Slobodna Bosna [broj 699, 8.4.2010]

8/8/2019 Slobodna Bosna [broj 699, 8.4.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-699-842010 1/84

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ratko Mladi} je na farmi PKB-a u Zrenjaninu

RAN, AMERIKA, UN: BiH NESTAL(N)A ^LANICA VIJE]A SIGURNOSTI

HAPSITE - Slobodna Bosna pomaè vlastima Srbijewww.slobodna-bosna.ba

EKSKLUZIVNONajslavniji bh.filmski par u Gora`du

ISTORIJSKO POMIRENJESIDRANA I KUSTURICE

Samo Slobodna Bosna zna kako je protekao susretvelikog reìsera i njegovog sudbonosnog scenariste





BiH PRED PRVIMME\UNARODNIMDIPLOMATSKIM IZAZOVOMIzme|u Amerike i Irana

Kao novoizabrana nestalna ~lanica Vije}asigurnosti Ujedinjenih naroda BOSNA i

HERCEGOVINA bi uskoro mogla odlu~ivatio uvo|enju jo{ stroìjih me|unarodnihsankcija IRANU koje traè SAD i njihovieuropski saveznici zbog razvijanja spornognuklearnog programa; na{a novinarka pod-sje}a kako se u ratu gradilo bosansko-iran-sko prijateljstvo, tko su bili iranski saveznici

u politi~kim, vojnim i policijsko-obavje{tajn-im strukturama u Sarajevu i otkrivanajva`nije “iranske igra~e“ u BiH

EKSKLUZIVNOKusturica u Gora`du, Sidran na

Mokroj Gori

Prije desetak dana, daleko od o~iju javnosti, prvi put nakon skoro dvadesetgodina sreli su se nekada nerazdvojni prijatelji i saradnici Abdulah Sidran i EmirKusturica; Na{a novinarka pi{e oKusturi~inoj posjeti Gora`du i Sidranovomodlasku na Mokru goru

POLITIKA I CRKVA\avolji vladika u slu`bi

Milorada Dodika

Episkop Zvorni~ko-tuzlanske eparhijeVasilije Ka~avenda postao je udarna pesni-ca premijera Republike Srpske MiloradaDodika u njegovim secesionisti~kim nam- jerama; pored toga {to dosljedno provodinjegovu politiku prema Federaciji BiH i

ignori{e medije iz Sarajeva, Ka~avenda jeza Vaskrs odrào skandalozan govor ukome je traìo da Srbi iz Republike Srpskezaustave islamiziranje Srba u Federaciji BiH

KORUPCIJSKA AFERA“DAIMLER“Koga je “Daimler” podmitio u BiH

Njema~ki koncern “Daimler“ potresa korup-cijska afera te{ka desetine miliona dolarakoja se dijelom proteè i na poslovanje ovekompanije u BiH; Slobodna Bosna istraìla je kako je Daimlerova kompanija “Debis“u{la na trì{te BiH, kako je poslovala i kojisu politi~ari i privrednici iz BiH sklapaliposlovne aran`mane s “Debisom“

CELEBRITY GROZNICAKako su Angelina i Brad ujedinili BiH

Vijest o nenajavljenoj posjeti slavnogholivudskog para, ANGELINE JOLIE iBRADA PITTA, Bosni i Hercegovini pro{lenedjelje izazvala je nevjericu javnosti imedijsku uzbunu u cijelom regionu;(dez)informacije o razlozima njihovog

dolaska u BiH {irile su se iz minute u minu-tu, a dok su brojne novinarske ekipe o~eki-vale njihovo pojavljivanje u centruSarajeva, slavni par boravio je u Gora`du iokolini u posjeti izbjeglicama koje ìve ukolektivnim centrima

NAJPO[TENIJE GOVORE]INeka “Parni valjak” melje...

Ugledni zagreba~ki muzi~ar HUSEINHASANEFENDI] HUS sa svojom grupom”Parni valjak” ponovo svira u Sarajevu, uOlimpijskoj dvorani ”Zetra”, 16. aprila; zana{ magazin govori o karijeri svog benda,

kojeg je osnovao 1975., o Sarajevu i oJohnnyju [tuli}u, prestanku rada grupeprije pet godina, motivima za ”novipo~etak”, svom nekada{njem studiju isada{njem anga`manu u TV Showu”Zvijezde pjevaju”...

8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

6

2

60

32

54

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH



SLOBODNA BOSNA I 8.4.2010.4

PREDIO SLIKAN OÂJEM

Avazov poku{ajmedijskog

potapanjaSarajevoBusiness ForumaSarajevo Business Forum privukao jenezapa}enu medijsku pozornost: skup je pratilo preko 120 akreditiranih novi-nara iz 40 medijskih ku}a iz BiH i inos-transtva. Medijski izvje{taji listom su bilipozitivni, osim jednog. Za izuzetak sepobrinuo Dnevni avaz , ~iji su izvje{tajisa skupa obilovali cinizmom i

malicioznim opservacijama. Avaz je jo{ u ne~emu izuzetak: jedini je me|ulokalnim medijima naplatio objavureklamnog oglasa SarajevoBusiness Foruma!Razloge za Avazovu zlu volju premaSBF-u vjerovatno treba traìti u ~injenici{to su “glavni likovi“ na Forumi bili svesami Avazovi “kriminalci“ i “mafija{i“ -Haris Silajdì}, Zlatko Lagumdìja,Vahid He}o, Amer Jerlagi}, MujoSelimovi}... (S. B.)

Asocijacija gastroenterologa i hepatolo-ga BiH sa kolegama iz evropske asocijacije,8. i 9. aprila u Sarajevu organiziraju Sedmugastroenterolo{ku regionalnu konferenciju.U Domu mladih }e 600 eminentnih ljekaraiz Francuske, Norve{ke, Velike Britanije,Italije, Hrvatske, Srbije i Slovenije sakolegama iz BiH razmijeniti iskustva onajsavremenijim metodama lije~enja obolj-enja probavnih organa. Tako je na{imljekarima pristiglo jo{ jedno priznanje, jer se po pravilu povjerenje za organizacijugodi{njeg skupa ukazuje samo dokazanimstru~njacima. [ef Klinike za gastroentero-hepatologiju u Sarajevu R usmir Mesihovi}kaè da ih je Edukacioni komitet Svjetskeorganizacije za digestivnu endoskopiju(OMED) prepoznao kao ovogodi{njegdoma}ina nedugo nakon {to su progla{eni ireferalnim centrom za gastrointestinalnuendoskopiju u regionu. Podsjetimo,Federalno ministarstvo zdravstva je sara-

jevskoj Klinici 10. marta dodijelilo taj sta-tus nakon {to su ispunili sve uvjete. Uzvrhunske reference osoblja, uvjet je bila i

tehni~ka opremljenost klinike, {to je ta-ko|er ispunjeno otvaranjem najsavremeni-

jeg endoskopskog centra prije dvije godine.(N. [unj)

Sarajevski stručnjacidomaćini ovogodišnje

regionalne gastroenterološkekonferencije

PRIZNANJE BH. LJEKARIMA

MINI MARKET

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

EVROPSKI REJTINGNA[IH LJEKARA

[ef Klinike za gastroenterohepatologiju uSarajevu Rusmir Mesihovi} u timu jeorganizatora ovogodi{nje ragionalne

konferencije gastroenterologa u Sarajevu

EVROPSKI REJTINGNA[IH LJEKARA

[ef Klinike za gastroenterohepatologiju uSarajevu Rusmir Mesihovi} u timu jeorganizatora ovogodi{nje ragionalne

konferencije gastroenterologa u Sarajevu

HarisSilajdì}

F o t o : M

i l u t i n S t o j ~ e v i }



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PREPUNA KAPA

“Materijalnidokaz“ preuzak

za glavu \or|a@draleSu|enje \or|u @drali, optuènom zaubojstvo Ljubi{e Savi}a Mauzera,nedavno je u sudnici Suda BiH izazvalosalvu smjeha, kako me|u prisutnompublikom tako i me|u samim ~lanovimaSudskog vije}a. Dogodilo se to nakon{to je @dralin odvjetnik zatraìo od svogbranjenika da na glavu stavi ka~ket koji je iste veli~ine kao onaj na kojem su,prema nalazu policije u Bijeljini, na|eni

njegovi DNA-tragovi. No, kako je \or|e@drale poprili~no glavat, svaki poku{ajda stavi ka~ket popra}en je smijehom,ali i komentarima da je @drali, u posljed-njih deset godina, glava narasla zanekoliko brojeva. Do smijeha jedino nijebilo predstavnicima Tuìteljstva, budu}ida epizoda s ka~ketom nije i jedina koja je pokazala da su materijalni dokazi kojisu dobijeni iz Centra javne bezbjednostiBijeljina i s Biolo{kog fakulteta uBeogradu, gdje je izvr{eno njihovovje{ta~enje, krajnje problemati~ni.

(S. M.)

MINI MARKET

Poslovni forum u organizacijiBBI menadžmenta

\or|e@drale

VISOKOPOKROVITELJSTVO

Haris Silajdì} u dru{tvuanonimnih donatora i prijatelja BiH

VISOKOPOKROVITELJSTVO

Haris Silajdì} u dru{tvuanonimnih donatora i prijatelja BiH

MASKIRNI^LANPREDSJE-DNI[TVA

Ugledni biznismeniz prijateljskih

zemalja

[TA RECI, [TA PONUDITIFederalni premijer Mustafa

Mujezinovi} i ministar industrijeVahid He}o



“Pustimo neka pravna dràva obavi svoj posao, u~emu sve institucije pravne dràve imaju moju punu pot-

poru“, krilatica je kojom premijerka susjedne HrvatskeJadranka Kosor ve} mjesecima poentira svako svojeobra}anje javnosti, to jest medijima, u mnogobrojnimkriznim situacijama. Premda takva principijelnost premi-

jerke Hrvatske ima va`nu poruku (“nitko nijenedodirljiv“, “svi su pred zakonom jednaki“...), poreddeklarativnog patosa ima i su{tinski zna~aj, u~estalo

ponavljenje istih floskula, makar one bile i najiskrenije,najdobronamjernije, s vremenom se izliù, izgube naspecifi~noj teìni i jo{ specifi~nijoj dubini.

Prigodnu krilaticu, reìmski spin (prigodni~arski,dodu{e) premijerke Hrvatske Jadranke Kosor neki samdan zloupotrijebio u razgovoru sa jednim ozbiljnim

zapadnim diplomatom. Provjeravao je uvaèni sugovo-rnik moje procjene oko predstoje}ih jesenjih op}ih izborau BiH, a ja sam odrecitovao papagajsku Kosorkinuizjavu: “Samo pustite pravnu dràvu da obavi svoj posao,ne smetajte, ne pomaìte, niti odmaìte... pa }emo vidjetiko }e uop}e biti u prilici da slobodan iza|e na slobodneizbore“.

U pro{li ~etvrtak pred Tuìteljstvom Bosne i Herce-govine svjedo~io je lider Socijaldemokratske partijei poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH

Zlatko Lagumdìja. Saslu{avan je nekoliko sati “hariz-mati~ni opozicioni lider“ na zeznutu, potencijalnozafrkanu, te{ku okolnost - poku{aj uzimanja reketa ododre|enog “poslovno-uspje{nog subjekta“ NihadaImamovi}a. Imamovi} je, naravno, tranzicijski uhljup,vrlo nesta{an kada ga se natjera da po{tuje zakonskeuzuse i poslovne adete - njega, direktora “ASA AUTA“ jenadle`ni sud, uprkos poslovno-sportskom renomeu“, osu-dio da mora platiti bezmalo milion maraka po tu`bi regu-lacijskog tiijela zaduènog za korekciju javnih nabavki.Me|utim, istra`ni organi prikupili su stanovite “osnovesumnje“ da je Lagumdìjin strana~ki juno{a DamirHadì}, najmla|i na~elnik najmla|e sarajevske op}ine,

Novi Grad, Imamovi}u traìo nekoliko miliona maraka

“na kafu“ za papire neophodne za izgradnju nekakvograsko{nog poslovno-trgovinskog centra u njegovoj

(Hadì}evoj) op}ini. O tome je Lagumdìja svjedo~iotuìteljima Tuìteljstva BiH.

Bez ikakve potrebe, mimo validnog razloga i“neposredne pogodbe“, ~vrstih motiva oglasila se

propagandno-politbirovska slu`ba SDP-a u svrhuobmanjivanja javnosti: kao, tvrde socijademokratski

poletarci, Veliki Vo|a, Lagumdìja, maltene je tokomrutinske posjete Tuìteljstvu BiH na{ao malo vremena i

prostora da na sebi svojstven na~in, {eretski, kako mu i prili~i, razmijeni mi{ljenja i impresije s dràvnimtuìteljom Dubravkom âmparom, Solidno su SDP-ovispin doktori savladali gradivo nakupljeno {irom Evrope i

svijeta: problem je samo u tome {to se njihov {ef Lagumdìja nije dobrovoljno prijavio u Tuìteljstvo BiH,nego je bio uredno sudski pozvan. Da skratim, i ujedno

pojednostavim: nije Lagumdìja na vlastitu inicijativudao iskaz dràvnim tuìteljima, kako ho}e do~arati nje-gov propagandni stoèr; pogana je, naravno, neta~na i

potencijalno kancerogena tvrdnja Lagumdìjinih pioniramalenih da se “predsjednik svojevoljno, samoinicijativno

pojavio pred tuìocima“. Pred Predsjednikom SDP-a BiHse, sukladno Zakonu o krivi~nom postupku za koji jeosobno glasao u Parlamentu BiH, otvorila dualisti~ka

opcija: ili }e do}i sam na saslu{anje, ili }e ga privestiodgovaraju}e sudsko-policijske slu`be.Istoga je dana, govorimo, dakle, o pro{lom ~etvrtku,

nadle`ni zagreba~ki sud pozvao na rutinsko saslu{anjeuglednog bosanskohercegova~kog parlamentarca NikuLozan~i}a; pokupio je majstor, dopredsjednik HDZ-aBiH, policajac iz Kaknja skoro 200 hiljada maraka izispra`njenih hrvatskih prora~unskih fondova (pri~uva)...Ima sre}e kakanjski drot Lozan~i}, ranjen u razmjenivatre izme|u tamo{nje jedinstvene i nedjeljive policije, u~ijem je sastavu bio i ~iji je integritet {titio, i ekstremistaiz HVO-a pa se ne}e morati odazvati pozivu pravosu|a izHrvatske dok god ima mati~nu dràvu, pravno utemeljenua legislativno diskutabilnu Bosnu i Hercegovinu. Da bi se


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Da bi se Bosna i Hercegovina kako-tako priključila evropskimintegracijama, pored ostalog su neophodni ljudi koji nisu na međunarodnimpotjernicama. Kada Niko Lozančić, drugi-treći po hijerarhiji gledano parla-mentarac u BiH, pokuša iz Kaknja preko Sarajeva i Mostara obići svojukuću na Pelješcu, bit će uhapšen od strane nadležnih hrvatskih institucija

NEKA PRAVNA DR@AVA RADISVOJ DIO POSLAPi{e: SENAD AVDI]

Kako bi odjeknulo da uo~i op}ih izbora iz razli~itih razloga budu pohap



Bosna i Hercegovina kako-tako priklju~ila evropskim inte-gracijama, pored ostalog su neophodni ljudi koji nisu name|unarodnim potjernicama. Kada Niko Lozan~i}, drugi-tre}i

po hijerarhiji gledano parlamentarac u BiH, poku{a iz Kaknja preko Sarajeva i Mostara obi}i svoju ku}u na Pelje{cu, bit }euhap{en od strane nadle`nih hrvatskih institucija, istih onihkoji su ga 20-ak godina timarili mjese~nom “potporom“ odtisu}u i pol maraka.

T

oga istog dana, o pro{lom ~etvrtku jo{ uvijek govorimo, pred Sudom BiH u svojstvu osumnji~enog na{ao se HarisBa{i}: a ba{ je toga dana Ba{i} trebao biti imenovan na

neku va`nu dràvnu funkciju koja se ti~e indirektnog oporezi-vanja, odnosno punjenja dràvnog budèta. Svako povr{noupu}en zna da je Ba{i} notorni tranzicijski gelipter, varalica i

budètski stimuliran prevarant, samo premijer Bosne iHercegovine Nikola [piri} nema adekvatan odgovor: naime,[piri}, stradalnik iz Titovog Drvara, i Haris Ba{i} su i prije rata

bili uhodan tandem za prevare na “nevi|eno“. Istoga dana (~etvr-tak!!!) pred sudom BiH odràvao se sudski proces protiv EdhemaBi~ak~i}a i Dragana ôvi}a, nekada{njih federalnih ~elnikaosumnji~enih da su silne javne novce zdruèno usmjerili u pri-vatne (strana~ke) dèpove.

Privodi se kraju, saznajem, istraga oko okrutnih zlo~ina po -~injenih u “Silosu“ u Tar~inu - kazamata za srpske zlosretnike koji

su cijeli rat proveli u “toplom ljudskom“ bo{nja~kom logoru. Nalisti optuènih je i Haris Silajdì}, kojeg su srpski zato~enici

po~esto vi|ali dok su robijali u Silosu u Tar~inu. Bolje bi i produk-tivnije Silajdì}u i njegovom pravnom timu bilo da se bave timenego {to protivustavno tro{e javni novac u slu`bi pravne pomo}iEjupu Gani}u.

Bude li konsekventno provedena istraga o jezivom zlo~inu nadhrvatskim civilima u Trusini, nemogu}e je da uz ve}uhap{ene vojskovo|e Nihada Bojadì}a i Zulfikara Ali{pagu

pred lice pravde ne bude izveden i njihov formacijski komandant izemljak Sefer Halilovi}, predsjednik Bosanske patriotske stranke.

Pitanje je dana i odva`nosti, kuraì dràvnih tuìtelja kada }e biti podignuta optu`nica protiv Milorada Dodika i “drugih“ uslu~aju plja~ke javnih dobara u privatne svrhe. Tu se ne{to dràvnoTuìteljstvo oportunisti~ki, kukavi~ki ponijelo, ali stvar je u proces-nom smislu nedvosmislena.

Dakle, da se iznova referiram na hrvatsku premijerku JadrankuKosor, najva`nije je da “pravna dràva radi svoj posao“. To }eumnogome relaksirati bosanskohercegova~ku politi~ku i strana~kuscenu pred predstoje}e izbore; bez ~vrste pravne dràve, mimo

bilo kakvog zakonskog okvira mogu}e je da se osumnji~enici zaratne zlo~ine, me|unarodno proskribirani kriminalci na|uu{u{kani pod istim parlamentarnim krovom i zalaù se za istevrijednosne sustave...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ideri vladaju}ih i opozicionih stranaka - Silajd i}, Dodik, Lagumd ija, Halililovi}?

REFORMA PRAVOSU\A USLOV ZA REFORMU USTAVA Vlast u BiH je prije svega potrebnoosloboditi od kriminalaca, politi~arakoji su u sukobu sa zakonom




ÊTVRTAK, 1. APRILO~ekujem ve~eras ku}i prijatelje koji su

se najavili da }e kod mene, jer nijedan dos-tupni televizijski kanal ne prenosi ko{a-rka{ku utakmicu Partizan - Makabi .Me|utim, gotovo svi su se ve~eras zaputiliu beogradsku “Arenu“ i to uìvo gledali.Savr{ena igra Partizanovih “anonimaca“

protiv basnoslovno pla}ene Makabijeve

“legije stranaca“ ve~eras me potpunoo~arala. Toliko me “kupila“ da sam pot-

puno zaboravio da istovremeno Wolfsburg igra protiv Fulhama . A ko mene odvoji odDèke i Misketa, taj mora biti veliki majst-or i neprevazi|en mag - zove se DU[KOVUJO[EVI] i “utemeljitelj“ je fenome-nalnog “Partizana“.

PETAK, 2. APRIL“Posjeduju}im klasama, oboga}enim

ratom, ali ozlovoljenim i iznurenim porat- nim haosom, on stavlja u izgled osigurano i mirno uìvanje njihova posjeda; patriotima: red u zemlji i ugled prema vani; onima

koji se borili, naro~ito oficirima: respekto- vanje i priznanje ratnih zasluga; mladeì zaraènoj poratnom psihozom sporta i avanture: neka`njiv razmah strasti....“

Ovo ne{to ja zekeram o Fahrudinu Ra-don~i}u i njegovoj sino}njoj strana~koj kon-venciji u Sarajevu? Ma, kakvi, “ni pod razno“:Ovako Ivo Andi} pi{e o tako|er omalenom itako|er perspektivnom politi~aru BenituMussoliniju prije 70 godina!

SUBOTA, 3. APRIL Napokon sam danas na miru i{~itao

knjigu “Dràvni neprijatelji“ u kojojdogovorno korespondiraju dvojica “kon-

troverzvnih“ francuskih pisaca i intelektu-alaca, BERNARD HENRI LEVY i MI-CHAEL HOUELLEBECQ. U uzbudljivoj,razigranoj prepisci ova dvojica autora, posvemu antipodi, od obiteljskog backgroun-da do politi~kih svjetonazora, ne krijukoliko se ne slaù, koliko se zapravo uza-

jamno preziru i gnu{aju jedan drugog, ali ihto ne sputava da se dopisuju, raspravljaju,

polemi{u. Recimo, Houellebecq optuùjeLevyja da je autor najgoreg filma u povijesti kinematografije (“Beyond the war hero“), a ovaj mu smireno, neuvrije|enootpisuje.

Sve je druga~ije, mnogo razli~itije negokod nas, ovdje, ali i {ire u regiji. Napisaosam u pola re~enice da je Durakovi}evaNafaka neprobavljiv bu}kuri{, da Na

putu Jasmile @bani} i nije bogzna kakva“plja~ka“, da je Snijeg Aide Begi} otuàndemo-film te da je Namik Kabil snimio zas-tra{uju}e bezvezan film ûvari no}i ; sa-svim dovoljno da zasluìm op}i prijezir

ovda{njih socijalno i interesno umreènihintelektualno-filmskih sladokusaca!

NEDJELJA, 4. APRILZanimljiva, nesvakida{nja promocija

knjige o ìvotu i profesionalnoj karijeriadvokata FAHRIJE KARKINA na kojoj seve~eras okupilo (ne)o~ekivano mnogo {aro-

likog svijeta. Prema Karkinu moète imatirazli~ite stavove, “poglede i mi{ljenja“; svedakle moète, samo ne moète biti ravno -du{ni prema Fahriji. Silom prilika upu}ensam u tajne advokatskog/odvjetni~kog

posla i znam da je sveto slovo u toj profesi-

ji da nikada ne pitate klijenta da li je, ili nijekriv.

PONEDJELJAK, 5. APRILPola Sarajeva od sino} pomahnitalo, svi

se razletjeli ne bi li ANGELINU i BRADAvidjeli uìvo i u prirodnoj veli~ini. A njihdvoje Sarajevo ni vidjeli nisu, eno ih danasu isto~noj Bosni, na granici federalnogGora`da i lijepog starog, nikad starijeg ioronulijeg grada Vi{egrada. Kaù, kad je uUNHCR-u, koji je bio doma}in holivud-skim zvijezdama, re~eno Angelini Jolie da}e morati obi}i i vi{egradski zaseok

Me|e|u, ona u sekundi prihvatila i samo priupitala: “Jel’ Gornju ili Donju Me|e|u?”

UTORAK, 6. APRILPitam ABDULAHA SIDRANA kako je

posjeta Gora`du ANGELINE JOLIE iBRADA PITTA odjeknula u “njegovimredovima“: “Na{i ljudi nisu normalni, svikontaju kada Johnny Depp do|e u Srbiju,

mora oti}i kod Kuste, a kada Angelina iBrad navrate do Gora`da, |e }e drugo negokod Avde na sijelo!?“

I jo{ pisac i knjièvnik Sidran, svo- jevrsno izbjeglo i raseljeno lice, tim po-vodom, ili bez ikakvog povoda re~e: “Na-leti mi jutros zgodan aforizam, pa ako toodgovara ukradi ga: Sve mi je jasno, samoni o ~emu pojma nemam.“

Ukradoh, nema mi druge!

SRIJEDA, 7. APRILSino}nju spektakularnu utakmicu Bar-

c e lona - Arsenal , jo{ jedan veliki prasak

najve}eg nogometa{a u povijesti ovogsporta Lionela Messija, jutros reprizno na

miru gledam na Al Jazeera sportu . Ne kon-tam {ta govori egzaltirani arapski komenta-tor, ali otprilike sam shvatio su{tinu islaèm se sa svim re~enim: “Allahu ekber“,“Tobe jarabi, tobe estagvirullah“, “[u}urAllahu, Messiii“. To vam je ono kao kad je

prije 25 godina na Polno}ki u Sarajevukatoli~ki sve}enik kazao da je “Bog jedan“a pola okupljenih po~elo skandirati “PaaapeSuu{i}“!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI






OPET GA POZOVI

RSG 1 proslavioprvu godi{njicu

postojanjaU utorak, 6. aprila, RSG 1 proslavio jeprvu godi{njicu postojanja, u ovo vrijeme red je napisati i - opstajanja, ali ikvalitetnog egzistiranja u bosansko-hercegova~kom eteru. Ali i malo {ire.Iza ovog uspje{nog radio projekta stojiAdnan Osmanagi}, koji je prijesedamnaest godina osnovao, od tadamu je i vlasnik, razumije se, ali je igeneralni direktor RSG-a, ve} dugi nizgodina najslu{anije radio stanice u BiH.Pa je pro{le godine odlu~io pokrenuti i

RSG 1, pravi, efikasni i ni~imneoptere}en gradski radio. Re~e on naproslavi prvog ro|endana: “Zadovoljnismo postignutim u prvih dvanaestmjeseci emitiranja, malo smo i pre- bacili normu , ali ekspanzija tek slije-di u narednom periodu.” Ma, u|i sad ine boj se ni{ta, danas te niko ne}edirati, stari... (D. B.)

Pro{lotjedna tribina pod nazivom“Prelasci nemuslimana na islam“ koju je uMaglaju organizirala posve nepoznata orga-nizacija Poziv u raj, za~as je podigla tenzi-

je me|u stanovnicima tog gradi}a. Iako suiste tribine odràne u vi{e mjesta uFederaciji BiH, ~injenica da su pozivi za

predavanje upu}eni, izme|u ostalih,lokalnom katoli~kom i pravoslavnomsve}eniku, bili su povod o{trim reakcijama.

Najè{}i je, dakako, bio episkop zvorni~ko-tuzlanski Vasilije Ka~avenda koji je dra-mati~no upozorio da su u Maglaju “kul-minirale prijetnje upu}ene pravoslavnimvjernicima“. U smirivanju strasti nije po-moglo ni ogla{avanje maglajskog na~elnikaMehmeda Mustaba{i}a, kao ni Islamskezajednice u Maglaju koji su se jasnoogradili i od tribine i od organizatora.Predavanje su, ina~e, odràli Nijemac SvenLau i Grk Efstatioss Tsionis koji su u BiHdo{li iz Njema~ke kako bi bosanskim mus-limanima govorili kako je lijepo biti musli-man?! [to se, pak, ti~e muslimanske orga-

nizacije Poziv u raj, ona u BiH nema ni~lanova, ni sjedi{ta, budu}i da se radi o web

portalu koji je osnovao izvjesni Danijaal

Karabegovi} iz Tuzle, za kojeg se zna tek da se ranije zvao Anes i da ~esto boravi u

Njema~koj.

POZIV NA BELAJ

Ko je kreator provokativneakcije anonimne organizacije

“Poziv u raj“

MINI MARKET

Kriza vlasti Unsko-sanskog kantona,koju je izazvao SDP nenadanom odlukom dauskrati podr{ku manjinskoj vladi SDA,umalo se pro{irila i na Sarajevski kanton.Pro{le sedmice, na inicijativu SDP-a, zastup-nici su glasali o povjerenju Kantonalnoj vladi

premijera Besima Mehmedi}a, no suprotnoranijim najavama, zastupnici iz SDA nisu se

pridruìli opoziciji pa je Kantonalna vladadobila ve}insku podr{ku Skup{tine.

Za raspad Vlade Unsko-sanskog kan-tona najve}u odgovornost snosi vladaju}a

partija SDA, ali i vode}a opoziciona par-tija SDP, uz ~iju je pomo} protekle trigodine funkcionirala manjinska vladaSDA. Na po~etku ~etvrte godine mandata,SDP se “predomislio“ i svoje koalicione

partnere ostavio na cjedilu, {to je nesum-njivo posljedica pogor{anih odnosastrana~kih vrhova, osobito strana~kihlidera SDA i SDP-a, Sulejmana Tihi}a iZlatka Lagumdìje, koji su ve} neko vri-

jeme zamrznuli me|usobne kontakte.(M. A.)

[TO GORE TO BOLJE

Neuspio pokušaj SDP-ada sruši vladu

Sarajevskog kantona

VasilijeKa~avenda


AdnanOsmanagi}



PRO ET CONTRA

Da li bi razlozi sve veće

popularnosti reality showatrebali biti predmetsociološkog istraživanja?


KADROVOVSKA BITKA

Samir âu{evi}pani~no traì

ostanak u BHTelecomuPredsjednik Nadzornog odbora BHTelecoma Samir âu{evi} poput muhebez glave posljednjih nekoliko danaoblije}e kancelarije bh. zvani~nika kakobi obezbijedio nastavak mandata u BH Telecomu . âu{evi}evu smjenu ~vrstosu dogovorile kadrovske komisije SDA iSBiH i to bi se ve} desilo da âu{evi}nije samoinicijativno i neovla{tenootkazao sjednicu Skup{tine dioni~ara

BH Telecoma koja je bila zakazana za6. april. Ovim potezom âu{evi} jesamo pogor{ao vlastitu poziciju: novasjednica }e biti odràna u narednih 5-6dana, âu{evi} }e biti smijenjen i jo{ }epride dobiti krivi~nu prijavu zbogneovla{tenog otkazivanja sjedniceSku{tine dioni~ara. (A. M.)

MINI MARKET

ISMET DIZDAREVI]psiholog

DAMediji se o~igledno prilago|avaju trendovima,razmi{ljaju o efektima gledanosti njihovih pro-grama, ali je tu gledatelj zapravo najmanjebitan. Mislim da bi trebalo podrobno analizirati{ta jeste a {ta bi trebao biti sadràj medijskogkomuniciranja s gledateljima, odnosno {ta bitrebao biti sadràj i takve TV zabave.

PJER @ALICAreditelj

NEMi uobi~ejeno kasnimo i s tim pitanjem 15-20godina. Vjerujem da je u SAD-u ili VelikojBritaniji taj fenomen davno istraèn nakon {to

je po~ela realizacija Velikog brata. Realityshow je samo jedna od medijskih manifestaci-

ja kojima se pojeftinjuju ljudske vrijednosti. UBiH trenutno imamo mnogo va`nijih fenome-na za istraìvanje kao {to su maloljetni~kadelinkvencija ili pona{anje na{ih politi~ara.Mo`da bismo i svi mi mogli biti predmetistraìvanja pa da vidimo za{to dvije decenijene reagiramo na pona{anje na{ih politi~ara.

AMNA POPOVACdirektorica Studija 88

Mostar

DAPopularnost takvih sadràja samo potvr|ujeonu stari rimsku izreku “narodu dajte hljeba iigara”. Kad pitam ljude za{to vi{e vole gledati“Farmu” nego “60 minuta”, kaù mi da radijegledaju “Farmu” jer poslije “60 minuta” morajupiti leksilijum a poslije “Farme” ne. Dakle,ni{ta se u ljudskoj prirodi nije promijenilo odkada je izre~ena ona rimska izreka koju samspomenula na po~etku.

ELVIR [VRAKI]direktor TV Hayat

DAKada je svojevremeno po~elo emitiranje prvihsadràja tipa reality showa i kada su objavlj-ene prve statistike o gledanosti, vjerujte dasmo se u TV Hayat zapitali u kakvom mi todru{tvu ìvimo. Dvije-tri godine smo bili izvantoga, ali smo ipak odlu~ili po~eti emitiranjesli~nih sadràja. Naravno, trudili smo se da jesadràj na{ih emisija bude ozbiljniji nego jeto uobi~ajeno. Volio bih da neko napraviistraìvanje i odgovori na pitanje za{to sutakvi sadràji toliko popularni.

JUSUF @IGAsociolog

DATakvi sadràji trebali bi biti predmet svake vrstenau~ne ekspertize, sociolo{ke, psiholo{ke, pa ieti~ke. Imam veoma negativno mi{ljenje otakvoj vrsti zabave koja se nudi gledateljima.êsto je zadata situacija u reality showu vrlotendenciozna, nerijetko se u~esnici nipoda{tava-

ju a koncept emisije je ispod svakog profesiona-lnog i eti~kog nivoa. Stavljati ljude u svojevrsnelaboratorije in vivo, nepripremljene za situacijekoje im se name}u je nedopustivo. Sadràji bitrebali biti bar eti~ki probavljivi.

VANJA ILIÎ]novinarka BH Radija

DAItekako imamo razloga biti zabrinuti, posebnoza djecu, jer oni najlak{e usvajaju modelepona{anja koji se prezentiraju u tim TVsadràjima. Kad su ve} toliko popularni,mo`da bi takve sadràje bilo dobro iskoristitiu neke pozitivne svrhe, kako bi se privuklapa`nja gledatelja na pozitivne vrijednosti.Mada su, ~ini mi se, trenutno vrlo male {anseda se to dogodi.

Samirâu{evi}




BiH NESTAL(N)A ^LANICA VIJE]A SIGURNOSTI

NUKLEARNA PRIJETNJA Iranski predsjednik MahmoudAhmadinejad odlu~no je odbaciomogu}nost uvo|enja novihme|unarodnih sankcija zbograzvijanja spornog nuklearnogprograma



Kao novoizabrana nestalna ~lanicaVije}a sigurnosti Ujedinjenihnaroda Bosna i Hercegovina bise u narednim tjednima moglana}i pred prvom velikom diplo-

matskom ku{njom koju, sude}i premaupadljivom izostanku zvani~nih reakcija,do~ekuje posve nespremna. Premda sudobijanje statusa nestalne ~lanice Vije}asigurnosti UN-a slavili kao prvorazredni

vanjskopoliti~ki uspjeh od neprocjenjivogzna~aja (ocjena ministra vanjskih poslovaSvena Alkalaja), ~injenica je da ~lanovimaPredsjedni{tva BiH, ve} u prvim mjesecimaaktivnog me|unarodnog anga`mana, pred-stoji nimalo ugodna zada}a - morat }e biratiizme|u “dva tradicionalna bosanska pri-

jatelja“. Na jednoj su strani, dakako,Sjedinjene Ameri~ke Dràve i njihovieuropski saveznici koji se zalaù zauvo|enje novih, jo{ stroìjih me|unarodnihsankcija Iranu, sna`no lobiraju}i za svakiglas potpore, uklju~uju}i i BiH. S druge su

strane Iran i brojne arapske dràve koje se protive sankcijama, te dvije stalne ~laniceVije}a sigurnosti - Kina i Rusija, koje imaju

pravo veta.

