SLOBODNA BOSNA br. 825

www.slobodna-bosna.ba

SRPSKA FINANSIJSKA AFERA: IMA LI DODIKA U AGROBANCI?

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

TRGOVINA O TRO[KU DR@AVE Za{to pobjednici na tenderu odustaju od posla?

Direkcija Autocesta Federacije BiH,predvo|ena Ensarom Kari}em i MirsadomNik{i}em, legalizirala je mutnu praksumasovne preprodaje poslova dobivenih naizgradnji autoceste 5C

SARAJEVSKA POLICIJADAPod zastavom Muhameda

Na pro{lotjednoj sjednici Vlade KantonaSarajevo, po drugi put u posljednih godinudana, usvojen je isti Nacrt zakona ounutarnjim poslovima ~ime su ministri izSDP-a potvrdili da je preuzimanje kontrolenad policijom u samom vrhu njihovihpoliti~kih prioriteta; istodobno jeMUHAMED BUDIMLI] u posljednja tridana, koliko traje bespotrebnoobiljeàvanje Dana policije, demonstriraokako izgleda kada ministar preuzmekomandu nad policajcima

PREDSJEDNICA FEDERALNEADVOKATSKE KOMORE USUKOBU INTERESAIzme|u advokatske etike i bra~nog zavjeta

^lanovi Organizacije ratnih vojnih invalida(ORVI) iz Tuzle optuìli su nedavno svojudugogodi{nju pravnu zastupnicu AMILUKUNOSI]- FERIZOVI] za kr{enjekodeksa advokatske etike i protiv tuzlanskeodvjetnice podnijeli prijavu Visokomsudskom i tuìteljskom vije}u i Regionalnojadvokatskoj komori; tuzlanski ratni vojni

invalidi tvrde da je odvjetnica AmilaKunosi}-Ferizovi} krila da je njezin suprugElvir Ferizovi} protiv ORVI-ja podnio tu`buradi povrata 380.000 KM navodnihinvesticija

SRBIJA Afera svih srpskih afera

Otvaranjem istrage o malverzacijama u“Agrobanci” i hap{enjem brojnih uglednih,donedavno nedodirljivih biznismena, unemilosti nove srbijanske vlasti na{li su setajkuni koji su uz saglasnost ministara izVlade Borisa Tadi}a oplja~kali 300 milionaeura dràvnog novca; na{a novinarka pi{e o detaljima najve}e aferepostmilo{evi}evske Srbije i njenom kraku iz Republike Srpske

VLAK BEZ VOZNOG REDA@eljeznice FBiH izgubile spor s austrijskom firmom

Op}inski sud u Sarajevu donio je pro{lenedjelje presudu prema kojoj su @eljezniceFBiH austrijskoj kompaniji Team SystemInficom Services du`ne isplatiti 2,6 milionaeura sa zateznom kamatom, koja iznosi blizumilion eura, zbog kr{enja ugovora o otkuputehni~ke dokumentacije projekta izgradnjetelekomunikacijske mreè na postoje}ojèljezni~koj infrastrukturi. Na{ novinar otkrivakako je austrijska kompanija do projektado{la “otkupom“ tri lokalne firme ~ijisuosniva~i nikada nisu ispla}eni za prenossvojih osniva~kih prava na Team System

PIRAMIDALNA PREVARAOsmanagi} vs. National geographic

U nedavno emitovanoj reportaì “NationalGeographica” iz Visokog dvojica britanskihnau~nika, geolog DOUGAL JERRAM iarheolog HENRY JEROME CHAPMAN,osporili su tvrdnje SEMIRA OSMANAGI]Ada u ovom bosanskom gradi}u postojepiramide stare hiljadama godina; “SB”istraùje koliko je do sada novca utro{enou istraìvanja takozvanih viso~kih piramida,te za{to Osmanagi}, uprkos brojnim kritika-ma i ismijavanji-ma doma}e isvjetske nau~nejavnosti, ve}punih sedamgodina ne odustajeod svog projekta

30.8.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

24

56

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 30.8.2012 1:12 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.4

NUSRETAN IZBOR

Vlada TKponi{tila odlukuo imenovanjuNusrete \onlagi}Vlada Tuzlanskog kantona poni{tila jedanas skandaloznu odluku oimenovanjima u Upravni odbortamo{njeg Univerziteta. Tom jeodlukom, izme|u ostalog, u Upravniodbor imenovana, mimo svih procedurai pravilnika, profesorica Nusreta\onlagi}, supruga Mirsada \onlagi}a,potpredsjednika Radon~i}evog SBBBiH, kao i poslu{na Mara Laki},nekada{nja ko{arka{ica. Vlada TKodluku o poni{tenju imenovanja donijelaje nakon pisanja Slobodne Bosne,jedinog medija koji je upozorio naskandaloznu odluku o imenovanjima.Tuzlanska profesorica Nusreta \onlagi}imenovana je pro{le sedmice, mimosvih zakonskih procedura, u Upravniodbor Univerziteta u Tuzli. Zahvaljuju}iuticaju nove parlamentarne ve}ine,kako je to ovih dana popularno kazati,dotada{nji Upravni odbor Univerzitetarazrije{en je svih du`nosti, a na njihovamjesta imenovani su novi kadrovi.Jedna od njih je doktorica \onlagi},koja je, kako tvrde izvori SlobodneBosne, imenovana mimo zakonompredvi|ene procedure, konkursa ilikomisijskog zaklju~ka. Pored doktorice\onlagi}, visoko u akademski svijet

@ivko Marjanac, biv{i zamjenik mini -stra obrane BiH i generalni sekretar Soc i -jalisti~ke partije RS-a, najvjerovatnije bi namjestu direktora ovog preduze}a mogaozamijeniti svog strana~kog kolegu SSr|anaLjubojevi}a, koji je uhap{en prije dvijesedmice zbog primanje mita.

Ovu akciju odobrila je Vlada RS-a, aproveo entitetski MUP, odnosno Jedinica zasuzbijanje organiziranog kriminala.

Ljubojevi} je uhap{en nakon {to jenavodno primio deset hiljada maraka mitaod MMilenka Vra~ara, biv{eg ministrafinansija u Vladi RS-a i direktora revizorskeku}e Vral audit, koji je odmah nakonizbijanja afere oti{ao u Srbiju.

Iako iz Socijalisti~ke partije gromogl a -sno isti~u da je posrijedi namje{tanje aferanjihovim kadrovima, od mjesta direktora“[uma RS” ne odustaju. Ova funkcija jedobijena zajedno u paketu s ostalimpozicijama kada je SP u{ao u vlast zajednosa SNSD-om. Iz tog razloga, PPetar \oki},

predsjednik ove partije, predloìo je na ovudu`nost @ivka Marjanca, koji sada ostaje ibez primanja na koje je imao pravo kaobiv{i zamjenik ministra odbrane.

Ipak, Marjanac koji je svjestan da jepreduze}e u gubicima, jo{ nije odlu~io da li}e se primiti ovog nezahvalnog posla.Naime, “[ume RS” su, prema nalazimarevizije, u gubitku od preko stotinu milionamaraka, a samo obaveze iznose 60 milionamaraka. Do sada su se finansirale isklju~ivoiz kredita koje im je davala Vlada RS-a.Predvi|anja ekonomskih analiti~ara u RS-usu jedinstvena - poslije rebalansa budètazbog zahtjeva MMF-a i Svjetske banke dase manje tro{i na javnu upravu, Vlada RS-a}e morati povu}i nepopularne mjere, teotpustiti izme|u hiljadu i hiljadu i polradnika poslije lokalnih izbora.

“Apsolutno sam svjestan situacije u predu -ze}u i dobro }u promisliti prije nego {toodlu~im sjesti u direktorsku fotelju ovogpreduze}a“, poru~uje Marjanac. (N. Dikli})

Marjanac umjesto Ljubojevića

MINI MARKET\OKI]EV KADAR PONOVO NA ÊLU [UMA

REPUBLIKE SRPSKE

KORUPCIJA ILI NAMJE[TANJE AFEREBiv{i direktor [uma RS-a Sr|an Ljubojevi} uhap{en je zbog primanja mita

Mirsad i Nusreta \onlagi}

Mirsad i Nusreta \onlagi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 30.8.2012 2:30 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


vinula se i Mara Laki}, nekada{njako{arka{ka reprezentativka BiH, ina~e{irom svijeta ~uvena po svojim nau~nimdostignu}ima. Pored supru`nika\onlagi}, na Univerzitetu u Tuzlizaposlene su i obje njihove k}erke.

(N.H.)

I PAD JE LET

Strmoglav padpodr{ke SDP-unakon razlaza sKom{i}em Dugotrajni sukob Zlatka Lagumdìje i@eljka Kom{i}a koji je okon~anKom{i}evim napu{tanjem svihstrana~kih funkcija i zahtjevom zabrisanje iz ~lanstva SDP-a nanio jegolemu {tetu ovoj partiji. Premarezulatima upravo okon~anog internogistraìvanja SDP-a, 80 posto ispitanika,ina~e simpatizera i redovnih glasa~aSDP-a, osu|uje sukob Lagumdìje iKom{i}a, a 76 posto ispitanika smatrada za sukob odgovoran ZlatkoLagumdìja. Nakon Kom{i}evog odlaska, uo~ljiv jestmoglavi pad podr{ke SDP-u: 50 postoispitanika razo~arano je rezultatimadvogodi{nje SDP-ove vlasti a vi{e od40 posto ispitanih eksplicitno je izjaviloda na lokalnim izborima ne}e glasati za SDP. Rezultati internog istraìvanja {okiralisu rukovodstvo SDP-a na ~elu sLagumdìjom koji odnedavno sveizborne nade veè za propagandnumo} Dnevnog avaza. (N.A.)

MINI MARKET

Dan Policije Kantona SarajevoDa su deca vesela i sretna

@eljko Kom{i}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 30.8.2012 2:31 Page 5

P reznojavao se prije sedam dana u sudnici unorve{kom stolnom gradu Oslu 34-godi{nji AAndersBehring Breivik dok mu je predsjednica sudskog

vije}a i{~itavala presudu za zlo~in koji je prije ne{to malovi{e od godinu dana po~inio. Ni decentno crno, sve~anoodijelo, kakvo se obla~i u specijalnim prilikama za“svadbe, sahrane i zavr{ene rije~i“ nije moglo zaustavitifiziolo{ki potpomognute naplavine znoja koji je kuljao iznjegovog krhkog organizma. Nakon {to je norve{kasutkinja pro~itala da “van svake razumne sumnje“desni~arski fundamentalista, skandinavski be{}utni kasa -pin, koji je digao u zrak centar Osla a potom hladno,staloèno likvidirao 70-ak djece, idejnih neprij atelja, nijepsihi~ki poreme}en, nije neura~u nljiv/ne ubrojiv, ubicaBreivik je mogao odahnuti.

Nije, potvrdio je to sud, Breivik pobio nedu`ne,neza{ti}ene ljude ispred zgrade Vlade u Oslu i strijeljaodjecu na obli`njem otoku Toji, zato {to je nenormalan,bolestan na psihi~koj bazi, nego da bi poslao “legalnu“,

politi~ki i idejno nedvosmislenu netolerantnu, ksenofo -bi~nu poruku koja }e “sna`no odjeknuti“.

Da li je norve{ki sud pravilno procijenio, odmjerio,odvagao da Breivik nije psihopata, nego je samo,eventualno, napaljeni, fanatizirani, mr`njom induciranikreten, neka ostane u domeni norve{kog pravosu|a.

Dvadeset i jednu godinu robije je Breivik dobio. I toje maksimalna zaprije}ena kazna u norve{kompravosudnom sustavu. Pravno ure|eni, demokratski

prosvijetljeni poredak u Norve{koj, kada je uspostavljan,nije mogao anticipirati u svom kaznenom zakonu da setakav uàsan zlo~in uop}e moè desiti.

“Ja }u ispo{tovati odluku Ustavnog suda Federacije,ma kakva ona bila“, veli ju~er-prekju~er, tugaljivim,podrhtavaju}im baritonom predsjednik Zastupni~kogdoma Federacije FFehim [kalji}, nakon {to je Ustavnisud presudio da je on na toj funkciji bio ilegalno. Neznam gdje je, kod koga, kada i pod kojim okolnostimasavladao pravno gradivo: presude suda, bilo kojeg, nedonose se zato da bi se nalogodavno, egzekutivno

provele; nije ta zahtjevna materija stvar ni pitanjeslobodne suda~ke procjene, dakle politi~kih dogovora.Zbilja je bio snaàn napredak, neo~ekivan iskorak da sedesi politi~ar, uglednik od formata, koji }e “po{tovatiodluke suda“!

Kaè gospodin [kalji}, biv{i na~elnik sarajevskeop}ine Stari Grad, a sada ~elnik najnovijekonstruktivne ve}inske opozicije, Radon~i}eve

stranke za bolji boljitak, da }e u budèt, dakle narodu,vratiti sve pare, vi{ak poslani~ke pla}e, koje je dobivao uvrijeme dok je bio predsjedavaju}i doma Parlamenta. Nijeuop}e u tome problem: trebalo bi ta~no, do u fening,izra~unati koliko je ko{talo poreske obveznike to {to je[kalji} ilegalno sazivao sjednice Parlamenta, komisije,donosio odluke, uredbe, zakone, podzakone prije nego {toje Ustavni sud Federacije donio odluku.

Drama oko (ne)funkcioniranja vlasti u Bosni iHercegovini u{la je u svoj, jedino mogu}i, prirodan

okvir: pravno-proceduralni; politika, stranke, “otu|enicentri “mo}i“ nervozni su potonjih sedmica uslijedmogu}nosti da se njihovi sofisticirani jaranski, dogovornokonfliktni poslovi pravno i zakonski uvedu u legalnetokove .

Ustavni sud Bosne i Hercegovine pro{log je petkaodbacio i to obrazloìo na prili~no rje~it, uvjerljivna~in (pravno) neosnovan “predmet“ u kojem se

Klub poslanika SDA àlio da je, smjenom ministrasigurnosti SSadika Ahmetovi}a, odbrane MMuhamedaIbrahimovi}a, zamjenika ministra financija FFuadaKasumovi}a, ugroèn “vitalni bo{nja~ki nacionalniinteres“.

Ko gubi, ima pravo i da se ljuti, SDA-ovci se ba{ inisu previ{e pretrgli, pomirljivo su prihvatili presuduUstavnog suda BiH. Dva dana kasnije, Ustavni sudFederacije BiH proglasio je ni{tavnim parlamentarnonadglasavanje kojim je nova, naprasno uspostavljenaparlamentarna ve}ina, smijenila prethodni “nenarodni“kolegij. Potpuno je irelevantno, pi{e u presudi, da li je


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Višestruke, uglavnom neautentične, dramatične sporove, usijanemeđustranačke svađe, gloženja posljednjih dana raspetljavaju i pravdi približavaju, kada već drugačije nije moglo, ustavni sudovi,državni i federalni. Mislim da je to krupan, važan korak, bez obzirakakve presude bile, prema Bosni i Hercegovini

PRAVNO-BESPRAVNA INFRASTRUKTURAPi{e: SENAD AVDI]

Presude ustavnih sudova, BiH ili Federacije, lokalne

Iluzije:Iluzije.qxd 30.8.2012 5:32 Page 6

postojala ve}inska parlamentarna volja - “predmetna stvar“ je da lije ona (volja) pravno konzekvetno, zakonski provedena.

Vi{estruke, uglavnom neautenti~ne, dramati~ne sporove,usijane me|ustrana~ke sva|e, gloènja posljednjih danaraspetljavaju i pravdi pribliàvaju, kada ve} druga~ije nije

moglo, ustavni sudovi, dràvni i federalni. Mislim da je to krupan,vaàn korak, bez obzira kakve presude bile, prema Bosni iHercegovini.

Nigdje, nikada, po mojim skromnim saznanjima koja ba{ i nisuza potcijeniti, presude ustavnih sudova se ne podràvaju, nitiosporavaju, s njima se ne polemizira: one se, htio-ne htio, provodeu konkretnoj praksi.

Presuda Ustavnog suda Federacije BiH u dvostruko us -mjerenom procesu @@ivko Budimir kontra DDesnice Radi voje -

vi}a moè biti osnov za nove sukobe, otvaranje nezalije~enihrana, ali je bez obzira na difuznu formulaciju bitna: ne moè senikako druga~ije, osim demokratskim mehanizmima, vlastsmjenjivati.

Kakvi god da su lokalni sudovi, a objavili smo na ovimstranicama stotine dokaza da imaju propusta, nedosljednosti,neizostavno je da ih po{tuju svi gra|ani, kao {to ubica

Breivik ima respekt prema pravnom poretku svoje zemljeNorve{ke. Norve{ko pravosu|e, angaìrani vje{taci medicinskestruke nedvosmisleno su ustanovili da je masovni ubica Breivik“mentalno i psihi~ki ubrojiv“.

Ne pla{im se ja za Breivika, strah me od politi~ara kojikomentiraju sudske presude a da nisu prethodno stru~no-medicinski “izvje{ta~eni“. �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ne polti~ke zvijezde tretiraju neozbiljno i uvredljivo povr{no!

VA@AN KORAK PREMAUSPOSTAVI PRAVNE DR@AVE

[efovi politi~kih stranaka svoje argumente za novonastalu krizu vlasti dokazivali su u Ustavnom

sudu Federacije

Foto: Milutin Stoj~evi}


ÊTVRTAK, 23. AUGUSTNakon {to je u dobro osmi{ljenoj akciji

ugasio “opoàrenu teritoriju“ oko svojevikendice u {irem rejonu Konjica, premijerFederacije NERMIN NIK[I] najavljujenove podvige: objavio je “bespo{tedni rat“protiv svih vidova i oblika kriminala ikorupcije. Tako i treba. Me|utim, treba bitioprezan u toj nakani: ako krene, recimo, odkriminala i korupcije u AutocestamaFederacije ~iji je direktor MMirsad Nik{i},premijerov brat, mogao bi to biti bratou -bila~ki rat!

PETAK, 24. AUGUST“Po{tovani gledaoci, izvinjavam se, ne

znam {ta se de{ava, da li }e se utakmicanastaviti, ili ne}e, izgleda da je nestalostruje u dvorani“, o~ajava sportski kom e -ntator BHT-a koji prenosi utakmicuko{arka{kih selekcija Rumunije i Bosne iHercegovine. ““Naime, ja ovaj susret pratimiz sarajevskog studija“, nastavlja daljeopravdano jadikovati potpuno nedu`ni ko-l e ga.

Brè-bolje aktiviram daljinski upravlja~i na|em jedan od milion rumunskih sports -kih kanala i saznam “{ta se de{ava“ - de` u -rni elektri~ari osposobljavaju neke poki -dane kablove, osigura~e, “napojne stanice“,govori na te~nom rumunskom zadihanireporter iz dvorane.

Destine ljudi sa BHT-a pohrli na svakubesmislenu Evroviziju, ima ih solidan broj,slu`beno, na finalima Lige prvaka, aliosigurati novinaru da se javi iz Rumunije,e, to je ve}, “preambiciono“...

SUBOTA, 25. AUGUSTVe~eras je Zagreba~ka filharmonija,

koju je doveo agilni, dobronamjerni rav n -atelj MILJENKO PULJI], u crkvi uDerventi svirala Mozartov “Requiem“.Prekasno sam saznao za tu muzi~ko-politi~ku sve~anost, nisam nazo~io, {to me,dakako ne opravdava.

“Da li je“, pitam prijatelja koji je u sveto dobro upleo prste, ““barem neko izSarajeva bio u derventskoj crkvi?“ “Jeste.Valentin Inzko“, oporo i optuùju}i miodgovori.

NEDJELJA, 26. AUGUSTDanas je voza~ EMIRA SULJAGI]A,

biv{eg (sarajevskog) kantonalnog ministranauke i obrazovanja, trenutno nezapo -slenog, usred Srebrenice premlatio HAK -IJU MEHOLJI]A, lokalnog predsjednikaSocijaldemokratske partije BiH. Suljagi}evanga`man u posljednjih nekoliko mjeseci,mobiliziranje Srebreni~ana za predstoje}elokalne izbore, vrlo je zna~ajan i hvalevrijedan. Sa druge strane, njegov doju~e -ra{nji partijski kolega Hakija Meholji},predratni i ratni {ef policije Srebrenice,

nikako, ni pod razno, nije zasluìo dadobije degenek ni od koga, pogotovo ne odne~ijeg voza~a u Srebrenici. Voza~ je, pritom, regionalni predsjednik udruènjaratnih vojnih invalida.

Sve je to skupa, kao i sve provincijskekafanske tu~e, nedoli~no, jadno, ~emerno,banalno, neprimjereno, nedostojno bilokakvog ozbiljnog prosu|ivanja. Zanimame, za po~etak, ~ije je vlasni{tvo automobilkoji vozi voza~ Emira Suljagi}a? Neki mine ba{ neozbiljni ljudi vele da je automobiliz voznog parka Predsjedni{tva BiH.

I, drugo, mnogo va`nije, za{to jeljudima od kojih to nije o~ekivati a koji se(zasluèno ili nezasluèno) do~epaju vlasti,provincijskim lolama, toliko va`no daimaju “slu`benog voza~a“? Čega je tosimbol, je li to stvar prestià, {ta se time,slu`benim voza~em, èli dokazati, poka -zati? Uspjeh u karijeri, socijalna nadmo}?

Nije Suljagi} Emir neko koga je lakobagatelisati, ukoliko se sam za to nepotrudi. Na njemu je da se odlu~i ho}e libiti upam}en po “slu`benim voza~ima“,koji ga satima pokorno ~ekaju na Ciglan a -ma, koji ga razvoze kad premlati ènu, kojipremla}uju politi~ke i strana~ke neisto -mi{ljenike, ili po ne~em mnogo va`nijem,od “{ireg dru{tvenog zna~aja“.

PONEDJELJAK, 27. AUGUST“A kada }e se znati tko je, zapravo, vlast

u Federaciji BiH, tko na dràvnoj razini...“,pita me neki dan kolegica iz Hrvatske. Dajoj odgovorim starom po{tapalicom “kad navrbi rodi gro`|e“, nisam siguran da bi merazumjela. Pa upotrijebim ~itku iprihvatljivu, cini~nu, zlo~estu svakako,formulaciju-odgovor: “Kad Luka Modri}

potpi{e za madridski “Real“. Modri} danaspotpisao, vlasti u BiH jo{ uvijek nema, ajavljaju mi provjereni izvori iz Crne Gore dani \\ekna nije umrla; bore joj se za ìvot...

UTORAK, 28. AUGUSTLijep, iskren, toplo organiziran i

vrhunski argumentiran tekst napisao hrv a -tski muzi~ki kriti~ar ILKO ČULI] ocrnogorskom kantautoru MILADINU

[OBI]U. Čudna, nesvakida{nja pojavabija{e Miladin [obi} kada se iz Nik{i}a,

preko Dubrovnika dobacio do Sarajeva ivrlo pristojnu karijeru, nekonvencionalnu,nenametljivu ovdje ostvario. Imali smopodosta zajedni~kih prijatelja, ali mislim danas je upoznao njegov zemljak, tadanajva`niji radijsko-medijski novinar BBoroKonti}.

Neku godinu nakon rata u epicentruSarajeva sretnem Miladina, izgrlimo se,izljubimo se ko najro|eniji, predloìmcrnogorskom trubaduru da uradimo int -ervju: ““Vrlo rado, ali hajde, mili moj, dasa~ekamo neka sretnija vremena“...

SRIJEDA, 29. AUGUST“Jesam potpisao ostavku, ali nisam

~itao {ta prije toga pi{e“, veli danas predUstavnim sudom Federacije BiH dugog o -di{nji federalni ministar DESNICA RA DI -VOJEVI]. Za ministarskog mandataRadivojevi} je potpisao mali milion odlukakoje su mu do{le pod ruku i vjerovati je danema pojma {ta potpisuje...

Moè pona{anje Radivojevi}a razli~iteutiske i emocije prozvesti: u rasponu odprezira do ga|enja. Jedan moj drug, tvrd nanov~aniku, kada ga je konobarica upozorilada mora platiti ra~un za pi}e koje je popio,smireno joj odgovara: ““Ta~no je da samimao 15 gemi{ta, ali nisam zvao. Jesampopio, ali nisam zvao.“ Drasti~na, ogromnaje razlika, zar ne?!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 29.8.2012 21:57 Page 2


NULTI KULTI

Direktor BHRT-asamovoljnoimenovao ~etirijednonacionalnapomo}nika ^lan Upravnog odbora BHRT-a Ahmed@ili} zatraìo je od svojih kolega da naprvoj narednoj sjednici razmatraju ime-novanja ~etiri nova pomo}nika direktoradràvnog javnog servisa MuhamedaBakarevi}a. Direktor Bakarevi} je, bezsuglasnosti Upravnog odbora, nafunkciju pomo}nika za program imeno-vao Belmina Karamehmedovi}a, zafinansije Nermina Durmu, dok je napozicije pomo}nika direktora za razvoj itehnologiju, odnosno za obrazovanje iedukaciju postavio DènituJusufbegovi} i Senadu ]umurovi}.Kako su, me|utim, na BHRT-u ranijeimenovani direktori koji imaju istezada}e, @ili} je traìo i dobio podr{kuostalih ~lanova Upravnog odbora kakobi ozbiljno razmotrili posljednju odlukudirektora Bakarevi}a. No, bolje upu}eniu stanje i prilike na BHRT-u tvrde kakoje generalni direktor MuhamedBakarevi} postavljenjem ~etiri novapomo}nika èlio umanjiti uticaj aktu-alnog direktora BHT1 Marija Peji}a idirektora BH Radija Milana Trivi}a.Bakarevi}u se, navodno, toliko ùrilo paje “previdio“ da je za sve pomo}nikeizabrao Bo{njake, iako je morao voditira~una o ravnopravnoj nacionalnoj zas-tupljenosti. (E.H.)

MINI MARKET

Predstavnici osam deminerskih kom -panija iz BiH odràt }e do kraja tjednasastanak s BBoòm Mihajlovi}em, {efomPosebnog odjela za organizirani kriminal,privredni kriminal i korupciju Dràvnogtuìteljstva. Tuìtelju Mihajlovi}u }e bitipredata kaznena prijava protiv direktoraCentra za uklanjanje mina (BHMAC-a)Du{ana Gavrana i obimna dokumentacija onjegovom vi{egodi{njem kriminalu. Slob -odna Bosna je o korupciji, ucjenama ireketiranju u BHMAC-u op{irno pisalaprije dvadesetak dana, ali se ~ini da

novinski napisi nisu zaustavili direktoraGavrana. Posljednji primjer je poku{ajpromaknu}a djelatnika BHMAC-a uBanjoj Luci MMilenka Vi{ekrune, koji jegodinama radio na poslovima sa srednjomstru~nom spremom. Vi{ekruna je nedavnokona~no zavr{io fakultet i odmah mu jerezervirano novo radno mjesto. Vi{ekrunaje, ina~e, zet DDragana [krbi}a, koji je kao{ef kabineta dràvnog ministra civilnihposlova SSredoja Novi}a godinamaprikrivao kriminalne poslove Du{anaGavrana. (S.M.)

DU[ANOVO CARSTVO

Predstavnici deminerskihkompanija kompletirali

kriminalni dosje direktoraDušana Gavrana

Federalni ministar za pitanja braniteljaZukan Helez zatraìo je od premijeraNermina Nik{i}a odobrenje za nabavku petnovih vozila za potrebe revizorskih timovakoji vr{e kontrolu korisnika braniteljskihprava. Ministar Helez je naveo da 15 revi-zorskih timova trenutno na raspolaganjuimaju 11 slu`benih automobila, {to je nedo-voljno, pa su “prinu|eni“ koristiti vozilanaslije|ena od biv{eg federalnog Minis -tarstva obrane. No, kako se radi o automo-bilima starijim od deset godina, ~iji sutro{kovi odràvanja navodno iznimno viso-ki, ministar je procijenio kako je isplativijekupiti nova vozila, premda revizorski timo-vi svoj posao trebaju zavr{iti narednegodine. Ministar Zukan Helez je u tomsmislu naveo i sve karakteristike automobi-la: kubikaù, snagu motora, pa ~ak i cijenukoja ne bi prelazila 21.000 KM (upu}enijitvrde da je jo{ samo trebao navesti i marku,a navodno je u pitanju Ford). I mada jemini star Zukan Helez dobio podr{ku premi-

jera Nermina Nik{i}a, nabavku vozila je napro{lotjednoj sjednici Vlade Federacije BiHstopirao ministar financija AAnte Krajina,koji je sasvim opravdano procijenio kako jeu situaciji kada je federalni prora~un udubokom minusu, kupovina novih automo-bila sramna i nedopustiva. (S.M.)

HELEZ NEJSE

Zukan Helez

Ahmed @ili}

Federalni ministar ZukanHelez zatražio hitnu kupovinu

pet novih automobila

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 30.8.2012 2:15 Page 10

PRO ET CONTRA


ALO, ALO

Kako bi napunili salu za konvenciju uZenici, SDP-ovcizovu i raju izSarajeva Da Socijaldemokratska partija BiH imavelikih problema s punjenjem “Gradskearene” u Zenici u nedjelju, 2.septembra, za kada je zakazanapromotivna konvencija ove stranke,govori ~injenica da svi koji su proteklihgodina imali bilo kakve veze sa SDP-om primaju o~ajni~ke telefonske pozivena konvenciju. Pozive su tako primili inekada{nji simpatizeri stranke izsarajevske op}ine Stari Grad. “U~laniosam se u SDP prije desetak godina,hodali su po ku}ama i skupljali~lanove, potpisao se i vi{e nikad odtada nisam ispunjavao nikakveobaveze kao ~lan, nisam nikadapla}ao ~lanarinu, niti sam i{ao naneke od lokalnih sastanaka na kojesu me pozivali, pa me iznenadiopoziv neki dan. Pitao sam ih gdje subili ranije i za{to me zovu sad kad imtreba popuniti salu u Zenici, nakon~ega su se izvinili na smetnji ispustili slu{alicu”, kazao nam jejedan od biv{ih razo~aranih simpatizerasa Jar~edola u sarajevskom StaromGradu. S obzirom da se radi o jednomod mnogoljudnijih gradova u BiH ukojem Zdravko ôli} bez problemanapuni “Gradsku arenu”, nije te{kopretpostaviti koliko je slaba podr{kaSDP-u u tom gradu s obzirom damoraju moljakati biv{e ~lanove izsarajevskih mahala da im pomognu upopunjavanju dvorane. (A.P.)

MINI MARKET

DARIO NOVALI]Glavni iodgovorniurednikmagazina

“Start”

DAMi smo {tedljiva zemlja. Namatreba avion koji moè da pre-vozi vodu za ga{enje poàra akoji moè da sluì i za prijevozpoliti~ara.

MIRKO PULJI]Profesor na

EFSA

DASvrsishodnije je da se kupiavion za ga{enje poàra akobismo se ve} na{li pred dile-mom jedno ili drugo. Naravnoda bi bolje bilo imati i jedno idrugo, a ako ne moèmo imatioba aviona, apsolutno nam je

prioritet kanader. Ova situacijau kojoj smo se na{li nam jepouka za sva vremena.

GORDANA BOBANGlumica

DAPrioritet nam je avion za ga{enjepoàra kao {to nam treba vi{evatrogasnih vozila. Politi~ariimaju i vi{e nego {to im treba.

ISMAR IMAMOVI]Novinar

RTV Visoko

DANaravno da je za jednu dràvuprioritetnije da posjeduje avionza ga{enje poàra nego vozneparkove skupocjenih automobilaili avione. Ozbiljni dràvnici bitrebali da putuju dràvnimavionima. Me|utim, danas je

sve naopako, a narod je nau~io da trpi.

VASVIJA VIDOVI]Advokat

DAApsolutno nam je va`niji avionza ga{enje poàra. Politi~ari bimogli da se voze u avionimakoji koristi i obi~ni puk, kao {torade politi~ari naprednijihzemalja.

BESIMA BORI]Zastupnicau fede-ralnom

Parlamentu

DADràva apsolutno treba da kupiavion za ga{enje poàra i dauradi ne{ta konkretno po tompitanju.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Smatrate li da je važnije da državakupi avion za gašenje požara nego za prijevoz političara?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 30.8.2012 2:16 Page 11


TRGOVINA O TRO[KU DR@AVE

Direkcija Autocesta Federacije BiH, predvođena Ensarom Karićem i MirsadomNikšićem, legalizirala je mutnu praksu masovne proprodaje poslova dobivenih na

izgradnji autoceste 5C

IZGRADNJA MOSTA NA SAVIPREKO NO]I POSKUPJELA

ZA 10 MILIONA KM

MUTNE TRANSAKCIJEGRA\EVINSKIH KOMAPNIJAPostalo je pravilo da se pobjednicina tenderu povla~e a posaoprepu{taju dugoplasiranoj kompaniji

Asim:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 23:54 Page 12

Urazmaku od samo tri mjeseca,jedna turska i jedna italijanskagra|evinska kompanija odnijelesu ispred nosa bh. gra|evinacaposao vrijedan 688 miliona KM!

Turska kompanija Cengiz zaklju~ila je dvaugovora ukupne vrijednosti 380 milionaKM, a uskoro }e ugovor sklopiti i

gra|evinska kompanija iz Italije ImpresaPizzarotti & Salini na iznos od oko 308miliona KM. Turci i Italijani pobijedili suna tenderu za izgradnju dionice autocesteVlakovo - Tar~in duge svega 20 kilometarakoja je podijeljena na tri poddionice: Tar~in- Suhodol, Suhodol - Lepenica i Lep enica -Vlakovo. Prve dvije poddionice gradit }eturski gra|evinari a tre}u, za koju je tenderupravo okon~an, najvjerovatnije italijanskakompanija Impresa Pizzarotti & Salini ~ija

je ponuda (blizu 308 miliona KM)ubjedljivo najpovoljnija.

Obje gra|evinske kompanije, i turska iitalijanska, spadaju u sami evropski vrh i netreba sumnjati da }e povjereni posao uraditibesprijekorno. Ali, jednako besprijekornotaj bi posao uradile i gra|evinske kompa -nije iz BiH, a dokaz za to jeste ~injenica da}e sve tri navedene poddionice graditiupravo gra|evinske firme iz BiH, aliisklju~ivo kao podizvoda~i radova kojim }einostrane gra|evinske kompanije prepro-d ati posao po neuporedivo niòj cijeni.

ELIMINACIJA DOMA]IH GRA\EVINARA

Tako se apsurdni krug zatvara: direkcijaAutocesta Federacije BiH nema povjerenjau gra|evinske kompanije iz BiH pa posaoredovno dodjeljuje inostranim gra|evinc -ima, ~ak i kada su njihove ponude skuplje.Me|utim, inostrane gra|evinske kompanijeimaju povjerenje u bh. gra|evinare pa imvelikodu{no prepu{taju posao uz masnuproviziju koju zadràvaju za sebe! Bh.gra|evinci nemaju {ansi u konkurenciji smo}nim inostranim kompanijama ~ak i uslu~aju kada se na tenderu pojave spovoljnijom ponudom. Primjerice, natenderu za poddionicu Tar~in - Suhodol,najpovoljniju ponudu dostavila je hrvatskakompanija Vijadukt u konzorciju s petgra|evinskih firmi iz BiH. Ponuda Vija -dukta i bh. gra|evinaca bila je 3 milionaeura jetinija od ponude turske kompanijeCengiz, no posao je ipak pripao Turcima!

Direktor Autoceste FBiH Ensar Kari}ne krije da je posao vrijedan 115 milionaeura zaklju~io s drugorangiranom tvrtkomna tenderu.

“Mi smo uradili dodatnu analizufinansijskih pokazatelje firmi. Analiziralismo njihove ponude i u skladu s proced -urama, odlu~ili da predloìmo EBRD-uponudu kompanije Cengiz, jer je ona upogledu finansijskog stanja bila ozbiljnija uodnosu na ponudu hrvatske i bh. ko m -

panija. U tom konzorciju bile su trikompanije sa vrlo lo{om likvidno{}u. Je d -nostavno, nismo htjeli da rizikujemo i damougovor nekome ko ne}e biti u stanju da gaizvede“, objasnio je Kari} nedavno urazgovoru za tursku novinsku agencijuAnadolija.

