Slobodna Bosna [broj 887, 7.11.2013]

8/14/2019 Slobodna Bosna [broj 887, 7.11.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-887-7112013 1/68I

www.slobodna-bosna.


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-887-7112013 2/68



POPIS STANOVNI[TVA[TA GOVORE PRVI REZULTATIParcijalni, preliminarni rezultati oktobarskogpopisa stanovni{tva otkrivaju da je BiHtokom i nakon rata pretrpjela najve}udemografsku katastrofu u posljednjih 100godina; broj stanovnika smanjen je za 585hiljada i za dostizanje prijeratnog broja

trebat }e najmanje pet decenija

„D@AMAHIRIJA“ UBOSNALIJEKULIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITALA

MAHMOUD M. BADI, predstavnikLibijskog fonda koji je vlasnik 8,9 procenataBosnalijeka i ~lan jednog od dva nadzornaodbora, ne}e podràti Hadenovu „mafiju“ upreuzimanju ove farmaceutske tvrtke.Jedini interes i èlja predstavnika Libijskogfonda Badija je da se upravljanje i vo|enjeBosnalijeka dovede u zakonske okvire

HALOO, PLATI VI[EMILIJUNSKE OD[TETE ZA

PREVARENE KORISNIKE ERONETAIako @upanijsko tuìteljstvo u Mostaru ni

poslije vi{e od godinu i pol dana nijezavr{ilo istragu protiv ~lanova Uprave HT-aMOSTAR i sarajevske merketin{keagencije S.V.-RSA, koji se sumnji~e zavi{emilijunski kriminal i pranje novca,

menad`ment mostarske kompanije potresanova afera; poslovodstvo HT-a Mostar dosada je zaprimilo nekoliko tisu}a pritu`biprevarenih korisnika njihovih usluga, kojisu ugovore potpisali uz posredovanje trimarketin{ke agencije iz Hrvatske:Celeritas, Geneza i Defero

KAD KU]A ÂSTIREPREZENTACIJA KAO SUDBINADràvne i entitetske institucije su za trigodine potro{ile najmanje 19 milionamaraka za tro{kove reprezentacije. Timnovcem pla}ala se ishrana zaposlenika,kupovale knjige strana~kih kolega, pioalkohol i ostavljao bak{i{ u lokalima

SB NA LICU MJESTAJAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI

GENOCIDU vjerovatno najve}oj masovnoj grobnici uposlijeratnoj Evropi, jami Toma{ica u op}ini

Prijedor, do sada je prona|eno i izva|eno425 le{eva prijedorskih Bo{njaka i Hrvatakoje su u svirepom krvavom pohodu tokom1992. godine ubile i „sahranile“ zlo~ina~keokupacione vlasti ove op}ine; sugovornici skojima je razgovarala na{a novinarkastrahuju da bi broj le{eva u ovoj jami mogaobiti dvostruko ve}i

EKSKLUZIVNOZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU

“ZEKSTRE”Srbijanska policija prikupila je ~vrstedokaze protiv tajkuna i predsjednik FK“Partizan” DRAGANA \URI]A, vlasnika„Zekstre group“, za koju se opravdanosumnja da je vlasni{tvo Milorada Dodika;na{a novinarka otkriva kako je i zbog~ega je dugo nedodirljivi “ugledniprivrednik i sportski radnik” \uri} klju~nafigura u mutnim kriminalnim operacijamau Srbiji i Republici Srpskoj

KOSOVSKI IZBORIBO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-

ALBANSKI SUKOBADRIJANA HOD@I], èna koja je osvojilanajve}i broj glasova u Kosovskoj Mitrovici,ujedno i {efica Kancelarije Vlade Kosova zsjever, za na{ list ekskluzivno govori o inci-dentima tokom izbora u Sjevernoj Mitrovici,

atmosferi koja sada vlada na sjeveru Kosovte obja{njava kako je kao Bo{njakinja inezavisni kandidat uspjela da u ve}inskojsrpskoj zajednici dobije najve}i broj glasova

7.11.2013. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

3622

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-887-7112013 4/68SLOBODN BOSN I 7.11.204

MI]O PROTIV MI]E

Izborni megdanza predsjednikaRS-a podijelit }e

Milorad Dodik iMi}o Mi}i}Gradona~elnik Bijeljine Mi}o Mi}i} bi}eprotukandidat Miloradu Dodiku zapredsjednika RS-a na izborima 2014.godine. Mi}i}a }e, pored tri najve}eopozicione partije Republike Srpske,PDP-a Mladena Ivani}a, SDS-aMladena Bosi}a i NDP-a Draganaâvi}a, podr ati i jo{ nekoliko manjihopozicionih partija iz RS-a. Predizbornukampanju Mi}i}u }e, po svemu sude}i,voditi stru~njaci iz Srbije i inostranstvakoji su pomogli liderima SNS-aAleksandru Vu~i}u i TomislavuNikoli}u da do|u na vlast. Na mjestogradona~elnika Bijeljine ispred SDS-abi}e kandidovana Olivera Stjepanovi},direktorica Semberskih novina.(M.D.)

Marin Ivani{evi}, direktor firme za poslovni konsalting Revicon i ra~uovod-stveno-finansijski guru SDP-a, ne odustaje odkvadratne ekspanzije svog Revicona. Naime,kako nezvani~no saznajemo, Ivani{evi} jedobio urbanisti~ku saglasnost za izvo|enjegra|evinskih radova u ulici Envera [ehovi}ana broju 14, gdje je sjedi{te firme Revicon.

Navodno, dogra|ivanje poslovnog objektaIvani{evi} je osigurao preko Zavoda za

planiranje i izgradnju Kantona Sarajevo na

osnovu ~ijeg rje{enja mu je izdataurbanisti~ka saglasnost. Me|utim, Ivani{evi}ne}e mo}i nadzi|ivati zgradu, nego samodovesti u liniju objekat ~iji ugloviarhitektonski {tr~e u odnosu na samu zgradu.Ukoliko Ivani{evi} krene u realizaciju tog

projekta, iz Op}ine Novo Sarajevo rekli sunam da }e inspekcijski organi pomno pratitinjegovu implementaciju te da ne}e dozvolitinikakva odstupanja, a o mogu}oj nadogradnjiobjekta nema ni govora.

Ina~e, Ivani{evi} od 2007. godine bezuspje{no poku{ava „ozakoniti“ eventualnonadzi|ivanje objekta u ulici Envera [ehovi}a.

Taj projekat Ivani{evi} je prvo poku{avao

progurati kroz izmjene Regulacionog pla„Centar - Novo Sarajevo“. [tavi{e, k

predsjedavaju}i Gradskog vije}a MaIvani{evi} je svojevremeno u pitanje dovizgradnju Ambasade Turske neusvajanjRegulacionog plana „Kvadrant CMarindvor“, koji je uslovljavao usvajanjRegulacionog plana „Centar — NoSarajevo“.

Kada su protiv nadzi|ivanja poslovnobjekta u kojem je smje{ten Ivani{evi}

Revicon ustali i stanari zgrade u ulici Enve[ehovi}a 12, koji su Ivani{evi}a optu ilizloupotrebu poloàja i poku{aj protivzakonizmjene Regulacionog plana, Zavod

planiranje i izgradnju Kantona Sarajevoutvrdio da je nazi|ivanje nemogu}e. I tamkada su se stanari susjedne stambene zgradulici Envera [ehovi}a na broju 12 ponadaliim se Ivani{evi}ev Revicon ne}e „useliti“dnevnu sobu, primili su vijest o izdaurbanisti~koj saglasnosti. Za nadati se darije~ samo o sravnjivanju gabarita objekta horizontali, te da ne}e biti „vertikalnigra|evinskih akrobacija Marina Ivani{evi}

MIRSAD FAZL

Marin Ivanišević, direktor Reviconai računovodstveno-finansijski guru

SDP-a, ne odustaje od kvadratneekspanzije svoje firme

KVADRATURA PO MJERI ČOVJEKA

MINI MARKET

REVICONOVA REVIZIJA KVADRATUREMarin Ivaniševi} odlu~an je u namjeri da proširi „poslovno“ carstvo

Mi}o Mi}i}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PREKRATAK ROK ZA RAK

SDP-ov poku{ajponovne oku-pacije Federalne

televizije nai{aona nepremostivupreprekuNa samom vrhu politi~kih prioritetaLagumdìjinih socijaldemokrata nalazise Federalna televizija, kojom }e ovapartija na sve na~ine poku{ati ponovnoovladati u predizbornoj 2014. godini.Iako razra|ena do u detalje, crvenaokupacija FTV-a zaustavljena je ve} na

prvom koraku, kod izbora novih,poslu{nih ~lanova Vije}a Regulatorneagencije za komunikacije (RAK). Istina,izbor novih ~lanova Vije}a ve} jepotvr|en u Predstavni~kom domuParlamenta BiH, ali tijesnom ve}inomglasova zbog otvorenog protivljenja sviopozicionih partija, kao i protivljenja sva~etiri zastupnika iz vladaju}e partije -SBB-a!Vi{e je nego izvjesno da }e izbor novih~lanova Vije}a RAK-a biti blokiran napredstoje}oj sjednici Dom naroda, no iu slu~aju da se kojim ~udom to ne desi

bi}e blokiran serijom sudskih presuda!Naime, nekoliko kandidata za Vije}eRAK-a, koji su s kandidatske listeeliminirani bez valjanih argumenata,zaprijetilo je pokretanjem tu`be protivVije}e ministara BiH.Malo je dakle vjerovatno da }e SDP dozacrtanog roka preuzeti kontrolu nadFTV-om. (M.A

MINI MARKET

Sjednica Parlamentarne skupštine BiHSmjena predsjedavajućeg Doma naroda

ZlatkoLagumdìja



ČETVRTAK,31. OKTOBAR

Manje-vi{e svako koga poznajem a daima nekog imanja, oku}nice, poljo privred-nog dobra, ili rodbinu u „unutra{njosti“

posljednjih je dana zadeveran pe~enjemrakije. Od Bijeljine do Biha}a, od Grada~ca

do Konjica dime se rakijski kazani okokojih se okupljaju grozdovi ljubitelja dobrekapljice. „Bacila dobro {ljiva ove godine“,op}i je zaklju~ak. „Nije ovako ponijelovo}e od 92., {ljiva posebno “, kaè mi vi{enego dobro upu}en drug.

Iskreno, toga se i pla{im...

PETAK,1. NOVEMBAR

Ovo je definitivno i zvani~no najgora i

najsramnija, najporaznija vijest koju sam~uo, barem, od Daytona pa naovamo.Stanari zgrade na Ciglanama, ulica jeMerhemi}a trg, nisu dali suglasnost daizvjesni stanar IVICA OSIM,

penzionisano gra|ansko lice iz sferefudbala i nogometa, o svom tro{kusagradi lift. Stanar Osim ima stanovitih

problema sa „vertikalnom pokre tlj i-vo{}u“, zeza ga i{ijas, a malo je i ugodinama. Da se ne mora pentrati po

basamacima, namislio sagradit i lif t,uredno platiti, lift pretvoriti u op}e dobro.Takore}i, uvakufiti.

Ho}e{ vraga, druè Osime - stanari

nikako nisu suglasni, dapa~e uznemiresu tom subverzivnom samoinicijativnoinvesticijom, naru{ava im obiteljski mremeti elementarna prava na popodnevodmor, obiteljski rahatluk.

U ljeto 1992. godine u Sarajevo stigao francuski ministar (zdravstvakriznih situacija) Bernard Kuchner i

prepopruci svoga kolege, ministra kultuJacquesa Langa iz Sarajeva je evakuirvelikog umjetnika Mersada BerbeMo`da grije{im, ali niukom slu~a

previ{e, Osim i Berber su stanovali u istoulazu na Ciglanama. Postoje na svije

barem tri-~etiri ozbiljne, velike dràvJapan, Austrija... koje bi b

prezadovoljne, po~a{}ene da veliknogometnog maga Ivicu Osima izmjeste svoj teritorij i po{tede palana~k

poniènja i ucjena, „suglasnosmrzovoljnih susjeda...

„Pola je grada bespravno izgra|en

ni~u arhitektonski vampiri po tramvajskprugama, nadzi|uje ko gdje ho}e i kako mse }efne, gra|evinske i urbanisti~saglasnosti se dobijaju ‘po nabavnoj cijendakle dàba. Pravna se dràva trenira [vabi Osimu. Nemamo mi problem odvratnom vla{}u, upropa{tenim dru{tvona{a je tragedija u potpuno deklasiranosurovom pojedincu, gra|aninu, pohlepnonezaja`ljivom“ , rafalno izbrbljam BOTANJEVI]U. Nisam ovla{ten, ru`no

bilo, da prenesem {ta mi je Bo{a rekaosim da mu se srce zbog te nepravd

bezobrazluka, skorojevi}kog nasilja rasp

da...

