset Bo{njaka koji su mi itekakomogli biti va`ni svjedoci za de{avanja uVlasenici i okolici tokom agresije, nijepristao da mi bude svjedok. Duki} je kasnijeobjavio knjigu pod nazivom Veliki brat, ukojoj me nazvao dìhadistom i najè{}imjuri{nikom mladobo{nja~ke avangarde.Nakon prvih ~itanja knjige Naser odGazimestana do Haaga i nazad, uglavnomsu mi govorili da za kratko vrijeme moguo~ekivati minimalno dvadeset tu`bi. Evo,pro{la je godina, nema jo{ nijedne, tako daako bi neko i odlu~io sada da me tuì, poZakonu o kleveti zakasnio je”, govori namAvdo Huseinovi}, prije svog polaska uSrebrenicu, na obiljeàvanje Dana {ehida,drugog dana Bajrama.

Naravno, Avdo Huseinovi} ne}e stati naovih sedam filmova: “Sa svakim novimfilmom i knjigom, postoji novi autorskistrah. Do novembra bi trebao biti gotovfilm Logori smrti, koji je zami{ljen kaojedan putopis kroz Bosnu i Hercegovinu, ukojem sa biv{im logora{ima obilazimnajve}e logore. Negdje sam na pola poslaoko filma, po~etog jo{ pro{le godine, a kojiza temu ima genocide nad Bo{njacima krozhistoriju. Bi}e to prva video hronolo{kapri~a koja }e nas vratiti 300 godina unazad,a obra|ujemo i podru~je Sandàka,Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije(Uìce, Valjevo, [abac, Beograd,Smederevo...), sa posebnim osvrtom naPrvi balkanski rat, Prvi i Drugi svjetski rat,vrijeme ubistava Bo{njaka i u vrijemeKraljevine Jugoslavije, poput [ahovi}a iz1924. godine. Nakon toga, radim nanekoliko kratkih filmova, jedan od njih zatemu ima ‘ratnu Dobrinju‘, a mogu re}i daimam skoro kompletan film o OperacijiSana 95, kada je bosanska vojska nakonosloba|anja Bosanskog Petrovca, Klju~a,Bosanske Krupe, Donjeg Vakufa, VelikeKladu{e, Grme~a, Sanskog Mosta,naredbom me|unarodne zajednice, koja jedva mjeseca ranije dozvolila Mladi}u daokupira za{ti}enu zonu UN-a u Srebrenici iizvr{i genocid, zaustavljena na prilazimaBosanskom Novom, Prijedoru i BanjojLuci.”

Filmovi Avde Huseinovi}a prikazuju sena Televiziji Sarajevo, koja je na nekolikofilmova u~estvovala u sufinansiranju, te naTV Hayat, Face TV i na Televiziji HEMA.Na emitovanje na javnim servisima u BiHjo{ }emo pri~ekati, zato {to “nisam spremanda neke stvari ne nazovem pravim imenom,samo zbog toga da bi se taj film mogaoemitirati na javnom servisu”. �


MENTALNA HIGIJENA

�

POVRATAK U DALEKU PRO[LOSTHuseinovi} sa ekipom na lokalitetu Previje kod Andrijevice, gdje je crnogorska vojska 1913.strijeljala oko 800 Bo{njaka i Albanaca Plava i Gusinja

ZVORNIK, DIVI^Snimanje sa preìvjelim logora{em iz logora ]elopek

ZVORNIK, DIVI^Snimanje sa preìvjelim logora{em iz logora ]elopek



Svjetska javnost je za VVeliboraBoòvi}a doznala preko foto gra -fija za knjigu AAleksandra HemonaLazarus project. Trenutno imazvanje kandidata za Master of

Fine Arts na Studio Arts at ConcordiaUniversityju. Dobitnik je nagrade GaborSzilasi (2011.), stipendije Roloff BenyFondacije Bourse i Maîtrise en Recherche -Fonds de recherche sur la société et laculture Quebec (2012.).

UNUTARNJI IMPULS@ivotna pri~a VVelibora Boòvi}a Vebe,

sarajevskog fotografa s kanadskomadresom, zapravo je pri~a o generacijiro|enoj pred kraj {ezdesetih u Sarajevu iJugoslaviji. Generaciji koja je ne{to imala imogla biti sve, uzletjeti prema nebu, ali jena najbrutalniji na~in prikovana za zemlju,bivaju}i prinu|ena da na njoj ostane i,eventualno, ne{to pokaè ili ostavi tokomsvog trajanja. Upravo tome, prolaznostitrajanja, u~e nas njegove fotografije, koje}e iz sarajevske Galerije Roman Petrovi},gdje su bile izloène, u avgustu bitipokazane i u Stocu, u Makovoj hiì.

Ni{ta prirodnije i o~ekivanije, reklo bise, nego da fotografije ste}aka budupokazane u Stocu. U zavr{noj fazi je knjigaStone Sleepers (Kameni spava~i),profesorice sa Univerziteta Toronto YorkAmile Buturovi}, ra|ena u posljednjihdesetak godina, a bavi se natpisima naste}cima; uglavnom porukama iortografijom, te kontinuitetom simbolikeste}aka na ranim muslimanskim spome -nicima. I prethodna knjiga profe so riceButurovi} Stone Speaker (Kamenigovornici) bavi(la) se ste}cima i naslje|embosanske medijevalne kulture. Boòvi}evefotografije, osim {to oboga}uju sadràj i~itaocu pribliàvaju objekt (znanstvenog)istraìvanja mo`da i najva`nijih segmenatana{e kulture, - osim {to, na neki na~in,biografski i filozofski, autorski “zatvaraju”


BEZ SPEKTAKLA

Pi{e: AHMED BURI]

KAM(EN) I ZEMLJA naziv je izložbe fotografija VELIBORA BOŽOVIĆA, koja je bilapostavljena u Galeriji “Roman Petrović“ u Sarajevu, a uskoro će biti za javnost

dostupna i u “Makovoj hiži” u Stocu

Fotografije Velibora Boòvi}a nisu uglancane i namijenjene “turisti~kim o~ima“

KAD KAMEN PROGOVORIBITI VEBAVelibor Boòvi}, umjetnik

bure:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:45 Page 52

jedan od krugova opusa ovog fotografa -podsje}aju na prolaznost. I trajanje.Odnosno, prolaznost u trajanju na koji je na

ovom svijetu osu|ena svaka civilizacija,kultura. I generacija svakako.

@ive}i skoro “klasi~no” sarajevsko

odrastanje u osamdesetim godinamapro{log stolje}a, Velibor je, kao i svi mi kojismo se bavili najrazli~itijim stvarima,prili~no kasno odlu~io {ta }e biti. Relativno~vrst plan da se posveti pozivu ma{inskoginènjera, a da mu fotografija bude hobi,izgledao je sasvim izvjesno i krenuo seostvarivati. A onda je po~eo rat. I uvijekbude nekako tako, da ~ovjek sniva, a ne{toodozgo (ili odozdo, vrag }e ga znati)odlu~i. Velibor se sudbinom i izborom,kako vam drago, na{ao na strani ArmijeRBiH, i to je ono {to na{i mediji uvijek voleista}i kad je u pitanju ovaj umjetnik. Ono o~emu “nije vrijeme ni mjesto”, jeste da jenjegov otac sve to vrijeme bio zato~eniklogora Silos. No, Veba kao neko ko znateìnu i cijenu, valjda, svih stvari ne trgujetime. Nakon {to je sve pro{lo, a on shvatioda je gra|enje budu}nosti sasvim tolikoneizvjesno koliko i bosanska sada{njost,odlazi u Kanadu, i po~inje raditi u avio-industriji, {to je san ve}ine ljudi iz te struke.No, unutarnji impuls i èlja za fotografijombili su ja~i, i Veba se 2003. odlu~io sasvimposvetiti fotografiji.

SLOJEVI POVIJESTIVrijeme u kojem ìvimo fotografski

medij istovremeno stavlja na najvi{imedijski (pa i kulturolo{ki) tron, ali i ~esto,svojom napadno{}u i manipulativno{}u,obesmi{ljava objekt, pojeftinjuju}i ifotografiju i patnju na njoj. Zato naBoòvi}evim fotografijama nema “spek tak -la”, njegove su slike proizvod (dis) kon ti nu -iteta: takvi su i njegovi ste}ci.