Istina, me|u bh. kompanijama koje suse natjecale za posao vrijedan vi{e od 300miliona KM, tri su poslovale s gubitkom u2011. godini, ali taj gubitak je nastao


ZA[TO POBJEDNICI NA TENDERU ODUSTAJU OD POSLA?

Doma}e gra|evinske kompanije kupe mrvice ispod stolaza kojim veliki me{etari dijele plijen

Pi{e: ASIM METILJEVI]

��


upravo zbog toga {to nisu imale posla jer jedràvni investitor sve vrednije poslovedodjeljivao inostranim kompanijama. âk ionda kada su doma}e kompanije izlazile snajpovoljnijim ponudama, kao u slu~ajupoddionice Tar~in - Suhodol.

MUTNI ARAN@MAN STRABAGA I GP PUTA

Po identi~nom scenariju bh. konzorcijje proljetos eliminiran iz utrke za nastavakizgradnje Sarajevske obilaznice. Rije~ je onastavku izgradnje prve poddionice Sa -rajevske obilaznice koju je prethodno gra -dila slovena~ka kompanije SCT. Slo vencisu dovr{ili skoro 70 posto poslova, no ume|uvremenu su zapali u nerje{ive fin a -nsijske probleme, pa je investitorizgradnje Sarajevske obilaznice moraotraìti drugog izvo|a~a. Na raspisanitender stiglo je nekoliko ponuda, aubjedljivo najpovoljniju poslao je bhkonzorcij predvo|en GP Putom. Uprkos~injenici da je bh. konzorcij bio prv o -rangiran na tenderu, posao na dovr{etkuizgradnje Sarajevske obilaznice dodijeljenje austrijskoj ko mpaniji Strabag ~ija jeponuda bila 3 miliona KM skuplja!

Ostaje naravno otvoreno pitanje za{tose GP Put nije àlio na nepravednu odlukuinvestitora, odnosno za{to investitor nije

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012.

TRGOVINA O TRO[KU DR@AVE

Prije mjesec dana Vlada RepublikeSrpske ugovorila je izgradnju prve dioniceautoceste od Doboja do Prnjavoravrijednu 180 miliona eura. Izgradnju }ekreditirati Evropska banaka za obnovu irazvoj, a posao je povjeren privatnojkompaniji Integral inìnjering u vlasni{tvuSlobod ana Stankovi}a, koji je ina~e vrloblizak predsjedniku RS-a MiloraduDodiku.

Iako se Stankovi}ev “Integral inìnje -ring“ suo~ava s ozbiljnim finansijskimproblemima, Vlada RS-a uspjela je kodkreditora izlobirati pristanak da se ugovor oizgradnji autoceste potpi{e upravo s ovomkompanijom.

Nasuprot tome, direktor AutocestaFBiH Ensar Kario} javno se pohvalio da jedoma}e kompanije eliminirao iz posla zaizgradnju poddionice Tar~in - Suhodoltako {to je naknadnim ~e{ljanjem poslo -vnih knjiga ustanovio da neke od njih neposluju ba{ sjajno! �

VLADA RS-a LOBIRALA ZA STANKOVI]A

“Integral inžinjering“ ugovorioposao vrijedan 180 miliona eura

14

NASLJE\ENA MILIJARDAVlada premijera Nik{i}a ima naraspolaganju milijardu KM za cestogradnju

STANKOVI]EV POSAO STOLJE]AIntegral inìnjering ugovorio je izgradnjuautoceste Doboj - Prnjavor za 180 milionaeura

�


raspisao novi tender umjesto {to je posaopo automatizmu povjerio drugora ngir -anom, dakle skupljem ponu|a~u.

Indikativna je ~injenica da se u ve}inislu~ajeva kod preprodaje poslova isumnjivog povla~enja s tendera pojavljujuiste firme.

Tako se austrijski Strabag prije desetakgodina raskinuo ugovor o izgradnju mostaSvilaj na Savi, tako|er na koridoru 5C,~iju izgradnju zajedni~ki finansirajuHrvatska i BiH u omjeru 50:50 posto.Strabag se krajem februara ugovoromobvezao da }e most Svilaj izgraditi zane{to vi{e od 40 miliona KM i da }e sradovima po~eti {est mjeseci nakonpospisanog ugovora. No, po isteku {estmjeseci, Strabag je odlu~io raskinutiugovor jer ga investitori navodno nisu

blagovremeno “uveli u posao“. Inv estitoripak tvrde suprotno - da su blagovremenoobezbijedili preduvjete za po~etakizgradnje mosta.

Epilog je poznat: Strabag se povukaoiz posla za koji se do ju~er gr~evito borio,a izgradnja mosta Svilaj povjerena jedrugorangiranoj kompaniji, hrvatskomVijaduktu, ~ija je ponuda 10 miliona KMskuplja od ponude Strabaga!

Naravno da Strabag nije tek takoraskinuo ugovor i da se Vijedukt nijebesplatno dokopao ovog unosnog posla.Ali zakulisni dogovor Strabaga i Vija -dukta ne bi bio mogu} bez aktivnogsudjel ovanja investitora. Nakon povl -a~enja Strabaga, svaki odgovoran inve -stitor raspisao bi novi tender kako bipostigao {to niù cijenu, a protiv Strabagabi pokrenuo sudski postupak za nad -oknadu pretrpljene {tete. Nasuprot tome,neodgovoran odnosno korumpiran inve -stitor za`mirio bi na oba oka, pristaju}i dase cijena izgradnje mosta Svilaj na Savidoslovno preko no}i uve}a za desetakmiliona KM! �


ZA[TO POBJEDNICI NA TENDERU ODUSTAJU OD POSLA?

Sve klju~ne poluge vlasti koje suvezane za cestogradnju u Federaciji BiH urukama drè kadrovi SDP-a. Na ~eludirekcije Autocesta FBiH nalazi se SDP-ovdvojac - Ensar Kari} i Mirsad Nik{i},ina~e brat federalnog premijera NerminaNik{i}a. I federalni i dràvni resor sao -bra}aja i prometa kontroliraju kadroviSDP-a, Enver Bijedi} i Damir Hadì}. Unjihovim rukama nalazi se investicijski bu -

dèt teàk skoro milijardu konvertibilnihmaraka koji su naslijedili od prethodnegarniture federalne vlasti.

Naime, krediti za sve dionice autoceste~ija je izgradnja po~ela 2011. i 2012. godineugovoreni su i potpisani godinu prije nego{to je SDP-ova garnitura preuzela vlast.Lagumdìjinim pulenima preostao je lak{i iprofitabilniji dio posla - da biraju poslovnepartnere i tro{e naslije|eni budèt. �

JEDNOPARTIJSKA KONTROLA CESTOGRADNJE

Ključne poluge vlasti u cestogradnjidrži SDP

NAJAMNI RADNICI: Sve tri poddionice odTarčina do Vlakova gradit će upravograđevinske firme iz BiH, ali isključivo kao podizvodači radova kojimće inostrane građevinskekompanije preprod atiposao po neuporedivonižoj cijeni

STRANA^KA KONTROLA CESTOGRADNJEKlju~ne odluke o izgradnji autoceste donose bra}a Nik{i}, Damir Hadì}, Enver Bijedi} i Ensar Kari}

KOMBINACIJE AUSTRIJSKOG STRABAGAResorni ministar Damir Hadì} mudro {uti o slu~aju Strabag



SARAJEVSKA POLICIJADA

KAKO JE MINISTAR MUHAMEDBUDIMLI] PODIJELIO NAGRADE“ZASLU@NIM POLICAJCIMA“

MINISTROVA PARADATrodnevno obiljeàvanje Dana policije

ko{talo je oko tri milijuna KM, ali se na kraju ispostavilo da je cijela

manifestacija organizirana s ciljem promocije ministra Muhameda

Budimli}a i njegovih najbliìh suradnika

MINISTROVA PARADATrodnevno obiljeàvanje Dana policije

ko{talo je oko tri milijuna KM, ali se na kraju ispostavilo da je cijela

manifestacija organizirana s ciljem promocije ministra Muhameda

Budimli}a i njegovih najbliìh suradnika

Policija:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 23:09 Page 16

Na pro{lotjednoj sjednici VladeKantona Sarajevo, po drugi put uposljednjih godinu dana, utvr|enje i u parlamentarnu proceduruupu}en Nacrt zakona o unuta r -

njim poslovima. No, za razliku od pro -{logodi{njeg izja{njavanja, kada su sepredloènim izmjenama Zakona ounutarnjim poslovima usprotivili pojediniministri iz SDA, istovjetna su zakonskarje{enja ovoga puta dobila jednoglasnupodr{ku. Jednako je tako sarajevski mi -nistar policije MMuhamed Budimli} pon o -vno ustvrdio da je Nacrt zakona usu gla{ens mi{ljenjem Venecijanske komisije ({to je,podsjetimo, ranije demantirano), ali dapredstoji dijalog s predstavnicima me| u -narodnih organizacija koji se i dalje protive njegovom prijedlogu. Budimli}evstrana~ki kolega, kantonalni premijerFikret Musi} je ponovio da zakonskeizmjene ne zna~e uvo|enje politi~kekontrole nad policijom, premda je i njemu,kao i ministru policije, ranije iz OHR-a iDelegacije Europske unije u BiH otvorenosugerirano da je Nacrt zakona neprih v -atljiv.

]OSI]EVO PISMO INZKU I SORENSENU

Policijski komesar MUP-a KantonaSarajevo VVahid ]osi} je o posljednoj odluciVlade, o~ekivano, doznao iz medija, budu}ida policija prije usvajanja najnovijeg

Nacrta zakona (a zapravo se radi o istomtekstu zakona) nije konzultirana.

Stoga je komesar Vahid ]osi} po~etkomtjedna uputio pismo OHR-u i specijalnompredstavniku EU-a PPeteru Sorensenu upo -zoravaju}i, po tko zna koji put, na poku{ajnametanja politi~kog utjecaja na radpolicije, odnosno, ponovno izbjega vanjetransparentne procedure koja je propisanaprilikom izrade novih zakonskih rje{enja. Utom je smislu ]osi} naglasio da izmjenezakona koje name}e Budimli} predvi|ajuukidanje Nezavisnog odbora, pro{irenjeovlasti ministra kada je posrijedi izbor,nadzor rada i smjena policijskog komesara,te financijska i kadrovska kontrola nadUpravom policije. Komesar ]osi} je naveoi kako bi, dobije li Nacrt zakona ounutarnjim poslovima podr{ku u Skup{tiniKantona Sarajevo, bio ukinut Sektorkriminalisti~ke policije, Jedinica za spe -cijalisti~ku podr{ku i Jedinica za saobra}aj.“Evidentno je da dostavljeni Nacrt zakonanema za cilj ja~anje i unapre|enjepostoje}eg pravnog okvira, ve} je ciljstvaranje policije pasivnom i neup otre -bljivom u operativnom smislu i vra}anje ustanje partijske policije s kraja 40-tihgodina pro{log vijeka. Navedenim Nacrtomzakona o unutra{njim poslovima delvalvirase i negira cjelokupno dostig nu}e UN-a iEvropske policije na depolitizaciji i reformipolicijskih snaga u BiH“, pi{e u dopisukomesara MUP-a Kantona Sarajevoupu}enog me|un arodnim zvani~nicima uBiH. Istodobno je Vahid ]osi} zamolioValentina Inzka i Petera Sorensena daiskoriste svoja ovla{ }enja i zaustave


POD ZASTAVOM MUHAMEDA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Na prošlotjednoj sjednici Vlade Kantona Sarajevo, podrugi put u posljednih godinu dana, usvojen je isti

Nacrt zakona o unutarnjim poslovima čime su ministri iz SDP-a potvrdili da je preuzimanje kontrole

nad policijom u samom vrhu njihovih političkih prioriteta; istodobno je MUHAMED BUDIMLIĆ u

posljednja tri dana, koliko traje bespotrebnoobilježavanje Dana policije, demonstrirao kako izgleda

kada ministar preuzme komandu nad policajcima

Na spisku nagra|enih tajnik MUP-aKantona Sarajevo, ministrova

glasnogovornica, slu`benici Uprave za administraciju...

��


destruktivne procese koji vode ka uspostavipune politi~ke kontrole nad policijom.

NAGRADA I ZA SLU@BENICU S

LA@NOM DIPLOMOM A kako u praksi izgleda kada ministar

Muhamed Budimli} preuzme rukovo|enjepolicijom, demonstrirano je u posljednja tridana, koliko traje obiljeàvanje Danapolicije, posve bespotrebne manifestacijekoja }e ko{tati oko tri milijuna KM.Ministar je Budimli}, izme|u ostalog,naloìo da se u povodu Dana policije“zaslu`nim policajcima“ podijele nov~anenagrade, s tim da je kona~ni spisakdobitnika odredio on sam. Prethodno jesvim policijskim slu`benicima, do -bitnicima priznanja i rukovoditeljimanagra|enih jedinica naloìo da nacentralnu manifestaciju, koja je odràna usrijedu (29. augusta), do|u u novimuniformama. Nakon {to se ispostavilo damnogi me|u nagra|enima imaju samostare, pohabane uniforme, nastala je pravatrka u potrazi za novim odijelima, kako bise javnost uvjerila da je sarajevska policija“adekvatno opremljena“. No, pravi je {oknastao kada su objavljena imena nagr a -|enih. Tako se na popisu 50 slu`benikaMUP-a Kantona Sarajevo kojima sudodijeljene nov~ane nagrade na{lo tek 14policajaca i duplo vi{e onih koji nemajunikakve veze s opera tivnim policijskimposlovima. Velikodu{ni je Budimli}nagradio najblièg suradnika, tajnikaMUP-a Kantona Sarajevo EEdina Zahi -ragi}a, svoju glasn ogovornicu NNihaduômor, te jo{ desetak slu`benika izSektora za administraciju. Me|u nagra -|enim se uposlenicama MUP-a ~ak na{la iAmela Me{i}, protiv koje je nedavnopodnesena kaznena prijava, nakon {to je

otkriveno da se zaposlila s krivotvorenomfakultetskom diplomom. No, za razliku odbirokrata iz njegovog ministarskog ka -bineta i Sektora za ad ministraciju(ra~unaju}i i njihovu {eficu SSanju Pet -rovi}) kojima je podijelio nov~anapriznanja, ministar Muhamed Budimli}nije uvaìo prijedlog Uprave policije danagradi i vi{eg inspektora MMiralemaMusli}a. Policajac Musli} je, podsjetimo,prvi pritekao u pomo} i spasio svogranjenog kolegu MMirsada Veli}a, nakon {toje na njega ispred Veleposlanstva SAD-apucao MMevlid Ja{arevi}. Iako je MiralemMusli} za iskazanu hrabrost dobiopriznanje Grada Sarajeva, a 2007. godine ipriznanje tada{njeg veleposlanika SAD-aDouglasa McElhaneya, zbog pomo}i uizvla~enju ameri~kih turista koji sudoìvjeli saobra}ajnu nesre}u u Tar~inu,hrabrost ovog policajca nije uop}e dojmilaministra Budimli}a. �


SARAJEVSKA POLICIJADA

Nakon {to je Vlada Kantona Sarajevousvojila Nacrt zakona o unutarnjimposlovima, ministar Muhamed Budimli} jeodrào konferenciju za novinare, na kojojje optuìo SDA za opstrukciju procesareforme policije. “Upravom policije MUP-aKantona Sarajevo do sada je najve}imdijelom upravljala na~elnica Sektora zapravne, kadrovske i logisti~ke poslove iedukaciju Rabija âmpara. Ni jedanproces koji se ti~e policijskog rada nijemogao pro}i bez potpisa na~elniceâmpara. Kako se nezavisno upravljalo

procesima govori ~injenica da je Rabijaâmpara tetka predsjednika KO SDADenisa Zvizdi}a i ro|ena majka Aljo{eâmpare, jednog od savjetnika Sulejm a -na Tihi}a“, izjavio je Muhamed Budimli}.Nadobudni je ministar, me|utim, “zabor a -vio“ spomenuti da Rabija âmpara u MUP-u radi vi{e od 30 godina, da je za trajanjadugogodi{nje policijske karijere dobilabrojna priznanja od doma}ih i me| -unarodnih institucija, izme|u ostalog, i zademokratizaciju policije i stavljanje izvanpoliti~kog utjecaja. �

OBITELJSKE I STRANA^KE VEZE

Budimlić “optužio“ Rabiju Čamparu jer je majka Aljoše Čampare i tetka Denisa Zvizdića!!!

SDP-ovci U LOVU NA “VJE[TICE”Na meti ministra Budimli}ana{li su se svi policajci zakoje je procijenjeno daimaju veze sa SDA

PREDSTAVA ZA JAVNOSTSarajevski ministar policije naredio je svim nagra|enima da se pojave u novim odijelima

�



POD ZASTAVOM MUHAMEDA



PREMIJER LJIGA FEDERACIJE

PREMIJEROVA KONSPIRATIVNAPREMIJERAPremijer FBiH NerminNik{i} u “tajnom”obra~unu sa neposlu{nimmedijima

PREMIJEROVA KONSPIRATIVNAPREMIJERAPremijer FBiH NerminNik{i} u “tajnom”obra~unu sa neposlu{nimmedijima

PROTIVPO@ARNA STRATEGIJA PREMIJERA NIK[I]A

GASITE MEDIJE!

Frka:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:44 Page 20

Izvr{na vlast u Federaciji BiH na ~elusa premijerom NNerminom Nik{i}emodlu~ila je da se kona~no obra~una samedijima koji ne podràvaju SDP injegovog lidera ZZlatka Lagumdìju.

Umjesto da se premijer Nik{i} ozbiljnopo~ne baviti svojim poslom, vjerovatno ponalogu lidera i rukovodstva stranke,razradio je “pakleni“ plan (i)legalnogga{enja medija koji nisu pod kontrolomlidera SDP-a.

TRE]E ZASJEDANJE AVANSAKako nezvani~no saznajemo, za ostv a -

renje zacrtanih ciljeva premijer Nik{i}(ne)zvani~no je zaduìo Finansijsku poli -ciju FBiH i Poreznu upravu FBiH, a ~itavaoperacija trebala bi biti izvedena pod“ki{obranom“ Kantonalnog tuìla{tva Sar a -j evo. Tako je u posljednjih petnaestak dana

premijer Nik{i} sa AAdmirom Muja novi}em,svojim portparolom, i JJasenkom Muhare -magi}em, savjetnikom za me|una rodne iodnose s me|unarodnim finansij skimorganizacijama, u dva navrata organ izovaokonspirativne, strogo pov. sastanke kojimasu nazo~ili i glavna tuìteljica Kantonalnogtuìla{tva Sarajevo NNives Kanev~ev, glavniinspektor Finansijske policije FBiH ZZuferDervi{evi} i direktor Porezne uprave FBiHMidhat Arifovi}. Na ovim radno-kon -sultativnim druènjima, o kojima pojmanema ni nominalni {ef Dervi{evi}a i

Arifovi}a, ministar finansija u Vladi FBiHAnte Krajina, kao ni ministri koji nisu~lanovi SDP-a, razgovaralo se o strogojkontroli poslovanja medijskih ku}a TV1,Dana, Oslobo|enja i Slobodne Bosne.Kako nezvani~no saznajemo, akcenatpredstoje }ih kontrola trebao bi biti stavljenna isplate (ne)oporezovanih pla}a, honorarai naknada uposlenicima i saradnicima“zlo~ina~kih“ medija sa ciljem utvr|ivanjanezakonitosti i procesuiranja odgovornihosoba, {to bi trebalo voditi Kantonalnotuìla{tvo Sarajevo. A da su informacije do


MEDIJI I MLIJEKO

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

“Slobodna Bosna“ otkriva detalje sa sastanka koji je prije petnaest dana, u potpunoj konspiraciji, premijer Federacije NERMIN NIKŠIĆ upriličio sa

suradnicima iz financijsko-poslovnog sektora sa samo jednom tačkom dnevnogreda - raskrinkavanje kriminala u nepodobnim medijima

Premijer Nik{i} naredio tuìteljstvui financijsko-poreznim {efovima da“pro~e{ljaju“ poslovanje medija koji

nisu pod kontrolom SDP-a!

��



PREMIJER LJIGA FEDERACIJE

Finansijsku i poreznukontrolu medija u vlasni{tvuporodice Selimovi}, Dana iOslobo|enja, vjerovatno jesvom novom koalicionompartneru Zlatku Lagumdìjisugerisao utemeljitelj Avaza(najmanji lider parlamentarneve}ine) i predsjednik Stran keza bolju budu}nost BiHFahrudin Radon~i}. A samposlovi~no skromni Radon~i}je u roku od sedam mjesecikupio luksuzni automobil,avion i jahtu ukupne vrijednostioko pet miliona KM!

Prema onome {to stoji ucarinskim deklaracijamakupljene i uvezene robe,Fahrudin Radon~i} prvo jepolovinom oktobra pro{legodine kupio luksuzni ameri~kiautomobil Cadillac. Automobiltipa Escalade kupljen je odameri~ke kompanije AlpineArmoring Inc., a uvoznik,odnosno vlasnik je Avaz d.o.o.Ova luksuzna neman na ~etirito~ka ko{tala je 181.335ameri~ka dolara, ili 255.682KM! Nakon limuzine, Radon~i}se po~astio kupovinom aviona

[]EPO, []EPO, NI NE RASTE[ LEPO

Organi gonjenja ne bave se avionom, jahtom, najskupljim automobilom nesuđenog ministra sigurnosti Fahrudina Radončića

SKROMNO BO[NJA^KIUtemeljitelj Avaza i predsjednik

SBB-a Fahrudin Radon~i}pored svog auta vrijednog

~etvrt miliona maraka

SKROMNO BO[NJA^KIUtemeljitelj Avaza i predsjednik

SBB-a Fahrudin Radon~i}pored svog auta vrijednog

~etvrt miliona maraka

S JAHTOM NISI SAMJahta Fahrudina Radon~i}a kupljenapo~etkom ove turisti~ke sezone

S JAHTOM NISI SAMJahta Fahrudina Radon~i}a kupljenapo~etkom ove turisti~ke sezone

BROJKE I SLOVACarinske deklaracije iz kojih se vidi da su kompanije Fahrudina Radon~i}a kupile limuzinu, avion, jahtu vrijednosti oko 5 miliona KM


kojih smo do{li zaista utemeljene, svjedo~ii ~injenica da je Finansijskoj policiji FBiHve} proslije|en nalog za temeljito ~e{ljanjeposlovanja nezavisne televizije TV1.Me|utim, zbog nenadle`nosti, Finansijskapolicija nalog je proslijedila Poreznojupravi FBiH koja je ve} kontaktiralarukovodstvo ove medijske ku}e najav-lj uju}i po~etak zvani~ne kontrole.

NE DAJ SE, NIVESMe|utim, nisu samo neposlu{ni mediji

kost u grlu aktuelnih politi~kih vlasto -dràca. More ih i neuspjeli poku{aji preu -zimanja kontrole nad Bosnalijekom i Fa -brikom duhana Sarajevo. Kako ne postojimogu}nost da legalnim sredstvima pod

kontrolu stave spomenute firme, NerminNik{i} je navodno od glavne kantonalne tu -ìteljice Nives Kanev~ev traìo da pro -cesuira rukovodstvo Bosn alijeka na ~elu saEdinom Arslanagi}em i FDS-a na ~elu saDinom Mulahasanovi}em koji su sepotpuno oteli kontroli SDP-a.

Kako nezvani~no saznajemo, premijerNik{i} nije bio zadovoljan reakcijom glavnekantonalne tuìteljice Nives Kanev~ev, kojaje bahatog premijera upozorila da njen radne moè biti usmjeravan, niti kontrolisan odstrane bilo koje politi~ke stranke, pa tako niod SDP-a. Navodno, nakon odrànihsastanaka premijer Ni{i} suradnicima sepoàlio na nekoo perativnost tuìteljiceNives Kan ev~ev. �


MEDIJI I MLIJEKO

Cessna koji je pla}en 2.350.000ameri~kih dolara, odnosno 3.431.000KM. Kupovina je obavljena krajemmarta ove godine, a uvoznik je bio, kaoi u slu~aju nabavke Cadillaca, Avazd.o.o. O (ne)pla}anju PDV-a, odnosnopovratu upla}enog PDV-a za kupljeniavion u iznosu od preko 600 hiljada KMve} smo pisali.

U maju ove godine Radon~i} je ususjednoj Hrvatskoj kupio i “skromnu“jahtu. Jahta je kupljena od kompanijeMagnum Nautica sa sjedi{tem uZagrebu, a kupac ovaj put nije bio Avazd.o.o. nego Avaz-roto press d.o.o. Timprevoznim, odnosno plovnimsredstvom, Avaz-roto press valjdanamjerava razvoziti novine pojadranskoj obali kako bi i u ovomslu~aju traìo povrat upla}enog PDV-a za kupovinu jahte SunseekerManhattan 80 pla}ene 635 hiljada euraili 1.238.250 KM! �

PROBO[NJA^KI JETSETAvionom Fahrudina Radon~i}a provozaose i ministar vanjskih poslova BiH ZlatkoLagumdìja

PREMIJEROV “UDARNI” DVOJACDirektor Porezne uprave FBiH Midhat Arifovi} i glavna tuìteljica Kantonalnog tuìla{tvaSarajevo Nives Kanev~ev

�



PREDSJEDNICA FEDERALNE ADVOKATSKE KOMORE U SUKOBU INTERESA

ÎJE JE INTERESE [TITILA AMILA KUNOSI]- FERIZOVI],

MU@A ILI POSLOVNIH KLIJENATA?

Članovi Organizacije ratnih vojnih invalida (ORVI) iz Tuzle optužili su nedavnosvoju dugogodišnju pravnu zastupnicu AMILU KUNOSIĆ-FERIZOVIĆ za kršenje

kodeksa advokatske etike i protiv tuzlanske odvjetnice podnijeli prijavu Visokomsudskom i tužiteljskom vijeću i Regionalnoj advokatskoj komori; tuzlanski ratnivojni invalidi tvrde da je odvjetnica Amila Kunosić-Ferizović krila da je njezinsuprug Elvir Ferizović protiv ORVI-ja podnio tužbu radi povrata 380.000 KM

navodnih investicija

Amila:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:35 Page 24

Predsjednica Advokatske komoreFederacije BiH AAmila Kunosi}-Ferizovi} na{la se prije petnaestakdana u sredi{tu skandala koji bi je,pokaù li se te{ke optu`be izre~ e -

ne na njezin ra~un istinitim, mogao stajatikarijere. Članovi Organizacije ratnih vojnihinvalida (ORVI) iz Tuzle optuìli su, naime,svoju dugogodi{nju pravnu zastup nicu zakr{enje kodeksa advokatske etike i protivAmile Kunosi}-Ferizovi} podnijeli prijaveVisokom sudskom i tuìteljskom vije}uBiH, odnosno, Regionalnoj advo katskojkomori. Prethodno su se predst avnici ratnihvojnih invalida iz Tuzle razi{li s njezinimsuprugom EElvirom Ferizovi}em, vlasnikomtvrtke Tehnop etrol, sa kojim su prijejedanaest godina zaklju~ili Ugovor ozajedni~koj izgradnji benzinske pumpe u

tuzlanskom naselju Miladije. Vi{egodi{njije spor kulminirao fizi~kim obra~unom ~la -n ova ORVI-ja i za{titara agencije Soko BH,tako|er u vlasni{tvu Elvira Ferizovi}a, kojisu 13. augusta sprije~ili ratne invalide dau|u u posjed sporne benzinske pumpe.

ZA[TO JE RASKINUT ORTA^KI UGOVOR Prema orta~kom ugovoru iz juna 2001.

godine koji su predstavnici ORVI-ja potpi -sali s Elvirom Ferizovi}em, vlasnikomTehnopetrola, ta je kompanija na zemlji{tukoje je Op}ina Tuzla dodijelila ratnimvojnim invalidima trebala izgraditi ben -

zinsku pumpu, zaposliti deset ~lanovanjihovih obitelji i osigurati prostor zaOrganizaciju. No, kako izgradnja benzinskepumpe ni do danas nije zavr{ena, i toponajvi{e zbog spora s vlasnikom objektakoji je bespravno izgra|en u neposrednojblizini, te zbog sporosti op}inske admi -nistracije u Tuzli da rije{i slu~aj, ratni vojniinvalidi su prije tri godine raskinuli Ugovors Tehnopetrolom, kada i zapo~inje njihovsukob. ““Dok je Amila Kunosi}-Ferizovi}zastupala i ORVI i firmu Tehnopetrol uprocesu dobijanja potrebne dokumentacije iu sudskim sporovima koje smo vodiliprotiv Op}ine Tuzla, zbog nelegalnosagra|ene ku}e, nije bilo nikakvih probl e -ma. Problem je nastao 2010. godine kada jefirma Tehnopetrol tuìla ORVI za 380.000KM, o ~emu nas Amila Kunosi}- Ferizovi}nije obavijestila, iako je u to vrijeme jo{bila na{a advokatica. Za tu`bu smo saznali

slu~ajno, samo pet dana prije isteka roka zaàlbu, i to }emo dokazati“, tvrdipredsjednik ORVI-ja Tuzla NNihad Bukvi}.On obja{njava da je vlasnik Tehnopetrola,odnosno suprug njihove pravne zastupnice,tu`bu podnio radi povrata pozajmice,odnosno, sredstava koje je uloìo ubenzinsku pumpu. ““Tada smo angaòvalidrugog advokata koji je napisao àlbu idostavio Sudu. U me|uvremenu smo zvaliadvokaticu Kunosi}-Ferizovi}, ali ona nijeodgovorala na na{e pozive, niti je èljelabilo kakav kontakt sa nama“, dodajeBukvi}, isti~u}i kako u Organizaciji ratnihvojnih invalida Tuzla imaju kompletnudokumentaciju koja potvr|uje da su onijedini vlasnici zemlji{ta i da se ne pla{eprijetnji supru`nika Kunosi}-Ferizovi},nakon {to su raskinuli ugovor i potpisalinovi, ovoga puta s predstavnicimakompanije HIFA iz Te{nja. ““Mi smo sElvirom Ferizovi}em dogovorili da idemou zajedni~ku investiciju sa firmom HIFA,da }emo izmiriti sva dugovanja premanjemu, i od toga ne bjeìmo. Oni su traìli380.000 KM, mi smo rekli da cifra nijeproblem, ali da vrijednost njihove inves -

ticije treba utvrditi sudski vje{tak.Me|utim, Amila Kunosi}-Ferizovi} je svestopirala“, kaè Bukvi}, koji je ranijeoptuìo Elvira Ferizovi}a i njegovusuprugu Amilu da od ratnih vojnih invalidaèle ukrasti zemlju. Na njihove je istupeElvir Ferizovi} odgovorio kontraoptu ̀ -bama. ““Ratni vojni invalidi su iza na{ihle|a sklopili ugovor i zemlji{te prodalifirmi HIFA, a sa nama nisu raskinuliugovor, niti imaju pravo da ga raskinu, jerukoliko èle prodati nekretninu prvo jemoraju nama ponuditi“, poru~io jeFerizovi}.

Prema njegovim tvrdnjama, tvrtkaTehnopetrol je u izgradnju benzinskepumpe do sada uloìla ~ak 700.000 KM,dok ratni vojni invalidi navode kako jeFerizovi} investirao oko 242.000 KM.

“Oni su davali izjave kojima su poku{alidiskreditovati mene kao predsjednika


IZME\U ADVOKATSKE ETIKE I BRA^NOG ZAVJETA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Ratni vojni invalidi iz Tuzle optuìlipredsjednicu federalne Advokatskekomore Amilu Kunosi}-Ferizovi}za poku{aj prevare i organizirali

potpisivanje peticije protiv njezinogizbora za glavnu tuzlansku tuìteljicu

RATNI VOJNI INVALIDI PROTIV SUPRU@NIKA KUNOSI]-FERIZOVI]

^lanovi ORVI-ja iz Tuzle tvrde daje prava namjera njihove biv{e

pravne zastupnice AmileKunosi}-Ferizovi} i njezinog

supruga Elvira da se domognulokacije koju im je svojedobno

dodijelila Op}ina Tuzla

RATNI VOJNI INVALIDI PROTIV SUPRU@NIKA KUNOSI]-FERIZOVI]

^lanovi ORVI-ja iz Tuzle tvrde daje prava namjera njihove biv{e

pravne zastupnice AmileKunosi}-Ferizovi} i njezinog

supruga Elvira da se domognulokacije koju im je svojedobno

dodijelila Op}ina Tuzla

AmilaKunosi} - Ferizovi}

��


ORVI-ja, tvrdili su da je kod potpisivanjapredugovora s kompanijom HIFA na mojra~un upla}en nekakav novac, {to jenotorna la` i lako je provjeriti. Čak supoku{ali i osporiti moj legitimitet, iako sume ~lanovi Skup{tine dva puta jednoglasnoizabrali za predsjednika“, isti~e NihadBukvi}. Prema njegovom mi{ljenju, AmiluKunosi}-Ferizovi} je najvi{e uzdrmalopotpisivanje peticije protiv njezinog izboraza glavnu tuzlansku tuìteljicu (nezvani~noje bila me|u favoritima za nasljednikadosada{njeg glavnog tuìtelja [[esenema]osi}a), koju su posljednih dana pokrenuliratni vojni invalidi.

Peticiju je, prema informacijamaNihada Bukvi}a, potpisalo vi{e od tisu}uratnih vojnih invalida, demobiliziranihboraca i drugih gra|ana Tuzle. Prikupljenesu potpise predstavnici ORVI-ja prijenekoliko dana predali Visokom sudskom ituìteljskom vije}u. Nakon {to su tuzlanskiratni vojni invalidi organizirali potpisivanjepeticije kako bi sprije~ili mogu}i izbor

odvjetnice Amile Ferizovi}-Kunosi} zaglavnu tuìteljicu Kantonalnog tuìteljstvau Tuzli, njezin mu` Elvir Ferizovi} jeangaìrao za{titare iz njegove agencijeSoko BH. ““Ferizovi} je naredio svojimza{titarima da snimaju na{e ljude dokpotpisuju peticiju, a kasnije je snimkepoku{ao distribuirati na internet portalima ilokalnim tv. stanicama. Me|utim, niko imsnimke nije htio objaviti“, otkriva Bukvi},inzistiraju}i da nijednu odluku nije donioon sam. ““O svemu su odlu~ivali ~lanoviPredsjedni{tva, a u nekim slu~ajevima smosazivali i vanredne sjednice Skup{tineOrganizacije ratnih vojnih invalida Tuzle.“

U me|uvremenu su se oglasili ipredstavnici kompanije HIFA koji supotvrdili navode ratnih vojnih invalida.“Prvi razgovori o mogu}oj prodaji lokacijevo|eni su sa doti~nom gospo|om, i to nanjenu li~nu inicijativu. Pri~a AmileKunosi}-Ferizovi} se svodila na to da jeona pravni zastupnik i jedne i druge strane,Tehnopetrola i ORVI-ja Tuzla. U toku

pregovora je slatkorje~ivo obja{njavalasvoju ulogu u definisanju lokacije dok jeradila u Slu`bi za urbanizam Op}ine Tuzlai izja{njavala se o volji njezinog supru`nikada vi{ak novca iz drugih poslova uloì unavedeni posao sa ORVI Tuzla (...) Naosnovu utisaka koje smo stekli krozpregovore sa gospo|om Kunosi}-Ferizovi},uvjerenja smo da je njena stvarna namjeraodugovla~enje partnerskog ugovora koji jezaklju~en sa Tehnopetrolom i ulaganjemne{to malo novca, kako bi u sudskomraskidu ugovora i namirenju {tete istisnuliORVI Tuzla, zaposjeli cijelu lokaciju ineoptere}eno je prodali nekome ko jezainteresovan“, navodi se u priop}enjuHIFA-e.