PREDSJEDNI[TVO BiHBEZ ZVANI^NOG STAVA

No, ukoliko ruski i kineski zvani~nici, pod jakim diplomatskim pritiscima odus-tanu od blokade najavljene rezolucije UN-a,{to je vrlo izgledna varijanta, BiH bi mogla

biti jedna od deset nestalnih ~lanica Vije}asigurnosti ~iji }e stav odrediti dalju sudbinu


IZME\U AMERIKE I IRANA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Kao novoizabrana nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda BOSNA iHERCEGOVINA bi uskoro mogla odlučivati o uvođenju još strožijih međunarodnih

sankcija IRANU koje traže SAD i njihovi europski saveznici zbog razvijanjaspornog nuklearnog programa; naša novinarka podsjeća kako se u ratu gradilo

bosansko-iransko prijateljstvo, tko su bili iranski saveznici u političkim, vojnim ipolicijsko-obavještajnim strukturama u Sarajevu i otkriva najvažnije

“iranske igrače“ u BiH

ALIJA IZETBEGOVI] SE 1996. NATRA@ENJE AMERIKANACA,TE[KOGSRCA, ODREKAO IRANA

Obavje{tajnu suradnju s iranskim partnerima nastavili su

Fikret Muslimovi}, Bakir Alispahi}, Enver Mujezinovi}...

IRANSKA EKSPOZITURA U BiHFikret Muslimovi}, Irfan Ljevakovi} i Bakir Alispahi} {irom su otvorili vrata iranskim {pijunima u bosanskim vojnim i policijskim slu`bama



Irana. Podsjetimo, zbog razvijanja spornognuklearnog programa, Iranu su do sadanametnuta tri reìma me|unarodnih sankci-

ja: blokirana je trgovina osjetljivim nuk-learnim materijalima, zamrznuta su finan-cijska sredstva svim institucijama koje sud-

jeluju u nuklearnim aktivnostima, zabran- jen je uvoz naoruànja, dok se poslovanjeiranskih banaka na{lo pod poja~anomme|unarodnom kontrolom. Predloènesankcije, ~ije uvo|enje traì Amerika,odnosile bi se na zabranu trgovine iran-skom naftom.

I mada se bh. dràvni vrh jo{ nijeodredio spram najnovijeg me|unarodnogspora, uporedo s intenzivnim diplomatskim

konzultacijama koje se ve} mjesecima vodeu Ujedinjenim narodima, o uvo|enjusankcija Iranu razgovaralo se i u BiH.

Nezvani~no doznajemo da je o podr{ciameri~koj inicijativi bilo govora i tijekomovotjednog posjeta zamjenika ameri~kedràvne tajnice Jamesa SteinbergaPredsjedni{tvu BiH i liderima vladaju}ih

politi~kih stranaka, te u brojnim diplo-matskim susretima na niòj razini. Sude}i,me|utim, prema aùrnim kontaktima iran-skih diplomata u Sarajevu s brojnimovda{njim politi~kim prijateljima i dugogo-di{njim bliskim suradnicima, naro~ito u

nekada{njim vojnim, policijskim i obavje-{tajnim strukturama, ~ini se kako i Iranci

polaù velike nade u “savezni{tvo“ sBosancima. Uostalom, na otvorenu iransku

podr{ku “bosanskim prijateljima“ nedavno je nedvosmisleno podsjetio i ministar vanj-skih poslova Irana Manouchehr Mottaki,kada je izjavio da je njegova zemlja sprem-na da se uklju~i u brojne ekonomske projek-te u BiH. Na me|unarodnoj investicijskojkonferenciji Sarajevo Business Forum, kojase u organizaciji Bosnia Bank International odràva ovoga tjedna, Ambasada IslamskeRepublike Iran je prijavila dolazak delegaci-

je od jedanaest ~lanova, me|u kojima su izamjenik generalnog direktora za vanjske

poslove u Izvoznoj razvojnoj banci Irana(EDBI) Doost Khoseini i Fazel Larijani,visoki savjetnik u iranskoj investicijiskojkompaniji Ghadir . Problem je, me|utim, {to

je EDBI Ministarstvo financija i trezoraSAD-a jo{ ranije ozna~ilo proliferatornom,zbog pruànja financijskih usluga iranskomMinistarstvu obrane i logistici tamo{njihoruànih snaga. Ghadir Investment Company , kao filijala iranske Banke Saderat kojom upravlja Revolucionarnagarda se, opet, ve} godinama nalazi na“crnoj listi“ ameri~kog Ministarstva financi-

ja i trezora.

Da bi se potpuno razumjela sloènostsituacije u kojoj bi se mogli na}i, prijesvih, lideri dvije vode}e bo{nja~ke stranke- SDA i Stranke za BiH, ukoliko bh. diplo-mate budu presu|ivale u Vije}u sigurnostiUN-a, nu`no je podsjetiti na prirodudugogodi{njih bliskih veza Irana i BiH.Konkretna me|udràvna suradnja zapo-~ela je 1993., na inicijativu najmo}nijegratnog logisti~ara Hasana êngi}a, koji je

prvi, po povratku iz Irana, predloìotada{njem predsjedniku Predsjedni{tvaBiH Aliji Izetbegovi}u dogovaranje meha-nizama pomo}i koji je iranski dràvni vrhnudio Armiji BiH. No, kako Iranci nikadanisu davali jednostranu pomo}, tako su, kao

prethodnica po{iljkama oru`ja i municije, uBiH najprije stigli agenti njihove tajneslu`be VEVAK i vojni instruktori koji su,

potom, raspore|eni na vi{e lokacija, odTuzle, preko Zenice, do Biha}a, gdje suobu~avali pripadnike Armije BiH, ali i {irilisvoju {pijunsku hobotnicu. Istodobno su izratne BiH put Irana krenule prve grupe“kursista“ koji su, unato~ èstokom protivlj-enju nekolicine visokih bh. vojnih i polici-

jskih du`nosnika, u toj zemlji poha|alivojnu i obavje{tajnu obuku. Prva slu`bena

posjeta bosanske policijske delegacije:Bakira Alispahi}a, Irfana Ljevakovi}a i


BiH NESTAL(N)A ^LANICA VIJE]A SIGURNOSTI

RAZLAZ ZBOG POGORELICENakon {to su ameri~ke trupe po~etkom 1996. izvr{ile vojni desant na Pogorelicu i prona{le dokaze o (anti)teroristi~kom djelovanju, Alija Izetbegovi} jeformalno prekinuo suradnju s Irancima

MORALNA, VJERSKA,

VOJNA PODUKA Za suradnju s

iranskim instruktorima uMinistarstvu obrane RBiH

prvi su bili zaduèniZijad Ljevakovi} i

Enver Mujezinovi}



Nedàda Ugljena Teheranu organizirana je po~etkom 1994.

OD VEVAKA DO AID-aPrema tvrdnjama vi{e nekada{njih ofici-

ra Armije BiH, inflitraciju iranskih instrukto-

ra i {pijuna u najvi{e vojne struktureomogu}io je prvi na~elnik Sektora za sigu-rnost i obavje{tajne poslove u Ministarstvuobrane BiH Enver Mujezinovi}, do rata isam pripadnik Kontraobavje{tajne slu`be

biv{e JNA (KOS-a), dakako, uz suglasnostnjegovog {efa Fikreta Muslimovi}a. U poli-cijsko-obavje{tajnim slu`bama Irancima je“vrata {irom otvorio“ ratni ministar policijeRBiH Bakir Alispahi}, koji }e, zajedno sMujezinovi}em, Muslimovi}em, te Irfanomi Zijadom Ljevakovi}em, u narednim godi-nama biti njihovi najpouzdaniji bosanski

partneri, koji su svoju kooperativnost ujedno

i skupo naplatili. Ugovor o obavje{tajnojsuradnji izme|u BiH i Irana potpisao jeBakir Izetbegovi}.

Osim konkretne pomo}i u “ljudstvu iopremi“, ra~una se kako je iranski faktor

bio presudan i za “islamiziranje“ ArmijeBiH koje se provodilo pod izravnim nad-zorom Fikreta Muslimovi}a i Zijada ef.Ljevakovi}a. Iranski su instruktori, naime,

presudili da se kao zvani~ni pozdrav me|uvojnicima i policajcima uvede “selam“,

borbeni pokli~ “Allahu ekber“, odre|ivalisu metode poduke u vojnim kampovima iimal i svoje legalne punktove i uMinistarstvu obrane i u Ministarstvuunutarnjih poslova RBiH, sve dok otvoreno

savezni{tvo nije naprasno prekinuto ponalogu Amerikanaca.

Prijelomni trenutak u odnosima dvijudràva dogodio se u rano prolje}e 1996.,kada se Alija Izetbegovi}, pod pritiskomSAD-a, odrekao iranske pomo}i. Nakon {to

je, naime, potkraj 1995. i po~etkom ‘96.ignorirao nekoliko zahtjeva za zatvaranje(anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici, u

kojem su obuku izvodili iranski instruktori,Izetbegovi}u su Amerikanci sredinom febr -uara 1996. priredili nesvakida{nju pred-stavu, kada su trupe IFOR-a izvele vojnidesant. U vojnoj operaciji na Pogoreliciuhap{eno je jedanaest osoba - osamBosanaca i tri Iranca koji su imali diplo-matski status, zaplijenjena ve}a koli~inaoru`ja i municije, te obilje kompromitira-

ju}eg dokaznog materijala koji je jasnoupu}ivao da polaznici kampa nisuobu~avani u obrambene svrhe, nego zaizvo|enje teroristi~kih akcija, odnosno,likvidacije politi~kih protivnika. Suo~en s

te{kim optu`bama Amerikanaca, Izetbe-govi} je u martu 1996. s mjesta direktora bo{nja~ke tajne slu`be (AID-a) smijenioBakira Alispahi}a, a za njegovog nasljedni-ka postavio K emala Ademovi}a. Nekolikodana kasnije, tada{nji premijer HasanMuratovi} odlazi u Teheran, gdje poIzetbegovi}evim naputcima, formalno

prekida suradnju s Irancima. Do kraja 1996.godine Alija Izetbegovi} je poslijeameri~kog ultimatuma (zaprije}eno jeobustavom vojne i financijske pomo}i) sfunkcije federalnog doministra obranemorao smijeniti i Hasana êngi}a, kojeg su

SAD ranije ozna~ile kao klju~nog iranskog~ovjeka u BiH.Iranska {pijunska mreà u bh. vojnim,

policijskim i obavje{tajnim strukturama,me|utim, razbijena je tek 2001., kada vlastAlijanse za promjene s klju~nih pozicija uovim slu`bama kona~no smjenjuje ratnekadrove. Distancirani od svih va`nijih izvo-ra informacija, Fikret Muslimovi}, Bakir Alispahi}, Enver Mujezinovi} i IrfanLjevakovi} tada uspostavljaju parao-

bavje{tajnu, kosovsko-islamsku slu`bu,nastoje}i, izme|u ostalog, odràti kontinu-itet suradnje s iranskim partnerima. U tom

je smislu klju~nu ulogu i dalje zadràoFikret Muslimovi} koji, zahvaljuju}idugogodi{njim KOS-ovskim vezama, idalje raspolaè solidnim fondom informaci-

ja, sasvim dovoljnim da u iranskom vele- poslanstvu u Sarajevu zadrì “specijalanstatus“, odnosno, da se i dalje ~esto vi|a siranskim “diplomatama“. Stoga bi potragaza misterioznim bo{nja~kim obavje{tajcemkodnog imena Jusuf koji je, premaameri~kim {pijunskim izvorima, najva`nijioperativac VEVAK-a u BiH, trebala krenu-ti od Fikreta Muslimovi}a i njegovihnajbliìh suradnika.

8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA15

IZME\U AMERIKE I IRANA

Premda je Agencija za istraìvanje idokumentaciju (AID) uga{ena prije devetgodina, nekada{nji se ~elnici bo{nja~ketajne slu`be nikada nisu pomiri l i sgubitkom mo}i u obavje{tajnim struktura-ma. Pro{le godine smo pisali da se neka-da{nji {ef sarajevskog Sektora AID-aEnver Mujezinovi} poku{ao zaposliti uMinistarstvu sigurnosti BiH, ali bez uspje-ha. Jednako je neslavno zavr{ilo i lobiranjeBakira Alispahi}a (danas privatnogpoduzetnika ~iji se imetak procjenjuje navi{e milijuna maraka) da dobije skromnopla}eni posao {efa kabineta dràvnog minis-

tra sigurnosti Tarika Sadovi}a, budu}i dase njegovo ime i danas nalazi na “crnojlisti“ SAD-a. No, nakon bezuspje{ne po-trage za namje{tenjem u nekoj od dràvnihsigurnosnih agencija, Mujezinovi} iAlispahi} su zahvaljuju}i predsjednikuSDA Sulejmanu Tihi}u nedavno postavlj-eni u strana~ki Savjet za sigurnosnu poli-tiku. Istodobno su u Odbor za obranu i si-gurnost SDA imenovani Fikret Muslimovi} iZijad ef. Ljevakovi} (sada{nji direktor GaziHusrev-begove medrese), ~ime je njihovparaobavje{tajni rad, kako-tako, ponovnoinstitucionaliziran.

POVRATAK OTPISANIH

Rashodovane bošnjačke špijune uSDA je vratio Sulejman Tihić

OD TEHERANA DOSARAJEVA: Konkretnameđudržavna suradnjaizmeđu Irana i BiHzapočela je 1993., nainicijativu najmoćnijegratnog logističara HasanaČengića

ULTIMATUMIZETBEGOVI]U

Biv{i predsjednik BiH smijenio jepod ameri~kim pritiskom Bakira

Alispahi}a i Hasana êngi}a

ULTIMATUMIZETBEGOVI]U

Biv{i predsjednik BiH smijenio jepod ameri~kim pritiskom Bakira

Alispahi}a i Hasana êngi}a



16

EKSKLUZIVNO

SLOBODNA BOSNA I 8.4.2010.

SIDRAN - KUSTURICA

DA SMO SE DRUKÎJESRELI, BILO BIRANIJE SVE...

EMIR KUSTURICA“Satima smo razgovarali o na{imivotima, godinama koje su iza nas,

poslovima kojima se bavimo…”



Te{ko je zamisliti kako je, poslijeosamnaest turbulentnih godina, u

predve~erje prvog aprilskog danaizgledao susret pisca AbdulahaSidrana i reìsera Emira Ku-

sturice nadomak Gora`da, gotovo na samojentitetskoj liniji. Led je me|u njima

prethodno otopljen u dugom telefonskomrazgovoru i Kusturi~inim rije~ima: „Pa,jebem mu mater, Avdo, vidi li neko tamo{ta sam ja u zadnje dvije decenije snimao inapravio, a ne da me stalno prozivaju...“Dvosatni, vrlo otvoreni i bez napetostivo|eni razgovori o porodicama, zdravlju,Sarajevu, poslovima na kojima sada rade,mogu}nosti obnove saradnje, u ku}i ukojoj se sarajevski knjièvnik posljednjihgodina osamio i potpuno posvetio pisanju,zavr{en je dogovorom o Sidranovoj uzvrat-noj posjeti Drvengradu. Sidran je, upravouo~i izlaska ovog broja SB , proveo dan saKusturicom u njegovom etno selu naMokroj Gori.

UVOD U POMIRENJESusret(i) dvojice umjetnika ~ija je

saradnja pamti po dva sjajna filma Sje}a{ li se Dolly Bell i Otac na slu`benom putu zapravo i nije iznena|enje, a na{ ga je listnajavio jo{ prije nekoliko mjeseci.Podsjetimo da je festival Adriatic Mediterraneo, koji se po~etkom septembra

pro{le godine odvijao u Anconi, protekao usjeni njihovog najavljenog susreta - danuo~i zatvaranja Festivala promovirana jeknjiga Romanzo balcanico Piera DelGiudicea, italijanskog profesora povijesti iknjièvnosti, pisca i publiciste, koja setemelji na Sidranovim scenaristi~kimzapisima, a ve~e uo~i zatvaranja Adriatic

Mediterranea Kusturica je u ovom italijan-17

KUSTURICA U GORA@DU, SIDRAN NA MOKROJ GORI

Pi{e: DANKA SAVI]

8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

Prije desetak dana,daleko od očiju javnosti,prvi put nakon skorodvadeset godina sreli suse nekada nerazdvojni

prijatelji i saradniciAbdulah Sidran i EmirKusturica; Naša novinarkapiše o Kusturičinojposjeti Goraždu iSidranovom odlasku naMokru Goru

ABDULAH SIDRAN“Va`no mi je da moje najva`nijescenarije, re ira najva`niji re iser”

PONOVO ZAJEDNOU posljednjih desetak dana,

Abdulah Sidran i Emir Kusturicasastali su se i satima razgovarali u

Gora`du i na Mokroj Gori



skom gradu odrào koncert sa grupom No smoking Orcestra. Do susreta koji su itali-

janski organizatori s nestrpljenjem o~eki-vali, tada nije do{lo, ali je Kusturica uizjavi za “SB” najavio da }e, ~im bude imaoza to vremena, “obi}i Avdu u Gora`du”. Umjesecima koji su uslijedili, Kusturica je

bio “zatrpan” obavezama, stalno je na puto-vanjima - krajem novembra pro{le godinedodijeljena mu je presti`na nagrada film-skog festivala u Torinu, ustanovljena u ~astitalijanskog reìsera Federika Felinija i nje-govog filma Osam i po , a zatim i u Maroku,gdje je na filmskom festivalu krajem pro{legodine dobio nagradu za ìvotno djelo.Potom su uslijedili Emirovi koncerti sagrupom No smoking Orcestra po Portugalu,Rusiji, Armeniji, Ma|arskoj, odràvanjeFilmskog festivala na Mokroj Gori tokomkojeg je Kusturicu posjetila velika holivud-ska zvijezda Johnny Depp, a potom nas-tavak turneje po Latinskoj Americi. No smoking Orcestra ina~e ~esto gostuje po

Latinskoj Americi, a tokom njihove18

EKSKLUZIVNO

U intervju koji je sa AbdulahomSidranom prije dva mjeseca objavila“Slobodna Bosna”, Sidran je govorio otome kako je doìvio èstoke reakcije u javnosti koje su uslijedile nakon najave omogu}oj obnovi saradnje sa EmiromKusturicom. Tada nam je Sidran kazao:“Ovdje èlim napraviti jednu intervenciju, jer mediji pogre{no interpretiraju mojerije~i da posao reìsera i scenariste nisusinhroni. Dakle, precizna formulacija bibila: Ako bi Kusturica radio film premamom scenariju… Moram kazati da meaposlutno nije briga {ta polusvijet o takvimstvarima misli, naprosto mora se znati ko je za {ta mjerodavan. U svojim autimanavijaju Cece i ostale pjevaljke, slu{ajunaj~etni~kiju vrstu muzike i takvi bi meni da

pridikuju. Digla se takva halabuka kao dasmo ja i Emir krenuli da pravimo politi~kupartiju a ne filmsko umjetni~ko djelo. [ta jatu imam kriti? Bezbeli da bih volio da se jo{dvije moje filmske porodi~ne pri~e uradeistim rediteljskim rukopisom koji suura|ene prethodne dvije! Od ’Oca’ jepro{lo 25 godina, a moje scenarije iz poro-di~nog ciklusa, iz sarajevskog, ~ar{ijskogiskustva o kojem smo govorili, nisu smjelida rade drugi reìseri. Za{to? Ko god bi toradio moramo ga razumjeti, i ne smijemomu prigovarati morao bi biti spreman da

rezultat tog rada bude podvrgnutpore|enju sa onom {to je prethodno radioKusturica. A takvo pore|enje nije lakoizdràti...”

ABDULAH SIDRAN ZA “SB”

“Nije me briga za polusvijet”


SJEĆANJE NA STAREDANE: U izjavu zaSlobodnu Bosnu,Kusturica nam je kazaoda je njihov susret biovrlo emotivan i“ mnogoviše prijateljski nego

radni”, a to nam jepotvrdio Sidran

FILM ZA PAM]ENJESje}a{ li se Dolly Bell , ra|en u reìji Emira

Kusturice i po scenariju Avde Sidrana, ostaoje jedna od najzna~ajnijih filmova u povijesti

bh. kinematografije i ozna~io po~etak tzv. nove

{kole bosanskog filma

FILM ZA PAM]ENJESje}a{ li se Dolly Bell , ra|en u reìji Emira

Kusturice i po scenariju Avde Sidrana, ostaoje jedna od najzna~ajnijih filmova u povijesti

bh. kinematografije i ozna~io po~etak tzv. nove{kole bosanskog filma

U I[ÊKIVANJUSUSRETA SA SIDRANOM

Emir Kusturica sa na{omnovinarkom na Festivalu Adriatic

Mediterranea u Anconi

@ELJA ZA NOVOMSURADNJOM SA KUSTURICOMAbdulah Sidran je za na{ list kazao da bièlio da jo{ dvije porodi~ne pri~u buduura|ene istim rediteljskim rukopisom kao{to su Otac na slu`benom putu i Sje}a{ li se Dolly Bell

@ELJA ZA NOVOMSURADNJOM SA KUSTURICOMAbdulah Sidran je za na{ list kazao da bièlio da jo{ dvije porodi~ne pri~u buduura|ene istim rediteljskim rukopisom kao{to su Otac na slu`benom putu i Sje}a{ li se Dolly Bell



posljednje turneje po Argentini i ileu, nas-tupali su i u rodnom gradu Che Gevare.Lokalne vlasti su Emira Kusturicu, koji je uovim zemljama jako popularan, proglasile

po~asnim gra|aninom i poklonile mu klju~grada. Uslijedili su, potom, Kusturi~iniodlasci u Italiju, a izme|u dva putovanja uGr~ku, gdje po~inje snimanje filmaNicostratos , reìsera Olivera Horlaita (ukojem on glumi sve{tenika) napokon sesreo i sa Sidranom. Prvi susret Kusturice iSidrana poslije skoro dvadeset godina desiose nedugo nakon smrti Kusturi~inog sara-

jevskog kuma i prijatelja Zorana Bilana uSarajevu, koja ga je, prema tvrdnjama ljudi

bliskih Kusturici, jako pogodila. NaBilanovoj sahrani okupilo se pro{le nedjeljevi{e od tri hiljade ljudi, Sarajlija koji su nasahranu stizali sa svih strana svijeta.Bilanovog kuma Emira Kusturice, koji je sa

porodicom poslao ~itulju u novinama,me|utim, nije bilo. “Zoran Bilan je bio sim-bol onakvog Sarajeva kakvog smo svi midu`ni braniti i odràti”, rekao je jedan odgovornika na tom vi{e nego tu`nom skupu.

EMOTIVAN SUSRETIdeja o pomirenju Emira Kusturice i

Abdulaha Sidrana javila se otprilike prijedvije godine kada je jedan mo}ni italijanski

bankar, fasciniran Kusturi~inim filmovimai Sidranovom poezijom, nastojao oìvjetinjihovu saradnju. U vrijeme odràvanjaFestivala Adriatic Mediterraneo i urazgovoru nakon promocije Sidranoveknjige pisac i publicista Piero Del Giudicenam je potvrdio da se radi na tome da se onisretnu, te da u Italiji postoji jedan sponzor odnosno grupa koje je spremna, u slu~aju

da se njih dvojica pomire, finansijski podràti veliki film o povijesti Jugoslavije.U ovom trenutku nije jasno da li je ova

ideja jo{ aktuelna, ali ona je, kako se pokazalo, bila samo “okida~” koji je inici-rao ovaj susret. Na kraju je ispalo da su senjih dvojica puno bolje razumjeli bez

posredovanja Italijana. Sidran, izme|uostalog, ima jo{ dvije filmske pri~e iz svog

porodi~nog ciklusa za koje je smatrao da bi bilo dobro da one budu ura|ene istim redi-teljskim rukopisom kao prva dva filma koje

je reìrao Kusturica.Obojica umjetnika sa vrlo pozitivnim

dojmovima govore o svojim prvimrazgovorima nakon toliko godina, pa, kakosmo mogli zaklju~iti, ~ak su im i polemike“dobro i{le”. U izjavi za Slobodnu Bosnu ,Kusturica nam je kazao da je njihov susret

bio vrlo emotivan i “mnogo vi{e prijateljskinego radni”, a to nam je potvrdio Sidran.

“Satima smo razgovarali o na{im ìvo-tima, godinama koje su iza nas, poslovimakojima se bavimo, mnogo smo tema otvo-rili. [to se ti~e zajedni~kog posla, menipredstoje dvije vrlo krupne stvari — film uIzraelu i film o Panchu Villi. Ostajeotvoreno pitanje kako da se sve uskladi jer

ja sam prakti~no narednih pet godina zauzetza stvari koje sam ve} izdogovarao iisplanirao”, kazao nam je Kusturica. Ali,nakon prvog susreta Kusturici su ostali iSidranovi rukopisi “za ~itanje i razmi{lja-nje”. Ideja o njihovoj budu}oj saradnji nijevi{e upitna, ali kada }e se ona realizirati,ostaje da se vidi. Kusturi~in novi film Cool Water (Hladna voda ) pri~a je o dvojici

palestinske bra}e koji poku{avaju prokri- jum~ariti tijelo svog oca iz Jeruzalema uRamalah. Kako je najavljeno, snimanjeovog filma bi trebalo po~eti za nekolikomjeseci sa budètom od {est miliona dolara.

Glavnu ulogu u ovom filmu, koji }e se sni-mati u Izraelu, igrat }e srpski glumac SergejTrifunovi}. Osim toga, naredne godineKusturica po~inje za njega jako vaàn pro-

jekat - snimanje filma o meksi~kom revolu-cionaru Panchu Villi.

Nakon “dojave” o dolasku Sidrana u posjetu Kusturici, na Mokru Goru je “ban-ula” i ekipa RTS-a, da bi snimila novu epi-zodu serijala Raspakivanje. Tragaju}i zaneotkrivenim detaljima o rediteljevomìvotu prije rata, ekipa RTS-a je prethodno

posjetila i Gora`de kako bi o Kusturici raz-govarala i sa Sidranom.


KUSTURICA U GORA@DU, SIDRAN NA MOKROJ GORI

1981. – Emir Kusturica snima svoj prvicjelove~ernji film Sje}a{ li se Dolly Bell , poscenariju Abdulaha Sidrana. Film je

nagra|en Zlatnim lavom za najbolje debi-tantsko ostvarenje na filmskom festivalu uVeneciji, nagradom kritike FIPRESCI uKanu, te Zlatnom Arenom za najbolji filmna Festivalu jugoslovenskog igranog filmau Puli. Sje}a{ li se Dolly Bell je ostao jedan od najzna~ajnijih filmova u povijestibh. kinematografije i ozna~io je po~etaktakozvane nove {kole bosanskog filma.

1985. – Kusturica prema Sidranovomscenariju snima Oca na slu`benom putu .Iste godine film je osvojio Zlatnu palmu na

festivalu u Kanu, bio je nominovan za

Oscara u kategoriji najboljeg stranogfilma, te dobio brojne druge nagrade nasvjetskim festivalima.

Decembar 1991. – Kusturica i Sidransa producentom êdomirom Kolarom uParizu planiraju ekranizaciju Andri}evogromana Na Drini }uprija. U toku suzavr{ni razgovori sa francuskim produ-centima.

Maj 1992. – Kusturica zove Sidrana,koji je sa porodicom u Sarajevu, i nudi muda ga helikopterom prebaci iz opkoljenoggrada do Pariza. Sidran odbija ponudu iodlu~uje ostati u Sarajevu, a njih dvojica

potpuno prekidaju kontakte. (M.R.)

SIDRAN - KUSTURICA HRONOLOGIJA

Kako je zapravo sve počelo

NOMINACIJA ZA OSKARA Kusturi~in film Otac na slu`benom putu ra|enprema Sidranovom scenariju osvojio je Zlatnu

palmu na festivalu u Kanu i bio nominiran zaOscara u katerogije najboljeg stranog filma

NOMINACIJA ZA OSKARA Kusturi~in film Otac na slu`benom putu ra|enprema Sidranovom scenariju osvojio je Zlatnu

palmu na festivalu u Kanu i bio nominiran zaOscara u katerogije najboljeg stranog filma








POLITIKA I CRKVA

NAJUTICAJNI VLADAR IZ

SJENE U SPC-uPoliti~ar i

general u mantiji



E piskop zvorni~ko-tuzlanski Vasi-

lije Ka~avenda postao je pro-duèna ruka Milorada Dodika,

premijera RS-a, u provo|enju nje-gove secesionisti~ke politike u

BiH.O ideolo{koj bliskosti Ka~avende i

Dodika svjedo~i poljednji istup u javnostiepiskopa Ka~avende. On je sluè}iVaskr{nje jutrenje u Bijeljini pozvao svu

pravoslavnu bra}u u Republici Srpskoj dase suprotstave i zaustave islamiziranje Srbau Republici Srpskoj.

“Dana{nje na{e misli su usredsre|ene sasvom bra}om i sestrama u Federaciji BiH,gdje èle ono malo duhovnoga stada,pravoslavnog srpskog naroda da prevedu naislam, pozivaju}i ga da dolazi na njihoveseanse”, rekao je vladika Vasilije, ocijeniv{ito sramotnim i strahotnim. Pred okupljenimvjernicima vladika je poru~io pravo-slavnom narodu u Federaciji BiH da se~uva da ne bude prevaren mra~nom filo-zofijom, jer, kako je naveo, pojavi}e sela`ni u~itelji i propovjednici.

Da je odan Dodikov sljedbenik, vladikaKa~avenda je pokazao i zabranjuju}i svimsvojim sve{tenicima koji pripadaju eparhijizvorni~ko-tuzlanskoj da govore za medije

iz Federacije BiH. Naime, Ka~avenda je prije desetak dana strogo zabraniosve{teniku iz Doboja da povodomvaskr{njih praznika govori za na{ list.Ka~avenda je naime sve{teniku MilidraguStokanovi}u kazao da nema njegov

blagoslov za intervju. Kada je, me|utim,novinarka na{eg lista pozvala Ka~avendu izatraìla od njega intervju istim povodom,Vasilije Ka~avenda je bio izri~it: “Ni ja ni

niko od mojih sve{tenika ne}emo govoritiza federalne medije.”

Nakon {to je Dodik zabranio svojimministrima i funkcionerima SNSD-a da

komuniciraju sa medijima iz Federacije,vladika Ka~avenda je instrukciju svog {efazdu{no prihvatio, te je isto zatraìo od svo-

jih pot~injenih.Bijeljincima je poznato da premijer RS-a

prilikom svojih posjeta Bijeljini prvo odsje-da kod vladike Ka~avende, gdje se opu{tauz muziku, vino i dobar zalogaj. Ina~e, na

pro{lim lokalnim izborima Ka~avenda je podrào kandidata SDS-a Mi}u Mi~i}a,dok je èstoko agitovao protiv Dodikovogkandidata za predsjednika op{tine GavrilaBobara, nazivaju}i ga ~ak i sotonom.Ka~avenda je Bobaru zamjerio {to je oko

sebe okupio previ{e Bo{njaka, {to je Janjiobe}ao status op{tine i {to je finansijski

pomogao izgradnju dàmija u Bijeljini iJanji. Kada mu je Bobar na jednom skupukazao da ne vjeruje u ono {to on radi,Ka~avenda mu je {apnuo: “]uti, zadrì tosamo za sebe!”

Bijeljinom ve} godinama vlada jak ratnoprofiterski-vjersko-informativni lobi.Dodik ga je mogao oslabiti samo pridobija-

ju}i na svoju stranu neku od ovih mo}ni poluga. Kako BN TV nije mogao ni pri-tiscima ni slanjem finansijskih inspektora“privoljeti” da bude u njegovoj slu`bi,


\AVOLJI VLADIKA U SLU@BI MILORADA DODIKA

Episkop zvorničko-tuzlanske eparhije Vasilije Kačavenda postao je udarnapesnica premijera Republike Srpske Milorada Dodika u njegovim secesionističkimnamjerama; pored toga što dosljedno provodi njegovu politiku prema FederacijiBiH i ignoriše medije iz Sarajeva, Kačavenda je za Vaskrs održao skandalozan

govor u kome je tražio da Srbi iz Republike Srpske zaustave

islamiziranje Srba u Federaciji BiH

NAJMO]NIJI SRPSKIVLADIKA POSTAO DESNA

RUKA MILORADA DODIKAEpiskop Ka~avenda liturgije pretvorio u predizborneskupove Dodikovog SNSD-a, za {ta ga premijer RS-a

bogato nagra|uje

PAKT (NE)STABILNOSTIVladika Vasilije Ka~avendai Milorad Dodik

Pi{e: MILICA VUJOVI]



Dodik je pakt sklopio sa najja~om karikomu Bijeljini - episkopom Ka~avendom.Vladika, koji iznad svega voli novac i mo},svjestan je da mu je prijateljstvo sa premi-

jerom itekako korisno. Dodiku, tvrde dobroupu}eni izvori, Bijeljina kao dugogodi{nji

bastion SDS-a, na prestoje}im izborima predstavlja}e veliki izazov. Dodik ra~unada }e pomo} vladike biti za njega presudnai zbog toga ne {tedi na donacijamaKa~avendinoj eparhiji.

DODIKOVI TAJKUNI NAJVE]IKAÂVENDINI DONATORI

Vladika Vasilije Ka~avenda ina~e vaìza jednog od najuticajnijih sve{tenika uSPC-u, jer upravlja najbogatijom eparhijomu BiH i u ~estom je kontaktu sa Dodikovim

biznismenima koji doniraju veliki novaceparhiji. “Vladi~anski dvori”, ~ije foto-grafije prenosimo, sagra|eni su naru{evinama bo{nja~kih ku}a, a sam vladikase hvali kako su ovi milion eura vrijednidvori njegov “raj na zemlji”. Vladika se zavrijeme rata u Bosni enormno obogatio i uBijeljini sagradio luksuzni vladi~inski dvor,za koji oni koji su u njega ulazili kaù da jeluksuzniji od najekskluzivnijih hotela. OKa~avendinoj ljubavi prema luksuzu svje-do~i i nedavno snimljena fotografija kakoKa~avenda u Beogradu kupuje odje}u u

prodavnici “Hugo Boss”. Ka~avendumnoge vladike kr i t ikuju da ìvi “uneskladu sa jevan|eljskim normama”. Isam patrijarh Pavle, koji je javno upozo-ravao na pretjeran sjaj i rasko{, znao ga jekritikovati napominju}i da su vladikemonasi, koji su obukli crninu i zarekli se nasiroma{tvo.

Dvorac u kome stoluje zvorni~ko-tuzlan-ski vladika Vasilije u centru Bijeljine popu-larno se naziva “Srpski Versaj” jer, navodno,

ne zaostaje od Versaja u rasko{i, ve} se raz-likuje jedino u veli~ini. Ka~avenda ga zove i“par~e neba na Zemlji”. Sve upu}uje narasko{ i bogatstvo, a episkop Ka~avendakaè da on to samo ~uva i da njemu pripada

samo grobno mjesto kod oltara. Pre-dstavljaju}i sebe estetom i zaljubljenikom uantikvitete i barokni stil, Ka~avenda je repor-terima beogradske revije Gloria pokazivaosve draì dvorca, izme|u ostalog i skupoc-

jene pozla}ene fotelje, ogledala, satove,{tapove… Ve}ina namje{taja izra|ena je od

bjelokosti, puno je eksponata, skulptura,umjetni~kih slika, a gostima se hrana po-sluùje u srebrnom posu|u.

Me|utim, vladiki Ka~avendi to nijedovoljno, on svoje carstvo, zahvalju}i svo-

jim menadèrskim sposobnostima, svakod-nevno uve}ava. Ka~avenda se, naime, dos-

jetio da sve tajkune i biznismene koji

doniraju novac njegovoj eparhiji imenujekumovima. Tako postoje kumovi crkve,oltara i tome sli~no.

Pored postoje}eg manastira u centrugrada, za jo{ dva manastira na samom ulazuu grad, Ka~avenda je nedavno sagradioogromnu crkvu, s grandioznim kupolamanalik na one u Sant Petersburgu i Moskvi.Izgra|ena je u naselju “Pet jezera” sanovim manast i rskim kompleksom.