To nisu uglancane, za turisti~ke o~i imuzejsko pokazivanje “restaurirani” objekti,crowdplease napametnog “patriotizma” {toveli~a bolju pro{lost. To su prijemelanholi~ne studije ostavljenosti, nadgrobnispomenici na Sokocu, u Trnovu, Fatnici kodBile}e, Rostovu, Blagaju, Fo~i, zarasli utravu, ili obrasli {umom, na koje se nanosestalno novi slojevi povijesti. Fasciniranokoli{em, stanjem u kojem je nalaziopojedine lokacije Velibor je Boòvi}konstruirao sasvim novi kontekst, koji pri~aonu pri~u koja se nalazi “izme|u” objektivanjegove kamere i onoga {to slika. Izme|ukam(en)a i njega. Svjestan da je svakapro{lost, zapravo, interpretacija, a svakasada{njost neka projekcija pro{losti, onbiljeì i pri~a svojom kamerom. Te pri~e,osim {to relativiziraju vremensku distancu,na neki na~in bri{u i granicu izme|ustvarnosti i fikcije: Boòvi}evi ste}ci nisusamo zamrznuti detalji u Bosni, Hercegovini,ili kosmosu, oni nude prostor interpretacije,metafizi~ki i metafikcijski kontekst.

Jer, ako znate slu{ati i gledati onda ikamenje govori i ima svoje lice. O tome“pri~aju” fotografije Velibora Boòvi}a, igledaju}i ih, nije se te{ko u to uvjeriti. �


IZME\U STVARNOSTI I FIKCIJE

Fascinacija i inspiracija ste}cimamoè se na}i kod velikog broja umjetnikai znastvenika - Miroslava Krleè, MakaDizdara, To{e Dapca, ]ire Rai}a, Ivanai Dubravka Lovrenovi}a - a doprinosAmile Buturovi} i Velibora Boòvi}a je utome {to pokazuju naturalizaciju pejsaànastalih prije otomanske i austro -ugarskeimperijalne okupacije, i izdiè naslje|eiznad zaka{njelih nacionalisti~kih bu|enja

naroda u Bosni i Hercegovini. Pri~a kojupri~aju, tako|er, pokazuje da je kulturamedijevalne Bosne u najve}oj mjeri,negdje i podsvjesno, upisana u sada{njitrenutak, i da je ma{ta, taj najvi{i oblikkreativnog djelovanja, najbolja kad jezasnovana na dokumentima, i kada ihnadraste, onako kako je priroda“apsorbirala” ste}ke i njihovomrazumijevanju dala novi kvalitet. �

MA[TA I DOKUMENTI

Nasljeđe iznad zakašnjelihnacionalističkih buđenja

Malo Polje - Blagaj

Kru{evci - Sokolac

bure:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:46 Page 53

Sve je po~elo od jedne sobe u ku}iPahlavijevih, {ezdesetih godinapro{log vijeka. FFarah Diba Pah la -vi, supruga tada{njeg iranskog{aha, bila je poznata po istan~ a -

nom ukusu, mondenskim navadama iinteresu za umjetnost. Sakupila je malukolekciju djela zapadne moderne umjet no -sti, bila je slaba na PPicassa, ali je radoupoznavala i sakupljala i druge umjetnike.Apetiti i sakuplja~ka strast su rasli, uskoroje soba u njihovom domu bila premala.Kraljica se domislila da njen ro|ak,arhitekta KKamran Diba, sagradi muzej koji}e biti spoj isto~ne i zapadne kulture i ukojem }e ona izloìti svoju zbirku koja jenezaustavljivo rasla.

Iranci su sedamdesetih godina za trì{teumjetnina bili ono {to su danas Rusi i

Kinezi: idealne mu{terije pune novca,èljne prestià. Dok je ve}ina zapadnihzemalja bila u krizi i nerado ulagala uumjetnost, Iranska dràvna naftna kom pa -nija izda{no je finansirala ispunjenjekralji~inih èlja. Broj prvorazrednihumjetni~kih djela kupljenih po svjetskimgalerijama i aukcijskim ku}ama narastao jedo 1977. godine na 1.500. Farah Diba sepored svog ukusa uzdala i u znanjezapadnih histori~ara umjetnosti koje jeangaòvala kao kustose.

RUDNIK ZLATA U TEHERANUMe|utim, kolekcija zapadne

savremene umjetnosti koja je ~inilaokosnicu Muzeja nije dugo bila na svommjestu. Ve} dvije godine kasnije, 1979.,Iran je zahvatila islamska revolucija, aPahlavijevi su protjerani u doìvotni egzil.Djela su pohranjena u muzejski depo i tuih je progutao mrak. Zanimljivo jeme|utim da je revolucionarni zanosuni{tio samo mali dio zbirke. Iako je onabila otjelovljenje zapadnogindividualizma, liberalizma i vi{egasja usvijetu umjetnosti, dakle svega onoga {toje bilo trn u oku islamskog reìma, zbirkanije stradala. Stradao je samo kralji~inportret, djelo AAndyja Warhola iz 1977. inekoliko slika i skulptura sa erotskimmotivima. „„Kakvi su to ljudi“, izjavila jekraljica u jednom nedavnom intervjuukomentari{u}i svoj iskasapljeni portret idodala „„ali mo`da se to desilo na samompo~etku revolucije, u danima pometnje“.


TEHERANSKA RIZNICA

Pi{e: ADISA BA[I]

Malo je poznato da se najveća svjetska kolekcija moderne umjetnosti izvan Evrope i SAD-a nalazi uIranu: njena vrijednost je više od tri milijarde eura,

sakupila ju je sedamdesetih godina supruga šahaReze Pahlavija, FARAH DIBA PAHLAVI, a nakon

islamske revolucije ove umjetnine su “protjerane” u muzejski depo u Teheranu gdje su daleko od očiju

posjetilaca stajale 35 godina: prošlog mjeseca iranskevlasti su prvi put dozvolile opsežno izlaganje zbirke ukojoj su djela Van Gogha, Picassa, Gauguina, Muncha,

Dalija, Chagalla, Pollocka, Warhola... i najavile gostovanje ove zbirke na zapadu

MULE, BULE IWARHOL

Najskuplje djelo teheranske zbirke je slika JacksonaPollocka vrijedna 250 miliona dolara

MULTIPLICIRANI MAOTeheranska zbirka privla~i pa`nju poklonikamoderne umjetnosti {irom svijeta

adisa:TEKST osnova.qxd 30.7.2014 20:53 Page 54

Ona se Warhola sje}a kao simpati~nogekscentika ~ija je djela rado kupovala zamuzej i koji je sedamdesetih godina i samdo{ao da je posjeti u Teheranu. Tomprilikom je na njegovu inicijativu i nastaoportret Farah Pahlavi.. „Sje}am se, bio jepomalo ~udan, ali takvi su valjda sviumjetnici. Prema meni je bio drag i imalismo lijepu saradnju“, sjetila ga se biv{akraljica.

Kada su mule do{le na vlast, teheranskiMuzej moderne umjetnosti je bitnopromijenio svoju ulogu i sadràj. Zapadnuavangardu zamijenio je niz realisti~kih

portreta raznih islamskih vladara, a ve}inueksponata ~inili su }ilimi. „„Oni nikoga nevrije|aju i nikoga ne ljute“, proko ment a ri -sao je jednom prilikom jedan iranski kustosizloène eksponate. Osim }ilima, u Muzejusu izlagana i propagandna djela koja sugovorila o ratu protiv Iraka, veli~ala iranskemu~enike i rasprivala iranski nacionalniponos. U veoma rijetkim prilikama upravateheranskog Muzeja moderne umjetnosti biposu|ivala institucijama u inostranstvuneke od dragulja iz svog fundusa. Zamjenikdirektora Muzeja EEhsan Aghayi navodikako je Iran oduvijek bio spreman i otvoren

za kulturnu razmjenu. Jednom je Picassovaslika Slikar i model putovala u [vicarsku naobiljeàvanje 100. godi{njice slikarevogro|enja, a slika JJacksona Pollocka Mural onIndian Red Ground, najskuplji teheranskieksponat, putovala je u daleki Japan. U timprilikama su po sopstvenim tvrdnjama,zaposlenici teheranskog Muzeja dobivalipohvale kako su im eksponati odli~noo~uvani i u besprijekornom stanju. To jesvakako pomalo cini~no, imaju}i na umu dasu svoje dobro stanje njihovi eksponatidugovali dijelom i tome {to uop{te nisuizlagani.


PRVI PUT IZLO@ENA POGLEDIMA

��

MODERNO, TEHERANSKIFarah Pahlavi i Andy Warholsnimljeni 1977. godine


Pollockova slika Mural on Indian RedGround nastala je 1950. godine i stru~njaciza umjetnost u ovom i sli~nim Pollockovimdjelima vide simbol neizrecive i nesputaneslobode. Jo{ 2003. je, prema pisanjunjema~kih novina FAZ, jedan strastvenikolekcionar tragao za ovom slikom nude}i105 miliona dolara. Danas se njenavrijednost procjenjuje na 250 miliona.