PRIJAVA DISCIPLINSKOM TU@ITELJUNo, kada smo kontaktirali odvjetnicu

Amilu Kunosi}-Ferizovi}, ona je tek kratkonegirala sve optu`be, demantiraju}i da je nabilo koji na~in bila u sukobu interesa, za {to,kako je kazala, posjeduje kompletnudokumentaciju. Predsjednik Regionalneadvokatske komore Tuzla BBahrija Dautovi}potvrdio je u kratkom razgovoru zaSlobodnu Bosnu da je protiv njegovekolegice Amile Kunosi}-Ferizovi} uloènaprijava. ““Ne mogu i ne èlim komentiratislu~aj, jer prijavu nisam vidio. Premazakonskoj proceduri, prijava protiv AmileKunosi}-Ferizovi} je proslije|ena disci -plinskom tuìocu“, kaè odvjetnik Dautovi}.On obja{njava da }e u narednoj fazi prijavaOrganizacije ratnih vojnih invalida Tuzla,zajedno s prilozima, biti upu}ena naizja{njenje odvjetnici Kunosi}-Ferizovi},nakon ~ega }e disciplinski tuìtelj procijenitiima li elemenata za podizanje optu`nice.Članovi Advokatske komora Federacije BiHse, me|utim, jo{ nisu oglasili o optu`bamakoje su iznesene protiv njihove predsjedniceAmile Kunosi}-Ferizovi}. �


PREDSJEDNICA FEDERALNE ADVOKATSKE KOMORE U SUKOBU INTERESA

Amila Kunosi}-Ferizovi} je na funkcijupredsjednice Advokatske komore Federa -cije BiH izabrana prije dvije godine, sasvimslu~ajno, “zahvaljuju}i“ ~injenici da jenjezin protukandidat bio odvjetnik FahrijaKarkin. Karkinova je kandidatura, naime,tada zasmetala nekim njegovim kolegama

koji su tako, glasaju}i protiv poznatogsarajevskog advokata sa dugogodi{njimiskustvom, izabrali gotovo posve nepozn -atu tuzlansku odvjetnicu, koja se spe -cijalizirala za oblast privrednog prava,odnosno, pruànje pravne pomo}i upostupku registracije poduze}a. �

KOLATERALNA [TETA

Amila Kunosić-Ferizović je za predsjednicu federalne Advokatskekomore izabrana umjesto FahrijeKarkina

NIHAD BUKVI], PREDSJEDNIK ORGANIZACIJE RVI TUZLA“Amilu Kunosi}-Ferizovi} je najvi{e pogodilo potpisivanje peticije protiv njenog izbora za glavnu tuzlansku tuìteljicu

�


Specijalne i paralelne veze RepublikeSrpske sa Srbijom, ~ini se, samo suprivatne veze MMilorada Dodika, koje

nisu zasnovane na principu pomo}i, niti naprincipu stru~nosti, nego na principukumovske, ro|a~ke i prijateljske veze. Ovihsu dana mnogi u Banjoj Luci {okiraninajnovijim primjerom koji po bahatosti idrskosti aktera skandala prema{uje ~ak isamog GGuillerma Corartea, {panskogparlamentarca koji u zemlji gdje je najniàzarada 400 eura kazao kako jedva pre -ìvljava s platom od 5.100 eura. Naime, uRepublici Srpskoj je praksa da se podokriljem specijalnih i paralelnih veza saSrbijom penzioneri iz raznih oblasti izSrbije po ugovorima zapo{ljavaju u RS-uza veoma visoke honorare. Ovakva jepraksa naro~ito izraèna u Klini~komcentru Banja Luka. Tako, umjesto da sveu~ini da zadrì doma}e ljekare koji dugi nizgodina rade u KC-u, Klini~ki centar ih seolako odri~e a po skupim ugovorimaangaìra penzionere iz Srbije, sve podkrinkom takozvane stru~ne pomo}i.Najnoviji i zaista skandalozan primjer jesteangaìranje doktora MMiloja Joksimovi}a,odn edavno penzionera sa Instituta zaneurohirurgiju iz Beograda. Valjda Joksi -movi} misli da nije dovoljno zaradio, pa jepotraìo veze sa kim drugim nego sapredsjednikom RS-a Miloradom Dodikom,koji naravno u ovom entitetu odlu~uje osvemu. Kako se na Institutu za neurohi -rurgiju u Beogradu pri~a, veza je uspo -stavljena preko nekada{njeg ko{arka{a asada prvog ~ovjeka beogradskog PartizanaPredraga Danilovi}a. Joksimovi}, ina~e,nema niti jednu akademsku titulu i samimtim ne moè biti uklju~en u sistemedukacije. Osim toga, Joksimovi} je umedicinskim krugovima poznat po svojojveoma ~udnoj naravi, u njegovoj mati~nojbeogradskoj ku}i kaù da je gotovo sasvima posva|an, ali i po jo{ ~udnijemizgledu. Rije~ je o hirurgu sa izrazito du-g om i neurednom sijedom bradom i kosom.Posebna pri~a su Joksimovi}evi higijenskistandardi. Sestre u {ok-sobi u Banjoj Lucibile su preneraène kada je jednom prili -kom Joksimovi} sterilnu gazu za previjanjerane, umjesto sterilnim instrumentom i

ruka vicama, uzeo golim rukama. Me|utim,sve to Miloradu Dodiku ne zna~i ni{ta jermora udovoljiti svom ko{arka{kom jaranuDa nilo vi}u. Iz Fonda zdravstvenog osigu -ranja Republike Srpske saznajemo da je sJo ksi movi}em potpisan najskuplji ugovorkoji je Fond zdravstva RS-a do sada potpisao.Naime, Joksimovi} za dva dana rada uBanjoj Luci zaradi vi{e od pet hiljada eura.Dakle, po drskosti je prevazi{ao {panskogposlanika a sve pod izgovorom pomo}i isaradnje. Stvar je jo{ bizarnija ako se zna daFond zdravstvenog osiguranja RepublikeSrpske ima potpisan ugovor o privremenimposlovima sa profesorom doktorom VVasomAntunovi}em, uglednim neurohirurgom iredovnim profesorom, o obavljanju povr e -menih poslova, po deset puta niòj cijeni.No, Antunovi}a se ne smije angaìratiotkako je u Banju Luku stigao Dodikov i

Danilovi}ev pulen. Na Neurolo{koj kliniciu Banjoj Luci se otvoreno govori da doktorOstoja Savi} namje{ta i vrbuje pacijente zaJoksimovi}a. Navodno, Ostoji}u nisu mrskini svima poznati prihodi sa strane. Ina~e umedijima u Republici Srpskoj ~esto segovori o tome da se na banjalu~koj Kliniciza neurohirurgiju radi u izuzetno te{kimuslovima. Upu}eni iz Klini~kog Centra uBanjoj Luci kaù da na~elnica neurohi -rurgije na sastancima s nadle`nima ve}duè vrijeme uporno traì vi{e od dvaoperativna dana sedmi~no, koliko sada imaKlinika za neurohirurgiju, kako bi doma}idoktori mogli vi{e da rade. Ali uzalud.Osoblje operacione sale posebno je iritiranotime {to zbog gostuju}ih doktora, kojidolaze po svoje masne honorare, morajuostajati na poslu cijeli dan do kasno uve~e,a ~esto raditi i u dane vikenda. �

SLOBODNA BOSNA I 30.8.2012. 27

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Umjesto da zapošljava mlade stručnjake, Fond zdravstvenog osiguranja RS-a u Banjoj Luci angažira rashodovane

hirurge-penzionere sa beogradskih klinika

Specijalne veze Milorada Dodika i Predraga Danilovića

S OVE STRANE DRINEPredrag Danilovi} i Biljana Boki},jedna od najbliìhsuradnica MiloradaDodika

Skandal:Skandal.qxd 29.8.2012 21:27 Page 27

Dosada{nji bilans afere Agroba n -ka, koja je zapanjila javnost ususjednoj dràvi zbog koli~ineukradenog novca, je dvadesetakuhap{enih na ~elu sa biv{im

predsjednikom Izvr{nog odbora “Agrob a -nke” DDu{anom Antoni}em i RRadoslavomSekuli}em, vlasnikom firme Habitfarm,koja je imala privilegiju da dobije i ne vratikredit vrijedan 50 miliona eura.

Antoni} je godinama unazad povla{t e -nim firmama odobravao milionske kreditebez adekvatnog obezbje|enja i tako doveobanku u situaciju da ima skoro 300 milionaeura odobrenih i ispla}enih kredita koji sudospjeli na naplatu, a koji ne mogu bitinapla}eni. Zalog za dobijanje povoljnihpozajmica bile su ro|a~ke, kumovske, pri-jateljske ili partijske veze, a pojedini direk-tori privatnih firmi kao garanciju dali sunjive zarasle u korov i ruinirane objekte.

Vlada Srbije je samo deset dana odformiranja otvorila ovu aferu. Kako na{ list


SRBIJA

Otvaranjem istrage o malverzacijama u “Agrobanci” i hapšenjem brojnih uglednih, donedavno nedodirljivih biznismena, u nemilosti nove srbijanske vlastinašli su se tajkuni koji su uz saglasnost ministara iz Vlade Borisa Tadića opljačkali300 miliona eura državnog novca; naša novinarka piše o detaljima najveće afere

postmiloševićevske Srbije i njenom kraku iz Republike Srpske

AFERA “AGROBANKA“: SJEÂ(FINANSIJSKIH) KNEZOVA

Pi{e: MIRHA DEDI]I DODIKOVE FIRMESE ZADU@IVALE KODAGROBANKEFirma Zekstra, koja sedovodi u vezu saMiloradom Dodikom,podigla je kredit od petmiliona eura u Agrobanci

ZGRADA AGROBANKE Menad`ment Agrobanke je ponalogu ministara iz Tadi}evevlade odobravao milionskekredite bez adekvatnogobezbje|enja


Agrobanka:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:38 Page 28

saznaje, srbijanska policija je jo{ prije dvijegodine provela istragu i imala dokaze onevi|enoj plja~ki, ali svi dokazi su dràni uladicama i kori{teni su samo za me| usobnoucjenjivanje. To je razlog {to se sadame|usobno sumnji~e mnogi visok opozici -onirani funkcioneri iz pro{le garniturevlasti, od direktora policije MMilorada Veljo -vi}a, ~ija se smjena ovih dana o~e kuje, dospecijalnog tuìoca za organizovani krimi-nal MMiljka Radisavljevi}a.

VUÎ] IDE DO KRAJAAleksandar Vu~i} je srbijanskoj javnos-

ti obe}ao da }e istraga pokazati ko je pravi{ef ove mafije, odnosno ko stoji iza najve}edràvne plja~ke banke u istoriji Srbije.Izvori bliski istrazi tvrde da je doju~era{njipremijer i ministar finansija MMirkoCvetkovi} morao znati za ove finansijskemalverzacije. Zbog toga operativci policijedanono}no pod prismotrom drè MirkaCvetkovi}a i njegovog najblièg saradnikaZvonka Nikezi}a i pitanje je dana kada }enjih dvojica biti privedeni na informativnirazgovor kako bi objasnili svoju ulogu uplja~ki 300 miliona eura. Dosada{nja istragapokazuje da je kriminal u Agrobanci imao~vrsto politi~ko pokri}e. Vlasnik Habitf a -rma Radoslav Lale Sekuli} tvrdi da je sveradio u “dogovoru s drugovima” i da supreko njega izvla~ene pare za “specijalnepotrebe” te da je dobar dio pokradenih paradavao funkcionerima SPS-a!

Zbog opstrukcija ljudi koji su bliskivlasti i koji su umije{ani u ovu kra|u, istra-

ga afere Agrobanka ne ide tempom kojim jeplanirano. Zbog toga je po nare|enju prvogpotpredsjednika vlade Aleksandra Vu~i}aformiran tro~lani tim koji dano no}no voditu istragu i ima zadatak da otkrije sve detal-je o plja~ki vi{e od 300 miliona euradràvnih para. Vu~i} je, kako saznajemo,odlu~an da taj slu~aj istjera do kraja i ne}eni da ~uje za bilo kakve pogodbe i dogov-ore. Po njegovom nalogu bi}e saslu{anovi{e od 70 biznismena i politi~ara, a me|unjima i najve}i tajkuni u Srbiji!

I premijer i ministar policije IIvica Da~i}kaè da u istrazi o Agrobanci ne}e bitiza{ti}enih: ““Istraga }e biti obimna i duga, imoè da ide dokle god ho}e. Nemaograni~enja. Ko god je kriv, mora da odgo-vara, i tu nema nikakve dileme. Mogu dabudu bliski kome god ho}ete, to je sasvimsvejedno.“

Kada je prekaljenom biznismenu Rad o -slavu Laletu Sekuli}u, koji je pod istra gom

zbog sumnje da je oplja~kao desetine mil-iona eura, dojavljeno da bi mogao da budeuhap{en, on je odmah poku{ao da pobjegneu Republiku Srpsku. Me|utim, srbijanskapolicija ga je zaustavila prije granice i vrati-la nazad. Kako saznajemo, Sekuli} je podvelikim pritiscima da otkrije s kim je dijeliosilne milione koje je nezakonito izvukao izAgrobanke.

Zanimljivo je da je i biv{i predsjednikIO Agrobanke DDu{an Antoni} nakondojave da }e biti uhap{en pobjegao uRepubliku Srpsku. U Bijeljini su gaprona{li pripadnici tajne policije RS-a i udogovoru sa srbijanskim kolegama spro-veli do granice.

Njihov bijeg u Republiku Srpsku nijebio slu~ajan. Agrobanka ima svoju “eksp o -zituru” u RS-u, koja je otvorena prije godi -nu dana i koja je, pokaza}e to istraga,funkcionisala na sli~an na~in kao i beograd-ska centrala. Za prvog direktora Agrobanke


AFERA SVIH SRPSKIH AFERA

Pod istragom Mirko Cvetkovi}, biv{i premijer Srbije, i Milorad Veljovi}, direktor srbijanske policije, koji su

znali za kra|u u Agrobanci

VUÎ] I NIKOLI]OTVARAJUAFERU DOKRAJANova srbijanska vlasttvrdi da }e istragapokazati ko stoji izanajve}e dràvneplja~ke banke u istoriji Srbije

VUÎ] I NIKOLI]OTVARAJUAFERU DOKRAJANova srbijanska vlasttvrdi da }e istragapokazati ko stoji izanajve}e dràvneplja~ke banke u istoriji Srbije

��


RS-a AAleksandar Dòmbi} je postavio svogbadù AAleksandra Ljuboju.

Upu}eni izvori tvrde da nedavnu posjetuMilorada Dodika Tomislavu Nikoli}u trebaposmatrati u svjetlu afere Agrobanka. Naime,Dodik odlu~uje da posjeti zvani~ni Beogradta~no u vrijeme kada prvi saradnik predsjed-nika Nikoli}a, potpredsjednik Vla de SrbijeVu~i} otvara aferu Agrobanka. Kod Nikoli}aDodik traì {to hitnije “definisanje jasnihpoliti~kih ciljeva srpskog naroda u cjelini” ivelikodu{no nudi da obnovi vilu Srpskepravoslavne crkve na Dedinju. Me|utim,premijer Ivica Da~i} odbacuje njegovu “ini-cijativu” kao nepotrebnu! Upu}enima u pri-like bila je jasna Da~i}eva poruka Dodiku.Samo nekoliko dana kasnije objavljeno je daje korisnik kredita Agrobanke bila firma iZekstra ~iji je vlasnik DDragan \uri}, pred-sjednik FK Partizan. Me|utim, niti jedanmedij iz RS-a nije doveo u vezu Zekstru iMilorada Dodika, ~iji je on, prema tvrdnjiupu}enih, ve}inski vlasnik.

Uz ime Dragana \uri}a, predsjednikaFK Partizan, povremeno se dodaje i epitet

“kontroverzni biznismen“, najvi{e zbogsumnji u legalnost kapitala kojim je stvoriosvoju imperiju. \uri}, koji je rodom izDervente, pominje se u mnogim poslovimas Miloradom Dodikom, predsjednikomRepublike Srpske. Pod lupom javnostipovremeno je i ~injenica da je \uri} nemalibroj firmi u Srbiji i BiH kupio u privatizaci-ji. On je sam tvrdio da novac poti~e izprofi ta Zekstre, a oni sumnji~aviji odgovar-ali su da “tog novca u tekstilu nema“.Zekstra je vlasnik novosadskog Noviteta,beogradskih knjiàrskih preduze}a [umadi-ja i Savremena, kao i izdava~kog preduze}aNolit. Na \uri}a se vodi i Veterinarskizavod “Zemun“, fabrika jestivog ulja uGradi{tu, beogradska Optika, dok je saDeltom “kupio” i banjalu~ku Bosku.Zekstra je generalni zastupnik brendovaDiesel, Max Mara, Max&Co i Weekend.\uri} je vlasnik desetine prodajnih objeka-ta po Srbiji i Republici Srpskoj.

Za vrijeme svog prvog mandata Dodikje postao suvlasnik “Agroprom banke“,kupuju}i tridesetak procenata dràvnogkapitala. Nakon toga, ova banka postala jedio Nove banke, {to zna~i da je njen suvlas-nik Dodik. Aktuelni predsjednik RS-a je uto vrijeme postao i suvlasnik beogradskefirme Zekstra, zajedno sa Draganom\uri}em. Zekstra potom postaje vlasnik

robne ku}e “Boska“ u centru Banja Luke.Me|utim, upu}eni u prilike smatraju da jestvarni vlasnik Zekstre zapravo Dodik.

Na{ dobro upu}eni beogradski izvortvrdi da je Dodik postavio \uri}a na ~eloFK Partizan u oktobru 2008. godine, ali i damu je Dodik pomogao u dobijanju kreditaza otvaranje firme Zekstra renta car i taksislu`be u Beogradu. Krediti su, navodno,

dobijeni bez kamate, a dio novca nikad nijevra}en. Kada se ovome doda da jeInvesticiono-razvojna banka RS-a otkupilai 15 miliona KM obveznica, koje je emito-vala robna ku}a Boska iz Banje Luke u sas-tavu Zekstre (~iji je vlasnik navodno\uri}), slika o vezi Dodika i \uri}a posta-je kompletnija.

VOJIN LAZAREVI] ZAGRABIO 15 MILIONA EURA

Da je sveobuhvatna beogradska istragaoko malverzacija u Agrobanci uzdrmalakrugove bliske Dodiku, pokazuje i prvaposjeta premijera Aleksandra Dòmbi}a sr -bijanskom premijeru Ivici Da~i}u po -~etkom nedjelje. U banjalu~kim krugovimabliskim Vladi RS-a Dòmbi}eva posjeta


SRBIJA

TOMINO KANABE: Posjetu Milorada Dodika TomislavuNikoliću treba posmatrati u svjetlu afere Agrobanka.Naime, Dodik odlučuje da posjeti zvanični Beogradtačno u vrijeme kada Vučić otvara aferu Agrobanka

SASTANAK DVAPREMIJERA

Glavni razlogposjete Aleksandra

Dòmbi}a premijeruIvici Da~i}u bila je

afera Agrobanka

DODIKOV KONTROVERZNI BIZNISMEN Uz ime Dragana \uri}a, predsjednika FK Partizan, povremeno se dodaje i epitet “kontroverznibiznismen“, zbog sumnji u porijeklo kapitala kojim je stvorio svoju imperiju

�


tuma~i se kao poku{aj “va|enja” iz nov o -nastale situacije.

Dòmbi}, koji je upu}en u sve finansij -ske tokove u RS-u, morao je znati {ta se svede{avalo u Agrobanci RS-a. Zvani~nici RS-a jo{ se nisu izjasnili {ta je bilo od novcaupla}enog za osnivanje Agrobanke RS-a,pri ~emu je IRB RS-a uplatio ~etiri milionaKM, a beogradska Agrobanka 16 milionaKM. Dòmbi} je u me|uvremenu svogbadù premjestio u UniCredit banku.

Milionske kredite pod sumnjivimuslovima od Agrobanke, ~iji su ~elnicipohap{eni, dobile su ~ak 92 firme u Srbiji.

Dugove Agrobanci, uslijed neadekvatneprocjene rizika, ostavile su i Rudnap grupa iRudnap grupa Minel kotlogradnja, ~iji jevlasnik VVojin Lazarevi}, tajkun poznat potrgovini struje sa Elektroprivredom BiH.Vojin Lazarevi} i VVuk Hamovi}, tada{njisuvlasnici firme EFT i dugogo di{nji trgovcienergentima, prije osam godina saslu{avanisu pred anketnim odborom Skup{tine Srbijejer su navodno budèt Srbije o{tetili za 15miliona maraka nelegalnim poslovanjem.Krivi~nu prijavu protiv ovog dvojca tada jepodnio Aleksandar Vu~i}.

Me|utim, tokom istrage ~lanovi odboraostali su podijeljeni oko “postojanja krivi -ce”. Lazarevi} je bio dugogodi{nji finasijerTadi}eve Demokratske stranke i DPS-aMila \ukanovi}a. Agrobanka od Lazarev i -}eve firme “Rudnap” potraùje oko 10 mili -ona eura, a pet miliona eura banci dugujenjegova firma “Minel kotlogradnja”.

KO SU PLJA^KA[I BANKE?Slavoljub Kori}anac, biv{i zamjenik

predsjednika Izvr{nog odbora Agrobankekoji je pro{le nedjelje uhap{en, bi}e, kakosaznajemo, svjedok saradnik u istrazi

najve}e dràvne plja~ke banke. On bi mo -gao da otkrije ko je naredio i organizovaoplja~ku ~ak 300 miliona eura! Za sada jejasno da ~itava akcija nije mogla da se uradibez odobrenja nekoga iz vrha dràve.

Kako saznajemo, u aferi Agrobanka bi}eutvr|ena i puna istina o tajnoj kupoviniPolitike i Novosti. Aleksandar Vu~i} jerekao da iza te operacije stoji firmaFarmakom {aba~kog biznismena MMiroslavaBogi}evi}a, koji je i sam bio korisnik deseti-na miliona kredita podignutih u Agrobanci.On je nedavno dospio u ìù interesovanjajavnosti zbog sumnji da je od njema~kogkoncerna VAZ kupio 50 odsto kapitala“Politike”, iako je u nekoliko navrata tonegirao. Sam Bogi}evi} je priznao premi-jeru Da~i}u da je li~no stajao iza kupovinePolitike i poku{aja preuzimanja Novosti.

Bogi}evi} je prije nekoliko mje seci poku{aoda se vrati na ~elo FK Partizana, me|utimtome se o{tro suprotstavio Dragan \uri}, alii predsjednik Sportskog dru{tva PartizanDu{ko Vujo{ evi}, koji je rekao da ne mogu“ulica ili stranka (misle}i na Tadi}evuDemo kratsku stranku) da vode klub”.Odgovor je stigao u Novom magazinu, ~ijije Bogi}evi} vlasnik. Ovaj list je pisao da\uri}a od smjene {tite navija~ka grupaAlkatraz, te MMarko Mi{kovi} i njegov otacMiroslav, te Milorad Dodik, po~asni pred-sjednik FK Partizan.

Firme Rudnap grupa Vojina Lazar evi}a,Farmakom Miroslava Bogi}evi}a i ZekstraDragana \uri}a, samo su neke koje }eobuhvatiti istraga zbog toga {to su navodnobez odgovaraju}eg obezbje|enja dobilekredit od Agrobanke, a jo{ nisu vratilepozajmljeni novac.

Vi{emilionske kredite od Agrobanke,kako saznajemo, podigla je i firma Lutra,~iji je vlasnik DDu{an Mihajlovi}, biv{imini star MUP-a Srbije, kao i modna ku}aNikolas, u vlasni{tvu BBoìdara Anti}a,biv{eg Karadì}evog ministra privrede.Boìdar Anti} je, kako saznajemo, u pri-jateljskim vezama s Miloradom Dodikom.Anti} je dio svojih prostorija u centralifirme na Dor}olu ustupio firmi dr. NNenadaKecmanovi}a, Dodikovog vi{egodi{njegsavjetnika.

Tokom dosada{nje istrage utvr|eno jeda su postojale jake veze oko sumnjivihtransakcija izme|u Srbije i RepublikeSrpske. Nakon najave Aleksandra Vu~i}ada }e sada{nja Vlada Srbije u}i u ozbiljanobra~un s kriminalom i korupcijom, pret-postavlja se da }e jedan broj tajkuna izSrbije poku{ati prebaciti svoje “poslove“ uRepubliku Srpsku. Bi}e zanimljivo pratitikojem Tadi}evom tajkunu }e Dodik pruìtiuto~i{te u Republici Srpskoj. �


AFERA SVIH SRPSKIH AFERA

Do sada je zbog malverzacija uAgrobanci uhap{eno 19 osoba, a najpoz-natije ime u javnosti me|u uhap{enimasvakako je Radoslav Sekuli} zvani Lale,vlasnik Habitfarma. On je poslovnu imperi-ju po~eo graditi devedesetih godina, u vri-jeme reìma Slobodana Milo{evi}a.Sekuli} je bio direktor konfekcije Javor izIvanjice, a tokom devedesetih, prije nego{to }e na tu funkciju do}i Mihalj Kertes,bio je i direktor Savezne uprave carina,kao i savjetnik jugoslovenskog premijeraRadoja Konti}a. Vezuju ga sa Socija -

listi~kom partijom Srbije koja je od 2008.ponovo na vlasti. Zajedni~ko ve}ini njego-vih firmi je to {to su bile ili u postupkuste~aja ili likvidacije. Ve}i dio pozajmljenognovca Sekuli} je izvla~io na bankovnera~une na Djevi~anskim ostrvima, Kipru i[vajcarskoj.

Zaplijenjena je dokumentacija iz kojese vidi kako su odobravani nezakonitikrediti i kako je novac prebacivan, aSekuli} je, kako saznajemo, istra`nimorganima obe}ao da }e sara|ivati i otkritipo ~ijem nalogu je izvla~io novac. �

SEKULI] OTKRIVA NALOGODAVCE

Desetine miliona iz Agrobankezavršile na Djevičanskim ostrvima

LJUBIM RUKE Milorad Dodik jevelikodu{no ponudio da obnovi vilu Srpskepravoslavne crkve na Dedinju



VLAK BEZ VOZNOG REDA

Općinski sud u Sarajevu donio je prošle nedjelje presudu prema kojoj suŽeljeznice FBiH austrijskoj kompaniji Team System Inficom Services dužne

isplatiti 2,6 miliona eura sa zateznom kamatom, koja iznosi blizu milion eura,zbog kršenja ugovora o otkupu tehničke dokumentacije projekta izgradnje

telekomunikacijske mreže na postojećoj željezničkoj infrastrukturi. Naš novinarotkriva kako je austrijska kompanija do projekta došla “otkupom“ tri lokalne

firme čiji suosnivači nikada nisu isplaćeni za prenos svojih osnivačkih prava naTeam System

Fazla:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 22:45 Page 32


@ELJEZNICE FBiH IZGUBILE SPOR S AUSTRIJSKOM FIRMOM

OPTI^KA VARKA TE[KASEDAM MILIONA MARAKAKako je biv{a “uskotra~na“ èljezni~ka mafija iz vlasti,Brankovi}, Dùmhur, [e}kanovi}, o{tetila budèt za

3,5 miliona eura



Op}inski sud u Sarajevu donio jepresudu prema kojoj su @elezniceFederacije BiH austrijskoj kom -paniji Team System InficomServices du`ne isplatiti 2,6

miliona eura sa zateznom kamatom kojaiznosi blizu milion eura. Austrijski TeamSystem u aprilu pro{le godine Op}inskomsudu u Sarajevu podnio je tu`bu zbognepo{tivanja ugovora koji je @eljeznicaFBiH sa ovom kompanijom potpisalakrajem februara 2009. godine, a rije~ je ootkupu tehni~ke dokumentacije za projekatizgradnje telekomunikacijske mreè napostoje}oj èljezni~koj infrastrukturi u BiHu dijelu koji se odnosi na èljezni~kuinfrastrukturu u FBiH. Najve}u odgovor -nost za (ne)planirani gubitak 3,5 milionaeura snosi biv{i direktor @eljeznica FBiH,ministar prometa i komunikacija u VladiFBiH i biv{i premijer FBiH NNedàdBrankovi}, koji je bio o svemu urednoinformisan i upoznat.

GRE[KA U (TELE)KOMUNIKACIJIIdeja da se postoje}a èljezni~ka

infrastruktura u BiH iskoristi za polaganjeopti~kog kabla i tako telekomunikacijskiuveè kompletan prostor BiH javila se1997. godine, kada je njema~ka kompanijaSiemens organizovala susret rukovode}ihljudi èljeznica BiH, HB-a i RS-a uMakarskoj. Tada je dogovoreno da ruk o -vode}i ljudi tada{njih triju kompanijaosnuju tri firme na koje }e prenijeti pravapolaganja opti~kog kabla. Tako je 2000.godine u Sarajevu osnovan Bos-link, uBanjoj Luci Logos-link i Kristal-link uČapljini. Kako u to vrijeme nije biodonesen zakon o sukobu interesa, osniva~ispomenutih kompanija bili su IIvanKnezovi}, biv{i direktor @eljeznica HB,Faruk Čur~i}, biv{i direktor èljezni~kejavne korporacije BiH, DDim{o Todorovi},biv{i izvr{ni direktor infrastrukture@eljeznica RS-a, njegov kolega NNinoslavLu~i}, biv{i izvr{ni direktor za infras t -rukturu @eljeznica FBiH, te HHajrudinTopi}, MMashar Jahi}, RRade Te{i}, FFadil]erimagi} i AAhmed @ili}.

Nakon osnivanja, spomenute kompanijeangaòvale su ~etrdesetak eksperata zaizradu projekta okosnice telekomunika -cijske mreè, fiber opti~kog sistema itransmisionih sistema. Vrijednost tog poslaprocijenjena je na oko dva miliona KM, apojedini osniva~i spomenutih kompanija,kakav je i advokat Ahmed @ili}, nikada nisudobili odgovor na pitanje da li je saekspertima koji su radili na izradi projektazaklju~en bilo kakav ugovor kojim sudefinisana uzajamna prava i obaveze,


VLAK BEZ VOZNOG REDA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

SNAGA, SNAGA I MO]Nedàd Brankovi}, biv{i direktor @eljeznica FBiH, ministar prometa i komunikacija i biv{i premijer, odgovoran je za finansijski kolaps èljeznica

SKUPA OSTAV[TINA

Biv{i direktor@eljeznica FBiHNarcis Dùmhur

potpisnik jeugovora saaustrijskom

firmom TeamSystem


odnosno da li su ti ljudi bili pla}eni za svojrad. Umjesto odgovora, @ili} je obavIje{tenda su krajem marta 2004. godine sve trikompanije Bos-link, Logos-link i Kristal-lik sa austrijskim Team Systemom potpisaliugovor o prenosu svih prava i obaveza.Konkretno, ugovor izme|u Team System iLogos-linka iz Banje Luke zaklju~en je 31.marta 2004. u Samoboru i ovjeren je kodjavnih bilje`nika GGordane Frkovi} i LLjubiceJoìnec. Istog dana zaklju~eni su ugovori isa druge dvije kompanije, a {est suosniva~aovlastili su Team System da u njihovo imeponudi prodaju vlasni~kog udjela, {to TeamSystem nikada nije u~inio.

Navodno, ta austrijska kompanija jeisplatila autore koji su radili na projektu inastavila je pregovore sa nadle`nimentitetskim ministarstvima i èljeznicama oprodaji projekta izgradnje telekom unika -cijske mreè na postoje}oj èljezni ~kojinfrastrukturi u BiH.

BORBA ZA NASLIJE\E@eljeznice FBiH ugovor o otkupu

tehni~ke dokumentacije za projekatizgradnje telekomunikacijske mreè napostoje}oj èljezni~koj infrastrukturi uFBiH sa Team Systemom potpisale sukrajem februara 2009. godine, a do krajagodine toj austrijskoj firmi trebalo je bitiispla}eno 2,6 miliona eura, {to nikada nije

ura|eno. Predstavnici kompanije TeamSystem godinama su bezuspje{no poku{a -vali da naplate dug uz nagodbu. Svipoku{aji jednostavno su ignorisani, a ospornom dugu bili su blagovremenoinformisani i biv{i i sada{nji premijer FBiHMustafa Mujezinovi} i NNermin Nik{i} kao iUprava @eljeznica FBiH. I dok su preds a -vnici Team Systema pregovarali sa nadle -`nim ministarstvima, entitetskim vladama ièljezni~kim upravama, {est suosniva~a,Knezovi}, ]erimagi}, ]ur~i}, Troki} iTopi}, dali su punomo} suosniva~u iadvokatu Ahmedu @ili}u da ih zastupa.Obra}aju}i se tada{njem premijeru FBiHNedàdu Brankovi}u, dopremijeru VVjeko -slavu Bevandi i ministru prometa i komu -nikacija NNailu [e}kanovi}u, po~etkomseptembra 2008. godine @ili} je naveo da{est osniva~a i suvlasnika nikada nisudobili niti jednu marku po osnovu prenosaprava i otkupa, odnosno preuzi manjatehni~ke dokumentacije za realizacijuprojekta Team Systema. U brojnim obra -}anjima premijeru Brankovi}u, mini stru

[e}kanovi}u i biv{em direktoru @elj eznicaFBiH NNarcisu Dùmhuru, advokat @ili} jepredlagao da se Team Systemu naloìzaklju~ivanje ugovora sa {est suosniva~a oprenosu njihovih osni va~kih prava i da se ueventualnu reali zaciju proje kta krene teknakon izmirenja ugovorenih obaveza.“Ukoliko Team Sys tem, even tualno, imaugovore na osnovu kojih je nekoj ‘ov -la{tenoj’ pravnoj ili fizi~koj osobi izmirioobaveze i prema {est suosniva~a, neka namse isti ugovor dostavi kako bi prednadle`nim tuìla{tvom i sudom nastavili‘razgovor’ sa tom ovla {tenom pravnom ilifizi~kom osobom zbog prevare i zlou p -otrebe“, stoji, izme|u ostalog, u jednom odmnogobrojnih pisama koje je advokat @ili}uputio na spomenute adrese. Advokat @ili}i petorica suosniva~a na svoje urgencije,àlbe i pisma nikada nisu dobili odgovor nipremijera Branko vi}a, ni ministra [e} -kanovi}a, ni Uprave @eljeznica FBiH. Apored ovog, nadle`no tuìla{tvo ima jo{sedam miliona razloga da o ovom slu~ajuotvori zvani~nu istragu. �


@ELJEZNICE FBiH IZGUBILE SPOR S AUSTRIJSKOM FIRMOM

Posebno zanimljiv bio je status jednogod suosniva~a Ninoslava Lu~i}a u ~itavojrealizaciji projekta. Naime, Luci} je bio jedanod osniva~a firmi Bos-Link i Opto-Link iistovremeno je bio ovla{ten prego vara~ zaotkup prava kada je kao ~lan pregovara~kogtima vodio pregovore ispred @eljeznica FBiH

sa Team Syste mom, ~ak i o prodaju svojihprava u spomenutim firmama. Osim toga,Ninoslav Luci} bio je i izvjestilac predNadzornim odborom i Upravom @eljeznicaFBiH vezano za realizaciju projekta izgr a -dnje telekomunikacijske mreè na pos -toje}oj èljezni~koj infrastrukturi. �

SAM SVOJ MAJSTOR

Ko je Ninoslav Lučić, aktivnisuvlasnik i izvjestilac

PISMA BEZ ODGOVORAJedno od brojnih pisama upu}eno na adresetada{njeg premijera Nedàda Brankovi}a iministra Naila [e}kanovi}a



PORAZ PRAVNOG NASILJA

UKR[TENI ARGUMETNIRasprava na Ustavnom sudu pokazala je da

SDP-ovi pravni argumenti stoje na staklenim nogama

Asim novi:TEKST osnova.qxd 30.8.2012 2:01 Page 36

Napokon je zaustavljeno pravnonasilje nove parlamentarne ve}i -ne u Federaciji BiH: na dvo -dnevnom zasjedanju Ustavni sudFederacije BiH donio je dvije

va`ne presude, ~iji je glavni smisao za{titaustavnog poretka, demokratije i vladavinezakona, ali i za{tita digniteta dvije va`nefederalne institucije - Parlamenta i pre d -sjednika Federacije BiH.