SLOBODN BOSN I 7.11.206

Svi srpski političari

imaju rješenje zaKosovo, brzopotezno,

radikalno i pravedno,

samo ih zeza što nema-

ju ključeve rješenja za

krizu u Srbiji. Uostalom,

na čelu srpske Vlade i

Ministarstva policijenije Vučić, nego je Ivica

Dačić. Međutim, što bi

rekla stara poslovica

koju je, konačno, shva-

tio i Brisel:„prvi se

dačići u vodu bacaju“

VRIJEME SPORTA I RAZONODE

KAKO BITI NITKOV



SUBOTA,2. NOVEMBAR

Tek danas sa pa`njom, uzdu` i poprijeko, i{~itah tu`bu dostavljenuOp}inskom sudu u Sarajevu koju je protivmene podigao slavni reìser lokalnogkaraktera ADEMIR KENOVI]. Nema

previ{e inkriminacija na moj teret, najteà je da sam za Kenovi}a, filmskog pedagoga, pruducenta napisao da je „ma{toviti prevarant i probisvijet“. U daljnjem tekstutu`be stoji da sam svojim „tendencioznim,neutemeljenim, neprijateljskim, klevetni-~kim“ navodima Autora onemogu}io unjegovom daljnjem pregala{tvu, ~ime sammu po~inio „nemalu materijalnu {tetu“.

Pa`ljivo se i pedantno pripremam, aliako je ta~no da sam Kenovi}a sprije~io dasnima filmove, ja sam prezadovoljan ispreman na svaku vrstu pravnih sankcija!To je, barem, jeftinije.

NEDJELJA,3. NOVEMBAR Nakon brutalnog nasilja tokom glasanja

na lokalnim izborima u Sjevernoj Mitro -vici, po prvi put u posljednje dvije decenijesrpski politi~ari, mediji, analiti~arinedvosmisleno, jednodu{no (kona~no!)

priznaju da su za barem neki vandalizam,nasilje, „nepravilnosti“ na postjugo-slovenskim prostorima odgovorni isklju-~ivo „srpski ekstremisti“. Prvi potp-redsjednik Vlade Srbije ALEKSANDAR VU I] danas se obratio predstavnicima

me|unarodne zajednice na Kosovu i

zatraìo da njegova, srpska policija upadneu Sjevernu Mitrovicu i, po kratkom

postupku, „re{i stvar za 45 minuta“.Bio je jedan sli~an autokratski despot,

da ne kaèm kasapin, stru~njak za vanrednesituacije na ~elu Srbije pa, tako|er „olakoobe}evao brzinu“ za rje{avanje kosovskog~vora; ta je brzina, u kona~nici, rezultiralatime da nijedan srpski politi~ar, pa ni Vu~i},godinama ne moè u}i u „kolevku srpstva“,ako mu se ne smiluje Hashim Thaci.

Uostalom, ju~er se na „ve~itom derbiju“izme|u Crvene zvezde i Partizana na beogradskoj „Marakani“ odvijao mali, prljavi, zapaljivi gra|anski rat na koji vlastinisu imale adekvatan represivni odgovor.Prije koju sedmicu vlasti u Beogradu(Vu~i}, li~no, osobno i personalno) suotkazale/zabranile odràvanje „Parade

ponosa“, priznaju}i da su kapitulirale predlin~om najavljenom od strane „ekstremnihdesni~arskih huligana“.

Svi srpski politi~ari imaju rje{enje zaKosovo, brzopotezno, radikalno i

pravedno, samo ih zeza {to nemaju klju~eve

rje{enja za krizu u Srbiji. Uostalom, na ~elusrpske Vlade i Ministarstva policije nijeVu~i}, nego je Ivica Da~i}. Me|utim, {to birekla stara poslovica koju je, kona~no,shvatio i Brisel: „prvi se da~i}i u vodu

bacaju“.

PONEDJELJAK,4. NOVEMBAR

Ne ~ini mi se lo{a emisija na OBN-ukoju sam danas radio, a dva dana-tri dana

pripremao, dogovarao, ali ipak traìm

potvrdu za to. Gosti mi bili HANKVAJZOVI], BERIZ BELKI], DENGRATZ. Kaù ljudi koji to gledaju da se u najmanju ruku, moglo gledati, da je b

prohodna, nije bila dosadna, napornteretna, zamorna. Malo prije toga bila je Federalnoj televiziji emisija Po{te~uvene urednice i voditeljice DU[KJURI[I]. Volio bih da to nisam gledao anaàlost, jesam, to je neprobavljivnepripremljeno, bahato, nadmeno.

UTORAK,5. NOVEMBAR

Moj drug Fudo L, nimalo ga ne tre potcjenjivati, dobar je i poslovan, vrti gd burgija ne}e, od svakakvih je on poslomajstor, morao odgovarati u Neumznatièljnim ~itateljima „Slobodne Bosnkako je iz novine nestala, isparila omiljerubrika „No}as spaljujemo iluzije“. „Resam im, haveru, da je tebi dokur~ilo; jesa{ta zglajzo?“ Nije!

SRIJEDA,6. NOVEMBAR

Ovo ve} postaje teror, nasilje ngra|anima Sarajeva - kome se god }ef

blokira grad. Socijalno sam nagla{eosjetljiv, ali otkud pravo ogor~enradnicima Hidrogradnje , koji se mjesecimvaljaju po centralnim sarajevskim ulicama da ta~no ne znaju {ta ho}e, taksistima koimaju cehovske konflikte, da spre~avaosnovno pravo stotina hiljada ljudi - na r

i slobodu kretanja.


VERTIKALNA POKRETLJIVOSTKo ne ska~e mrzi Bosnu; liftom do Brazila: Ivica Osim, Ivica[ari} i lokalni kolumnista Senad Avdi}, ljeta gospodnjeg 2012.



TEMPI PASSATI

Slu`beni PassatParlamenta BiH„prona|en“ u

Klubu zastupnikaSDP-aKori{tenje slu`benih automobila, kojihdefinitivno ne manjka ni na dràvnom,ni na entitetskom, ni na kantonalnomnivou, u privatne svrhe, uobi~ajna jepraksa. Me|utim, neki su oti{li korakdalje pa za vlastite potrebe, odnosnopotrebe stranke, koriste slu`beniautomobil na koji uop}e nemaju pravo.Naime, prilikom kontrole inspektoriUreda za reviziju institucija BiH utvrdilisu da sekretar Zajedni~kih slu`biParlamentarne skup{tine BiH FeridBuljuba{i} koristi slu`beni automobilmarke Passat iako na to nema pravo. Urazgovoru sa revizorima Buljuba{i} jerekao da on li~no taj automobil nekoristi previ{e, nego da ga je dao naraspolaganje ~lanovima Klubaposlanika SDP-a u Parlamentu BiH.Buljuba{i}u je naloèno da vratislu`beni automobil i da pokrene istraguprotiv odgovornih lica, odnosno protivsamog sebe i svojih strana~kih kolega.

(S.B.)

MINI MARKET

Na listi dobavlja~a uredske opreme za potrebe Dràvne agencije za istrage iza{titu nalazi se i kompanija ALF-OM izBanja Luke, u vlasni{tvu BogdanaSuvajca, protiv kojeg su inspektori SIPA-e

jo{ po~etkom 2012. podnijeli kaznenu prijavu! Istraga protiv banjalu~ke tvrtkeotvorena je po nalogu Suda BiH, gdje nisu

bili zadovoljni kvalitetom tonera ranijekupljenih od ALF-OM-a. Nakon {to su

policajci SIPA-e zaplijenili vi{e od 2.000tonera, ~ija je trì{na vrijednost bila oko250.000 KM, obavljeno je stru~novje{ta~enje koje je potvrdilo da su tonerla`ni i iznimno lo{e kvalitete. No, ~injenicada su istraìtelji SIPA-e dokazali da firmaALF-OM, i to po visokoj cijeni, prodajela`ne tonere nije utjecajala na njihove{efove, koji su uredno produìli ugovor istim dobavlja~em opreme. (S.M.

POSLOVNI ÐONTON

SIPA nastavlja poslovnusuradnju s banjalučkom

firmom ALF-OM protiv koje je podnijela kaznenu prijavu

Iako jo{ uvijek nije poznato da li }e pro{lotjedna inicijativaKluba vije}nika SDP-a u Gradskom vije}uSarajeva za smjenugradona~elnika Ive

Kom{i}a dobiti potre- ban broj glasova,svakako }e bitizanimljivo pratiti ho}eli predstavnici opozici-

je ostati do krajadosljedni svojim sta-vovima. Vije}nici izSDP-a su, uz podr{kunjihovih koalicijskih

partnera iz SBB-a,optuìli Kom{i}a da „ru{i ugledgradona~elnika Sarajeva“, jer se u istovrijeme nalazi i na funkciji dekana

Filozofskog fakulteta. U tom je smislu kaoargument za smjenu Ive Kom{i}a navedeno

kr{enje Statuta Univziteta Sarajevo, koj

je jasno propisano dekan fakulteta moè u vrijeme svmandata biti angaìru strana~kim organim

u izvr{noj ili zakondavnoj vlasti na bkojoj razini. Zanimlj

je, me|utim, da n jedan zastupnik SDPu Skup{tini KantoSarajevo nije iz israzloga - kr{enja StatUniverziteta - pokreninicijativu za smjedekana Fakulteta

sport i tjelesni odgoj Munira TaloviDekan Talovi} je, naime, ~lan Predsjedni{SBB-a i zastupnik te stranke u Skup{t

Kantona Sarajevo. (S.M

KOALICIONI TAL(OVIĆ)

MunirTalovi}

FeridBuljuba{i}

Hoće li SDP i SBB zatražitiostavku Munira Talovića

koji, kao i Ivo Komšić, kršiStatut Univerziteta



PRO ET CONTRA


PREMIJERNA PRESUDA

PremijeraKantonaSarajevo Suada

Zeljkovi}a ~ekanova kaznazbogneprovo|enjapresudeOp}inskog suda

SarajevoSudija Op}inskog suda u SarajevuSvjetlana Granzov nov~anom kaznomod 1.000 KM kaznila je SuadaZeljkovi}a, premijera KantonaSarajevo, zbog neprovo|enja sudskepresude. Naime, ovaj sud je 29. augus-ta donio presudu kojom je VladiKantona Sarajevo naloèno da uNadzorni odbor kantonalnog Zavodazdravstvenog osiguranja vrati nezakonito smijenjene ~lanove JasminaSelimovi}a, Lejlu Turulja, Alena

Pilava, Senku Mesihovi}-Dinarevi} iDavorku Matkovi}. Kako Vlada nije nitizgleda ima namjeru provesti presudu,sud }e nastaviti finansijski globiti premi-

jera Zeljkovi}a sve dok se ne provede,odnosno “implementira” presuda od 28augusta. (M.F

MINI MARKET

FADILAMEMI[EVI]

PredsjednicaDru{tva zaugroènenarode

NENisam iznena|enapreliminarnim rezultatimapopisa stanovni{tva jer ~injeni-ca je da je preko milion ljudinapustilo BiH a mnogi koji su

oti{li uzeli su dràvljanstvozemlje u kojoj sada ìve.

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamentaBiH

NESa obzirom na sva de{avanja

u na{oj zemlji nisam iznena|enpreliminarnim rezultatimapopisa stanovni{tva.O~ekivano je smanjen brojstanovnika u BiH jer ~injenica

je da je dosta ljudi napustiloBiH.

ALEKSANDRAPANDUREVI]

PoslanikSDS-a uPredstavni~kom

domu

NEPreliminarni rezultati popisa neiznena|uju jer veliki broj ljudise, {to devedesetih {to poslije,iselio. Ja se bojim da }e naskroz deset godina biti jo{

manje nego nas je danas jer izove zemlje se bjeì.

[EFKO BAJI]

Aktivistacivilnogdru{tva

NEPreliminarni rezultati popisastanovni{tva pokazuju da smomi `rtve manipulacije politi~ara

koji su manipulisali ve}imbrojem stanovni{tva nego {tozaista jeste. Pitam se kako }esada politi~ari poslije ovogpopisa licitirati brojem gra|anakoje predstavljaju.

[A]IR FILANDRA

DekanFPN-a

NEOdliv stanovni{tva iz svihetni~kih grupacija je bioznatan kao i depopulacija. Zao~ekivati je bilo da brojHrvata bude iznad deset abroj Bo{njaka oko pedeset

posto.

ENVER IMAMOVI]

Histori~ar

NEMi{ljenja sam da ovirezultati popisa ne prikazujustvarnu sliku stanovni{tva una{oj zemlji. Sama

organizacija, priprema i kakose provodio popisstanovni{tva nije sepokazala u najboljem svjetlu,a to je jo{ jedan doga|aj unizu koji daje nesre|enusliku na{eg stanja u BiH.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Da li ste iznenađeni preliminarnimrezultatima popisa stanovništva?