Smatra se da je ukupna vrijednostteheranske zbirke preko tri milijarde eura.Me|utim, te{ko je procijeniti stvarnuvrijednost ovih umjetnina. One su danasposebno zanimljive jer ih decenijama nikonije imao priliku razgledati i prou~avati, pase veliki svjetski muzeji, kako tvrdi FAZ,utrkuju sa ponudama za gostovanje ovihdjela. U Iranu su ve} najavili da su spremnido kraja ove godine poslati zbirku na prvagostovanja. Kao prve destinacije spominjuse Tate Modern u London, te muzeji uMünchenu, Frankfurtu i New Yorku, ainteres su pokazali i Pariz, Berlin, te nizameri~kih gradova... Teheranska zbirka jezlatni rudnik, ve}ina direktora muzeja sanjao tome da ima takvo neiskori{teno blago sakojim se moè krenuti po svijetu i danas bise zapravo najmanje isplatilo rasprodatiskupocjena djela. Zanimljivo je da jesvojedobno fond za nabavku eksponataiznosio svega ~etiri miliona dolara, a danasje kolekcija skoro hiljadu puta skuplja!

Izlaganje teheranske zbirke je izazvaloveliki interes ne samo strane ve} i doma}epublike. U protekle ~etiri sedmice koliko sueksponati izloèni u Muzeju, postavku jevidjelo preko 25. 000 ljudi. Prvi put se taprilika ukazala prije desetak godina kada jetada{nji direktor Muzeja izloìo jedan diozbirke. Tada nije pro{ao bez problema, azbog prigovora je bio prisiljen povu}i nekeslike, naprimjer srednji dio jednog Bacon -ov og triptiha na kojem su prikazana golamu{ka tijela.

SAVREMENA IRANSKA UMJETNOST U PARIZU

Ovaj put izgleda cenzure nema, a novauprava Muzeja uporno ponavlja kako jeovo znak otvaranja Irana i kulturne saradnjesa inostranstvom. Takve tvrdnje lijepozvu~e, ali nisu do kraja utemeljene. Iran jeskupio snage da pokaè djela koja su nazapadu bila novina prije pedesetak ilistotinu godina, ali u isto vrijeme ve}inairanskih umjetnika slobodu mora potraìtiizvan granica svoje zemlje.

Dok se svijetom {iri euforija zbogotkrivanja kralji~ine zbirke, u Parizu jeupravo otvorena velika reprezentativnaizlo`ba iranske umjetnosti kakva danas uTeheranu sigurno ne bi bila mogu}a. Do 24.augusta ove godine u pari{kom Muzejusavremene umjetnosti otvorena je izlo`bairanske savremene umjetnosti Unedited

56

TEHERANSKA RIZNICA

�

Farah Diba Pahlavi ro|ena je 1938.godine u Teheranu, u imu}noj iranskojporodici. Kao studentica je u Parizuupoznala {aha Rezu Pahlavija, u okvirunjegovih redovnih susreta sa iranskimstudentima u inostranstvu. U 21. godini jepostala njegova tre}a èna i rodila muprvog sina, prijestolonasljednika.Privla~ila je pa`nju medija, uìvala urasko{i i burnom dru{tvenom ìvotu.Imala je veliki uticaj na supruga izna~ajnu politi~ku mo}. Bavila sehumanitarnim radom i sakupljala iranske istrane umjetnine. U egzil je sa suprugomoti{la 1979. godine a on je umro 1980.Farah Pahlavi danas ìvi u Americi, gdjesu joj i djeca i unuci. Jo{ uvijek voliumjetnine i okruèna je njima. Prijedesetak godina je napisala knjigu Mojìvot sa {ahom, koju su kriti~ari proglasilisladunjavom u opisima privilegovanogìvota a pretjerano ogor~enom u opisuegzila. Farah Pahlavi je u proteklojdeceniji izgubila dvoje od svoje ~etvero

djece: k}erka Leila je umrla odpredoziranja drogom, a sin Ali Reza seubio. �

@IVOT SA I BEZ [AHA

Burna biografija kraljice Farah


BEZ DAHAGospo|a Pahlavi “u o~ima“gospodina Warholla


History. Izloèna djela nastala su urazdoblju od 1960. godine do danas ipredstavljaju umjetnost nastalu za vrijeme{aha, umjetnost iz razdoblja iranskerepublike i onu nastalu u egzilu. Uvrijeènoje mi{ljenje da su {ezdesete i sedamdesete

godine pro{log vijeka u Iranu bile raj zaumjetnike jer je {ahova supruga FarahPahlavi voljela i podsticala umjetnost.Kulturna scena Irana bila je vrlo ìva,redovno je izlazilo preko petnaest ~asopisaspecijaliziranih za umjetnost i kulturu,

iranski Koled` dekorativne umjetnosti bioje rasadnik avangarde, a galerije i festivalisu nicali na svakom koraku. Kriti~ariPahlavijevog reìma me|utim tvrde da su taotvorenost i imid` ljubitelja umjetnostizapravo bili fasada namijenjena zapadu, ada su iranski umjetnici i tada stvarali podzna~ajnom stegom i da su moraliizbjegavati bilo kakvu vrstu dru{tvenekritike da ne bi dobili zabranu izlaganja.Bilo kako bilo, nakon 1979. su te slobodedrasti~no smanjene i ukinute, umjetnostmahom stupa u slu`bu propagiranja reìmaa mno{tvo stvaralaca odlazi u egzil.

Aktuelna pari{ka izlo`ba se upravo baviovom vezom politike i umjetnosti, kao iturbulentnom polovinom stolje}a iranskeumjetnosti. Kustosi izlo`be su CCatherineDavid, OOdile Burluraux, MMorad Montazamii NNarmine Sadeg, ~etvero eksperata izFrancuske, Engleske i Irana.

U najzanimljivije eksponate na ovojizlo`bi svakako spadaju jedinstvenefotografije teheranskih prostitutki koje jeizme|u 1975. i 1977. snimio ~uveni iranskifotograf KKaveh Golestan. On je bio poznatkao ratni fotoreporter koji je izvje{tavao saBliskog istoka, ali je krajem sedamdesetihodlu~io da prvi put u istoriji dokumentujeìvot prostitutki u teheranskoj ~etvrtiCitadel. Neobi~no intrigantne i lijepe, ovefotografije su 1978. izazvale pravusenzaciju, odmah su objavljene u novinamai izloène na teheranskom univerzitetu.Izlo`ba je skinuta nakon samo dvijesedmice, bez ikakvog obja{njenja. Negativisu zahvaljuju}i tada{njem kustosu sa~uvanido danas i prvi put nakon toliko godina suizloène u Amsterdamu u martu ovegodine. Izlaganje u Parizu je njihovo tre}eprikazivanje u javnosti, a svojomatmosferom i estetikom one i danas sna`nodjeluju na gledaoca. Fotografije KavehaGolestana su jedinstven dokumenat onekada{njem ìvotu u teheranskoj ~etvrtiprostitutki: u prvim danima islamskerevolucije, naselje Citadel je zapaljeno iizgorjelo je do temelja. �


PRVI PUT IZLO@ENA POGLEDIMA

Glavnina eksponata iz vremena prijeislamske revolucije je tako dugo bilasklonjena u depou Muzeja savremeneumjetnosti da su zaposlenici Muzeja mogliu njemu zaraditi i penziju a da zapravonikad nisu vidjeli ni jedno od remek-djelazapadne moderne umjetnosti. Ekskluzivnopravo i obavezu da se brine o zapadnojkolekciji imao je jedan jedini ~ovjek,muzejski ~uvar Firuz Shahbazi. Ovajsijedi markantni ~ovjek djeluje kao pomalozlokobno stvorenje iz bajke kad kaè daje njegova zada}a svih tih godina bila daonemogu}i svakog ko bi poèlio da u|e udepo i vidi zabranjene umjetnine.

On je posao dobio kao mladi}, nekadu posljednjim danima {ahove vladavine, au Muzeju je ostao decenijama. „Tad omuzeju i umjetninama nisam znaoni{ta, samo sam traìo stalni posao“,tvrdi Shahbazi. On je dobio posaomuzejskog voza~a, ali mu onda automobil

nikad nije nabavljen. Firuz je postaomuzejski haznadar, jedini koji je imaopristup djelima Dalija, Duchampa, Miroa,Kandinskog, Bacona, Picassa,Lichtensteina, ali i Moneta, Degasa,Renoira... Kako je muzej pred revolucijubio tek osnovan, popis svih eksponata nijebilo ni zavr{en, a za neka djela umuzejskoj dokumentaciji nije bio navedenautor. U dugim godinama dokolice,neobi~ni ~uvar riznice je po~eo istraìvatiknjige o historiji zapadne umjetnosti i samidentifikovati autore nekih djela.