PONI[TEN IZBOR [KALJI]A I VIDOVI]AU najkra}em, Ustavni sud je poni{tio

izbor novog rukovodstva ParlamentaFederacije BiH, FFehima [kalji}a iz SBB-a iTome Vidovi}a iz SDP-a, koji su izabranisuprotno odredbama Poslovnika o radu, iproglasio nevaè}im sve odluke usvojene u

federalnom Parlamentu pod nelegalnimpredsjedavanjem [kalji}a i Vidovi}a.

RASPAD NOVE PARLAMENTARNE VE]INE

Tako|er, Ustavni sud je nedvojbeno staoiza odluke predsjednika Federacije BiH@ivka Budimira o razrje{enju federalnogministra DDesnice Radivojevi}a. Odluka osmjeni ministra Radivojevi}a primjenjivat}e se sve dok Ustavni sud (eventualno) neodlu~i druk~ije, a to istovremeno zna~i da sususpendirane i sve odluke federalne Vladeusvojene uz podr{ku smijenjenog ministraRadivoj evi}a.

Nakon ovako sro~enih presuda Ustav -nog suda FBiH, politi~ka slika u FederacijiBiH puno jer bistrija i jasnija. Novaparlamentarna ve}ina (SDP, SBB, HDZ iHDZ 1990) nakon pretrpljenog debakla,te{ko }e ostati na okupu, a pogotovo }e sete{ko usuditi na neku sli~nu politi~ku

avanturu. Postoje}a ravnoteà politi~kenemo}i, uspostavljena izme|u dva bloka,vjerovatno }e potrajati jo{ nekolikomjeseci. Novu politi~ku dinamiku mogli biunijeti tek rezultati lokalnih izbora na kojim}e se, uz izbor lokalne vlasti, testirati ipodr{ka bira~a svakoj partiji ponaosob.

Istina, nova parlamentarna ve}ina moèu ponovljenoj proceduri ponovo iniciratismjenu legalnog rukovodstva federalnogParlamenta (ZZvizdi}a i PPrimorca), ali jeposve izvjesno da ni na koji na~in ne moèpromijeniti postoje}i raspored snaga uizvr{noj vlasti. Stranke nove parlamentarneve}ine s tom su se ~injenicom pomirileonog trenutka kada nisu uspjele prikupitidovoljan broj glasova federalnih zastupnikaza smjenu predsjednika Budimira. Od tadasu sve planove vezale za federalnogministra Desnicu Radivojevi}a, ~iji biostanak u federalnoj Vladi donio prevaguSDP-ovim ministrima nad blokomministara iz SDA, HSP-a i NS Radom zaboljitak. Prema ranije utvr|enom planu,ministri iz SDP-a, potpomognuti ministromRadivojevi}em, namjeravali su potpunopreuzeti vlast i s novim koalicionimpartnerima zagospodariti nad klju~nimekonomskim resursima Federacije BiH. Tristranke, SDA, HSP i NS Radom za bolji -tak, i dalje bi formalno zadràle ministarskepozicije u Vladi FBiH, no ministri iz ovihpartija bili bi potpuno marginalizirani.

Taj je plan definitivno pokopan odlu -kom Ustavnog suda Federacije BiH kojomje potvr|ena Budimirova smjena ministraRadivojevi}a.

Tom je odlukom najvi{e pogo|enapartija FFahrudina Radon~i}a (SBB) koja sena{la u politi~ki nedefiniranom prostoruizme|u opozicije i pozicije: definitivno jejasno da SBB nije lider opozicije, ali je istotako jasno da SBB nije ni partija na vlasti!

Sumnjamo da }e Radon~i} jo{ dugoostati u tom nedefiniranom prostoru istatusu... �


POLITI^KE POSLJEDICE PRAVNIH PRESUDA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Ustavni sud Federacije BiH napokon je zaustaviopravno nasilje SDP-a koje je Federaciju BiH vodilo u

anarhiju i politički haos

POLITI^KI DEBAKL SDP-ovih

JURI[NIKA Ho}e li nova parlamentarna ve}ina

ostati na okupu?

Asim novi:TEKST osnova.qxd 30.8.2012 2:03 Page 37

Da BBiljana Boki} i PPero Simi},savjetnici predsjednika RS-aMilorada Dodika, vedre i obla~ena medijskoj sceni RepublikeSrpske, pokazalo se krajem

pro{le nedjelje kada je ovaj dvojac smijenioStojadina Kneèvi}a, generalnog direktoraSRNE, ina~e ~lana bijeljinskog odboraSNSD-a.

Ovo nije prvi put da Boki}eva i Simi},pozivaju}i se na odluke svoga {efaMilorada Dodika, postavljaju i smjenjujusebi lojalne urednike medija. U ovomslu~aju ova dva medijska savjetnikapredsjednika RS-a, to su u~inili prekonajbliìh prijatelja i ro|aka koje su navrijeme instalirali na visoke pozicije.

Stojadina Kneèvi}a je smijenioNadzorni odbor Agencije SRNA, a zavr{ioca du`nosti postavio JJovu Labusa,dosada{njeg direktora marketinga, ina~edugogodi{njeg policajca iz Rijeke. Upu}eniizvori tvrde da je smjena izvr{ena neza-konito, da nije razmatrana na sjednici VladeRS-a, kako je to u medijima predstavljeno,jer s tom odlukom nije upoznata ve}inaministara ovog entiteta.

Predsjednik Nadzornog odbora SRNEje Boki}kin vrlo blizak ro|ak TTihomirKuduz, direktor podruma pi}a manastiraTvrdo{, a ~lanovi su JJovica Cvetkovi},direktor Biblioteke u Bijeljini i ~lanaIzvr{nog odbora SNSD-a, kojeg je na tomjesto postavio Pero Simi}. Tre}i ~lanNadzornog odbora je DDalibor \eki}, neka-da{nji {ef marketinga propalog medijskogprojekta SNSD-a, dnevnog lista Fokus.Ovaj list ve} tri mjeseca ne izlazi, a njegovvlasnik ZZoran [arenac je zaposlenima ostaoduàn {est plata. \eki} i [arenac su tvrdilida iza projekta Fokus stoji AAleksandarDòmbi}, premijer RS-a.

Pored generalnog direktora smijenjenaje i {efica dopisni{tva iz Bijeljine LLjerkaBjelica.

Upu}eni tvrde da iza ovog pu~a stojiglavna i odgovorna urednica ove agencijeMilica Dèpina. Ona je prije godinu dana

postavljena na ovu poziciju, ali ne zbogprofesionalnih razloga ve} isklju~ivo zbogtoga {to je Dèpina zaljubljenica u lik idjelo Milorada Dodika, {to joj je bilanajva`nija referenca za uredni~ko mjesto.Po svim ostalim kriterijima, ona ne bimogla da postane v.d. glavnog i odgovo -rnog urednika, jer ih, jednostavno, neispunjava. Za Dèpinin novinarski uspon,kako tvrde izvori iz agencije, najvi{e jezaslu`na VVera Saji}, {ef Biroa za odnose sjavno{}u Vlade RS-a. Dèpina je na ovojfunkciji trebalo da ostane kao v.d. dvamjeseca, ali, kako se ~ini, {efova}e duèvrijeme, jer je Komisija za izbor direktora iglavnog i odgovornog urednika SRNE,koju je odredio Nadzorni odbor, u aprilupro{le godine kao nepotpune odbacila svedospjele prijave.

Kao jedan od glavnih uzroka Kneè -vi}eve smjene pominje se njegov sukob saglavnom i odgovornom urednicom Agen -cije Milicom Dèpinom. Ona je nedavnosvojim najbliìm saradnicima kazala da jojje jo{ {est ljudi iz ove agencije stalo na ùlji da }e i njih “pomesti”.

Me|utim, kako na{ dobro upu}eni izvornavodi, Dèpina je samo eksponent medij -skog klana u Vladi RS-a koji donosikadrovske odluke. U njemu su, poredBoki}ke i Simi}a, nalazi i @@eljka Drag i -~evi}, {efica kabineta Aleksandra Dòm -bi}a, i VVera Saji}, {efica Vladinog biroa zaodnose sa javno{}u.

Iza èstoke borbe za premo} u ovojagenciji koja se finansira iz budèta RS-akriju se finansijski interesi. Upu}eni po -minju mahinacije sa kupovinom poslovnogprostora u Banjoj Luci kada je ukradenooko stotinu hiljada KM.

U vrijeme kada su u Nadzornom odboruove agencije bili SSini{a Kurte{ iz Trebinjai Vera Saji}, kupljen je poslovni prostor uBanjoj Luci za dopisni{tvo SRNE.

Nadzorni odbor je odlu~io da kupinekoliko poslovnih prostora u zgradi kojase nalazi stotinjak metara od zgrade VladeRS-a. Me|utim, MUP RS-a je dobioanonimnu dojavu da je ta transakcijasumnjiva jer postoji zna~ajna razlika upla}enoj cijeni i stvarnoj vrijednosti imo -vine. Poslovni prostor je, prema na{emizvoru, pla}en sto hiljada KM vi{e nego {tovrijedi. Nakon intervencije iz vrha vlastiMUP RS-a je tada zaustavio istragu protiv~lanova tada{njeg nadzornog odbora koji suu~estvovali u kupovini.

Zanimljivo da Specijalno tuìla{tvo, kaoni Okru`no tuìla{tvo u Bijeljini, ni Centarjavne bezbjednosti u Bijeljini nisu reagovalina to {to su ~lanovi Nadzornog odboraSRNE u martu 2008. godine, suprotnozakonu i statutu, sami sebi podigli naknadusa 400 KM, koliko je bilo propisanoodlukom Vlade RS-a, na 800 KM.

Njih troje su zloupotrebom slu`benogpoloàja na taj na~in stekli oko 40 hiljadaKM. �


MEDIJSKI LOBISTI U RS-u

Pi{e: MIRHA DEDI]

Smjena direktora SRNE Stojadina Kneževića pokazala je da u Vladi RS-a postoje uticajni moćnici koji krijući se ispod kaputa Milorada

Dodika vedre i oblače medijskom scenom Republike Srpske

Biljana Boki} i Pero Simi} na nezakonitna~in smijenili direktora SRNE

TRI DAME KOJE GOSPODARE MEDIJSKOM SCENOM RS-aBiljana Boki}, @eljka Dragi~evi} i Vera Saji}

Srna:TEKST osnova.qxd 30.8.2012 1:45 Page 38


“Napravi}u smjenu generacija i umjestokonvertita i metuzalema koji drè svekonce u rukama ve} tri decenije, pruìtipriliku mladim i obrazovanim ljudima. Jasam nestrana~ka li~nost, nikada nisam bio~lan nijedne partije i ako me izaberu zana~elnika, garantujem da za dobijanje poslane}e biti potrebna nikakva partijskaknjiìca“, kaè NNeboj{a Vukanovi}, profe -sor istorije i geografije, novinar i nezavisnikandidat za na~elnika Trebinja na pre d -stoje}im lokalnim izborima. U politiku je,kaè, u{ao shvativ{i da kao novinar malotoga moè promijeniti u dru{tvu, uprkosbrojnim istraìva~kim tekstovima i priloz i -ma u kojima je godinama razotkrivaokorupcijske afere lokalnih i entitetskihvlasti u Republici Srpskoj. Vukanovi}eviprotukandidati na izborima su aktuelnitrebinjski na~elnik DDobroslav ]uk (SNSD)i SSlavko Vu~urevi} iz PDP-a. Nakon {to jeobjavio kandidaturu za na~elnika, Vuka -novi} je ostao bez posla na bijeljinskojteleviziji “BN“, za koju je radio kaodopisnik iz Trebinja.

� Prije nekoliko dana, na sve~anostipovodom krsne slave Trebinja, grupaTrebinjaca izvi`dala je na~elnika Dobros -

lava ]uka i predsjednika RS-a MiloradaDodika. Za po~etak, moète li nam prok o -mentarisati ovakvu reakciju gra|ana?

Situacija u Trebinju nikada nije bilalo{ija, a najbolje je oslikavaju konvojiautobusa puni mladih koji, nakon ljetnjegodmora, trbuhom za kruhom svaki danodlaze iz grada. Kriminal uni{tava sve predsobom, DDodik i ]uk su uni{tili i otjerali uste~aj desetak preduze}a, broj nezaposlenihje udvostru~en - preko 5.000 radnika. Čak inajva`nije preduze}e u Republici Srpskoj,Hidroelektrane na Trebi{njici, u prvih {estmjeseci ove godine posluje sa gubitkom od

10 miliona maraka. Ako uni{te i privatizujui elektroenergetska preduze}a, Trebinje iHercegovina pretvori}e se u pustinju. Zbogtoga ne iznena|uje reakcija i zvi`duciprevarenih gra|ana, jer je u naroduakumulirano veliko nezadovoljstvo imr`nja prema beskrupuloznim vlastod r -{cima i tajkunima koji su se obogatili nanjihovoj muci. Na~elnik Dobroslav ]uksli~no je prije dva mjeseca izvi`dan namoto-skupu, i primjetno je da je izgubiosamopouzdanje i da ima veliki strah odpojavljivanja u javnosti.

PRIVID OPOZICIJE� ]uk je u svom saop{tenju istakao da

se radi o “manjoj grupi necivilizovanihpojedinaca“. Zapravo, rije~ je o ~lanovimaOmladinskog pokreta otpora Trebinje, zakoje aktuelne vlasti spekuliraju da suinstruirani od strane opozicije?

U Trebinju ne postoji nikakav Omla -dinski pokret otpora, a na internetu sepojavilo anonimno i nepotpisano saop{ t e -nje. O~ito da neko èli da manipu li{emladima i ja sam uvjeren da iza ovih potezastoje neke politi~ke partije i pojedinci. Naulicama se pojavio i anonimni letak kojigovori o korupciji u Trebinju, ali to nijedobar na~in djelovanja. Politi~ari i javneli~nosti ne trebaju o kriminalu, nepotizmu i


NEBOJ[A VUKANOVI]

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Trebinjski novinar i profesor NEBOJŠA VUKANOVIĆ (33), nezavisni kandidat za načelnika Opštine Trebinje na predstojećim lokalnim izborima, za“SB“ govori o aktuelnoj političkoj situaciji u Hercegovini, korupciji i kriminaluvlasti predvođene SNSD-om MILORADA DODIKA te bespoštednoj borbi bh.

političara za fotelje i funkcije, zbog koje se zaboravljaju sva predizborna obećanja, principi i ideali

INTERVIEW

Nebojša Vukanović nezavisni kandidat za načelnika Trebinja

Oktobarski izbori bi}e po~etakkraja vladavine SNSD-a; narod }eih kazniti za bahatost i kriminal

PRAZNE PRIČE: ”Dodik ješkolski primjer političarakoji svašta priča, a ništane radi, i koji slaže i prijenego što nešto kaže. Da je njemu, a i ostalim srpskim političarima uRepublici Srpskoj iskrenostalo da se Srpskaosamostali, oni bi ćutali itajno radili na tome” Nastavak na 46. stranici

��

Nebojsa Vukanovic:INTERVJU - osnova.qxd 29.8.2012 23:20 Page 40

NEBOJ[A VUKANOVI]“Uvjeren da }e se uprkos svim pritiscima, kupovinama i ucjenama, u oktobru dogoditi narod”

NEBOJ[A VUKANOVI]“Uvjeren da }e se uprkos svim pritiscima, kupovinama i ucjenama, u oktobru dogoditi narod”




MERKEL ZA NOVIUGOVOR O EU Planovi njema~ke kancelarke AngeleMerkel za novi ugovor kojim }e sedefinirati funkcioniranje Evropske unijepostaju konkretniji. Prema pisanjuSpiegela, njema~ka kancelarka èli daEU po~ne da radi na nacrtu ugovorave} ove godine, sa ciljem da se Briselupruì ve}e ovla{tenje da kontroliranacionalne budète. Ovaj ugovor biotvorio put za dublju evropsku integraci-ju i pruìo novu pravnu osnovu Uniji.Merkelova se ve} neko vrijeme zalaèza dopunjavanja nedavno odobrenogfiskalnog sporazuma, kojim seuskla|uju budètne politike unutar 25od 27 zemalja EU-a, politi~kom unijom.

EVROPA, KLJU^NAZA NOVU VLADU UBRITANIJIEvropa je, prema mi{ljenju analiti~ara,klju~ za budu}e koalicijske vlade uVelikoj Britaniji. Ukoliko premijer DavidCameron ne napusti trenutnu tendenci-ju podilaènja euroskepti~nom valu usvojoj stranci, liberalni demokrati }e sena narednim izborima 2015. godinena}i u koaliciji s laburistima, kaè Tom

Spencer, profesor javnih politika nasveu~ili{tima Chester i Brunel u VelikojBritaniji, u ~lanku za portal EurActiv. Usvakom slu~aju, ko god do|e na vlast,mogao bi traìti postizborni referendumo ~lanstvu u EU koji bi mogao imati triishoda: ponovno pregovaranje o~lanstvu, status quo ili istinski puno-pravno ~lanstvo za Britaniju.Referendum bi, ipak, najvjerovatnije

EVROPA, ODMAH

“Zajedni~ka odgovornost i solidarnostdva su klju~na pojma o kojima }e seraspravljati u Evropi u narednim godina-ma”, pi{e DDidier Reynders, potpredsjednikbelgijske Vlade i ministar vanjskih poslovau ~lanku objavljenom na evropskom infor-mativnom portalu EurActiv. Reynders sma-tra da je bitna novost za budu}nost EU-aizvje{taj predsjednika Evropskog vije}aHermana Van Rompuya, o napretku stva -ranja ~vrste i odrìve ekonomske i mone-

tarne unije (EMU), na kojem radi u surad-nji s predsjednikom Komisije JJoséom Ma -nuelom Barrosom, predsjednikom Evro p -ske centralne banke MMariom Draghiem ipredsjednikom Eurogrupe JJean-ClaudeomJunckerom. ““^vrsta monetarna unija tre-bala bi se temeljiti na mehanizmu soli-darnosti i na zajedni~kom upravljanjudugovima. To podrazumijeva da }e rashodibiti (barem djelomi~no) podvrgnuti zajed-ni~kom pra}enju i da }e se eurozona u cjeli-

Detaljne smjernice o tome kako razvijati zajedničkuodgovornost i solidarnost unutar EU-a trebale bi bitipripremljene do kraja ove godine, poručuje DidierReynders, potpredsjednik belgijske vlade i ministar

vanjskih poslova

Evropska unija će u budućnosti biti

Angela Merkel

Angela Merkel

PUT KA FEDERALNOJ UNIJIEvropska komisija bidugoro~no trebala postati vlast zaduèna za cijelu EU, a njen predsjednik bio bi biran od strane Evropskog parlamenta

EUROPA:EUROPA.qxd 29.8.2012 12:14 Page 42


mogao potvrditi britansko ~lanstvo natrenutnoj razini, ali i isklju~enje iz novihaspekata evropskih integracija ufiskalnu i bankarsku uniju.

KOLIKO KO[TAJUFRANCUSKI PREDSJEDNICI Francuski socijalist Renes Dozier usvojoj knjizi navodi da biv{i predsjedniciRepublike dràvu ko{taju oko 1,5 mili -ona eura godi{nje te da mjese~no pri-maju naknadu od 6.000 eura. Osimtoga imaju mogu}nost za prihode izdrugih djelatnosti, a na kraju joj pripojitii penziju, koju }e ostvariti na osnovuradnog staà pored predsjedni~kefunkcije. Svi francuski predsjednicimogu doìvotno biti i ~lanovi Ustavnogvije}a, {to im donosi jo{ 11.500 euramjese~no. Osim toga, imaju i raznebenificije kao {to su besplatna putovanjafrancuskom èljeznicom i avionima AirFrancea itd. Rashodi biv{ih francuskihpredsjednika su daleko ve}i nego {tosu njihovih kolega iz susjednih zemalja,a biv{i predsjednici SAD-a mogura~unati na dva i po puta manju sumu, navodi se u ovoj knjizi.

POMO] SLOVENIJE BiH Na sajmu “AGRA”, najve}em sajmupoljoprivrede i prehrambene industrije u Sloveniji, predstavnik BiH Mirko[arovi} i slovena~ki ministar zapoljoprivredu i okolinu Franc Bogovi~razgovarali su o unapre|enju saradnjeizme|u BiH i Slovenije u oblastipoljoprivrede, veterinarstva, kao i ufitosanitarnoj oblasti. Neke od aktivnostisu ve} zapo~ete, a odnose se nasaradnju izme|u Urede za veterinarstvoBiH i Ambasade Slovenije u BiH, radipodr{ke veterinarskim laboratorijama.Namjera je da slovena~ki eksperti orga-nizuju i izvedu FVO simulaciju pregledaobjekata (mljekare) za izvoz namirnicaìvotinjskog porijekla i pripreme i izveduobuke inspektora za vr{enje ovih kon-trola. Slovenija ima veliko iskustvo uorganizaciji zadrugarstva, a u ovomperiodu predstavnik Slovenije predsje-dava Evropskim zadru`nim savezom,tako da je saradnja izme|u dvije zemlje u ovoj oblasti veoma poèljna ikorisna za BiH.

ni zalagati za klju~ne aspekte socijalne iekonomske politike. Kriza koja je poharalagr~ku ekonomiju kao jednu od manjihevropskih ekonomija ne bi smjela ubudu}edovesti u pitanje cijelu eurozonu”, pi{e on.Zajedni~ka odgovornost i solidarnost, “dvaklju~na pojma koja }e dominirati evrop-skim raspravama u nekoliko narednih godi -na”, trebalo bi razvijati analogno, stoga jepotreban detaljan plan do kraja ove godine.Prva verzija izvje{taja postavila je prvekorake prema federalnoj Evropskoj uniji.To zna~i da }e federalna struktura omo -gu}iti sposobnosti koje }e biti primjenjivena odgovaraju}im nivoima - lokalnom,nacionalnom, regionalnom ili evropskom.Federalna struktura nipo{to ne cilja na cen-tralizaciju, upravo suprotno: sve nadle -`nosti tijela javne uprave biti }e temeljenena relevantnom nivou, prema na~elu sup-

sidijarnosti. Evropska federalna strukturatrebala bi osigurati potrebna sredstva (uzodgovaraju}i sistem) kako bi se omogu}iloda se odluke donose na u~inkovit i de -mokratski na~in. Postoje}i evropski budètsastavljen je od oko 1% BDP-a svihzemalja ~lanica Unije dok, recimo, uSjedinjenim Dràvama ameri~ki federalnibudèt predstavlja oko 22 posto BDP-afederalnih dràva. Dugoro~no, Komisija bitrebala postati vlast zaduèna za cijeluevropsku upravu. Njen predsjednik bio bibiran od strane Evropskog parlamenta.Zakonodavni dio trebao bi biti sastavljenod dva doma: jednog doma koji bi zastupaogra|ane i drugog doma koji bi predstavljaodràve ~lanice. Vije}e ministara (postoje}e)postupno bi se trebalo pretvoriti u Vije}edràva ~lanica, a sastojalo bi se od pred-sjednika vlada. Grupa od 11 ministara vanj -

skih poslova, formirana na inicijativunjema~kog ministra vanjskih poslovaGuida Westerwellea, raspravljala je na sas-tanku o tim glavnim temama. U oktobru }eobjaviti zavr{ni izvje{taj sa tog sastanka,navodi Reynders. A to da svi od Evropskeunije o~ekuju solidarnost, pokazalo je ijedno istraìvanje instituta Notre Europe(Na{a Evropa). Zanimljivo je spomenuti daje ovo istraìvanje pokazalo kako su zem-lje koje ulaze sa velikim odu{evljenjemsklone padu raspoloènja a one koje ulazekao skepti~ne postaju zadovoljnije u Uniji.Spomenuta studija, pod nazivom “Vjerujuli gra|ani jo{ uvijek u EU”, zaklju~uje da jeobnova solidarnosti, finansijske, politi~ke idruge u EU, klju~na da se sada{njeneraspoloènje Evropom ne pretvori uhroni~nu eurodepresiju.

(D. Savi})

ti temeljena na federalnom sistemu

Didier Reynders

Didier Reynders

EUROPA:EUROPA.qxd 29.8.2012 12:15 Page 43


BUSINESS� Rebalans budèta u oba entiteta � Nepovoljan vanjskotrgovinski bilans� Ozbiljno upozorenje Svjetske banke� Skroman promet Sarajevske berze

Presuda Ustavnog suda o nelegalnomizboru novog parlamentarnog rukovodstvaprolongirala je ve} zakazanu sjednicufede ralnog Parlamenta na kojoj se, premaplanu, trebao razmatrati rebalans federa -lnog budèta. No, kako je rije~ o obaveziusugla{enoj s MMF-om, posve je izvjesnoda }e se rebalans budèta uskoro na}i predfederalnim zastupnicima jer od rebalansabudèta zavisi sklapanje novog stand byaran`mana s MMF-om.

Prema prijedlogu federalne Vlade,budèt }e biti pove}an za nekih 75,5 mili -ona KM. Ukupni javni prihodi i primiciplanirani su na 1,99 milijardi KM, {to je uodnosu na aktuelni budèt vi{e za 75,3mili ona KM ili za 3,9 posto.

Jedna od uve}anih stavki je u djelo -krugu Ministarstva za pitanja boraca iinvalida odbrambeno-oslobodila~kog ra -ta, a umanjenih u resoru Ministarstvapoljo privrede, zbog ~ega su nezadovolj-na udruènja poljoprivrednika u Fed -eraciji BiH najavila masovne proteste.Stanje u poljoprivredi je dramati~no,vjerovatno najgore u posljednjih desetakgodina, i poljoprivreda je definitivnoposljednji sektor na kome bi se barem uovoj godini trebalo {tedjeti. Upravo su -

protno, rebalans federalnog budèta biobi oprvdan samo u jednom slu~aju: da sepove}a budèt namijenjen za poticajefarmerima koji se nalaze pred potpunimslomom.

Jo{ uvijek vaè}i budèt FederacijeBiH za ovu godinu teàk je milijardu i 923miliona maraka. Budètski prihodi plani-rani su u iznosu od oko 1,575 milijardimaraka, dok su budètski rashodi i izdacive}i za oko 11 posto u odnosu na one upro{logodi{njem budètu. Prema priznanjufederalnog ministra finansija AAnte Krajine,dosada{nji budètski deficit iznosio jegotovo 350 miliona maraka, a s novimzidanjem obaveza bez realnog pokri}a,budètski deficit prema{it }e iznos od 425miliona maraka, {to je apsolutni poslijera -tni rekord.

Federalna Vlada planira pokriti najve}idio minusa izdavanjem vrijednosnih papira-trezorskih zapisa i obveznica. Vrije dnosnepapire otkupila bi privredna dru{tva u vlas-ni{tvu FBiH koja imaju slobodnih deponi-ranih sredstava. Radi se o profitabilnim pre-duze}ima poput BH Telecoma, Elektro pri -vrede BiH, Po{te BiH, Aerodroma Saraje -vo, sa ~ijim su menad`mentima ranijeobavljeni pregovori.

Sušadesetkovalaizvoz struje

U drugom kvartalu 2012. godine(april, maj, juni) unekoliko je popravlj -en nepovoljan uvozno-izvozni bilanselektri~ne energije iz prethodnih neko-liko kvartala tokom kojih je BiH prviput nakon rata vi{e uvozila nego izvozi-la elektri~ne energije. Tokom drugogkvartala ove godine izvoz struje ponovoje bio ne{to ve}i od, no ve} u julu avjerovatno i u augustu bilans je punonepovoljniji zbog dugotrajne su{e ireducirane proizvodnje struje u hidroe-l e ktranama.

U prvih sedam mjeseci 2012. godineizvoz elektri~ne energije iz BiH bio jevrijedan svega 111,6 miliona KM, {to jetek 40 posto izvoza ostvarenog u istomrazdoblju prethodne godine! Najve}i padizvoza eletri~ne energije zabiljeèn je uprva tri mjeseca teku}e godine, kada jeizvoz pao na svega 20 posto od pro{logo-di{njeg izvoza u prvom kvartalu. Konk r -etno, u prvom kvartalu teku}e godineizvoz struje bio je vrijedan 40,2 milionaKM a uvoz 69,5 miliona KM!

Na drugoj strani, sna`no je rastaouvoz elektri~ne energije: u sedam mje -seci uvoz struje pove}an je za rekordnih30 posto!

Ipak, stanje se donekle popravilo udrugom kvartalu kada je izvoz ponovobio ne{to ve}i od uvoza.

Podaci za tre}i kvartal bit }e poznatitek sredinom oktobra, no pouzdano semoè zaklju~iti da se tre}i kvartal ne}epuno razlikovati od prvog.

Razlika je samo u tome {to su za lo{bilans u prvom kvartalu odgovorneuprave elektroprivrednih kompanija uBiH koje se nisu blagovremeno pripr e -m ile za zimu, dok je za lo{ bilans utre}em kvartalu odgovorna dugotrajnasu{a zbog koje je skoro potpuno obus-tavljena prozvodnja elektri~ne energijeu hidroelektranama.

Rekordan budžetski deficitfederalne Vlade

Priredio: ASIM METILJEVI]

POVE]ANBUD@ETSKI MANJAKNakon rebalansa federalnibudèt bit }e kra}i za 75,5miliona KM


BIZNIS:BIZNIS.qxd 29.8.2012 23:40 Page 44


[efica Kancelarije Svjetske banke u BiH AAnabela Abreuizjavi la je prije nekoliko dana da se BiH nalazi na pragu noverecesije a svoje tvrdnje zasnovala je na krajnje nepovoljnimpokazateljima ekonomskih trendova u BiH: padu BDP-a, paduindustrijske proizvodnje, padu izvoza, te rastu nezaposlenosti,rastu uvoza, rastu vanjskotrgovinskog deficita.

Abreu je ocijenila da uzroke prvenstveno treba traìti u BiH.Aktuelna vlast je odgovorna za izostanak reforme javne potro{njeo kojoj se tako puno govori a na kojoj se tako malo radi.

“Potro{nja za teku}e izdatke - plate i gotovinske transfere - idalje je velika, ne postoji adekvatna za{tita najugroènijih kate-gorija dru{tva, a javne investicije su neadekvatne da bi podstakleja~i ekonomski rast”, navela je Anabela Abreu.

Reforme javne potro{nje imaju kratkoro~ni zna~aj kao odgovorna ekonomsku krizu, ali i srednjoro~ni zna~aj u vidu uspostavljanjaefektivne mreè bezbjednosti, sli~no mreàma bezbjednosti u EU,ja~anja konkurentnosti BiH i, uop}e, pribliàvanja BiH EU.

Kre dit na sredstva od 200 miliona ameri~kih dolara Svjetskabanka bi mogla odoboriti BiH tek tokom 2013. godine za podr{kuprovo|enju strukturalnih reformi u socijalnom sektoru.Jedan od uslova za odobrenje kredita jeste prethodno sklapanjestend baj aran`mana sa MMF-om.

“Neophodan uslov za provo|enje ovakvih reformi jestesaglasnost socijalnih partnera i spremnost na promjene dru{tva ucjelini. Javna potro{nja u socijalnom sektoru je zna~ajna, ali sred-stva ipak ne do|u do onih kojima su i najpotrebnija”, isti~e Abreu.Svjetska banka predloìla je, prema njenim rije~ima, primjenuimovinskog cenzusa za odre|ene kategorije da bi se nov~anenaknade preusmjerile sa bogatih, koji trenutno ostvaruju pravo nanaknade, na siroma{ne kategorije, ~ime bi se stvorile pretpostavkeza kreiranje pravednog i odrìvog sistema socijalne i bora~keza{tite, od kojeg bi najvi{e koristi imali upravo oni kojima jepomo} najpotrebnija.

“Penzioni fondovi, ~ija je odrìvost ionako krhka, pod dodat-nim su pritiskom stalnih zahtjeva za uvo|enje novih i privilegova -nih penzija. Na ovaj na~in mogu biti ugroène penzije licima kojasu ih ostvarila svojim dugogodi{njim radom”, upozorava Abreu.

Svjetska banka je sa BiH u ovoj godini uspje{no zaklju~ilapregovore, te odobrila dodatni kredit za finansiranje malih i sred-njih preduze}a u vrijednosti od 120 miliona ameri~kih dolara, kaoi kredit za unapre|enje sistema navodnjavanja u BiH u iznosu od40 miliona ameri~kih dolara.

U zavr{noj fazi je priprema novog projekta registracijezemlji{ta u iznosu od 30 miliona ameri~kih dolara. Taj projekat }ebiti odobren u ovoj godini, te se po~etak njegovog provo|enjamoè o~ekivati sredinom naredne godine.

U trgovanju na Sarajevskoj berzi sredinom sedmice ostvaren je vi{e negosolidan promet u iznosu od 12,9miliona KM! U sklopu 48 transakcijaukupno je prometovano 85.609 vrijednosnih papira. U saop}enju Sarajevske berze precizirase da je snaàn skok prometa rezultatponovljene aukcije obveznicaFederacije BiH koje su uglavnompokupovale banke uz solidnu kamatuiznad 6 posto. Ina~e, redovni prometSarajevske i Banjalu~ke berze pao jena mr{avih stotinjak hiljada KM dnevno!

Usporene reforme ubrzale recesiju

Kratkotrajni skok prometa na Sarajevskoj berzi

OZBILJNO UPOZORENJE[efica Kancelarije Svjetske banke u BiH Anabela Abreu

BIZNIS:BIZNIS.qxd 29.8.2012 21:44 Page 45

korupciji govoriti sakriveni iza anonimnihletaka, ve} trebaju javno i jasno da se ogla -se o konkretnim imenima i firmama.Gra|ani su pod stalnim pritiskom, vlast imprijeti otkazima, ucjenjuje ih, pla{i, imoramo im svojim pona{anjem i djelo -vanjem dati primjer da se ohrabre, dignuglavu, a ne kriti se iza anonimnih letaka.

� Kako }e, prema Va{em mi{ljenju,kandidati SNSD-a pro}i na predstoje}imlokalnim izborima?

Kako sije{, tako }e{ i po`njeti, pa samuvjeren da }e narod o{tro kazniti SNSD zakatastrofalne rezultate njihove vlasti kakona republi~kom, tako i na lokalnom nivou.U Hercegovini SNSD ne}e imati nijednogna~elnika op{tine, a vjerujem da }e izgubitimnoga va`na upori{ta u Republici Srpskoj ida }e ovi lokalni izbori biti po~etaknjihovog kraja. Nije ih dovoljno otjerati savlasti - moramo kazniti sve lopove iprevarante, istraìti afere i pokazati kako }epro}i svako onaj ko krade i bogati se nana{oj muci.

� Predsjednik DP-a Dragan Čavi} prijenekoliko dana poni{tio je odluku Op{ti n -skog odbora ove stranke iz Trebinja koji jeve}inom glasova odlu~io da podrì Va{ukandidaturu za na~elnika. Kako to komen -tirate i zna~i li to ujedno da je do{lo doraskola u koaliciji “Zajedno za Treb inje“?