Suad Zeljkovi}

Priredila: Ma{a ]osi}



Ve} se i na temelju preliminarnihrezultata nedavno okon~anog

popisa stanovni{tva moèzaklju~iti da je BiH u posljednjedvije decenije pretrpjela najve}i

demografski gubitak u prethodnih 100

godina! U demografskom pogledu BiH jevra}ena na razdoblje s kraja {ezdesetihgodina pro{log stolje}a, kada je na popisuiz 1971. godine utvr|eno da u BiH ìvi oko3,74 miliona stanovnika, dakle jednakokoliko je utvr|eno i na oktobarskom popisu2013. godine.

DEMOGRAFSKI SUNOVRAT ISTO^NOGDIJELA RS-a

U posljednjem stolje}u, uprkos svjet-skim ratovima, masovnom iseljavanju,endemskim bolestima, ekonomskoj bijedi,BiH je uspjela dva i pol puta uve}ati broj

stanovnika: na popisu 1910. godine BiH jeimala 1.898.044 stanovnika, a na popisu1991. godine dva i pol puta vi{e - 4.377.033stanovnika. Gubitak oko 585 hiljada

stanovnika u posljednje dvije decenijete{ko da }e BiH nadoknaditi u narednih 50godina, budu}i da je prirodni prira{tajstanovni{tva prakti~no zanemarljiv.

Druga bitna ocjena proistekla iz aktuel-nih rezultata oktobarskog popisa ti~e se

promijenjenog teritorijalnog rasporedastanovni{tva, osobito izraènog na prostoruRepublike Srpske. Veliki teritorij isto~nogdijela RS-a, od Trebinja, preko Gacka i

Kalinovika, do Isto~nog Sarajeva,demografski je ispra`njen: na tom gole-mom prostoru od oko 5.600 kvadratnihkilometara, ìvi svega 134 hiljade stanovni-ka, {to je neznatno vi{e od trenutnog brojastanovnika sarajevske op}ine Novi Grad!Izuzev Bijeljine, koja je zbog komunikacij-ske atraktivnosti uve}ala broj stanovnika zaoko 20 posto, sve ostale op}ine s prostoraisto~nog dijela Republike Srpske suo~enesu s dramati~nom depopulacijom, koja jemnogo ja~e izraèna nego na prostoruzapadnog dijela Republike Srpske.Aktuelni na~elnici {est isto~nohercego-va~kih op}ina, od Trebinja do Kalinovika,ve} dulje vremena zvone na uzbunu zbognezaustavljivog demografskog osipanja ~ije


POPIS STANOVNI[TVA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Parcijalni, preliminarni rezultati oktobarskog popisastanovništva otkrivaju da je BiH tokom i nakon rata

pretrpjela najveću demografsku katastrofu uposljednjih 100 godina; broj stanovnika smanjen je

za 585 hiljada i za dostizanje prijeratnog brojatrebat će najmanje pet decenija

Bosna i Hercegovina je za dvijedecenije ostala bez pola miliona

stanovnika, odnosno grada veli~ine

predratnog Sarajeva!

NEGATIVNADEMOGRAFIJA

[TO NAS NEMA, [TO

NAS NEMA

VELIKA SEOBA NARODA

Tokom i nakon rata adresu je promijenilo v


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-887-7112013 11/687.11.2013. I SLOBODN BOSN

a|ana BiH

[TA GOVORE PRVI REZULTA



uzroke vide u manjku privrednih investicija, lo{oj prometnoj infrastrukturi i oskud-nim obrazovnim i zdravstvenim kapaciteti-ma. Ne vide me|utim glavni problem:isto~na Hercegovina je nasilno odsje~enaod Mostara, jedine urbane aglomeracijenastale kao prirodno sredi{te ekonomskog,obrazovnog, zdravstvenog, kulturnograzvoja cijele Hercegovine.

UJEDNAÊN REGIONALNIRAZVOJ FEDERACIJE Nepopravljivi demografski pad isto~ne

Hercegovine svjedo~i o inferiornosti uni-tarnog modela unutarnjeg ure|enjaRepublike Srpske i superiornosti

policentri~nog ure|enja Federacije BiHorganizirane u deset kantona s vlastitomzakonodavnom i izvr{nom vla{}u. To jevidljivo iz usporedbe prilika u isto~nojHercegovini s prilikama u Gora`danskomkantonu, uklije{tenom u taj prostor sumorne perspektive. Godinama nakonrata Gora`du je prognozirana demografskakatastrofa, vjerovalo se da }e cijeloGora`de preseliti u Sarajevo.

No, to se nije desilo. Suprotno predvi|anjima, Gora`de je nakon ratadoìvjelo pravu ekonomsku ekspanzijukoja je rezultirala ubrzanom obnovom i

privla~enjem ranije iseljenog stanovni{tva, pa ~ak i privla~enjem radne snage iz susjed-nih op}ina sa srpskom ve}inom.

Presudnu ulogu u takvom razvojudoga|aja odigrala je kantonalna VladaGora`da koja je, uprkos skromnim finansij-skim sredstvima, uspijevala blagovremeno

intervenirati i otvarati razvojne perspektive.Centralna vlast u Sarajevu, ma kolikoèljela, ni izbliza ne bi bila tako efikasna iu~inkovita, jednako kao {to ni centralnavlast RS-a u Banjoj Luci ne uspijeva pre-

poznati stvarne probleme i otvoriti razvojne perspektive isto~ne Hercegovine. Primjer Gora`da uop}e nije usamljen: na cijelom

prostoru Federacije BiH primjetan je punoizbalansiraniji regionalni razvoj nego na

prostoru unitarno ure|ene RepubliSrpske, u kojoj se sve bitnije odluke oblik

ju i donose u Banjoj Luci.

DEMOGRAFSKA VITALNOST SARAJEVTre}a va`na ocjena proistekla

popisa ti~e se demografskog razvo

glavnog grada dràve. Uprkos strahovitostradanju stanovni{tva tokom rata i pos jeratnom kolektivnom iseljenju Srba prostora reintegriranih gradskih op}ina,individualnom iseljavanju najvitaln

populacije u potrazi za boljim ìvotoSarajevo je uspjelo ne samo sa~uvati nei dodatno osnaìti demografski primat

prostoru BiH. Na teri tori ji prijeratnSarajeva, odnosno deset prijeratnop}ina, danas ìvi 504 hiljade stanovnikodnosno 22 hiljade stanovnika mannego {to je ìvjelo prije rata. Banja Lukkoja je bila po{te|ena ratnog razaranja i

koju se doselio najmanje 30 hiljada Sriz Hrvatske i jo{ toliko iz okolnih op}indanas broji svega 4 hiljade stanovnivi{e nego prije rata. Donedavno vjerovalo da je Banja Luka uveli

prema{ila 300 hil jada stanovnika, popisom je utvr|eno da Banja Luka juvijek broji manje od 200 hiljastanovnika.

Preostali rezultati popisa, poput etn~kog pomjeranja i strukture stanovni{tva

pojedinim regijama i gradovima, na ko}emo jo{ pri~ekati, svakako }e pokazati

je minuli rat prouzrokovao dramati~ promjene nastale jednonacionalnigrupisanjem stanovni{tva u tri nacionalzajednice. Pokazat }e se, primjerice, da

prostoru RS-a prakti~no vi{e nema Hrvai da je njihov broj na prostoru op}ina

bo{nja~kom ve}inom u Federaciji Bskoro prepolovljen. Pokazat }e se i da

broj Bo{njaka na prostoru RS-a ne{to venego se vjerovalo i da je broj Srba na protoru Federacije BiH ne{to manji nego

procjenjivalo. No, taj aspekt popisa stanovni{tva bit

potpuno osvijetljen tek nakon {to rezult

popisa budu kompletirani.


POPIS STANOVNI[TVA

Najve}i rast stanovni{tva BiHtokom posljednjih 100 godina registri-ran je u razdoblju nakon Drugog svjet-skog rata, zaklju~no s 1991. godinom.Na prvom popisu stanovni{tva nakonDrugog rata, 1948. godine, BiH jeimala 2.564.308 stanovnika. Desetgodina kasnije bilo je 2.847.459

stanovnika, a dvadeset godina kasnije 3.277.948 stanovnika. Na svakomnarednom popisu broj stanovnikauve}avao se za oko 500 hiljada, da bina popisu 1991. godine dostigaorekordan iznos od 4.377.033 stano-vnika, odnosno 585 hiljada vi{e negodanas.

NEKADA I SADA

U razdoblju od ‘45. do ‘91. brojstanovnika skoro udvostručen

Sude}i po dostupnim, istina parci- jalnim, rezul tatima popisa stano-vni{tva iz nekih op}ina, akcija ozna-~ena kao “poku{aj zbunjivanja Bo{-

njaka”- poziv da se izjasne kao Bosa-nci ili muslimani - doìvjela je potpunifijasko.

U jednoj sarajevskoj op}ini, me|u

305 popisanih doma}instava odnosno987 popisanih osoba, samo se jednaosoba izjasnila kao Bosanac! Premanekim procjenama, postotak stanovn

ka koji su se deklarirali kao Bosanci bi}e ispod 6 posto i dominantno su koncentrirani u tri grada - Sarajevu, Tuzli Zenici.

“ZBUNJIVANJE” BO[NJAKA”

Bosanaca manje od 6 posto

DEMOGRAFSKI PRIMATSARAJEVA: Na teritorijiprijeratnog Sarajeva, odno-sno deset prijeratnih opći-na, danas živi 504 hiljadastanovnika, odnosno 22hiljade stanovnika manjenego što je živjelo prijerata





U ponedjeljak, 4. novembra, Na-dzorni odbor Bosnalijeka kojim

predsjedava Ahmed @ili}, a u ~ijemsastavu su i doktor Mahmoud M.

Badi, Zdenko Miha lovi}, MirjanaLasi} i Fahir Barakovi}, poku{ao jeodràti sjednicu unutar kruga u ~emu suih sprije~ili pripadnici za{titarskeagencije SAS Securety , a po nare|enjuNermina Zup~ev }a, izvr{nog direktoraza kvalitet i regulaciju, koji se stavio nastranu „Hadenovog“ Nadzornog odbora i„njihovog“ direktora Nedima Uzunovi}a.Pored Zup~evi}a, na stranu Hadena iUzunovi}a stala je i Belma Abazovi},izvr{ni direktor za proizvodnju i razvoj,dok je [efik Handì}, izvr{ni direktor zafinansije i vr{ilac du`nosti direktora

Bosnalijeka, vjeran Nadzornom odboru


„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

MAHMOUD M. BADI,predstavnik Libijskogfonda koji je vlasnik 8,9procenata Bosnalijeka i

član jednog od dvanadzorna odbora, nećepodržati Hadenovu„mafiju“ u preuzimanjuove farmaceutske tvrtke.Jedini interes i željapredstavnika Libijskogfonda Badija je da se

upravljanje i vođenjeBosnalijeka dovede uzakonske okvire

LIBIJSKI FOND POZIVADR@AVU DA STANE U ODBRANU

DR@AVNOG KAPITALA UBOSNALIJEKU

BOSNALIJEK POD OPSADOMNeuspio poku{aj odràvanja sjedniceNadzornog odborta Bosnalijeka , kojimpredsjedava Ahmed @ili}, u fabri~kom

krugu



pod predsjedanjem @ili}a, a istom je

vjeran i Bojan Kebe, izvr{ni direktor zamarketing i prodaju kojeg je Uzunovi}nezakonito otpustio a na njegovo mjesto,opet nezakonito, postavio Admira Ke{u.

^lanovi Nadzornog odbora na ~elu sa@ili}em, iako su uredno najavili svoj

dolazak i odràvanje sjednice u krugu

Bosnalijeka , sumnjali su da }e im uprava na~elu sa Uzunovi}em to dopustiti. Me|utim,Mahmoud Badi, predstavnik Libijskogfonda i ~lan Nadzornog odbora, bio je

prili~no iznena|en i zate~en ~injenicom damu nije dopu{ten ulazak u krug Bosnalijeka

budu}i da on predstavlja fond koji je v

snik 8,9 posto Bosnalijeka . Libijski eknomski i socijalno razvojni fond, poslinvesticijskog fonda iz LuksemburHaden SA (29,9 posto) i Vlade FederacBiH (19,8), najve}i je pojedina~ni dioni~Bosnalijeka, a dionice ove farmaceutskompanije dobio je po osnovu duga koji FBiH imala prema Libiji. Naime, 200godine Vlada FBiH na Libijski fo

prebacila je oko 700 hiljada dioniBosnalijeka ukupne vrijednosti oko miliona KM, a libijska Vlada otpisala dug FBiH od desetak miliona ameri~kdolara.