„Meni je bilo najva`nije da ni najednoj mojoj slici ne osvane nikakvaogrebotina, ma ni najmanja. Vremenommi je ~uvanje tih djela postaloopsesija“, izjavio je ovaj neobi~ni ~ovjek ufilmu koji je o teheranskom muzejusvojedobno snimio dokumentaristaBahman Kiarostami, sin ~uvenogiranskog reìsera Abbasa Kiarostamija. �

BAJKOVITI HAZNADAR

Opsesivna briga za zabranjeneumjetnine

“KRIVCI” ZA TEHERANSKU ZBIRKUFarah Pahlavi u dru{tvu kustosa Davida Gallowaya (desno)


Ako ostanu ìvi i zdravi za godinu i poldana TTom Petty i The Heartbreakersiproslavi}e ~etrdeset godina zajedni~kograda. Davne 1976., na Floridi, zapo~ela jejedinstvena rock‘n‘roll pri~a, koju TomPetty i “srcelomci” svako malo oplemenenekim novim koncertom, ili studijskimalbumom, ba{ kao {to je to sada slu~aj.

Nakon solidnog albuma Mojo iz 2010.,Tom Petty and The Heartbreakers upravo suobjavili svoj dvanaesti studijski, a ukupnogledaju}i {esnaesti album. Hypnotic Eye jezapravo glazbeno ostvarenje kojim je TomPetty najavio povratak korijenima, zvuku spolovice ‘70-ih godina pro{loga stolje}a,koji je umnogome oplemenio rock‘n‘rollscenu. Iako su to bile godine rockrevolucije, Woodstocka, Djece cvije}a, nijebilo jednostavno do}i do svog kola~a slave,s obzirom da je, prema nekim statisti~kimpodacima, samo u SAD-u od 1970. do 1980.milijun ljudi sviralo u nekom rock bendu.

Tom Petty and The Heartbreakers dosada su prodali vi{e od osamdeset milijunanosa~a zvuka. Prije dvije godine, ameri~kimediji objavili su vijest kako je benduukradeno pet elektri~nih gitara, te kako jesumnjivac vrlo brzo prona|en. Nesretnik jeu zalagaonicu odnio jednu gitaru i zaloìoje za 250 dolara, ne znaju}i kako u ruci imaPettyjev Rikenbaker iz 1967., vrijedanpedeset tisu}a dolara. No, vratimo se mialbumu Hypnotic Eye, kojeg ~ini jedanaestpjesama, a otvara ga kompozicija AmericanDream Plan B. ^vrsta je to rockerskapjesma, starinskog {tiha, kojom dominiraPettyjev jedinstveni glas. Na istoj razini je iFault Lines, pjesma melodi~nih fraza iizvanredne produkcije.

Da je album Hypnotic Eye istinski

povratak jednostavnom, romanti~arskomrock zvuku svjedo~e i pjesme Red River iAll You Can Carry, jednostavnim iharmoni~nim podlogama i karakteristi~nimzvukom gitara na koju su Tom Petty iHeartbreakersi odavno naviknuli publiku.Tu su jo{ razuzdana i gitarski “prljava”skladba Power Drunk, nostalgi~na baladaSins Of My Youth, i spora i “te{ka” UMake Me High, ponajbolja kompozicija naalbumu Hypnotic Eye.

Vrijedi spomenuti i genijalni blues BurnOut Town i jo{ jednu ~vrstu rockerskupjesmu, Shadow People, koja i zatvaraizvrstan dvanaesti studijski album TomaPettyja i Heartbrekersa.

(M. Ili~i})


KULT MARKET50 CENT

Animal AmbitionJedan odnajpo -pularnijihsvjetskihrepera 50Centnedavno jeobjavioalbum podnazivom

Animal Ambition. Od ukupno dvanaestnovih pjesama koliko ~ini njegov novialbum, na {est pjesama 50 Centzatraìo je pomo} prijatelja. Tako naalbumu Animal Ambition gostujuJadakiss Kid Kid, Trey Songz, Mr.Probz, Prodigy...

LILY ALEN

SheezusNeko}zvijezda uusponu, kojaje plijenilaprovo -kativnomjedno stav -no{}u iopu{teno{}una svojim

nastupima, britanska glazbenica LilyAllen vratila se glazbi. Nedavno jeobjavila svoj tre}i studijski album podnazivom Sheezus, na kojem se nalazi~etrnaest kompozicija. Nakon vi{e godi -{njeg izbivanja iz glazbe Lily opetpjeva.

M.O.R.T

Odjel za è{}eJedan odnaj perspe -ktivnijih rockbendova izHrvatske,to~nije izSinja,M.O.R.T.“vatrenokr{tenje”

imali su na banjalu~kom Demofestu,gdje su pro{le osvojili glavnu nagradu isnimili album. Album Odjel za è{}esadrì 14 kompozicija, a kao najavnising momci iz benda M.O.R.T. izabralisu pjesmu Pas, za koju je snimljen ivideouradak.

MUZIKA

Album “Hypnotic Eye”, Toma Pettyja i “The Heartbreakersa”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Band of Skulls: Hoochie Coochie (Dan Auerbach rmx)

2. Mr. Probz: Waves (Robin Shulz radio edit)3. Brian Eno & Karl Hyde:

Daddy’s Car4. Broken Hands: No one left to meet5. Galactic ft. JJ Grey: Higher & Higher6. SOHN: The Wheel 7. The Preatures: Is this how you feel?8. David Latour: Back & Forth9. We Have Band: Modulate10. VV Brown ft. Kele Okereke: Faith

Rock‘n‘roll romantičari

O TOM, TOM“Hipnoti~ki”, odli~an Pettyjev album

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 30.7.2014 14:10 Page 58

In a World je jako pametna komedija. ALake Bell je dama koju ste mo`da, tj.zasigurno zapazili u epizodnim ulogama uromanti~nim komedijama. In a World jenjeno debitantsko filmsko ostvarenje. Osim{to je reìrala film, napisala scenario zanjega, ona glumi glavnu ulogu i jedna je odproducentica.

Ovo je odli~na komedija o iznimnobitnoj temi. Film se bavi glasovnimglumcima u Hollywoodu. Rije~ je o jednojveoma surovoj industriji, gdje nema mjestaza mnogo ljudi. In a World ima izraènfeministi~ki podtekst. Prije nekoliko godinaje umrla legenda voice overa DonLaFontaine. On je drào monopol nare~enicu In a World... Iz velikogstrahopo{tovanja kolege se nisu nitiusu|ivale ponoviti tu re~enicu.

Producenti spektakla iz Hunger Gamesaodlu~uju da se ta re~enica ponovi. Nekolikonjih }e nastojati biti onaj, ili ona, koji }e bitiodabrani za to. Konkurencija je jaka. Samje stari iskusni najavljiva~ koji ve} imanagradu za ìvotno djelo, te bi se radopovukao u korist Gustava, mla|eg,ambicioznog davatelja glasa. Ali, tu je iSamova k}erka Carol, za koju ni ne znajukako je kvalitetna. A koju olako, jer jeènsko, ne smatraju konkurentnom. GeenaDavis je tako|er producentkinja filma. Da libi ikome trebao smetati feministi~kiprizvuk filma? Nipo{to! Dapa~e, ovakvifilmovi su potrebni. Pametni, {aljivi,pou~ni, mudri.

Lake Siegel Bell je ameri~ka glumica,scenaristkinja te reìserka. Glumila je u TVserijama Boston Legal, Surface, How toMake It in America, Childrens Hospital...

Napisala je scenario i reìrala kratki filmWorst Enemy, s kojim je debitirala naSundance Film Festivalu 2012. godine.Nakon In a Worlda èli snimiti What’s ThePoint? Nadam se da }e do}i vrijeme u kojem}e pametne, plemenite, dobronamjerne ènebiti puno vi{e zastupljene, naro~ito naodlu~uju}im pozicijama. Mu{karci susvojom bahatom grubo{}u, doista dokazano,odavno ispucali svoj bonus. @enska nje`nostje ono {to zasigurno treba zamijenitiratni~ke testo steronske destruktivne inasilni~ke obrasce pona{anja, zbog kojihmnogi nje`ni nevini stradavaju i dan danas.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETÊTIRI PRIJATELJA

Arthur Pennêtiriprijateljaigrani jefilmArthuraPenna iz1981.godine.

Scenarij je napisao Steve Tesich. Filmprikazuje ìvote ~etiri prijatelja u perioduod poha|anja srednje {kole doodraslosti, prikazuju}i duh {ezdesetihgodina pro{log stolje}a. Danilo je sinjugoslavenskog imigranta, Tom jeomiljen me|u curama, David je potpunodruga~iji, a Georgia je samosvjesna, tesu u nju zaljubljeni njih trojica...