Godinama sam otvoreno i javno govorioo mafiji, kriminalu, korupciji, nepotizmu uHercegovini i RS-u, a sigurno je da vlast nebi bila ovako bahata i osiona da je postojalaprava opozicija i da je ona radila svoj posaokako treba. U lokalnom parlamentu odbo -rnici su sve va`ne odluke na~elnika op{tineDobroslava ]uka usvajali bez ijednog glasaprotiv i gotovo svi odbornici bili su iliucijenjeni ili kupljeni na neki na~in. Omasovnoj trgovini govori i podatak da jenakon izbora 2008. SNSD imao 10, a sadaima 17 odbornika. Ne moè se }utati ~etirigodine, nijemo posmatrati propad anje, aonda se pred izbore probuditi iz dubokog snai re}i da ste opozicija, po~eti pri~atipretpara~ke pri~e i obe}avati radna mjesta ibolji ìvot. Koliko je ta koalicija jedinst venanajbolje govori podatak da njen samozvanilider Slavko Vu~urevi} nikada nije uspio daokupi sve lidere na jednom mjestu darazgovaraju, a moète misliti {ta }e tainteresna grupa raditi kada se izbori zavr{e.Tu se radi uglavnom o politi~arima koji suve} decenijama na raznim funkcij ama,nezadovoljni dijelom kola~a koji sadadobijaju i samo èle da zamijene ]uka isjednu u njegovu dobro razra|enu ma{inu.Njihov kandidat za gradona~elnika SlavkoVu~urevi} neprekidno je na raznim funk -cijama od JJosipa Broza do danas, vje~iti je

~lan desetak upravnih odbora, i sada je onna{ao da pri~a narodu o siroma{tvu,kriminalu, privatizaciji. Prvo bi trebao dakaè kako je do{ao u posjed stana i drugeimovine, kakvi su rezultati njegovogrukovo|enja Industrijom alata, Trebinjeprevozom, Elektro-hercegovinom, Fuso lom,Fondom PIO i drasti~nim pove}anjem broja“sumnjivih“ penzionera, te za{to u ranijemperiodu nije govorio o problemima radnika,nezaposlenih... Ljudi u svim strankamacijene ono {to ja radim i imam velikupodr{ku. To {to je uradio Čavi} najboljegovori kakav je on ~ovjek, politi~ar i koliki jedemokrata. Ne moè se ni{ta na silu uraditi.Hercegovci ne vole kada im se name}urje{enja, pa tako ne}e uspjeti ni Čavi}evpoku{aj da kr{i demokratski izraènu voljuve}ine ~lanova OO DP-a u Trebinju. Uvjerenda }e se uprkos svim pritiscima, kupovinamai ucjenama, u oktobru dogoditi narod.

� U jednoj od svojih posljednjih izjava,predsjednik RS-a Milorad Dodik kazao jeda “Republika Srpska jedina u BiH imakapacitet da nastavi da postoji samostalno,{to nemaju ni Federacija, ni sama BiH“.Kako komentirate ovakve Dodikove izjaveu kojima konstantno potencira samosta l -nost, pa na indirektan na~in i mogu}nostotcjepljenja RS-a?

Dodik je {kolski primjer politi~ara kojisva{ta pri~a, a ni{ta ne radi, i koji slaè iprije nego {to ne{to kaè. Da je njemu, a iostalim srpskim politi~arima u RepubliciSrpskoj iskreno stalo da se Srpska osam -ostali, oni bi }utali i tajno radili na tome. Nebi plja~kali entitet i njegova bog atstva,uni{tavali privredu, iseljavali stan ovni{tvo,ve} bi se borili protiv korupcije, kriminala istvarali pravnu dràvu u koju bi dolaziliinvestitori i velike kompanije. Uo~i svakihizbora lideri stranaka u Srpskoj i Federaciji

46

NEBOJ[A VUKANOVI]

� Kako komentirate aktuelnu politi -~ku situaciju u Federaciji BiH, politikuSDP-a i predsjednika te stranke ZlatkaLagumdìje, te koaliciju sa SBB-omFahrudina Radon~i}a?

Sjetite se samo kakve su me|usobneoptu`be razmjenjivali Bosi}, Dodik, Tihi} iLagumdìja, pa su se samo poslijenekoliko mjeseci dogovorili oko raspodjeleplijena, kao bra}a sjeli za isti sto i po~eligozbu. Kod nas vi{e nema ni ljevi~ara nidesni~ara, gra|anske ili nacionalne opcije.

Sve je sada izmije{ano i svako moè sasvakim samo ako se na|e zajedni~kiinteres, a to je novac. Nezasiti su, nikadaim nije dosta, i to }e im se obiti o glavu.Stalna borba za prevlast, sukobi me|uliderima i strankama dodatno slabe ionakorazorenu i iscrpljenu zemlju i bojim se, akoovako nastavimo, da je samo pitanje danakada }emo doìvjeti potpuni krah. Moramose otrijezniti, u~iti od razvijenih i ure|enihdràva, zavrnuti rukave i po~eti da radimoi obnavljamo opusto{enu dràvu. �

SLO@NA BRA]A

Nema više ljevičara ni desničara,građanske ili nacionalne opcije -jedini interes je novac


KOME ODGOVARA BIJEDATrebamo ljudima dati posao,kvalitetno obrazovanje i uslove za normalan ìvot, pa }e onda inacionalne tenzije polako da splasnu; najlak{e je manipulisatigladnim i neobra zovanim ljudima

KOME ODGOVARA BIJEDATrebamo ljudima dati posao,kvalitetno obrazovanje i uslove za normalan ìvot, pa }e onda inacionalne tenzije polako da splasnu; najlak{e je manipulisatigladnim i neobra zovanim ljudima

Nastavak s 40. stranice

�


po~inju isprazne pri~e o referendumu,otcjepljenju Srpske ili ukidanju entiteta,kako se ne bi govorilo o njihovom kriminalui ekono mskom kolapsu. Čim pro|u izbori,pri~e i obe}anja se zaborave, a onda po~injenovi krug plja~kanja, boga}enja i uni{ta -vanja. Valjda smo do sada svi shvatili {ta jenjihov cilj i nadam se da vi{e ne}emonasjedati na njihove jeftine trikove.

� Dodik za sebe kaè da on “nijebosanski Srbin, nego samo Srbin“. Sli~an jestav i mnogih gra|ana BiH, bez obzira nanacionalnost. Za{to je danas toliko te{kore}i: “Ja sam Bosanac i Hercegovac“, pa tekonda biti Srbin, Bo{njak ili Hrvat?

Srbin, Hrvat i Bo{njak su nacionalne, aBosanac, Hercegovac, Kraji{nik i Vojvo|a -nin su regionalne odrednice i zbog pro{losti,koja je naàlost na ovim prostorima bilaveoma burna, normalno je da gra|ani ve}izna~aj daju naciji kojoj pripadaju. Trebamoljudima dati posao, kvalitetno obrazovanje iuslove za normalan ìvot, pa }e onda inacionalne tenzije polako da splasnu.Najlak{e je manipulisati gladnim i neobra -zovanim ljudima, a ~ini mi se da je ve}inipoliti~ara stalo da je {to vi{e takvih, jer }eonda i njihov kriminal ostati neprimije}en ineka`njen.

BEZ PRIVATNIKA U KAMPANJI� “Čovjek ~istih ruku“ - slogan je Va{e

kampanje za na~elnika, {to se, naàlost, nemoè re}i za mnoge kandidate zapredstoje}e lokalne izbore. Mnogi od njihsu pod istragama za razli~ita krivi~na djela,od zloupotrebe poloàja i pronevjera, pa dopojedinaca koji su ~ak bili osu|eni za ratnezlo~ine, poput Branka Gruji}a, kandidataSDS-a za Op{tinsko vije}e u Zvorniku... Sadruge strane, ljudi poput Mi}e Kraljevi}a izSNSD-a, koji je svojevremeno osu|en zaotmicu i ka`njen sa 4.000 KM, sjede kaoposlanici u Skup{tini RS-a. Moè li ovazemlja uop}e o~ekivati bilo kakve pozitivnepromjene dok imamo takve “kandidate“ usamom vrhu dràvnih struktura?

[to se mene ti~e, nemam nikakvih afera,nikada ni sa kim nisam pravio bilo kakavkompromis, nikome nisam duàn nikakvuuslugu i novac, i to je najva`niji preduslovza nekog ko èli da uspije i zavede red. Kaonovinar moète godinama pisati i govoriti onegativnim pojavama u dru{tvu, ali sve odeu vjetar jer ne postoje institucije koje radesvoj posao i istraùju afere. Odlu~io sam dase kandidujem kako bih neucijenjen do{aona funkciju i sa vrha po~eo da “~istim“ izavodim red. Principijelno nisam èlio dauzmem nijednu marku od nekog privatnikaza svoju kampanju, kako mi neko kasnije nebi mogao ne{to predbacivati ili traìtiustupke. Kampanju sam finansirao u{te|ev i-nom, podr{kom prijatelja i penzionerskim

kreditom koji je uzela moja majka. Zbogsvog posla i sukoba sa vlastima prvo samizgubio posao u {koli, a sa ovom kandida -turom sam ostao bez posla na televiziji,radiju i anga`mana u dnevnoj {tampi.Stavio sam vlastitu egzistenciju na kockuzbog ideala i borbe za prevednije i boljedru{tvo. Smatram da se svim osobama kojesu osu|ivane za krivi~na djela trebazabraniti bavljenje politikom i odmahbismo imali ~istiju situaciju i po{tenije ljudeu vlasti. Naàlost, u na{em dru{tvu izvrn u -tih vrijednosti ne cijeni se rad, po{tenje i

uspjeh, ve} nemoral i kriminal. Tako i onomalo politi~ara koji se procesuiraju dobijusimboli~ne i smije{ne kazne, {to je za njihdodatno ohrabrenje i motivacija da jo{ vi{ekradu, jer su sigurni da }e pro}i neka`njeno.Te{ko je o~ekivati bilo kakve promjene dokne skinemo sa vlasti sve korumpirane likovekoji nas laù i kradu decenijama i dok se nepojavi nova garnitura neiskvarenih politi -~ara kojima ne}e biti na prvom mjestu li~ni,ve} kolektivni interesi. Narodu je vi{e prekoglave ugojenih debelokoàca i valjda }e kodgra|ana preovladati razum. �


OD NOVINARA DO POLITIÂRA

� Ve} godinama se borite protivautokratije lokalnih vlasti u Trebinju icentara politi~ke mo}i iz Banjaluke. Kaonovinar ste pisali o brojnim korupcij skimaferama i kriminalu ljudi iz vlasti, ali ipredstavnika SPC-a na ~elu sa vladikomGrigorijem... Imali ste mnogo zanimljivih“anegdota“ sa vladikom - jednom ste miispri~ali da su vas ljudi iz Grigorijevogobezbje|enja ~ak fizi~ki udaljili samjesta doga|aja jer ste poku{ali da mupostavite neka “nezgo dna“ pitanja?

Ja se zalaèm za striktno po{tovanjeUstava koji kaè da su dràva i vjerskezajednice razdvojeni, i da ne treba jednidrugima da se mije{aju u posao. Naàlost,mnogi vjerski velikodostojnici u sva trinaroda direktno ili indirektno podràvajupoliti~are, a zauzvrat dobijaju materijalnukorist. To mora da prestane. Vjerskivelikodostojnici treba da dijele sudbinu na -roda, da ga {tite i ukazuju politi~arima na

gre{ke i propuste, a ne da se bavepolitikom i pruàju podr{ku svojim ment o -rima i finansijerima. Mnogo sam toga pre -ìvio i ostavio iza sebe, jer je nemogu}eotvoreno govoriti o kriminalu i korupciji ada ne snosite i neke posljedice. Imao sami vi{e incidenata sa vladikom Grigorijemkome se o~ito ne dopada to {to otvorenogovorim o poslovima Dodika, ]uka,Dòmbi}a i ostalih njegovih prijateljapoliti~ara, a vjerovatno mu se nije dopaloni {to sam govorio o problemima radnikau Agrokopu, Popovom polju i drugimfirmama koje su u njegovom vlasni{tvu.Odolio sam svim tim pritiscima inapadima, nisam pokleknuo i ustuknuo inakon otvorenog pisma koje sam prijegodinu dana poslao vladiki Grigoriju,incidenti su prestali. Nadam se da jevladika shvatio da je borba za pravdu,za{tita poniènih i obespravljenih vrhu n -ski patriotizam. �

VJERSKO-POLITI^KI VELIKODOSTOJNICI

Vjerski lideri moraju se konačnodistancirati od političara

VJERSKI MO]NICI I POLITI^KI MENTORIAktuelni na~elnik Trebinja Dobroslav ]uk i vladika Grigorije



KO[ARKA

GORDAN FIRI]Uz Nenada Markovi}anajistaknutiji poslijeratniko{arka{ki reprezentativacBiH odnedavno je selektorkadetske reprezentacije

GORDAN FIRI]Uz Nenada Markovi}anajistaknutiji poslijeratniko{arka{ki reprezentativacBiH odnedavno je selektorkadetske reprezentacije

Firke:TEKST osnova.qxd 30.8.2012 0:39 Page 48

Nakon nekoliko godina GGordanFiri} vratio se u bh. ko{arku. KSBiH imenovao je jednog odnajzna~ajnijih poslijeratnih bh.sporta{a u junu ove godine za

selektora kadetske reprezentacije BiH.“Ovaj posao predloìo mi je Emir Halimi}nakon razgovora sa Harunom Mahmut o -vi}em“, kaè za SB Firi} nakon okon~anihkvalifikacija za plasman u evropsku Adiviziju. ““Halimi} i Mahmutovi} imajunajve}e zasluge, traìli su da do|em, dapoku{amo ne{to napraviti, da prenesem na tudjecu svoje ko{arka{ko znanje. Problem je{to, kada sam do{ao, nisam poznavao te

de~ke, nisam znao kako igraju, nisam znaoni njihova imena. Trebalo mi je bar dvije-trisedmice da shvatim {ta ko moè. Pripremesu trajale ~etiri sedmice, dvije sam izgubiona upoznavanje. Mislim da sam ih tekupoznao kada se zavr{ilo EP. Da smo igralijo{ nekoliko dana, napravili bismo pravirezultat. Me|utim, ja sam izuzetno zado -voljan, prije svega pona{anjem momaka.Nismo imali niti najmanji problem. Izuzetnosu vaspitani, pristojni momci, maksimalnosu radili, slu{ali i to je najbitnije.“

INTERNET GENERACIJA� Ve} ~etiri godine radite kao trener u

Italiji. Kakvo je iskustvo biti selektor repr e-zentacije?

Mo`da sam ja u nekim trenucima bio iprevi{e nervozan prema njima. Poslije sam

se analizirao, mo`da sam u nekimtrenucima trebao da spustim ton. Mene jevi{e nosila neka euforija da do|emo dorezultata, ne samo rezultata, nego i daprobamo uraditi ne{to {to do sada nije niko.Neno Markovi} je u tome uspio, napravio jeveliki posao i na ovaj na~in mu èlim~estitati. Poku{avao sam sebe kontrolitrati,ali je to jednostavno ja~e od ~ovjeka, kadasi na utakmici, vodi{ 17 razlike i ondanajednom nestane svjetla, mi bacimo tovodstvo i po~nemo gubiti. U tim trenucimaje jako bitno znati pristupiti tim mladimmomcima. Zeznuta dob, oni su u pubertetu,dolaze iz razli~itih sredina, razli~itihmentaliteta...

� Koliko bi igra~a iz va{eg tima moglonastaviti u timu Nenada Markovi}a?

Mislim da postoje dva momka koji bimogli postati imena u ko{arci. Vrijeme }epokazati, sve zavisi od rada u klubovima.Reprezentacija je glazura od ~etiri sedmice,objektivno, u te ~etiri sedmice su put o -vanja, odmori, treninzi, utakmice... Radi{sa njima 18 dana. Za neke ideje koje imamto je premalo.

� Da li je premalo dvojica, ipak ih je naokupljanje stiglo 21? Da li to zna~i da jerazlika u kvalitetu me|u Va{om i sada{njimgeneracijama prevelika?

Radim s djecom u Italiji i sve njih zo -vem internet generacijom. Njima se svimaìvot sveo na kompjuter. Mi nismo imali tuvrstu razonode, tog gubljenja vremena. Mismo vrijeme gubili na terenu. îm se zavr{itrening, svaki od njih pali telefon i gleda dali je neko ne{to lajkao na Facebooku. Kadasam igrao, ~ekao sam i po dva dana da unovinama vidim svoju statistiku, sada todjeca imaju minut nakon utakmice. Onivi{e ni{ta ne trebaju. Sve se promijenilo,djeca su manje spremna na `rtvovanje kakobi se domogla ne~ega. Bolje se ìvi, iako jekriza, jer djeci se omogu}ava {to vi{e. Menije nebo bilo trenerka Bosne, sada svi imaju{to im treba. Zato mislim da se izgubilavrijednost svemu, nema vrijednosti ni ubraku, ni u porodici, ni u starim ljudima.Niko nikoga ne respektuje, jer je svedostupno. Italijani su jo{ i gori, imaju sve, idjeca kukaju ~im im poja~a{ intenzitettreninga. Zato i jeste sport do{ao ovdje gdjejeste. Danas svi idu u NBA. U na{e vrijeme,


POVRATAK GORDANA FIRI]A

Razgovarao: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Jedan od najznačajnijih poslijeratnih bh. sportaša,GORDAN FIRIĆ (42) nedavno je imenovan za selektora U-16 košarkaške reprezentacije BiH; Firić za SLOBODNU BOSNU priča o trenerskom poslu,planovima s mladim košarkašima, veličanstvenimutakmicama koje je igrao u dresu reprezentacije,odnosu s nedavno preminulom MIROM POLJO...

GORDANFIRIĆSELEKTOR KADETSKEREPREZENTACIJE BiH

“Nikada se nisam dvoumio za koju }u zemlju igrati, ~akni kada su mi zbog toga prijetili; BiH je zemlja u kojoj su

grobovi mojih djedova i èlim s djecom iz BiH napraviti velike stvari“

��


dakle, ‘90-ih godina, u NBA je i{ao DDraènPetrovi}. I{li su KKuko~ i DDivac. Danas, svisu na draftu. Na draftu su ljudi koji nisuosvojili niti su i{ta napravili u karijeri.Jedan Neno Markovi} ili ZZdravko Radul -ovi} nije mogao ni pomisliti da ide u NBA.Samir Avdi} je bio prvak svijeta pa nijei{ao u NBA. U NBA se nekada i{lo kadapet puta bude{ prvak Evrope sa klubom ireprezentacijom. Draèn je bio najboljiigra~ Evrope pa je prve godine igrao dvijeminute u Portlandu.

� Radite u Italiji. Tamo je stanje, ~inise, mo`da jo{ i gore?

Ne radi se sa mladima. Oni to shvatajukao tro{ak, {tede na svakom koraku i ondani djeca nemaju motiva. Od generacije kojuje vodio BBo{a Tanjevi} 1999. godine, dakle,Myers, FFucka, BBasile, GGalanda... koja jebila prvak Evrope, poslije toga nemakvaliteta. BBellineli, BBargnani, GGallinari, svesu to NBA igra~i a Italija ne moè ni{ta. Akada nisu imali ni jednog igra~a u NBA bili

su prvaci Evrope. To vam sve govori {ta jeNBA danas. Ta liga vi{e nije {to je nekadabila. Tamo ima{ 80 posto igra~a koji znajuraditi samo jednu stvar u igri. Ili da {utne ilida igra obranu ili da je dobar timski igra~.A prije su se u Jugoslaviji gradili svestraniigra~i, koliko se ja sje}am.

� Je li Bo{a Tanjevi} u pravu kada kaèda su NBA treneri neznalice?

Dobro, treba to staviti pod navodnike.Izuzetno cijenim Bo{u, izuzetan trener i~ovjek koji je napravio velike rezultate.Nisam nikada potcjenjivao, svako imasvoju vrijednost i gledam ljude na svojna~in. Ali mislim da tamo nije isto kao prije20 godina, kada je mogao oti}i samo velikiko{arka{. Danas svako ide tamo, danas jemnogo lak{e oti}i tamo. @ivot je izgubiovrijednost, zato sve ovo vodi raspadusistema.

� Zvu~ite itekako ogor~eno. Zbog~ega?

Nisam ogor~en, nego sam razo~aran jervidim da ljudi, pogotovo na zapadu, ìvesami za sebe. Ljudi su se otu|ili, niko vi{enikome ne vjeruje, svako misli da mu drugirade o glavi. To je zato {to je kriza, {to ljudiimaju sve manje posla i novca, nezadov o -ljni su jer èle da ìve dobro, ali ne mogu.

Onda mu je svako drugi kriv zbog toga.Ljudi u restoranima sjede sami, ~itajukompjuter ili knjigu. Nisu u stanju dakomuniciraju licem u lice, danas je problemkomunikacije i komuniciranja najve}iproblem.

LJUDI SU U NAMA VIDJELI SVJETLO

� U BiH se ljep{e ìvjelo kada je Va{ageneracija igrala i pobje|ivala Hrvatsku,Litvaniju...

Ne znam, vjerovatno jer su ljudi bilièljni uspjeha i radosti nakon rata. Iza{li su,kao i ja, iz rata. Godinu dana rata samproveo u Sarajevu, iza{li smo iz depresije i ugledali ponovo svjetlo. Ugledali smobudu}nost. Ljudi su na{e pobjededoìvljavali na druga~iji na~in negodanas...

� Pogotovo utakmice u Skenderiji iveli~anstvene pobjede protiv Hrvatske...

I ne samo protiv Hrvatske. Svakautakmica je bila praznik. Bila je punadvorana i protiv Islanda kojeg smo dobili50 razlike. Ipak, Hrvatska i Litvanija ugostima su utakmice koje su ljudima ostaleu sje}anju kao i ona u Splitu. Imali smo mijo{ dobrih utakmica, na EP-u u Francuskojsmo imali i Hrvate i Italijane...

� Italijane protiv kojih Adis Be}iragi}proma{i klju~ni napad za pobjedu i njihovoispadanje. Danas se Bo{a Tanjevi} {alikako ga je ve} tada podmitio poslomtrenera u Turskoj...

Ma dobro, AAdis je sigurno èlionajbolje, svakome se desi da pogrije{i. Tose de{ava, svako grije{i u ìvotu. Da smopobijedili, oni bi ispali i ne bi postali prvaciEvrope. Tako je to u ìvotu, sre}a se okrenei sve se u trenu promijeni. Ta na{a ekipa jebila splet izuzetnih momaka i sjajnihprijatelja. [ta je vrijednost te repreze n -tacije? Tu nije bilo “velikih“ igra~a, minismo bili vrhunski svjetski ko{arka{i, nikood nas. Neno je bio zvijezda, mi ostali smobili radnici. Niko nije bio ni Ra|a ni Kuko~,ali nas je dràlo veliko prijateljstvo kojesmo ponijeli jo{ iz Bosne u kojoj smoodrasli zajedno. Nama su se priklju~iliSamir Leri} i HHaris Mujezinovi}... Znalismo se u du{u, nismo morali ni razgovarati,dovoljan nam je bio pogled. Sre}em ljudepo Sarajevu koji mi danas kaù kako nemavi{e one reprezentacije. Bi}e, dolaze novi,odli~ni momci. Mi smo odgajani nadruga~ijim principima, na drugim vrije d -nostima, zato smo tako igrali. Ali, to jepro{lost.

� Maloprije smo pri~ali o najboljimtrenucima. [ta je bilo najteè?

Definitivno, EP u Turskoj 2001. godine,kada smo igrali lo{e. Do{li smo totalnoispra`njeni, kao da smo svi ~ekali da sezavr{i i da se ta generacija razi|e. Igralismo protiv Gr~ke, Italije i Rusije. Uvijeksmo imali grupu smrti. Igra{ u tri dana triutakmice sa sedam igra~a i to protiv ekipakoji su miljama daleko od tebe. Nama jeuvijek falilo ne{to, nismo imali snage da


KO[ARKA

TEŠKA 1993. GODINA: ”Moji roditelji su već tada biliu Hrvatskoj. Malo je bilo prepucavanja preko televizije,prozivao me je komentator HTV-a Slavko Cvitković.Znam da je bio iznenađen kada sam istrčao na terenprotiv Hrvatske”

�


prelomimo utakmice u kojima smo uvijeksa ja~ima bili u egalu.

� Tada ste se suprotstavljali i repre -zentacijama u kojima je bilo mnogoko{arka{a iz BiH?

To je izbor u ìvotu. Svako ima pravo dabira {ta èli i da bira onako kako se osje}a.Nikoga zbog toga ne krivim. Ako nekosmatra da treba da igra za Hrvatsku ili nekudrugu zemlju, neka igra. Ja sam smatrao datreba da igram ovdje jer sam ro|en ovdje.Ja sam Bosanac, ovdje sam ponikao ismatrao sam da treba da igram za BiH.Svako ima svoj interes, danas Amerikanciigraju za BiH, imaju interes za{to to rade. UBosni su mi pokopani preci, ovo je mojazemlja i ovdje pripadam.

� Zbog takvog stava ste u ratnim iporatnim godinama doìvljavali i neprija t -nosti?

Bilo je ponekad. Najvi{e je bilo 1993.godine, ali to je nekako i normalno. Mojiroditelji su ve} tada bili u Hrvatskoj. Maloje bilo prepucavanja preko televizije,prozivao me je komentator HTV-a SSlavkoCvitkovi}. Znam da je bio iznena|en kadasam istr~ao na teren protiv Hrvatske. Neèlim vi{e da se time bavim, to nije moje.Znam da sam igrao tamo gdje pripadam...To je bilo te{ko vrijeme koje ne èlim da seikome ponovi. Zato ljudi moraju ~uvati mirpo svaku cijenu.

MIRA POLJO JE MOJA DRUGA MAJKA� Iza{li ste iz Sarajeva i boravili

nekoliko mjeseci u ku}i nedavno preminuleMire Poljo?

Jesam...

� Kako ste se osje}ali kada ste ~uli daje preminula?

Mira Poljo je.... Ona je za mene biladruga majka... (Govore}i o Miri Poljo,Gordan Firi} je nakratko, zbog suza,prekinuo razgovor, op.a.) Ona je meni1993. godine, ne samo meni, nego nama~etvorici dala ne{to {to niko drugi ne bi.@ivjeli smo u njenoj ku}i. S njom sam imaospecijalan odnos, ~uli smo se svaki dan. Tonije trebalo tako da se zavr{i. Ona je,ustvari, na kraju ostala sama. Desilo se {tose desilo, ali ona nije zasluìla takav kraj.

Mira je jako puno pomogla bosanskomsportu, ‘93. godine je ona sama prakti~noiznijela EP sa TTeomanom Alibegovi}em, saTonijem Kuko~em i Dinom Ra|om, mo -mcima koji su nam pomogli i moralno ifinansijski. Pomogla nam je i Cibona i njen

tada{nji direktor BBoò Mili}evi}. Da nenabrajam sve, otprilike se tu zavr{ava tapri~a. Cibona nam je obezbijedila hotel idvoranu, Mira nam je obezbijedila opremuDriblinga, pomagala nam... To su ljudi kojisu nama pomogli, koji su nam omogu}ili dana|emo klubove vani. Da nije bilo Mire,mo`da ja danas ne bih razgovarao sa vama.Ko zna kako bih zavr{io.

� I onda je skoro svi zaborave...Ja je nisam zaboravio. Kod nje sam bio

~esto u ku}i, razgovarali smo, znao sammnogo stvari o Miri koje mnogi ne znaju ine}e nikada saznati. Bili smo jako bliski.Ne znam, mo`da joj se KS BiH trebaooduìti na neki na~in, ali to trebate pitatiljude koji tamo rade. Ona je za nasnapravila ne{to {to mo`da vi{e ne postojikod ljudi, takvih ljudi vi{e nema. Da ti nekootvori vrata svoga stana, da kaè budi tu trimjeseca, jedi, spavaj... Toga vi{e nema.Objektivno, ona nije imala nekog interesaod nas. Čak i da nas je prodala, to su bilitako skromni ugovori da nisu moglinadoknaditi to {to ti ~etiri bandita izSarajeva mjesecima ska~u po glavi.

� Da se vratimo u budu}nost... Kakvaje kada je bh. ko{arka u pitanju?

Mislim da je dobra. Savez danas radidobar posao, Harun Mahmutovi} je uspionapraviti dobre stvari. Imali smo mak -simalne uslove, zaista nam ni{ta nije falilo.Meni je zbog toga ào {to nismo napravilibolji rezultat u kvalifikacijama. Imperativanije bilo, ali bi bilo lijepo da smo u{li u Adiviziju. Ali sve zavisi od rada uklubovima. Volio bih da ljudi kona~noshvate da sportu, da na{oj djeci treba datisale, a ne da se cjenjkaju oko cijenetermina. Da treba otvoriti sale, otvoriti{kole da djeca treniraju nave~e. U sport setreba ulagati jer sport razvija neki duh~ovjeka i pomaè djeci da se normalnorazvijaju. A to {to sada nije tako, krivica jeljudi koji imaju nekakvu direktorsku mo} usalama i {kolama i ne daju djeci da igrajujer nije pla}en termin. Dràva tro{i mnogonovca na gluposti, za{to jedan dio novca neodvoji da se plate sale za djecu? Otvoritesale djeci da bi ova dràva mogla pro -sperirati kroz sport i da kroz sport podignesvoj ugled u svijetu. �


POVRATAK GORDANA FIRI]A

LJUDI SE SJE]AJU Gordan Firi} bio je vaàn akter nezaboravnihpobjeda ko{arka{ke reprezentacije BiH uSkenderiji i u Splitu protiv Hrvatske, ali inesretnih poraza na Evropskim prvenstvima


Na ledini, ispod groblja u Plehanu,poznatom po franjeva~kom sa -mo stanu, desetak kilometara odDervente, dio obitelji osamdeset-petogodi{nje MMarke Su{i} okupio

se pro{log vikenda, promatraju}i gomilukoja se pro{le nedjelje “slijevala” u ovaj dioPosavine. Kolona ljudi ispred njih izgledala

je nepregledna: nekoliko hiljada “rasutih”po BiH, Hrvatskoj, inozemstvu okupili suse na tu`nu godi{njicu egzodusa katolikaHrvata iz ovog kraja. Marka sada ìvi uKaknju, pla~e i govori: ““Bar da mi se puto~isti da mogu pri}i poru{enoj ku}i. Samoput i malo pomo}i jer zemlja tamo stoji,drugi je koriste. Ali, kome da se obratim zato?” Ku}u u Borovici (nedaleko odavde,vjerovatno minirana) morala je “napustiti upapama u prolje}e 1992. godine “.

Sve}enici Derventskog dekanata vjerskimi kulturnim programom obiljeìli su dvadesetgodina od uàsa koji su, po~etkom rata u BiH,pro{li stanovnici Bosanske posavine.

KAKO SU FRANJEVCI VRATILI @IVOT U PLEHAN

Statistika je dokaz koliko je i mir biovrlo nepravedan prema ovim ljudima: uDerventskom dekanatu 1991. ìvjelo je48.481 Hrvata katolika, a toliko godina


SLOBODNA BOSNA U POSAVINI

Pi{e: DANKA SAVI]

Proteklog vikenda hiljade Hrvata iz Bosanske posavine dostojanstveno su obilježili 20. obljetnicu nasilnog protjerivanja iz svojih domova; naša novinarka

bila je u Derventi, među vjernicima u samostanu Plehan, na misi koju je predovodio kardinal VINKO PULJIĆ, i prenosi dojmljiva svjedočenja, ali i čvrstu

nadu naroda ovoga dijela BiH da će se vratiti u svoje predratne domove

Posavina:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:32 Page 52

nakon rata ih se tek 1.072 uspjelo vratiti.“Jednostavno, netko je morao spomenuti 20 obljetnicu, jer do sada se ni{ta nijepoduzelo, krajnje je vrijeme da doma}oj isvjetskoj javnosti poru~imo: èlim nazad,ovdje smo bili, ovdje i pripadamo“, kaè fraIvan ]uri}, prvi gvardijan u postratnomPlehanu. @upnik je postao u izbjegli{tvu‘96, a sa prvom grupom vratio se ovdje jo{1998. godine. Danas ìvi u susjednoj ùpi,@eravcu. Vrijeme od prije ne{to vi{e od

deset godina ne moè se, ipak, ni porediti sasituacijom kakva je sada. Jer, ““danas post -oji ìvot, obitelji, obnovljena su zdanja, po s-toji 15 ùpa derventskog dekanata. Inter esaza povratak i dalje ima, ali mnogi ~ekajukakve-takve uvjete za ìvot“. Ne moè sere}i da nema ni podr{ke i sre dstava, vidi se

to i po crkvi i muzejskom kompleksu kojise gradi, ali u usporedbi sa zahtjevima za obnovu koji postoje, ta je pomo}zanemarljiva.

Prema podacima koje smo dobili izMinistarstva za izbjeglice i raseljena licaRS-a, ove je godine za obnovu i rekonstruk-


MOLITVA ZA POVRATAK

BOSANSKAPOSAVINANADA UMIRENIKADAPotresnoj “misi nade“ u obnovljenomsamostanu Plehan nije nazo~io nitijedan “legalno izabrani“ hrvatskipoliti~ar iz BiH!!!

PLEHANSKI DANI MOLITVE I NADENekoliko hiljada “rasutih” po BiH, Hrvatskoj, inozemstvu okupili su pro{log vikenda napodru~ju Dervente, gdje je, na tu`nu godi{njicu egzodusa katolika Hrvata iz ovog kraja,odràna misa za prognanike

��


ciju stambenih i infrastrukturnih objekata uposavskim op{tinama (Brod, Derventa,Doboj, Modri~a, Pelagi}evo, [amac iVukosavlje) izdvojeno 1,5 milion KM i ti seprojekti upravo realiziraju. ””Osim toga, uovoj godini izdvojena su i sredstva zaodrìvi povratak u iznosu od 1 milion KM,tako da bi za povratak u posavske op{tineulaganja iznosila preko 2 miliona KM, aprecizan iznos imat }emo na kraju godinekad budu implementirani svi odabrani pro-jekti”, re~eno nam je u ovom Ministarstvu.Ovih dana po~inje provedba zajedni~kog

projekta ovog Ministarstva sa me|unarod-nom organizacijom CRS : “Podr{ka manj -inskom povratku u Bosansku posavinu,op{tina Derventa”, kojim je obuhva}eno

preko 30 povratni~kih porodica u Derventi.Ukupna vrijednost projekta je oko 200.000KM, a inicijator ideje da se ovaj projekatprovede u posavskoj regiji je ministar zaizbjeglice i raseljena lica RS-a DDavorôrda{, koji je i sam iz Posavine.

Franjeva~ki samostan u Plehanudanas ima pet sve}enika koji ovdjestalno ìve, uzgajaju plastenike, drèkoze, ovce, svi nje, konje, magarce...Zaposleno je i nekoliko radnika, ali da bise razvijao posao, trebaju dodatnasredstva. Sa fla{a doma}e rakije, ora -hova~e, vi{njeva~e, koju prave sve}enicismje{ka se lijepa DDanijela Zirdum,povratnica u Plehan, koja se ovdje iudala i zasnovala obitelj. Rakiju prodaje

Zvonko Filipovi}, koji je do{ao izokoline Zagreba. U Plehanu je barjednom mjese~no, a tu su mu se i roditeljvratili. ““Od oko 120 ljudi koliko ih jestalno nastanjeno, posljednjih godina je20-ak umrlo jer to je uglavnom starijisvijet“, kaè on. ““Ovo je, ipak, prvi putod rata da se obiljeàva spomen naizgon, ina~e se okupljamo na Sv. Marka25. travnja“, dodaje Zvonko.

Iz Zagreba je pro{log vikenda u Plehanstiglo izme|u 15 do 20 autobusa. MMatoZubak kaè da je jedan od onih koji }e seovdje iz Zagreba jednog dana vratiti jer“svoje nikome ne damo“. Oruàne snageBiH su za sve koji su do{li napravile ru~ak -800 litara “odli~nog“ graha. Objed je


SLOBODNA BOSNA U POSAVINI

“Imali smo donatorskukonferenciju proljetos i veli-ka su obe}anja data, imamokonkretne podatke ljudi kojisu se pojavili. Radi se o vi{etisu}a obitelji koji sudostavili sve informacije igdje su sada i kamo se èlevratiti, samo se ~eka na poli-ti~are da pomognu, da sestvara infrastruktura, uprvom redu da se napravicesta da ljudi mogu do}i dosvoje ku}e, da se dovedestruja, da se da se dadnematerijal. To je moje iskustvoiz banjalu~koga kraja. Istina,Posavina pripada Sarajevu,ali znam da su se, kad jepovratak u pitanju upornopojavljivale opstrukcije“,kazao je za na{ list FranjoKomarica, presjednik Biskup-s ke konferencije BiH, pro{logvikenda u Plehanu.