PRE)UZIMANJE BOSNALIJEKA„Prvog dana kada sam do{ao

Sarajevo, u maju 2012. godine, shvasam da u Bosnalijeku postoje problemi.to vrijeme Vlada je insistirala na smjedirektora Edina Arslanagi}a. Sastao sase sa premijerom Nerminom Nik{i}emresornim ministrom Erdalom Trhuljekoji su mi objasnili razloge zbog kojèle smjenu Arslanagi}a, kojeg optuìli za korupciju i lo{e vo|enkompanije. Me|utim, nisu mi prezentirnikakve konkretne dokaze i ja sam irekao da sve dok mi ne dadnu ~vrsdokaze za ono za {to optuùArslanagi}a Libijski fond ne}e podràkcije Vlade“, kaè Badi. Prisje}a se ga je tom prilikom Nik{i} pitao da li Libijski fond podràti Vladu u poku{a

preuzimanja kontrole Nadzornog odboBosnalijeka u kojem }e Libijski foimati svog predstavnika nakon {emjeseci. Predstavnik Libijskog fonda od premijera Nik{i}a traìo ponudu

pisanoj formi, {to je Nik{i} odbio rekavda premijer na daje pismene ponude. Ba

je zadrào mjesto ~lana u Nadzornoodboru kojim je tada predsjedavao VeljTrivun. U me|uvremenu, EdArslanagi} oti{ao je u penziju, anonimni fond iz Luksemburga HadSA po~eo je da kupuje dioniBosnalijeka . „Zato sumnjam da je prannovca u pitanju. ûli smo tako|e transferima novca iz Rusije, koji je preKipra zavr{avao u Sarajevu radi kupovidionica. Taj novac mo`da je do{ao ra~una Bosnalijeka i vrlo je mogu}e daBosnalijek kupljen vlastitim paramakaè Badi.

„Postali su vlasnici 29,9 pos


LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITAL

Neobja{njivo je da premijer Nik{i} i njegov strana~ki{ef Lagumdìja ne {tite dràvni, nego kapital

misterioznog “Hadena“



Bosnalijeka, a ne èle preuzeti ve}i pro-cenat da ne bi morali otkriti identitet ljudikoji stoje iza Hadena. Oni su odràli nele-galnu Skup{tinu koja je izabrala nelegalanNadzorni odbor koji je imenovao Uzuno-vi}a za direktora, a koji je silom preuzeovlast u kompaniji“, kaè Mahmoud Badinavode}i da je „Hadenovu“ Skup{tinu iizbor Nadzornog odbora podràlo svega 34

posto dioni~ara Bosnalijeka , dok je

regularnu Skup{tinu i izbor Nadzornogodbora na ~elu sa @ili}em podràlo 66

posto dioni~ara. Sa druge strane, Badiju je poznato da je Nedim Uzunovi} bio direktor Bosnalijekovog predstavni{tva u Rusiji,

prije nego {to ga je otpustio Arslanagi}.

INTERES POJEDINACA NA PRVOM MJESTU„Imam osje}aj da se Uzunovi} ovakvim

postupcima èli osvetiti svima i samojkompaniji, a svoju {ansu na{ao je prekoHadena“, kaè Badi navode}i kako je prvi

posao Uzunovi}a bilo sklapanje „eksklu-zivnog“ ugovora sa ruskim distributeromImperia Pharm vrijednog 11 miliona eura.„Iskreno sumnjam da }e ta ruska kompanijaplatiti robu koju im Bosnalijek isporu~i. Dosada je poslano Bosnalijekovih proizvodavrijednih preko 4 miliona eura i isporuke }ese zavr{iti do kraja decembra, a jo{ ni{tanije pla}eno. Ako se ovo ne plati, to }euni{titi Bosnalijek jer }e u pitanju biti

16

„D@AMAHIRIJA“ U BOSNALIJEKU

„Nakon 42 godine diktature,korupcije i ugnjetavanja, u Libiji sedesila prava revolucija. Me|utim, ta

revolucija uni{tila je sve i sada smo uprocesu ponovne izgradnje zemlje. To jekomplikovan proces jer ve}ina institu-cija koje su podràvale Gadafijevuvladavinu - policija, armija, sigurnosneslu`be, sve je to uni{teno. Sada sesusre}emo sa odre|enim poblemima,posebno kad je rije~ o sigurnosti. Pa,ipak, ako poredimo Libiju sa zemljamakoje su pro{le kroz istu, ili sli~nurevoluciju, mislim da je situacija mnogobolja. Ne zato {to je Libija posebanslu~aj nego jer Libija ima velike prihodeod nafte i plina, nemamo manjine,

nemamo pripadnika drugih religija i msmo teritorijalno, vjerski i u svakomdrugom pogledu jedno“, rekao j

Mahmoud Badi komentari{u}i trenutnsituaciju u svojoj zemlji.

LIBIJSKO PROLJE]E

Jedan narod, jedna vjera, jednadržava


LIBIJSKI FONDMahmoud Badi, predstavnik Libijskog fonda, vlasnika 8,9

procenata Bosnalijeka , i~lan Nadzornog odbora

HADENOV OPERATIVACEdin Dizdar, uposlenik Eurohausa i ~lan

Nadzornog odbora Bosnalijeka




LIBIJSKI PROTIV RUSKOG KAPITAL

solventnost firme“, kaè Badi, te dodakako Haden, odnosno ljudi koji zastupataj investicijski fond u BiH, NedUzunovi} i Edin Dizdar, nikada nikontaktirali Libijski fond. Prema njegovrije~ima, predstavnici Hadena su prelibijske Ambasade u Sarajevu poku{stupiti u kontakt sa libijskom Vladom.

„Njihov jedini problem bio je za{to kao predstavnik Libijskog fonda ne daje

podr{ku Hadenu, koji je bio spremosigurati nam jedno mjesto u Nadzornoodboru i za{tititi na{e interese. U libijskVladi pitali su me o ~emu se radi i ja saispri~ao kompletnu pri~u. Rekao sam, aèlite podràti mafiju, to je va{a stvar, aline}u u~estvovati u tome. @ele napodr{ku, a na kraju }e nas prevariti. Nvjerujte im“, obja{njava Badi koji je dob

podr{ku svoje Vlade, a ministar vanjsk

poslova Libije Mohamed Abdulaziz upu je pismo svom bosanskom kolegi ZlatLagumdìji, od kojeg je traìo da osiguraju i za{tite libijski interesi Bosnalijeku .

„Pitam se kako premijer FBiH NermNik{i} i ministar vanjskih poslova ZlatLagumdìja i partija koju je narod izabraoslu~aju Bosnalijeka pomaù Hadenuzastupaju njegove interese umjesto intereVlade FBiH. Zbog interesa pojedina

`rtvuju svoj i interes naroda BiH“, kaBadi. On upozorava da Libijski fonukoliko se vrlo brzo ne rije{e problemi oizbora legalnog Nadzornog odbora i upraBosnalijeka, namjerava protiv svodgovornih podnijeti tu`be pred lokalniali i me|unarodnim sudovima. „Do sanismo preduzeli mjere na podizanju tu`ne zato {to smo slabi, nego jednostav~ekamo da vidimo da li }e se na}i nekompromisno rje{enje. Ako do toga ne do|mi }emo svoj slu~aj rije{avati sudskiputem, bilo pred bosanskim, bilo pr

me|unarodnim sudovima“, kaè Badi.

„@elimo vidjeti da Bosnalijek radi uzakonskim okvirima. To je sve, ako sebude radilo u skladu sa zakonom, niko

ne}e nastradati. Mi ne pori~emoHadenovo vlasni{tvo u Bosnalijeku ioni imaju pravo u~estvovati u vo|enju

kompanije. Trebali bi otkriti ko suvlasnici Hadena, trebaju do}i naGeneralnu skup{tinu koja }e se odràtiu skladu sa zakonom i trebajusudjelovati u izbornom procesu“, kaèBadi kojeg, o~igledno, podràva i resorniministar Erdal Trhulj. U izjavi datojOslobo|enju Trhulj je najavio sazivanjeSkup{tine Bosnalijeka, ~iji zadatak bi bioizbor Nadzornog odbora u kojem bivlasnici kapitala, shodno svom udjelu,imali svoje predstavnike. „Ukolikouspijemo imenovati novi Nadzorniodbor, nemam ni{ta protiv da taj

Nadzorni odbor imenuje direktora u imenajve}eg vlasnika, a to je u ovomslu~aju Haden. Ali, to ne mogu biti ljudikoji na ovakav nelegalan na~in rade uBosnalijeku, niti ljudi iz prethodnogsaziva uprave“, rekao je Trhulj koji uslu~aju Bosnalijek, prema tvrdnjamaMahmouda Badija, nema punu podr{kusvoje stranke, odnosno SDA.

„SDA ne podràva Trhulja upopunosti. Mo`da zbog neke politi~ketrgovine ali je o~igledno da mu nisupruìli punu podr{ku u slu~ajuBosnalijek“, tvrdi Badi.

TRE]A SRE]A

Izbor novog, trećeg Nadzornogodbora Bosnalijeka i nove uprave

ZABRANJEN ULAZ:Mahmoud Badi,predstavnik Libijskog fondai član Nadzornog odbora,bio je priličnoiznenađen i zatečen činjenicom da mu nije dopuštenulazak u krug Bosnalijekabudući da on predstavlja

fond koji je vlasnik 8,9posto Bosnalijeka

BANKROTUkoliko ruska kompanija Imperia Pharm ne plati robu koju im jeisporu~io Bosnalijek ,solventnost firmebit }e dovedenau pitanje

KOMPROMISNORJE[ENJE

Ministar Erdal Trhulj u“slu~aju Bosnalijek” nema

odgovaraju}u podr{ku SDA



HALOO, PLATI VI[E

Iako Županijsko tužiteljstvo u Mostaru ni poslije više od godinu i pol dana nijezavršilo istragu protiv članova Uprave HT-a MOSTAR i sarajevske merketinškeagencije S.V.-RSA, koji se sumnjiče za višemilijunski kriminal i pranje novca,

menadžment mostarske kompanije potresa nova afera; poslovodstvo HT-a Mostado sada je zaprimilo nekoliko tisuća pritužbi prevarenih korisnika njihovih usluga

koji su ugovore potpisali uz posredovanje tri marketinške agencije iz Hrvatske:

Celeritas, Geneza i Defero

SUPER PONUDA ZA SUPER PREVARE

Agresivna uli~na prodaja usluga Eroneta rezultirala je tu`bama nezadovoljnihkorisnika koje bi tu kompaniju mogle ko{tati milijune maraka



Dok @upanijsko tuìteljstvo uMostaru vi{e od godinu i poldana istraùje sumnjive poslovneugovore izme|u predsjednikaUprave Javnog poduze}a Hrvat-

ske telekomunikacije Mostar Stipe Prli}a,izvr{nog direktora za pokretnu mreùZorana Bakule i vlasnika sarajevske

marketin{ke agencije S.V.-RSA NevenaKulenovi}a, osumnji~enih za milijunskikriminal i pranje novca u slovenskim iaustrijskim bankama, mostarsku kompanijuodskora potresa jo{ jedna afera. Najnoviji je

poslovni skandal razotkriven nakon {to jena adresu HT-a Mostar po~elo pristizati svevi{e sudskih tu`bi prevarenih korisnikausluga mobilne telefonije, a od{tetnizahtjevi dostigli milijunski iznos!!! Ve}inanezadovoljnih korisnika su, naime, ugovore

potpisali preko posredni~kih marketin{kihagencija Celeritas, Geneza i Defero koje su,

po svoj prilici, kriminaliziranom mena-

d`mentu posluìle za jo{ jedan aran`manizva~enja novca iz HT-a Mostar.

SUMNJIVI UGOVORIS MARKETIN[KIM AGENCIJAMAPrema informacijama Slobodne Bosne ,

kompanije Celeritas , Geneza i Defero, ~ijese sjedi{te nalazi u Hrvatskoj, kao

posrednike u prodaji usluga, angaìrali suraniji izvr{ni direktor za nepokretnu mreù

Davor Darabo{ i njegov badò Davor Ttrenuta~no direktor Sektora za prodajuHT-u Mostar. Ugovori su potpisani b

javnog nadmetanja, suprotno Zakonu javnim nabavkama, navodno, u cilju ve prodaje proizvoda i usluga HT-a MostPotom su tri hrvatske agencije, nominalregistrirane u BiH, uposlile lokalkomercijaliste ~ija je zada}a bila da svaku cijenu na terenu pridobiju {to vikorisnika usluga HT-a Mostar. Dodajmtome da je aran`man s agencijama Celeriti Geneza, a naknadno i sa Defe

podrazumijevao da HT Mostar pokriva s

tro{kove njihovog rada i ispla}uje bonus svaki novi sklopljeni ugovor s pret platncima. No, problem je nastao kada su korisnici, i to u velikom broju, po~eli àlda su prevareni, odnosno da se ugovori kosu im ponu|eni ne po{tuju. Brojne pritu`bkao ni negativni medijski napisi nisme|utim, imali utjecaja na agresivnu uli~kampanju poslovnih partnera HT-a MostIako su pretplatnici koji su ugovo


MILIJUNSKE OD[TETE ZA PREVARENE KORISNIK

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Anga iranje marketin{kih agencija izHrvatske bio paravan za jo{ jednu

perfidnu plja~ku mostarske kompanije?