24

POLITIKA I CRKVA

MOLITVA ZA PREMIJERA: “Neka Bog da snageSkupštini i Vladi RS-a, na čelu sa Miloradom Dodikom,i svim ljudima roda našega, da ujedinjeni, bez podjela,brane i odbrane Srpsku od nerazumnih i sve češćihnapada”


POVRATAK RATNE ZLOÎNKEDodik i Ka~avenda bliski su prijatelji biv{e

predsjednice RS-a Biljane Plav{i} kojupoku{avaju vratiti u dru{tveni ìvot RS-a

POVRATAK RATNE ZLOÎNKEDodik i Ka~avenda bliski su prijatelji biv{e

predsjednice RS-a Biljane Plav{i} kojupoku{avaju vratiti u dru{tveni ìvot RS-a



Pozla}ene kupole sijaju jo{ iz daljine, prisamom ulasku u BiH. Ova crkva sagra|enau ruskom stilu podignuta je od donacija izRusije. Naime, Ka~avenda je u izuzetnodobrim odnosima sa crkvenim krugovimaRusije i njen uticaj poku{ava da prenese uBiH. Pokojni ruski patrijarh Aleksej Drugiiz ~itavog SPC-a jedino je Ka~avendu pri-mao u posjetu, tu praksu je kasnije nastavio

patrijarh K iril. Smatra se da je Ka~avenda podigao najvi{e crkava i manastira uRepublici Srpskoj od svih dosada{njihvladika. Trenutno preko puta svog dvoragradi bolnicu za kardiovaskularne bolesti,

sa najsavremenijom opremom i laboratori- jom.

DOBIO 550 DUNUMADR@AVNOG ZEMLJI[TA

U poslijeratnim godinama VladaRepublike Srpske i Op{tina Bijeljina suzvorni~ko-tuzlanskoj eparhiji odnosnoKa~avendi dodijelile oko 550 dunuma

poljoprivrednog dràvnog zemlji{ta. Osnovza dodjelu zemlji{ta bio je povrat nekadaoduzete zemlje SPC-u i diskriminatorskiKaradì}ev zakon iz 1994. godine pokojem op{tine uz saglosnost Vlade RS-amogu Srpskoj pravoslavnoj crkvi beznaknade dodjeljivati poljoprivrednozemlji{te. Ve}i dio tog zemlji{ta eparhijazvorni~ko-tuzlanska je isparcelisala i pro-dala. Oko 150 novih vlasnika na ovim

parcelama sagradilo je ku}e.Treba napomenuti da je za potrebe

Vladi~anskog dvora i manastira SvetiVasilije Ostro{ki tokom rata i nakon njega ucentru Bijeljine oduzeto 11 bo{nja~kihku}a, od kojih ve}ini vlasnika ni do danasnije ispla}ena ni jedna marka. Op{tiniBijeljini je, deset godina kasnije, sudnaloìo da za poru{ene ku}e i dvori{ta

25

\AVOLJI VLADIKA U SLU@BI MILORADA DODIKA

Nedavno je veliku pa`nju javnosti izaz-vao Dejan Nestorovi}, striper i navodnodalji ro|ak Vladike Ka~avende. On jebeogradskom listu Press ustupio privatnefotografije iz Ka~avendinog dvorca ukojem se njih dvojica redovno opu{taju uz

dobro vino, ribu i dèz muziku ili tambu-ra{e. Ovaj striper tvrdi da ~esto uìva urasko{u vladi~inog dvora, te da gaKa~avenda finansira, {koluje i kupuje munajskuplja odijela i parfeme. Nestorovi} jeiznio pikantne detalje o svom odnosu savladikom, za kojeg tvrdi da mu je dugogo-di{nji prijatelj koji mu poklanja parfeme iskupe poklone, i obja{njava ~ime je

zasluìo toliku naklonost vladike. “Mojnajve}i kapital je moje znanje, za koje jevladika obezbedio 50.000 evra. Janisam obi~an striper, ve} multimedijalnitalenat. Fakultet u Rimu za koji samdobio stipendiju je fakultet za medije,

muziku i film. Novac je obezbe|en oddonatora i prijatelja vladike. Cela sumabi}e uloèna za moj ìvot i studije uRimu“, kaè Nestorovi}.

Spekuli{e se me|utim da je prirodaodnosa Nestorivi}a i Ka~avende bitnodruga~ija od rodbinske, naro~ito imaju}i uvidu Ka~avendinu sklonost prema zgod-nim mladi}ima.

KAÂVENDA FINANSIRA MLADE TALENTE

Vladika izdržava stripera DejanaNestorovića


VERSAJ NA SRPSKI NAÎNVladi~ini dvoriopremljeni suglamuroznim iluksuznimnamje{tajem upozlati

TRENUCI OPU[TANJA Vladiki Ka~avendi uVladi~anskim

dvorima~esto dru{tvopravimladi striptizmajstorDejanNestorovi}

TRENUCI OPU[TANJA Vladiki Ka~avendi uVladi~anskimdvorima~esto dru{tvopravimladi striptizmajstorDejanNestorovi}



isplati dva miliona maraka. Ve}ina porodi-ca kojima su ku}e i zemlji{te oduzete ìveu Tuzli i Njema~koj i preko svojih advoka-ta poku{avaju dobiti obe{te}enje.

Ka~avendi su novac i mo} omogu}ili da bude najja~i vladika u Srpskoj pravoslavnojcrkvi. Zahvalju}i Ka~avendinom velikomuticaju na vladike, Sveti sinod SPC-a goto-vo nikada ne razmatra mra~ne tajne u koje

je Ka~avenda upleten, a ima ih, kako tvrdedobro upu}eni izvori, prili~no.Ka~avenda je bio jedan od pet glavnih

kandidata za mjesto patrijarha Srpske pravoslavne crkve. Me|utim, i pored jakoglobiranja da bude imenovan na to mjesto,

put do patrijar{kog trona omela je Ka~aven-dina bliskost sa ratnim zlo~incima, ali i radza obavje{tajne slu`be. Javnosti iz ratnog

perioda u BiH Ka~avenda je poznat kao blizak prijatelj i po{tovalac RadovanaKaradì}a i R atka Mladi}a. U tom periodu

je i dobio nadimak “|avolji vladika”.

MRA^NA PRO[LOSTEPISKOPA KAÂVENDEIz njegove “ratne” pro{losti zabiljeèno

je da je, zbog neposlu{nosti, poslao tridesetvojnika da popa R adomira Markovi}aizbace iz ku}e. Tom prilikom ranjena je nje-gova supruga, koja je od dobijenih ranaumrla, a pop izba~en na ulicu. Nakon togincidenta, mje{tani pet sela do{li su uBijeljinu traè}i od Karadì}a da Ka~aven-du protjera, {to tada{nji ~elnik bosanskihSrba nije uradio. Njegovim dolaskom uBijaljinu po~inje ratnohu{ka~ki pohod,govor mr`nje, prijetnje svima koji ne prih-

vataju njegove naloge.Me|utim, razlozi zbog kojih Ka~avendanije imenovan za patrijarha su mnogodublji. On je, naime, dobar dio svog staà ucrkvi posvetio i radu za obavje{tajnuslu`bu, o ~emu svjedo~e zapisi slu`bi jo{ iz

perioda biv{e Jugoslavije. O tome postojiznatan broj dokumenata. Neki od njih otkri-vaju na~in rada Vasilija Ka~avende, ali i

potvr|uju ~injenicu o kojoj se do sada samospekulisalo u javnosti - da je anga`manomu slu`bi i njenom preporukom doveden namjesto episkopa 1978. godine. Ka~avenda

je kao saradnik Dràvne bezbjednosti

(UDBA), bio poznat pod imenom Pablo. USlu`bu je vrbovan, jer je prema tvrdnjamaupu}enih volio dje~ake.

Godinu dana ranije, marta 1977. godine, pokrenuta je prepiska unutar slu`bi biv{eJugoslavije da li je poèljno podràtiKa~avendu za episkopa. Od 1976. Ka-~avenda se vodi pod “OO”, “operativnomobradom” s ciljem prikupljanja materijalazarad ponovnog angaòvanja. Slu`be ukonsultaciji sa tada{njim republi~kimorganima biv{e republike Bosne iHercegovine u Sarajevu konstatuju da bitrebalo da se podrì prijedlog za izbor

Ka~avende za episkopa SPC-a. Slu`be idràvni organi su ocijenili Ka~avendu kao

pogodnog zbog ~injenice da je “njihov”.Spisi obavje{tajaca nude i detaljnija saz-

nanja o tome kako je sada{nji vladikanapredovao od sekretara Zvorni~ko-tuzlanske eparhije do episkopa.

Vasilije Ka~avenda je poloàj sekretara uEparhiji iskoristio za li~nu afirmaciju. Slu`besu imale saznanja da je upravo on sugerisaotada{njem vladiki Longinu da starijesve{tenike sa parohijama, ina~e odaneLonginu i SPC-a, penzioni{e a da na njihovamjesta dovodi mla|e. Njima je, kao po pravi-lu, prije rukopolaganja u ve}ini slu~ajevakumovao Ka~avenda, a bilo je i slu~ajeva da

je bogatije parohije davao onim sve{tenicimakoji su mu zauzvrat pla}ali nadoknadu. Danas

se za vladiku Vasilija nezvani~no navodi da jeepiskop kome je odan najve}i deo sve{tenst-va, te da drì najve}i broj crkava u Beogradu

jer je u njih dovodio svoje ljude.Vladika Vasilije Ka~avenda u javnosti

Republike Srpske slovi za patriotu.Me|utim, pojedine strukture u SPC-u,tako|e bliske slu`bi, pratile su njegovanga`man tokom rata u BiH. êsti gosti uKa~avendinim dvorima bili su Mom~iloKraji{nik, Biljana Plav{i}, pokojni Ljubi{aSavi} Mauzer i razni politi~ari, a od vladi-ka vranjanski Pahomije i mile{evski Filaret.U vrijeme Plav{i}eve i Kraji{nika otvoreno

se razgovaralo i o politici i o dràvnim ivojnim pitanjima. Biljana Plav{i} je u svo-

joj knjizi “Svjedo~im” zabiljeìla da je na jednoj slavi do{lo do susreta Ka~avende igenerala Mladi}a. Ka~avenda je tom pri-likom kazao: “Ja da nisam vladika, sigurnobih bio general.” Mladi} mu je odgovirio:“A ja da nisam general, bio bih vladika.”

Pro{le godine Ka~avenda je zajedno sa

Miloradom Dodikom avionom Vlade RS-aodletio u [vedsku gdje je posjetio BiljanuPlav{i}. Upu}eni tvrde da je Ka~avenda saDodikom bio i na do~eku Biljane Plav{i} uBeogradu. Prilikom posjete Bijeljini oveosu|ene ratne zlo~inke, Ka~avenda ju je

bodrio da bi trebala da se uklju~i udru{tveni ìvot Republike Srpske i postane

politi~ki aktivna.Postoji mi{ljenje da je vladika Vasilije u

SPC-u najja~i vladar iz sjenke. Uz njega suvladike iz bosanskih eparhija, znatan brojepiskopa iz dijaspore, vladike iz SrbijePahomije i Filaret. Taj krug vladika naziva

se ~esto bosanskim lobijem jer ga ve}inom~ine vladike Bosanci. Ka~avenda “bosan-skim lobijem” u SPC-u ~esto prijeti svojim

protivnicima.Vladika Ka~avenda se od 1992. nije

vra}ao u Tuzlu, gdje je sjedi{e Zvorni~ko-tuzlanske eparhije. Vladi~anski dvor jeizdao pod zakup. U pravoslavnoj crkvi uTuzli bogosluènje obavlja vrlo rijetko.

Uprkos svim kontroverzama koj ga prate, Ka~avenda je 2009. godine izabran na~elo Me|ureligijskog vije}a, {to je

predstavljalo prvorazredni skandal. Prvi nje-gov potez na ovoj du`nosti bilo je ignorisan-

je godi{njice stradanja civila na Tuzlanskojkapiji, kada su se na mjestu zlo~ina pojavili predstavnici Islamske zajednice i Katoli~kecrkve dok predstavnika SPC-a nije bilo. To

je u~inio o~ito po instrukcijama Dodika koji je u to vrijeme dao skandaloznu izjavu da seradi o isceniranom masakru. Ka~avenda,ina~e, pripada “konzervativnoj” struji SPC-a,koji se protivi uno{enju promjena u liturgijui saradnji sa drugim religijama.

U posljednjih nekoliko mjeseci vladikaKa~avenda u brojnim javnim sluènjimamoli Boga da podari snage svima onimakoji vode Republiku Srpsku.

“Neka Bog da snage Skup{tini i VladiRS-a, na ~elu sa Miloradom Dodikom, isvim ljudima roda na{ega, da ujedinjeni,bez podjela, brane i odbrane Srpsku odnerazumnih i sve ~e{}ih napada. Izgleda dasu ponovo do{la te{ka vremena po srpskinarod. Ratna zbivanja, hvala Bogu, ostalasu iza nas, i to {to se desilo tada niko iz rodana{ega nije èlio. Ratna zbivanja natopilasu krvlju mu~eni~ku RS i izgleda mnogimanije dosta tih strahota pa ponovo diraju srp-ski narod i Srpsku”, govori vladika Vasilijetokom svete arhijerejske liturgije {iromSemberije.


POLITIKA I CRKVA

NA PARTIJSKOJ LINIJI:Da je odan Dodikov sljed-benik, vladika Kačavenda

je pokazao i zabranjujućisvim svojim sveštenicimakoji pripadaju eparhijizvorničko-tuzlanskoj dagovore za medije iz FBiH

NESU\ENI PATRIJARHKa~avendi su rad za obavje{tajneslu`be i saradnja sa ratnim zlo~incimabile glavne smetnje da bude imenovanza patrijarha SPC-a





Organizatorima Sarajevo BusinessForuma po{lo je za rukom da u kon-gresnu dvoranu hotela Holiday Inn

dovedu blizu 600 eminentnih gostiju -dràvnika svjetskog formata, diplomata odkarijera, uglednih bankara, mo}nih

privrednika - koji su na dvodnevnoj sesijirazmatrali goleme a neiskori{tene razvojne

potencijale BiH. No, nije im po{lo zarukom da u kongresnu dvoranu HolidayInna dovedu lidera najja~e bo{nja~ke parti-

je Sulejmana Tihi}a, koji je iz posve nera-zumnih razloga, iako uredno pozvan,napadno bojkotirao eminentni skup. Danranije Tihi} se nije pojavio ni uBo{nja~kom institutu, na predavanjuturskog premijera Erdogana, a ni istogdana na Ilidì, gdje je turski premijer sve~ano otvorio najve}i privatni kampusna Balkanu - Internacionalni univerzitetSarajevo, koji se gradi obilatim donacijamaturskih privrednika.

Nije te{ko doku~iti da je Tihi}evonapadno odustvo s navedenih skupova u

tijesnoj vezi s jednako napadnim prisu-

stvom Harisa Silajdì}a, kojem vlastolju- bivi i bolesno sujetni Tihi} nikako i nikadane moè halaliti trijumf na predsjedni~kimizborima prije tri godine.

Sujeta je glavna karakterna crta i HarisaSilajdì}a i Zlatka Lagumdìje, noSilajdì} je ipak do{ao u Bo{nja~ki institutgdje je doma}in turskom premijeruErdoganu bio Lagumdìja, jednako kao {to

je i Lagumdìja dan kasnije do{ao naSarajevo Business Forum, gdje je doma}in

bio Silajdì}.Sujetni Tihi} o~ito je nespreman za

takvu vrstu “kompromisa“.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Tihi} bojkotirao Sarajevo Business Forum

Iako uredno pozvan, lider SDA nije se pojavio nainvesticionoj konferenciji u Holiday Innu čiji je

domaćin bio Haris Silajdžić

TALAC BOLESNE SUJETELider SDA Sulejman Tihi}bojkotirao je investicijsku

konferenciju u Sarajevu





Gotovo je izvjesno da }e se i nared-ni izbori u BiH organizirati prema

postoje}em Izbornom zakonu a to prakti~no zna~i da }e “do daljnj-eg“ ostati na snazi diskrimina-

torske odredbe ~ije je uklanjanje nedavnonaloìo Evropski sud za ljudska prava. Sve

politi~ke partije u BiH, i vladaju}e i opozi-cione, jednodu{no podràvaju eliminiranjediskriminatorskih odredbi iz Ustava BiH,ali se nikako ne slaù o tome koliko duboke

trebaju biti potrebne ustavne intervencije.

SPORNA DUBINA I BRZINAVe}ina partija iz RS-a zalaè se za

minimalne ustavne korekcije: da se izUstava BiH eliminira odredba o nacional-noj pripadnosti kandidata za izbor ~lano-va Predsjedni{tva BiH, i to tako {to bi seubudu}e ~lanovi Predjedni{tva BiH birali

posredno, iz reda izabranih zastupnika uParlamentu BiH. Nasuprot tome, ve}ina

partija iz Federacije BiH zagovara punodublje ustavne intervencije, koje ne bi

bile pro forma nego bi obezbijedile stvar-nu ravnopravnost svih konstitutivnihnaroda i nacionalnih manjina. Smatrajuda nije sporan samo izbor ~lanovaPredsjedni{tva BiH, jer se po istom, daklediskriminatorskom principu, biraju i ~elniljudi u dva entiteta - predsjednici idopredsjednici Republike Srpske odnos-no Federacije BiH. Diskriminatorskaodredba prema nacionalnim manjinamane nalazi se samo u Ustavu BiH iIzbornom zakonu BiH nego i u ustavimaoba entiteta i svih deset kantona, kao i umnogobrojnim zakonima koji propisujutronacionalni klju~ kod izbora dràvnih


USTAVNI STAND BY

Pi{e: DANKA SAVI]

Uprkos prijetnjama evropskih zvaničnika uvođenjem sankcija prema BiH,parlamentarne stranke nisu ni blizu dogovora o promjenama ustava kojima bi se

eliminirale diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama

PROMJENA USTAVANAKON IZBORA!Za korjenitu promjenu ustava nema ni politi~ke

volje ni dovoljno vremena

PREUZETE OBAVEZEMORAJU SE ISPUNITI

Kimmo Sasi, izvjestilacVije}a Evrope za BiH



zvani~nika. âk se i ombudsmeni biraju po strogom nacionalnom klju~u - Srbin,

Hrvat, Bo{njak - {to prakti~no zna~i da pripadnici nacionalnih manjina nemaju ni

teoretske {anse da se kandidiraju zafunkciju ombudsmena.

Problem s diskriminatorskim odredba-ma prema nacionalnim manjinama ne bi seni dotakao, a pogotovo rije{io ako bi sesamo promijenila pravila po kojima se bira-

ju tri ~lana Predsjedni{tva BiH, kako pred-laù partije iz Republike Srpske.

PRIZIVANJE SANKCIJAZa stvarno eliminiranje diskrimina-

torskih odredbi prema nacionalnim manji-

nama, ali i prema konstitutivnim narodima, potrebna je vrlo ozbiljna i temeljita ustavnareforma za koju trenutno niti ima politi~kevolje niti pak dovoljno vremena na raspola-ganju.

Toga su nesumnjivo svjesni i evropskizvani~nici koji, uprkos tome, svako malozaprijete da bi se BiH mogla suo~iti sasankcijama u slu~aju da izbore organizira

prema postoje}im (diskriminatorskim) pravilima. Prijetnje treba shvatiti krajnjeozbiljno, pogotovo ako se ima u vidu~injenica da sankcije prema BiH ne zago-varaju samo neki evropski zvani~nici,

nego i neki politi~ki lideri u BiH!


OKTOBARSKI IZBORI PO STARIM PRAVILIMA

Vi ste ve} upozorili da ako Bosna iHercegovina do raspisivanja oktobarskihizbora ne uskladi Ustav s odlukom

Evropskog suda za ljudska prava, posto-ji mogu}nost da Vije}e Evrope proglasiizbore neregularnim. Koje su drugeposljedice s kojima bi se BiH moglasuo~iti?

Ako se Ustav BiH ne promijeni kako bibio u skladu sa Evropskom konvencijom oljudskim pravima, Vije}e Evrope moèobjaviti da izbori nisu provedeni u skladu saKonvencijom. U tom slu~aju mogu}e jeoduzimanje akreditiva ~lanovima delegacijeBiH u Evropskom parlamentu.

[ta je cilj Va{e skore posjeteSarajevu?

Svrha posjete je da poku{amo pomo}i upronalasku rje{enja i da naglasimo dadràva ~lanica Vije}a Evrope moraizvr{avati osnovne uslove za ~lanstvo.

Radna grupa Vije}a ministara BiH zaprovedbu Akcionog plana za primjenupresude Suda u Strasbourgu trebala jepripremiti amandmane na Ustav u vezi sa presudom, ali okotoga nije postignut sporazum. Kako to komentirate? Da li je

sada ve} kasno da se donese odluke uvezi sa presudom?

Nije suvi{e kasno da se sada naprave

promjene Ustava, ali se to mora uraditi prije6. maja. Poku{at }emo da ponudimo nekarje{enja, o kojima je sada jo{ rano govoriti.

Da li }e BiH ponovo biti nadnevnom redu Parlamentarne skup{tineVE krajem aprila?

Ako se ne postigne sporazum, mislimda }e se o ovome morati raspravljati naParlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope. Tobi bilo su{tinsko kr{enje preuzetih obaveza.

Da li je neka od zemalja ~lanica VEikada bila u ovakvoj situaciji?

Ne sje}am se da je postojao neki slu~ajda dràva nije mogla da napravi neophodnepromjene.

S obzirom da ste izvjestilac za BiHve} dosta vremena i da dobro poznajeteovda{nje prilike, {ta predvi|ate da }e sedogoditi? Vjerujete li da }e BiH ispo-{tovati obaveze koje je preuzela?

Ja sam uvijek optimista. Prije ili kasnije, BiH }e morati napravi-ti neophodne reforme.

KIMMO SASI, IZVJESTILAC VIJE]A EVROPE ZA BiH

“BiH će promijeniti ustav - prije ili kasnije...“

MINIMALNE KOREKCIJE: Većina partija iz RS-a zalažese za minimalne ustavne korekcije: da se iz Ustava BiHeliminira odredba o nacionalnoj pripadnosti kandidataza izbor članova Predsjedništva BiH

USKORO POSJETA BiHKimmo Sasi za vrijemepredstoje}e posjete Sarajevu poku{a}epomo}i u pronalasku rje{enja




KORUPCIJSKA AFERA “DAIMLER”

Njemački koncern “Daimler“ potresa korupcijska afera teška desetine milionadolara koja se dijelom proteže i na poslovanje ove kompanije u BiH;

“Slobodna Bosna” istražila je kako je Daimlerova kompanija “Debis“ ušlana tržište BiH, kako je poslovala i koji su političari i privrednici iz BiH

sklapali poslovne aranžmane s “Debisom“

DAIMLER U BiH NA VELIKAVRATA UVELI EDHEM

BIÂKÎ] I DRAGAN ÔVI]Na {tetnom ugovoru s Daimlerovom kompanijom Debis,

Elektroprivreda BiH izgubila 70 miliona KM

F

t

RE UTE RS



Prije ravno dvije godine njema~kikoncern Daimler povukao je izZagreba svoja dva predstavnikazaduèna za poslovne operacije uHrvatskoj i BiH -Volkera Schmidta

i Petera Heiera - a njihovom povla~enju

prethodila je vrlo opse`na interna istragaDaimlera o korupcijskoj aferi koja se tadatek nazirala. Dvije godine kasnije, korupcij-ska afera u Daimleru eksplodirala je u prvo-razredni korupcijski skandal: njema~kakompanija je priznala da su njeni zastupni-ci u nekoliko dràva davali desetine mili-ona dolara mita dràvnim zvani~nicimakako bi osigurali poslove. Na {irem popisu“osumnji~enih“ dràva, nalazi se i BiH.

Mada se u javnom priznanju Daimleranigdje ne spominju ni konkretni poslovi niti

pak imena dràvnih zvani~nika osum-nji~enih za primanje mita, nije te{ko rekon-

struirati bh. epizodu Daimlerove korupci- jske afere.

PREPRODAJAELEKTRI^NE ENERGIJE

Daimler je u BiH imao samo jedanzna~ajniji posao, vrijedan preko 100 mili-ona dolara, i taj posao sklopljen je prije

ne{to vi{e od 11 godina a prethodio mu jeProtokol o poslovnoj suradnji koji su sDaimlerovom tvrtkom Debis parafiralitada{nji ~elnici Vlade FBiH - premijer Edhem Bi~ak~i} i dopremijer i ministar finansija Dragan ovi}. Na temelju tog pro-tokola, koji je zapravo bio oficijalna ulazni-ca Debisu na trì{te Federacije BiH, {estmjeseci kasnije potpisano je nekoliko

poslovnih ugovora ukupne vrijednosti preko 100 miliona dolara. No, niti jedan odovih ugovora nije realiziran do kraja,odnosno svi su na ovaj ili onaj na~in preki-nuti i otkazani, jer su za Federaciju BiHocijenjeni kao {tetni.


KOGA JE “DAIMLER” PODMITIO U BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]

POLITIČKOPOKROVITELJSTVO:

Daimlerova kompanijaDebis na tržište BiHvelikom korakomzakoračila je 2000. godinenakon protokola oposlovnoj suradnji koji je29. oktobra 1999. godinesklopljen u Njemačkoj

NI AVIONA, NI MILIONA Biv{i ~elnici Vlade FBiH

Edhem Bi~ak~i} i Dragan ôvi}glavni su pokrovitelji Debisovih

poslovnih operacija u BiH

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }




Krenimo redom.Kako smo rekli, Daimlerova kompani-

ja Debis na trì{te BiH velikom korakomzakora~ila je 2000. godine nakon protoko-la o poslovnoj suradnji koji je 29. oktobra1999. godine sklopljen u Njema~koj.

Nakon povratka iz Njema~ke, ve} na sarajevskom aerodromu, tada{nji premijer Bi~ak~i} i dopremijer ôvi} odràli su

press konferenciju na kojoj su s odu{evlj-enjem najavili velike poslovne transakcijes Nijemcima. Prema izvje{taju objavlj-enom u Dnevnom avazu , Bi~ak~i} jeotkrio da je Protokolom o poslovnoj surad-nji, pored ostalog, predvi|ena i kupovinadva Airbasova aviona za kompaniju Air Bosna “koja }e postati jedna od evropskihkompanija“ dok je dopremijer ôvi}najavio sklapanje “nekoliko va`nih ugovo-ra s njema~kim firmama u okviru deset

projekata iz oblasti hidropotencijala, javnih radova i infrastrukture“.

Od deset najavljenih, sklopljena su

samo dva poslovna ugovora, no ni jedannije realiziran u cjelini, odnosno oba suotkazana prije ugovorenog isteka jer su

naknadno ocijenjeni kao {tetni za Fede-raciju BiH.

Prvi konkretni ugovor ispregovaran jeizme|u tada{njeg direktora Elektro-

privrede BiH Mehe Obradovi}a i Da-imlerovih zastupnika sa sjedi{tem uZagrebu, Volkera Schmidta i PeteraHeiera. Ugovor se odnosio na peto-

godi{nju isporuku elektri~ne energijeDebisu - 100 MW godi{nje - po fiksnojcijeni obra~unatoj u dolarima. Isto-vremeno, sli~an ugovor Debis je potpisao is direktorom Aluminijskog kombinataMostar Mijom Brajkovi}em i odnosio sena otkup aluminija.

U prvoj godini primjene ugovora, cije-na elektri~ne energije prera~unata u KM

bila je za to vrijeme sasvim pristojna - 46KM za megavat, no ve} naredne godine,nakon pada dolara, cijena se spustila ispodkriti~ne linije od 40 KM. Tri godine kasni-

je, nova uprava Elekroprivrede BiH, na


KORUPCIJSKA AFERA “DAIMLER”

Poslovni ugovor s Debisom nanio jeogromnu {tetu Elektroprivredi BiH, koja seprocjenjuje na preko 70 miliona KM. Orazmjerama {tete koju je pretrpjela EPBiH

govori i podatak da je ova kompanijaposlovnu 2002. godinu okon~ala sgubitkom od 59 miliona KM! Situacija se uovoj kompaniji osjetno po~ela popravljatitek 2004. godine, kada je raskinut ugovor sDebisom i kada je vi{ak elektri~ne energije

ponu|en na me|unarodnom tenderu. Ve} uprvoj godini nakon raskida ugovora, EPBiH je na prodaji vi{kova elektri~ne energijezaradila 26,8 miliona KM vi{e nego godinu

ranije kada je istu koli~inu elektri~ne energije prodala Debisu. Na zelenu granu EPBiHstala je tek 2006. godine, kada je prvi putnakon rata poslovala s profitom. U pro{lojgodini, profit EPBiH dostigao je rekordaniznos od 62 miliona KM.

PREKASNO OTKAZANI [TETNI UGOVORI

Prodaja struje u bescjenje

ŠTETNI UGOVORI:Niti jedan od ugovora sDebisom nije realizirando kraja, odnosno svi suna ovaj ili onaj načinprekinuti i otkazani,

jer su za FederacijuBiH ocijenjeni kaoštetni

MILIONSKI GUBICIIz poslovnog aran`mana s

Debisom 2004. godine EPBiH iza{la jes gubitkom od oko 70 miliona KM

MUTNI IZVOZNO-UVOZNI ARAN@MAN

Struju Elektroprivrede BiH Debisje preprodavao Aluminijskom

kombinatu Mostar





~elu s Enverom Kresom, odlu~ila je preki-nuti ugovor s Debisom na kojem jeElektroprivreda BiH godi{nje gubila u

prosjeku 20 miliona KM! Ugovor jeotkazan nakon ~etiri godine primjene, utrenutku kada je ugovorena cijena elek-tri~ne energije za Debis bila nià odtrì{ne za punih 20 KM po megavatu.

PROPAOAVANS ZA AVIONE

Drugi ugovor s Debisom potpisan jetako|er 2000. godine, a odnosio se nakupovinu dva Airbusova aviona za kom-

paniju Air Bosna . Pregovara~ u ime Air Bosne bio je tada{nji direktor OmerKuli} a ispred Debisa Schmidt i Heier. Iovaj ugovor, kao i prethodni, zasnivao sena kompenzacionim transakcijama selektri~nom energijom. U najkra}em,Debis se obvezao i sporu~ i t i dvaAirbusova aviona ukupno vrijedna oko80 miliona dolara, a Vlada FBiH

preuzela je obavezu da u toj vrijednostiDebisu isporu~i razli~ite vrste robe -uglavnom elektri~nu energiju. Odmahnakon potpisivanja ugovora, 24. januara2000. godine, Air Bosna je uplatila avansDebisu u iznosu od 5,5 miliona dolara, ataj novac obezbije|en je pozajmicomElektroprivrede BiH. Ugovorom je pre-cizirano da Air Bosna do 2003. godine

uplati cjelokupni iznos avansa u ukup-

nom iznosu od 15 posto ugovorene cijene(oko 12 miliona dolara) no ugovor jeotkazan ve} po~etkom 2001. godine kada

je vlast preuzela Alijansa za promjene,koja je ugovor s Debisom proglasila {tet-nim. Tada{nji federalni ministar finansijaNikola Grabovac za “Slobodnu Bosnu”

je izjavio da je “u svakom slu~aju manja{teta otkazati ugovor i po cijenu daFederacija BiH izgubi upla}enih 5 mili-ona dolara avansa, nego nastaviti ugovor

koji je o~igledno {tetan i nepovoljan“.Ugovor je naposlijetku otkazan, aupla}eni avans od 5,5 miliona dolaraDebis ni do danas nije vratio.


KOGA JE “DAIMLER” PODMITIO U BiH

Oba ugovora potpisana s Debisom, i

onaj oko isporuke elektri~ne energije i alu-minija, i onaj vezan za nabavku dva avionaza Air Bosnu, sklopljena su bez tendera,na temelju Protokola koji su parafiralinekada{nji prvaci izvr{ne vlasti FBiHEdhem Bi~ak~i} i Dragan ôvi}. No, bilo bikrajnje neozbiljno i neodgovorno samo naosnovu ove ~injenice izvesti zaklju~ak dasu sporni Protokol s Debisom potpisali radiosobne materijalne koristi. Mogu}e je,naime, da su Daimlerovi zastupnici na

Balkanu raspolagali golemim “crnim fon-

dovima“ namijenjenim za podmi}ivanjedràvnih du`nosnika, ali uop}e nijenemogu}a varijanta da su taj novaczadràl i za sebe a pravdal i gapodmi}ivanjem dràvnih du`nosnika “u~etiri oka bez svjedoka“.

U svakom slu~aju, istra`ni organi BiHmorali bi od uprave Daimlera zatraìtidetaljnije informacije o korupcijskoj aferi uBiH i njenim glavnim akterima na objestrane. Ako obje strane uop}e postoje!

SKRIVENA ISTINA “CRNIH FONDOVA“

Ugovori s Debisom sklopljeni beztendera

PROMAŠENAINVESTICIJA:Drugi ugovor sDebisom potpisan jetakođer 2000. godine, aodnosio se na kupovinudva Airbusova aviona za

kompaniju Air BosnaBAÊNI MILIONIVlada FBiH nepovratno je izgubila5,5 miliona dolara upla}enih za

kupovinu dva nova aviona




D@EVAD MLA]O

Ratni predsjednik općine Bugojno DŽEVAD MLAĆO pojavio se prije dva tjednana SUDU BiH, kao svjedok obrane u sudskom procesu protiv nekadašnjih suboraca,optuženih za ratni zločin nad bugojanskim Hrvatima; nakon što je Mlaćo iz svogrokovnika pročitao zapovijed da Ratno predsjedništvo ne smije zvanično imati

zarobljenih civila, a ekstremni dio zarobljenih vojnika treba likvidirati, suđenje je

naprasno prekinuto, dok svjedok ne dobije pravnog savjetnika

TAJNA RATNOG DNEVNIKAD@EVADA MLA]E

Inkriminiraju}i dokazi protiv ratnog na~elnika Bugojna

Tu iteljstvu BiH dostavljeni su jo{ u julu 2007. godine?!

RATNI GOSPODAR@IVOTA I SMRTIU BUGOJNU

Svjedo~enjem na Sudu BiH,“pravno neuki” Dèvad Mla}o

potvrdio je da je odlu~ivaoo sudbini svojih

hrvatskih sugra|ana




Svjedo~enje predsjednika Ratnog

predsjedni{tva op}ine BugojnoDèvada Mla}e na Sudu BiHnenadano je prekinuto nakon {to jetaj svjedok u sudnici pro~itao

bilje{ku iz svog dnevnika, sasvim dovoljnu

da ga se odmah spremi iza re{etaka?! Nekada{nji bugojanski {erif pozvan je kaosvjedok obrane u sudskom procesu koji se naSudu BiH vodi protiv ~etvorice Bugojanaca:Enesa Handì}a, Senada Dautovi}a, NisvetaGasala i Musajba Kukavice, optuènih zazlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilimatijekom 1993. i ‘94. godine, kada je tuìtelji-ca Slavica Terzi} od njega zatraìla da citiradijelove iz ratnog dnevnika. “Ne smijemoimati zvani~no zarobljenih civila, a tajno,ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da selikvidira“, pro~itao je Mla}o, izazvav{i muk u sudnici, koji je potrajao nekoliko minuta.

Budu}i da je svjedok potvrdio da je inkrimi-niraju}a zapovijed napisana njegovimrukopisom, neuvjerljivo se brane}i kako nezna tko je to rekao, ~lanovi Sudskog vije}aupozorili su Dèvada Mla}u da, kao “pravnoneuka osoba“, moè zatraìti pravnog savjet-nika. Mla}o je ponu|enu mogu}nost prihva-tio, zbog ~ega je nastavak svjedo~enja pro-longiran do 7. aprila, kada se ponovno

pojavio u sudnici, u pratnji svog pravnogsavjetnika Asima Crnali}a.