Kao primjer takveopstrukcije on je naveo svojeiskustvo, kada je prije 12godina u Briselu uspiodogovoriti obnovu 64 ku}e, i toi Srba i Hrvata, iz dva selablizu Dervente. Onda je tostopirala {efica Ureda UNHCR-aiz Doboja. “To je bio pilotprojekt, prvi projekt za malove}u skupinu Hrvata koji suse èljeli vratiti, oni su tadaslu`beno rekli da ne valjaorganizacija iz Austrije koja

je to treb ala voditi. Pitao samtada{njeg visokogpredstavnika WolfgangaPetritscha i tada{njegaustrijskog veleposlanikaJandla kakvu to imateorganizaciju, evo, propaonam je projekt, oni su kazalinije istina, na{a jeorganizacija jako dobra, gdjeje god radila imala je dobrerezultate. Zna~i, èlio seone mogu}iti povratakHrvatima. Imamo sada, hvalaBogu, verbalnu podr{ku, ijedni i drugi govore, ~ujemopozive, do|ite, vratite se, alinema konkretnih pomo}i.Ministarstvo za izbjegliceRepublike Srpske dobilo jeove godine puno manjesredstava nego ranijihgodina. Ja osobno imam 850obitelji koji su mi uputilimolbe, koji se èle vratiti napodru~je Banje Luke, i jasam to proslijedio ministruza izbjeglice u RepubliciSrpskoj Davoru ôrda{u.“

Biskup Komarica dodaje daje za BiH stra{na sramota to{to se jo{ oko milion ljudi nijevratio na svoja ognji{ta.

“Mi ovdje uporno nakonrata imamo dràvu kojaprezire svoje ìtelje, okomilijun ljudi jo{ nije uspjeloda se vrati u BiH. Ja sam otome govorio nedavno u

Strasbourgu, pitao sam ih{ta to radite sa nama. Jednadelegacija iz Evropskogparlamenta je obe}ala do}inajesen da se uvjeri usituaciju ovdje.“

Sama ~injenica da su seljudi danas okupili ovdje je,nastavlja Komarica, poku{ajda se obnovi nada i potaknupoliti~ke vo|e da ljudi sevrate nazad. “Ovdje nije bilovo|a, ljudi se okupljaju kaomali pili}i bez kvo~ke,jedino Crkva ne{to radi, tomeni kaù i politi~ari izHrvatske i BiH. Mi smoobnavljali ku}e mnogima,ne samo katolicima. Jednutre}inu poru{enih crkavajo{ nismo ni po~eli graditije mislimo da se prvomoraju ljudima napravitiku}e, to ne samokatolicima, Caritas jepomagao Bo{njacima iSrbima, ja prvo gledam~ovjeka, ali dajte nam pravoi na crkvu, ali to trebajuraditi gradona~elnici,na~elnici, a ne biskup.Naravski, treba i biskup jerkakav bi to bio biskup kojine}e ~ovjeku pomo}i imaterijalno i duhovno? ûliste i {ta je danas kardinalgovorio, sredstva trebajudo}i od politi~kihpredstavnika, ali ona se nedaju katolicima koji se èlevratiti. Otprilike tri postome|unarodne pomo}i kojaje do{la u BiH je pripalokatolicima, pa zar to samone kaè sve?“ �

BISKUP FRANJO KOMARICA SAMO ZA “SB”

“Samo tri posto međunarodne pomoći koja je došla uBiH pripalo je katolicima!“

[TA ]E PODUZETI VLASTIBiskup Franjo Komarica kaèda se tisu}e hrvatskih obiteljièle vratiti na prostor RS-a, alida se jo{ ~eka na politi~are daim u tome pomognu

�


uslijedio nakon mise za prognanike (organi-zatori su je nazvali misom nade), koju jepredvodio mitropolit vrhbosanski, kardinalVinko Pulji}. Govorio je i o zloupotrebifinancijske pomo}i za povratnike koja donjih nije stizala, jer je “prolazila kroz mnogeruke”. ““Danas je do{lo vrijeme da postanemosvjesni sami sebe, moramo se odgovornijepostaviti prema svojim korijenima, premagrobovima predaka i kolijevki koja nas jeodnjihala”, poru~io je kardinal Pulji}. Uputioi kritike dosada{njim hrvatskim predstavnici-ma u vlasti, jer su umjesto zastupanja intere-sa naroda, “zatrovani interesima”, doveli donesloge i razilaènja.

IMA (LI) NADE ZA POSAVINU Na misi u Plehanu sudjelovali su i pred-

sjednik Biskupske konferencije Bosne iHercegovine mons. dr. Franjo Komarica,biskup banjolu~ki, vojni biskup u BiHmons. dr. TTomo Vuk{i}, biskup vara`dinskimons. JJosip Mrzljak, franjeva~ki provinci-jal Bosne Srebrene fra LLovro Gavran,Franjo Topi}, predsjednik Napretka i broj -ni drugi sve}enici. U prvim redovima bilisu tu i visoki predstavnik za BiH VValentinInzko, gradona~elnik Zagreba MMilanBandi} (mje{tani kaù da je bio tu jer suvlasnici nekoliko lijepih vikendica uPlehanu njegovi prijatelji) te jo{ nekolikolokalnih predstavnika vlasti. Do{ao jeponeko i iz HDZ-a BiH (predsjednikRegionalnog odbora HDZ-a Posavina JJosipJerkovi}), te ministar u Vladi RS-a Davorôrda{.. Iako bi bilo logi~no da je cijeliskup prenosila bh. dràvna televizija,prenos uìvo iz Plehana se mogao gledatisamo na HRT-u. Onima koji su pratiliprenos u o~i su zasigurno upadale i narod -ne no{nje koje su pro{log vikenda nosili~lanovi kulturno-umjetni~kih dru{tava.Jurka [ari} ìvi u Zagrebu, ~lanica je KUD-a“Veseli Posavljaci — Bijelo Brdo” ““Ima nas{ezdesetak, svake se nedjelje sastajemo”,kaè ona. Sre}emo je na groblju koje jedo{la obi}i, nakon dana{njeg okupljanjazbog kojeg je “vrlo potresena.” Nakontu`nih tema, vra}a se pri~i o plesu. Jedna jeod èna koje su se ovdje pojavile u narod-noj no{nji, kao i dvije mlade djevojkeArtonija i Martina Brezicki, ro|eneZagrep~anke, koje “srce vu~e u Der ventu.”Njihove rije~i bude nadu da se u ovaj krajvra}a ìvot. ““Na{ je otac odavde, volimoovaj kraj, svaki tre}i tjedan smo tu, a nakon{kole vrati}emo se skroz”, kaù ove dvijedjevojke. U Plehanu upoznajemo i RRamuKaraji}a, iz Lukavca kod Tuzle, koji kaèda ga ni jedan derventski va{ar nije “ma{io”u posljednjih vi{e od 40 godina. Ovaj svijetzna u du{u: za ljude od Dervente do Savebosanski instrument {argija je svetinja.“Posavina je ta koja ga najvi{e voli i njegu-ju tu tradiciju”, kaè Ramo. �


MOLITVA ZA POVRATAK

POVRATAK KORIJENIMAVjerskim i kulturnim programom u

Plehanu pro{log vikenda je obiljeènodvadeset godina od ratnih stradanja

stanovnika Bosanske posavine

POVRATAK KORIJENIMAVjerskim i kulturnim programom u

Plehanu pro{log vikenda je obiljeènodvadeset godina od ratnih stradanja

stanovnika Bosanske posavine

VJERA U SVJETLIJU BUDU]NOSTAntonija i Martina Brezicki èle nakon{kolovanja napustiti Zagreb i do}i ìvjeti u Derventi

VISOKI GOSTI NA SKUPU U POSAVINIU prvim redovima na misi u Plehanu pro{log vikenda su bili i visoki predstavnik za BiHValentin Inzko i gradona~elnik Zagreba Milan Bandi}

MADE IN PLEHANFranjeva~ki sve}enici kojidanas ìve u selu ovdjeproizvode i doma}u rakiju

MADE IN PLEHANFranjeva~ki sve}enici kojidanas ìve u selu ovdjeproizvode i doma}u rakiju

PODR[KA CRKVEFra Ivan ]uri}, prvi gvardijan u postratnomPlehanu, vratio se u ovaj kraj prije vi{e oddeset godina sa prvom grupom mje{tana

PODR[KA CRKVEFra Ivan ]uri}, prvi gvardijan u postratnomPlehanu, vratio se u ovaj kraj prije vi{e oddeset godina sa prvom grupom mje{tana



PIRAMIDALNA PREVARA

Semir Osmanagi} tvrdi da ga ismijavanje“National Geographica“ ne}e zaustaviti uotkopavanju piramida u Visokom!

KOPAJ TO,PONOVO,SEM!

Piramida:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:27 Page 56


OSMANAGI] VS. NATIONAL GEOGRAPHIC

U nedavno emitovanojreportaži “NationalGeographica” iz Visokogdvojica britanskihnaučnika, geolog DOUGALJERRAM i arheolog HENRYJEROME CHAPMAN, osporili su tvrdnje SEMIRAOSMANAGIĆA da u ovombosanskom gradiću postojepiramide stare hiljadamagodina; “SB” istražujekoliko je do sada novcautrošeno u istraživanjatakozvanih visočkih piramida, te zaštoOsmanagić, uprkos brojnim kritikama domaće isvjetske naučne javnosti,već punih sedam godina ne odustaje od svog projekta

U nedavno emitovanojreportaži “NationalGeographica” iz Visokogdvojica britanskihnaučnika, geolog DOUGALJERRAM i arheolog HENRYJEROME CHAPMAN, osporili su tvrdnje SEMIRAOSMANAGIĆA da u ovombosanskom gradiću postojepiramide stare hiljadamagodina; “SB” istražujekoliko je do sada novcautrošeno u istraživanjatakozvanih visočkih piramida, te zaštoOsmanagić, uprkos brojnim kritikama domaće isvjetske naučne javnosti,već punih sedam godina ne odustaje od svog projekta

Foto: Mario Ili~i}


Kada su dvojica profesora Britan -skog kraljevskog instituta, geo -log DDougal Jerram i arheologHenry Jerome Chapman, doputo-vali u Visoko kako bi za National

Geographic napravili reportaù o istraìv a -njima SSemira Osmanagi}a i njegovim tvrd-njama da u ovom bosanskom gradi}u pos-toje drevne piramide, trudili su se, premavlastitom priznanju, da zadrè otvoren um iobjektivnost i da pristupe temi bez bilokakvih predrasuda - onako kako i dolikujeuglednim nau~nicima, u ovom slu~ajuangaòvanim za potrebe jedne od najpopu-larnijih medijskih ku}a na planeti. Poslijevi{ednevnog istraìvanja, mjerenja, raz-gledanja, obilazaka podzemnih tunela, pen-tranja na Viso~icu, snimanja iz aviona iiscrpnih razgovora s Osmanagi}em, dvojicabritanskih istraìva~a zaklju~ili su, ukratko,da u Visokom nema ni P od piramida. Poloàjstranica brda nije 45 stepeni, kako tvrdiOsmanagi}, nego 26, stijene su formiraneprirodnim putem, a podzemne tunele koji sutu navodno ve} hiljadama godina zapravokopaju sami volonteri Osma nagi}evog pro-jekta, uz veliki rizik od uru{avanja i potenci-jalne katastrofe, zaklju~ili su istraìva~iNational Geograp hica, spakovali se i zauvi-jek napustili Visoko.

ZA “BO[NJA^KU GOSPU”Jerram i Chapman nisu prvi, a vjerovat-

no ni posljednji nau~nici koji su “na licumjesta” utvrdili da je cijeli Osmanagi}evprojekat ~ista konstrukcija jednog ~ovjekakoji, sada ve} punih sedam godina, vr{iiskopavanja u Visokom, uporno tvrde}i dase tamo nalaze gra|evine koje }e promije-niti cijeli tok svjetske civilizacije i istorijekakvu poznajemo. Pri~a o tome kako jeSemir Osmanagi} “otkrio” piramide uVisokom spada sama po sebi pomalo udomen nau~ne fantastike. Nakon {to jegodi nama ìvio u Houstonu, u Texasu, gdjeje uspje{no vodio kompaniju koja jeizra|ivala dijelove za naftne platforme i ukojoj je, sve do po~etka recesije, zapo -{ljavao preko stotinu radnika, Osmanagi},ina~e ro|eni Zeni~anin, u Sarajevo je do{ao2004. godine kako bi promovirao svojuknjigu Alternativna historija, koja jeobjavljena u izdanju TKD [ahinpa{i}.Nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu 2005.godine, dobio je poziv da posjeti Zavi~ajnimuzej u Visokom.

“Po dolasku u Visoko, pa`nju mi jeprivuklo uzvi{enje pravilne geometrije,danas u svijetu poznato kao Bosanskapiramida Sunca, s ~etiri strane, trouglastimstranicama, jednakim nagibom strana,izraènim bridovima. Kompas mi je po ka -

zao da su stranice orijentirane prema stra-n a ma svijeta (istok-zapad, sjever-jug).Odmah sam znao da je rije~ o vje{ta~kimstrukturama, jer sam vidio stotine sli~nihpiramida prekrivenih nanosima zemlje uMeksiku, Guatemali, Kini, Salvadoru, Bel i-zeu. Prema tome, niko mi nije dao nikakveprethodne informacije, ve} sam na licumjesta, po prvom dolasku u Visoko,zaklju~io da je rije~ ne o prirodnom brdu,ve} o vje{ta~koj konstrukciji”, obja{njavaza “SB” Semir Osmanagi}.

Kada je objelodanio svoju teoriju opiramidama, u javnosti je zavladala pot-puna euforija: od stanovnika do tada uspa-vane ~ar{ije Visokog, koji su se naglo“probudili” prepoznav{i izvrsnu priliku zaprofit, preko bosanskih patriota ~ija jeglavna teza bila “a kad mogu Egip}ani, {tone bi mogli i Bosanci”, pa sve do brojnihpoliti~ara, ministara i lokalnih privredni-ka, koji su se ponosno fotografisali pokraj“piramida” u dru{tvu sa Osmanagi}em iisticali kako ovakav projekat, “od drà v -nog zna~aja”, trebamo svi zdu{no po dr ̀ -

ati. Najve}u podr{ku iz vrha dràvne vlastiOsmanagi}u su u to vrijeme dali tada{njibo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH HHarisSilajdì} i biv{i federalni premijer NNedàdBrankovi}. Me|utim, Silajdì}ev stran -a~ki kolega i biv{i ministar kulture i sportaFBiH GGavrilo Grahovac èstoko se uspro-tivio tome da se budètska sredstva usm-jeravaju za sumnjiva Osmanagi}evaistraì vanja, zajedno sa arheolozima izZemaljs kog muzeja iz Sarajeva, koji suupoz oravali kako su Osmanagi}eve “pira -mide” zapravo tek ostaci srednjovjek o v -nog grada Visoki. Projekat je na razma-tranje u Vladu Federacije stigao jo{ 2005.godine.

“Ideja je bila da u Visokom napravebo{nja~ku Gospu”, kaè jedan biv{i mini -star iz Vlade FBiH. ““Nije ih zanimalo {takaè nauka, arheologija, izvje{taji izZemaljskog muzeja… U po~etku su vidjelisamo priliku da se dobro zaradi od turista.Ali kako je vrijeme prolazilo, shvatili su daza tvrdnje o postojanju piramida, ipak,morate imate neke konkretne dokaze.”


PIRAMIDALNA PREVARA

Pi{e: MAJA RADEVI]

U INAT SKEPTICIMAProjekt istraìvanja bosanskihpiramida traja}e decenijama,kaè Semir Osmanagi}

U INAT SKEPTICIMAProjekt istraìvanja bosanskihpiramida traja}e decenijama,kaè Semir Osmanagi}

AKCIJA “MRAV”Mladi volonteri iz brojnih zemaljasvijeta ve} tre}u godinu dolaze uVisoko i pomaù u istraìvanjima

AKCIJA “MRAV”Mladi volonteri iz brojnih zemaljasvijeta ve} tre}u godinu dolaze uVisoko i pomaù u istraìvanjima


U me|uvremenu, Semir Osmanagi} jesa timom najbliìh saradnika, kako bi priku-pio sredstva za svoja istraìvanja, osnovaoFondaciju Bosanska piramida Sunca.

FONDACIJE I DONACIJEUz jednog od njegovih najbliìh saradni-

ka, novinara, publicistu i arheologa-amateraAhmeda Bosni}a, koji obavlja du`nostpredsjednika UO Fondacije, me|u ~lanovi-ma Upravnog odbora na zvani~noj webstranici Fondacije navedeni su i novinariVlastimir Mijovi} i SSlobodan Staji}, akade -mik VVlatko Dolo~ek i AAmila Omersofti},dok je me|u po~asnim ~lanicama (i ujednodonatorima) bh. humanitarka i jettsetericaSanela ]ati} Jenkins. Pored samih sumnji upostojanje piramida, jedna od najve}ih zamje-rki onog dijela javnosti koji ne podràvaOsmanagi}ev rad odnosi se na netranspare -ntnost njegove Fondacije kada je rije~ outro{ku finansijskih sredstava. Na webstranici Fondacije objavljena je lista od stoti-

njak donatora me|u kojima su, pored privat-nih lica mahom iz dijaspore, i institucije kao{to je Vanjskotrgovinska komora BiH,Op}ina Stari Grad, Ministarstvo kulture isporta Kantona Sarajevo, Vlada FederacijeBiH, Vlada ZDK, Turisti~ka zajednica iSlu`ba za zapo{ljavanje Ze-do kantona,Op}ina Visoko, pa ~ak i JU ApotekeSarajevo. Me|utim, nigdje ne pi{e koliko jeko dao novca, ali je zato data mogu}nostuplate donacija putem web sajta - donator-ski nivoi kre}u se od minimalnih 10 i 25eura (za “radna sredstva” poput rukavica ilopata), pa do 25.000 eura po donaciji {to, kako je navedeno, odgovara cijenianga`mana jednog terenskog arheologa.

Na na{e pitanje koliko je do sada ukup-no novca uloèno u istraìvanja u Visokom,Ahmed Bosni} kaè: ““Uvjeravam vas danijedna fondacija u BiH ne posluje transp -arentnije od nas. Svjesni smo da na{aistraìvanja rasplamsavaju ma{tu zlonamj -ernih i bolesnih umova i zbog toga posebno

vodimo ra~una o finansijama. Mi smo uovih sedam godina imali u prosjeku oko200.000 KM dotacija, a na istraìvanjimasmo ponekad zapo{ljavali i po pedesetakradnika. Najvi{e nam je pomogla lokalnazajednica Visokog i njeni uspje{ni pod u -zetnici. Federalna Vlada je na svojojzvani~noj sjednici odrànoj u Livnu do -nijela odluku da nam se dodijeli pomo} od300.000 KM, ali taj novac nikad nismodobili voljom ministra Grahovca. I Semir ija, i svi ~lanovi Upravnog odbora rade kaovolonteri i svoje aktivnosti nikada nismonapla}ivali. S druge strane, na{e finansijevodi zvani~na finansijska servisna instituci-ja i precizno se zna kako je utro{ena svakadonirana marka. Uostalom, svi donatoridobijaju periodi~ne i godi{nje finansijskeizvje{taje i do sada nikada, ba{ nikada,nismo imali nijednu primjedbu. Nadam seda }e tako i ostati.”

Čak i Osmanagi}evi najve}i kriti~arislaù se da istraìvanja u Visokom njego-


OSMANAGI] VS. NATIONAL GEOGRAPHIC

Semir Osmanagi} ro|en je1960. godine u Zenici.Osnovnu {kolu zavr{io je uSarajevu, kao i Drugugimnaziju, gdje je bio u~enikgeneracije. “Igrao samko{arku u juniorskom timuBosne kada su Deliba{i} iVaraji} osvajali titulu europ-skog klupskog {ampiona.Zatim sam istovremenostudirao i zavr{io u roku dvafakulteta, Ekonomski iFakultet politi~kih nauka,onda jo{ dvije godine studijasociologije, magistriraome|unarodnu ekonomiju snajvi{im ocjenama, te dok-torirao na istraìvanju civi-lizacije Maja na FPN-uSarajevo”, pri~a Osmanagi}.

Njegov otac, prof. dr. MurisOsma nagi}, prvi je doktorrudarskih nauka i nosilacnajvi{eg nau~nog priznanja ubiv{oj Jugoslaviji, NagradeAVNOJ-a. Bio je i savjetnikVlade Republike BiH, dok jeOsmanagi}ev djed Munib bioprvi direktor Merhametovebanke u Sarajevu i poslanik u

Parlamentu KraljevineJugoslavije.

Osmanagi} je poslovnukarijeru zapo~eo 1980. uUNIS-u, kompaniji koja je u tovrijeme imala preko 50.000zap oslenih, gdje je radio napoziciji istraìva~a u Institutuza strate{ko planiranje. Nakonpreseljenja u Houston radio jeza proizvodnu kompanijuHouston Protectors, Inc. kaogeneralni menadèr, a vlastitukompaniju Met Company, Inc.koja se bavi obradom iproizvodnjom metalnih dijelovaza potrebe naftne, gra|evinskei ostalih industrija, osnovao je1995. godine. Osmanagi} jeobjavio petnaestak knjiga,me|u kojima je i pomenutaAlternativna historija, a kaèda mu najve}e priznanjepredstavlja prijem u ruskuAkademiju prirodnih nauka(primljen je kao dopisni ~lan,op.a.), u ~ijem je ~lanstvu inekoliko desetina nobelovaca.

“Jedini sam stru~njak sBalkana koji je odrào pre-davanje u ~uvenoj

Aleksandrijskoj biblioteci.Posjetio sam gotovo sveva`nije svjetske arheolo{kespomenike (o svom tro{ku),a u kontaktu sam s vode}imnezavisnim istraì va~ima{irom svijeta”, kaèOsmanagi}. “Sretan sam~ovjek. Sa mojom suprugomSabinom sam, recimo, samou posljednjih 15 dana bio usvojoj firmi u Houstonu,gradovima Maja u Meksiku(La Venta, Palenque,

Comalcalco), vratio se uVisoko i susreo se s volon-terima, posjetio roditelje uBolu na Bra~u, odrào pre-davanje u Pescari, i ponovosam u Visokom na iskopa-vanjima… Godi{nje odrìmvi{e od 50 predavanja nasvim kontinentima promovi-raju}i projekt istraìvanjabosanskih piramida i arheo-lo{ki turizam Bosne i Herce -govine”, nagla{ava SemirOsmanagi}. �

KO JE “BOSANSKI INDIANA JONES”

Učenik generacije sarajevske Druge gimnazije sa dva fakulteta, doktoratom i članstvom u ruskoj Akademiji prirodnih nauka

OBRAZOVAN I SLATKORJEÎV“Sretan sam ~ovjek, putujem po svijetu i slijedim svoje ciljeve”,kaè Osmanagi}

��



PIRAMIDALNA PREVARA

voj Fondaciji ne donose neki veliki novac.Zapravo, Osmanagi} je, prema nekim nezv -ani~nim informacijama, do sada uloìoblizu milion KM vlastitih sredstava uistraìvanja, {to nam je i on sam potvrdio.“Na{e zahtjeve za grantovima redovnoodbijaju ambasade europskih zemalja,mada je ovaj projekt ta~no ono {to onitraè: neprofitna i nevladina fondacija,arheolo{ki turizam i zapo{ljavanje mladih uturisti~kom sektoru. S nivoa dràve iFederacije Fondacija nije dobila nijednumarku, a pojedini novinari javno prozivaju‘gdje su oti{le pare dràvnih obveznika’.Koje pare!? Ja sam jo{ uvijek najve}i dona-tor projekta s tre}inom sredstava, Op}inaVisoko tako|er ulaè tre}inu, a ostalo jesamofinansiranje putem prodaje ulaznica,knjiga i suvenira, te ne{to malo odTuristi~ke zajednice ZDK i viso~kih firmi”,tvrdi Osmanagi}.

Istori~ar i novinar FFedàd Forto, koji jeu svojim tekstovima nerijetko o{tro kritiko-vao Osmanagi}ev rad u Visokom, kaè da iljudi koji su se najvi{e zamjerili Osma -nagi}u, poput nekih njegovih biv{ih sarad-nika iz Fondacije koji su napustili projekat,priznaju da je Osmanagi} uloìo znatnusumu vlastitog novca u istraìvanja.

“Prevarant, {arlatan, zovite ga kakoho}ete, ali ~injenica je da on zaista ~vrstovjeruje u to {to radi”, kaè Forto. ““O tomedovoljno govori i sama ~injenica da sve totraje ve} sedam godina. Naravno, ìvimo udemokratskom dru{tvu i svako ima pravona svoje mi{ljenje, ali meni je zaista jakoàlosno vidjeti da se neko ismijava samojom zemljom, kao {to je to bio slu~aj uemisiji National Geographica. I u tomsmislu Semira Osmanagi}a smatramnajodgovornijim. Ovo, naàlost, nije prviput da se BiH ismijava na ovakav na~in,ali }e zbog popularnosti NG mo`da imati

najve}i odjek u svjetskoj javnosti”,nagla{ava Forto.

Sa druge strane, Osmanagi}a nalazi bri-tanskih geologa uop}e ne poga|aju.Odlu~an je u namjeri da nastavi istraìva-nja u Visokom i ~vrsto vjeruje da }e njegovanga`man, kad-tad, biti zapam}en u istorijikao poduhvat koji je promijenio svijet, aliponajprije budu}nost Bosanaca i Herc e -govaca.

“Zapadne zemlje su stolje}ima stvaralekompleks niè vrijednosti na{im nau~nici-

ma i javnosti, koju su navikli da cijenesamo ono {to dolazi iz inostranstva, a dapotcjenjuje svoje vrijednosti. Kada jednogdana u na{oj politici budu vizionari,shvati}e da je otkri}e bosanskih piramidanajva`niji razvojni projekt ove male zem-lje”, kaè Semir Osmanagi}.

DUGORO^NI PROJEKATDodaje da se ve} tre}u godinu u

Visokom organizira Me|unarodna radnaakcija volontera “MRAV” u kojoj u~estvu-ju stotine mladih ljudi iz vi{e od 50 zema-lja svijeta, te da je samo ove godineotkriveno “vi{e od 200 metara prahistorij -skih tunela ispod piramida”.

“Na piramidama Sunca, Mjeseca,Zmaja i Zemlje su ove sezone otkrilineolitske kerami~ke predmete u kulturnimslojevima iznad samih piramidalnihgra|evina, ~ime se ponovo potvr|uje izu -zetna starost piramida. Otkriveni su novibetonski blokovi koji prekrivaju Bosanskupiramidu Sunca. Organski materijal spiramida je analiziran u radio karbonskimlaboratorijama i potvr|eno je da supiramide gra|ene prije kraja zadnjegledenog doba”, tvrdi Osmanagi} izaklju~uje: ““Na{i stru~njaci, koji, naàlost,nemaju znanja niti volje da do|u doVisokog, a imaju obilje neznanja, nekulturei zavisti, jo{ uvijek ~ine sve da zaustaveprojekt. I kada se pojavi naru~eni dokumen-tarac kojeg su Englezi radili za NationalGeographic, s negativnim stavom premana{em projektu, onda iza|u i oni u javnost.Naàlost, mora}u ih razo~arati. Projektistraìvanja bosanskih piramida traja}edecenijama, a ministri i ostali vode}i ljudikulturnog establi{menta }e dolaziti i odlazi -ti. Otkri}e piramida u Visokom zauvijekmijenja svjetsku historiju, a broj volontera,medija i turista }e se pove}avati.” �

AHMED BOSNIĆ: “Svjesnismo da naša istraživanjarasplamsavaju maštu zlonamjernih i bolesnihumova i zbog toga posebno vodimo računa ofinansijama. Najviše namje pomogla lokalna zajednica Visokog i njeniuspješni poduzetnici”

�



Grupa bosansko-francuskih arhiteka-ta/urbanista mukotrpno je radila trigodine da bi u Sarajevu bio odrànSvjetski forum urbanizma, velik ivaàn skup koji po~inje 6. septem-

bra. Uo~i njegovog odràvanja u gradu }e sedogoditi nekoliko va`nih i vi{e nego vrijednihpa`nje kulturnih doga|aja koji predstavljajuneku vrsta uvoda u Forum. U ponedjeljak (3.septembar) }e biti otvorena izlo`be Rearc -hitecture u galeriji Hanikah pored Kur{umlimedrese Sarajevu, dan kasnije, u Umjetni~kojgaleriji Bosne i Hercegovine, uslijedit }e svjet-sko, premijerno otvaranje izlo`be Le Corbu -sier, pos ve}ene jednom od najva`nijih arhite-kata 20. stolje}a i vi|enog objektivom fotogra-fa njegovog vremena RRoberta Dois neaua,Brassaia, Luciena Hervéa, Gisele Freund,Renéa Burryja, Andréa Villersa..., a potom usrijedu, (5.8) i promocija filmova o Parizu uCinema Cityju. Sarajevo }e onda postati pravicentar arhitekture gdje }e se okupiti stru~njaciiz regije, Evrope i svijeta. Uo~i Foruma, za nje-govo odràvanje interes je pokazan iz preko 40 zemalja svijeta, putem internet stranicehttp://www.sarajevo-urbanism-world-forum.org/home.html.

ZA[TO JE VA@NO SARAJEVO “Moramo biti svjesni toga zna~i biti

glavni grad dràve. Sarajevo je od jednog

republi~kog centra kao metropola dobilopotpuno novu ulogu i u uèm i {iremokruènju, ulogu koju treba da ispuni i sveda ~ini da bude i prepoznatljiv kao glavnigrad dràve. Upravo zato smatram da jeveoma va`no odràvanje ovog Foruma.Osim toga, mislim da je ogromna stvar daSarajevo postane mjesto gdje }e se odràvatirazgovori o urbanoj civilizaciji”, kaèGordana Memi{evi} iz Organizac ionogkomiteta Foruma u okviru kojeg }e biti pred-stavljen projekat “Velikog Pariza”, koji jeinicirao francuski predsjednik NNicolasSarkozy i ~iju je postavku u glavnom graduFrancuske do sada posjetilo preko 200.000ljudi. U Sarajevu }e sada tokom Foruma bitiprvi put izloèn van Francuske, u prisustvunjegovih autora. Nicolas Sarkozy, podsjeti-mo, koji je prije tri godine inicirao ideju iraspisao javni konkurs, pozvao je najpozna-tije svjetske arhitekte i urbaniste da dostavenjihovu viziju razvoja Pariza u narednihnekoliko decenija. Nakon uvida u pristigleprojekte, specijalizirana komisija napravilaje uù listu od deset projekata, koji su pred-stavljeni najprije Sarkozyju, a nakon toga subili izloèni za javnost.

Prvi Svjetski forum urbanizma uSarajevu }e okupiti i neka od najzna~ajnijihsvjetskih imena iz oblasti arhitekture, urba-nizma i teritorijalnog ure|enja. U sklopuForuma bit }e odràne ~etiri konferencije nakojima }e se govoriti o projektu VelikogPariza, odnosu kulture i kulturnog naslije|a -

ekonomski interes, izazovima modernogtransporta u svjetskim metropolama i kon-ceptu moderne metropole nakon Kyota.Svjetski priznata imena urbanizma i arhitek-ture kao {to su JJean Nouvel, Sir RichardRogers, Christian de Portzam parc (dobitniciNagrade Pritzker, pandana Nobelove nagra-de za arhitekturu), po tom RRoland Castro,Antoine Grumbach, te Michel Cantal-Dupart }e zbog toga do}i u Sarajevo. U raz-govoru za BH Info po~ etkom mjeseca,Dupart je kazao da je za njega Sarajevo gradsimptom onog {to nije dobro u Evropi i,suprotno tome, onoga {to se u Evropi pozi-tivno doga|a. ““Zbog toga se Sarajevo razvi-ja kada se razvija i Evropa. Zato je Sarajevoveliki ‘mali’ grad”, kazao je Dupart.

Arhitekt/urbanista Jean-François Daoulas,koji od ‘94. ìvi u Sarajevu, kaè da je prije trigodine predstavio ovaj projekt biv{oj ambasa-dorici Francuske u BiH MMaryse Berniau, koja


SVJETSKI FORUM URBANIZMA

Pi{e: DANKA SAVI]

Od 6. do 9. septembra u Sarajevu će biti održanSvjetski forum urbanizma, a dolazak je već potvrdiloviše od 300 učesnika iz 25 zemalja. Slobodna Bosnapiše o ovom događaju, nastalom iz ideje koju je prijetri godine inicirala grupa bh. i francuskih entuzijastana čelu sa francuskim arhitektom i urbanistom i od

‘94. stanovnikom Sarajeva Jeanom Francoisom Daoulasom

PRAZNIK U SARAJEVU

SVJETSKI FORUMURBANIZMA

Forum:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:25 Page 62

ga je “veoma ohrabrila da nastavi”. Potom jestupio u kontakt sa FFrançoisom Lamyem, kojije u to vrijeme bio gradona~elnik Palasiseauai skup{tinski zastupnik, kao i predsjednikGrupe prijateljstva Francuska-Bosna i Her -cegovina u Narodnoj skup{tini Francuske.“Budu}i da se strastveno zanima za urbani-zam, potpuno me je podrào i predloìo da uFrancuskoj stvorim udruènje ~iji bi cilj bioda lobira i skupi sredstva za ostvarenje ovogprojekta. Tako je nastalo francusko udruènjePARIS-METRO-SARAJEVO”, obja{njavaDaoulas.

VISOKA DELEGACIJA IZ FRANCUSKEAlmir [ahovi}, biv{i bh. ambasador u

Francuskoj i glasnogovornik ovog projekta,kaè za na{ list da pripreme za Prvi svjetski

forum urbanizma u Sarajevu (“pod visokimpokroviteljstvom predsjedavaju}eg Pre d -sje dnistva BiH BBakira Izetbegovi}a”) tekupo planu. ““Imamo ve} prijavljenih vi{e od300 u~esnika iz oko 25 raznih zemalja, asvoj dolazak na Forum potvrdio je i fran-cuski ministar za grad Francois Lamy, kaoi predstavnici velikih svjetskih kompanijaBouygues, Vinci, EDF, Veolia... Nadamose da }emo na Forumu imati i neka odnajem inentnijih imena svjetskog urbanizmai arhitekure”, kaè [ahovi}.

Grad Sarajevo, na ~elu sa gradona~elni-kom AAlijom Behmenom, tako|er u~estvu-je i daje veliku podr{ku organizaciji ovemanifestacije. ““Ideja je da ono {to je Davosza svjetsku ekonomiju Sarajevo postane zasvjetski urbanizam i arhitekturu. Tako bi se

u Sarajevu svake dvije godine trebaoodràvati Svjetski forum urbanizma, uvijekna neku od tema koja je tada u centrupa`nje svjetskog urbanizma i arhitekture.Prema na{em konceptu, oko centralne temeforuma, na Forumu bi se okupili urbanisti-arhitekti koji u~estvuju u tom projektu,predstavnici politi~ke vlasti koji odlu~uju orealizaciji, predstavnici velikih svjetskihkompanija koje bi èljele da uzmu u~e{}e unjegovoj realizaciji, ~lanovi akademskezajednice iz ~itavog svijeta, kao i svi drugikoji se interesuju za urbanizam i arhitektu-ru, odnosno pomenuti projekat”, dodaje[ahovi}.