HT MOSTARSKUPI BONUSI ZA

MILIJUNSKE PREVARE

INTERNA ISTRAGA Predsjednik Uprave StipePrli} jo{ ne zna koliko je

tu`bi podneseno protivHT-a Mostar



potpisali na uli~nim {tandovima prvesudske tu`be podigli jo{ prije dvije godine,tvrde}i kako mostarska kompanija od njihtraì da pla}aju usluge koje uop}e nekoriste, ~ini se kako je dijelu menad`mentaHT-a Mostar jedino bilo va`no da ugodi{njim izvje{}ima o poslovanju prikaù{to ve}i broj korisnika i pohvale se„osvajanjem“ trì{ta na kojima su odranijedominantna druga dva telekom operatera

(BH Telecom i Telecom Srpske ). Recimo ikako je najdrasti~niji primjer tu`ba koju su

podigli roditelji jedne hendikepirane osobe,koju su nasrtljivi uli~ni prodava~i uslugaHT-a Mostar nagovorili da potpi{e ugovor,iako im je bilo jasno da njihova `rtva ne zna{to potpisuje?! Kako god, poslovodstvoHT-a Mostar je do sada zaprimilo nekolikotisu}a zahtjeva za raskid ugovora i sudskihtu`bi, koji }e to javno poduze}e ko{tatimilijune maraka. Osim {to su, naime,agencijama Celeritus, Geneza i Deferouredno ispla}ivali bonuse za svaki

potpisani ugovor s krajnjim korisnicima, uHT-u Mostar }e, posve izvjesno, na koncumorati platiti i sudske tro{kove za sveizgubljene parnice.

HUREM PROTIV STIPE VELIÂNSTVENOGPredsjednik Uprave HT-a Mostar Stipe

Prli} zaduìo je nedavno Slu`bu unutarnjekontrole kako bi ispitali koliko je to~notu`bi podneseno, kao i koliko }e poslovnasuradnja s marketin{kim agencijama izHrvatske ko{tati HT Mostar. Navodno da su

prve procjene da }e se {teta ra~unati umilijunima maraka?! No, da situacija po

upravu mostarske tvrtke koja ve} desetmjeseci posluje bez ikakve kontrole(~lanovima je Nadzornog odbora mandatistekao po~etkom godine) bude jo{ gora,nitko se jo{ uvijek nije ozbiljnije pozabavio

posljedicama koje }e posljednji skandal,zasigurno, imati na poslovanje HT-aMostar, budu}i da su direktori zaokupljenime|usobnim obra~unima. Iz izvora bliskihUpravi HT-a Mostar doznajemo kako setrenuta~no vodi prava bitka izme|u

predsjednika Stipe Prli}a i direktoriceSektora za ljudske resurse R enate Kuzman,ina~e, ranije jedne od njegovih najbliìh

suradnica. Direktorica Kuzman, koju sukolege zbog njezine pretjerane ambicioz-nosti i bespo{tednog obra~una skonkurentima prozvale Hurem, bila je,kako se tvrdi, od samog po~etka upoznatasa negativnim efektima uli~ne prodajeusluga, ali je informacije svjesno tajila od

predsjednika Uprave Prli}a. Spekulira se,tako|er, da direktorici Kuzman itekako idena ruku jo{ jedna afera u HT-u Mostar,

budu}i ozbiljno pretendira na Prli}evufunkciju. Za razliku od dugogodi{njeg

predsjednika Uprave HT-a Mostar StipePrli}a, koji je posljednjih mjeseci izgubio

podr{ku strana~kih kolega iz SDP-a, RenataKuzman ima ~vrste pozicije u HDZ-u 1990

Njezin je suprug, poznati mostarski

pedijatar Zdravko Kuzman, ~lan je najuègrukovodstva HDZ-a 1990, ~iji se kadrovi,opet, zapo{ljavaju u HT Mostar, a sve podirektivi mo}ne direktorice Sektora zaljudske resurse.

Tako je, nedavno, po nalogu RenaKuzman, predsjednik Uprave Stipe Prli}mjesto voditelja svog ureda zaposl

Bojana Stani}a, dugogodi{njeg studenengleskog jezika i knjièvnosti i tajnika me|unarodne odnose u HDZ-u 1990.

KADROVSKO POSPREMANJEU RE@IJI HDZ-A 1990

Do svog prvog stalnog zaposlenStani} je u Mostaru bio poznat kao vodit

propale predsjedni~ke kampanje MartiRaguà (kada je i zaradio nadimMartinova vje{alica). Instaliranje BojaStani}a na mjesto {efa Prli}evog ureda t

je, me|utim, po~etak velikog pospremanu Upravi HT-a Mostar koje vodi RenaKuzman. Pretpostavlja se, naime, da }e i funkciju voditelja Protokola uskoro b

postavljen netko iz kadrovske baze HDZ1990, a nakon {to je direktorica Kuzmnaredila smjenu dosada{nje {eficPrethodno je, prema informacijamnjezinih kolega, Renata Kuzman smijenranijeg direktora Sektora za ljudske resurBranimira Zovku, kako bi se domognjegovog mjesta. No, na politi~ku podr{HDZ-a 1990 sve vi{e ra~una i Stipe Prlnakon {to su njegove kolege iz SDP

preuzimanje kontrole nad HT Most

obe}ale HDZ-u.


HALOO, PLATI VI[E

Premda je nakon nekoliko krupnihmarketin{kih afera u mostarskom poduze}u,odlukom Uprave HT-a Zagreb pro{le godinenaprasno smijenjen izvr{ni direktor zanepokretnu mreù Davor Darabo{, on jeunosne poslove ogla{avanja prepustio svombadì Davoru Totu. Zbog dvojca Darabo{-Tot

jo{ je prije ~etiri godine promijenjenaunutarnja organizacija HT-a Mostar, kako bi„menadèri“ iz Hrvatske u Mostaru zaposjelirukovodna mjesta. Na temelju Sporazuma o

Strate{koj suradnji izme|u HT-a Mostar i HT-aZagreb mostarska je kompanija refundiralatro{kove njihovih pla}a koje su primali uhrvatskoj tvrtki, pla}ala najamninu zastanove koje su badè koristile, luksuznavozila i enormne tro{kove reprezentacije.„Menadèr“ Davor Darabo{, koji je u Mostardo{ao kao vrhunski stru~njak u oblastitelekominikacija i ~iji je anga`man skupo

stajao HT Mostar, ina~e je u Hrvatskozavr{io samo Vi{u tekstilnu {kolu?!

POSEBAN TRETMAN ZA „STRU^NJAKE“ IZ HRVATSKE

Najskuplje marketinške ugovoreHT-a Mostar dogovarao je DavorDaraboš, „menadžer“ s završenom

Višom tekstilnom školom

HUREM OSVAJA ERONETRenata Kuzman pretendira na mjestopredsjednice Uprave HT Mostar

Davor Darabo{



Kada je u ljeto pro{le godine uSarajevu organizirana konferen-cija o implementaciji stomilijuna eura povoljnih kreditakoje }e Turska plasirati u BiH,

bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BakirIzetbegovi} je ambiciozno izjavio kako se

pruìla prilika da se promijeni slika BiH.„Ja sam ovaj projekat nazvao 3P -

poljoprivreda, proizvodnja i povratak. Nemora biti samo poljoprivreda, madao~ekujem da se najvi{e sredstava angaùje upoljoprivrednu proizvodnju“, kazao je tadaIzetbegovi}. Turski veleposlanik u BiHAhmet Yildiz je istodobno objasnio da

postoje dva razloga za odobravanje kredita -ekonomski i humanitarni, koji se odnosi na

povratak izbjeglica. Istovjetnu je poruku poslao i direktor Turkish ziraat bank Bosnia Ali Riza Akba{, koja je uz Bosnia Bank International zaduèna za plasman kreditnih

sredstava. „Kredit }e najvi{e koristiti

povratnicima, ali i ljudima koji se bavesto~arstvom, poljoprivredom i turizmom.Rok otplate je deset godina, a kamatna stopaizme|u nula i 3,99 posto“, rekao je direktor Turkish ziraat banke. No, na listi sekorisnika beskamatnog kredita u iznosu od100.000 KM na{ao i Med`lis Islamskezajednice, premda nije jasno prema kojimsu im kriterijima odobrena sredstva.

Za razliku od stotine malih poljoprivrednika u Federaci ji BiH i

Republici Srpskoj, koji su dobijali kredite uvisini do 20.000 KM, najve}a kreditnasredstva plasirana su nekolicini poduze}a,

bez obzira na njihovu djelatnost. Tako je, primjerice, najve}i kredit dobilo poduze}eBekto-Precisa iz Gora`da, vi{e od 3,3milijuna KM, {to nije sporno, budu}i da je

posrijedi investicija u proizvodnju. Poredfirme iz Gora`da, preko 1,9 milijunamaraka dobio je i viso~ki Prevent , milijunKM je odobreno kompaniji Jami izSarajeva, koja se bavi proizvodnjom

prehrambenih proizvoda. Milijun KMkredita, izme|u ostalih, dobile su i tvrtke

Gadò Comerc iz Sarajeva, LignaconTesli}a (proizvodnja presvlaka), Scon

prom iz Prijedora (proizvodnja namje{tajMostarskom Hepoku , koji je nakuspje{ne privatizacije doìvio pra

poslovni bum, dodijeljene su dvije kreditlinije u ukupnom iznosu od 600.000 KMIstodobno je profitabilnoj kompanHercegovinalijek , koja je me|u najve}uvoznicima i distributerima lijekova u Biodobren kredit od 1,5 milijuna maraka?! D

se kriteriji prilikom plasmana 100 milijueura turskog kredita nisu striktno po{tiva

pokazuje lista korisnika na kojoj su izme|u ostalih, na{li Auto-servis BraKari} (ukupno su dobili preko 50.000 KMtrgovinska radnja Majda (20.000 KMtrgovinska radnja Dino (30.000 KM)Blizu 200.000 KM kreditnih sredstanamijenjenih za pomo} povratnicim

poljoprivrednicima i primarnoj proizvoddobila je i notarka iz Br~kog JasminDurmi}-Ma{i}. Sredstva su, barem premzvani~nom obrazloènju, namijenjena uslu`nu djelatnost, investicije i opremu.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Raspodjela turskog kredita

Povoljna kreditna sredstva plasirana povratnicima, upoljoprivredu i proizvodnju, ali i Medžlisu Islamske

zajednice, notarima, veletrgovcima

TURSKI KREDIT ZA PREPOROD BiHBiv{i reis Mustafa ef. Ceri}, turski ministar

vanjskih poslova Ahmet Davutoglu i bo{nja~ki~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi}



vonimir Zubac, biv{i voza~ u javnoj upravi, vi{e od mjesecdana pio je jutarnje kafe na ra~un

poreznih obveznika Bosne iHercegovine. Umjesto da ih plati

svojim novcem, on je ra~une pravdao kaoreprezentaciju, odnosno tro{ak koji se

javlja u toku posla, s ciljem stvaranjadobrih odnosa sa strankama.

Njegovi ra~uni, u pojedina~nom iznosuod 1,5 KM, dio su 19 miliona maraka kojesu dràvne i entitetske institucije potro{ileza reprezentaciju od po~etka 2010. do kraja2012. godine.

Podatke o potro{nji objavili su uredi zareviziju kroz izvje{taje o izvr{enju budèta.

Novinari Centra za istraìva~konovinarstvo (CIN) iz Sarajeva zatraìli suod 51 institucije uvide u ra~une zareprezentaciju i pravilnike o kori{tenju tognovca. To je skoro polovina dràvnih ientitetskih institucija ~ije su tro{kove

prekontrolisali revizori. Zahtjevu je potpuno udovoljila 21 institucija, deset jeodgovorilo djelimi~no, dok su ostale odbile

pristup informacijama ili nisu odgovorile

na zahtjev.Istraìvanje je pokazalo da se novcemnamijenjenim za reprezentaciju pla}ala iishrana zaposlenika u institucijama,kupovale knjige strana~kih kolega te da sedràvni novac ostavljao i kao bak{i{ ulokalima. Na ra~unima ~esto nemaobrazloènja kojim povodom su nastali i ko

je reprezentaciju koristio.