No, umjesto svjedoka Dèvada Mla}e,odvjetnik Fahrija Karkin koji brani EnesaHandì}a, posve je neo~ekivano zatraìo

da kao svjedok obrane istupi novinar tjedni-ka Dani Esad He}imovi} koji je izvje{tavaosa su|enja. Budu}i da, barem do tog trenut-ka, nije ni znao da se nalazi na popisu svje-doka, He}imovi} je Karkinov prijedlogodbio, kazav{i kako u sudnici, ba{ kao iostale kolege novinari, samo radi svoj

posao. Na koncu je Sudsko vije}e presudiloda Esad He}imovi}, koji je o zlo~inima {tosu u Bugojnu po~injeni pod “Mla}inim

pokroviteljstvom“ detaljno pisao proteklihgodina, svjedo~i za sedam dana. Tek nakonHe}imovi}a, svoj bi iskaz kona~no trebaodovr{iti i ratni gospodar Bugojna.

LOGOR ISKRA - ZATVORPOLUOTVORENOG TIPA

Prije nego {to je njegovo svjedo~enjenaprasno prekinuto, Mla}o je tvrdio da~lanovi Ratnog predsjedni{tva u Bugojnunisu znali za maltretiranje hrvatskihzarobljenika koji su bili zatvoreni na vi{elokacija u gradu, te da mu nije poznato da suneki zato~enici “pobjegli“ (a zapravonetragom nestali) iz logora na nogometnomstadionu “Iskra“. Tako|er “nije znao“ kazatida li su predstavnici vojske ili policije imali

pravo odlu~ivanja na sjednicama Ratnog

predsjedni{tva, napomenuv{i da on mislikako su “dolazili po potrebi“. O logoru“Iskra“ gdje je, prema navodima izoptu`nice, u krajnje nehumanim uvjetima

bilo zato~eno oko tri stotine bugojanskihHrvata, Mla}o je rekao da je to bio zatvor “poluotvorenog tipa“, i da je dosta zatvoreni-ka oti{lo ku}ama. “Ne znam kako su semogli kretati, ali znam da su mogli i}i ku}i“,obja{njavao je svjedok Mla}o, brane}i svoje

ratne suborce. Podsjetimo da se ratni pomo}nik komandanta za sigurnost 307. brigade Armije BiH Enes Handì}, na~elnik policije u Bugojnu Senad Dautovi},upravnik logora “Iskra“ Nisvet Gasal i nje-gov pomo}nik-komandir osiguranja MusajbKukavica terete za protupravno zatvaranje,mu~enje i ubijanje hrvatskih civila i vojnika.Optu`nica protiv Handì}a i Dautovi}a

potvr|ena je 11. decembra 2007., ali je SudBiH u januaru sljede}e godine donio rje{enje

prema kojem se njima dvojici sudi zajedno sGasalom i Kukavicom.

No, vratimo se ponovno Mla}inim

zabilje{kama sa sjednice Ratnog predsjed-ni{tva op}ine Bugojno iz jula 1993., u kon-tekstu doga|aja koji su potom uslijedili.

Nakon {to je, naime, u ljeto ‘93. na podru~juBugojna zapo~eo otvoreni rat izme|uArmije BiH i HVO-a, u objektima Salonanamje{taja, zgradi Gimnazije, BH Banke , nastadionu Nogometnog kluba Iskra , te u vi{e

privatnih ku}a i garaà bilo je zatvoreno blizu 600 hrvatskih civila i vojnika. Najvi{ezato~enika, oko 300, bilo je zatvoreno ulogoru “Iskra“, koji je zatvoren tek u martu1994., poslije potpisivanja Washingtonskogsporazuma. Iz tog je logora u jesen 1993.

odvedeno 26 zarobljenika, mahom vi{eran-giranih vojnih oficira i uglednih bugojanskihHrvata-intelektualaca, kojima se kasnijeizgubio svaki trag. ^lanovi njihovih obiteljigodinama su za nestanak svojih najbliìh,

pored lokalnih vojnih i policijskih du`nosni-ka, krivili i ~lanove op}inskog Ratnog pred-sjedni{tva, ali optu`nica protiv DèvadaMla}e, navodno zbog nedostatka dokaza, nido danas nije podignuta.

LIKVIDACIJA 26 HRVATSKIHZAROBLJENIKA

Prema informacijama iz izvora bliskihDràvnoj agenciji za istrage i za{titu, inspek-tori SIPA-e su ratni dnevnik Dèvada Mla}e,zajedno s obimnom ratnom arhivom, zaplije-nili prije tri godine, kada su izvr{ili pretresnjegove obiteljske ku}e. Osim ratnogdnevnika u kojem je zapisana i nedvosmisle-na zapovijed koja }e poslije do}i glave 26-orici zarobljenika, istraìtelji SIPA-e suTuìteljstvu BiH predali jo{ dokumenatakoji te{ko kompromitiraju Dèvada Mla}u.

Stoga se o~ekivalo da }e dràvna tuìteljicaSlavica Terzi} koja vodi istragu o zlo~inimanad bugojanskim Hrvatima, poslije EnesaHandì}a i Senada Dautovi}a, podi}ioptu`nicu i protiv njihovog ratnog {efaDèvada Mla}e, ali i protiv aktualnog minis-tra obrane BiH Selme Cikoti}a, u ratuzapovjednika Operativne grupe ZapadTre}eg korpusa Armije BiH. No, za razlikuod Selme Cikoti}a koji je kaznene odgov-ornosti po{te|en poslije intervencije izvisokih ameri~kih diplomatskih krugova,razlozi zbog kojih Dèvad Mla}o nije proce-suiran jo{ su uvijek nepoznanica.


SVJEDOK NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Iako je jo{ 2002. ratni zapovjednik

jedne od postrojbi Vojne policije 307.motorizirane brigade ABiH u Bugojnu EnisSijamija, u razgovoru za Slobodnu Bosnu ,za odvo|enje i likvidaciju 26 bugojanskihHrvata izravno optuìo Dèvada Mla}u iEnesa Handì}a, ovaj svjedok nikada nijesaslu{an. No, kako se, sude}i premaiskazima brojnih svjedoka iz Bugojna kojiga terete za likvidacije najmanje desethrvatskih zato~enika, Sijamija morao na}i ina optuèni~koj klupi, ~injenica da je onzaobi|en u dosada{njoj istrazi tako|er jevrlo znakovita. Enis Sijamija je prije neko-

liko godina iz BiH pobjegao u Austriju, gdje je traìo azil, ali ga nikada nije dobio.

Posljednji iskaz u policiji dao je u jesen

2002., kada je o zlo~inima nad bugojan-skim Hrvatima saslu{an po nalogutada{njeg kantonalnog tuìtelja u TravnikuBehaije Krnji}a, danas tuìtelja za ratnezlo~ine u Tuìteljstvu BiH.

SVJEDOK INSIDER

Enis Sijamija u Austriji čekapolitički azil

EnisSijamija




POBUNA U SDA

PARTIJSKO ^LANSTVO ULTIMATIVNTIHI]A DA SE DISTANCIRA OD TAJK

NEPO@ELJAN U SDA Alija Budnjo ra~una na podr{kuautoriteta unutar SDA poput MustafeMujezinovi}a, Timura Numi}a iBakira Izetbegovi}a



Ustrana~kom vrhu SDA danimakruì pismo navodno devet ~lano-va stranke koji od rukovodstva,odnosno predsjednika SulejmanaTihi}a, traè da se “distancira od

kriminalca” Alije Budnje, vlasnika hotelsko- banjskog kompleksa u sarajevskom pred-gra|u Ilidà, ina~e Tihi}evog bliskog prijate-lja. Autori pisma pi{u kako je strana~ka

podr{ka i za{tita Alije Budnje “pogubna pougled Stranke“ jer zbog njegovog “{epure-nja” kao “vi|enijeg” strana~kog funkcionera,SDA riskira da javnost cijelu stranku poisto-

vjeti sa likom, kako pi{e u pismu, “primitiv-ca, prostaka i prijeratnog elektri~ara koji je

bogatstvo stekao na jadu i ~emeru povratnikau Isto~nu Bosnu”.

U potpisu ovog pisma sro~enog na dvijestranice nema imena autora (navodno deve-

torice ~lanova, me|u njima i osniva~aSDA) ve} samo obrazloènje kako zbog

straha od Budnjine odmazde èle za sadaostati anonimni. Ali, za slu~aj da na jednomod narednih sastanaka strana~ko rukovodst-vo ne razmotri “sklanjanje” Budnje s partij-ske scene, anonimni autori najavljuju da }eobjaviti dokaze o na~inu na koji se

poslijeratni biznismen okoristio imenomnajuticajnije bo{nja~ke stranke kako bi dos-

pio na vrh ljestvice najbogatijih ljudi uzemlji. Me|utim, navodno je to tek rezervni

plan koji bi mogao ozbiljno naru{iti ugledBudnjinim pomaga~ima.

TIHI] PRED TE[KOM ODLUKOM

No, ako bi Tihi} i razmislio o sadràju pisma, na{ao bi se pred te{kim, gotovonerje{ivim problemom jer je upravo onAliji Budnji prokr~io put do uspjeha u

poslovnom svijetu. Omogu}io mu je i da senametne kao jedan od “vi|enijih” ljudi u


TIHI] NA MUKAMA ZBOG TAJKUNA BUDNJE

Pi{e: NERMINA [UNJ

“Slobodna Bosna“ došla je u posjed pisma grupenezadovoljnih članova SDA koji teško optužuju

SDA-ovog tajkuna Aliju Budnju i njegovog političkogpokrovitelja i zaštitnika Sulejmana Tihića

TRA@I ODNA BUDNJE

Autori pisma prijete da }e objavitidokaze o pokroviteljima munjevitogboga}enja tajkuna Budnje

DILEMA ZA LIDERA Kako }e se Sulejman Tihi}

distancirati od prijatelja inajve}eg finansijera stranke





Stranci demokratske akcije. Naime, naIlidì se na posljednjim lokalnim izborimaBudnjo izborio i za mjesto op}inskogvije}nika. Na listi vije}nika SDA, Budnjo

je predstavljen kao specijalista energetskih postrojenja.

PET HOTELA U BESCJENJEJedan je od vode}ih biznismena u BiH

nakon {to je 2002. godine kupio impresivanhotelsko-banjski kompleks na Ilidì, hotelTerme, Austrija, Hercegovina, Bosna,Hungarija , kamp Oaza sa pedesetak bun-galova, poznati restoran Labud na VreluBosne, te oko 50.000 kvadrata atraktivnoggra|evinskog zemlji{ta, ra~unaju}i i veliki

parking u Velikoj Aleji. Sve to je kupio za

samo 1,8 miliona maraka iako je knjigovo -dstvena vrijednost imovine tada bila naj-manje desetak puta ve}a. Podsjetimo, 67

posto dràvnog kapitala, vrijednog oko 18miliona, nakon dva neuspjela tendera

prodato je metodom neposredne pogodbe jedinom ponu|a~u, Aliji Budnji. Tako jeBudnjo za nepuna dva miliona KM postaovlasnikom nekretnina koje imaju dodatnu,neprocjenjivu vrijednost zbog izvori{tasumpora na kojima po~iva i vi{estoljetnatradicija Ilidè u banjskom lije~enju. VladaKantona Sarajevo je, zahvaljuju}i pisanjuSlobodne Bosne , po~etkom 2003. godine

odlu~ila ispitati da li je ova privatizacija bila ekonomski opravdana. KantonalnaAgencija za privatizaciju, me|utim, u

provedenom postupku nije na{la ni{ta neza-konito. No, bavili su se samo analizom for-malno-pravne procedure, ali ne i ekonom-skom ra~unicom, odnosno eventualnimmodelima prodaje koji bi donijeli vi{enovca. Hoteli su tako prodati jedinom

ponu|a~u koji je hotele htio kupiti “u pake-tu”, a to je bio Budnjo. On se tada obavezaoinvestirati u sanaciju hotela sedam milionamaraka, i vjerovalo se da ih ima zbogdobrog poslovanja njegove firme Kuvet

d.o.o. Me|utim, u to vrijeme njegova firma bila je na rubu likvidnosti. Podsjetimo,“po~etni kapital” za pokretanje Kuveta

Budnjo sti~e tokom rata, kada je malo kome bilo uop}e jasno ~ime se konkretno bavio. Najpreciznija bi formulacija za njegove


POBUNA U SDA

NOVAC I POLITIKA Zahvaljuju}i okrilju SDA Budnjo je

izgradio imid` uglednog biznismenai politi~ara vi|enog u najvi{im

bo{nja~kim krugovima

LOBIRANJEKOD HALIDA GENJCA

Moè li Budnjo sprije~itida ga se ”skloni” iz SDA

IMPRESIVNOPOSLOVNO

CARSTVOBudnjo je prije

osam godinaprivatizirao

ilidànske hoteleTerme, Bosna,

Austrija,Hercegovina i

Hungarija





ratne rabote bila “logisti~ar” (omiljenozanimanje SDA-ovih tajkuna). Aliji Budnji“logisti~ki poslovi” garantirali su i dobrekontakte pa je po~etkom pro{le decenijeimao povla{teni poloàj pri odabiru dobav-lja~a federalnog Ministarstva za rad, soci-

jalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice.Zahvaljuju}i bliskim vezama sa tada{njimministrom Sulejmanom Garibom, Budnjinafirma Kuvet bila je glavni distributer gra|evinskog materijala za izgradnju ku}a

povratnicima u Isto~nu Bosnu. Me|utim,ubrzo }e specijalni revizor OHR-a, koji je

analizirao rad ministarstva tokom 2002.godine, otkriti da je Budnjino preduze}e sa

prometom od 1,5 miliona maraka bilodrugo po redu me|u najve}im doba-vlja~ima ministarstva, te da su fakture koje

je Kuvet ispostavljao za isporu~enu robu i prevoz bile prenapuhane, ~ak deset putavi{e nego trì{ne. Stoga je OHR-ov revizor zatraìo istragu Finansijske policije FBiH.

No istraga je za kratko vrijeme bila stopi-rana nakon {to je “slu~ajnom gre{kom” ura~unaru firme Kuvet izbrisana doku-mentacija o finansijskom poslovanju.

U svakom slu~aju, nakon nalaza revizijeOHR-a, poslovanje Kuveta s Ministar -stvom osjetno je smanjeno. Tako je Budnjinizvor finansiranja sanacije hotela presu{io.Izostalo je onih sedam miliona obe}anihinvesticija.

UDAR NA BUDNJU ILI TIHI]AIlidànskom hotelijeru se, me|utim,

rje{enje ubrzo samo “ukazalo”. Naime, u to je vrijeme lider SDA Sulejman Tihi}, zbogrehabilitacije nakon operacije kuka, skorosvakodnevno boravio u banji Terme naIlidì. “Vispreni” doma}in Budnjo vidio je utome sjajnu priliku pa je predsjednikustranke osigurao kraljevski tretman. Ustupamu ~ak i poseban apartman za goste i

poslovne sastanke te brojno osoblje hotelakoje je spremno reagirati na svaki Tihi}evmig. Predsjednik }e zato Budnju izda{nonagraditi za ukazano gostoprimstvo pa seBudnjino ime ubrzo na{lo na ugovoru saZavodom za zdravstveno osiguranje

Kantona Sarajevo o pruànju usluga reha- bilitacije pacijentima kojima je potreban banjski tretman. Tako je Budnji, za po~etak,osiguran stalni posao, pla}en novcem iz

budèta. Moglo bi se nabrojati i jo{ podosta“sitnih” znakova pa`nje ilidànskomhotelijeru poput Tihi}eve odluke da biv{ifederalni premijer Nedàd Brankovi} u sep-tembru 2008. godine otvori renoviraniBudnjin hotel Hungarija a otvaranju pris-ustvuju svi vi|eniji SDA-ovci. U hoteluTerme se krajem pro{le godine okupio skorocijeli prvi e{alon izvr{ne vlasti iz redovaSDA na jednodnevnom partijskom savjeto-

vanju o politi~koj i ekonomskoj situaciji udràvi. Navodno je tro{kove skupa ucijelosti podmirio vlasnik hotela, koji u tovrijeme ve} priprema teren za osiguranjenovog kredita Razvojne banke Federacije.Podsjetimo, glavna “zahvalnica” Tihi}a zauslu`nost doma}ina Budnje, bilo je signali-ziranje R amizu Dàferovi}u, direktoruRazvojne banke, da Budnji, iako njegove

poslovne knjige tada navodno nisu bile potpuno “uredne”, 2006. godine ne pravi prob-lem za dobijanje kredita. Budnjo je apliciraoza 8,5 miliona, dobio je manje nego {to jetraìo, a navodno je rije~ o oko dva miliona

maraka. Tako je Budnjo uspio osigurati ifinansijski podsticaj za svoje poslove a

podr{ku prvog ~ovjeka u stranci ve} odavnoima. Njegovo eventualno “uklanjanje” izSDA je zato sada malo teì zadatak nego

prije nekoliko godina, ali vjeruje se da }ekompromiser Tihi} ve} na}i na~ina da smiritenzije unutar stranke. Me|utim, trenutno ganavodno vi{e od toga brine za{to pojedini~lanovi SDA tek sad reagiraju na pri~u staruvi{e od deset godina, te kome je u interesuda u jeku predizborne kampanje podsje}a nato kako je i uz ~iju pomo} prijeratnog anoni-musa Budnju “krenulo u ìvotu”?!

8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA41

TIHI] NA MUKAMA ZBOG TAJKUNA BUDNJE

Pismo ~iji je sadràj ovih dana toptema razgovora u SDA navodno je, poredTihi}a, uru~eno i Bakiru Izetbegovi}u,

Asimu Sarajli}u, [emsudinu Mehme-dovi}u, Halidu Genjcu, Mustafi Mujezi-novi}u, [efiku Dàferovi}u, TimuruNumi}u, Mirsadu Kebi... te jo{ nekolici-ni istaknutih SDA-ovaca, ali i Aliji Budnjite Sulejmanu Garibu. Strana~komrukovodstvu autori pisma sugeri{u kakobi bilo najbolje da Alija Budnjo ubudu}ebude samo ~lan SDA, bez ijednestrana~ke funkcije, da se ne eksponira teda stranku ne pomaè “svojim prljavimparama”. “On je karcinom, trule` uSDA, rak rana koja se brzo {iri na kom-

pletno tkivo. Ako dopustite da segangster {epuri, ako ga ne sprije~ite,ne uklonite iz prvog reda kome se

privla~i i uvaljuje kao crni, masnima~ak, ako ovo na{e istinski dobrona-mjerno upozorenje ne budete shvatili,onda SDA vi{e ne}e biti na{a SDA, to}e biti Tihi}eva i Budnjina SDA, a ondai nenarodna, jer }e se od njeodmaknuti brojni ~lanovi i simpatizeri,onda }emo biti prisiljeni da sve objav-imo, da uz to javnosti istaknemo dasmo vas blagovremeno upozoravali”,pi{e, izme|u ostalog, u pismu koje surukovodstvu SDA ovih dana proslijedilianonimni po{iljaoci.

DRAMATI^NO UPOZORENJE

“Budnjo je karcinom u SDA“

TEŽAK ISPIT: Ako bi Tihić i razmislio o sadržaju pisma,našao bi se pred teškim, gotovo nerješivim problemom

jer je upravo on Aliji Budnji prokrčio put do uspjeha uposlovnom svijetu





IDENTIFICIRANE@ENESAMOUBOJICEU MOSKVIRusija je identificirala obje ènesamoubojice koje su se raznijeleeksplozivom u moskovskom metroupro{le sedmice. Dvadesetosmogodi{njaMarjam [arilova aktivirala je eksplozivna stanici metroa Lubjanki, asedamnaestogodi{nja DènetAbdurahmanova na stanici Park kul-ture. U tim je napadima ìvot izgubilo 40ljudi, a deseci su ozlije|eni.[arilova je bila u~iteljica u ruskoj republi-ci Dagestanu na Sjevernom Kavkazu. Uizvje{taju protuteroristi~kog odbora

potvr|eno je da je ona bila suprugadagestanskog pobunjeni~kog ~elnikaMagomedalija Vagapova.Novaya Gazeta je objavila da je otacMarjam [arilove izvijestio dagestanskevlasti da je prepoznao jednu od napa-da~ica, ~ije su slike objavljene na inter-netu, kao svoju k}er. DànetAbdurahmanova je bila je udovica ~elni-ka dagestanskih boraca UmalataMagomedova, ubijenog u decembrupro{le godine. êlnik ~e~enskih militana-ta Doku Umarov, koji èli uspostavitiislamsku dràvu na Sjevernom Kavkazu,

preuzeo je odgovornost za napade umetrou izjaviv{i u videoporuci da je tobila osveta za specijalnu operaciju kojusu provele savezne snage sigurnosti 11.februara kad je u Ingu{etiji ubijeno 18militanata i ~etiri civila, te zaprijetionovim napadima.

[EZDESET MJERABUGARSKE VLADEBugarski parlament je po hitnom pos-tupku usvojio paket od {ezdeset hitnihmjera koje imaju za cilj izlazak zemlje izkrize. Vlada bugarskog premijera BojkaBorisova odlu~ila se ipak na drasti~nemjere {tednje, ocjenjuju}i da vremenakoja dolaze mogu ozbiljno ugrozitinacionalno gospodarstvo ako seBugarska na vrijeme ne pripremi. Poreduvo|enja poreza na luksuz, drasti~no jepove}an porez za automobile ja~e od150 konjskih snaga. Isto tako }e bitiuvedeni i posebni porezi za vlasnike jahti, a mnogo ve}a davanja imat }e ioni koji posjeduju stanove ve}e od 250

EVROPA, ODMAH

Belgijski parlamentarni odbor izglasao

je jednoglasno pro{le sedmice prijed-log o zabrani no{enja burke. Prema

spomenutom prijedlogu, kazne za no{enje burki iznosile bi izme|u 12 i 25 eura tezatvor do sedam dana. Donji dom parla-menta }e o ovom zakonu glasati 22. aprila,a ako bude usvojen, {to je vi{e nego izvjes-

no, on bi mogao stupiti na snagu ve} umaju ili junu. Belgija, u kojoj ìvi 600.000muslimana koji ~ine {est posto sta-novni{tva, tako bi postala prva dràvaEvropske unije u kojoj je pokrivanje licazakonom zabranjeno. Najvi{e musliman-skog stanovni{tva ima u Briselu, gdje ~inevi{e od 25 posto populacije, a zvani~ne

U Belgiji će, po svemu sudeći, uskoro biti usvojen

zakon o zabrani nošenja burki, a upravo je u ovojzemlji na lokalnim izborima prošle godine, po prvi putu Evropi, izabrana zastupnica koja nosi maramu

Žene koje nose burku na javnoi zatvorskom kaznom

NEOÊKIVANIIZBORNI USPJEHMahinur Ozdemir je nakonodràvanja pro{logodi{njihlokalnih izbora u Belgiji, na op}eiznena|enje, postala najmla|azastupnica regionalnog parlamenta uBriselu i jedina “pokrivena”politi~arka u Evropi

NEOÊKIVANIIZBORNI USPJEHMahinur Ozdemir je nakonodràvanja pro{logodi{njihlokalnih izbora u Belgiji, na op}eiznena|enje, postala najmla|azastupnica regionalnog parlamenta uBriselu i jedina “pokrivena”politi~arka u Evropi




kvadrata. Predvi|eno je oporezivanje ibankarskih uloga ve}ih od 50.000 eura.Me|u mjerama je i pove}anje porezana dobitke u igrama na sre}u. Vlada jeocijenila da }e ovi porezi na luksuzimati pozitivan u~inak na punjenjeprora~una, pa se nije i{lo na pove}anje

PDV-a. Predvi|eno je i drasti~nosmanjenje administracije.

ZBIRKA PJESAMAHERMANA VANROMPUYJAHerman van Rompuy, biv{i belgijskipremijer i predsjednik Evropskog vije}a,objavit }e idu}eg mjeseca zbirku pje-sama koje je do sada objavljivao samo

na blogu, prenijele su strane agencije.Rompuy je ina~e strastveni pisac haikustihova, tradicionalne japanske minimal-isti~ke forme poezije, odnosno kratkihkodificiranih pjesama od tri stiha bezrime, koji uglavnom slave prirodu. Tekratke pjesme Van Rompuy pi{e na fla-manskom, svom maternjem jeziku, ali ina francuskom, engleskom i, ~ak, latin-skom. Ponekad ih posve}uje politi~kimtemama kao u stihovima nastalimpro{le godine u kojima hvali saradnjuizme|u Belgije, [panije i Ma|arske.

AUSTRIJA SE BORIS ALKOHOLIZMOMAustrija, kako pokazuju najnovijaistraìvanja, s Ma|arskom dijelineslavno prvo mjesto u Evropskoj unijipo broju maloljetnika ovisnih o alkoholu.Samo pro{le godine registrirano jegotovo tri hiljade novih ovisnika mla|ihod 15 godina. Istraìvanje je pokazaloda se dobna granica konzumiranja alko-hola sve vi{e spu{ta. Do prije tri godineve}ina mladih probala je prvi putalkohol s petnaest godina, dok je danasta granica spu{tena na 11 godina.Alkoholizam je, ina~e, vode}izdravstveno-socijalni problem u ve}inievropskih dràva.

procjene upu}uju na to da }e do 2020.godine ~initi 33 posto ukupne briselske

populacije. I neki zastupnici u Francuskoj,

zemlji koja ima najve}u muslimansku pop-ulaciju u Evropi, pozvali su na zabranuno{enja burki, me|utim Visoki savjeto-davni odbor je objavio da bi ta odlukamogla nositi odre|eni ustavni rizik. Parla-mentarna komisija u Francuskoj predlaèda parlament usvoji rezoluciju, neku vrstudeklaracije protiv burke. Nakon konsultaci-

ja s Ustavnim sudom, poslanici bi trebaloda usvoje zakon koji zabranjuje no{enje

burke na javnim mjestima. Francuska je,ina~e, zabranila maramu u dràvnim {kola-ma 2004., a tada je zabranila i obilje`jadrugih vjeroispovijesti kao {to su ìdovke

kipe (kapice) i veliki kr{}anski krièvi.

Vlada smatra da bi se vjerskim obilje`jimau dràvnim {kolama kr{io zakon o odvo- jenosti crkve od dràve.

U Belgiji, glavni zagovornik ovogzakona bio je liberalni zastupnik DanielBacquelaine, a prema njegovoj procjeni uovoj zemlji burke nosi stotina èna i to jerastu}i trend. “Prije 5 do 15 godina nije biloniti jedne”, kazao je za Reuters . Inicijativao dono{enju zakona koji zabranjuje pokri-vanja lica pokrenuta je 2004. godine, ali

prijedlog tada nije dobio ve}inu glasova

belgijskih parlamentaraca. Podsjetimo da jena pro{logodi{njim lokalnim izborima,

poslani~ko mjesto pripalo 26-godi{njoj

Mahinur Ozdemir, k}erci turskih emigrana-ta. Ona je izabrana u Schaarbecku, grad-skoj ~etvrti Brisela, za novu zastupnicu u

briselskom gradskom parlamentu, jednomod sedam belgijskih parlamenata. U Briselu

je tada u gradski parlament izabrano {estmuslimanskih kandidata, uglavnom mu-{karaca, a zanimljivo je da su upravodemokr{}ani na svoju listu postavili musli-manku s maramom. Tako je Mahinur Ozdemir postala najmla|a zastupnicaregionalnog parlamenta u Briselu i jedina“pokrivena” ena u Evropi koja }e obavljatiovu du`nost. (D. Savi})

BELGIJA U BORBIPROTIV BURKE:Inicijativa o donošenjuzakona koji zabranjujepokrivanja lica pokrenuta

je 2004. godine, aliprijedlog tada nije, kaošto je to sada slučaj, dobiovećinu glasova belgijskih

parlamentaraca

mjestu mogle bi biti kažnjene




BUSINESS Odràn Sarajevo business forum Novi investicijski poduhvat EPBiH Recesija potopila privredu BiH Neto pla}a u BiH 789 KM

Prva investicijska konferencija u glav-nom gradu BiH pod nazivom Sarajevo business forum ima odli~ne izglede da se name|unarodnoj investicijskoj mapi nametnekao svojevrsni “Davos Balkana“. Sarajevskaekonomska sesija okupila je impozantan

broj sudionika (590) iz blizu 30 dràva svijeta, prezentirano je 157 projekata, Forum je pratilo vi{e od 120 novinara i samo ovihnekoliko ~injenica posve je dovoljno da se

zaklju~i kako je rije~ o prvorazrednomekonomsko-investicijskom doga|aju, nesamo za BiH nego i cijelu regiju. Osim BiHkao stalnog doma}ina Foruma, zami{ljeno jeda se pojavljuju jo{ dvije dràve iz regije uulozi suorganizatora. Ovoga puta izbor je

pao na Hrvatsku i Sloveniju, dvije dràve izsastava biv{e Jugoslavije koje su u poslijera-tnom razdoblju najvi{e investirale u BiH irazvile tijesne ekonomske i trgovinskeodnose s BiH.

Hrvatsku delegaciju na Forumu pred-vodio je ministar ekonomije i evropskihintegracija \uro Popija~, a slovena~ku

delegaciju ministar transporta PatrikVla~i~. I Popija~ i Vla~i~ istaknuli su poz-itivno iskustvo hrvatskih i slovena~kihinvestitora u BiH, {to je bila najbolja pre-

poruka i drugima da uloè novac u BiH. Na narednom Forumu u ulozi suorgani-

zatora najvjerovatnije }e se pojaviti Srbijai Crna Gora, a potom Makedonija iAlbanija.

Od 157 projekata podijeljenih u ~etiri

oblasti (48 turizam, 36 poljoprivreda, 33infrastruktura, 40 energetika) koji su prezentirani na SBF-u, nesumnjivo sunajvi{e interesa privukli projekti iz oblastielektroenergije koja je i na lokalnom i name|unarodnom planu prepoznata kaonajizglednija ekonomska {ansa BiH.

SBF pokazao se kao idealna prilika dase investitori detaljnije upoznaju s blizu 40

pripremljenih elektroenergetskih projeka-ta, me|u kojima su svakako najatraktivniji

projekti izgradnje dvije nove termoelek-trane u Tuzli i Kaknju vrijedne preko 3milijarde KM.

Izgradnjacementare u

ÐurđevikuPo~etkom sedmice Rudarski institutTuzla iza{ao je s rezultatima analize eko-nomske opravdanosti izgradnje cementareu sklopu Rudnika mrkog uglja \ur|evik.Pretpostavke o visokom kvalitetu i zna-~ajnim zalihama lapora na lokalitetuRudnika pokazale su se ta~nim, {to je bioglavni kriterij kojim se federalna Vladarukovodila kod odre|ivanja lokaliteta zaizgradnju jo{ jedne tvornice cementa.Dvije postoje}e cementare - u Kaknju iLukavcu - rade punim kapacitetom, no jo{uvijek ne uspijevaju ni izbliza pokriti sveve}u potra`nju za cementom na doma}emtrì{tu, pa se ve} dulje vremena u VladiFederacije BiH razmatra ideja o izgradnji

jo{ jedne cementare. Izme|u nekoliko potencijalnih lokacija, izabran je \u-r|evik, zbog pretpostavke da se nalokalitetu Rudnika mrkog uglja nalazezna~ajne naslage visokokvalitetnog lapo-ra, glavne sirovine u proizvodnji cementa.

Cementara u \ur|eviku, ~ija jeizgradnja posve izvjesna, imat }e kapa-citet pribli`no jednak kapacitetu ceme-ntare u Kaknju, a prema preliminarnim

analizama izgradnja }e ko{tati oko 280miliona KM. Jedan od investitora ovogzna~ajnog projekta bit }e Rudnik mrkoguglja \ur|evik, odnosno ElektroprivredaBiH u ~ijem okviru Rudnik posluje, a dioinvesticije federalna Vlada namjeravaobezbijediti angaìranjem privatnog kapi-tala doma}ih i inostranih investitora.

Elektroenergija - investicionihit SBF-a

Priredio: ASIM METILJEVI]

OGROMAN INTERES INVESTITORA Sarajevo business forum privukao je investitore iz skoro trideset zemalja

AmerJerlagi}




Stvarne razmjere ekonomske recesije koja je pogodila

privredu BiH nemogu}e je precizno utvrditi i izra~unati, nonesumnjivo je rije~ o te{kom padu, nesumnjivo najo{trijem u posljednje dvije decenije. O tome svjedo~e i najnoviji pokaza-telji poslovnih rezultata 600 kompanija iz Republike Srpskekoje su zastupljene na Banjalu~koj berzi. Zbirni gubitak 600kompanija prema{io je 113 miliona KM, pri ~emu su gubita{kekompanije u samo godinu dana uve}ale gubitak za 38 posto,odnosno za pribli`no 290 miliona KM, dok su u istom raz-doblju profitabilne kompanije zabiljeìle pad profita za 18

posto ili za pribli`no 35 miliona KM. Ukupni prihodi 600 kompanija pali su za 10 posto a rashodi su pove}eni za 7 posto, dok su zbirne obaveze porasle za 8 posto dostigav{i iznos od 3,36milijardi KM!

Listu gubita{kih kompanija u RS-u predvodi Rafinerija nafte

Bosanski Brod koja je poslovne gubitke uve}ala za 4,5 puta - na99,5 miliona KM, zatim @eljeznice RS-a s rastom gubitka od 48

posto (26 miliona KM), Jadar iz Zvornika s gubitkom od 10,4miliona KM, Swisslion Trebinje s gubitkom od 9,5 miliona;

Famos Isto~no Sarajevo 9,4 miliona; Banjalu~ka pivara 8,6 mil-

iona; Fabrika glinice Bira~ 6,8 miliona KM itd. Na drugoj strani listu malobrojnih profitabilnih kompanija predvodi M:tel s profitom od 102 miliona KM (14 posto manjenego godinu ranije), te nekoliko kompanija iz sastava Elektro -

privrede RS-a ~iji je profit prema{io 40 miliona KM.

Zbirni gubitak preduzeća u RS-u 113miliona KM

U januaru ove godine prosje~na ispla}ena neto pla}a u BiH iznosila je789 KM i neznatno je (0,7

posto) ve}a u pore|enju s januarom 2009. godine. Unekim sektorima, poputrudarstva i opskrbe elek-tri~nom energijom i

plinom, rast pla}a bio jeznatno iznad prosjeka (3do 5 posto), no u nekimsektorima (gra|evinarst-vo, zdravstvo, transport)

pla}e su padale u rasponuod 3 do 7 posto.

Najveći rast plaća u rudarstvu

Prosje~ne mjese~ne neto pla}e za januar 2010.



U posljednja dva mjeseca nekolikozvani~nika me|unarodne zajed-nice, ali i srbijanskih politi~arame|u kojima je êdomir Jo-vanovi}, lider LDP-a, tvrdili su da

se ratni zlo~inac general R atko Mladi} krijeu Srbiji.

Na{ list je prije tri mjeseca dobio povj-erljive informacije od Tuìla{tva Ha{kog

tribunala, a koje je su stigle od nekolikosigurnosnih slu bi, koje govore da se RatkoMladi} nalazi u Beogradu i da se ~ak kre}eu neposrednoj blizini kabineta aktuelnog

predsjednika Borisa Tadi}a. Neposredno pred novogodi{nje praznike Mladi} jevi|en u centru Beograda. Vidno ostario i

bolestan, posje}ivao je ordinaciju Avis naGunduli}evom vijencu, gdje ga je lije~iodoktor od Mladi}evog velikog povjerenja,dr. Anastasijevi}. Ina~e, Mladi} u ovu ordi-naciju dolazi sa dva pratioca, koji su iskus-ni i profesionalni vojnici.