Ocjena: 4

NA[A STRANKINJA

Sarah BouyainNa{astrankinja jeafri~ki film kojije reìralaSarahBouyain2010. godine.

To~nije, to je film koji nam dolazi izBurkine Faso. Scenario je napisalaautorica, skupa s Gaelle Mace. Afti~kopodrijetlo te nepripadnost okolinipoveè dvije ène u Francuskoj....

Ocjena: 4

NEBO PRIPADA VAMA

Jean GremillonNebopripadavama igranije crno-bijelifilm JeanaGremillonaiz 1944.godine. Ovafilmskapri~asnimljena jeprema

istinitom doga|aju. Autorska umjetni~kaideja filma je da i “obi~an” ~ovjekuporno{}u moè postati heroj. Pierre jebio pilot u Prvom svjetskom ratu.Podu~ava ènu letenju. Njegovasupruga Therese postaje svjetskarekorderka po duìni letenja.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Luccy (Luc Besson)2. Hercules (Brett Ratner)3. Down of the Planet of Apes

(Matt Reeves)4. The Purge: Anarchy

(James DeMonaco)5. Planes: Fire and Rescue

(Roberts Gannaway)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Prizivanja (James Wan, New LineCinema)

2. Dva igra~a (Baltasar Kormakur,Boom Entertainment)

3. Jasmine Franch (Woody Allen,Perdido Productions)

4. Utrka ìvota (Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

5. Misija: Bijela ku}a (RolandEmmerich, Mythology Entertainment)

Za žensku nježnostFilm “In a World” (SAD, 2013.); scenarij i režija: Lake Bell

@ENSKA BUDU]NOSTMu{karci su, svojombahatom grubo{}u, ispucalisvoj bonus

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 30.7.2014 14:09 Page 59


U ÊTIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOPrekrasnu informaciju pro~itali smo natuzlarijama. ^lanovi Moto klubaMotorhead, iz Gornje Tuzle, podijelilisu bajramske pakete ba{ u mjestugdje su i osnovali klub. Organizovali suhumanitarnu Motorijadu, a odprikupljenih sredstava kupili suprehrambene i higijenske potrep{tineza socijalno ugroèno stanovni{tvo uGornjoj Tuzli.

Vi{e od pedeset u~esnika iz Bosne iHercegovine, Velike Britanije, [vedske,Crne Gore, Gr~ke, Srbije, Rumunije,Albanije, Kosova i Hrvatskesudjelovalo je na 18. regionalnomrestauracijskom kampu na Plivskimjezerima u Jajcu. Organizator je bilaFondacija Kulturno naslije|e bezgranica.

“Nadbiskupijski centar za pastoralmladih Ivan Pavao II u ime Katoli~kecrkve u BiH do 3. augusta organiziraveliki internacionalni projektGo4Peace, u kojem sudjeluje vi{e od180 mladih iz 16 evropskih dràva, kaoi mladi iz SAD-a”, obavje{tavaju nas.“Kulminacija je zakazana” za 31. juli,kada }e biti izveden mjuzikl Streetlight.

Festival klapske pisme Posu{je 2014.odrà}e se 2. i 3. augusta na Trguhrvatskih branitelja u Posu{ju, apo~etak je u 20.30 sati. Klape }e se udvije kategorije takmi~iti za nagraduPosu{ki ste}ak, a uz ovo priznanjeosigurana je i nov~ana nagrada od1.500 KM. Priznanje Bura dobi}e klapekoje dobiju najvi{e glasova publike.

Ako vam Posu{je nije usput, klapskepisme 3. augusta moète slu{ati i uNeumu, u Hotelu Zenit, ako vam jeusput. Tamo }e se odràti 6. smotraklapa. Nastupaju klape iz Bosne iHercegovine i Hrvatske: Nostalgija,Ragussavecchia, Arti, Sv. Nikola,Spirit, Pasika, Ardea, Neum i ZvijezdaMora.

“Udruènje za interkulturalnu suradnju,razmjenu, ekolo{ku edukaciju istrate{ki marketing kulturnih djelatnostiProkultura-Sarajevo i ove godineorganizuje, tre}i po redu, Me|unarodnikaravan pjesnika, kantautora iglazbenih grupa Neretvanske vedrine,od 5. do 10. augusta”, dobili smo infoiz Prokulture.

^lanovi Omladinskog studijaMostarskog teatra mladih 1974vratili su se sa upravo zavr{enogZemFesta, koji je odràn naRuji{tu u blizini Mostara. Mladiansambl MTM-a na Festivalu jeu~estvovao sa predstavom Mostpo tekstu BBojane Vidosavljevi}, ureìji AAmre Prutina, a uloge suostvarile AAmila Zulovi} iMerjema Maci}.

“Festival je odràn uprelijepom ambijentu Prenja, aokupio je mlade ljude iz nekolikodràva sa idejom mira, izgradnjetolerantnijih odnosa i me|usobnogpovjerenja. Realizirano je imno{tvo radionica, pa je tako ina{a predstava posluìla kao motivza dramsku radionicu Mostovi ilizidovi u kojoj je sudjelovalodvadesetak u~esnika Festivala”,kaè SSead \uli}, umjetni~kidirektor eMTeeM-a 1974.

^lanovi ovog teatra poslje d -njih dana intenzivno rade i naobnovi predstave Mimar, ~ije seponovno igranje o~ekuje po~e tk -om avgusta.

SEAD ÐULIĆ, umjetnički direktor eMTeeM-a 1974

Kod nas je i ljeti radna atmosfera

NIKOLA GALIĆ, direktor “West Herzegowina Festa” u Širokom Brijegu

NIKOLA GALI]“Opstasmo, a da misl imo na problemevjerojatno bismo se ugasili nakonprvih festivalskih ma~i}a”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 30.7.2014 19:34 Page 60


@enski kamerni hor Banjalu~anke sanedavno zavr{ene Svjetske horskeolimpijade u Rigi vratio se sa osvojenomzlatnom medaljom. Rije~ je onajzna~ajnijem svjetskom horskomtakmi~enju, na kojem je ove godineu~estvovalo 500 horova iz 80 zemalja, aBanjalu~anke su kao jedine predstavniceBosne i Hercegovine nastupile podumjetni~kim vodstvom kompozitora idirigenta MMladena Matovi}a.

“Zlatnu medalju sa Svjetske horskeolimpijade dugo smo prièljkivali, a ovopriznanje je i logi~an slijed na{egdosada{njeg napornog rada”, kaè MladenMatovi}: ““Na prethodnim olimpijadama uKini i SAD-u osvojili smo srebrnemedalje i sada je, evo, tre}a sre}a! ZaOlimpijadu u Rigi pripremali smo senekoliko mjeseci. Sada s ponosommoèmo re}i da smo kona~no dosanjalisvoj san o olimpijskom zlatu i potvrdili daje ovo najuspje{nija generacija Banjalu~anki, te na najljep{imogu}i na~in zaokruìli sav na{ rad i nastupe iz proteklihgodina.”

Zlatnom medaljom iz Rige Banja lu -~anke su dodatno u~vrstile svoje mjestonajbolje rangiranog ansambla na zvani~nojlisti pedeset najboljih kamernih horovasvijeta Svjetske horske asocijacije MusicaMundi. Svjetska horska olimpijadapredstavlja najrespektabilnije i naj masov -nije horsko takmi~enje bijenal nogkaraktera, koje je podijeljeno u tri dijela.To su kvalifikacije za Olimpijadu, zatimOpen Competition (niì rang takmi~enja) iChampionship Competition (takmi~enjepobjednika licenciranih internacionalnihfestivala Svjetske horske asocijacijeMusica Mundi). Horove je ocjenjivaosedmo~lani ìri sastavljen od uglednihsvjetskih stru~njaka iz oblasti horskemuzike. A nakon povratka iz Rige,Banjalu~anke ve} pripremaju novenastupe.

“Nadamo se da }emo u septembrunapraviti veliki koncert na banjalu~koj

tvr|avi Kastel, a zatim kre}u pripreme za budu}a takmi~enja.Planiramo i premijerno izvo|enje nekoliko djelasavremenih doma}ih autora”, najavljuje Mladen Matovi}. �

MLADEN MATOVIĆ, umjetnički voditelj hora “Banjalučanke”

Opstade, Boga mi, Festivalmuzike, filme i kratke pri~e WestHerzegowina Fest u [irokomBrijegu! Sve nam se ~ini da oniuop{te nemaju nikakvih prob -lema. ““Opstasmo, a da misl imona probleme vjerojatno bismo seugasili nakon prvih festivalskihma~i}a. Problema, naravno, ima,ali to su sve izazovi koje ovajposao organiziranja festivalapoput na{eg, koji osim trinatjecateljska dijela ima jo{stotine malih sitnica, nosi sasobom. Dakle, problema ima i miih nikome ne damo”, veli NikolaGali}, direktor West Herzegowina Festa.