KAFA O TRO[KU DR@AVEU Dràvnoj regulatornoj agenciji za

radijacijsku i nuklearnu sigurnost(DARNS) za tri godine je potro{eno ne{to

vi{e od 33.000 KM za reprezentaciju. Me|u


KAD KU]A ÂSTI

Pi{e: Centar za istraìva~ko novinarstvo(CIN)

Državne i entitetske institucije su za tri godine potrošile najmanje 19 milionamaraka za troškove reprezentacije. Tim novcem plaćala se ishrana zaposlenika,

kupovale knjige stranačkih kolega, pio alkohol i ostavljao bakšiš u lokalima

OTKRIVAMOKO SU NAJIZDA[NIJIBH. “REPREZENTATIVCI“



ra~unima koje su novinari CIN-a pogledali bilo je i 26 ra~una za jutarnje kafe, u pojedina~noj vrijednosti od 1,5 KM.

Ra~uni su nastali u kafi}u Calamus Mo koji se nalazi u zgradi u kojoj je smje{tenai Agencija. Zubac bi u kafi}u potpisaora~une, a Agencija bi platila na osnovudostavljene fakture za uplatu.

U Agenciji su novinarima objasnili da je

Zubac zbog prirode posla imao pravo nareprezentaciju. On je od septembra 2011.do septembra 2012. godine u mostarskomuredu institucije radio na mjestu voza~a, ali

je bio zaduèn i za po{tu i prijem gostiju.U razgovoru za CIN Zubac je rekao da

mu nadre|eni nikada nisu rekli da to nije uredu. Kaè da je kafu prije posla ponekad

pio i sa nadre|enim K runoslavom [arava-

njom, inspektorom za radijacijsku nuklearnu sigurnost.

“Mi smo imali pravo tu popiti kafu, si da se po~asti jo{ ne{to“, kaè Zubac.

Novinari CIN-a su otkrili da jeinspektor svoje kafe knjiìo kao reprezenciju.

„Ako vi istraùjete jednu i po markune istraùjete milione maraka, onda je boda se niste meni ni obratili. To je smije{{to vi istraùjete“, kaè inspektor.

Revizor Ureda za reviziju institucBiH Miro Gali} kaè da se ovakav tro{

ne bi trebao voditi kao reprezentacija. vi{e kafa zna se tu na}i. Malo je tu probleto nije nekakav finansijski iznos velik, alinama vi{e govori o odnosu prema javnonovcu“, kaè Gali}.

Revizori su prona{li da se i u drugiinstitucijama novcem od reprezentac

pla}ala ishrana zaposlenika. Rije~ je Parlamentarnoj skup{tini BiH koja je u godine potro{ila oko 360.000 KMGeneralnom sekretarijatu Vije}a ministaBiH koji je u spomenutom periodu potro{skoro 250.000 KM i Uredu PredsjedniFederacije BiH koji je tokom 2011. i 201godine potro{io ne{to vi{e od 130.000 Kza reprezentaciju. Ove institucije su odbnovinarima dati uvid u ra~une.

Predsjednik FBiH @ivko Budimir priznao novinarima CIN-a da se i njegovom uredu reprezentacija koristila ishranu zaposlenika. Budimir kaè da je „uobi~ajena praksa koja je bila institucijama“, dodav{i da ju je ukinuo ogodine.

Reprezentacija nije definisana zakonove} pravilnicima unutar svake instituciPravilnici nisu ujedna~eni u pogledu pra

na kori{tenje reprezentacije, nov~aniznosa i ostalog. Reprezentacija moè binterna, za sastanke unutar institucija,eksterna, za restorane izvan institucija.

Mjese~ni iznos za reprezentaciju ~eszavisi od funkcije. Primjerice, {efoodsjeka u Ministarstvu komunikacija

prometa BiH imaju pravo na 40 KM,direktor Grani~ne policije BiH na 5.0KM mjese~no za reprezentaciju. DirektDràvne agencije za istrage i za{titu (SIPreprezentaciju moè koristiti bez ograni~nja.

Pravo na reprezentaciju u nek

institucijama imaju samo rukovodio


REPREZENTACIJA KAO SUDBIN

Budimir o tro{ku dràve hranio suradnike, Pudari}kupovao knjige (partijskih) kolega, Gligori} pla}ao

“stru~ne“ knjige o Miloradu Dodiku, Bevanda ostavljaobak{i{ po kafanama...

(NE)SLU@BENE VEÊREO DR@AVNOM TRO[KUMilioni koji se godi{njeizdvajaju za reprezentacijuodlaze, izme|u ostalog,na skupe ve~ere,

bez navedenog povoda ( I

l u s t r a c i j a : C I N )



poput direktora u Republi~koj upravi zageodetske i imovinsko-pravne poslove, unekima uz rukovodioce i jo{ jedna osoba,kao {to je slu~aj sa {efovima kabineta dvaju

potpredsjednika Federacije BiH, dok uSlu`bi predsjednika Republike Srpske

pravo na reprezentaciju imaju sviuposlenici.

„DODIK , ÛVAR SRPSKE“PO AKCIJSKOJ CIJENI Novinari su prona{li da su u nekim

institucijama novcem od reprezentacijekupljene knjige strana~kih kolega ili knjigekoje nikome nisu poklonjene.

U Republi~koj upravi za geodetske iimovinsko-pravne poslove za 5.000 KMkupljene su knjige Dodik, ~uvar Srpske .Knjiga govori o liku i djelu MiloradaDodika, predsjednika Republike Srpske(RS) i osniva~a Saveza nezavisnihsocijaldemokrata (SNSD). Biv{i direktor Uprave Tihomir Gligori} rekao je da knjigu

nije kupio zbog Dodika ili stranke kojoj je isam pripadao, „ve} zbog njenog sadràja“.On kaè da knjiga govori o konceptu

jedinstvene evidencije nekretnina te da je to bio razlog {to ju je kupio. “Ima knjiga oMiloradu Dodiku koje nisam htio da kupim,ali tu gdje to pi{e, to jesam kupio” , kaèGligori}. Novinari CIN-a u ovoj knjizinigdje nisu prona{li pojam “jedinstveneevidencije nekretnina”.

Revizori Glavne slu`be za reviziju javnog sektora RS-a su u izvje{taju navelida se ne mogu uvjeriti da se radi o stru~nojliteraturi koja koristi poslovanju Uprave.

Svetozar Pudari}, potpredsjednik FBiHi ~lan Socijaldemokratske partije (SDP),odobrio je kupovinu knjiga autora MirkaPejanovi}a i Tatjane Ljui}-Mijatovi} uvrijednosti preko tri hiljade KM. Oni su~lanovi ili savjetnici u Stranci.

Pudari} je novinarima rekao da je knjigenabavio za biblioteke fakulteta u FederacijiBiH. Me|utim, novinari CIN-a nisu

prona{li nijednu odluku o poklanjanju bilokoje od ovih knjiga. Pudari} kaè da (on) otome ne vodi evidenciju.

Me|u ra~unima za reprezentaciju u

Pudari}evom uredu je i jedan za telefon od417 KM, koji je knjièn kao poklon, ali ga je Pudari} koristio kao slu`beni. On jenovinarima objasnio da je bila povoljna

ponuda za telefon, a da on nije imao novcaza nabavku opreme. Zbog toga je dozvolioda se na ra~unu napi{e „poklon“ kako bi ga

pravdao kroz te tro{kove. „U su{tini, on jezakonito kupljen, zakonito pla}en, a da li jemoralno, to je drugo pitanje“, dodajePudari}.

Federalni revizor Munib Ov~ina kaèda su u toku revizije pronalazili ra~une zatro{kove koji se ne mogu nazvati

reprezentacijom. On kaè da je najlak{e te

tro{kove knjiìti na taj na~in, jer sereprezentacija smatra diskrecionim pravomkoje se moè koristiti bez obrazloènja.

JELO SE, PILO SE, PLATILO SEGra|ani BiH platili su 850 KM za

privatnu zabavu Milomira Amovi}a,zamjenika predsjednika Komisije za

koncesije BiH, nakon {to je u oktobru 2010.godine doktorirao na Univerzitetu poslovnih studija u Banjoj Luci. On jekolege koje su prisustvovale odbranidisertacije po~astio zakuskom u

banjalu~kom restoranu My Way , a faktura

je proslije|ena Komisiji.Uz obrazloènje ra~una stoji da

zakuski prisustvovale 32 osobe ministarstava, javnih preduze}

bankarskog i nevladinog sektora i Univerziteta u Banjoj Luci.

Na pitanje novinara CIN-a za{to kolenije po~astio o svom tro{ku, Amovi}

rekao: „Zato {to sam o svom tro{ku raddisertaciju. Ovo nije samo za mene, negobilo malo i za {ire.“ On kaè da disertacija o javno-privatnom partnerst

bila promocija ne~ega novog na ov prostorima.


KAD KU]A ÂSTI

Bez puno obja{njenja priloèn je i ra~unu Ministarstvu komunikacija i prometa BiH,nastao u restoranu „Toplik“ u Isto~nomSarajevu. Na ra~unu od 1.232 KM nalazi sealkohol u vrijednosti od skoro 700 KM.Tada{nji ministar Rudo Vidovi} je ru~ao sapredstavnicima Regulatorne agencije zakomunikaciju BiH. Iako se navodi da je biloosam osoba, ra~un pokazuje da se jelo 11glavnih jela i popilo 14 fla{a vina i drugihalkoholnih pi}a. Ru~ak je zavr{en u 22sata.

Vidovi} je u dopisu koji je poslao CIN-unaveo da je alkohol na poslovnim ve~eramadozvoljen i da ministar ili njegov zamjenikimaju pravo na sastanke pozvati i osobekoje prvobitno nisu bile planirane.

NE TRÎ PRED RUDU

Bivši državni ministar prometa ikomunikacija Vidović dernečio uIstočnom Sarajevu

RASKO[NA REPREZENTACIJAU Uredu @ivka Budimira, predsjednikaFederacije BiH, za dvije godine potro{enoje vi{e od 130.000 KM za reprezentaciju



Novinari CIN-a su uo~ili da uz ra~une~esto ne postoji obrazloènje kojim su

povodom nastali i ko je korisnik reprezentacije.„Ja sam vam rekao, i revizorima sam

rekao, da su to stvari koje se ne}e odavati.S kim se ve~eralo i ko je ve~erao — ve~eraoje neko za koga mi smatramo dazavre|uje“, kaè Erdal Selmanovi}, {ef Ureda potpredsjednika FBiH MirsadaKebe, ~iji je kabinet u dvije godine potro{io

preko 86.000 KM za reprezentaciju.Kebin ured nije dozvolio novinarima

CIN-a da izvr{e uvid u ra~une, ali surevizori prona{li da su ra~uni ~esto nastajaliu dane vikenda, te da se novac bezobrazloènja tro{io u sarajevskoj diskoteciBasement i kasinu Coloseum.

Selmanovi} priznaje da se u timobjektima ve~eralo, ali je odbio re}i vi{edetalja.

Na ru~ku vrijednom 558 KM na kojem seministrica porodice, omladine i sporta RS-aNada Te{anovi} sastala sa omladincimaDoboja u oktobru 2011. godine popijeno je26 fla{a piva, tri fla{e vina te 20 ~a{icaèstokog pi}a. Na ra~unu nije napisanokoliko je bilo prisutnih, a kao povod naveden

je razgovor o tome kako ministarstvo moèpomo}i omladincima.

Te{anovi} nije prona-{la vremena za razgovorsa novinarima.

Revizori kaù da nepostoje posebna pravilakoja se odnose na alkohol.Oni kaù da u praksitoleri{u konzumiranje alko-hola kada je rije~ o sa-stancima sa stranim dele-gacijama, ali da bi se gostiiz zemlje trebali ~astiti ka-fom i vodom.

“Prili~no je to pobje-

glo od reprezentacije“,

kaè Du{ko [njegota, glavni republirevizor.

Damir Mehmedba{i} iz Centra zastupanje gra|anskih interesa (CPnevladine organizacije koja se bavi anazom javne administracije i finansija, kaè treba postojati opravdanje za svaki tro{

javnog novca, jer je to novac gra|ana BiH„Mi svaki dan skupljamo marku-dv

za ovoga, za onoga dok oni koje sm

birali ìve raskala{eno na na{ ra~undodaje on.