Me|utim, posljednje dvije nedjelje,

prema tvrdnji izvora iz BIA-e, generalMladi} se krije na podru~ju Vojvodine, alogisti~ku podr{ku mu pruà {ef njegovogobezbje|enja Zoran Obrenovi} zvaniMalji}.

Ina~e, ovo nije prvi put da Mladi} boravi u Vojvodini, gdje ima pouzdanumreù pomaga~a i saradnika, uglavnom izBosne i Hercegovine i Krajine. Rije~ je oMladi}evim saradnicima “s vezom’’, kojisu u Vojvodinu stigli “namjenski’’, sa kapit-alom “ste~enim’’ na rati{tu a koji danas

posluju kao “uspje{ni poslovni ljudi, privrednici i biznismeni’’. Tako, recimo, u

Novom Sadu Mladi}ev jatak general MarkoLugonja, biv{i na~elnik sigurnosti VojskeRS-a, ima benzinsku pumpu “Lugonja’’,

Mladi} se krije u “sigurnim sklo-ni{tima’’, kod provjerenih ljudi, u Vete-rniku, Futogu, okolnim vikendicama ~iji su

vlasnici ljudi iz Bosne. Vojvodina je, kakonavodi na{ izvor, okupirana zlo~incima,kriminalcima, ratnim veteranima koji su setu posve odoma}ili. Djeluju vrlo sigurno ispokojno jer su okruèni “svojim ljudi-ma’’; prije svega u policiji i sudstvu.Me|utim pro{le nedjelje njegov {ef obezbj-e|enja Malji} vi|en je na farmi Poljo-

privrednog kombinata Beograd (PKB) uZrenjaninu. Upu}eni izvori tvrde da sveinformacije govore da se general Mladi}nesumnjivo nalazi u blizini PKB-aZrenjanin ili }e za nekoliko dana biti tu.

MONSTRUM IZ “DESETOGDIVERZANTSKOG”

Na{ dobro upu}eni izvor navodi da nijeisklju~eno da se Mladi}, kao poznati rado-holik, zaposlio na farmi krava. Svoja depre-sivna stanja, tvrdi isti izvor, Mladi} ve}godinama “lije~i” svakodnevnim te{kimfizi~kim aktivnostima. Prije nekoliko godi-na Mladi} je u okolini Valjeva preko

posrednika kupio jedan proplanak. Tu jesvakodnevno sa svojim bezbjednjakom~upao bagreme i ostalo rastinje. Zatim je na

proplanku po~eo da se bavi p~elama.

Zoran Obrenovi} Malji} je ina~e bio~lan zloglasnog 10. diverzantskog odreda i

poznat je po okrutnim egezekucijama koje je izvodio u Srebrenici. Naime, ubijaju}isvoje `rtve maljem u glavu, ovaj Mladi}evubica je i dobio nadimak Malji}.Porijeklom je iz Vlasenice , me|utim nakonrata ìvi u Zemunu, Rumi i Beogradu.

Njegovo ime spominje se u mnogimsvjedo~enjima `rtava, ali i njegovih bliskihsaradnika. Tako je Draèn Erdemovi},tako|e pripadnik 10. diverzantskog odreda,svjedo~io da je Malji} u vrijeme “~i{}enja”Srebrenice, po nare|enju Momira Pelemi{a,


“SB” OTKRIVA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Generala Ratka Mladića i njegovog šefa obezbjeđenja Zorana ObrenovićaMaljića, pripadnika Desetog diverzantskog odreda, prema saznanjima našeg lista,

bezbjednosne službe prošle nedjelje locirale su u Vojvodini; na farmiPoljoprivrednog kombinata Beograd pored Zrenjanina na kojoj se, po svemu

sudeći, odbjegli general uključio u uzgoj krava i teladi

SRBIJANSKI REALITY SHOWMLADI] NA “FARMI”

Na farmi u Zrenjaninu Ratko Mladi} u pratnji kolja~a izSrebrenice Zorana Obrenovi}a Malji}a uzgaja doma}e ìvotinje!

PRIVRŽENOSTZLOČINU I ZLOČINCU:Zoran Obrenović Maljić,posljednjih danabezbrižno šeta popoljoprivrednoj farmi uZrenjaninu




GDJE JE RATKO MLADI]

POTRAGA BEZREZULTATA

Vlasti Srbije manje-vi{eotvoreno priznaju nemo}

kada je u pitanju hap{enjeRatka Mladi}a



nekada{njeg zamjenika komandanta ina~elnika {taba Prvog bataljona Zvorni~ke

brigade Vojske Republike Srpske (VRS),ubijao ljude koji su poku{avali da se preda-

ju. Njegov zemljak Zoran Stupar tako|er je,kao pripadnik 10. diverzantskog odreda,

premla}ivao i silovao zarobljene civile.Pro{le godine Tuìla{tvo Tuzlanskog kan-tona povelo je op{irnu istragu protiv Zorana

Obrenovi}a Malji}a, o zlo~inima koje je po~inio u logoru Su{ica kod Vlasenice podkomandom zlo~inca Dragana Nikoli}aJenkija, ali i zlo~ina koje je po~inio ve} prisamom ulasku u Srebrenicu, 11. jula 1995.godine. On je, prema tvrdnji o~evidaca, bio

prvi koji je po~eo sa ubijanjem Bo{njaka usamom gradu.

Sredinom 2007. godine MUP RepublikeSrpske u Vlasenici je uhapsio ZoranaObrenovi}a zvanog Malji}, biv{eg pripad-nika Diverzantskog odreda u Za{titnom

puku General{taba VRS-a, koji je jo{ tokomrata brinuo o bezbjednosti generala Ratka

Mladi}a i njegovih najbliìh saradnika.Malji} koji ina~e ìvi u Zemunu i blizak je kriminalnim grupama koje su pre-ostale od zemunskog klana, u Vlasenici se

pojavio po pozivu tamo{njeg suda kako bisvjedo~io o tu~i u kojoj je prije izvjesnogvremena u~estvovao i bio izboden noèm.Obrenovi}u je u policiji, me|utim obja-{njeno da je priveden kako bi bio saslu{anoko ubistva Avde Pali}a, ratnog komandan-ta @epe, za ~ijim tijelom su Komisija VladeRS-a i MUP RS-a bezuspje{no tragali.

Naime, Pali} je posljednji put vi|en udru{tvu Mladi}evog ratnog a|utanta majora

Dragomira Pe}anca zvanog Pe}ko, a pret- postavljalo se da o sudbini èpa~kogkomandanta vjerovatno ne{to znaju i drugikoji su u to vrijeme bili u General{tabuVRS-a u Han-Pijesku, pa tako i uhap{eniObrenovi}. Me|utim, on ni u jednomtrenutku nije stavio do znanja da zna i{ta oubistvu Pali}a, kao ni o bilo ~emu {to je

policiju zanimalo. Pu{ten je kada jeustanovljeno da za njim ne postoji potjerni-ca u BiH, niti u Srbiji, iako je istraga o nje-govom u~e{}u u zlo~inama vo|ena u BiH.

Naàlost, Obrenovi} zbog svojihkrvni~kih metoda i po~injenih ratnih

zlo~ina u BiH nikada nije procesuiran ve} je od toga poku{ao napraviti “biznis”nude}i svoje usluge na drugim svjetskimrati{tima. Tako je sa grupom svojih sabora-ca Diverzantskog odreda i pripadnikaza{titnog puka VRS-a prije nekoliko godina

bio u Iraku. Kao pla}enik ratovao je nastrani ameri~kih vojnih snaga. On i njegovisaborci svoju zlo~ina~ku profesiju zapo~elisu u jedinicama General{taba VRS-a, da bi

je kasnije “usavr{ili” kao pla}enici na svjet-skim rati{tima. Ovi psi rata ili “srpska kom-

ponenta”, kako su ih nazivali oni koji su ih pla}ali, pokazali su se toliko predanim

svome krvavom poslu da su ~esto kompro-mitovali zemlje za koje su ratovali. ZoranObrenovi} je u Iraku otputovao preko jedne

pakistanske organizacije u Beogradu. Snjim su kao pla}enici krenuli Veselin Do{i}i @eljko Vukovi}, nekada{nji pripadnici

“SB” OTKRIVA

Krajem februara pripadnici Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA) uhapsilisu na razli~itim mjestima u Bosni iHercegovini Vlastimira Golijanina,Zorana Goronju i Stanka Savanovi}a,pripadnike 10. diverzantskog odreda i vrlobliske prijatelje i saradnike ZoranaObrenovi}a Malji}a. Uhap{eni su zbogsumnje da su 1995. godine po~inili genocidna podru~ju Srebrenice. Tuìla{tvo Bosne iHercegovine svu trojicu sumnji~i da su, kaopripadnici Desetog diverzantskog odredaVojske Republike Srpske (VRS), “biliizravni izvr{ioci strijeljanja i ubistavamu{karaca i dje~aka bo{nja~ke nacional-nosti”, te za sudjelovanje u ubistvima vi{eod 1.000 osoba po~injenim u julu 1995.godine, nakon pada Srebrenice.

Ova trojica Mladi}evih specijalaca bilisu g lavn i u odredu za ub i jan je

Srebreni~ana.Jugoslav Petru{i}, profesionalni

obavje{tajac, koji se u medijima i mnogimha{kim i doma}im procesima spominje ukontekstu po~inioca i u~esnika u najteìmkrivi~nim djelima tokom devedesetih godi-na, od poku{aja ubistva biv{eg srbijanskogpredsjednika Slobodana Milo{evi}a,preko ratnih zlo~ina na Kosovu i Metohiji,zlo~ina u Srebrenici, do otmice francuskihpilota, u ispovijesti za na{ magazin svje-do~io je da su Stanko Savanovi} i DraènErdemovi}, dva najve}a zlo~inca izSrebrenice, nakon masakra nadSrebreni~anima pucali jedan na drugog.Petru{i} je tvrdio da se Savanovi} kao ive}ina pripadnika 10. diverzantskog odre-da u Srbiji slobodno kre}e po Beogradu iima potpunu za{t i tu tamo{nj ih slu`bibezbjednosti.

KA@NJAVANJE ZLOÎNA(CA)

U BiH uhapšeni najbliži Maljićevisaradnici iz Srebrenice


LUMPERAJ OSUMNJIÊNOG RATNOG ZLOÎNCA Protekih godina Ratko Mladi} se bezbjedno osje}ao i provodio “u prisustvu” proevropskihsrbijanskih vlasti



Mladi}evog Za{titnog puka, tako|e izVlasenice, te Sa{a Bobar, u ratu zamjenik Branislava Gavrilovi}a Brneta, komandan-

ta paravojne formacije [e{eljevih radikalana Ilidì, koji se nakon reintegracije sara-

jevskih predgra|a 1996. preselio uVlasenicu, gdje se zbliìo sa Malji}em injegovim saradnicima. Svi su imalidugogodi{nje ratno iskustvo u BiH, ali i izagresije na Hrvatsku. Za{titni puk u ~ijemsastavu je bio diverzantski odred u kojemsu bili Malji} i njegovi drugovi bio je poddirektnom komandom glavnog Mladi}evog

bezbjednjaka i dokazanog ratnog zlo~incaLjubi{e Beare.

MAJSTOR ZA“SVIREPE LIKVIDACIJE”

Malji} i njegovi ratni saborci u Irak suotputovali u januaru 2007. godine ismjestili se u jedan ameri~ki kamp. Pred

polazak prijateljima su kazali da su sprem-ni raditi sve {to se od njih traì kako bidobili novac i ameri~ke dokumente.Me|utim, vra}eni su dva mjeseca kasnije,uz Obrenovi}evo obja{njenje da se nisumogli dogovoriti oko novca jer je pakistan-ska organizacija bila samo posrednik, akona~ne isplate vr{ila je ameri~ka strana.Malji} je tvrdio da je ova pakistanska orga-nizacija imala namjeru preko njih da opere

novac, da je prikazivala da im ispla}ujemjese~nu zaradu od 20 hiljada dolara, a dase radili o vrlo mizernim sumama novca.

Vrativ{i se iz Iraka o{i{an do glave i prili~no razo~aran {to je ostao bez obe}anezarade, Malji} se ponovo okrenuo starim

poslovima. Aktivno se pojavljuje u krimi-nalnom podzemlju i nabavlja naoruànja za

prijatelje iz zemunskog klana.Oru`je za koji se specijalizovao

Obrenovi} su sofisticirane eksplozivnenaprave koje se aktiviraju putem mobilnogtelefona a koje se izra|uju u RepubliciSrpskoj. Jedan od vrhunskih stru~njakakoji izra|uje ove naprave za Obrenovi}a jevlasnik servisa za opravku elektronskihure|aja iz Vlasenice, a njihova cijena je

10.000 KM. Prema policijskim saznanji-ma, upravo od njega je Obrenovi}

po~etkom novembra 2006. godine zatraìo30 kg eksploziva i mobilni telefon kojim

bi se aktivirao, {to je kasnije proslijedio uSrbiju pripadnicima zemunskog klana.Takve naprave, kako navodi na{ izvor,kori{tene su u nekoliko mafija{kihobra~una u Beogradu.

Ovaj specijalac i pla}enik, koji setokom rata dokazao u obezbje|ivanjuMladi}a, posljednjih nekoliko mjesecivisoke honorare prima od najtraènijegha{kog bjegunca li~no.


GDJE JE RATKO MLADI]

Sredinom 2006. godine uhap{eno je dvadesetak jataka Ratka

Mladi}a. General Jovo \ogo, nekada{nji {ef Biroa VRS-a uBeogradu, ozna~en je kao prvooptuèni u skrivanju generalaMladi}a.

Potom su uhap{eni Mladi}ev voza~ i tjelohranitelj Sa{aBadnjar, penzionisani vojni pilot Stanko Risti} i njegov sinPredrag Risti}, Ljiljana Vaskovi}, dugogodi{nja \ogina sekre-tarica u Birou RS-a u Beogradu, njezin sin i k}erkaBojan i TatjanaVaskovi}, Borislav Ivanovi} (\ogin bliì ro|ak), te MarkoLugonja, nekada{nji na~elnik Uprave vojne bezbjednosti VRS-a,Ratko Vu~eti}, kapetan vojnog broda u penziji, i BlagojeGovedarica, vodnik tada{nje Vojske SiCG, protiv kojeg je kasnijerazdvojen sudski postupak. Prema optu`nici, desetorici optuènihse na teret stavlja da su od 2002., kada je Ratko Mladi} „izmje{ten“iz vojnih objekata, pa sve do kraja 2005. pronalazili i iznajmljivalisigurne stanove u Beogradu u kojima su krili generala.Prema informacijama Slobodne Bosne , operacija hap{enja jatakaodbjeglog ratnog zlo~inca zapo~ela je tek nakon {to je MiodragStani}, jedan od dugogodi{njih pratilaca Ratka Mladi}a zajednosa Sa{om Badnjarom, zaprijetio odavanjem najstroìje ~uvanedràvne tajne u Srbiji. Stani} je do 31. marta 2002. zvani~no biopripadnik Mladi}evog osiguranja, da bi kasnije bio „prekoman-

dovan“ u Vojsku Republike Srpske, ali je i dalje ostao u neposred-

noj blizini generala Mladi}a. Informacije prema kojima bi Stani}morao progovoriti o tajnim lokacijama na kojima se skriva Mladi},njegovim pomaga~ima i za{titnicima, alarmirala je potkraj 2005.obavje{tajnu slu`bu VSiCG, gdje je i osmi{ljena fingirana akcijarazbijanja Mladi}eve jata~ke mreè.

Zbog sumnje da su pomagali u skrivanju najtraènijeg ha{kogoptuènika Mladi}a provedena je istraga i protiv penzionisanoggenerala Aleksandra Ace Tomi}a, nekada{njeg na~elnikaUprave bezbednosti General{taba Vojske Jugoslavije, i visokogoficira Vojske RS-a Branislava Puhala.

U decembru pro{le godine kao Mladi}evi jataci ozna~eni su i~lanovi 10. diverzantskog odreda. Tom prilikom pretreseni sustanovi Milorada Pelemi{a, komandanta 10. diverzantskog odre-da Vojske Republike Srpske, Dragomira Pe}anca, koji je bioMladi}ev a|utant i Nenada Bursa}a. Nakon ove policijske akcijePelemi{ napu{ta Beograd i odlazi u Budimpe{tu.

Svi optuèni negirali su da su pomagali Mladi}u tokom 2005. uskrivanju na podru~ju Beograda. Izuzetak je bio biv{i oficir VojskeRepublike Srpske (VRS) Marko Lugonja koji je priznao da je pardana Mladi}u pruìo uto~i{te. Prvooptuèni general Jovan \ogo jepro{le godine umro.

SVI MLADI]EVI JATACI

Mreža logističke podrške Ratka Mladića sastavljena odprovjerenih ratnih kadrova

TAJNA VEZA Ratko Mladi} za sada nema strah od

hap{enja i izru~enja u Haag



[ta bi pomislili o osobi ~ija listaklijenata izgleda, otprilike, ovako:Faye Dunaway, Trevor Linden,Kirk Douglas, Hokeja{ka re-

prezentacija Kanade, Daved Be-nefield, Hakeem Olajuwon, atletskareprezentacija Kanade uklju~uju}i i Do-

novana Baileya... Nije rije~ o agentuholivudskih zvijezda niti o sportskommenadèru koji u svojoj “ergeli“ ima nekeod najpoznatijih imena sporta. Govorimo oMla|anu Tali}u, Mikeu, kako ga u Kanadisvi znaju posljednjih petnaestak godina.Ro|en u Mostaru, do 1992. godine je ìviou Sarajevu. Nekada predsjednik jugo-slovenskog Saveza diza~a tegova, ~lanolimpijskog tima BiH na Olimpijskim igrama u Barceloni, u posljednje nepune dvijedecenije izgradio je fascinantnu karijeru uKanadi, postav{i potpredsjednikom tamo-{njeg Olimpijskog komiteta , ~lanom

Svjetske federacije diza~a tegova ali ili~nim trenerom nekih od najpoznatijihimena sporta i show businessa.

SARAJEVSKA I DRUGE OLIMPIJADESvoju sportsku karijeru Mla|an je

po~eo ‘60-ih godina pro{log stolje}a uSarajevu. Do svoje ~etrnaeste godine treni-rao je atletiku, no onda je njegov tada{njitrener preselio u Beograd. U kom{iluku je

poznanik trenirao dizanje tegova i Mla|anse odlu~io oku{ati u tome. Do sredine ‘60-ih postao je trostruki prvak Jugoslavije.Trenirao je tri puta dnevno i uporedo studi-

rao pravo. Oènio se Jadrankom, dobio sinaOgnjena, postao direktor izdava~ke ku}e...Sport se cijelo vrijeme provla~io kroz nje-gov ìvot. U~estvovao je na ~etiriOlimpijade kako trener i delegat, na pet-naest svjetskih prvenstava u dizanju tegova,

bio je gradona~elnik Olimpijskog selatokom Igara u Sarajevu 1984. godine, teiste godine je postao i predsjednik ju-goslovenskog Saveza diza~a tegova. I tada

je po~eo rat. “Uvijek kaèm kako sam ìviodva ìvota. Jedan u Sarajevu do 1992.godine i ovaj drugi koji sada ìvim uKanadi“, pri~a nam Mla|an u pauzi izme|u


BH. DOKTOR ZA OLIMPIJADE MLA\AN TALI]

Pi{e: NEDIM HASI]

MLAÐAN TALIĆ (55), predratni poznati sarajevski sportaš i sportski radnik, danaspotpredsjednik Olimpijskog komiteta Kanade, jedan od ključnih ljudi u

organizaciji nedavno završenih Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru, prviput za medije govori o svojoj fascinantnoj karijeri

KANADSKI ÊLI^NI MIKE

Kada sa Clintonom i MuhamedomAlijem pričam o Sarajevu, redovnose rasplačemo!

JADRANKA IMLA\AN TALI]Dolaskom uKanadu ostvarilisu briljantnekarijere; Jadrankakao inìnjer ukanadskimèljeznicama, aMla|an kaotrener filmskih isportskih zvijezda

JADRANKA IMLA\AN TALI]Dolaskom uKanadu ostvarilisu briljantnekarijere; Jadrankakao inìnjer ukanadskimèljeznicama, aMla|an kaotrener filmskih i

sportskih zvijezda



treninga. Njegov dan po~inje u {est ujutro,zavr{ava se dvanaest sati kasnije kada sevra}a ku}i iz dvorane. Kada je po~eo rat,Mla|an je sa bh. olimpijskim timom bio uBarceloni. Nije uìvao u ljepotama ~uveneulice La Rambla ili znamenite GaudijeveSagrada Familie. Sarajevo je gorjelo i znao

je da ne moè natrag. Porodica mu je bilana moru, iz Sarajeva su iza{li nekoliko dana

prije no {to }e grad pasti pod opsadu i nisuse vidjeli mjesecima. Nekako su stupili u

kontakt i dogovorili se da se “spoje“ uBudimpe{ti odakle }e krenuti dalje, ka prvoj zemlji koja ih bude èljela primiti.

NE BIH DA SE “PU[EM“

POSLOVIMA I PRIJATELJSTVIMAPrvo su poku{ali oti}i u Sjedinjene

Ameri~ke Dràve. U ambasadi u Bu-dimpe{ti su mu kazali kako on moè dobitivizu za Ameriku, ali ne i njegova supruga isin. Tada su probali u kanadskoj ambasadi.I dobili vize bez ikakvih problema. “Kazalisu mi da smo dobrodo{li. Osje}ao sam se~udesno. Kasnije po dolasku sam shvatio da

je Kanada takva zemlja, ovdje se ne gledana ime, religiju... Ovdje je va`no samo ono{to zna{ raditi i kakva si osoba. Nas ovdjenisu nikada gledali kao na izbjeglice, zarazliku od mojih prijatelja koji sada ìve uEvropi“, sje}a se Mla|an. Mla|an je sa

porodicom stigao u Vancouver u novembru1992. godine. Avionska kompanija izgubila

je i ono malo prtljaga {to su ponijeli sasobom. Nisu imali ni{ta. Nisu znali jezik,nisu poznavali nikoga. No, kako kaèMla|an, bili su na okupu i to je bilonajva`nije. Bili su skupa i bili su odlu~ni dauspiju u ìvotu.

Mla|an je brzo dobio posao u reprezen-tativnom timu diza~a tegova kanadske

provincije British Columbia, no prije toga je radio poslove za koje vjerovatno nije nisanjao da }e ih u petoj deceniji ìvotaobavljati. No}u je ~istio restoran, danjuradio jo{ dva posla kako bi porodica

preìvjela. “Treba uvijek imati i malo sre}eu ìvotu, a ja sam je tada imao. Po~eo samraditi u teretani u koju su dolazile najve}ezvijezde kanadskog sporta, poput Harolda

Hasselbacha, dvostrukog osvaja~a Super-bowla u ameri~kom fudbalu ili bokseraManny Sobrola...“ Nekoliko mjeseci nakon{to su po~eli raditi sa Mla|anom kako bi seoporavili od ozljeda, hokeja{i AdrianPlavsic i Trevor Linden u New Yorku suosvojili Stanley Cup , finale ameri~ke hoke-

ja{ke lige. I tada se pro~ulo za “~udesnogtrenera iz Bosne“ a lista njegovih klijenata

polako je postajala sve dulja i dulja. Dvijegodine po dolasku u Kanadu, Mla|an je

postao direktor takmi~enja Igara Commo n- wealtha, nakon Olimpijskih igara, najve-}eg sportskog okupljanja na svijetu, na

kojem u~estvuju zemlje koje su nekada bile britanske kolonije. Iste godine postajei potpredsjednik kanadske Federacijediza~a tegova, ali i potpredsjednik Oli - mpijskog komiteta Kanade, zaduèn za

brigu o nacionalnom timu, sudijama itehni~kim licima. Nakon igara u Barceloni,gdje je bio ~lan bosanskohercegova~keekspedicije, putovao je na Igre u Atlanti,Atini, Sydneyu i Pekingu kao ~lan Oli - mpijskog komiteta Kanade. “Neradopri~am o tome. Ne dajem intervjue novi-narima, jer bi, kada najbrojim {ta sam sveradio u ovih petnaestak godina, nekome


OD SARAJEVA DO VANCOUVERA

PLANOVI ZA POMOĆSARAJEVU:Želimo skupa učiniti svešto možemo kako biobnovili bob stazu naTrebeviću. Nadam se daćemo u tome uspjeti,želimo to vratiti našemgradu

OLIMPIJSKO SELOU VANCOUVERUMla|an Tali} je svojimsportskim autoritetompomogao da ovaj kanadskigrad dobije organizaciju

ZOI 2010.

OLIMPIJSKO SELOU VANCOUVERUMla|an Tali} je svojimsportskim autoritetompomogao da ovaj kanadskigrad dobije organizaciju

ZOI 2010.



mo`da zvu~alo kao da se ‘pu{em’, a to minije namjera“, kaè Mla|an. No, ne moèse pobje}i od ~injenice da je, kao stranac,

izabran za ambasadora nedavno okon~anihZimskih olimpijskih igara u Vancouveru,da je lobirao da ovaj grad dobije

Olimpijadu , {to mu je i uspjelo. “Kada jebilo glasanje u Pragu, pobijedili smo sa dvaglasa razlike a za nas su glasali ljudi kojeznam godinama i koji su moji prijatelji.“Tali}i su svoj “ameri~ki san“ dosanjali uKanadi. Mla|anova supruga Jadranka prijerata je bila inìnjer u @TP-u. Po dolasku uKanadu i njena se karijera po~ela razvijatimunjevitom brzinom. Danas je direktoricasektora za lake pruge u najve}oj kanadskojèljezni~koj korporaciji, koja svojeogranke ima po cijelom svijetu. Vodila je

timove koji su gradili èljezni~ke tra~niceu Maleziji i Bangkoku, dizajnirala trasu prugu za francuski grad Rems. Njezin posljednji veliki projekat bila je gradnjatra~nica za metro koji vodi od aerodromado luke u Vancouveru, specijalno izgra|enza potrebe Olimpijade . Sin Ognjen bio jesportista koji obe}ava, zvijezda tamo{njegtima ameri~kog fudbala. “Bio je dobar, tal-entiran, ali nije imao gra|u neophodnu zavrhunskog quar te rbacka“, poja{njavaMla|an.

U me|uvremenu je Ognjen okon~aostudij prava i zaposlio se kao advokat u

firmi u Vancouveru. Mla|an i dalje putuje po svijetu kao predstavnik kanadskogOlimpijskog komiteta, radi kao li~ni trener zvijezdama i poku{ava pomo}i rodnomgradu. Na Igrama u Vancouveru sastao sesa ~lanovima Predsjedni{tva Olimpijskogkomiteta BiH. “Napravili smo nekeplanove, èlimo skupa u~initi sve {tomoèmo kako bi obnovili bob stazu naTrebevi}u. Nadam se da }emo u tome uspj-eti, èlimo to vratiti na{em gradu, ho}emoopet da imamo mogu}nost za velika svjet-ska takmi~enja u zimskim sportovima“,kaè Mla|an.


BH. DOKTOR ZA OLIMPIJADE MLA\AN TALI]

“Sa biv{im ameri~kim predsjed-nikom Billom Clintonom sam se sreodva puta. Kada smo se upoznali, zave~erom sam mu pri~ao za{to je onjedan od trojice ljudi koji su moji idoli.Clinton, Nelson Mandela i Muhamed Ali.Rekao sam mu ko sam i odakle sam,

zahvalio se na svemu {to je u~inio zamoj grad Sarajevo i moju zemlju Bosnui Hercegovinu. Bio je na ivici suza dok smo pri~ali o Sarajevu, jer on zaista volina{u zemlju. Upoznao sam dva odsvoja tri idola, Clintona i Alija. Nadam seda }u sresti i Mandelu jednog dana.“

TRI IDOLA

Clinton, Ali i Mendela

52

PRIJATELJ I BLIZAK SURADNIK SVJETSKIH POLITIČKIH I SPORTSKIH AUTORITETA:Mlađan Talić je učestvovao na šest Olimpijskih igara. Zahvaljujući svom sportskomrenomeu danas je prijatelj sa bivšim kanadskim premijerom Jeanom Chrétienom ipredsjednikom Međunarodnog olimpijskog komiteta Jacquesom Roggeuom

Bill Clinton iMla|an Tali}






CELEBRITY GROZNICA

KOGA SADA VOLI ANGELI

Hronika nedjeljne grKako su nas nasanjkali Angel



Iznenadni, nenajavljeni i naizgled ni-~im izazvani dolazak najpoznatijeggluma~kog para na svijetu, AngelineJolie i Brada Pitta, u Bosnu i Hercegovinu

pro{le nedjelje, izazvao je do sadanevi|enu medijsku histeriju na ovim pros-torima. Prvi put, nakon ko zna koliko godi-na, umjesto Tihi}a, Dodika, Silajdì}a,ôvi}a i ostalih predstavnika bosansko-

hercegova~ke politi~ke scene, udarna vijestu ve~ernjim TV dnevnicima bila je dolazak dvije holivudske zvijezde u na{u zemlju.

Novinari iz BiH i regiona pani~no su okre-tali stotine telefonskih brojeva poku-{avaju}i da saznaju gdje }e odsjesti slavni

par, ~lanovi tro~lanog Predsjedni{tva zane-marili su svoje pretrpane dnevne rasporedei zaduìli mnogobrojno osoblje da im kakoznaju i umiju dogovore sastanak sa Angie iBradom (u tome je, kako }e se na krajuispostaviti, uspio samo Haris Silajdì} -~estitamo), direktori svih boljih sarajevskihhotela mobilizovali su sve svoje sobarice,

kuhare i recepcionare na najvi{i nivouzbune, Miro Purivatra suspendovao jekompletan tim Sarajevo Film Festivala zbog njihovog sramotnog neznanja oAngelininom i Bradovom dolasku, GavriloGrahovac grizao je nokte i proklinjao sebe{to nije sa~ekao jo{ koji dan prije nego {to

je dao ostavku na sve funkcije u Vladi,uklju~uju}i i onu federalnog ministra kul-ture i sporta... U najkra}em re~eno, bilo jeuzbudljivo ovih dana biti stanovnikomBiH, a (dez)informacije o kretanju

Angeline Jolie i Brada Pitta, te razlozimanjihovog dolaska u Bosnu {irile su semunjevitom brzinom, iz minute u minutu.

No, krenimo redom...

PRIÂ PRVA: Angelina i Brad sletjeli suna Aerodrom Sarajevo u nedjelju, u posli-jepodnevnim satima, i pro{li paso{ku kon-trolu - Senzacionalnu vijest prvi je objaviointernet-portal Sarajevo-x.com, a u rokuod sat vremena prenijeli su je gotovo svimediji i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji.Akcenat na to da su trenutno vjerovatnonajpoznatije dvije osobe na planeti po


KAKO SU ANGELINA I BRAD UJEDINILI BiH

A JOLIE

Vijest o nenajavljenoj posjeti slavnog holivudskogpara, ANGELINE JOLIE i BRADA PITTA, Bosni iHercegovini prošle nedjelje izazvala je nevjericu javnosti i medijsku uzbunu u cijelom regionu;

(dez)informacije o razlozima njihovog dolaska u BiHširile su se iz minute u minutu, a dok su brojne novi-narske ekipe očekivale njihovo pojavljivanje u centruSarajeva, slavni par boravio je u Goraždu i okolini u

posjeti izbjeglicama koje žive u kolektivnim centrima

znicea i Brad

Pi{e: MAJA RADEVI]

POZDRAV SA DISTANCESlavni gluma~ki par nastojao je

izbje}i novinare, ali ipak senisu uspjeli sakriti od

na{eg fotoreportera

POZDRAV SA DISTANCESlavni gluma~ki par nastojao je

izbje}i novinare, ali ipak senisu uspjeli sakriti od

na{eg fotoreportera

SUSRET ZA USPOMENUAngelina Jolie sasinom vlasnikagora`danskoghotela Behar

SUSRET ZA USPOMENUAngelina Jolie sasinom vlasnikagora`danskoghotela Behar



iskrcavanju iz privatnog aviona kojim sudoputovali iz Venecije (a gdje lijepa

Angelina posljednjih nekoliko sedmicasnima film Turist , u kojem joj je gluma~ki

partner Johnny Depp, op.a.) “pro{le paso{ku kontrolu“, valjda je trebao dati doznanja cijelom svijetu da je Bosna iHercegovina pravna dràva u kojoj jezakon isti za sve, bez obzira o kome seradilo, te da ulaska u na{u zemlju nemadok carinik ne udari pe~at. Tako je i toglijenog, nedeljnog poslijepodneva, pripad-nik DGS-a sjedio nezainteresirano za svo-

jim {alterom, s vremena na vrijeme nestr-

pljivo gledaju}i na sat koliko jo{ ima dozavr{etka smjene, jer ga je supruga

zaduìla da na putu ku}i svrati doMercatora po fasungu. Iznenada, kad je tonajmanje o~ekivao, ispred {altera se

pojavljuju mla|i mu{karac i èna (evident-no strani dràvljani, jer ga pozdravljaju sa

jednim “hello“) i pruàju mu paso{e. @ena je u duga~kom crnom mantilu, blijeda,mr{ava (po carinikovom mi{ljenju, pre-mr{ava), a sme|a duga kosa joj neuredno

pada preko lica. Mu{karac ima crnu kapicui zapu{tenu bradu, {to ga u carinikovimo~ima ~ini posebno sumnjivim.


CELEBRITY GROZNICA

4.4. HOTEL EVROPA SARAJEVO 23:45 5.4. ME\UGORJE 11:30

CENTAR ZA RASELJENE U GORA@DU SELO ME\E\A U BLIZINI GORA@DA

MALI NOĆNI RAZGOVORI: Dolazak Dine Mustafića iSenada Pećanina u hotel Evropa u sitne sate odmah jepotaknuo “glasine” da su Angelina i Brad došli nakasting za Mustafićev novi film...



“Koji je razlog va{e posjete Bosni iHercegovini?“, pita carinik, trude}i se da

djeluje autoritativno.“Do{li smo da posjetimo izbjeglice u

kolektivnim centrima“, obja{njava èna.“A imate li vi kakvu dozvolu za to?“,

uporan je carinik.“Ja sam ambasadorica dobre volje

UNHCR-a“, strpljivo odgovara èna, dok njen pratilac stoji sa strane i gleda u pod.