Partneri Foruma su neke od vode}ihfrancuskih kompanija, ~iji }e predstavnicitako|er u~estvovati u njegovom radu.


“VELIKI PARIZ” U GLAVNOM GRADU BiH

Sarajevo {estog septembra postaje svjetski centar arhitekture

Foto: Mario Ili~i}

DA[AK FRANCUSKEMETROPOLE U SARAJEVUKao najava odràvanja Foruma uSarajevu, ulica Sime Milutinovi}a, ustarom dijelu grada, po~etkom ljeta jena nekoliko mjeseci preimenovana uulicu Velikog Pariza

��


Bouygues S.A., francuska industrijska gru-pacija, ~ija je djelatnost gra|evinarstvo(izgradnja infrastrukture), mediji (teleko-munikacije, mobilna telefonija), osnovanaje jo{ 1952. godine sa sjedi{tem u Parizu,a danas je prisutna u 80 zemalja svijeta.Kompanijia EDF (Elektroprivreda Franc u -

ske) jedna je od vode}ih grupacija uoblasti energije, posebno u oblasti ener-getske tehnologije na podru~jima nuklear-ne, hidro, solarne ili energije vjetra i pri-sutna je u 30 zemalja svijeta. KompanijaVeolia Envir onment S.A. je svjetski liderna podru~ju snabdijevanja vodom i

upravljanja otpadnim vodama, a prisutnaje u 77 zemalja svijeta, zatim DALKIA,evropski lider u pruànju energetskihusluga, prisutna u 42 zemlje svijeta,VINCI, najve}a gra|evinska kompanija usvijetu po prihodu, te javna grupacijaCaisse des Dépôts. �


SVJETSKI FORUM URBANIZMA

Ideja o Forumu potekla je odarhitekte-urbaniste Jean-François Daoulasa, koji uSarajevu ìvi od 1994. godine,kada je do{ao u namjeri danapravi ekspertizu rekonstrukci-je grada i zadrì se ovdje tek trisedmice. Daoulas vjeruje da bi,ako se od Sarajeva napravi pri-jestonica ideja o urbanoj civiliza-ciji, nastao jedan divan kreativniprostor koji }e tako|e biti i jedanveliki laboratorij za budu}nost.“Ubije|eni smo da }e banke,veliki investitori ovdje do}i datraè i na|u ove ideje zabudu}nost grada. Novcu supotrebne ideje. Vrijeme je danapustimo ultraliberalni credoo brzom povratu investiranihsredstava, grad nije potro{naindustrijska roba, refleksija onjemu mora biti zrela, ciljana iizraz èlja najve}eg mogu}egbroja ljudi”, kaè on.

Teme o kojima }e se govori-ti tokom trajanja Foruma izabra-ne su kako bi varirale refleksijeoko ideje da u epohi globaliza-

cije ekonomski najja~a regijaima prava, ali i obaveze premazemljama koje se èle priklju~itiEvropi. Jer, “Balkan je pred-gra|e Evrope, a niko ne smijeignorirati svoje predgra|e”.

Daoulas obja{njava: “Sme|unarodnim studijemVelikog Pariza (AIGP), Pariz injegova regija su stvorili mu-ltidisciplinarni prostor s mno-

gobrojnim me|unarodnimekspertima. On funkcionirakao laboratorij za istraìvanjeu kojem se obra|uju sveteme bez tabua i bezisklju~ivanja. PredstavitiVeliki Pariz u Sarajevu zna~iponuditi prije svega jednumetodu rada, ne nekakav tre-nutni uspjeh. Iza razmi{ljanjai prijedloga AIGP-a kriju se

kolosalni ekonomski ulozi,pri~a se o 35 milijardi eura zanarednih 25 godina.”

Ekipa koja priprema Forumuputila je pisma na adrese vi{eod 600 gradova i nekih stotinjakpreduze}a u cijeloj biv{ojJugoslaviji, jer urbanizam i teri-torijalno ure|enje daleko preva-zilaze nove granice dràvaro|enih iz rata. “Ambicijaovog foruma je, dakle, daomogu}i susrete izme|uljudi koji govore isti jezik ikoji su izgubili priliku dakomuniciraju zajedno, jersu {tete koje je istorijanapravila jo{ uvijek prisut-ne. “Zbog simbolike koju ima2014. godina, kada se obil-jeàva stogodi {njica atentatana nadvojvodu FrancaFerdinanda i po~etka Prvogsvjetskog rata, osniva~iForuma bi èljeli da za dvijegodine, kada se o~ekuje daon ponovo bude odràn,naredni put “ugoste” VelikiBe~. �

URBANI SAN

DAOULAS: “Želimo da Sarajevo postane prijestolnicaideja o urbanoj civilizaciji”

Foto: Mario Ili~i}

POSLJEDNJE PRIPREME ZA FORUMOrganizatori u Sarajevu koji su tri godina marljivo radili na ovom projetku dobili su potvrde o dolasku preko tri stotine u~esnika iz 25 zemalja svijeta

�

KAKO JE SVE POÊLO

Ideja o Forumupotekla je

od arhitekte-urbaniste Jean-

Françoisa Daoulasa,koji u Sarajevu ìvi

skoro dvije decenije

KAKO JE SVE POÊLO

Ideja o Forumupotekla je

od arhitekte-urbaniste Jean-

Françoisa Daoulasa,koji u Sarajevu ìvi

skoro dvije decenije



Uz ime na{eg umjetnika [[ahina[i{i}a, pored zanimanja reditelj,snimatelj i fotograf, od sada }emoupisivati i - scenarista. Na upravozavr{enom Koprodukcijskom ma r -

k etu Golden Carphatian [i{i} je dobionagradu za scenarij Second Hand Life.

AVDINO ODOBRENJELogi~no je da ga na po~etku na{eg

razgovora, a “prona{li” smo ga u Be~u,

pitamo {ta je to Second Hand Life? ““To jepri~a o bosanskim ratnim izbjeglicama, kojisu ~udom ostali ìvi. Glavni likovi suHamza, Manko, Drina i njihova prijateljicaSenada, svi su iz isto~ne Bosne, sa Drine.Kao izbjeglice oni se sastaju u Holandiji.Film je baziran na istinitim doga|ajima,ispovijestima mnogih ratnih izbjeglica kojesam slu{ao posljednje dvije decenije. Jednugodinu sam jo{ radio i za agenciju Sense uTribunalu u Den Haagu, dok nisuMilo{evi}a uhapsili. Onu scenu kako gaspu{taju iz helikoptera u zatvor Schev e -ningen sam ja snimio. U Tribunalu sam,{okiran, pratio izjave svjedoka koji su

preìvjeli strijeljanje, neke izjave mi se jo{uvijek motaju po glavi. Cijela konstrukcijascenarija Second Hand Life je bazirana naonome {to sam ~uo i vidio po Evropi.Naravno, tu je i dio moje filmske ma{te,koju sam ugradio da scenario dobijeformu razumljivosti i univerzalnog pogledana svijet”, obja{njava nam [ahin [i{i}.

“Rat sam proveo u Sarajevu, a 1992.,1993., snimao sam film Planeta Sarajevo,dokument i film o na{em gradu podnajve}im srpskim terorom. Kad sam iza{aou Evropu, od tada sam uvijek i{ao na mjestagdje se skupljaju izbjeglice iz Bosne,posebno moji sa Drine, od Vi{egrada, Fo~e,


IZ [I[I]EVOG OBJEKTIVA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Jedan od nagrađenih na Koprodukcijskom marketu “Golden Carphatian”, koji je uBukureštu održan od 23. do 27. augusta, je i naš umjetnik ŠAHIN ŠIŠIĆ; do sadaje u svijetu nagrade i priznanja dobijao za režiju, fotografiju ili snimateljski rad, a

sad su na red došli i - scenariji

ŠAHIN IZ PRVE RUKE

[ahin [i{i}: “Ako budem morao, bi}u i producent“

TALENAT I MULTIMEDIJA[ahin [i{i} se ve} odavno dokazao i kao snimatelj i kao fotograf i kao reditelj,a sada ~ekamo da pro~itamo njegov scenarij za dugometra`ni igrani film

TALENAT I MULTIMEDIJA[ahin [i{i} se ve} odavno dokazao i kao snimatelj i kao fotograf i kao reditelj,a sada ~ekamo da pro~itamo njegov scenarij za dugometra`ni igrani film

Sahin:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:37 Page 66

Gora`da. Volio sam da vidim i saznamkako se oni snalaze i kako ìve u tu|ini, poEvropi i Americi. Stra{ne sam pri~e ~uo odèna iz Prijedora, logora{a iz Krajine.Imam dosta snimljenog video materijala,izjava koje sam koristio kod pisanjascenarija Second Hand Life. Izvorni nazivje @ivot iz druge ruke i mislim da to boljezvu~i na bosanskom jeziku. Scenariozaokruùje odlazak izbjeglica u svijet ipovratak u Bosnu. Tu je jedan maliproblem, scenario je narastao kao planina imoram da ga kratim. Ali, mo`da producentibudu imali i drugu ideju.”

Pa, ko }e biti producent? ““U ovomtrenutku se ja vodim kao producent, sve doonog momenta dok neko od ‘velikih’ nepotpi{e ugovor za koprodukciju. Volio bihda to drugi preuzmu i da se ja brinem samoo kreativnosti. Ali, ako budem morao bi}u iproducent.”

FILM O AMSTERDAMUNa{ umjetnik kaè da je u posljednje

vrijeme radio na razradi drame AAbdulahaSidrana U Zvorniku ja sam ostavio svojesrce. ““Sada imam gotovo spreman projekatHotel Drina. Ondje gdje se HotelDrina zaustavlja po~inje @ivot iz drugeruke. Spreman sam za oba projekta. Avdomi je dao zeleno svjetlo za Zvornik, a sveostalo je samo stvar producenata, lobiranjai zaokruìvanja budèta filmova. Ne bihvolio da bude kao sa Planetom Sarajevo, dase zaduùjem po Evropi kako bih zavr{iopostprodukciju filma, a da me oni koji sumi mogli pomo}i samo tap{u po ramenu.Zato sam odlu~io da nastupim otvoreno nasvjetskom trì{tu, a normalno je dao~ekujem i podr{ku iz Bosne, pomo} i prijesvega solidarnost od kolega iz Sarajeva”,veli [ahin [i{i}: ““Samo je Federalnatelevizija u posljednje vrijeme u{la ukoprodukciju mog dokumentarnog filma oAmsterdamu. Naàlost, dva glavna glumcasu mi umrla, pa se to nekako sve oduìlo,ali uskoro po~injem montaù tog filma.Hvala Federalnoj televiziji na strpljenju samojim terminom zavr{etka tog filma oAmsterdamu. Moj fundament je ipakfotografija, iz toga sve izvire, posebnoreìja kao disciplina. Kao snimatelj touvijek radim sa zadovoljstvom, po{teno ikreativno, i tada sam dio tima koji stvarafilm. Linije vodilje reditelja i scenariste suza mene u prvom planu. Ali, zanimljivo jeda sam ja dobijao najvi{e nagrada za film-reìju, i ovog puta za scenario. Me|utim,ako bih dobio nagradu za glumu, onda bihse ipak zamislio.” Nagra|en je, [i{i} dakle,na Koprodukcijskom marketu GoldenCarphatian u Bukure{tu. Je li to nov~ananagrada? ““To je i nov~ana nagrada, vi{esimboli~na, ali je prava nagrada ustvarionaj veliki aplauz koji sam dobio od

filmskih profesionalaca, producenata,distributera, filmskih kriti~ara i novinara.Bruno Coppola me je, prije nego {to se ìriizjasnio, zagrlio i rekao: Man, you areteriffic! You are winner! (Sjajan si, ti sipobjednik!). Moj govor na engleskom jeodu{evio Brunu i mnoge druge prisutne. Toje u stvari prava nagrada, da se ljudizainteresuju za mene, za moj film, a ve}sam dobio ponude iz Ma|arske, Austrije,Jordana...” Projekat Second Hand Life jo{uvijek je, kako se to kaè, u razvoju. No,postoje li ikakve naznake kada }e po~etisnimati ovaj dugometra`ni igrani film,nastavljamo na{ razgovor... ““O datumupo~etka snimanja mog filma sada je stvarnote{ko govoriti, nekako mi osje}aj govori da}u prije po~eti sa Sidranovim tekstom UZvorniku ja sam ostavio svoje srce nego saSecond Hand Lifeom. No, ko zna, mo`da sene{to magi~no desi u narednim mjesecima.A scenario Second Hand Life je ra|en na

bosanskom, holandskom i engleskomjeziku, i tako }e se i govoriti u filmu, samanjim scenama na francuskom injema~kom jeziku”, kaè [i{i}, kojegzastupa kasting agencija Zona iz Sarajeva,koja je tako|e u~estvovala na Marketu, kaojedina agencija koja zastupa glumce ifilmske stvaraoce u regiji jugoisto~neEvrope.

Interesantno je upitati snimatelja pozanimanju da li }e biti i snimatelj svogfilma. ““Reditelj }u biti ja, a èlja mi je dakao supervizor za direktora fotografijebude Robi Muller, koga neobi~no cijenimi volim njegov rad. Godine nose svoje, paimam i drugih razmi{ljanja. U svakomslu~aju, direktor fotografije }e biti ~ovjekkoji je mene impresionirao svojim radom ipogledom na film”, isti~e [ahin. A, sada sevratimo na sami po~etak teksta, sje}ate se,ono da }emo ubudu}e dopisivati -scenarista. ““Moète dopisati i producent,ovo zadnje je nevolja. Ja moram bitiproducent, kao i kod Planete Sarajevo, jerte ìvot natjera. Ne postoji normalnasituacija u zemlji gdje ìvim, u Holandijiimam osje}aj da sam stranac i na margini,i da moram posebno da ubje|ujem pro -ducente. U Bosni, opet, i pored mojih bos a-nskih tema, namjera ljudi i institucija migovori da se puno ne nadam. Iako sam jave} odavno pokazao da imam petlju danapravim odli~ne filmove. Tako bar zasada vidim. Ne nadam se i guram na svojna~in”, govori nam na{ cijenjeni sag o -vornik. Ma, bi}e to udure! [ta drugo damu kaèmo? �


UNIVERZALNI POGLED NA SVIJET

SNIMANJE PODOPSADOM: “Rat samproveo u Sarajevu, a1992., 1993., snimao samfilm Planeta Sarajevo,dokument i film o našemgradu pod najvećim srpskim terorom”

RIJEÎZAHVALE[ahin [i{i} sadirektorom GoldenCarphatianaRaduomNicolaeom uBukure{tu

Sahin:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:37 Page 67

London i Engleska znaju da slave.Bilo ~ega da se do~epaju od togavremenom naprave, {to bi se reklojezikom tajkuna, brand koji daljeprodaju. Ili se to desi tek tako.

Prvo smo slavili dijamantni jubilejkraljice EElizabete II, onda su do{le Oli m-pijske igre, pa odmah potom i karneval, kojise svake godine posljednjeg vikenda augustaodràva u sjevernolo ndonskoj ~etvrti zvanojNotting Hill, a koja je opet dio op}ineKensington i Chelsea sa oznakom W11.Znate onu romanti~nu komediju pod istimnaslovom NH, sa JJulijom Roberts i HHugomGrantom, koja je prikazala tek kako “bijela”srednja klasa i celebrities ìve u tom kraju.Ona druga - siroma{ni, crni i onidrugoja~ijih “krvnih zrnaca” ostali su postrani, mada u svakodnevnom ìvotu

u~estvuju mnogo vi{e negoli li bi to oni kojivladaju èljeli priznati.

RASKO[NO I MA[TOVITONotting Hill je, dakle, dio Londona u

koji su se razli~ite etni~ke manjineuseljavale godinama, i prije II svjetskograta a i poslije. Oni tamne puti iz negdanjihengleskih kolonija, posebno s Kariba i izSjeverne Indije, ali i drugi - Ma|ari, Srbi,Poljaci, Arapi, posebno Palestina, Libanon iMagreb, i kojeko jo{. E, upravo je taj srazraznih kulturnih backgrounda bio polazi{teza mnoga de{avanja u ovom kraju. Najednoj strani osje}ale su se tenzije izme|ustarosjedilaca i prinova, dok se na drugojopet odraàvao na na~in da su se objeoplo|avale i stvarale nove kreativne forme- kada je glazba u pitanju najvi{e, ali i ples,slikarstvo, kulinarika i koje{ta jo{.

I onda je kao odgovor na poznatiNotting Hill ustanak 1958., kada je do{lo

do sukoba crna~kih bandi sa policijom,grupa ljudi odlu~ila da svoju kulturu po~nepredstavljati ogranizirano i smi{ljeno.Po~eli su po zatvorenim prostorima, a ondasu pripadnici skupine doseljenika saTrinidada i Tobaga odlu~ili da zajedno sagrupom studenata, koji su organizirali ne{tosli~no, iza|u na ulice augusta 1966. godine.Da bi svima pokazali kulturnu raznolikostovoga kraja predvo|eni ve} tada poznatimsteel pan (metalne ba~ve za naftu!)orkestrom RRussela Hendersona. Kakopovijest govori, a crna~ki su utjecaji naenglesku kulturu posljednjih godinadetaljno istraèni, ‘70-ih Notting Hillkarneval, koji se odràvao posljednjenedjelje i ponedjeljka augusta (ponedjeljakje neradni dan tzv. Bank Holiday) je postaodefinitivno karipski obojen, sa dvijeprocesije svakoga dana: prvo za djecu, aonda i odrasle, a broj se u~esnika iposjetilaca polako, ali sigurno, penjao, od


LONDONSKI KAOS

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

EKSPLOZIJA KARIPSKE KULTURE

NOTTING HILL KARNEVAL

Karneval u londonskom Notting Hillu najveći je u Evropi i drugi u svijetu,nakon onog u Rio de Janeiru; i naš saradnik bio je u velikoj karnevalskoj povorci

Festivala koji je ove godine bio posvećen Jamajci i kojeg je obezbjeđivalo sedam hiljada policajaca

Ognjen:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:34 Page 68

nekih 150 tisu}a pa sve do vi{e od milijunposljednjih godina. I pojedini segmentikarnevala su, glazbeni posebno, bivali sve{iri i raznovrsniji, posebno nakon uvo|enjavelikih sound sistema i DJ kulture, osimkaripske i jamaj~anske kuhinje do{le su ione iz drugih zemalja, arapske posebno,uvedena su atraktivna natjecanja poput onihu pjevanju i plesanju tradicionalnog plesacalypso i naravno, glavna je procesijabivala sve rasko{nija, ma{tovitija i neo -buzdanija.

Ipak, 1976. }e se iznova desiti pobuna isukob mladih crna~kih bandi sa policijom,te ranjavanjem mnogih i hap{enjima. JJoeStrummer iz The Clasha, grupe koja jeupravo ponikla u ovom dijelu grada i usvom radu odsjevala svu multikulturalnostkoja ih je okruìvala, te je nerede opisao uznamenitoj pjesmi White Riot. Druga je

stvar da su se oni u vi{e navrata sluìlireggae utjecajima, iz prosta razloga {to susa tom muzikom odrastali, {to ih je onasvakodnevno okruìvala. Ako su i sami bilirebeli svojedobno, sad je njihov ditirambLondon Calling bio jedna od zvani~nihhimni posljednjih Olimpijskih igara. Dakle,oti{li u “srednju struju”, koja je zornopokazala da se zna adaptirati i prodavatisve, pa i odlu~ne proteste protiv same nje.

KAD PRINC PODUPIREVratimo se na{em karnevalu. Pobuna iz

1976. imala je dvostruk efekt - {tampa jebila uglavnom protiv, ali je princ CCharlesodlu~io poduprijeti karneval, a sli~no }euraditi i tada{nji gradona~elnik Londona.Policija }e u~estvovati sve vi{e uorganizaciji. Razne su se, pak, organizacijezdruìle po~etkom ovog milenija u krovnuorganizaciju, Notting Hill karneval }edonositi sve vi{e nova, glazbena, kulturna i

ina platforma }e se {iriti, Festival }e nositiepitet da je najve}i nakon onoga iz Rija idefinitivno najve}i u Europi. Ipak, usprkospozitivnoj atmosferi posljednjih godina,otkako ga i sam pratim, prije je tri godinejedna mala Bo{njakinja preminula nakon{to ju je pregazio stampedo izazvanupadom jednog crna~kog ganga, pa smo jojsvi i{li na dènazu.

Dakle, soca, teen pan ansambli, samba,sound sistemi sa nizom podvarijantielektroni~ne i plesne glazbe, salsa, kalypso,naravno i reggae i dub, te ska kultura se najednom ograni~enom prostoru mije{aju dvadana i dvije no}i, a vrhunac nastane kad uponedjeljak uvijek strogo odre|enomputanjom krene karnevalska procesija, saogromnim kamionima i dvospratnimautobusima nakrcanim sound sistemima iodgovaraju}im agregatima, za njima su

najìvopisnije kostimirane tamonoputeljepotice i njihovi im pridruèni drugovi, saogromnim krilima, maskama svih boja, aposebno prevladavaju one sa Kariba - ùta,zelena, crvena. Sistemi grme odvinutitoliko da bas naprosto ubija u stomak,skre~er i touster iznad hipnoti~nih ritmovaizgovara fraze koje jo{ vi{e podiùatmosferu, publika je s njima, svira napi{taljke i sve prisutnije vuvuzele, pije se ijede uglavnom slasna karipska hrana.

Ove je godine opet naglasak bio naJamajki, jer je ta mala, ali u mnogo~emuuspje{na zemlja slavila pola stolje}a odoslobo|enja i samostalnosti. Tim vi{e {to }erecentno UUsain Bolt svojim furioznimtr~anjem i neposrednim pona{anjem pribavitidefinitivno simpatije svakoga od nas. O slaviBoba Marleyja, koga i Bolt oboàva, da i negovorimo, a upravo je tu nedavnopromoviran dokumentarni film o njemu, pasmo dobili i {tand gdje je DVD dijeljen.

Uzgred re~eno, autor je Oscarom ovjen~aniKevin McDonald, a film je “zaradio” odli~nekritike. I jo{ jedna mala napomena: kao {to jek}erka PPaula McCartneyja obukla uspje{noGB Team, tako se za jamaj~anske sprinterepobrinula nitko drugi doli Bobova k}erkaCedella Marley, i sama odli~na glumica ipjeva~ica, jedna od trinaestoro djece koju jeostavio za sobom.

Vratimo se ovogodi{njem karnevalu.Kaos je neopisiv, ali je atmosfera prija -teljska i blago erotizirana i uzbu |uju}a,7.000 policajaca se brine za sigurnost,nadlije}u i helikopteri, rade slu`be prvepomo}i i one koje pomaì da se djeca na|u.Naravno, naglasak je na spoju plesa iglazbe, pa se nakon u~estovanja ukarnevalskoj povorci traè razli~ita mjestagdje su smje{teni sound sistemi, koje opetpokre}i nekih od velikih magova DJ-anja,

poput moga susjeda GGladyy Waxa iliMangrove Sounda, a na nekoj od 37 scenase mogu na}i i izvo|a~i reggaea, soca ilijazza poput saksofoniste CCourtney Pine idrugih. Kad nakon sedam nave~er soundsistemi utihnu, ulice se po~iste, pokupe seoni koji su totalno pijani, ide se u klubove ukojima karnevalsko raspoloènje traje svedo ranih jutarnjih sati. Sve sa odgova -raju}im licencama, sa to~no ozna~enimmjestima gdje je tko i kakvu glazbu svira(reggae, salsa, roots, funky, soca, R&B,calypso, hip hop, merengue, groove, skaitd.itd.), a uz to naravno ide pivo, raznatropska osvjeàvaju}a pi}a i paprenakaripska kuhinja.

I slavlje se nastavlja u Londonu, jer tusu ve} do{li paraolimpijski borci, karte seprodaju kao vru}a halva, opet }e bitispektakl. Kruha i igara, rekli bi stariRimljani, samo sada u suvremenim digit a -lnim uvjetima. �


MILIJUNSKI SPOJ PLESA I MUZIKE

U ~ast Bobu Marleyju i za slavu Useina Bolta

PRIJATELJSKA ATMOSFERAVi{e od milion ljudi prodefiluje Notting Hill Festivalom tokom dva dana njegovog trajanja

Ognjen:TEKST osnova.qxd 29.8.2012 21:34 Page 69


KULT MARKETGARBAGE

Not Your Kindof People

Stari znanci unovome ruhu.Povratni~kialbum grupeGarbage nakonsedmogodi{njestanke nosinaziv Not YourKind of People.Nekada

ultrapopularni rock alternativci snimili sujedanaest novih pjesama iza kojih je stalaprodukcijska ku}a Stan Volume.

LAIBACH

We Come inPeace

U prodaji jesoundtrack izfilma Iron Sky,koji od po~etkado krajapotpisujenajpopularnijaslovenskagrupa svihvremena

Laibach. Na albumu We Come in Peacenalazi se ~ak ~etrdeset pjesama koje ~inepodlogu tog zanimljivog filma. Album nosimarkicu izdava~ke ku}e Mute.

DORO

Raise Your FistIn the Air

Sje}ate li se grupeWarlock injihovepjeva~ice DoroPesch? E, paDoro se vratilasamostalno nascenu i izdalamini EP Raise

Your Fist In the Air, na kojem se nalaze~etiri pjesme. Rockerica iz Düsseldorfaodlu~ila je svoje povjerenje ukazatiprodukcijskoj ku}i Nuclear Blast.

Nakon sedmogodi{nje stvarala~ke stankena scenu se vra}a kanadska dama bar{unastogglasa AAlanis Morissette. Iako }e njezin novialbum iza}i tek za nekoliko dana, u nastavkumoète pro~itati recenziju istog.

Album Havoc And the Brigth Lightsnajavljuje se ve} duè vrijeme, a slu`beno }ebiti predstavljen po~etkom rujna ove godine.Radi se o kanadskoj rock glazbenici koja je dosada u karijeri snimila sedam studijskihalbuma, od kojih su prva dva izdata samo zapodru~je Kanade. Njezina karijera krenula jeuzlaznom putanjom potkraj 1995. kada je saalbumom Jagged Little Pill {okirala svjetskuglazbenu scenu ostvariv{i ~ak {esnaestplatinastih tiraà. Podatak da je za samodvanaest dana u SAD-u prodano 14,5milijuna primjeraka nosa~a zvuka je dovoljanpokazatelj o kakvoj se popularnosti radilo.

Isti album u Velikoj Britaniji prodan je udesetorostrukoj platinastoj nakladi, {toukupno zbrojiv{i ~ini trideset milijunaprodatih kopija. To je i dan danas svjetskirekord kada je rije~ o nakladama neke rockglazbenice. Alanis je tada malo usporila,lagano se okrenuv{i filmu. Najplodonosnijagodina za Alanis je bila 1996., kada je nomi -nirana za {est Grammyja, a potvrdila ~etirinominacije i to za album godine, najb oljurock izvo|a~icu godine, najbolju rock skladbui najbolji rock album godine. Za vrijemeglazbene stagnacije ostvarila je deset filmskihuloga i nekoliko gostovanja u brojnimsitcomima.

Album Havoc and the Brigth Lights ~inidvanaest pjesama. Sve pjesme napisala je i

komponirala sama Alanis uz podr{ku tren u -ta~no najtraènijeg svjetskog studijskogproducenta GGuya Sigswortha. Album otvaraGuardian èstokim gitarskim uvodom, u kojise fantasti~no uklapa nje`ni melankoli~niAlanisin vokal. Slijede Woman Down kojaneodoljivo vu~e na produkciju U2-a s kraja‘90-ih godina pro{loga stolje}a. Nakon baladeTill You na redu je zanimljiva Celebrity uzmoderan bass i odli~nu produkciju. Pjesmakoja najvi{e podsje}a na staru Alanis jeEmpathy, koja }e zasigurno prona}i svojemjesto na top ljestvicama.

Svakako jo{ treba izdvojiti skladbe Numbi Receive, koje prije svega plijene origi nal -no{}u i odli~nim aran`manima. Kon a~naocjena albuma je vrlo dobar, {to je u biti odli -~no za jedan povratni~ki album.

(M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Havoc And the Bright Lights” Alanis Morissette

Vrlo dobro, a odlično!

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Dr. John: Revolution2. Sarah Jarosz: Anabelle Lee3. Moby: The Poison Tree4. Major Lazer: Get free (ft. Amber of Dirty

Projectors)5. Willy Moon: Yeah Yeah6. Jessie Ware: 110 %7. Bloc Party: Octopus8. Band Of Skulls: The devil takes care of

his own9. Diego Garcia: Nothing to hide10. Electric Guest: This head I hold

POVRATAK KANADSKE ROCKERICEAlanis Morissette nakon osmogodi{njestanke objavila je album Havoc and the Brigth Lights

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 29.8.2012 16:27 Page 70

Rije~ je o jako bitnom ostvarenju, kojekroz vizuru policajaca zaposlenih u Jediniciza za{titu djece govori o ljudima koji su naprvoj liniji borbe za za{titu djece te onevjerovatnim stvarima s kojima susuo~ena najnevinija ljudska bi}a. Osnovniproblem dolazi iz sfere odraslih, nesavje -snih te neodgovornih ljudi. Policajci nekoriste mnogo oru`je, no itekako opasnim ibitnim poslom se bave. Privode zlostavlja~edjece, uhi}uju maloljetnike koji su seupustili u kriminal, ispituju i detektirajunasilne roditelje, razgovaraju razli~itimmetodama s djecom, pa i tinejdèrima omladena~kim seksualnim istraìvanjima ineznanju. Ti ljudi iz odjela za za{titu djecesvakodnevno ìve jako ru`ne stvari. Sve tonaravno utje~e na njihove privatne ìvote,odnose na poslu i ku}i, odnose s djecom.

Jedinica o kojoj se govori u Policijinalazi se u sjevernom Parizu. A MMaiwennLe Besco jer reìserka ovog filma. Ona jeglumila u nekoliko filmova kao dijete(L’ete meurtrier, 1983.). Nastupala je kaostand up komi~arka u autobiografskojpredstavi i nanovo se po~ela baviti filmomnakon {to je nekoliko filma{a vidjelo ~imese bavi u Parizu. Svoj prvi igrani,poluautobiografski film, Pardonnez-moi,reìrala je 2006. godine. Njezin posljednjifilm Poliss, pak, osvojio je nagradu ìrija naFestivalu u Cannesu pro{le godine. U reìjiovog ostvarenja te pisanju scenarijasura|ivala je s jo{ jednom glumicom,Emmanuelle Bercot (glumi u filmutako|er). Francuski autori pokazuju jednujako pozitivnu stvar. U filmovima su sebavili mladim imigrantima i policijom kojaje na takvim primjerima u~ila o sebi i njima

(npr., Mr`nja), bavili su se odnosomimigranata i ostale djece, problemompedagogije, {kolstva (npr., Razred), a krozpovijest svoje kinematografije tu je nizsjajnih naslova koji se aktivno baviproblemima djece (400 udaraca, npr.).Dakle, oni filmsku kulturu jako aktivnoshva}aju. Ona je za njih prostor educiranja,saznavanja, komunikacije, borbe za bolje,mirnije, zdravije.

Zato svaka ~ast, prije svega autorima,ali i zemlji i festivalima koji poti~u takvukinematografiju.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETBARBARELLA

Roger VadimOvaj dobro znaniklasik je baziran naistoimenom stripuJean-ClaudeaForesta. Jane Fondatuma~i ulogu

Barbarelle, astronauti~arke koja dolazi izbudu}nosti. Sletjela je na planet Lythionpo nare|enju predsjednika Zemlje. Cilj jojje na}i profesora Duranda Duranda, koji jeizumio pozitronske zrake. No, nakonslijetanja ju zarobe dvije djevojke. Tu jejedan mu{karac koji }e joj pomo}i.Scenario za film su napisali TerrySouthern i Roger Vadim koji ga je ireìrao. Direktor fotografije je bio ClaudeRenoir. Ocjena: 4

DO KRAJA SVIJETA

Wim WendersUz reìju, WimWenders potpisuje iscenario skupa saPeterom Careyjem.Doktor Faber je,poku{avaju}i prona}i

lijek za sljepo}u svoje supruge, stvorionapravu koja omogu}uje onom tko jukoristi primanje slika direktno u mozak.Tako je omogu}io slijepima da vide.Istodobno, Zemlji prijeti nuklearni satelitkoji pada prema zemlji. Tvrdi se da je ovoWendersov najambiciozniji film. Sniman jeu devet razli~itih zemalja, a budèt mu jebio ~ak 23 miliona dolara. Ocjena: 4

KAROV LA BAYIT

Dalia Hager iVidi Bilu

Glavni protagonistfilma Karov la bayit suSmadar i Mirit. Onesu osamnae stog o -di{nje Izraelke koje

trenutno sluè vojnu slu`bu. Ne podnosejedna drugu, jer su totalno razli~ite. Smadarje odlu~na dok je Mirit srame`ljiva. Smadarje temperamentna, a Mirit introvertna i bojise autoriteta. “Osu|ene” su jedna na drugujer imaju zajedni~ki posao, patroliratiulicama Jeruzalema i legitimirati Palestince.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino, Mike Thurmeier)

2. Pla}enici 2 (Simon West)3. Tyranosaur (Paddy Considine)4. Ted (Seth MacFarlane)5. Larin izbor: Izgubljeni princ (Tomislav

Rukavina)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film)

2. Nedodirljivi (Oliver Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video)

3. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video)

4. Moj tjedan s Marilyn (Simon Curtis,The Weinstein Company, Blitz film i video)

5. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film)

Problemi iz sfere odraslihFilm “Policija” (Francuska, 2011.), rediteljice Maiwenn Le Besco

KVALITETNO I BITNOFrancuska policija je na filmovima reditelja iz svoje dràve u~ila i osebi ali o njima

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 29.8.2012 21:30 Page 71


KULT MARKETAUTOMOBILI

911 carrera

Porsche je objavio fotografije novogmodela 911 Carrera 4 uo~i premijernogizlaganja na Sajmu u Parizu krajemseptembra. Novi 911 sa pogonom na svimto~kovima bit }e ponu|en u ~etiri varijante- kao kupe Carrera 4 i potentniji Carrera4S i u vidu njihovih kabrioletskih verzija.

MOTOCIKLI

MV AgustaNovi MVAgustinsupermotosvojupremijerudoìvjet}e naMilanskomsajmu

motocikala sredinom novembra. Zasadanema nikakvih novih informacija tehni~keprirode. MV Agusta je svoj novi projektovila velom tajne, dobro skrivaju svedetalje, kao i kona~an izgled.

DESIGN

Golf R CabrioNovi Golf R kabriolet snimljen je tokomtestova bez bilo kakve kamuflaè, pa semoè o~ekivati da }e serijska verzija bitiveoma sli~na automobilu sa fotografija.VW je istovremeno objavio neke tehni~kepodatke o novom Golfu uo~i premijere useptembru, ali bez propratnih fotografija.

Ugledni francuski magazin FranceFootball, svjetski poznat po izboru najbo -ljeg nogometa{a svijeta, kojeg u suradnji saFIFA-om nagra|uje presti`nom Zlatnomloptom, objavio je u novom broju rezultateizbora za najbolje strane nogometa{e svihvremena u francuskoj Ligue 1. Rezultati?Selektor nogometne reprezentacije BiH,legendarni SSafet Su{i}, izabran je zanajboljeg stranca u historiji francuskogprvenstva. VVahid Halilhodì} na{ao se nasedmom mjestu Top 10 izbora francuskoglista. ““Nogometni genij Safet Su{i}, koji jegodinama briljirao u PSG-u i odu{evljavaoljubitelje nogometa, najbolji je stranac uhistoriji francuskog prvenstva, a iza njegana drugom mjestu velikana je sjajni strijelacJosip Skoblar, rekorder francuske Ligue 1sa 44 gola u jednoj sezoni, koji je najboljistrani igra~ u historiji Marseillea”, istaknuoje u komentaru izbora RRemy Lacombe,urednik France Footbala.