BUD@ETSKI HUMANISTINovcem namijenjenim za reprezentac

pojedini zvani~nici su podràvali humanitne akcije. U Ministarstvu porodicomladine i sporta RS-a, izme|u ostalokupljene su ulaznice za humanitar

utakmicu za pomo} Srbima na KosovuMetohiji u vrijednosti 200 KM. Utakmiizme|u fudbalskih klubova „Borac“ „Trep~a“ odigrana je u decembru 201godine u banjalu~koj dvorani „BoriMinistarstvo je podràlo i „ManasPresvete Bogorodice Trojeru~ice“ u DonjeBuda~kom kod Karlovca u Hrvatskkupiv{i 2011. godine ulaznice u vrijedno

750 KM za njihov humanitarni koncert.Nema obrazloènja ko je koristio o

ulaznice.Potpredsjednik FBiH Kebo je rek

novinarima CIN-a da je udovoljio modjevojke sa posebnim potrebama koju vidio prilikom posjete Psihijatrijskoj boln„Jake{“ kod Modri~e i kupio joj {minku. Npitanje novinara zbog ~ega to nije u~insvojim novcem, Kebo je odgovorio:

„Iz svog dèpa?! Hajte, molim vaNiste u pravu. Ja sam tamo oti{ao kpotpredsjednik FBiH. (...) Za{to bih od svoje djece uzimao 1.6

maraka?!”7.11.2013. I SLOBODN BOSN

REPREZENTACIJA KAO SUDBIN

U Federalnom ministarstvu finansijanalazi se ra~un iz 2010. godine za ru~ak u

sarajevskom restoranu Fellini za koji se nezna ko mu je prisustvovao i kojim po-vodom. Na ra~unu koji je iznosio 302,5 KMdodato je i 27,5 KM bak{i{a te je svezaokruèno na 330 KM.

Na ~elu Ministarstva je tada bioVjekoslav Bevanda koji danas predsjeda-va Vije}em ministara BiH.

Bevanda nije prona{ao vremena zarazgovor sa novinarima, ali je stru~na sav-

jetnica u njegovom kabinetu Amela Mula-vdi} rekla da ona ne vjeruje da se radilo obak{i{u te da nije sigurna da je to njegovra~un.

Te godine potro{eno je 40.511 KM nareprezentaciju izvan Ureda, a premaPravilniku to pravo je imao samo ministarili osoba koju on ovlasti.

BEVANDA SA KISELOM

Vjekoslav Bevanda konobare časti javnim novcem

KOLEGIJALNI PUDARI]Potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudari} dao je odobrenje da se novcem zareprezentaciju kupi knjiga „Vrtna arhitektura bosanskih avlija“ njegove strana~ke kolegiceTatjane Ljuji}-Mijatovi}

Tihomir Gligori}







SB NA LICU MJESTA

U vjerovatno najvećoj masovnoj grobnici u poslijeratnoj Evropi, jami Tomašica općini Prijedor, do sada je pronađeno i izvađeno 425 leševa prijedorskih Bošnjaka

i Hrvata koje su u svirepom krvavom pohodu tokom 1992. godine ubile i

„sahranile“ zločinačke okupacione vlasti ove općine; sugovornici s kojima jerazgovarala naša novinarka strahuju da bi broj leševa u ovoj jami mogaobiti dvostruko veći

NA KOZARI GROBNICA

DO GROBNICE

TOMA[ICA




Masovna grobnica „Toma{ica“ ukojoj je, prema prvim procjen-

ama Instituta za traènjenestalih, ukopano izme|u 600i 800 tijela, ve}inom prijedor-

skih Bo{njaka, ali i Hrvata zvjerski pobijenih 1992. godine, vjerovatno jenajve}a masovna grobnica u Evropi nakonDrugog svjetskog rata.

U momentu kada objavljujemo ovajtekst, iz Toma{ice je izva|eno 425

posmrtnih ostataka, od ~ega su 274kompletna tijela.

I dok su tisu}e preìvjelih Prijedor~anagledale u kozarska brda i ravnice tragaju}i

za svojih najmilijima, djecom, majkama,

o~evima, bra}om, nanama, dedama..., nislutili nisu da ih njihova krv i njihove kostidozivaju samo 15 minuta vo`nje od centraovog potkozarskog grada, da gledaju u njih,a ne vide ih.

Trebalo je 21 puna godina da proradisavjest nekog srpskog vojnika da kona~nokaè i prizna gdje su ukopani pobijeniPrijedor~ani. Pronalazak grobnice }ezna~iti i smiraj napa}enim du{ama koje

godinama uzaludno traè nestalih 800Prijedor~ana, svirepo pobijenih ljudi, kojisu ukopani iznad njihovih glava, ispodvje{ta~kog brda, tako da im se svaki tragzatre.

No, Toma{ica sada vri{ti i opominjeglasnije i ja~e iz mrtvih usta ubijenih negoglasovi svih ìvih koji uporno tvrde da sena podru~ju op}ine Prijedor nije desiogenocid. A genocid je rije~ zbog koje jo{uvijek u Prijedoru moète od lokalne vlastizaraditi krivi~nu prijavu.

GENOCID, ILI „RUTINSKI ZLOÎN“U teoriji politi~kih nauka, postoji ta~no

24 definicije genocida. Prema mi{ljenjimaovda{njih i svjetskih sudova, Prijedor nijeispunio nijednu.

A kako je sve po~elo? To mo`da nikadne}emo saznati, jer do sada niko nije ni uBiH ni u Haagu odgovarao za organizo-vanje ili komandnu odgovornost za ubistvotri i pol hiljade Bo{njaka na podru~juop}ine Prijedor.

Nekoliko izre~enih ha{kih presuda nijedefiniralo sistematsko ubijanje koje jetrajalo tri godine nikako druga~ije nego kao

ratni zlo~in. Ni General{tab Vojske RS, niop}inska vlast, ni ratni Krizni {tab.Onaj isti Krizni {tab koji je naredio

Bo{njacima na podru~ju op}ine Prijedor dana prozorima moraju dràti bijele ~ar{afe ioko ruku nositi bijelu traku. Da se zna kosu. Ova naredba, koja nije upam}ena od

jevrejskih „ùtih traka“ iz vremenanacisti~ke Njema~ke, dovela je do etni~kog~i{}enja na podru~ju op}ine, a oni koji su

preìvjeli poslani su u logore Trnopolj,Keraterm i Omarska.

„Slobodna Bosna“ obi{la je najve}umasovnu grobnicu u Evropi... Dok smo i{li

ka Toma{ici, svoju pri~u pri~a nam Mirsad

Duratovi}, koji se nada da }e svojdesetoro ~lanova porodice na}i gore Toma{ici. Od po~etka ekshumacije ide Toma{icu svaki dan. Tijela su godinam

bila prekrivena glinom, koja ih je „o~uvalod raspadanja, tako da su sada u famumifikacije ili saponifikacije, u zavisnokoliko su bili u blizini vode.

Duratovi} svakodnevno ide Toma{ice do Sanskog Mosta, gdje se tije

odlaù, ~ekaju}i ~i{}enje, obdukciju, DNanalizu... Neka od njih se mogu

prepoznati, jer osim karakteristi~nmrtva~kog crnila, imaju nokte, kosu, zube

A Duratovi} traì svojih desetonajbliìh.

„Imao sam 17 godina kada su nam uu ku}u, u moje selo Bi{}ani. Tu su mi uboca, tri strica, strinu, starijeg stri~evi}odmah iza ku}e. Nanu i dedu su mi ubilku}i. Mene i brata, koji je imao 15 godinuzeli su kao ìvi {tit i poveli nas premautobusima koji vode za logore. Uspsmo stali kod neke kafane... Vojnici traìli od nas da im prespemo alkoholfla{e. Mom mla|em bratu su rekli da ivi{e ne treba, da ide ku}i. I oti{ao je. Nstigao ni na pola puta, ubila ga je dru~eta vojnika. Mene su prvo odveli prijedorske logore, a potom na Manja~Odatle sam oti{ao u Njema~ku i vratio sePrijedor. I bit }u tu, na svome, dok ih na|em i ne poloìm u mezarje, pa propisno sahranim kao ljude“, nagla{aDuratovi}.

PUT U PAKAO

A koliko ljudi u BiH zna da za etni~~i{}enje jednog sela, poput ovog Duratov}evog, treba nepuna tri sata? E, za nepuna tri sata u Bi{}anima je ubijeno 2ljudi, a me|u njima je bilo i èna i djece.

Pri~a se da je jedna nana, kada su jizveli svu porodicu napolje, poslala unuu ku}u, rekav{i joj: Idi po majku, da i oide s nama... êmu li se nadala naizgovarav{i svoje posljednje rijedozivaju}i snahu da ne zaostane

porodicom, da ide sa njima? Humano preseljenju u Prijedoru? Ono {to je k}erna{la na posljednjem spratu ku}e bila

majka, silovana i zaklana.


JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOC

Pi{e: NA\A DIKLI]

Ratko Mladi} u svojim dnevnicimapi{e da je bio {okiran bestijalnimpokoljem koji su policija i vojska

RS-a 1992. po~inile tokom“oslobo|anja

“Prijedora!

STRAVI^NO SVEDOÂNSTVO ONEKA@NJENOM ZLOÎNUJama Toma{ica u op}ini Prijedor



Put kojim putujemo prema Toma{ici,tro{an je, neasfaltiran... Pored Dautba{i}a,s nama je i sekretar prijedorskog Udruènjalogora{a „Prijedor 92“ Sudbin Musi}...Pri~aju da su ~uli da je ovaj isti put danima

pran ne bi li se saprala krv ubijenih dok suih vozili ka Toma{ici. Prolazimo kroz

etni~ki ~ista srpska sela, u kojima ìve ljudikoji su morali vidjeti kamione i krv koja jeostajala za njima danima... Vidjeli, ~uli i{utjeli 21 godinu.

Musi} nam poja{njava da su prijedorskiBo{njaci ubijani u ku}ama ili ispred njih.Poslije „~i{}enja“ svakog od sela, preìvjelisu odvo|eni u logore, a mrtvi tovareni ukamione i voèni ka Toma{ici.

„Prema na{oj evidenciji, trenutnoimamo blizu 900 nestalih Prijedor~ana.Ako dragi Bog da, barem }emo jo{ polana}i gore“, govori Musi}. Zadnje selo krozkoje prolazimo su Busnovi. Odatle je i biv{i

poslanik SDS-a Borislav Boji}. Samostotinjak metara dalje putem je i Toma{ica,nepunih 50 metara zra~ne linije.

Vjerovatno nigdje na svijetu trenutno ne postoji stra{nija i mra~nija jama. Ve} na 30metara od jame, ne mora se ni prilaziti

bliè, vide se bijele vre}e i udi{e mirissmrti. Onaj miris koji se jednom osjeti i„miri{e“ kroz ~itav ìvot. Miris ljudskogtijela koje se raspada. Na terenu su bh.istraìtelji i ICMP... Rade zajedno. Dva

bagera pa`ljivo razgr}u zemlju okoToma{ice, da ne bi oskrnavili tijela, ako ih

ima i van nazna~ene jame... Jedan je dala


SB NA LICU MJESTA

Povodom iskopavanja na Toma{icirazgovarali smo i sa Zdravkom [urla-nom, generalnim sekretarom Internacio-nalne lige humanista (ILH), koja je Pavi}udodijelila plaketu za razvoj lokalneinfrastrukture. Traìli smo da se izjasni ozahtjevu koju je podnijelo vi{e udruènjapreìvjelih logora{a iz dijaspore, ali i izBiH, da se Pavi}u plaketa oduzme.

„Ba{ kad ste me zvali provjeravao samda li je ta plaketa koja je dodijeljena zarazvoj lokalne infrastrukture navedena igdjeuz biografiju Marka Pavi}a, i nije. To jeobi~no priznanje {to je napravio put“, isti~e[urlan, navode}i da ratni zlo~ini nemajuveze sa komunalnom infrastrukturompovodom koje je Pavi} i dobio plaketu.

Ipak, kao sekretara ILH pitali smo ga{ta misli o Pavi}evoj izjavi da je Toma{icamjesto gdje su ljudi „sahranjeni“, te oostalim (ne)djelima ovog plaketiranogna~elnika.

„Mi generalno osu|ujemo sve osobekoje negiraju ratne zlo~ine. Niko nema

prava da se igra sa porodicama preìvjelina ovaj na~in“, pravdao se [urlan.

MIRKO PAVI], LAUREAT INTERNACIONALNE LIGE HUMANISTA

ŠURLAN: „Gradonačelnika Prijedora

smo nagradili zbog razvojainfrastrukture!“

GENOCID NA KRAJU GRADA Strahuje se da bi nakon okon~anja iskopavanjamogli biti prona|eni le{evi i do 1.000 `rtava ubi-jenih tokom 1992. godine

NISMO ZNALIZdravko [urlan



dràva BiH, drugi pla}a rodbinanastradalih... Iz jame, nekada{njegrudnika, cijevi izvla~e vodu kojaizvire iz podzemnih izvora, koji seotvaraju kako se skida sloj po slojzemlje... A ispod svakog novog sloja

je ~itav red mrtvih, odnosno jednoselo, kako dobacuju oni koji tu ~ekajuda vide ne{to od mrtvih, najvoljenijihkoje ~ekaju 21 godinu (tabakeru,li~nu kartu, ko{ulju, bilo {ta... nadu).