Carinik jo{ jednom sumnji~avoodmjerava mu{karca od glave do pete, pita-

ju}i se je li ovo jedan od onih “operativnihslu~ajeva“ o kojima su ih pro{li mjesecu~ili na obuci i treba li da zove {efa. Nakraju, ponovo brzo baci pogled na sat -skoro je sedam, a Mercator se nedjeljomzatvara ranije - uzima paso{e, udara pe~atei poslovi~no kaè: “Welcome to Bosnia.“

PRIÂ DRUGA: Angelina i Brad odsjelisu u sarajevskom hotelu “Evropa“ — Ne zna

se ta~no ko je plasirao ovu informaciju u javnost, ali to nije ni bitno. Ve} od osam sati

uve~er grupa od tridesetak novinara, sni-matelja i fotoreportera strate{ki su se pozi-cionirali ispred hotelskog ulaza (FahrudinRadon~i} poslao je vi{e od jednog, a manjeod sedam fotoreportera, tako da mogu

pokriti i izlaz iz garaè, op.a.). Preko ulice,ispred City Puba , stoji nekoliko djevojaka imladi}a i ~ekaju zajedno s nama. Oni sufanovi, a mi na slu`benom zadatku. U jed-nom trenutku, za~uje se ne~iji glas: “Eno ihu Domu armije!“ Nekolicina kamermana ifotoreportera daju se u trk, dok mi“trezveniji“ ispravno zaklju~ujemo danema ama ba{ nikakvog razloga zbog kojeg

bi se Jolie i Pitt ukazali u Domu armije, iostajemo ~ekati ispred Evrope . Nekolikosati kasnije, jo{ ~ekamo, sada ve} smrznuti,nervozni i umorni. Ljubazna mlada recep-cionarka kaè da joj je ào, vani je ve~eras

ba{ hladno, i kune se u sve na svijetu da se

Angie i Brad nisu uop{te pojavljivali u tomhotelu, niti imaju namjeru, bar sude}i prema

listi rezervacija. Djeluje vrlo uvjerljivo, alimi joj ipak ne vjerujemo. I dalje ~ekamo...U me|uvremenu, nekoliko poznatih licavrzma se oko hotela. Prvo spazimo Almira[ahinovi}a [ahu, sarajevskog producenta(da li je Angelina, mo`da, do{la da pomogneoko postprodukcije filma Gola koà AdisaBakra~a, za ~iji zavr{etak nedostajenovca?!). Zatim, iz hotela dobro raspoloènizlazi Emir Nuhanovi}, {to odmah navodina zaklju~ak da Angie i Brad planirajusaradnju sa Sarajevskom filharmonijom,kako bi Narodno pozori{te ponovo stalo nanoge, a sve na inicijativu Gradimira Gojera.

Na kraju, oko jedan sat iza pono}i, u hoteldolaze reditelj Dino Mustafi} i urednik magazina Dani Senad Pe}anin. Nije im ba{drago {to vide novinare, ùrno prolaze

pored nas i sjedaju u hotelsku (Be~ku)kafanu.



5.4. ZRA^NA LUKA ÎLIPI 17:15 5.4. STRADUN - DUBROVNIK 19:10

SUSRET SA SESTRAMA BABI] U ROGATICI POSJETA POVRATNICIMA U VI[EGRADU


F o t o : U N H C R i v i { e g r a d 2 4

.i n f o

Roko Toli},direktor

zra~ne luke



“Eto, misterija je rije{ena. Do{li su nakasting za Mustafi}ev novi film“, za-klju~uje jedan kolega. Sve je to u redu, ali

{ta je u toj pri~i Pe}anin? Producent, asis-tent reìje, koscenarista, kasting me-nadèr?! Pola sata kasnije, odlu~ujemo da

je ~ekanja dosta i razo~arani odlazimoku}ama. U isto vrijeme, Angelina i Bradspavali su snom pravednika u gora`dan-skom hotelu Behar ...

PRIÂ TRE]A: Angelina i Brad do{li suu BiH kako bi usvojili (jo{ jedno) dijete — Od svih (dez)informacija tokom kratke pos-

jete gluma~kog para na{oj zemlji, ova jeizazvala najve}u pa`nju javnosti. Naime,Angie i Brad imaju ~ak {estero djece, od

~ega su troje njihova biolo{ka djeca, a troje je usvojeno - iz Kambodè, Etiopije iVijetnama. Svaki razuman Bosanac iHercegovac je zato, nakon {to se pro{irilavijest o njihovom dolasku u BiH, pomisliokako Brad i Angelina trebaju i moraju usvo-

jiti i jedno bosansko siro~e, ako ni zbog~ega drugog, onda radi nacionalnog balansa

— nekog malog Bo{njaka, Srbina ili Hrvata,a da bi se u potpunosti ispo{tovao Dejton,najbolje bi bilo od svake vrste po jedno.Odmah su se, naravno, iz svih krajeva na{ezemlje i dijaspore po~eli javljati dobrovolj-ci. Mnogi od kandidata ve} su odavno

punoljetni, ali {ta to ima veze, a nekiroditelji bili su spremni i odre}i se vlastitog

potomstva u korist Angeline i Brada i ople-

menjivanja njihovog porodi~nog gnijezda.Ipak, od usvajanja nema ni{ta, bar za sada...

PRIÂ ÊTVRTA: Nakon Sarajeva, Ange-lina i Brad posjeti}e Me|ugorje i Du-brovnik — Tragom ove “provjerene“ infor-

macije, ekipa Slobodne Bosne uputila se u ponedjeljak, rano ujutro, prema Me|ugorju.Pri~a o posjeti holivudskih celebrityja

Me|ugorju ~inila se logi~nom i oprav-danom: prije svega, bio je drugi danUskrsa, pa iako Angelina i Brad, ~ini se,nisu neki veliki vjernici, Me|ugorje nemogu zaobi}i. Neki su smatrali i da posje-tom Me|ugorju njih dvoje èle poslati sim-

boli~nu poruku Vatikanu za kona~no priz-nanje ovog hercegova~kog sveti{ta, a nakraju, od ukazanja Gospe do dana{njegdana, valjda nije bilo turiste koji je do{ao uBiH a da u svom planu puta nije predvidioi Me|ugorje.

“Isusa ti i Gospe, {ta kaè{, do{li stezbog Angeline i Brada“, iznena|en je vlas-

nik prodavnice suvenira. “A sva su ~udamogu}a ovdje kod nas“, dvosmislenozaklju~uje uz {iroki osmijeh.

Me|ugorje vrvi turistima. I ovog Uskrsa“okupirali“ su gradi}, na radost brojnih pri-vatnih poduzetnika, koji su istovremeno i

prigodno podigli cijene izvan svakog razu-ma. Najvi{e je Italijana i Nijemaca. Dok {etamo po gradu, iz Sarajeva stiè informa-cija da su Brad i Angelina trenutno u kolek-tivnom centru — u Gora`du! Dakle, ni{ta odAngelinine molitve pred Gospinim kipom i

poruke Vatikanu. Sjedamo u automobil ikre}emo prema Dubrovniku. Nema veze,


CELEBRITY GROZNICA

Po dolasku na sarajevski aerodrom u nedjelju, oko 18 sati,Angelina Jolie i Brad Pitt su se u vozilu UNHCR-a uputili uGora`de. U ponedjeljak su posjetili Gora`de, Vi{egrad i Rogaticu,

gdje su se sastali i razgovarali sa nekoliko izbjegli~kih porodica.Kako je saop{teno iz UNHCR-a, posjetom Bosni i Hercegovini

Pitt i Jolie, koja je od 2001. ambasadorica dobre volje UNHCR-a,èljeli su ukazati na bijedu u kojoj ìvi 113.000 Bosanaca koji suraseljeni iz svojih domova i 7.000 izbjeglica iz Hrvatske, od kojih sumnogi smje{teni u kolektivnim centrima, ~esto u uàsnim uvjetima.

“Jako su me inspirisale ove porodice. Uprkos okrutnojstvarnosti njihovog nesre|enog ìvota, oni su nevjerovatnoustrajni u tome da svojoj djeci obezbijede bolju budu}nost“,izjavila je Angelina Jolie.

“Nakon {to sam vidjela ove ljude i ~ula njihove pri~e, nemogu dovoljno naglasiti koliko je neophodno fokusirati se nadobrobit najugroènijih ljudi. Nadam se da moèmo prona}i

rje{enje za preostale desetine hiljada raseljenih, jer samo tadamoèmo zatvoriti jedno od najtragi~nijih poglavlja u savre-menoj historiji“, dodala je glumica.

Angelina Jolie izrazila je nadu da }e se vratiti u Bosnu iHercegovinu i sastati sa politi~kim predstavnicima zemlje, sa koji-ma bi razgovarala o problemu raseljenih osoba.

“Bosna i Hercegovina sada ima priliku da krene naprijedkroz okon~anje raseljenja i dalji put u procesu pristupanja

Evropskoj uniji. Lokalne vo|e su ti koji su najvi{e odgovorniza to da odaberu opcije koje }e osigurati da do toga i do|e“,zaklju~ila je Jolie.

Nakon obilaska izbjegli~kih centara, Jolie i Pitt su se u poslije-podnevnim satima vratili u Sarajevo, gdje su na ru~ku koji je orga-nizirao predstavnik UNHCR-a u BiH Naveed Hussain razgovarali,izme|u ostalih, sa predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH HarisomSilajdì}em i ameri~kim ambasadorom u na{oj zemlji CharlesomEnglishom.

ANGELINA JOLIE NAKON POSJETE BOSNI I HERCEGOVINI

“Lokalne vođe su najodgovornije za budućnost BiH“

NAJPOZNATIJI GOSTIVlasnik hotela Behar Muris Raànica i Brad Pitt

DO SKOROG VI\ENJA Jolie je najavila da }e uskoro ponovodo}i u Bosnu i razgovarati sapoliti~kim predstavnicima zemlje

DO SKOROG VI\ENJA Jolie je najavila da }e uskoro ponovodo}i u Bosnu i razgovarati sapoliti~kim predstavnicima zemlje



snimi}emo ih tamo, optimisti~no razmi-{ljamo. ârter iz Sarajeva rezervisan je za17 sati, zna~i, u Dubrovniku su oko pola{est.

Nakon nekoliko sati vo`nje, stièmo uDubrovnik oko dva popodne. Imamo jo{vremena, pijemo kafu na Stradunu i posma-tramo opu{tene, vesele turiste koji {etajuizme|u zidina. Sezona je ovih dana

zvani~no po~ela, vrijeme je ugodno,sun~ano, sretni smo jer ne pada ki{a kakosu najavili na vremenskoj prognozi. Oko~etiri sata kre}emo u zra~nu luku îlipi,udaljenu dvadesetak kilometara od grada.

Novinarske ekipe HRT -a, Nove TV , RTL -ai ostalih hrvatskih medija ve} su tu.Pridruùjemo im se, policajac nam dozvolj-ava da se popnemo na krov, odakle imamoodli~an pogled na aerodromsku pistu.êkamo... U me|uvremenu, saznajemo da

je slavni par ve} iznajmio automobil samoza njih dvoje, bez obezbje|enja koje }e ih

pratiti, te da su rezervisali apartman u

hotelu Puci} Palace na Gunduli}evoj polj-ani, u historijskoj gradskoj jezgri.

Pola sata kasnije, nadle`ni su odlu~ili daipak moramo si}i s krova, ne smijemo tusnimati. Nije nam drago zbog toga, ali idalje ne gubimo nadu. Onda se pojavljujedirektor zra~ne luke R oko Toli} koji nam, usvom najboljem odijelu i vidno razo~aran,saop{tava: “Naàlost, Angelina Jolie i BradPitt odlu~ili su da ovog puta ne}e sletjeti uDubrovnik, zbog prevelikog interesovanjamedija. Njihov avion je iz Sarajeva,umjesto prema Dubrovniku, poletio zaTivat.“

Tako su Angelina i Brad na kraju,umjesto u Hrvatskoj, zavr{ili u Crnoj Gori.Pri~a je dalje ve} manje-vi{e svima pozna-ta: iz Tivta su se zaputili prema Budvi, gdjesu odsjeli u luksuznom hotelu Splendid .Upu}eni tvrde da je crnogorski premijer Milo \ukanovi} ekspresno reagovao i ve}dogovorio poslovnu saradnju sa slavnim

parom u vezi sa kupovinom odre|enih

nekretnina. Ali to su, ipak, samo {peku-lacije. Ne treba im nimalo vjerovati.

PRIÂ PETA, ISTINITA: Angelina i Bradsu oti{li u Gora`de da bi posjetili izbjegli~konaselje — Gluma~ki par posjetio je kolektivnicentar Splavi{te kod Gora`da, mjesto gdjeve} nekoliko sedmica traje snimanje igranogfilma o Srebrenici, reìsera Ahmeda Ima-movi}a i autora dijaloga i stihova AbdulahaSidrana. Reìser Imamovi} i njegov produ-centski tim rad na ovom filmskom projektuod po~etka drè u najve}oj tajnosti i izbje-gavaju medije, “pou~eni“ prethodnim nega-

tivnim iskustvom tokom snimanja Ima-movi}evog prvijenca Go West . Ipak, kakosaznajemo, nije isklju~eno da se u novomfilmu Ahmeda Imamovi}a, ~ija bi premijeratrebala biti uo~i 11. jula, na 15-godi{njicu obil-

jeàvanja srebreni~ke tragedije, pojavi inajslavniji holivudski par. Iako niko izImamovi}evog tima nije èlio zvani~nokomentirati ovu informaciju, zanimljiva jekoincidencija da su Angelina Jolie i Brad Pittu Gora`du odsjeli u istom hotelskom apart-manu u kojem je prethodno ve~e boravio

jedan od glavnih glumaca Imamovi}evogfilma, Nermin Tuli}, sa suprugom Majom.



POSJETA BOSNI U PAUZI SNIMANJA FILMA U VENECIJIAngelina i Brad doputovali su u BiH bez djece i posjetili nekoliko izbjegli~kih naselja



Gitarista, kompozitor i tekstopisacHusein Hasanefendi} Hus oformio

je Parni valjak u Zagrebu, prijetrideset i pet godina. Tri puta je dosada ova grupa napravila pauzu u

svom radu: prvi put kada su Hus i pjeva~ AkiRahimovski oti{li na odsluènje vojnog roka,1978., drugi put 1988., kada je {ef benda

promijenio gotovo kompletnu postavu, i tre}i put prije pet godina: “Sve se to doga|alo uhodu, a grupa nije prestala postojati. Vojska jebila nu`no zlo, iako je ni Aki ni ja nismoodsluìli do kraja. Bili smo neupotrebljivi, pasu nas pustili ranije. Promjene postava su sede{avale zbog èlje da se razvijamo ili su ljudièljeli svoje projekte. U svakom slu~aju, sveje to bio jedan kontinuitet do razlaza 2005.godine. [to se motiva za povratak ti~e, on jekrajnje jednostavan. Zaèljeli smo se zajed-

ni~ke svirke. Svi smo se realizirali i mimobenda, tako da nam Valjak nije vi{e nu`nostnego ~ista uìvancija”, veli Hus na po~etkuna{eg razgovora, koji je i najava za njihovkoncert u Zetri , 16. aprila.

DAJEMO SVE OD SEBE Ipak, za{to ste 2005. muzi~koj sceni i

fanovima odlu~ili re}i zbogom, kada je bilojasno da }ete se sa Parnim valjkom nekadopet vratiti na pozornicu? Jer, nekako nijebilo prirodno da okon~ate karijeru, bezobzira {to ste te godine proslavili tridesetgodina postojanja...

Bili smo umorni i lagano potro{eni. Bitistalno aktivan i prisutan na malom trì{tuneminovno dovodi do zasi}enja, stalnog

pritiska i nu`nih kompromisa koji sve vi{eoptere}uju. Jednostavno smo shvatili danam putanja moè i}i jedino prema dolje, ato si nismo mogli dozvoliti. Koliko god

bolna bila, odluka o razlazu je donesena i

nije bilo planova o nekom ponovnom oku- pljanju. Krenuli smo svako svojim putem,sa spoznajom da smo bili dio jedne fan-tasti~ne pri~e i da smo zaustavili bend dok

je jo{ velik.

U okviru “Opro{tajne turneje” 2005.,niste svirali u Sarajevu. Tako da za Sarajlijekoncert koji }ete odsvirati 16. aprila u Zetri

zapravo i nije Va{ povratak, ve} ponovnidolazak. Da li vrijedi ova formulacija?

Zapravo, da. Iako smo se èljeli oprostitiod Sarajeva, koje nam je mnogo puta pruìlodobrodo{licu, to se nije dogodilo zbog sple-ta nesretnih okolnosti, tako da ovo zaista inije povratni~ki koncert, nego ponovnodruènje nakon dugo, dugo vremena.

Ako izbjegnemo gastronomske

stereotipe vezane za Sarajevo, kao {to su}evapi, burek i sogan dolma, floskule daSarajevo ima najbolju publiku, jer je nema,i da ko pro|e u Sarajevu pro{ao je svugdje,{to nije ta~no, {ta je to {to Vas veè za ovajgrad? Ali i za Zenicu gdje ste ve} nastupiliove godine, kako i Mostar u kojem }ete svi-rati na ljeto...

Najpo{tenije govore}i, nisu mjesta bitna. Nama je bitna publika koja dolazi na na{e kon-certe, jer ih doìvljavamo kao istomi{ljenike itrudimo se dati im maksimum. Svejedno je dali je to u Ljubljani, Zenici ili Zagrebu isto kao{to je svejedno koliko ih ima ispred nas.

Moramo im dati sve od sebe i gotovo.

Usput, kada planirate svirati u rodnojBanjoj Luci? Aki je ve} nastupio pro{legodine...

Nema planova za Banju Luku.

“SKENDERIJA”, PREPUNA LJUBAVI Vjerujem da Vam je jedan koncert

Valjka ostao u neizbrisivom sje}anju. Onajsarajevski, 1996., valjda je bio novembar,kada ste nakon Bijelog dugmeta 1985. imalidrugu najve}u posjetu u Skenderiji u njenojistoriji. Godina je pro{la od “Daytona”,


NAJPO[TENIJE GOVORE]I

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

Ugledni zagrebački muzičar HUSEIN HASANEFENDIĆ HUS sa svojom

grupom “Parni valjak” ponovo svira u Sarajevu, u Olimpijskoj dvorani “Zetra”,16. aprila; za naš magazin govori o karijeri svog benda, kojeg je osnovao 1975., oSarajevu i o Johnnyju Štuliću, prestanku rada grupe prije pet godina, motivima za

“novi početak”, svom nekadašnjem studiju i sadašnjem angažmanu uTV Showu “Zvijezde pjevaju”...

INTERVIEW

Husein Hasanefendić Hus šef “Parnog valjka”

Najgore je ìvjeti od sje}anja, iako

ponekad osjetim nostalgiju za onimidealizmom koji mladost nosi

SAMO ZA RAJU:

Još uvijek smo mi istizanesenjaci koji vole ivjeruju u to što rade ine štede ni sebe, abogami ni novce kad jeu pitanju produkcija.Naša publika s pravomočekuje i zaslužuje

najbolje




NEKA “PARNI VALJAK” MELJE

PO@ELIO SAMSE SARAJEVA

Jedan od najzna~ajnijihkoncerata u karijeri Parni

valjak je imao 1996. uglavnom gradu BiH



62

NAJPO[TENIJE GOVORE]I

grad poru{en i spaljen, Skenderija jedan odrijetkih objekata na osnovu kojih ste uop{temogli identifikovati Sarajevo...

Ja si zaista ne umi{ljam da sam dovoljnorije~it e da bi prenio emocije tog koncerta. To

je bilo jedno intenzivno, pozitivno iskustvo iostati }e trajno urezano u mojim najljep{imsje}anjima. Nismo znali {to o~ekivati oddolaska u Sarajevo, osim razru{enog grada.

Kakva je raja? Koliko su oni “razru{eni”?Koliko je uni{ten onaj toliko poznati duh? Dali }e nas prezirati zbog pomanjkanja takostra{nog iskustva koje su oni proìvjeli? Tosu pitanja koja su nam bila na pameti, alini{ta od toga, osim materijalnih tragovauàsa koji se desio i koji bi im dao pravo nasvu ogor~enost ovog svijeta, nismo na{li.Skenderija je bila prepuna ljubavi.

[ta je danas, u odnosu na taj period, uValjku druga~ije? Ne{to ste stariji, a vidimu postavi su i dalje i Marijan Brki}, iBerislav Blaèvi}, Vi i Aki - to se podrazu-

mijeva. U kojoj mjeri su, dakle, u Valjkukvalitetniji zvuk, aran`mani, svirka, kon-certna produkcija, mo`da je do{lo i doodre|enih stilskih promjena?

Jo{ uvijek smo mi isti zanesenjaci kojivole i vjeruju u to {to rade i ne {tede ni sebe,a bogami ni novce kad je u pitanju produkci-

ja. Na{a publika s pravom o~ekuje i zasluùjenajbolje. Ina~e, od stare postave tu je jo{ iPreksi na basu, a novi je jedino bubnjar Damir [omen, koji je sa nama snimao albumZastave pa ni on nije nepoznanica. Netko }ere}i da zvu~imo kao i prije, netko }e ~uti sve

promjene, ali kako god mi svirali, kad Aki

ispusti du{u, to je jednostavno Valjak .MOJA JE TREMA LAGANA

Ne znam da li ste prvi, ali ste svakakobili jedan od rijetkih bendova kojima suAmerikanci objavljivali albume, konkretnoku}a CBS jo{ krajem sedamdesetih i u prvojpolovini osamdesetih godina. Bilo je tojedno lijepo vrijeme koje ponekad probudinostalgiju, ili ste ipak tip ~ovjeka koji sezbog “bistrijeg pogleda” u budu}nost rijetkoosvr}e na “bolju pro{lost”?

Najgore je ìvjeti od sje}anja. Bit }e,nadam se, vremena za pri~anje unucima

kako im je djed svirao u R&R bendu, ali zasada imam pregr{t planova, a planovi su budu}nost a ne pro{lost. Ipak, moram priz-nati da ponekad osjetim nostalgiju za onimidealizmom koji mladost nosi.

Bez obzira {to je u Valjku u ovihtrideset i pet godina egzistirao veliki brojmuzi~ara, mislim da se ne moè re}i da steimali nekih ve}ih i zna~ajnijih turbulencija.Ili to samo tako izgleda sa strane?

Nema ìvih ex-~lanova sa kojima nemogu popiti kavu. Svi su oni odvozili svojedionice, dali svoj doprinos i u nekom trenutku

kretali svojim putem bez ikakvih drama.

âk {esnaest studijskih albuma obja-vio je Husein Hasanefendi} sa svojim“Valjkom”. I ve}inu pjesama napisao. A

kada bi prebrojavali i kompilacije, “ìvealbume”, njegove saradnje - kao aranèr,muzi~ar, producent, tonski snimatelj - sabrojnim bendovima sa podru~ja biv{eJugoslavije... ko zna gdje bi nas to odvelo.

Ro|en je u Banjoj Luci, 30. januara

1954. godine. Ali, vrlo brzo postao jestanovnik Zagreba, u kojem ìvi i danas.Tamo je zavr{io osnovnu i srednju {kolu, te

fakultet. Svirao je prvo u grupama Ab Ovo i 220 , a 1975. osnovao je Parni valjak .

Predsjednik je Hrvatske glazbene unije , a aktivan je i u odboru za ZAMP, koji je u okviru Hrvatskog dru{tva skladateljazaduèn za kolektivnu za{titu.

KARIJERA JEDNOG BANJALUÂNINA

Gitarista, kompozitor, tekstopisac,aranžer, producent... Hus!


“SKENDERIJA”, SREDINOM OSAMDESETIHBiv{i bubnjar Parnog valjka Paolo Sfeci, menadèr Raka Mari} i Husein Hasanefendi}

UHVATIO JE RITAMHus je sa Valjkom snimio

{esnaest studijskih albuma




NEKA “PARNI VALJAK” MELJE

Do kada ste bili suvlasnik studija salegendarnim ton majstorom JankomMlinari}em Trulim?

E to je stvarno neo~ekivano. Malo ljudizna taj podatak, a i sam sam ga smetnuo suma. Bilo je to stvarno davno, ranihosamdesetih. Kako god, to je bio jedan plo-dan period u kojem sam producirao i sni-mao dosta {to svojih {to tu|ih albuma. Prvi

koji su u{li u tada novopokrenuti 24 kanalnistudio bili su Animatori , a ja sam bio produ-cent i po prvi put i snimatelj, pa mi je toostalo kao ugodno ali i napeto iskustvo.Svoj sam dio nakon nekoliko godina pre-

pustio nedavno preminulom Mati Do{enu.

^lan ste ìrija HTV-ovog showaZvijezde pjevaju. Je li to i neka vrsta peda-go{kog rada, kada, da tako kaèm, jednupolovinu dueta koja nije u profesionalnimvodama savjetujete i dajete joj insturukcijeu kojem smjeru treba krenuti ako se èlinastaviti baviti pjevanjem?

Ma to je samo subotnja razbibriga.

Ne znam da li }ete 17. aprila sjediti nasvom mjestu u ìriju, ali znam da }ete 16.aprila prvi put svirati u Zetri. “Opasna” je todvorana, te{ko ju je napuniti i osvojiti, a

treba se i oko zvuka poprili~no pobrinuti. Jeli Zetra jedan od Va{ih ve}ih izazova?

Apsolutno, iako nam nije prvi put daulazimo u Zetru osje}amo da je u pitanju

velika stvar. Nije nas bilo jako dugo iimamo laganu tremu. [to nas ~eka vidjet}emo, ali znam {to ~eka publiku koja do|ena koncert. DERNEK.

Eh, taj Johnny... Ion je svirao u Va{ojgrupi, 1979. godine. Vrlo

kratko, pa je oformioAzru , a Vi ste im ubrzopo osnivanju produciraliprvu singl plo~u: Ba l -

kan/A {ta da radim ”. Akoje to tako sa spome-nutom “singlicom”, ajeste, pretpostavljam dase niste sva|ali, {to mi jemalo ~udno za prgavogJohnnyja...

Ja sa punim pravom mogu ustvrditi dasam za [tuli}a napravio jako puno, od prve

njegove ikad snimljenjepjesme, koja je i na na{emalbumu Gradske pri~e , pa

do produciranja i sviranjana njegovim singlovima, pasi isto tako dajem za pravoda na njega ne tro{imsvoje vrijeme.

On je isklju~iv ine}e se vratiti na mu-zi~ku scenu. No, treba li,uop{te, sve i da ho}e?

Budimo po{teni, [tuli} je ostaviodubok trag i vjerojatno nedostaje onima kojiga vole.

I [TULI] JE SVIRAO U “VALJKU”

ODMORI SE,ZASLU@IO SIJonny [tuli}

ODMORI SE,ZASLU@IO SIJonny [tuli}

Baš dugo te nije bilo, Johnny




GENIJE SA SMETLJI[TA

BH. POLITIÂRI NE

PODR@AVAJU UMJETNOSTJER KOD KU]E DR@E KI^“Kombijem ćemo putovati po bh. selima i pravitiperformanse da naša djeca vide da umjetnost nije

nikakva komplikovana zavrzlama”



Jusuf Hadìfejzovi} primio nas je usvom sarajevskom ateljeu uo~i odlas-ka u austrijski Innsbruck, gdje na

poziv histori~ara umjetnosti ElijaKrivdi}a izlaè zajedno sa grupom

bh. umjetnika. Jedno je to od brojnih gosto-

vanja u njegovoj karijeri, a izlagao je odSeula, preko Tel Aviva, Johanesburga,Rima, Berlina, Krakova, do Milana,Zagreba, Beograda... Raduje ga, kaè, daizlaè na mjestima gdje nikad nije bio:“Idem u Innsbruck, opet u neku neizvjes-nost. Zvao me kustos izlo`be, pita {taradim, reko’ ne znam. Nisam nikad bio, neznam {ta tamo ima, a pravi}u rad od onoga{to na|em. Pitao sam ga samo koliko }e mipara dati da znam koliko smijem dama{tam. Budèt je vaàn da znam u kojemsmjeru mogu da razmi{ljam. Jedanput samu Grazu uklju~io u rad i zlato. To je ko{talo

jako puno. Nekad opet uradim od sme}a.Zavisi {ta na|em i {ta me pozove.“

BOLJE DA SE OKRENEMO SEBINEGO DA SKIÎMO ZA ZAPADOM

Do sada je uradio tako mnogo stvari, daneke skoro i ne pamti. Ali prepozna svakisvoj rad kad ga vidi, zna svaki u du{u . Nemakatalog, monografiju, niti knjigu. Nema nikakvog vjernog oboàvatelja koji bi njegoveradove popisao: “E, takvim me Bog nijepodario“, kaè sa smijehom Jusuf. Najde-taljniji popis njegovih djela ura|en je u Italijigdje je nedavno zavr{ena njegova velika ret-

rospektivna izlo`ba (u Museo Laboratorio di Arte Contemporanea rimskog univerzitetaSapienza ) koja ovih dana seli u Banju Lukugdje }e u Muzeju savremene umjetnosti RS-a

biti otvorena desetog maja.U Italiji je uìvao obilaze}i buvljake gdje

svoju robu donose bosanski Romi koji se,kako kaè Jusuf, bave “prvim slojem arhe-

ologije“. Znalci od njih kupuju vrednijestvari, a on je tamo na{ao zanimljivih pred-meta i za svoje radove: “Kupio sam nekelutke koje sam koristio u performansu, paneki kai{ od srebra... Svi predmeti na ovomdunjaluku nastali su rukom ~ovjeka, on ih jeizmislio, napravio, koristio, odbacio... Ja teodba~ene predmete stavljam u prazne pros-tore galerija i muzeja, smje{tam ih jedne

pored drugih i pravim male horove, ili dueteili kvintete, koji pjevaju izdajni~ku pjesmu odnjihovih vlasnika i tvoraca. Tako sam elimin-isao to predstanje umjetnika, tu inspiraciju.Meni ne treba inspiracija da napravim rad.Princip sam zadao davno, jo{ 1984. godine,kad sam prvi put u nazivu instalacije Zenica

Depo koristio ime grada i koncept depoa.“Prije tri godine je vi{egodi{nji koncept

depoa upotpunio postapokalipti~nim izlo`- benim prostorom u Privrednom gradu Skenderija i tako je nastala galerijaCharlama Depot . Napu{tene prodavnicetjeskoban su enterijer, koji je zahvaljuju}i

Jusufovom anga`manu postao izlo`beni prostor, a ìvotom galerije je, kaè, vi{enego zadovoljan. “Umjetnici na Zapadunamiri{u gdje je vru}a ta~ka i sami èle dado|u da bi se popeli stepenicu vi{e u kari-jeri“, kaè idejni tvorac ove galerije kojive} dobiva pisma od zainteresovanihumjetnika i kustosa iz raznih krajeva.

Nakon {to su o seriji izlo`bi Sub Do - kumenta postavljenih od septembra u ovom

prostoru (izlagali su Bojan Hadìhalilovi},Alma Suljevi}, Almin Zrno, Halil Tikve{a,Lejla ]ehaji}, Gordana An|eli} Gali}, Sa{aBukvi}, Ivan Koàri}...) pisali New York

Times i Corriere della Sera , Hadìfejzovi}a je to ohrabrilo da sa kolegama nastavi izlaz-iti u neuobi~ajene prostore.

“Ovog ljeta neke kolege koje su samnom radile Sub Dokumenta i ja kre}emosa promocijom savremene umjetnosti pobh. provinciji. Traì}emo prevoz, nekikombi, a na~elnike i predsjednike mjesnih

65

JUSUF HAD@IFEJZOVI], BH. UMJETNI^KI PRVOTIMAC

Razgovarala: ADISA BA[I]

Desetog maja u BanjojLuci će biti otvorenavelika retrospektivnaizložba bh. konceptu-alnog umjetnika JUSUFAHADŽIFEJZOVIĆA, koja

je donedavno bila

postavljena u Rimu; zanaš list on govori o tomekako za dobru umjetnostne treba mnogo para,opisuje svoja iskustva sagalerijom “CharlamaDepot“ nastaloj na krizi

jednog privrednog

objekta, objašnjavavažnost budućeg Bijenalaumjetnosti u Titovombunkeru u Konjicu ipredstavlja velikeplanove za promovisanjesavremene bh.umjetnosti u provinciji

NOVAC IUMJETNOST

Budèt jevaàn da bih

znao koliko

smijem dama{tam




zajednica }emo zamoliti da nam ustupe trgili neku prostoriju i tamo }emo raditi per-formanse. Pravi}emo radove na licu mjesta,pokaziva}emo stvari koji pokazujemo poevropskim centrima. Va`no mi je da djecau BiH vide kako se pravi umjetnost, i ako ihvidi stotinu, sigurno }e desetak bitiohrabreno da krene tim putem. Dok oni tosamo gledaju na tv-u ili im ti o tome pri~a{,to izgleda komplikovano, velika neka zavr-zlama. A zapravo nije, {to je jednostavnija,umjetnost je ja~a. Imamo darovitih ljudi, alije {kolski sistem i na~in prezentiranjaumjetnosti vrlo oskudan. Djeca ne primi-ri{u umjetnost, ne budu na licu mjesta kadse radi, a trebali bi, jer jedino tako mogudonijeti odluku o svom bavljenju kreativ-nim radom. Pri tome nije va`no da li }e onipostati umjetnici ili }e uzgajati pili}e,va`no je da nau~e da umjetnost nije magija,nego jednostavan ~in, povezan sa ìvotimasvih ljudi. Bolje je da radimo takve stvari,da se okrenemo malo sebi, nego da ski~imoza Zapadom. Tamo jeste lova, ali rijetko kokupi kakvog bh. umjetnika.“ Puno je ~asni-

je, smatra Hadìfejzovi}, pokazati svojuumjetnost pred ljudima koji o tome nemaju

predznanje, nego pred znalcima koji ma -nipuli{u umjetnicima i prave sebi tako kari-

jere i poslove. “Oni samo profitiraju nanama kao na egzoti~nim bi}ima, proberukoliko njima treba, smjeste u kontekst kojinjima odgovara: evo sad je u Parizu izlo`baObe}anja iz pro{losti na kojoj u~estvujusamo dva bh. umjetnika, [ejla Kameri} i

Braco Dimitrijevi}. To nisu lo{i umjetnici,

ali gdje su drugi? Samo dva od ovolikona{ih umjetnika, to je neka du{manska kon-cepcija“, uvjeren je na{ sagovornik.

U HISTORIJU UMJETNOSTI SE NEULAZI VELIÂJU]I TU\E ZVIJEZDEJusufova ideja je i organizovanje Bijenala

u Titovom bunkeru u Konjicu, ali iako su ovuizvrsnu inicijativu podràli i Vije}e Evrope iUNESCO, za sada je realizacija ne{to uspore-na. Cjelokupna ideja da se ne{to odavdezapakuje i pokaè svijetu mora, premaJusufovom mi{ljenju, biti originalna odsamog po~etka do kraja. “Ako napravimohiljadito bijenale u nizu bijenala u svijetu, mionda pravimo samo dobar postament zapad-noj kulturi i zapadnoj umjetnosti a takvi

ne}emo biti nikome biti interesantni. Samoako ponudimo ne{to originalno, {to oni nema-ju i {to nisu doku~ili, e onda }emo biti svjet-ski relevantni. Samo tako se ulazi u historijuumjetnosti i samo tako se postoji. Filmski fes-tival, naprimjer, postoji i neka ga, ne bunimse, ~ak ni zato {to tro{e puno para. Ali bimorali da rade duga~ije, ako èle su{tinski bitizna~ajni. Oni jesu mo`da postali veliki obi-mom u regionu, ali na umjetni~kom nivou oninisu relevantni, oni su samo smotra filmovakoji su prethodnu godinu-dvije prikazani navelikim festivalima. Za{to ne pokazuju velikestvari poput filma Toma Gotovca Dead Man

Walking, najboljeg dokumentarca koji samikad vidio, ili filmove Ivice Mati}a, ili Hop

jan Vlatka Filipovi}a? Za{to na to ne stave


GENIJE SA SMETLJI[TA

“Ovdje niko ne kupuje ni{ta osim ki~ai etablirane umjetnosti. Ali do}i }e vrijemekad }e ljudi shvatiti da u to treba ulagati jer je savremena umjetnost sada najjef-tinija. Imam ideju da sa ljudima sa kojimaradim u Skenderiji napravim prodajnuizlo`bu koja bi se mogla zvati Da se ne baci . Mi bi dampirali cijene i za male parebi ljudi koji nisu velike plate`ne mo}i,

mogli kupiti dobru umjetnost. Prava cijenaionako nije ona koju umjetnik traì, negoona koju kupac daje. Krenuli bismo skorood nule pa da polako vidimo koliko vrijedi-mo u stvarnom ìvotu Bosne i Her-cegovine. Vremenom bismo, nadam se,za koju godinu, te cijene mogli polako ipodizati“, sa entuzijazmom planira Ha-dìfejzovi}.