Safet Su{i} kazao je u razgovoru za SBkako je iznimno po~astvovan i sretan zbogizbora uglednog francuskog lista. ““To jezaista velika ~ast i priznanje, biti izabran zanajboljeg stranca svih vremena uFrancuskoj”, kaè Su{i} za SB. ““U Fran -cuskoj je igralo na desetine velikih igra~a,Skoblar je najbolji strijelac svih vremena,Keita je, mislim, dao i vi{e golova od njega,tu je zatim veliki Carlos Bianchi, pa George

Weah kojeg i ovdje svi dobro poznajemo.Veliko priznanje zaista, sretan sam zbogizbora.” Zanimljivo je da je u Top 50najboljih stranaca u historiji francuskogprvenstva ~ak 10 igra~a iz zemalja nastalihna podru~ju biv{e Jugoslavije.

Naime, BiH, Hrvatska i Srbija zajednodaju ~ak 20 procenata najve}ih stranihigra~a u Top 50 svih vremena u Ligue 1.France Football je imao teàk zadatakizabrati 50 stranaca iz vi{e generacijavelikih igra~a koji su briljirali u francuskomprvenstvu.

Stoga su brojni veliki igra~i, poputAljo{e Asanovi}a, IIvice [urjaka, DDraganaStojkovi}a, SSilvestra Taka~a, MMilo{a Milu -tin ovi}a, FFaruka Hadìbegi}a i MMehmedaBa`darevi}a ostali van liste. Ipak za utjehuim je da je njihova imena France Footballcitirao u skupini velikih igra~a kojizasluùju da ih se pomene. Na po~asnom51. mjestu je i biv{i slavni jugoslovenskireprezentativac, pokojni JJosip Katalinski[kija, koji je ’70-ih godina pro{log stolje}abio jedan od najboljih igra~a francuskogprvenstva dok je igrao u Nici. Me|u pedesetnajboljih igra~a, kada su bh. nogometa{i upitanju, nalaze se jo{ Mostarac IIvan]urkovi}, koji je na jedanaestom te IIvicaOsim na dvadeset i petom mjestu listenajboljih.

(N. Hasi})

SPORT

Izbor uglednog sportskog lista

Safet Sušić najbolji stranacfrancuskog nogometa

SAFET SU[I]Po~astvovan izboromfrancuskog magazina

SAFET SU[I]Po~astvovan izboromfrancuskog magazina

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 29.8.2012 17:07 Page 72

Svaka tre}a èna smatra da je potpuno uredu da provjeri partnerov mobilni telefon i“pro~e{lja“ njegove e-mailove, ako sumnjada je on vara. Nedavno provedeno istra -ìvanje pokazalo je da 37 posto èna smatrada ima pravo da provjeri partnerove SMSporuke i mailove ako postoji sumnja da onne{to “mulja“, dok je nju{kanje po mo -bilnom telefonu, odnosno kompjuterusupruge ili djevojke sa kojom su u veziprihvatljivo za 29 posto mu{karaca.Ank eta sajta za online upoznavanjeOurTime pokazala je da su ène sum -nji~avije od mu{karaca, te da je za svakutre}u damu jedini na~in da bude mirnastalni nadzor nad partnerovim elektronskimprepiskama. U ve}ini slu~ajeva, osim SMSporuka, ène redovno provjeravaju i listepoziva, e-mailove i partnerov profil naFacebooku. Partnere na ovaj na~in naj~e{}eprovjeravaju mla|i ljudi - 36 posto ispit a -nika u dobi izme|u 18 i 34 godine smatra daje ovaj vid “{pijuniranja“ osobe sa kojom suu vezi potpuno u redu, a to je prihvatljivo iza 26 posto ispitanika starijih od 55 godina,prenosi Daily Mail.

“Ako provjeravate partnerove mejlove iSMS-ove, najvjerovatnije imate ozbiljnihproblema u komunikaciji i povjerenje izme|uvas je ozbiljno poljuljano. Jedino ispravnorje{enje je da otvoreno porazgovarate saosobom koju volite i poku{ate da ponovouspostavite normalan odnos“, savjetujepsihologinja JJean Edelstein.

Ranija studija britanskih nau~nika iz2010. godine pokazala je da petina supruga

priznaje kako povremeno provjeri partn e -rov e-mail i SMS poruke. Rezultati sutako|er pokazali kako je u petini vezabarem jedan od partnera putem internetaprovjeravao svoje bolje polovice. Studijapod nazivom “Net-iketa bra~nih parova“analizirala je podatke gotovo hiljadubritanskih parova, a proveli su je stru~njacisa sveu~ili{ta Oxford i Nottingham Trent.

“Na{i rezultati pokazali su kako uvezama postoji zaista visoka razina nadzoraizme|u partnera“, kaè EEllen Helsper,autorica studije. ““Me|utim, ono {to izne -na|uje jeste ~injenica da kontrolu ~e{}eprovode ène nego mu{karci“, dodajeHelsperova.

Studija je objavljena u ~asopisu Com-p u ters in Human Behavior, a analizirala jeodgovore na anketne upitnike o kori{tenjuinterneta. Na pitanje jesu li ikada pro -vjeravali partnerov e-mail, osam postomu{karaca i 14 posto èna odgovorilo jepotvrdno. Na isto pitanje, ali vezano zakontroliranje SMS-ova, sedam postomu{karaca i 13 posto èna odgovorilo jepotvrdno. Svaka deseta èna, te oko {estposto mu{karaca putem interneta istra ̀ ivalisu pro{lost svog partnera. Pritom se ~akjedan posto osoba la`no predstavljalo nainternetu kako bi stupili u kontakt sa svojimpartnerom i provjerili da li }e on/onapokleknuti pred “isku{enjem“. Prosje~nadob ispitanika iznosila je 49 godina, aparovi su bili u braku u prosjeku 19 godina,te su imali jedno do dvoje djece.

(Priredila: M. Radevi})

Elektronska provjera ljubavi

LIFESTYLE

Treba li (tajno) čitati partnerove SMS-ove


KULT MARKETITALIJA

Palais LumiereFrancuskidizajnerPierreCardin(90)planiraizgradnju255

metara visokog tornja nazvanog PalaisLumiere u Veneciji. “@elim Venecijiponuditi veliku ba{tu za cijelu vje~nost“,rekao je Cardin lokalnim medijima, tedodao kako èli da toranj bude zavr{enprije otvaranja Svjetskog sajma EXPO,koji }e se 2015. godine odràti u Milanu.

AUSTRALIJA

ôkoladaRedovno iumjerenokonzumiranjecrne ~okoladesniàva krvnipritisak, tvrdeaustralijskistru~njaci.Flavonoli kojise nalaze u

~okoladi uzrokuju opu{tanje krvnih ìla,olak{avaju}i tako protok krvi. Posljedica jesniàvanje krvnog pritiska, poja{njavajunau~nici i dodaju da je visoki krvni pritisakpovezan sa 54 posto slu~ajeva mo`danogudara i 47 posto slu~ajeva bolesti srca usvijetu.

SAD

UmjetnostAko èliteda va{adjeca budualtruisti,tolerantna iotvorena zarazli~itosti,dovedite ih

u kontakt sa umjetno{}u, sugeri{eistraìvanje nau~nika sa Univerziteta uChicagu. Istraìvanje je pokazalo da ljudikoji se bave umjetno{}u, pa ~ak i oni kojisamo gledaju druge umjetnike ili su sanjima u kontaktu, mnogo vi{e doprinosedru{tvu nego oni koji nemaju nikakvogdodira sa umjetno{}u.

POLJULJANO POVJERENJE@ene su sumnji~avije od mu{karaca kad su

u pitanju partnerove elektronske prepiske

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 29.8.2012 16:22 Page 73

74

KULT MARKETRUSIJA

Irina Shayk

Ruska manekenka, djevojka CristianaRonalda, za{titno je lice linije donjegrublja La Clover. Svileni grudnjaci iga}ice, kombinezoni i spava}ice, ukombinaciji s prekrasnom Irinom zaistasu dobitna kombinacija.

ARGENTINA

Noelia Rios

Kontroverzna Noelia Rios proslavila senagla{avaju}i vlastitu nevinost na malimekranima, da bi zatim snimila erotskieditorijal sa 16-godi{njim bratom.

ENGLESKA

Alice GoodwinPrije nekoliko godina, 26-godi{nju Alice jena plaì dok se sun~ala zamijetio lovac natalente britanskog ~asopisa Daily Star,gdje je ostvarila svoj debi kao model, a odonda je postala jedan od najomiljenijihgoli{avih modela na Otoku.

John Travolta u zadnje je vrijeme podkonstantnim udarom optu`bi. Nakon {to jenekoliko masera istupilo te ga optuìlo zaseksualno uznemiravanje, ostale tajne kaoda su eruptirale. Najnovija vijest u medij i -ma je Johnova navodna {estogod i{nja vezas njegovim pilotom DDougom Gotterbom.Afera se skrivena od o~iju javnosti odvijalau osamdesetima dok je Gotterba bio Johnovzaposlenik.

Biv{i pilot, 62-godi{nji Doug Gotterba,tvrdi kako je 58-godi{nji Travolta seksualnonezasitan. @elio se snimati tijekom seks u -alnog odnosa, a oboàvao je kad je u seksusudjelovalo vi{e mu{karaca. Gotterba je zaEnquirer izjavio kako je Travoltu upoznao uvelja~i 1981. godine kad ga je glumacintervjuirao za posao pilota te su ubrzopostali ljubavnici. Opisao je taj trenutak.

“Letjeli smo u Monterey u Kaliforniju.Imali smo prekrasnu ve~eru, pili smomerlot i imao sam osje}aj kako mi seTravolta udvara“, izjavio je. ““Kad smo izrestorana krenuli prema sobama, John meodjednom upitao: ‘Hej, èli{ li masaù?’,izjavio je.. ‘Ve} sam se pripremio na ne{totakvo tako da me nije iznenadilo. Rekaosam - ‘moè, za{to ne?’ Do{ao sam u njego -vu sobu, otu{irao se i iza{ao u ru~niku.

Rekao mi je da legnem na krevet i po~eo memasirati. I onda je sve krenulo u nekomdrugom smjeru’“, otkrio je detalje.

Ta no} je za Johna bila veoma posebna.Priznao je Gotterbi kako je nevjerojatnouìvao. Od tog trenutka postali su gay par.U vezi su bili {est godina. Zadnji put ga jeGotterba vidio 1992. godine. Tada je ve}bio oènjen s KKelly Preston. ““Upravo su sebili vratili iz scijentolo{kog centra uHollywoodu kad sam ih sreo. John mepozvao da pro{etam s njim po plaì. Pitaosam ga voli li i sad, kad se oènio,mu{karce. Odgovorio mi je ‘da’. I to jeposljednji put da smo se sreli“, izjavio je zaNational Enquirer u kojem }e za nekolikodana iza}i cijeli intervju.

Skandal je odjeknuo nakon {to je biv{aTravoltina tajnica rekla kako je oduvijekznala da je John gay jer je bila zaduèna zanjegov privatni raspored. Prije nekolikosedmica objavljena je vijest kako je Johnbio u {estogodi{njoj vezi s pilotom DougomGotterbom. Travoltino seksualno opredj e -ljenje uvijek se poku{avalo prikriti pa suJohna uvijek povezivali s lijepim ènama, ame|u ostalim, svojedobno je i isceniranspoj s mladom BBrooke Shields koja je tadabila u za~ecima karijere. (N. Hasi})

CRVENI FENJER

Bivši ljubavnik progovorio o šestogodišnjoj vezi s poznatim glumcem


Travolta u seks skandalu

DOUG GOTTERBABiv{i pilot iznio te{ke optu`be na ra~un holivudske zvijezde Johna Travolte

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 29.8.2012 22:41 Page 74

Galerija Festi} i po~asni konzulat Rep u -blike BiH u Sloveniji, pod okriljemUniverzitetne biblioteke Maribor (UKM),realizirali su projekt pod nazivom Izgu -bljene iluzije nekog vremena - podsjetnikna uni{tenje Vije}nice, u okviru programaEuropske prijestolnice kulture - Maribor2012. Program je organiziran u povodu 20godina od uni{tenja sarajevske Vije}nice,kada je izgorjelo vi{e od dva milionaknjiga, tekstova i dokumenata. U Mariboruje tako 25. augusta uprili~en niz kulturnihdoga|aja, a centralni doga|aj bio jesimpozij u kojem su u~estvovali i preds t -avnici Nacionalne i univerzitetske biblio -teke BiH, Gazi Husrev-begove biblioteke iOrijentalnog instituta Sarajevo.

O Vije}nici, ratu i opsadi Sarajeva nasimpoziju su govorili zamjenica direktoraNUBBiH BBedita Islamovi}, direktor GaziHusrev-begove biblioteke MMustafa Ja -hi}, vi{a znanstvena suradnica i predsje d -nica Znanstvenog odbora Orijentalnoginstituta iz Sarajeva LLejla Gazi}, te SSenadaDizdar s Filozofskog fakulteta Univerzitetau Sarajevu. Goste iz Sarajeva pozdravili surektor Univerziteta u Mariboru DDanijelRebolj, podùpan TToma` Kancler, kon -zul BiH u Sloveniji SSmail Festi} idirektorica Univerzitetne biblioteke Mari -bor ZZdenka Petermanec. U isto vrijeme, u

izlo`benom salonu Univerziteta u Mariborupostavljena je fotografska izlo`ba umje -tnika RRudija Urana Preìvjeli Srebrenice.Pod okriljem autorskog projekta GalerijeFesti} — “Duga prijateljstva“ i po~asnogkonzulata RBiH u Sloveniji, kao prvikulturni doga|aj u sklopu prate}eg umje -tni~kog programa slovensko-bosansko -hercegova~kog prijateljstva u Kulturnomcentru Sinagoga odràno je knjièvno ve~esa slovenskim knjièvnikom MMarjanomPungartnikom i bh. pjesnikom AAdmiralomMahi}em. Glavni doga|aj kulturnog prog -rama bilo je otvorenje izlo`be u GalerijiFesti}, koja ve} dvije i po decenije djelujekao kulturni most, spajaju}i bosanskoher -cegova~ke i slovenske umjetnike.

Svoje umjetni~ke radove ovog putaizloìli su PPetar Beus, Metka Erzar, HamoIbrulj, Narcis Kantardì}, [tefan Marflak,Marijan Mirt i VViktor [est. Izlo`bu je otvorioambasador RBiH u Sloveniji SSlavko Pulji}.

Zavr{ni doga|aj u okviru manifestacijeposve}ene stradanju Sarajeva i Vije}nicebila je projekcija BBC-jevog dokument a -rnog filma The love of books - a Sarajevostory koji je nastao u vrijeme opsadeSarajeva, a gra|ani Maribora imali supriliku gledati ovaj dokumentarac naotvorenom, na najstarijem gradskom trgu.

(M. Radevi})

O Vijećnici u Mariboru

PREKO EX-YU GRANICA

Izgubljene iluzije nekog vremena


KULT MARKETRIJEKA

Ex-YU grafikaIzlo`ba radovasa petog Ex-YUkonkursa zagrafiku o temiSanjarenje bi}eotvorena 4.septembra u

rije~koj Galeriji Kortil. Na konkurs su seodazvali autori iz vi{e od 50 gradovabiv{e Jugoslavije, a ìri je od prispjelihvi{e od 800 radova za izlo`bu odabraooko 200. Izlo`be radova sa dosada{njihkonkursa Ex-YU grafike gostovale su i uBaru, Zagrebu, Sarajevu, Beogradu...

BEOGRAD

Paskaljevi}Kandidat Srbije zanominaciju zaOskara za najboljistrani film je dramaKad svane danGoranaPaskaljevi}a,odlu~io je ve}inomglasova Stru~ni

odbor Akademije filmske umetnosti inauke Srbije (AFUN). Paskaljevi}ev film oholokaustu na Starom sajmi{tu, ~ija }esvjetska premijera biti 9. septembra uTorontu i u kojem glavnu ulogu tuma~iMustafa Nadarevi}, dobio je osamglasova ~lanova Odbora, dok je ParadaSr|ana Dragojevi}a dobila tri, a politi~kitriler Ustani~ka ulica Miroslava Terzi}adva glasa.

ÂÂK

AnimanimaMe|unarodnifestival animacijeAnimanima uâ~ku predstavi}eu {estom izdanju -od 6. do 9.septembra - vi{eod 60 filmova iz20 zemalja u

glavnom takmi~arskom programu, te oko30 filmova van konkurencije. [estaAnimanima donosi i retrospektivuAndreasa Hikadea iz Njema~ke, portretameri~ke oskarovke Joan C. Gratz, teizlo`bu stripa Svet po Aleksandru Zografu.

SJE]ANJE NA RAZARANJE VIJE]NICEProgram posve}en stradanju Sarajeva i jednog od njegovih simbola u Mariboru

Foto: Mario Ili~i}

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 29.8.2012 16:20 Page 75


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

U sarajevskom Zvonu do 15. septembra}e biti postavljena instalacija In god, moneyand guns we trust, na{eg autora Seadaîzmi}a. “Nastala je”, pi{e u najavi, “kaorezultat novog iskustva za koje autor nekaè da je bolje ili lo{ije, ve} jednostavnonovo”. Sead îzmi} trenutno je nastanjen uSan Diegu, a prije trideset godina bio jejedan od osniva~a umjetni~ke grupe Zvono.

U organizaciji Arhiva Federacije BiH i usaradnji s Op}inom Jajce u tamo{njemDomu kulture 29. augusta otvorena jeizlo`ba Bosna u vrijeme Kulina bana. Apovod je 823. godi{njica Povelje Kulinabana. Povelja, znamo to od “onijeh dana”,ili “rodni list” na{e dràve. Autor izlo`bekoncipirane na {esnaest panoa je AdmirHadrovi}.

U Art kinu Kriterion u Sarajevu,spominjanom i negdje preko puta ovogteksti}a, u ~etvrtak, 30. augusta,premijerno }e biti prikazan film Jane Eyre.“Projekcije }e do 5. septembra bitiodràvane u 20.20 sati, glavnu ulogu ufilmu tuma~e mlada glumica MiaWasikowska, cijena ulaznice iznosi 5 KM,dok studenti ulaznicu mogu kupiti po cijeniod 4 KM”. Eto.

Izvo|enjem predstave Rekvijem zaljubav, {to je autorski projekat Seada\uli}a, u koprodukciji Studentskogpozori{ta iz Banje Luke i Mostarskog teatramladih 1974, 31. augusta }e biti otvoren37. mostarski teatarski festival, festivalautorske poetike. Prvi put ova predstavaizvedena je 28. juna ove godine u BanjojLuci, a u Mostaru }e u petak, dakle, bitiuprili~ena njena druga premijera.

“Hrvatsko kulturno-umjetni~kodru{tvo Selja~ka sloga Trebiàt ve} petugodinu zaredom organizira tradicionalniMe|unarodni susret klapa; koncert }e bitiodràn u petak, 31. kolovoza, na Domukulture u Trebiàtu (âpljina), s po~etkomu 20 sati”. Na koncertu }e nastupiti klape izBosne i Hercegovine, Hrvatske i CrneGore. Ulaz je besplatan.

Turska radio-televizija za 8. septembarpriprema Simfonijski koncert u Sarajevu, nakojem }e nastupiti poznati izvo|a~i izdvanaest balkanskih zemalja. Me|u njima iHalid Be{li}, Ton~i Hulji} i MadreBadessa, @eljko Joksimovi}, Sezen Aksuiz Turske, Saimir Braho iz Albanije, RonaNishliu s Kosova, Nina @iì} iz Crne Gore.

Akademik ZZdenko Le{i} je pre d -sjednik, a PPredrag Matvejevi}, MMirja na\or|evi}, IIrfan Horozovi} i AAndrejNikolaidis ~lanovi ìrija za nagraduMe{a Selimovi} za najbolji romanobjavljen na prostoru BiH, Crne Gore,Hrvatske i Srbije u 2011. godini. U uì

izbor ulaze romani: Knjiga o UniFaruka [ehi}a, Sanjao sam slonoveIvice \iki}a, Kalendar Maja ZoranaFeri}a, Main Kampf Svetislava Basare iBernardijeva soba Slobodana Ti{me.

“Nakon {to su regionalni selektori:Emir Imamovi} za BiH, Jagna Poga -~nik za Hrvatsku, Vladimir Arseni} zaSrbiju i Pavle Goranovi} za Crnu Goru,izdvojili ukupno {esnaest romana izpro{logodi{nje izdava~ke produkcije,ìri je u vi{ekratnom upore|ivanju iuskla|ivanju pojedina~nih kriti~kihsudova, u dva kruga glasanja prihvatio~injenicu da je me|u predloènimromanima tolika tematska, stilska iànrovska raznolikost da je nemogu}e unjihovom procjenjivanju zauzeti istekriterije”, rekao je Zdenko Le{i},izme|u ostalog, na konferenciji za {ta mpu.

Nagrada Me{a Selimovi} bi}edodije ljena na 12. me|unarodnim knji -èvnim susretima Cum grano salis, koji}e biti odràni od 6. do 9. septembra uTuzli.

Akademik ZDENKO LEŠIĆ, predsjednik žirija zanagradu “Meša Selimović“

Kriti~ki sudovi u dva kruga

PEDJA BAJOVIĆ, stand up komičar i producent

PEDJA BAJOVI]“Previ{e nas je za jednoprogramsko ve~e, pa smoonda odlu~ili da napravimo- dvije ekipe”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 29.8.2012 21:02 Page 76


� U Travniku 5. TNT festival,31. augusta i 1. septembra, i to udvori{tu tamo{nje Gimnazije. [ta steto pripremili va{im sugra|anima, anaravno i gostima?

Pripremili smo odli~an muzi~kiprogram na dva muzi~ka stagea.“Headliner” Festivala je Dubiozakolektiv, ovo je njihov jediniovogodi{nji nastup u na{oj dràvi. Azahvaljuju}i na{im naporima isponzorima, mi smo osiguralibesplatan ulaz na Festival ibesplatan kamp za sve posjetiteljekoji do|u sa strane. Naravno, trebateponijeti {ator i drugu kamperskuopremu. Pored Dubioze kolektiva,nastupit }e jo{ nekoliko bendova izBiH i zemalja regiona te dva lokalnabenda i nekoliko lokalnih DJ-a.

� Koliko posjetilaca o~ekujeteove godine na Festivalu?

O~ekujemo masovnu posjetu, jerimamo odli~an program, besplatanulaz, besplatan kamp, dobrupromociju... Mi kaèmo da je ovo

posljednji provod ovoga ljeta, bit }e ludilou Travniku sigurno. Bujrum na Festival i}evape.

�TNT festival je svake godine iproslava godi{njice Radija TNT. I ja vassvake godine uporno pitam: Kako deverate?

Deveramo kao i svi u na{oj zemlji,privatni smo medij pa nam je mo`da jo{malo i teè, ali na{i partneri prepoznajudobar rad i podràvaju nas. Mi smozahvalni na tome i nastojimo da budemobolji i kvalitetniji iz godine u godinu.Koristim ovu priliku da se zahvalimsponzorima koji podràvaju Festival.Vremena su te{ka, svaka im ~ast.

ALEM LOLIĆ, direktor Radija TNT iz Travnika

Pogledate plakat za prvu turneju stand upkomedije u BiH, koja se zove Komedija s nogu, ividite da }e to po rasporedu biti {est predstava u~etiri dana, od 14. do 17. septembra, u tri grada, iuz dvije predstave u isto vrijeme. Kako to? ““Aza{to bi moralo biti jednostavno, kad moèkomplikovano? U su{tini, bili smo se na{li usituaciji da imamo dosta regionalnih komi~arakoji jo{ nikada nisu nastupali u BiH, ali i dostadoma}ih stand up komi~ara koji se èle pokazatipred ovda{njom publikom, jer ve} jesu vani.Previ{e nas je za jedno programsko ve~e, pasmo onda odlu~ili da napravimo - dvije ekipe.Prva je ne{to ‘regionalnija’, a druga ne{to‘bosanskija’. Tako da su brojevi ovi: 1 turneja,2 ekipe, 3 grada, 4 dana, 6 programskih ve~eri,a sve to za - ~istu peticu”, tvrdi PPedja Bajovi},stand up komi~ar i producent, direktor prve turnejestand up komedije u BiH: ““Ideju je predstavila Komedija snogu, produkcija koju ja vodim, a finansijski je iza nasprvenstveno stala Ambasada SAD-a u Sarajevu, koja je pokrilasve osnovne tro{kove produkcije. Zatim, tu su na{i partneri, izku}a u kojima }emo nastupati: OKC Abra{evi} iz Mostara,

sarajevsko Art kino Kriterion, Dom omladine BanjaLuka, koji }e uloìti svoje promotivne itehni~ke kapacitete, tu su i medijskipartneri koji nas promovi{u te na kraju isami komi~ari koji }e nastupati za manjeiznose honorara nego {to je to uobi~ajeno.”

Predstave }e sada igrati u Mostaru,Sarajevu i u Banjoj Luci. No, da li surazmi{ljali i o Tuzli, Biha}u, Prijedoru,Zenici, Trebinju..., pitamo Bajovi}a:“Krenu}emo sa ova tri grada, ali se tunemamo namjeru zaustaviti. Odazivamo se napozive bilo gdje, a sve {to treba jeste pokrititro{kove tih produkcija. Nakon ove uvodneturneje, a poslije koje }emo se s pravom mo}ipraviti va`ni unaokolo, otvori}emo se zastrate{ko partnerstvo s nekim od ja~ih trì{nihimena u zemlji, a koje bi nas onda pratilo una{em radu. Pored tzv. ìvih nastupa, planiramo

pokrenuti i radionice iz kojih bi izlazili novi komi~ari ikomi~arke, snimati razli~ite video i audio formate sa zdravimurbanim humorom i povrh svega - dobro zabavljati, i sebe idruge.”

Bujrum na “Festival” i }evape

Jedna turneja, dvije ekipe, tri grada...

Cetri oka:Cetri oka.qxd 29.8.2012 21:03 Page 77


S a svojim narandàstim noktima, torbom marke MichaelKros i uskim farmerkama, Palestinka Majsun Jaju{iuop{te ne djeluje kao voza~ autotrka sve dok ne sjedne za

volan. îm pokrene svoj terenac, ona uz {kripu guma nestaje izvida, probijaju}i se gustim saobra}ajem Ramale i ma{u}iza~u|enim prolaznicima. Lako je vidjeti za{to je tim koji predvodi,prvi ènski trka}i tim Bliskog istoka, nazvan Sestre brzine.

Grupa od {est èna, muslimanki i kr{}anki starih izme|u 25 i35 godina, borila se protiv skepti~nih roditelja, izraelskeokupacije i neodobravanja javnosti da bi ubrzo postale lokalnezvijezde i tema jednog dokumentarca. “Osje}amo se slobodnodok ovo radimo“, rekla je AFP-u Mona Enab, 26. “Ovo jena~in da pobjegnemo od svega {to nas okruùje.“ Jaju{i (36)kaè da je ljubav prema brzini razvila frustrirana dugim satimastajanja na izraelskim kontrolnim punktovima. “Bila samdepresivna na tim punktovima, ali se zbog brzine osje}ammo}no i to pomaè mi da se izborim sa depresijom. Kadavas vojnik kona~no propusti, osje}ate kao da moète daletite“, rekla je ona. Jaju{i je morala kri{om da uzima ~asovevo`nje, nakon {to je diplomirala biznis na univerzitetu Bir Ceit iodvajala je od plate za njih. “Mislili su da mi ne treba voza~kadozvola i da je preskupa“, obja{njava ona.

Ali, dozvola se isplatila. Njoj je, vidjev{i njenu vje{tinu, 2010.godine pri{ao {ef palestinske Federacije moto sporta HaledKadura. Ponudio joj je da u~estvuje u trening kampu za voza~ekoji sponzori{e Britanski savjet, zajedno sa jo{ nekoliko ènarazli~itih iskustava. I tako su ro|ene Sestre brzine. Enab je,tako|e, po~ela da vozi bez dozvole roditelja prije nego {to je biladovoljno stara da polaè voza~ki ispit. “Krala sam sestri kola ivozila se bez dozvole“, smije se ona. Uz mangupski osmijehgleda u prolaznike koje je {okirala {kripa guma i èna voza~. Zaove ène vo`nja je na~in da se izbjegnu zahtjevi dru{tva. “Una{oj kulturi, pritiskaju vas da slu{ate roditelje, ali kada

sjednem u automobil, mogu s njim da radim {ta ja èlim.Osje}am potpunu slobodu“, rekla je Jaju{i.

@ene su isprva krile da su na autotrkama od roditelja, ali suJaju{ini roditelji saznali iz lokalnih novina. “Mama mi je govorilapoginu}e{“, prisje}a se ona i dodaje da se njena majka i daljeboji da je gleda dok vozi. Porodica Enab tako|er je prihvatilanjenu potrebu za brzinom i njena majka sada radi kao njen fikserna svim takmi~enjima Zapadne obale.

Beti Sad eh (31), jo{ jedna ~lanica tima, nije imala tih pro -blema. Glamurozna plavu{a, koja vozi sportski model Pe ugeotazahvaljuju}i sponzorskom dogovoru sa lokalnom granomfrancuske kompanije, dolazi iz porodice trka~a i njen jedinipritisak je da se dokaè da je bolja od ostatka porodice. “Mojtata je bio {ampion trke u Meksiku i moj brat. To mi je u krvi.U porodici ima definitivno rivalstva“, kaè ona. Sadeh jero|ena u Meksiku, potom je ìvjela u SAD-u, a na Zapadnuobalu se sa porodicom preselila kada je imala 13 godina. “@elimda budem ovdje, ovo je moja zemlja. Za{to da ne pokaèmosvijetu da Palestinke mogu da rade sve?“, kaè ona. ZaSadeh, autotrke nisu politi~ko pitanje ve} pitanje nacionalnogponosa. “Kada se takmi~im pod palestinskom zastavom, topokazuje {ta mi èlimo, da mi èlimo zemlju, dazasluùjemo zemlju.“ Nema spora da prisustvo Izraela naZapadnoj obali oteàva treninge i vo`nje tima. Njihov nekada{njipoligon pored vojnog zatvora Ofer je zatvoren, jer struktura nijesigurna zbog ~estog bombardovanja. A staza na kojoj voze krozteritoriju prolazi kroz tri administrativne oblasti i prepuna jekontrolnih punktova tako da je njome nemogu}e voziti. Oveène i pored toga imaju velike ambicije, podstaknute nedavnimputovanjem do ~uvene Silverstone trke u Britaniji. “@elim da setakmi~im na me|unarodnom nivou na trci Formule 1“, kaèSadeh. “Moj san je da na Silverstone do|em kaoprofesionalac.“ �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

Sestre brzine

CRNA:CRNA.qxd 28.8.2012 16:52 Page 78


Bio je to dan u kojem je ozvani~en po~etaknajkrvavijeg rata u istoriji ~ovje~anstva! Jo{dok mu ni naziv nismo napisali pomolimo se ilise osmijehnimo nekoj vi{oj sili i zamolimo jeda se tako ne{to nikada vi{e ne dogodi. Da sene dogodi, i ne ponovi II svjetski rat. Mada,kako je krenulo...

Tog 1. septembra 1939. napadom Njem a -~ke na Poljsku, u 4 sata i ~etrdeset i dvijeminute ujutro zapo~eo je Drugi svjetski rat. Aonda se pucalo, ubijalo, bombardovalo,silovalo i masakriralo u narednih {est godina ijedan dan, na tri kontinenta. S jedne straneSile osovine, a sa druge Saveznici. S jedne

strane Njema~ka, kao glavna u ekipi, a sdruge strane Tito, Amerikanci, Englezi, a ne -{to kasnije i Staljin, dok se Hitler nije pre -domislio i u junu 1941. poni{tio njihov Pakt onenapadanju.

Dobro, bilo je tu jo{ antifa{ista, ali i fa{ista.Bilo je i bi}e jo{ i snimljenih filmova i napisanihknjiga o tom periodu. Tako }e i u ovoj rubrici IIsvjetski rat biti jo{ tretiran. Svake sedmiceimamo barem jedan povod. A sada samomalo statistike, pa da tako i mi damo svojdoprinos obiljeàvanju sedamdeset i tre}eobljetnice po~etka tog rata, u kojem je stradaoi svijet i cvijet, i ta{tina i ba{tina.

Procjenjuje se da je poginulo pedeset i petmiliona ljudi. Boga pitaj koliko ih je ranjeno,osaka}eno, za ~itav ìvot mentalno i na svakidrugi na~in o{te}eno. Samo je u holokaustustradala tre}ina Jevreja koja je {irom svijetaìvjela prije II svjetskog rata. Ba~ene su i dvijeatomske bombe, na japanske gradoveHiro{imu i Nagasaki.

Slu`beno je II svjetski rat okon~an 2. sep -tembra, kada je Japan potpisao kapitulaciju.[to zna~i da u ovom broju obiljeàvamo i{ezdeset i sedam godina o zavr{etka tognajkrvavijeg sukoba u povijesti. Istoriji, hist o -riji. Kako se jo{ kaè? �

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Godine u kojima je stradao i svijet i cvijet

SOVJETSKI VOJNIK @IV I ZDRAV U II svjetskom ratupoginulo je 55 miliona ljudi

�

PATINA:PATINA.qxd 29.8.2012 21:51 Page 79


1. Kad }ete izdati albumsamoljepljivih sli~ica?Napravi}u aplikaciju naFacebooku za najvatrenijekolekcionare.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?Ne bih glasala.

18. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno? [ta je to biti moderan?

20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova, ku}ni uradak.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Sa Robertom Downeyjem JR.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Hard disk.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Astronaut.

10. Jeste li meteoropata?Testiram jo{ taj status ìve}i u pustinji.

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?Nedefinisan.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Re}i }u vam kad se vratim iz SAD-a.

2. Da li ste kao mali sanjali da }etebiti astronaut?Nisam, htjela sam biti MMini Maus.

4. [ta ne morate imate u friìderu? Bu|av lebac.

13. [ta uradite kad vam prekoputa pre|e crna “Me~ka”?Vratim se ku}i. 17. Osoba koja vas

ìvcira?Sama sebe vrlo uspje{no

ìvciram.

19. Tange ili badi}?Brazilske.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Ne dajte SB!

15. Opi{ite Selmu Bajramiu tri rije~i?Ne znam Selmu.

11. Koliko ima istine u izreci: “Nedade se usranom do potoka?”To je individualno.

6. [ta mislite o sexu za nijednu no}?Share.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Dvorska luda ravne kose.

by DINO BAJRAMOVIC

ALMA TELIBEČIREVIĆ:“Ne dajte SB!”

9. Da je danas smak svijeta,{ta biste sutra u~inili? Preporodila se.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 29.8.2012 16:25 Page 80

Federalni zavod za zapo{ljavanje - Uredni{tvu

Bajro Biber nije zaposlenu Federalnom zavodu zazapošljavanje(“Bajro Biber, slu`benik Federalnogzavoda za zapo{ljavanje, traì od nezaposlenih da glasaju za njega!”, SB, br. 824)

U izdanju Slobodne Bosne broj 824 od23.8.2012. godine na desetoj stranici obja -vljen je ~lanak s naslovom “Bajro Biber,slu`benik Federalnog zavoda za zapo{lja-vanje, traì od nezaposlenih da glasaju zanjega!”

Bez namjere da su{tinu informacijedovodimo u pitanje, molimo Vas da usljede}em broju Va{eg sedmi~nika, a uskladu sa Kodeksom za {tampu i onlinemedije u BiH, objavite ispravku neta~neinformacije da je doti~ni gospodin zaposlenu Federalnom zavodu za zapo{ljavanje.

U nadi da }ete udovoljiti na{oj molbi,srda~no Vas pozdravljamo.

S po{tovanjem,Federalni zavod za zapo{ljavanje


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 29.8.2012 16:28 Page 81


Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 28.8.2012 13:10 Page 78

Documents

SLOBODNA BOSNA br. 825