A, {ta nude na dvanaestom izdanju West Herzegowina Festa?“Ovo, dvanaesto po redu izdanje West Herzegowina Festa i ovegodine ide uigranom {emom glazbe, filma i kratkih pri~a.Posjetitelji }e se naslu{ati dobre glazbe amaterskih bendova ikoncerata ve} zvu~nih imena. U konkurenciji je osam bendova izBosne i Hercegovine i regije, a od gostiju nastupit }e Pe{es, Zoster,

Postolar Tripper, Jogi Pop, TBF iNeno Belan. Selekciju je pro{lodvadeset i sedam kratkih filmova,a tridesetak kratkih pri~a bit }eobjavljeno u festivalskoj zbirci.Pored tog, recimo, slu`benogsadràja, nudimo ono {to jenajva`nije, ugodno druènje,dobru zabavu, razmjenu ideja iupoznavanje natjecatelja tepozitivnu energiju”, isti~e na{sagovornik. Brojem posjetilaca naWest Herzegowina Festu organi -zatori se ne optere}uju: ““Dragonam je da se na Festivalu redovitosre}u prijatelji, koji se vide samo

jednom godi{nje i to na upravo na West Herzegowina Festu. Dragonam je da stare generacije ne napu{taju Festival i da nam sepridruùju neki novi klinci. Brojanje ljudi pred pozornicom je stvarmatematike, a nama je va`nije ono {to se ne moè izbrojati, a to jesnaga one energije, koja se diè iznad bine i festivalskog prostora.Uglavnom, na 12. WHFestu, kao i na dosada{nja izdanja festivala,svi su dobrodo{li.” �

Na{e probleme nikome ne damo

Zlatnu medalju sa “Svjetske horske olimpijade”dugo smo prièljkivali

Sa pro{logodi{njeg WHF-a

Cetri oka:Cetri oka.qxd 30.7.2014 19:34 Page 61


1. [ta je danas umodi?Po{tenje?

19. Tange ili badi}? Na fitnessu su tangemust have.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina? Kupujtedoma}idizajn.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jedino pusto ostrvo na koje bih oti{laje ono iz Survivora.

7. Da niste to{to jeste, {tabiste bili? Diplomata.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Nekad dobro, nekad lo{e.

2. Da li ste kao malisanjali da }ete dizajniratibilo {ta?Jesam, ~ak i kao mala.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Vjerovatno hljeb.

10. Je li manje - vi{eili je vi{e - manje? Danas je vi{e manje.

18. Mala Duba iliVeliki Drvenik?Bitno je s kim si.

20. A, begova ili {kembe ~orba? Ni jedna ni druga.

6. [ta obaveznonosite na plaù? Pare.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Putopisac.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Na {ta pomislite kada ~ujete da Zdravkoôli} pjeva: “Pusti, pusti modu”? ôla se {alio, jer je uvijek volio izgledati dobro.

Foto: Mario Ili~i}

14. Opi{ite VivienneWestwood u tri rije~i? Sex Pistols, fashionpunk, political activist.

16. Osoba koja vamide na ganglije? Meditiram, ni{ta me nenervira osim doma}epolitike.

13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Zar kod nas nije malo i nekoliko mandata da se i{ta u~ini.

15. S kim biste voljeliotplesati tango? Vjerovatno sa svojim~o’ekom. Ili sa profiplesa~em tanga.

17. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno? Svoj dizajn.

12. [ta uradite kad vam

preko puta pre|e crna

«Me~ka»?

Pretpostavim sa

sigurno{}u da nije u

pitanju kulturni i

prosvjetni radnik.

AIDA KORMAN, modna dizajnerica iz Sarajeva:

“Kupujte domaći dizajn”

11. Da li je bolje bitilijep i pametan iliruàn i glup? U na{em dru{tvunajbolje je bitipodoban i poslu{nik.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 30.7.2014 19:38 Page 62

KLIN ÔRBA

Bila su dobra vremena dok smo ih tajno voljeli, doksmo svaku rije~ iz njihovih usta pili. I zami{ljali ihkako Poljinama, Bakincima, Barama... sami idu. Lica

im blijeda a tanak im {lajpek. No}i u (k)radu a dani u snu.Djeca im sama, bez njih, danima u tamnoj sobi za klavirom,dive se beskrajno ~udesnim zvucima njihove mladesiroma{ne du{e. I dok oni mukotrpno rade i snuju svojubudu}nost a na{u sada{njost, mi dignemo sve ~etiri u zrakna nekoj jadranskoj plaì, daju}i svoj kretenski doprinosrazvoju hrvatskog i crnogorskog turizma, potpunosmetnuv{i s uma da neko mora i na{u hudu zemljicu graditii u~initi je turisti~ki atraktivnom. Zato su nam, evo, do{laprijelomna turisti~ka vremena: otelo nam se tu|e more iprimitivno izleàvanje pod tu|im suncem, a nekud se morana kolektivni augustovski odmor. I {ta bismo sad da nije bilonjih koji ve} duè od dva desetlje}a svoju zemlju srcemgrade? Kuda bismo ovako poplavljeni zasluènom Bo`jomkaznom {to smo godinama lendohanili i divili se tu|inskimvilama i hacijendama, a u {irokom luku zaobilazili njihove- pa time i na{e, veli~anstvene replike Beverly Hillsa?Nismo vi{e tako mladi, niti smo u onim zloglasnimvremenima pa da nam je turisti~ko ~udo Dedinje ili tamoneki Kumrovec, a pritom nas i zdravstveno osvije{teni svijetu~i da je turizam u me|uvremenu doìvio nagli evolucijskiskok prometnuv{i se iz pasivnog u aktivni. Naprednimozgovi tvrde: nije odmor ni duhu ni tijelu da leì{, sanjari{i bludi{ (ima{ bludne misli). Sve se ~ovjekovo opu{ta,odmara i regenerira samo kad aktivno sudjeluje u turisti~kimprojektima koje smo u njihovom komuni sti~ kom za~etkuzvali Titovim stazama revolucije.

Idi, vidi i umri od sre}e {to ti je dano da i samdoprinese{, npr. da Radobolja novim tokom te~e, za {tose Ajvaz ôvi} morao najmanje ~etrdeset dana i no}i

neprekidno moliti da pote~e voda kraj njegovih dvora.Ina~e: tu je nekad, kaù knjige, bilo zatvorsko imanje;~ekalo ga pa presu{ilo. Zahvaljuju}i Njegovom silnomtrudu, asketskom ìvotu i skru{enoj molitvi, te su Baredanas turisti~ko-futuristi~ki Tre}i entitet, gdje ~ak izaleàli stanovnici sarajevskih Bara rado svrate da seaktivno odmore od dosadnog smrtnog turizma. [ta bionda falilo nama, tek malo ìvahnijima, da se pje{kezaputimo na mostarske Bare i ondje svesrdno uklju~imo u

razne aktivnosti: moèmo igrati `mire sa njihovomblijedom djecom koja su rasla sama u mra~noj sobi zaklavirom. Moèmo, sve u skladu s li~nim afinitetima:kositi travu, popravljati elektri~ne i vodovodneinstalacije, kreirati vrtna stra{ila, {i{ati ìvicu, voditistrukturalne dijaloge i monologe, retu{irati obiteljskefotografije i imovinske kartone ili, mo`da najkreativnije,prazniti njihove septi~ke jame.