UMJETNOST NA RASPRODAJI

Prodavaćemo umjetnost i vidjetikoliko ona ljudima u BiH vrijedi

SOBE LUCIJE PIANTOItalijanska galeristica i kolekcionarka Lucia Pianto jo{ je od rata izrazito vezana za Sarajevo i BiH, a ovih dana je svoju sarajevsku privatnu kolek-ciju posudila da bude izloèna na Charlama projektu u Sub Dokumentima ; ovo je prema mi{ljenju Jusufa Hadìfejzovi}a najbolja kolekcija ikadizloèna u Sarajevu, a sa~injavaju je djela Tanje Ostoji}, Josepha Beuysa, Sa{e Markovi}a Mikroba, Sa{e Bukvi}a, Mladena Stilinovi}a...



fokus, za{to ne beru cvije}e oko sebe? [tovi{e ne afirmi{u vrijednosti koje su napravililjudi odavde?

Ja imam tako|er plan, najbolje ljude izteatra, iz vizuelne umjetnosti, pozivati ovdjeda drè predavanja. Zapisa}emo svaku rije~,{tampati to na nekom najjeftinijem reciklira-nom papiru da se sa~uva i da do|e {to vi{eljudi ovdje! Treba razmjenjivati znanja, va`nonam je da studenti i ljudi koji se bave umjet-no{}u ~uju istinski zna~ajne ljude. Ako znamodovesti eminentne ljude koji su zaista va`ni za

istoriju umjetnosti, tek onda moèmo postajaticentar umjetnosti: tako|er, ako znamo dovestimlade, ne tako afirmisane umjetnike, koji }euskoro preuzeti primat, e onda mi postajemova`no mjesto na umjetni~koj mapi svijeta.“

Prema mi{ljenju na{eg sagovornika, pogre{na je strategija dovla~iti u Bosnu iHercegovinu otrcane zvijezde iz bilo kojeg

polja. To previ{e ko{ta, a ne donosi ni{ta.Daje malo lo{eg publiciteta i lo{eg primjeramladima, stvara im pogre{an sistem vrijed-nosti. Iako smatra da se dobre stvari mogunapraviti bez novca i da je neumjesno traìtinovac za ne{to {to je tek puka nerealizovana

ideja, Jusuf obja{njava kako na nekom nivouinstitucionalna podr{ka postaje neophodna,kao {to je sada postala za projekat D-O ARK Underground u koji su se uklju~ile i Srbija iCrna Gora. “Ve} se kasni sa pripremama, nesastajemo se dovoljno, mi selektori, Bra-nislav Dimitrijevi}, Petar ]ukovi} i ja,moramo raditi prvo na konceptu pa ondabirati umjetnike, a ne obratno. Bunker je,dodu{e, sam najve}i selektor jer }e on u svo-joj utrobi zahtijevati adekvatnu umjetnost idoga|aj. To ne mora ko{tati mnogo.

Ne}emo pozivati samo zvijezde jer tonema smisla, to samo potvr|uje hijerarhiju

u umjetnosti Zapada. Pozva}emo dobrih,neafirmisanih umjetnika, jakih autora kojimogu stajati pored Marine Abramovi} iliKunelisa. Bosna je puna takvih umjetnika,kao i Rusija, Albanija, Kina... Ideja jedobra, samo je treba dope}i. Vizuelnaumjetnost nema veliku publiku kao {toimaju rokenrol ili fudbal, ali ima elitnu,jako mo}nu publiku. Bogati uticajni ljudikupuju i kolekcioniraju savremenu umjet-nost. Ako takve ljude dovedemo, Bijenalebi donijelo koristi i Konjicu i okolini.

Naàlost, ljudi koji kod nas odlu~uju i kojidaju pare za umjetnost, oni ne znaju ni{tao umjetnosti. Bilo bi najbolje da ocijenimosvoje Predsjedni{tvo na osnovu toga kojeumjetnine oni drè u ku}ama! Reza Pa-hlavi i njegova k}erka i supruga imali sujednu od najboljih kolekcija na svijetu. Najednoj izlo`bi futurizma i metafizike nakojoj sam bio, pola radova je pripadalonjima. Volio bih da imamo vladare koji serazumiju u umjetnost. Takvi vladari nisukrvolo~ni.“


JUSUF HAD@IFEJZOVI], BH. UMJETNI^KI PRVOTIMAC

Iako smatra da je te{ko na}i nekizajedni~ki imenitelj za savremenu bh.likovnu scenu jer ne postoje manifestacijena kojima bi se to uo~ilo i iskristalisalo,Jusuf Hadìfejzovi} je uvjeren da su bh.umjetnici kao nikad ranije uklju~eni usvjetske tokove. Ona kaè: “Ne znam da li je to zbog rata, ili zbog interneta, ili zbogdana{nje omladine koja je jednostavnotakva, ali Bosna danas ima sjajne likovneumjetnike koji se bave vrlo aktuelnimstvarima. Naàlost, ima mnogo bh. umjet-

nika koji samo ponavljaju stvari iz istorijeumjetnosti, jer nema kritike, Bosna nemametar kojim bi mjerila svoje vrijednosti.Zaista je neprijatno da, naprimjer, neko ko je autodidakta i ko radi ki~ dobija velikesvote novca a da neko ko ozbiljno pred-stavlja zemlju u svijetu, jedva dobijesmije{nih pet ili deset hiljada maraka zaneki projekat. Ali istorija umjetnosti nas u~i

da je tako bilo u svim vremenima, manje-vi{e sli~no. Ali isto tako nas istorija u~i da je u Münchenu jedan kralj naredio da se u jednoj ulici svi zadnji spratovi pretvore uateljee. [to se kod nas nikad nije desilo.Tito je na primjer dekretom osnovaofilmske ku}e za svoju propagandu, ali suone producirale i umjetni~ke filmove. Neznam za{to je demokratija donijela izjed-na~avanje umjetnika, za{to se sad ~ini da je nemogu}e rangirati umjetnike. Ljudi laùda se to ne moè ocijeniti. Kako u drugim

stvarima moè. Ko su najbolji fudbaleri?Oni koji najbolje predstavljaju zemlju, kojiigraju u dobrim ligama, na velikimtakmi~enjima a ne oni koji igraju na{oderu. A ovdje je u umjetnosti glavni onajko igra na {oderu, i to je paradoksalno. To je kao u fudbalsku reprezentaciju na svjet-skom prvenstvu stavi{ nekoga zato {to ti jero|ak!?“

BiH IMA SJAJNU LIKOVNU SCENU

Nažalost, podršku političara i javnosti dobiva autodidakta kojiradi kič

UMJETNOSTSIROMA[NIH“U tri godine postojanja

galerije Charlama Depot u tri maha smodobijali novac; izlo`baVrata su bila otvorena za koju smo dobili3.000 KM pozvana je upet gradova regije, akad je to ~uo kantonalniministar kultureHadìhafizbegovi}obe}ao je jo{ novca,jer neke predstaveprogutaju stotine hiljadaa ne dobace ni doKiseljaka“, kaèHadìfejzovi}



Uvrijeme dru{tvenih po-metnji i prevrata, na-glo se namnoè gro-moglasni branitelji na-roda, dràve, “na{eg

na~ina ìvljenja“, “na{e tradici-

je“, “na{e vjere i morala“... Zatom vrstom ekshibicionizma

poseù i u~eni i polupismeni.Od vulgarnog patriotizma uvi-

jek se dobro ìvjelo. Po~esto, pre~esto, nazdravi~arski patri-oti, buka~i koji u trans padaju

pri pomenu voljene im do-movine, istoj toj domovininanesu golemu {tetu... Iza nas je

jo{ jedno stra{no bosansko-hercegova~ko razdoblje, ~ijeodjeke vrijeme ne sti{ava. Bilo

je i stra{no i pogano. Vrijeme bez slave... Puno laì i obmana, puno krvi i razaranja, puno poniènja i sveop}e mizerije...Samo je slava izostala. “Plahavakta, ko obraza nema!“

FUKARA DUHOM I MORALOMPrije stotinu i pedeset godi-

na, na sarajevskoj javnoj sceni pojavio se jedan vol{ebnik, koji je po svemu rodona~elnik sarajevskih histeri~nih uli~nih tri- buna i fukare duhom i moralom, po{asti {to je u svim previranji-

ma kaljala obraz gradu, kaba-dahilukom, gramzljivo{}u, erupci-

jama mr nje... Ime mu je Salih, asvijet je ugledao 1834. godine u

porodici Vilajetovi}, u Bardak -~ijama, mahali u ~ijem jesredi{tu dàmija Pa~adì hadì-Nesuha. Vilajetovi}i su gene-racijama bili ugledni imami, aAvdaga Vilajetovi} bija{e naj-glasovitiji sarajevski narodnihirurg, berber. Zahvaljuju}i tom

porodi~nom ozra~ju, Salihzavr{i mekteb i izu~i hifz, postade, biva, hafiz. To mu jeomogu}ilo da postane imamomdàmije Abdi Halife na Bu-dakovi}ima, a kasnije i Buza-dìjine dàmije u Logavini. Kadse ovome dodaju i neka njegovadobro~instva iz rane mladosti,sve je ukazivalo na dobar ishodi ~estit ìvot. No, èstoka irazorna Salihova priroda ispoljise u vi{e navrata. On je biofanati~ni zagovornik feudalnih

odnosa, neprijatelj svih reformii liberalizacije, koja je zapo~elaukidanjem janji~arskog reda.Duboko i temeljito mrzio je

pravoslavne i katolike. Vlast je primjenjivala razli~ite metodeda ga obuzda. âk ga je poslalai na hadìluk, da ga se, makar kra}e vrijeme, kutari{e. OdeSalih na ]abu, a vrati se Hadì-Salih. Ni to ne pomoè. Ve}1863. godine, kada, na temeljucarskog fermana zapo~e gradnjaSaborne crkve u Sarajevu,

hadì-Salih Vilajetovi} okupigrupu sli~nih ekstremista, te snjima po~e terorisati Sarajlije, u

prvom redu pravoslavne i kato-like. Prosvije}enom i odlu~nom

bosanskom valiji Topal [erifOsman-pa{i dodija ovaj nasilnik i galamdìja, pa ga progna u

Novi Pazar. Po~etkom sedamde-setih godina 19. stolje}a, kada jeosmanskoj upravi u Bosni iHercegovini bila preostala jo{

samo nepuna decenija, nasta-do{e nemiri u Carevini, {toHadì-Salih iskoristi i vrati se uSarajevo. Mjesecima prije po-sve}enja Saborne crkve, on je saistomi{ljenicima otvoreno iuporno propagirao mr`nju

prema nemuslimanima i umje-renim muslimanima, a posebice

prema, kako ju je on vidio,izdajni~koj vlasti. Novi bosans-ki namjesnik Mehmed Asim-pa{a, morao je maknuti buka~a sulice. Postavio ga je za imama u

zaptijsku kasarnu, a zapravoli{io slobode kretanja. Ovajneobi~ni ~ovjek imao jedìnovski stas i golemu snagu.U onovremenom sarajevskomgovoru, takve su nazivali “loja-ma“. Hadì hafiz Salih Vilaje-tovi}, postade jednostavnoHadì-Lojo, miljenik i predvod-nik svjetine. U rasulu vlasti, a

bogami i pameti, nakon Bosan-skohercegova~kog ustanka1875. godine, hadìja se odao{vercu, hajdu~iji i hu{kanju na


VALERIJANOV AMFITEATAR

Pi{e: VALERIJAN @UJO

“...Neka ga uzvi{eni Bog ~uva od svihnesre}a; nek bude uni{ten neprijateljSarajeva, ako ga bude bilo!”

Mejli, Muhamed Kurani

U svojoj više od pet stoljeća dugoj povijesti Sarajevo je bilo grad za kojim sužudjeli mnogi osvajači; u narednih nekoliko brojeva naš saradnik, autor

“Leksikona Sarajeva“, piše o najpoznatijim neprijateljima glavnog grada BiH

HAD@I-LOJORodonačelnik sarajevskih kabadahija

SARAJLIJESVE PAMTE:Salih Vilajetović,Hadži-Lojo, je biofanatičnizagovornikfeudalnih odnosa,neprijatelj svih

reformi iliberalizacije,koja je započelaukidanjem

janjičarskog reda.Duboko i temeljitomrzio jepravoslavne i

katolike



nemuslimane. Pozlata hafiza,imama i hadìje, nije moglasakriti Salihove nepodob{tine.

Provodio je teror sve do Tuzle iBijeljine, krao i preprodavaokonje i goveda, etc, etc..., poseb-

no veliku dobit imao je od{verca duhanom. U to vrijeme jenastala i izreka: “[erijat na srije-

du, duhan na hrpe!“ Koje razmj-ere je imalo Hadì-Lojino haj-dukovanje i razbojni{tvo, kazujei ~injenica da je valija u potjeruza njim poslao 180 ljudi.

PRETEÂ JUKE PRAZINESa ovakvim renomeom, do-

~ekao je Salih i godinu Berlin-

skog kongresa. Kada je bilo izvjesno da }e Austro-Ugarskaokupirati Bosnu i Hercegovinu,sarajevski uglednici svih vjera itradicija, po~eli su se dogovaratio tome {ta im je ~initi. Tada sedogodio jedan uzlet, koji govo-re}i o ovim previranjima, ugla-vnom previdimo. Naime, 28.jula 1878. godine Narodnavlada, formirana u Sarajevu,proglasila je smjenu valijeMazhar-pa{e i kraj vi{estoljetneosmanske uprave. Tako je, istina

jedva nekoliko nedjelja, Bosna iHercegovina bila slobodna isamostalna. Ovo je ~injenica odprvorazredne va`nosti. Narodnavlada je organizirala otpor.Istinsko patriotsko raspoloènjeobuzelo je sve Sarajlije i musli-mane i pravoslavne, ali iistaknutije katolike. Tada sekao snaàn remetila~ki faktor

pojavio nezaobilazni Hadì-Lojo. Provalio je u zatvor i pus-tio okorjele zlikovce, oplja~kao

je magacine oru`ja, hrane i

druge robe i svjetinu pridobivaodijele}i oplja~kano... [to li mi jeovaj recept poznat... Dakako,kad je bio poslan na boji{te,zbrisao je i vratio se u Sarajevo.

Narodna vlada nije znala kakoiza}i nakraj s ovom nepogodom.Kad su ga pozvali da se o~ituje,hadìja se sam ranio u nogu, e da

bi izazvao samilost. Ranu mu je previo neki berber na Ba{~ar{iji.U no}i, izme|u 16. i 17. avgus-ta, Hadì-Lojo je pobjegao uselo Mio{i}e, kraj Pra~e. Ostaje

kao pouzdano utvr|ena ~injeni-ca, na temelju austrougarskih ibosanskohercegova~kih izvora,da je “vo|a otpora austroug-arskoj okupaciji“, prvog nepri-jateljskog vojnika vidio tek 2.oktobra 1878. godine, punih~etrdeset i pet dana nakon {to jegeneral Josip Filipovi}, savla-dav{i juna~ki otpor Sarajlija imasakriraju}i ih po ulicama i unjihovim ku}ama i dàmijama,pozdravio austrougarsku zas-tavu na Vratni~koj utvrdi.

69

NEPRIJATELJI SARAJEVA (5)

Kako je nastao mit o junakuHadì-Loji? Jednostavno, pop-ulisti~kim i galamdìjskim me-todama Salih je zadobio fu-

karu, a austrougarska propa-ganda je proizvela papirnogvo|u otpora, objavljuju}i brojnenovinske tekstove i Hadì-Lojine portrete. I, mada jeHadì-Salih Vilajetovi} bioosu|en na smrt, pa ondapomilovan, mada su ga pro-ganjale dvije carevine, mada jeodrobijao u Terezinu, u istoj}eliji u kojoj }e kasnije skon~atiGavrilo Princip, za njega seova razbojni~ka storija zavr{ila

povoljno. Kupljena mu je ku}au Meki i postao je, sultanovom

odlukom imam jedne tamo{njedàmije. A to {to su brojni ljudiostali i bez domovine i bezimovine i bez glave, nikom

ni{ta. Jo{ i ovo. Kaè meni jedan poznanik, nakon {to jeodgledao kra}i dokumentarnifilm o Hadì-Loji, koji sam real-izirao u okviru serije Leksikon Sarajeva: “Jesi li ba{ moraoonako naruìti Hadì-Loju...Kakav je god, na{ je.“ Mogaosam mu re}i i rekao sam samo:“Moj je jedino onaj ko valja,ne ra~unaju}i k}eri, one sumoje i kad, gluho bilo, ne bivaljale!“

ADIO PAMETI

Plaha vakta, ko obraza nema!


MIT O VO\I OTPORA AUSTROUGARSKOJ

OKUPACIJIHadì-Lojo je prvogaustrijskog vojnikavidio dva mjeseca

nakon okupacije BiH

MIT O VO\I OTPORA AUSTROUGARSKOJ

OKUPACIJIHadì-Lojo je prvogaustrijskog vojnikavidio dva mjeseca

nakon okupacije BiH




KULT MARKETVOJISLAV VUJANOVI]

InesKnjiga Ines (Mauna- Fe , Sarajevo, 2010.)

govori o legendarnojglumici InesFan~ovi}, èni koja jepo sopstvenom izboruodavno postalaBosanka i ovda{njojkulturnoj sredini pok-

lonila najplodnije godine svoje karijere.Ines je i u poznim godinama aktivna iobraduje se svakom pozivu da glumi. Ovamonografija o kojoj je “SB” ranije op{irnopisala, moè se na}i u bh. knjiàrama pocijeni od 35 KM.

TERRY EAGLETONRazum, vjera irevolucija

Svoj doprinos velikojraspravi oko toga ima liGa i ako ima koliko i ukojem obliku, dao je ipopularni britanski teo-reti~ar knjièvnosti i kul-ture Terry Eagleton usvojoj knjizi Razum,

vjera i revolucija: Refleksije o raspravi oko Boga (Naklada Ljevak , Zagreb,2010.). Eagleton u ovoj knjizi polemizira isa vjernicima, i sa ateistima, i sa instituci-

jama vjere, i sa bezbo`nicima raznihvrsta... Cijena je 33 KM.

BARBARA KEESLING

Vodi~ “dobrim“djevojkama...

Ameri~ka psihologinjaBarbara Keesling,autorica serijepriru~nika o ljubavnom iseksualnom ìvotu, usvojoj knjizi Vodi~ “dobrim“ djevojkama zaseks “lo{ih“ djevojaka(Uroboros , Beograd,2009.) savjetuje

suzdrànim, trezvenim i pred sopstvenimtijelom posramljenim ènama kako da semalo opuste i nau~e uìvati u tjelesnimuìcima. Cijena je 23 KM.

Nema boljeg mjesta za zlo~in odmirnog engleskog sela sa uredno poko-{enim travnjacima, idili~nim kamenimku}ama i bajkovitim jezercima. Naru{iti

pa na kraju ponovo uspostaviti mir i har-moniju takvog mjesta, uspje{ni je recept

bezbrojnih krimi}a. I Simon Beckett, nova britanska zvijezda krimi ànra, radnjusvog romana Kemija smrti smje{ta u jednotakvo mjesta{ce, ali mu dodaje i savremenisastojak: iskusnog forenzi~ara, jednog odonih koji nam evo ve} godinama okupira-

ju tv ekrane pa po cijele dane reù, secira- ju, obduciraju i analiziraju zabrinutih,duboko koncentrisanih lica. Beckettov

junak David Hunter forenzi~ki jeantropolog svjetskog glasa (radio je ~ak i uBosni, sazna}emo otkrivaju}i njegovuimpresivnu biografiju) ali nakon jedne

porodi~ne tragedije odlu~uje da mu jedosta mrtvaca i povla~i se u zaba~eniManham, da bude seoski ljekar. Dva mis-teriozna zlo~ina prisili}e Huntera da se

nakon tri godine mirnog ìvota vrati neka-

da{njem pozivu i da pomogne policiji. Alinjegovo uplitanje bi}e dramati~nije nego{to je na po~etku slutio.

Beckett je dostojan nasljednik autora poput Agathe Christie ili sir ArthuraConana Doyla i njihov dobar u~enik.Uìtak ~itanja Kemije smrti ponegdjekvari jedino vrlo detaljno opisivanje stanjatijela u raspadanju: broj muha, veli~inalarvi i ogavnost mirisa do~ekaju ~itaocasvakih nekoliko stranica, a opis raskuha-vanja le{a kako bi se ogoljele i prou~ilekosti, doìvljaj je koji je ~itaocu mo`damogao ostati i uskra}en.

Paralelno sa razvojem policijske is-trage, pisac nas zabavlja i jednom Hu-nterovom seoskom romansom (valjanje usijenu ipak izostaje), i koliko god i spored-ni likovi i njihova sentimentalnost bili

pomalo kli{e, svi ovi dijelovi mozaika pronalaze na kraju svoje mjesto u strukturiromana. Kemija smrti ima nepredvidivrasplet (autor nas uistinu sve do samogkraja majstorski navodi na krivi trag) aline izlazi iz zadatog okvira: ovaj roman nije

ni{ta vi{e, ali i ni{ta manje od punokrvnogkrimi}a, prave poslastice za ljubitelje ovogànra. (A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKA

Roman Simona Becketta “Kemija smrti“ (V.B.Z., Zagreb, 2009.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon Tattoo

2. Stephenie Meyer: The Short Second Life of Bree Tanner

3. Jim Butcher: Changes 4. Michael Lewis: The Big Short

5. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the Hornet’s Nest

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra Buybook, Sarajevo)

1. Mario V. Llosa: Tetka Julija i piskaralo 2. Ayaan Hirsi Ali: Nevjernica3. Geraldine Brooks: Ljudi knjige 4. Rabih Alameddine: Hakawati 5. Stieg Larsson: Milenijum (trilogija)

Forenzičar u malom

engleskom selu

STRU^NJAK SVJETSKOG GLASA Beckettov junak David Hunter radio je

uspje{no ~ak i u Bosni, ali nakon jedneporodi~ne tragedije odlu~uje da mu je dostamrtvaca i povla~i se da bude seoski ljekar



Proteklog vikenda u Berlinu je odràn prvi sajam donera u Njema~koj, u okviru

kojeg je predstavljen i robot za rezanjekebaba. Ova atrakcija je izum kiparskog

poduzetnika Ahmeta Kalyoncua, koji senada da }e svoje “doner robote“ uspjeti pro-dati vlasnicima nekih od 15.500 prodavnicakebaba u Njema~koj. Digitalna kamera navrhu kaveza od nehr|aju}eg ~elika usmjera -va o{trice koje se spu{taju do mesa, a robotse moè kontrolisati pomo}u daljinskogupravlja~a.

Otkada su turski imigranti prvi put po~eli prodavati doner ra`nji}e sa umakomi salatom po~etkom ‘70-ih godina, ova brzahrana postala je omiljena me|u Nijemcima.Procjenjuje se da u Berlinu trenutno imaoko 1.000 prodavnica donera vi{e nego uIstanbulu, a uprkos niskim cijenama kebaba(ko{taju izme|u 2,50 i ~etiri eura pokomadu), ukupan profit od prodaje iznosioko 2,5 milijardi eura godi{nje.

Berlinski sajam pro{log vikenda pri-vukao je “elitu doner proizvodnje“, pi{enjema~ki Spiegel . Izlaga~i su bili podijelj-eni od dostavlja~a kebaba, do trgovacaza~inima za ovo jelo, a {tandovi su mamili iturskim slasticama.

“Trì{te je pod pritiskom. Moramopostati profesionalniji, a ovo je dobar

po~etak. Kona~no, Berlin je prijestolnicadonera“, izjavio je R amzi Kaplan, milioner

i vlasnik najve}e firme za proizvodnju don-era u Evropskoj uniji Kap-Lana .

U Udruènju proizvo|a~a kebaba(ATDID) imaju mnogo nedoumica. Jednaod tema na Sajmu bila je treba li mijenjaticijenu kebaba, te da li male firme mogu

pretrpjeti niè cijene. Sporna je bila i idejada se formiraju stru~ni te~ajevi radnika za

proizvodnju kebaba, a u sjeni nedavnogskandala zbog svjeìne mesa od kojeg se

pravi kebab, razgovaralo se i o standardimahigijene i kontroli kvalitete. Iz ATDID-a suza ovu godinu najavili uvo|enje “pe~ataodobrenja“, odnosno redovne preglede

prostora i kvaliteta mesa.Zanimljivo je da je sajam donera posje-

tiocima ponudio striktno njema~ki meni samesnim kola~i}ima, kuhanim povr}em ikola~ima od sira. Ipak, prisutni su uspjelidegustirati uzorke svjeèg mesa sa tanjira

pripremljenih “doner robotom“. Me|unjima je bio i Huseyin Muslin, biv{i trgo-vac. Njegov {tand, koji je otvoren 1972.godine, bio je jedan od prvih u Berlinu.Muslina, me|utim, ma{ine nimalo nefasciniraju: “Meso se moè bolje rezatirukom. Ukoliko se to radi ma{inom, mesogubi svoj sok.“ (M. Radevi})

Berlinski sajam donera

LIFESTYLE

Prodajom doner kebaba u Njemačkoj se godišnje ostvariprihod od 2,5 milijardi eura


KULT MARKETNJEMA^KA

ôkoladaSamo jednakockica ~oko-

lade dnevnomoè produ itiìvot, potvrdilisu specijalistiza ishranu izPotsdama. Oni

su deset godina pratili ìvotne navike izdravlje 19.300 odraslih osoba i do{li dozaklju~ka da oni koji redovno konzumiraju~okoladu mogu sprije~iti infarkt i mo`daniudar, jer je ova poslastica dobra za srce ikrvni pritisak. Tako|er, tamna ~okolada,koja ima ve}i procenat kakaa, zdravija jeod bijele ili mlije~ne.

ENGLESKA

U 48. godini...Londonski nau~nicinapravili su dijagram kojipredstavlja raspoloènjetokom ìvota, a li~i naslovo U - raspoloènje jena visokom nivou u mla-dosti, u srednjem dobu naniskom, dok u starosti lini-

ja opet ide uzlaznom

putanjom. Istraìvanje je obuhvatilo ~akdva miliona ispitanika {irom svijeta, aanalizirani su podaci o mentalnom i tje-lesnom zdravlju. U prosjeku, ~ovjek senajlo{ije osje}a u 48. godini ìvota, s tim{to postoje odre|ene razlike izme|u regi-

ja: za prosje~nog Britanca to je 36. godi-na, a za Portugalca 66.

AUSTRIJA

SolarijMaloljetnicima uAustriji }e od 1. sep-tembra biti zabranj-eno kori{tenje solari-

ja kako bi se za{titiliod raka koè, objavi-

lo je austrijsko Ministarstvo za omladinu.Vlasti su upozorile da natpisi na salonimada je kori{tenje solarija dozvoljeno samoosobama starijim od 18 godina ne}e bitidovoljni, ve} }e vlasnici tih salona moratida kontroli{u i li~ne karte klijenata. Zaosobe koje prekr{e propis predvi|ene sukazne i do 2.180 eura.

KEBAB, OMILJENA HRANA NIJEMACA U Njema~koj danas postoji vi{e od 15.000 prodavnica kebaba




KULT MARKETPODGRIJAVANJEJUÊRA[NJEG RU^KA

Kostadin BonevMakedonija

nakon raspadaJugoslavije.Nakon ~etrde-set godina{utnje,KaterinaVandeva

odlu~i progovoriti. Otkrivanje tajni, koje subile pa`ljivo ~uvane dugo vremena, izazi-va kome{anje... Film o doga|ajima u koji-ma granica izme|u dobra i zla u pot-punosti nestaje. Bugarski kandidat zaOscara 2002., nagra|en s nekolikoZlatnih ruà na Bugarskom nacionalnom filmskom festivalu .

Ocjena: 4

PLUTAJUÎ OBLACI

Aki KaurismäkiIlona jekonobaricau restoranu,a njezin mu`Lauri voza~tramvaja.Iako su

nedavnoizgubilidijete, oboje se doimaju pomireni sa sud-binom i sretni. Istovremeno oboje ostajubez posla, te su primorani na svakod-nevnu potragu za bilo kakvim novimposlom. Nove okolnosti stavit }e njihovbrak na ku{nju.

Ocjena: 4

PISMA IZ SAHARE

Vittorio De Seta

Assane mora oti}i izSenegala. Traìposao i primoran jeprekinuti fakultet. UItaliji ima prijatelja.Odlu~i oti}i. Njegovoilegalno putovanjezapo~inje brodolo-mom i dolaskom naLampedusu. Najprije

je na jugu gdje radi nacrno. Ali, to nije ono {to Assane traì. Zatonastavlja svoj put...

Ocjena: 4

Ovo je pri~a o djevojci iz malog mjesta.Ima 23 godine, studira engleski jezik iknjièvnost, te sprema svoj diplomski rad.

Njeni roditelji su razvedeni. Ne voli svojumajku, stalo joj je do oca, biv{eg rockera.

Ona ima svoje planove i snove. Podtajnim imenom ”Slovenka” ostavlja oglas.Prostitucija joj je tajni izvor prihoda. Ovaintimna drama, naravno, ne govori samo omladoj studentici. Pri~a je to o tranzicijskimzemljama, o mnogima koji su se u ovomvremenu u èlji za napretkom prostituirali(vi{e moralno nego fizi~ki, iako jedno neisklju~uje drugo).

Pri~a je to i o te`nji za materijalnim. Jer,mlada studentica pristaje na prodaju svogatijela zbog otpla}ivanja kredita za stan.

Naravno, to funkcionira i kao metafora zamlade naivne zemlje, koje se zaduùju pa

moraju biti j... da bi dug vratile. Nije ni~udo {to su njeni klijenti u filmu uglavnom~lanovi EU-a. Ovaj film prikazuje i~injenicu koliko roditelji pojma nemaju {taim djeca zapravo rade. Pitanje je samo da lita djeca znaju {ta rade oni sami. Scenario zafilm su napisala tri scenarista: OgnjenSvili~i}, Matev` Luzar i Damjan Kozole.

Slovencu Damjanu ovo je ~ak osmi film.Jedan je od pionira nezavisnog filma nana{im prostorima. Ro|en je 1964. uBreìcama. Prvi dugometra`ni film je snimiosa dvadesetak godina. To je bio jedan od

prvih nezavisnih filmova u onda{njoj

Jugoslaviji. Njegovi niskobudètni filmovi

prikazivani su diljem svijeta, na brojnimme|unarodnim festivalima.

Kozole nikada nije primljen naakademiju. Iako je ~ak tri puta uporno

poku{avao. Tje{ilo ga je to {to jeFassbinder ~etiri puta padao na prijem-nom. Dokaz je to kako ne treba posustati iodustati zbog toga. Jedan od koproduce-nata filma je Amra Bak{i}-âmo. êstitkena dobrom filmu.

(D.Jane~ek)

Svi smo mi Slovenka

KINO KRITIKA

Film “A Call Girl Slovenka” (Slovenija, Njemačka, Srbija,Hrvatska, BiH, 2009.), reditelja Damjana Kozolea

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Cop Out (Kevin Smith)2. Shutter Island (Martin Scorsese)3. The Crazies (Breck Eisner)4. Percy Jackson & the Olympians: The

Lightning Thief (Chris Columbus)

5. Avatar (James Cameron)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ni na nebu ni na zemlji (Jason Reitman,Paramount Pictures)

2. Princeza i @abac (Ron Clements, JohnMusker, Disney)

3. Avatar (James Cameron, TwentiethCentury-Fox Film Corporation)

4. Mjesec (Duncan Jones, Liberty FilmsUK)

5. Previ{e je sloèno (Nancy Meyers,Universal Pictures)

INTIMNA DRAMA A Call Girl Slovenka je pri~a i o te`nji za materijalnim



Gradom Kawasakijem u Japanu nosi seogromni napuhani penis ruì~aste boje. On

je dio rekvizita kojima se obiljeàva festivalu ~ast penisu. Tko god je pomislio da seradi o pornografskom showu, pogrije{io je.Kanamara Matsuri, Festival ~eli~nog

penisa , ima dugu tradiciju u Kawasakiju.Radi se o festivalu plodnosti koji se odràva

po~etkom svakog prolje}a, a koji ima i bogatu historiju. Po legendi, jedan se

demon sakrio u tijelu mlade djevojke iterorizirao mu{karce u selu odgrizaju}i imnajdraè dijelove anatomije. Tada se jedankova~ dosjetio rje{enja. Jednom je mladi}unapravio ~eli~ni penis, a demon je na njemu

polomio zube kad ga je poku{ao odgristi.Tako je ro|en Festival koji se odràva ve}

vi{e od stolje}a, a objekt oboàvanja jemu{ki spolni ud. U tu svrhu sudionici festi-vala hodaju gradom s ogromnim umjetnim

penisima, nose se kape u obliku penisa, jedu sladoledi u obliku penisa, a svi prehrambeni proizvodi koji se moguoblikovati, prave se u obliku penisa.Prvobitno su Festival slavile samo prosti-tutke, koje su se na taj na~in htjele za{tititiod spolnih bolesti. Danas je njegova glavna

svrha prikupljanje novaca za borbu protivAIDS-a. Festival, razumljivo, privla~i velik broj turista iz cijelog svijeta. Zanimljivo jeda Japanci imaju iznimno malo ko~nicakada je rije~ o iskazivanju spolnosti.

Njihovi pornografski uratci, od crtanih junakinja u koje prodiru deseci pipaka dofilmova u kojima se simulira silovanjemaloljetnica, definitivno su me|u naj~udni-

jima na svijetu. Istodobno, radi se o naciji ukojoj, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije , gotovo polovica parova u dobiizme|u 20 i 30 godina ima seksualneodnose samo jednom sedmi~no, dok tre}ina

parova starijih od 50 godina nema nikakvihseksualnih aktivnosti. Svrha festivala je i dodanas u su{tini ostala ista, osim {to se nanjemu vi{e ne okupljaju prostitutke, negohumanitarci, dobrotvori i parovi ~iji jeljubavni ìvot potrebno za~initi, ali i mladiu potrazi za novim igra~kama te znatièljnituristi. Na svakom kutku mogu se vidjetikipovi ili male figurice penisa, sitni obrtni-ci rezbare male figurice na {tandovima koje}e se kasnije prodavati na dobrotvornom

banketu. Ulice su pune transvestita, ili djecei starijih bakica sa slatkim lizalicama nalik na “simbol“ festivala. (N. Hasi})

Festival čeličnog penisa

CRVENI FENJER

Proteklog vikenda u japanskom Kawasakiju je održanfestival plodnosti Kanamara Matsuri


KULT MARKETENGLESKA

Jordan

Britanska starleta u novom je foto ses-sionu pozirala kao seksi Amazonka, arasko{ne je atribute dodatno potenciraopremali grudnjak koji je jedva ukrotionjezine najja~e adute – grudi. Katie Price,poznatija kao Jordan, slavu je steklazahvaljuju}i pokazivanju svog seksi tijela

~ije je obline kirur{ki doradila, {to joj sevi{estruko isplatilo budu}i da ne silazi sastranica britanskih tabloida.

[PANIJA

StjuardeseAviokompanija Air Comet oti{la je u ste~ajnakon {to joj je britanski sud naredio daprestane koristiti svoje avione i prodavatikarte. Zaposlene stjuardese krenule su uprosvjed na neobi~an na~in nakon {todevet mjeseci nisu dobili pla}e. U prodaju

je pu{teno vi{e od hiljadu kalendara nakojima je devet stjuardesa poziraloobnaèno.

FRANCUSKA

Francoise BoufhalSa svojih 162 centimetra visine i 100posto prirodnim grudima veli~ine 28 H,Francoise vrlo je brzo morala prekriìtimanekensku karijeru jer su je modne ku}eredom odbijale obja{njavaju}i joj da je

preniska i da ima “neobi~nu“ figuru. Lijepabrineta ih jo{ nije pokazala u punoj ljepotia svojedobno je odbila i primamljivuponudu talijanskog Playboya.

KANAMARA MATSURI

Festivalstar vi{e od

stotinu godina

KANAMARA MATSURI

Festivalstar vi{e od

stotinu godina



74

KULT MARKETIN MEMORIAM

Herb EllisSvirao jegitarista

Herb Ellisonomad,recimo, saEllaomFitzgerald.Pametnom

dosta. Preminuo je stari, dobri Ellis pro{lesedmice, u 88. godini ìvota. Premda je umladosti studirao kontrabas, u Texasu,svjetsku slavu stekao je sviraju}i instru-ment koji ima {est ìca. Vje~na mu slava ihvala!

DISCO ENSEMBLE

The Island ofDisco Ensemble

Svrstali su ihpametni ljudiu ànrovskeokvire, pa tisamo prepi{i.Finski post-hardcore/indiepunk bendDisco Ensemble

uskoro }e objaviti svoj ~etvrti studijskialbum. Konkretno, tokom narednogmjeseca Disco Ensemble }e javnosti“dostaviti” CD naziva: The Island of Disco Ensemble . Valjda }e biti kvalitetno.

BLACK MAJESTY

In Your HonorIn Your Honor naziv jenovog, tako|e

~etvrtogstudijskog,albuma“po{e}erenog”metal bendaiz Australije,koji se zoveBlack Majesty ; pro-

mocija je zakazana za 14. maj. Producent je Roland Grapow, koji je do sada pro-ducirao mnoge svjetski priznate plo~e.^lanovi benda su na In Your Honor uvrstili devet pjesama.

Nakon tri “regularna” i jednog EPizdanja, do{ao je na red i ~etvrti studijskialbum grupe Dubioza kolektiv . To je onaj

bend pod ~ijim krovom egzistiraju tri ~lanaiz Sarajeva i po dva iz Zenice i iz Mostara.Da su ~lanovi navija~kih skupina iz ovihgradova, mogli bi mo`da zajedni~ki “izgu-

rati” eventualno jednu probu.Ali, nisu, nego onako bratski dijele

dobro i zlo. Uglavnom dobro, i trenutno sunajozbiljniji bosanskohercegova~ki bend.Dodu{e, malo im je onaj perkusionista izMostara agresivan, ali do}i }e i on tobe.Uglavnom, ve} nakon prvog preslu{avanjanjihovog ~etvrtog CD-a: 5 do 12 , poèlite,ili ta~nije - poèlim, njihov unplugged nas-tup. Za{to? Eto, onako.

Jer, kada svaku od njihovih devet kom- pozicija sa albuma zvanog “evo, sad }e belaj” ogolite do srì, dakle kada do|ete dokostura koji se zove elementarni harmonijskikrug, dobijete i kona~nu dijagnozu: pjesmeDubioze su lijepe, slu{ljive i sa smislom.Zna~i, ostavimo distorzije i efekte po strani,

pospremimo i bas gitaru Vedrana Mujagi}anegdje na marginu, zaboravimo i onu dvo-

jicu “udara~a na tarabukama”, uz to ieksperimente Brane Jakubovi}a, majstora zasemplove i ostale pin|ivi{e, pa jo{ i tekstoveone dvojice sa mikrofonima. “Skinimo” kojiakord, i sve }e nam se samo kazati.

A jo{ kada pjesme dobijemo upakovaneu aran`mane... Negdje se moè pro~itati da

je Dubioza , ànrovski, nekakva simbioza

reggaea, funka i rocka. ûj, rocka? Prosto

za ne povjerovati! Ma ima tu i reggaea,i funka, i ska, i hip hopa, i svega... Pa ~ak irocka. Jednom ve} napisasmo na ovimstranicama: Dubiozu ne poredite, nego ihslu{ajte.

Album 5 do 12 je kvalitetan, energi~an, po{ten, to se treba priznati. Pa sve i da smet-

nete sa uma ~injenicu da vam je gitaristaovog benda drug iz onog sistema. Pjevajuoni o svim nepravdama ovog svijeta, kojesu se, kao pljusak neki dan, sru~ile na na{elobanje i ka~kete. Vjerovatno nam se crnosprema. [to se mene ti~e, izvinjavam se naindiskreciji, ide re~enica: da se ho}e bog-dom zaratiti, pa da opet izgubim jedno dva-

jes kila! ( D. Bajramovi})

Njihovo nebo su vezali žicom

MUZIKA

“5 do 12”, četvrti studijski album grupe ”Dubioza kolektiv”

“DUBIOZA”, PRAVI KOREKTIV 5 do 12 je ~etvrti studijski album grupe Dubioza kolektiv


TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. We Have Band: Divisive 2. Portishead: Chase the tear 3. Dan le Sac vs. Scroobius Pip: Get

Better 4. Audio Bullys: Only Man 5. OK Go: This too shall pass 6. Bomb the Bass: The Infinites (ft. Paul

Conboy)7. Breakage: Run ’em out (ft. Roots

Manuva)8. The Fall: Hot Cake 9. Shabby Rogue: My life as a secret

agent 10. Dubioza kolektiv: Vidi vidi vidi



“@arko èlim da postignem gol nasvakoj utakmici, a isto tako àrko èlim dakona~no dobijem titulu najboljeg strijelca“,kaè 24-godi{nji napada~ Wolfsburga ireprezentacije BiH. Zajedno sa StefanomKießlingom i K evinom Kuranyijem, Dèkose nalazi na prvom mjestu liste strijelaca sa

postignutih 18 golova u ovoj sezoni. ZaKuranyija i Kießlinga svaki gol je vaàn jer

se jo{ uvijek nadaju pozivu za reprezentaciju i putu u Ju`noafri~ku Republiku na SP. ZaDèku se u krajnjoj liniji radi o ne~emsasvim drugom. On èli da prije mogu}egodlaska iz Bundeslige osvoji titulu koja mu

je izmakla. “K ad se jednom popnem na vrhliste, tamo èlim i da ostanem“, izjavio jenakon {to je u protekloj utakmici protivHoffenheima bio dvostruki strijelac. U pro-teklih pet utakmica Dèko je postigao osamgolova, {to je rekordna kvota ~ak i za neko-

ga za koga se zna da je vanserijski napada~.“Do kraja sezone je jo{ pet utakmica.Poku{a}u da na svakoj postignem bar pojedan gol. Uostalom, to je moj posao“, kaèon. Na kraju ove sezone Dèko bi mogaonapustiti Wolfsburg . Od{teta za njegovodlazak je poznata - 40 miliona eura. Ipak,za titulu najboljeg strijelca su zainteresovanii Kießling i Kuranyi. Oni se nadaju da bi to

bila najbolja preporuka za poziv selektoranjema~ke reprezentacije Joachima Löwa.Posljednji put je jedan Nijemac bio najboljistrijelac Bundeslige prije pune ~etiri godine- bio je to Miroslav Klose. Klose, zajedno sLukasom Podolskim, jo{ uvijek uìva povj-erenje selektora. Obojica su tokom ovesezone postigla samo po dva gola. Razlogvi{e da R udi Völler, sportski direktor Bayera iz Leverkusena, neuvijeno kaè:“Kießling je broj jedan me|u strijelcimaNjema~ke.“ Kod Kevina Kuranyija je stvar

jo{ komplikovanija jer je on prije godinu i po dana izba~en iz reprezentacije nakon {to

je samovoljno napustio kolege poslije utak-mice protiv Rusije. Selektor Löw jo{ uvijek nije otkrio karte i ne zna se kakav }e biti nje-gov izbor na kraju. Za to vrijeme uWolfsburgu , s obzirom na tek deveto mjestona tabeli, mogu potpuno da se koncentri{una cilj Edina Dèke. “On }e sigurno dobiti‘top’ na kraju ove sezone“, tvrdi menadèr Dieter Hoeneß. “I ja }u mu pomo}i u tome,cijeli tim je iza njega“, obe}ava pro{logo-di{ni vlasnik titule najboljeg strijelca,Brazilac Grafite. Grafite i Dèko su pro{lesezone u duetu dali 54 gola i tako postiglirekord za pam}enje. (N. Hasi})

Džeko u lovu

SPORT

Edin Džeko želi naslov najboljeg strijelca “Bundeslige“


KULT MARKETAUTOMOBILI

Chevrolet Cruze

Novi Chevrolet Cruze Eco bi u ameri~kimprodajnim salonima trebalo da se na|ekrajem godine. Plan za evropsko trì{te

jo{ uvijek nije poznat. Motor je novitet zaChevrolet ponudu, a stiè iz Opela. Upitanju je 1,4 litarski turbo benzinac, koji

}e u kombinaciji sa gumama niskog otpo-ra kotrljanja ponuditi vrlo ekonomi~nuvo`nju, koja preto~ena u konkretne cifreglasi 5,8 litara na 100 km.

MOTOCIKLI

NortonNorton Racing planira evolucijupostoje}eg Vankela, kome }e bitipove}ana zapremina na 700 ccm. Ovajmodel bi mogao da se ogleda sakonkurentima u britanskom superbikeu (BSB ), a mo`da i u WSBK . Sve su ovovrlo optimisti~ni trogodi{nji planovitrka~kog odjeljenja Nortona. Norton bi tre-balo da predstavi radnu verziju ve}naredne godine, ali potpuno trka}ama{ina sigurno ne}e sti}i na staze takobrzo.

DESIGN

Kizashi SportSuzuki je

odlu~io dana salonuu NewYorku pro-moviraSport verzi-

ju modelaKizashi . Naàlost, sportski paket podrazu-mijeva uglavnom stilske izmjene bezpobolj{anja performansi. Mada, realnogledaju}i, ve} ponu|eni ~etvorocilindri~nimotor zapremine 2,4 litra sa 185 KS (178KS sa CVT transmisijom), predstavljasolidnu opciju za kompaktnu karoserijuKizashija.


EDIN D@EKOSvoju vjerovatno posljednju sezonu u Wolfsburgu èli okon~ati kao najbolji strijelac prvenstva




U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Mla|i nara{taji mo`da se i upitaju zbog~ega John Forsythe u rubrici BH. INFO.No, stariji }e im kazati da se polovinom

osamdesetih ponedjeljkom nave~e nijeizlazilo iz ku}a kada su emitovane epizodeDinastije , najbolje, najgledanije i najpopu-larnije sapunice svih vremena. Glavnik lik,Blakea Carringtona, igrao je upravo JohnForsythe, koji je preminuo 2. aprila. Nekamu je lahka zemlja!

Proslavilo je Sarajevo, 6. aprila, {ezde-set i pet godina oslobo|enja od fa{ista,nacista, kvislinga i svih mra~nih sila. Jedanod doga|aja kojima je obiljeèn ovaj datumbio je i otvaranje izlo`be Sarajevo 93 - fotografija i plakat Kemala Hadì}a, u

galeriji IPC E . Autor je vrhunski sarajevskifotograf Kemal Hadì}, koji trenutno ìvi uPhoenixu.

Povodom 6. aprila, Dana gradaSarajeva i 35. godi{njice Gradske galerijeCollegium Artisticum , 5. aprila je u tojgaleriji otvorena tradicionalna godi{njaizlo`ba ~lanova njenih strukovnihudruènja. Na ovogodi{njoj izlo`bi radove je izloìlo 197 autora. Izlo`bu je otvoriogradona~elnik Alija Behmen.

Film radnog naslova Reverse , gr~kog

reditelja Georgea Grigorakisa, snima seod 7. aprila, a kao prvi od ~etiri ostvarenjaiz projekta Sarajevo grad filma 2010. Ulogeu ovom filmu dodijeljene su VedraniSeksan, Mirvadu Kuri}u, Irfanu Durmi}ui Emiru Drndi, a snimanje }e biti zavr{eno10. aprila.

U OKC-u Abra{evi} u Mostaru, 8.aprila, u 20 sati bi}e predstavljen programKnjièvnost uìvo . Danas }e, dakle, bitipromovisane knjige: Slika s uspomenom Veselina Gatala i Neotkani sizif , Zemljabez svijesti , Nedovr{ene du{e Sabahudina

Hadìali}a.

Dvije opere jedno~inke - Rayok Dmitrija [ostakovi~a i Gianni Schicchi Giacoma Puccinija, novi su projekt Opere Narodnog pozori{ta, a premijerno }e bitiizvedene 9. aprila. Reìju, scenografiju ikostimografiju potpisuje gost iz ItalijeMatteo Mazzoni. Kao solisti u operama}e nastupiti Ivica, Leonardo i Ivan [ari},Adema Pljevljak-Krehi}, Denis Isakovi},Aida ôrbadì}-Valka...

Ju~e ste sa predstavnicimaQueen’s Univerziteta iz Belfasta pot-pisali “Memorandum o razumijeva-nju”. [ta to konkretno zna~i?

Saradnja se odnosi na razmjenustudenata i nastavnika izme|u dvijevisoko{kolske institucije, koja }e seogledati u pojedina~nim i zajedni~kimumjetni~kim i istraìva~kim projekti-ma na svim odsjecima. Dogovor oovakvom vidu saradnje smo pokrenuliu aprilu 2009., tako da su na{i profe-

sori Elma Tataragi} i Haris Pa{ovi}, na poziv Queen’s Univerziteta, u oktobru,odràli predavanja i radionice sa nji-hovim studentima na odsjecima zadramsku i pozori{nu umjetnost.

ASU je i doma}in profesorima izBelfasta?

Do 9. aprila doma}ini smouvaènih kolegica i kolega sa Queen’sUniveziteta, prof. Anne McMullan,

predsjednice Odsjeka za dramu i

direktorice Odjela za umjetni~ka istraìvanja , prof. Davida Granta iumjetni~ke direktorice Anne Newell,koji su u okviru svog boravka odràliumjetni~ke radionice i predavanja, sasvim studentima na{e akademije, podnazivom: Image and Imagination, The Theatre of Samuel Beckett, Witnessing the Ghosts of History , Community Theatre in Belfast i performans sa stu-dentima II godine Odsjeka za glumu We are not afraid .

Sarajevo i Belfast,

dva brata ranjena

ZIJAD MEHIĆ, dekan sarajevskeAkademije scenskih umjetnosti

ŽELJKO GRAHOVAC, glavni i odgovorniurednik časopisa “Bosanska vila”

F o t o : M a r i o I i ~ i }

@ELJKOGRAHOVAC“Vila je tu da nas svepodsje}a na nezaobilazneduhovne i kulturne vrijednosti”

@ELJKOGRAHOVAC“Vila je tu da nas svepodsje}a na nezaobilazneduhovne i kulturne vrijednosti”




22. sajam knjige i u~ila bi}eodràn u Centru Skenderija, od 21. do26. aprila.

Ono {to je najzna~ajnije jeste da }e biti najve}i sajam knjiga koji smo dosada, sa partnerima, organizirali. Ve}

prije deset dana smo imali popunjen izla-ga~ki prostor od 3.300 kvadrata, {to jeubjedljivo najvi{e prostora do sada.O~ekujemo da }emo zaokruìti cifru od3.500 kvadrata izlo`benog prostora. To

je povr{ina koja je vi{e nego respektabil-na u regionalnim okvirima. Ove godine}e vi{e od 200 izlaga~a izlagati na

Sajmu . Kao i pro{le godine, Sajam }e biti postavljen u KSC Skenderija , u dvijedvorane: Velikoj sajamskoj dvorani idvorani Mirza Deliba{i} . Ovogodi{njifokus Sajma }e biti nau~na tj. stru~naliteratura, kao refleksija proslave 60 god-ina postojanja Univerzitata u Sarajevu.Planirane su brojne promocije, kulturneve~eri, okrugli stolovi i diskusije. Glavna

prate}a manifestacijaSajma }e bitiMe|unarodni susret bibliotekara slavista ,u organizaciji firme University Press .

Postoji li ne{to {to biste posebnoizdvojili?Jedan od klju~nih faktora za pozicioni-

ranje izlaga~a je produkcija novih izdanjaizme|u dva sajma. Time se nastoji obezbi-

jediti pravedan status svih izdava~a, sa cilj-em da se boljim pozicijama nagrade izda-va~i koji kontinuirano ulaù ogromnenapore i sredstva kako bi publici predstavilinajzna~ajnija izdanja iz BiH, regiona i svi-

jeta. Odgovorno tvrdim je izdava{tvo una{oj zemlji vrlo blizu potpunog ekonom-skog kraha i da je pitanje da li }e sljede}egodine uop{te biti bh. izdava~a na Sajmu .

Vrlo je bitno napomenuti da smo u organi-zaciji Sajma jedinu podr{ku imali od straneFondacije za izdava{tvo , Federalnog mini-starstva kulture i sporta. U ovoj godini je ita podr{ka jo{ uvijek neizvjesna, jer jo{traje odabir projekata koji }e biti podràniod strane Fonadacije . Niti jedna druga kan-tonalna, federalna ili dràvna institucija iliministarstvo ne daju ama ba{ nikakavdoprinos u organizaciji ove kulturne mani-festacije, koja je nepobitno jedna od

najve}ih i najzna~ajnih kulturnih manifestacija u na{oj zemlji.

AJDIN ŠAHINPAŠIĆ, zamjenik direktora TKD “Šahinpašić” iz Sarajeva

Bosanska vila je revija za knjièvnost,kulturu i dru{tvena pitanja - ~asopis neobi~nesudbine i bogate tradicije: prvi broj {tampan

je 1885., a kontinuirano je izlazila sve do1914. godine. Najve}a imena knjièvnosti ikritike tog doba su kao redovni saradniciobjavljivali tekstove u Vili .

“Nova serija Bosanske vile kre}e u naj-gore vrijeme opsade Sarajeva, 1994.: ovaj se~asopis, kao Feniks iz pepela, uzdigao i nas-tavio slavnu tradiciju - izlaze}i neprestanoevo ve} {esnaestu godinu, pod okriljemSPKD Prosvjeta , sa ukupno 47 brojeva dosad,kao jo{ uvijek jedini ~asopis u FBiH koji se{tampa na }irilici. Nova redakcija je, nastavlj-aju}i putem koji su trasirale prethodne, na~elu sa urednicima Goranom Simi}em,Borom Spasojevi}em, Dejanom\uri~kovi}em i Dragoslavom Janji}em, uovom dvobroju ponudila ~itaocima tekstove akademikaDèvada Karahasana, Tvrtka Kulenovi}a i Midhata U{~upli}a,potom uglednih profesora i knjièvnika Muhameda Dèlilovi}a,Bore \ukanovi}a, Vojislava Vujanovi}a, Stevana Tonti}a,

Jasmine Musabegovi}, Amira Brke,Slobodana Staji}a, te nekoliko mla|ih autora,zapravo autorica, i tim bolje!, koje tek sti~uafirmaciju u akademskoj zajednici - AneleHakalovi}, Tatjane Lazi}, Alme Abdagi},Amire @miri}...”, govori @eljko Grahovac,glavni i odgovorni urednik ~asopisa Bosanska vila iz Sarajeva.

A {ta nam to jo{ donosi dobra Vila , u dvobroju koji je promovisan 5. aprila? “Donosi,prije svega, dobru volju i jasno opredjeljenjeza duhovnu otvorenost - da se da rije~ nes-pornim i autenti~nim znalcima, autoritetima istvaraocima iz svih oblasti duha i kulture, kojiu op}oj krizi vrijednosti nedopustivo dugo iuporno bivaju marginalizirani ili pre{u}eni uonome {to prili~no ambiciozno nazivamo kul-turnom javno{}u. Vila je tu da nas sve pod-sje}a na nezaobilazne duhovne i kulturne vri-

jednosti, ali i da nas upoznaje i zbliàva - kako s novim imeni-ma i najzna~ajnijim dostignu}ima u sferi stvarala{tva na {iremregionalnom nivou, tako i s aktuelnim sadràjima i akterimaduhovnog ìvota na globalnom planu”, veli Grahovac.

Ja~i smo od sudbine

Dobra sarajevska “Vila”

F o t o : M a r i o I i ~ i }




Privatizacija kibucaSkoro da nema vi{e poljoprivrednika prljavih ruku kojiblatnjavim a{ovima i fizi~ki grade svoju budu}u dràvu. Skoroda nema oranice kojom odjekuju glasovi ènskih i mu{kihtrudbenika koji pjevaju stare pjesme na jidi{u. Skoro da nemakomunisti~kih ideala “radi koliko moè{, uzmi koliko ti jepotrebno” koji su vladali izraelskim kibucima u pro{lomstolje}u. Ipak, kibuci u Izraelu preìvjeli su “napade” modernihtendencija i kapitalizma i jo{ opstaju kao jedinstvenezajednice ljudi u kojima je jedini vlasnikzajednica, dok pojedinac ni{ta ne posjeduje.Ta~no jedno stolje}e od osnivanja prvog kibuca,{irom Izraela postoji oko 230 ovakvih

zajednica u kojima, za razliku od zlatnihvremena u drugoj polovini pro{log stolje}a, sada ìvisvaki trideseti ìtelj jevrejske dràve. Michel Khan, jevrejskiimigrant iz Belgije i biv{i ~lan jednog kibuca na sjeveru Izraela,obja{njava da su kibuci odigrali veoma va`nu ulogu uizraelskom dru{tvu, pri ~emu su poseban zna~aj imali i za sveone Jevreje {irom svijeta, koji su poslije osnivanja Izraela1948. godine odlu~ili da se dosele u svoju otad`binu. “Kaddo|ete iz inozemstva u Izrael u kojem nemate ni porodicu,ni ro|ake, ni ku}u, kibuc je dobro rje{enje za socijalizacijuu novoj sredini. Najprije, odmah dobijete ku}u, hranu ikom{ije sa kojima radite i samim tim sti~ete prijatelje iupoznajete svoju domovinu”, obja{njava Khan i dodaje daiako sada nisu toliko va`ni, kibuci predstavljaju dio uspjehaIzraela. Me|utim, dodaje on, kibuci i ìvot u njima se znatnopromijenio, zbog toga {to poljoprivredna proizvodnja vi{e nije

isplativa kao prije i zbog toga {to ima mnogo vi{e prilika da sedobro zara|uje tako da ljudi vi{e teè samostalnosti. “Kibucisu se promijenili tako {to su se usmjerili prema trì{tu ionome {to se moè skupo prodati. Tako u pojedinimkibucima postoje fabrike gaze ili ribnjaci”, obja{njavaKhan, dok pokazuje na ribnjak u kibucu Ma{abe Sade, koji senalazi usred surove pustinje Negev. ^lanovi kibuca uglavnomne koriste svoje proizvode, budu}i da su znatno boljegkvaliteta i samim tim skupi, te ih zbog toga prodaju a za sebekupuju jeftinije mlijeko, meso i ostale potrep{tine. Dok sunekad kibuci bili strate{ka mjesta koje je dràva pomagala,danas kibuci redovno pla}aju poreze i nemaju finansijskupodr{ku dràve. Kapitalizam sve vi{e prodire u kibuce tako dasada ~lanovi zajednice dobijaju i kreditnu karticu, dok zakori{tenje zajedni~kog automobila moraju da se unaprijedprijave. “U zajedni~koj trpezariji je i pripremljena hrana, ali

i sirovi proizvodi u friìderu da svaka doma}ica moè usvom domu da pripremi ru~ak, ali moè i pripremljenuhranu da odnese kako bi porodica jela u svom domu uokviru kibuca. Me|utim, u nekim kibucima su trpezarijeprivatizovane pa svaki ~lan kibuca dobija odre|enebonove za kori{tenje trpezarije a gosti i turisti pla}ajunovcem”, kaè Khan i dodaje da su pojedini kibuci, ~ak i oniusred pustinje, postali turisti~ka mjesta, pokazuju}i na grupuameri~kih studenata koji piju pivo u hladovini kibuca Ma{abeSade. Kapitalizam je u~inio svoje tako da se u posljednjevrijeme u Izraelu osnivaju i takozvani mu{avi, odnosnokorporativne komune koje imaju sli~nosti sa kibucima, ali ukojima ~lanovi dobijaju platu a samo dio dajuzajednici.

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: NEDIM HASI]




Brod Titanic potonuo je 15. aprila 1912.godine. A, bio je “drugi od tri superlinera kojisu trebali dominirati transatlantskimputni~kim saobra}ajem, i u vlasni{tvu kom-panije White Star Line ; dok je izgra|en nabrodogradili{tu Harland and Wolff ”.

RMS Titanic bio je poznat i kao SS Titanic ili samo Titanic . Njegova izgradnja jepo~ela 1909., a na tom projektu radilo je17.000 radnika. Od osnovnih karakteristikatog broda valja jo{ izdvojiti i to da je imaodevet paluba, na duìni od 269 metara, a

teìo je 46.000 tona. “Titanic je bio najve}iputni~ki brod na svijetu u to doba.”

Na brodu je u tom trenutku bilo 2.228putnika, a smrtno je stradalo njih 1.523, {to je bila jedna od najve}ih pomorskih katastro-fa tog doba. Brodolom nije mogla sprije~iti niiskusna posada ni napredna tehnologija.Olupine broda su 1985. prona{li Jean-Lo-uis Michel i Robert Ballard. Tako barempi{e u Wikipediji .

Posada Titanica brojala je trinaest ~lano-va. Dio preìvjelih iz spasila~kih ~amaca

pokupio je RMS Carpathia, koji je na mjestonesre}e stigao oko pola pet, 15. aprila1912., ne{to vi{e od dva sata nakonnesre}e. Isto jutro RMS Carpathia je krenuoka New Yorku, gdje i stigao 18. aprila.Ukupno je prona|eno 338 preminulih saTitanica. Neka od tih tijela nikada nisu iden-tifikovana.

Na osnovu tog doga|aja reditelj JamesCameron reìrao je istoimeni film, 1997.godine. Glavne uloge odigrali su KateWinslet i Leonardo DiCaprio.

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Potonu}e “najsigurnijeg broda”

A TREBAO JEDOMINIRATI...Titanic jepotonuo 15. apri-la 1912., {to jebila najve}apomorskatragedija togdoba



T

reba ~uti {ta narod govori, on uglavnom nema nikada pravo, ili krivo ratuje, ili pogre{no glasuje. Ali ima

mnogo tog naroda, pa nije mogu}e da ga se presko~i.A svjetina je u posljednje vrijeme navalila kako treba ovuvlast skinuti, nikako nije dobra, stalno sebi podiè plate, araji ne}e ni mrve. Na svakom koraku ~ujem kako narod predlaè da se digne selja~ka buna, bokserski ustanak,radni~ka revolucija, intelektualna neposlu{nost. Pa ove {tosada drmaju i{}erati, svakoga dobro odalamiti po stra`njici.

Mo`da narod jednom ima i pravo, ali kako to on mislida izvede, kad se taj puk ne moè da sabere, da organizuje,nego glasaju za stotinjak partija. Ne moè Jovica, Perica iMujica da vode revoluciju, treba imati mudrog ~ovjeka na~elu, koji zna kako se skidaju glave vlastodr{cima, kao {tosu bili Che Guevara, Lenjin, Tito, Mao Ce Tung. Barem pribli`no pametni, pribli`no zajebani, pribli`no uvrnuti i

pribli`no popularni. Hajde sada na|i takvog ~ovjeka!U posljednje vrijeme guraju se u prve redove boraca zasvoja prava, a {to }e re}i da bi se mogli boriti poslije toga iza prava biv{ih boraca, invalida, penzionera i ostalih nerad-nika. Dojadilo nekima da na{e poslanike u~e kako se drpi{elova, nego ovi kobajagi pravedni pa ne}e da uzimaju prekohljeba poga~e. A svaki ~ovjek kod nas zna da treba uzetiodmah i na brzinu ako ti se ukaè prilika, ne smije se ~ekatida zakon osvane u Slu`benom listu . Pa ih ne{to gledam, ove{to su se postrojili u prve redove, {to ho}e da izvedu pobunu, mo`da ne{to od njih i bude.

Evo uzmimo slu~aj Gavrila Grahovca. Moè li on trpitida federalni poslanici imaju ve}u platu od njega, zamj-enika predsjednika vlade? Oni tamo sjede u parlamen-

tu, grickaju ko{pice kao Marko Ve{ovi}, jer im je zabranj-eno pu{iti, a on bi najvi{e volio da im ga popu{i, nije njima,nego Harisu Silajdì}u. Uz to jo{ Gavro nabacuje kaolopatom filmskim radnicima da po svijetu reklamiraju na{uzemlju, a njemu ne daju ni crkavicu. Zahvaljuju}i kome jeu svijetu propagirana ljubav jednog vehabije, taj krucijalni bosanski problem? Ma {ta ima vi{e Gavrilo da ~eka, negoda se stavi na ~elo svakog bunta, samo je li u pitanju lova.Kako je umio sebe da posadi na vrhu muslimansko-hrvatske piramide, tako }e umjeti da se nacrta me|u prvimau dolaze}oj revoluciji.

Poznato je da oni koji juri{aju u prvim redovima nemoraju biti vele pameti, pa je tako sebi osigurao zna~ajnu poziciju Muharem Serbezovski. Pjeva~ kojeg sve vi{e

stanica izbacuje iz svog programa, mora da se bori za svojopstanak, pa {ta }e drugo nego kao prvoborac juri{ati na

penziju. Kada se ustanove penzije bez radnog staà,Serbezovski }e biti prvi koji je ostvario san mnogobrojnihna{ih neradnika: da mu kaplje pinka, a on se ~e{ka po mudi-ma. Jo{ }e ga ponekad zvati da pjeva svoje pjesme ne bi li prepadao djecu koja ne slu{aju. Primjer blese koji golim prsima osvaja nezara|eno. Takvim primjerkom hvali seStranka za Bosnu i Hercegovinu.

Dok s Muharemom Serbezovskim ne moè{ uop{te raz-govarati, jer ni{ta ne zna, sa Ivom Kom{i}em moè{ osvemu, jer sve zna. Ovaj novi dekan sarajevskog

Filozofskog fakulteta pred svojim studentima nastupa svi- jetla obraza {to je bez obraza glasao da ima {to ve}u platu,zabole ga socijaldemokratska guzica za radnike i nezapos-

lene. ôvjek koji se u fotelji premje{ta s guza na guz, kao{to se sve ove godine premje{tao iz stranke u stranku, odSaveza komunista pa sve do raznih sitnih partijica, traè}isve bolji leè}i poloàj, du{u je dao za ustanak protiv sitnelove, a za bolje uslove individualnog privre|ivanja. Kako bi profesor~i} stekao grant da svojevremeno kupi petosobanstan u Ferhadiji vizavi Ekonomskog fakulteta, da nijeodavno znao ekonomiju u malom prstu. Svi u juri{ za privi-legije Ive Kom{i}a!

Ima jedna struja na{ih patriota, koji su grlati za Bosnu iHercegovinu, a za sebe jo{ vi{e. Uzor takvoj gospodi jeministar kantonalne kulture Emir Hadìhafizbegovi}. Kao prvak za na{u stvar i za na{u naciju, Emir je bez konkuren-cije u pro{loj 2009. godini najvi{e luftao sa sjednica mini-starstava, ravno 42 puta. Zato na{a kultura napreduje, avjerovatno bi jo{ ve}i boljitak napravila da je Emir luftaocijelu godinu. Ima li iko u nas ko se vi{e dere kao patriota ivi{e izbjegava posao? Sa Emirom naprijed u borbu zacjelokupan prosperitet!

Kada ova bratija krene da ru{i ovu vlast, oko nje }e seokupiti dovoljno odlu~nih boraca koji }e uzeti ono {to im pripada. I svi }e oni tako krenuti u bolju budu}nost, gdjenas o~ekuje gomila nezara|ene love. Nema ni{ta ljep{enego polupati sve ovo {to se napravilo, kao {to smo posljed-njih dvadeset godina skr{ili sve {to su socijalisti izgradili.

Pa kad ~ujete da neko ho}e da ru{i nesposobnu vlast,odmah mu se priklju~ite, ziher }e biti novih radnih mjes-ta gdje se ni{ta ne radi. I sve je ve}a kolona novih prvoboraca.

80

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Kada ova bratija krene da ruši ovu vlast, oko nje će se okupitidovoljno odlučnih boraca koji će uzeti ono što im pripada; i svi ćeoni tako krenuti u bolju budućnost, gdje nas očekuje gomilanezarađene love

NOVI PRVOBORCIPi{e: SEAD FETAHAGI]




Elvir \uliman - Uredni{tvu

Nansen dijalog centarnije organizirao ekskurzijuu Holandiju, negosedmodnevno studijskoputovanje učenikaSrednje škole Stolac(“’Na{e’ i ’njihove’ {kole – kako ukinutipodjele u {kolama“, SB, br. 697)

Nansen dijalog centar Mostar èli se,prije svega, zahvaliti na priznanju na{egaanga`mana kroz suradnju sa Srednjom[kolom Stolac u reportaì Va{e ekipe“’Na{e’ i ’njihove’ {kole – kako ukinuti pod- jele u {kolama“ objavljenoj u Va{em cijenj-enom listu.

Me|utim, èljeli bismo ovim putem

ispraviti neto~an navod. Nansen dijalogcentar za u~enike Srednje {kole Stolac nijeorganizirao ekskurziju u Holandiju. Nansendijalog centar je organizirao sedmodnevnostudijsko putovanje i radionicu za 10 u~e-nika, koji rade na ure|ivanju zajedni~kih{kolskih novina “Nominativ“, u Lillehammer

(Norve{ka). U~enici su tom prilikom boraviliu Nansen Akademiji u Lillehammeru, koja jena{ norve{ki partner.

Zajedni~ke {kolske novine su samo diona{ih aktivnosti koje organiziramo u surad-nji sa u~enicima, profesorima i roditeljimastola~ke Srednje {kole.

Puno pozdrava iz Mostara i NDC tim èliVam puno uspjeha u radu.

Elvir \ulimanKoordinator projekta

Anto Lozan~i} - Uredni{tvu

Objavili stenetočne i neistinitepodatke o izgradnjielektroenergetskih

postrojenja u KantonuSredišnja Bosna

U posljednje vrijeme u vi{e navrata, krozizvje{tavanja elektronskih i pisanih medija,objavljeni su neto~ni i neistiniti podaci iz

djelokruga rada ovog Ministarstva u veziizgradnje elektroenergetskih objekata napodru~ju Srednjobosanskog kantona/Kan-tona Sredi{nja Bosna, interpretiranjem jed-nostranih istupa u javnosti uposlenika ovogMinistarstva, kantonalnog gra|evinskoginspektora Akifa Agi}a.

Nemamo saznanja da su autori ovih tek-stova, sukladno profesionalnoj etici novi-

narske struke, kontaktirali ovla{tene slu -benike ovog Ministarstva radi provjereto~nosti informacija navedenih u tekstovi-ma, kojima je nanesena ogromna i ne-popravljiva {teta ovom Ministarstvu, njego-vim djelatnicima i Vladi SBK/KSB.

Ovim putem se ogra|ujemo od neod-govornih i neprofesionalnih istupa na{eguposlenika i izraàvamo spremnost, krozkontakte predstavnika medija i ovla{tenihslu`benika ovog Ministarstva, dati vam pot-pune i objektivne informacije o ~injenicamakojim raspolaè ovo Ministarstvo, a koje subile tema spornih tekstova.

S po{tovanjem,

Anto Lozan~i}Ministar prostornog ure|enja, obnove ipovratka Kantona Sredi{nja Bosna

REAGIRANJA






U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.

Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 ––––––––––––––––––-(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]



Documents

Slobodna Bosna [broj 699, 8.4.2010]