Moèmo se baviti mrije{}enjem {arana. Ups! To nijetaj turisti~ki raj. To je onaj u Bakincima, {to jeblizu Mr~evcima, {to je nadomak Banjoj Luci,

koja je ina~e predgra|e Lakta{ima. Tudeka ima tovje{ta~ko jezerce i ribnjak gdje se moè{ mrijestiti i akonisi riba. Moè{ biti turisti~ki punoglavac koji {tancali~ne karte, paso{e i sli~ne umotvorine iz narodnemudrosti: li~na po li~na - pala~a. To je taj evolucijski skokod turisti~ke stoke do preporo|ene individue koja seopu{ta timare}i politi~ku stoku. To je taj politi~ki turizam;sami vrh svih onih mukotrpnih sporih razvojnih faza odnaturalizma preko sto~nog turizma pa sve dalje i sve lu|e,preko morskog, planinskog, sportskog, lovnog iribolovnog, seoskog, me|uplanetarnog... do fantasti~nemogu}nosti da i sami doprinesemo ekonomsko-politi~koturisti~koj razvojnoj strategiji: svi za jednog - jedan za svesvoje: ènu, balduzu, punca i punicu, k}er i zeta,pa{onoga i domazeta. Svi su oni bili, trudili se, odricali,postili, u kredite se uvaljivali, sa svojim glupim narodomkuburili da bi im potekli med i mlijeko. Samo u na{egBakira ni ono malo ku}e nije njegovo ve} Sebijino, a odvoznog parka tek od babe naslije|eni drveni romobil.Fukara, pa eto! Na Poljinama, na|e{ li da je i{ta njegovo- tvoje je. Ne pika se ona puèva ku}ica Zlatkovog punca.Ina~e, te Poljine - to je samo bezveze navikanomondensko odmarali{te. Nema tamo ni~ega umiruju}eg.Sve sama ostruga i {a{. Najve}i moèbitni uìtak je daurinira{ u ìvici kraj puta dok se uspinje{ na Barice, tuomiljenu turisti~ku destinaciju Sarajlija koji, budu}i da imBakir radi zdravog turizma nije namaknuo prijevoz,vikendom tabanaju od velike do male bare. Lijepa je to{etnica, i bez tro{ka. Tako se moè dovoljno u{tedjeti zavje~nu luksuznu ku}u na Barama, koje se ina~e saFahrinog tornja bolje vide nego Pariz sa Ajfelovog. �

Možemo se baviti mriješćenjem šarana. Ups! To nije taj turistički raj.To je onaj u Bakincima, što je blizu Mrčevcima, što je nadomakBanjoj Luci, koja je inače predgrađe Laktašima. Tudeka ima tovještačko jezerce i ribnjak gdje se možeš mrijestiti i ako nisi riba.Možeš biti turistički punoglavac koji štanca lične karte, pasoše islične umotvorine iz narodne mudrosti: lična po lična - palača

BARSKI TURIZAMPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 30.7.2014 19:47 Page 63


PORSCHE CAYENNE: “Facelift” i inovacije!

Jo{ je davne 2003. njema~ki automobilskidiv Porsche krenuo u utrku skonkurencijom u segmentu luksuznih

crossovera. Ve} jedanaest godina njihovmodel Cayenne uspje{no vodi “bitke” saèstokom konkurencijom predvo|enomBMW X 5 modelom, Audi Q7, MercedesomM klase, VW Touaregom. Ono ~ime suposebno ponosni u Porscheu jeste prodajanjihovog luksuznog SUV-a. Nedavno suobjavili podatke o prodaji prvog modelaPorsche Cayenna od 2002. do 2010. godine.U tom razdoblju prodano je 276 tisu}aprimjeraka tog vozila. Druga generacijaCayenna ru{i sve rekorde te je u razdobljuod tri i pol godine zabiljeèna prodaja od 303tisu}e primjeraka, modela slu`bene oznakeType 958. Nakon premijernog predstavljanjanovog SUV modela Macan, Porsche jenajavio skoru premijeru redizajniranogCayenna druge generacije. Slu`benapremijera Cayenna odràna je prije ~etirigodine na Salonu automobila u @enevi, dok}e premijera obnovljenog i redizajniranogCayenna biti odràna po~etkom listopada naPari{kom sajmu automobila. Osvrnu}emo sena novi izgled i performanse redizajniranogaCayenna, koje su nedavno “procurile” ujavnost. Prije svega, CayenneFacelift nosi oznaku2015, {to nas odmahupozorava kako }ese model uslu`benoj prodajipojaviti tekpo~etkom

sljede}e godine. Izuzetak je njema~ko trì{te,na kojem }e se obnovljeni Cayenne na}i ve}po~etkom listopada ove godine. Ve} na prvipogled, “u o~i upada” izmijenjeni i dotjeraniprednji dio vozila, s posebnim naglaskom nahaubu, prednji odbojnik, svjetla i maskuhladnjaka. Cayenne, druga~ije, moglo bi sere}i modernije, izgleda i straga. Promjene suuo~ljive i u izgledu stra`njeg izmjenjivogodbojnika, petih vrata, stra`njih svjetala,ispu{nih cijevi... Uz obaveznu napomenukako su Porscheovi inènjeri, {to se svjetalati~e, napravili nekoliko kategorizacija. Uina~ice Diesel, S i SE-Hybrid, u standardnuopremu, ugra|ena su Bi-Xenon prednjasvjetla i LED dnevna svjetla, dok CayenneTurbo ima ugra|ena LED prednja svjetla saPorsche Dynamic Light sustavom.Obnovljeni Cayenne je, izme|u ostalog,dobio i novi multifunkcionalni upravlja~,sportskog {tiha. Poklonike Cayenna najvi{e}e zanimati {to se to novoga krije ispod“haube”. [to se ponude motora ti~e,najva`nije su svakako nove plug-in hybridina~ice kao i twin-turbo 3,6 litarski V6

benzinski agregat. Plug-in hybrid dolazi soznakom Cayenne S E-Hybrid, a kombinira3,0 litarski V6 benzinac, litij-jonskeakumulatore od 10.9 kWh i elektromotor od95 KS. Takva kombinirana snaga sustavaproizvodi 416 KS i 590 Nm, a ubrzanje “odnula do stotke” traje svega 5,9 sekundi.Maksimalna brzina je 243 km/h, uz mogu}uvo`nju samo uz pomo} elektromotora. Istina,tada najve}a brzina iznosi 125 km/h, saautonomijom od svega 36 kilometara. Druganovost svakako je 3,6 litarski twin-turbo V6benzinac sa 420 KS i 550 Nm koji zamenjujeatmosferski 4,8 litarski V8 sa 400 KS. Motor seugra|uje u seriju Cayenne S. Njegoveperformanse su maksimalna brzina 259 km/h,a ubrzanje do 100 km/h za svega pet i polsekunda. Iako vlasnici i ljubitelji PorscheCayenna nisu pretjerane “cjepidlake”, kada jeu pitanju potro{nja goriva, valja napomenuti daje naj{tedljiviji u novoj Cayennovoj paletidizelski agregat sa 262 konjske snage, koji uprosjeku tro{i 6,6 litara, dok je najrastro{niji,o~ekivano, model Cayenne Turbo s 520 konja,koji u prosjeku tro{i 11, 2 litre benzina. Za kraj,malo i o cijenama. Cayenne Facelift 2015, saugra|enim 3.0 litarskim V6 diesel motorom i262 konjske snage, stoji ne{to vi{e od 66

tisu}a eura, dok Cayenne Turbo sa 4,8litarskim twin-turbo motorom i 520

konjskih snaga nanjema~kom trì{tu

doseè do128.400

eura. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 30.7.2014 14:05 Page 64

Demantiram sadràj teksta “Drama upojasu gaze” , objavljen u Slobodnoj Bosni,broj 923 od 17.07.2014. godine. Tekstiznosi o~igledne klevete i otvorenozloupotrebljava psihijatrijskog pacijenta.Novinarka me uop}e nije kontaktirala, kaoni ~lanove mog operativnog tima, prijeobjavljivanja teksta {to zna~i da je imalatendenciozan, jednostran i neobjektivanpristup. Poku{aj da se radi ispraznog efektapoveè sada{nji tragi~ni trenutak “pojasaGaze” i izmi{ljena gaza u mozgu pacijentagovori o surovoj nevaspitanosti novinarke. S obzirom da je Isljam Ko{uta, kome samspasio ìvot, javno eksponiran i da iznosineistine na moj ra~un, primoran sam iobavezan prezentirati neke bitne ~injenice,a protivno mojoj prvobitnoj intenciji da ih nespominjem, jer istinom {titim i hiljade pacije-nata koje sam operirao. Javno eksponiranjeovakvog pacijenta je neeti~an i nemoralanpostupak. Generalni direktor KCUS-aAganovi} i njegovi doktori, Hasanagi} iBurazerovi}, koji iza ovoga stoje, kao isama novinarka, tekstom {alju poruku osebi, a ne o meni. Isljam Ko{uta je na psihi-jatrijskom tretmanu od 2008. godine, za {topostoji relevantna i dostupna medicinskadokumentacija. To naravno nije uzrok neu-rohirur{kih smetnji koje je imao, ali ni razlogda ga bilo koji neurohirurg diskriminira popitanju indiciranog neurohirur{kog lije~enja.Uspje{no sam ga operirao 2011. godine,mikrohirur{ki sam mu u cijelosti odstraniokompleksni bazalni tumor, nakon mojeoperacije nije imao neurolo{ki ispad i nijetrebao dodatni tretman, ali su i dalje ostaliprisutni znaci psihoze jer ista nije u vezi saneurohirur{kom lezijom. Kontrolni MRImozga, redovno ra|en vi{e puta nakon

operacije, nije, niti je mogao pokazati bilokakvu gazu u mozgu. Provjerljiva je ~injeni-ca da kao neurohirurg - mikrohirurg uop}enikada u ìvotu nisam stavio niti gurao, bilokome ni bilo kada, gazu u mozak jer je tonaprosto nemogu}e u~initi. Neurohirurziuop}e ne koriste gazu u intrakranijalnimprocedurama. Ne moète voziti avion potramvajskim {inama. Neurohirurzi koristezrnasto-mreàsti hirur{ki materijal zvaniSurgicel (prezentirani opis iz pato histo -lo{kog nalaza upravo je komplementaransa opisom surgicela). Porodica Ko{uta(brat, supruga i djeca) je insistirala da ga jaoperiram i ciljano su do{li na moje ime. Zaovu vrstu operacija sam specijaliziran i jedi-ni imam veliku seriju operiranih pacijenatasa ovakvim lezijama u BiH. Nakon va|enjatumora sa leteralnog zida kavernoznogsinusa, kako ta zahtijeva procedura, staviosam surgicel u sam venski sinus. Surgicel tuostaje i vremenom fibrozira, te poprimi~vrstu, gusto-mreàstu formu. On se neodstranjuje iz tog prostora ve} se obi~nopona{a kao barijera. Isljam Ko{uta je unekoliko navrata tokom 2014. godine priml-jen i otpu{ten sa Klinike, da bi ga u maju2014. god., dok sam bio na godi{njemodmoru, ponovo primili, hirur{ki otvorili inavodno na{li gazu. Potpuna besmislica,iskonstruirana tri godine nakon operacije.Namjera poludoktora koji su servirali ovaj~lanak je o~igledna, a to je skretanje pa`njejavnosti sa bezakonja i anarhije u KCUS-u,koje su sami stvorili da bi se odràli na pozi-cijama kojima nisu dorasli. Operativni tim,angaìran u operaciji Ko{ute 2011. god., supored mene sa~injavala dva neurohirur{kaasistenta-lije~nika, instrumentarka, aneste -ziolog i anesteziolo{ki asistent. Ipak, u maju

2014. god., uistinu je na|ena jedna zaosta-la gaza, ali u abdomenu drugog pacijentana drugoj Klinici KCUS-a, gdje seuobi~ajeno koriste gaze u hirur{kim proce-durama. U tekstu je citiran AvdulahHasanagi}, nekompetentna osoba rudimen-tarnog medicinskog znanja, stvor koji nika-da u normalnim okolnostima ne bi mogaobiti neurohirurg niti raditi u univerzitetskojklinici. Pomenuti laè pred svjedocima, {toje bilo o~ito i na konferenciji za {tampuodrànoj u prostorima KCUS-a, po~etkommaja ove godine. Radi se o nesamostalnomdoktoru koji zloupotrebljava i zastra{ujepacijente, te sa prezirom negiram njegovetvdnje iznesene u va{em listu. Taj i takav,zajedno sa novinarkom, spominje mojusuprugu i njima je anegdota to {to smo usaobra}ajnom udesu 2006. god. imali te{ketjelesne povrede (trudna supruga, desetdana pred porod, imala je serijsku fraktururebara i otvorenu frakturu klavikule, a jafrakturu torakalne ki~me). Taj i takavHasanagi} podlo laè iznose}i kojekakvezlonamjerne pretpostavke, ali je neosporna~injenica da je postojanje kamiona sudskidokazano, te da voza~ i sam kamion nikadanisu prona|eni. Dan prije tog udesa 2006. g.Hasanagi} mi je otvoreno prijetio da }e mi ubitiporodicu, te sam ga tuìo zbog ozbiljne prijet-nje koja se tretira kao krivi~no djelo. Isti~em dapostoji veliki broj pacijenata kojima sam moraona~initi operativnu reviziju nakon lo{ihoperacija koje su prethodno uradili Hasanagi}i Burazerovi}. To je dobro poznato.

Novinarka sigurno ima svoje motive zaovakav tekst, a da li te motive posebno pod-grijava Ademir Spahi}, brat grafi~kog ured-nika Slobodne Bosne Edina Spahi}a,pokazat }e se vrlo brzo. Ademir je zajednosa Aldenom Prci}em i Nenadom Vanisom -Damjanovi}em jedan od savjetnika DamiraAganovi}a, generalnog direktora KCUS.Slobodna Bosna je revnosno pratila radprethodnog direktora KCUS-a, ali ih ovaj,sada{nji, staljinisti~ki iscjedak ba{ ne zani-ma. Aganovi}evi savjetnici su nezakoniti,jer ne postoje u ni jednom priznatom StatutuKCUS-a, ali su beskrupulozni i neodgovorniupravo proporcionalno svojoj nezakonitojpoziciji i svojoj nesposobnosti. Aganovi} ihje protivno zakonu pozicionirao iznad direk-tora u hijerarhiji KCUS-a da bi zajedno zas-tra{ivali uposlenike i poigravali se resursimaKCUS-a.

Uzgred, novci koje dobijete od redovneprodaje va{eg lista, svakog ~etvrtka, nisupuno ve}i od mjese~nih primanja savjetnikaAdemira Spahi}a, doju~era{njeg nosa~apacijenata u CUM-u i tambura{a, a sadaupravlja~a, ispitiva~a i jednog od blagajnikapri zapo{ljavanju u posrnulom i pre zadu -ènom KCUS-u.

Kemal Dizdarevi}


Kemal Dizdarevi} - Uredni{tvuPotpuno je nemoguće da je pronađena gaza u mozgu pacijenta Isljama Košute, kojeg sam uspješno operirao 2011., jer neurohirurzi uopće ne koriste gazu u intrakranijalnim procedurama(“Drama u pojasu gaze”, SB, br. 923)

REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 30.7.2014 19:43 Page 65


REAGIRANJAMaja Radevi} - Kemalu Dizdarevi}u

Vaš bivši pacijent Isljam Košuta predočio mi je obimnu medicinsku dokumentaciju koja potkrepljuje njegove navode

Po{tovani,Va{ biv{i pacijent, gospodin Isljam

Ko{uta, obratio se na{oj redakciji sanamjerom da podijeli svoje tragi~no iskustvonakon operativnog zahvata koji je imao uavgustu 2011. godine na Klinici zaneurohirurgiju KCUS-a. Tokom na{egrazgovora, gospodin Ko{uta predo~io mi jeobimnu medicinsku dokumentaciju kojapotkrepljuje njegove navode, a ~iji smo dioi objavili uz tekst na koji reagirate.Podsje}am Vas da je u patohistolo{komizvje{taju o biopsiji tumora mozga, koji jeura|en nakon reoperacije Isljama Ko{ute umaju 2014. godine, a koji potpisujepatologinja dr. Aleksandra \uran uzkonsultanta biopsije doc.dr. NurijuBilalovi}a, decidirano navedeno da„morfolo{ka slika odgovara prisustvustranog, najvjerovatnije hirur{kogmaterijala“. Tako|er, Va{e kolege sa Klinikeza neurohirurgiju, prof.dr. Adnan Kapidì},doc.dr. Ademir Hadìsmailovi} i prim.dr.Eldin Burazerovi} su sa~inili zvani~anizvje{taj u kojem navode da su tokomreoperacije pacijenta Ko{ute prona{li,

citiram, „za bazu lobanje i krvne sudovemozga adherentni, veliki komad gaze koji jezaostao nakon prve operacije“, a tu prvuoperaciju ste vodili Vi sa Va{im timom.

Ukoliko su pomenuti ljekari i patolozi„iskonstruisali“, odnosno falsificirali nave -dene izvje{taje, kao {to u Va{em reagiranjuimplicirate, onda Vam jedino mogusavjetovati da ih redom tuìte jer je rije~ oozbiljnom krivi~nom djelu.

[to se ti~e brata na{eg grafi~kogdizajnera, gospodina Ademira Spahi}akojeg ste, kao i Va{eg kolegu dr. AvdulahaHasanagi}a „propisno“ izvrije|ali u Va{emreagiranju, nikada ga nisam upoznala nirazgovarala s njim o ovom niti o bilo kojemdrugom slu~aju, kao {to li~no ne poznajemniti imam bilo kakav kontakt sa dr.Burazerovi}em, Prci}em, Vanisom i drugimljekarima koje spominjete. Moj jedini motivza ovaj tekst bio je da prenesem pri~ujednog ~ovjeka koji je zbog katastrofalnogljekarskog nemara tri godine ìvio upotpunoj agoniji. I, naàlost, nije jedini.

Maja Radevi}

Reagiranja:Reagiranja.qxd 30.7.2014 19:46 Page 66


www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Documents

Slobodna Bosna 925-Signed