Za{ti}eni izvor, koji je rekao daispod Toma{ice ima jo{ ubijenih,

tvrdi da je dubina najmanje 12metara.Doktor Mujo Begi}, ~lan Instituta

za nestale osobe, poja{njava kako jesve ove godine Toma{ica ostalaneotkrivena.

„Prvo izmje{tanje grobnice naToma{ici bilo je jo{ 1993. godine.Tada je Vojska RS po naredbi vlasti uPrijedoru otkopala povr{inski sloj ipremjestila u Jakarinu kosu, biv{i

rudnik Ljubija. Odatle smo vekshumirali 373 tijela. 305 smidentificirali i ukopali. 2004. godiizvadili smo jo{ 24, a 2006. godijo{ deset tijela. Sada se pojavio izvkoji nam je pojasnio kako je sra|eno i po~eli smo da kopamoPrema mojoj procjeni, a tako nam potvrdio i izvor, u Toma{ici je vi{e o 900 ljudi. Lokalna vlast je, premna{im saznanjima, kada su vr{emasovne egzekucije angaìrala od do pet ljudi i resporedila ih u {e

ekipa, da kupe tijela pobijenihdovla~e ih ovamo. Svaki dan su tijekupljena u kamion i zakopavaovdje, a potom je na njih stavljan sgline. Strah me je da ovaj posne}emo zavr{iti ni u narednoj godijer je ostalo jo{ rada na ekshumacijipotom i DNK analiza. Radim ekshumacijama godinama i smatrada }e Toma{ica biti najve}a masovgrobnica u Evropi nakon Drugsvjetskog rata“, kaè za SlobodBosnu Begi}.

Na na{e pitanje, {ta ako se broj

ne poklope i ne ekshumira se jo{ 2


JAMA „TOMA[ICA“, NEDOKAZANI GENOC

Povodom otkri}a najve}emasovne grobnice u Evropi,

ve}e i od masovnihsrebreni~kih, pozvali smoSadika Ahmetovi}a,predsjednika Memorijalnogcentra Poto~ari-Srebrenica, danam prokomentira zbivanja uvezi s Toma{icom.

„Na podru~ju op}ineSrebrenice i oko nje,iskopavanja i dalje traju.Jednostavno ne mogu dana|em drugu rije~ negosramota, da jedan bager,odnosno pola sredstava za

ekshumaciju pla}a rodbina`rtava. To treba da plati dràvaBiH, kad ve} znamo da ne}elokalna, a ni entitetska vlast. To

je bruka, da `rtve, uglavnompovratnici i bez posla, pla}ajuda na|u tijela svojih ~lanovaporodice“, nagla{avaAhmetovi}.

Op}ina Srebrenica, zarazliku od op}ine Prijedor, imame|unarodnu presudu da je

ubistvom osam i pol tisu}aBo{njaka napravljen genocid

nad bo{nja~kim stanovni{tvom.Osvr}u}i se na razmjerezlo~ina u Prijedoru, te na brojubijenih, broj logora, na~ineubistava (od kojih je najrje|evatreno oru`je), segregaciju„bijelim trakama“ Ahmetovi}smatra da Prijedor, kao iSrebrenica, mora dobiti mjestogdje }e se `rtvama genocidamo}i odati po~ast.

„Apsolutno sam svjestan~injenice da je Prijedor uRepublici Srpskoj, ali i

Srebrenica je. Ni nama niko nijehtio dati Memorijalni centar, ali imi smo se borili za njega.Znam da na~elnik op}ine prijetikrivi~nim prijavama svima kojispomenu genocid u Prijedoru,ali zlo~ini koji su po~injeni tamoi koji su trajali tri godine

jednostavno se ne moguokarakterisati druk~ije negogenocid. Znam da mi imamome|unarodnu presudu za

genocid, a da je Prijedor pro{aofakti~ki neka`njeno... I zatopozivam sve normalne ljude, nesamo Bo{njake, ve} ljude kojeova tragedija poga|a, da seujedine i da daju sami statusPrijedoru koji mu pripada, ne~ekaju}i sud, ni sudskupresudu... Porodice moraju

imati mjesto gdje mogu obi}isvoje mrtve, a Prijedor nema~ak ni obi~nu plo~u na kojojpi{e koliko je ljudi pobijeno. Akose ovo ne ispravi, Prijedor ne}esamo ostati mjestonajstravi~nijih zlo~ina, ve} inajve}a bruka dràve BiH“,poru~uje Ahmetovi}.

OD SREBRENICE DO PRIJEDORA

SADIK AHMETOVIĆ: „Prijedor mora dobitiMemorijalni centar“

MEDIJSK KOZMETIK

Kozarski vjesnik, bilten ratnih zlo~inaca



tijela koja nedostaju prema evidenciji,Begi} kaè: „Vra}amo se na Jakarinukosu.“

A ova lokacija je „idejno rje{enje“na~elnika prijedorskog Kriznog {taba.

Naime, u ratnim dnevnicima na~elnikaGeneral{taba Vojske RS R atka Mladi}a,

prepri~ava nam predsjednik Instituta zatraènje nestalih Amor Ma{ovi}, navodi seda se Mladi} nije htio uplitati u Toma{icukada je lokalna vlast, odnosno policijatraìla pomo} Vojske RS-a.

„U dijelovima dnevnika komandanta

vojske bosanskih Srba Ratka Mladi}anavodi se da je Simo Drlja~a, na~elnikprijedorske policije 1993. godine, traìopomo} od vojske da ukloni oko pet hiljadamuslimanskih le{eva koje su ranijezakopali u rudniku Toma{ica krajPrijedora. ‘Drlja~a bi da to utrapi vojsci’,pi{e Mladi}, i da se le{eva ‘re{espaljivanjem, mlevenjem ili na neki drugina~in‘“, podsje}a nas Ma{ovi} na citat izMladi}evog dnevnika koji je prva objavila„SB“ prije vi{e od tri godine.

On dodaje da je Milo{u Jankovi}u,nekada{njem {efu Odjeljenja veze i

kriptoza{tite u prijedorskoj policiji, nasu|enju Mi}i Stani{i}u, prvom ministru policije bosanskih Srba, i Stojanu@upljaninu, biv{em na~elniku Centra slu`bi

bezbjednosti (CSB) Banja Luka, predo~enovaj dio dnevnika. No, Jankovi} je ustvrdioda za to nikada nije ~uo i da mu je “cifra

prevelika”.„Tokom su|enja pripadnicima interve-

ntnog voda prijedorske policije za masakrpo~injen na Kori}anskim stijenamadokazano je u~e{}e prijedorske policijekako u masakru tako i u poku{ajimasakrivanja tijela ubijenih. Poku{aj

uklanjanja tijela je ~ak i sniman kamerom

prijedorskog SUP-a. Danas je ovaj snimakdostupan javnosti“, nagla{ava Ma{ovi}.

U izvornim dnevnicima ha{kog zato~e-nika osumnji~enog za genocid, u koji }e se

prema tadna{njim vijestima uvrstiti iToma{ica, stoji da je Mladi}ev odgovor bio:„Vi ste jeli ta go..a, sada ih samirje{avajte.“

ZLOÎN, POKOLJ I VIDEO TRAKEPotom je lokalna vlast raspoloìvom

mehanizacijom prebacila 373 tijela usekundarnu grobnicu, rudnik Ljubija, da bi

potom minirali rudnik i sru{ili ga na le{eve!I dok slu{amo pri~e na Toma{ici,

okupljeni Prijedor~ani komentiraju kako jesramota da jedan bager pla}a porodica... Da

je sramota dràve da jo{ niko osim Eldara

Jahi}a, koji vodi iskopavanje i koji nas je

ljubazno primio i pojasnio nam otkako iskopava Toma{ica, iz Tuìla{tva BiH ndo{ao. Nije do{ao ni glavni tuìlac, {efica odjela za ratne zlo~ine...

Kontaktirali smo i Marka Pavi}na~elnika op}ine sa najve}om masovnogrobnicom, ali i poznatog negatora svzlo~ina na podru~ju Prijedora.

U izjavi za BN TV Pavi} je kazao daToma{ica mjesto gdje su ljudi „sahranjennevje{to izraàvaju}i svoju àlost porocama.

No, ako su ljudi „sahranjeni“, kako jeopisao Pavi}, za{to se grobnica krila

godinu? Pitali smo ga da li }e oti}i Toma{icu da kao na~elnik op}ine vidi datreba kakva pomo} ICMP i bh. InstitutDa li }e oti}i da vidi gdje su mu zavr{kom{ije, {kolski drugovi, prijatelji...

„Ne mogu vam ni{ta odgovoriti“, bio jedini komentar Marka Pavi}a, na~elniop}ine Prijedor i istog onog na~elnika kna spomen rije~ „prijedorski genoci

prijeti krivi~nim prijavama.Dok sjedimo i pri~amo sa Dautba{i}e

i Musi}em, dolaze Prijedor~ani, okupljase izbjegli Prijedor~ani iz Sanskog MostaGledaju i ~ekaju.

Me|u najmorbidnijim stvarima koje do sada na{li u masovnoj grobnici je„dozvola“ ubijenom ~ovjeku koju je izdKrizni {tab u Prijedoru da moè otdoktoru! No to nije sve, ni to nnajmonstruoznije {to se u ovoj jami uàmoglo vidjeti: prije nekoliko dana, por

jednog tijela, na|en je i ekshumiran paOvo je jedna, ako ne i jedina takgrobnica, koja aludira na zloglasnu usta{naredbu Maksa Luburi}a: „Idite, ubijte ssrpsko, pa ~ak i pse!“

Dok razgovaramo sa preìvjelPrijedor~anima, pored nas snimatelj jed

njema~ke televizije pla~e i povra}a...


SB NA LICU MJESTA

STRAVIČNO: Među najmor-bidnijim stvarima koje su dosada našli u masov noj grob-nici jeste „dozvola“ ubijenom čovjeku koju je izdaoKrizni štab u Prijedoru damože otići doktoru! No tonije sve, ni to nije najmon-

struoznije što se u ovoj jamiužasa moglo vidjeti: prijenekoliko dana, pored jednogtijela, nađen je i ekshumi-ran pas!

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTIRatko Mladi} u Dnevnicima za jezive zlo~ine uPrijedoru optuùje lokalne policijske strukture

na ~iijem je ~elu bio Simo Drlja~a



I

ako se o~ekivalo da }e Vu~i}ev udar na Milorada Dodika biti izveden u

prolje}e, prvi ~ovjek SNS-a dao jezeleno svjetlo tuìla{tvu da krene uhap{enje svih onih koji su pomogli

aktuelnom predsjedniku RS-a da sedomogne vi{emilionske imovine u Beo-gradu.

Beogradska policija prikupila je svedokaze koji terete Dragana \uri}a, ali i nje-gove sinove blizance Darka i Dejana zamilionske malverzacije u Azotari , Zekstri iVeterinarskom zavodu Zemun, za koje seopravdano sumnja da su kupljeni Dodiko-vim novcem. Naime, \uri} je jedan odnajbliìh poslovnih prijatelja Milorada

Dodika, koji je ve}inski suvlasnik “Zekstre”, premda se njegovo ime ne nalaziu papirima.

Policija je prikupila ~vrste dokaze pro-tiv \uri}a i zavr{ila svoj dio posla, sad se~eka nalog tu ila{tva za saslu{anje \uri}a,koji bi prema pouzdanim izvorimaSlobodne Bosne mogao biti izdat do krajaove nedjelje.

Dosada{nja istraga je pokazala da je predsjednik FK Partizan i vlasnik kompanije Zekstra Group Dragan \uri}, zajedno sasinovima blizancima Darkom i Dejanom,upleten u najmanje tri velike plja~kedràvne imovine i utaje poreza! Nekolikoizvora potvrdilo je da su kompletiraneistrage koje dokazuju da je u milionskemalverzacije u Azotari, Veterinarskomzavodu Zemun i Zekstri Dragan \uri}umije{ao i svoje sinove.


ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU “ZEKSTRE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Srbijanska policija prikupila je čvrste dokaze protiv tajkuna i predsjednik FK“Partizan” DRAGANA ÐURIĆA, vlasnika „Zekstre group“, za koju se opravdanosumnja da je vlasništvo Milorada Dodika; naša novinarka otkriva kako je i zbogčega je dugo nedodirljivi “ugledni privrednik i sportski radnik” Ðurić ključna

figura u mutnim kriminalnim operacijama u Srbiji i Republici Srpskoj

Najavljenim hap{enjem tajkuna Dragana \uri}a srpskopravosu|e razotkriva “tajnu“ privatizacijskih i poslovnih

“uspjeha

“

Milorada Dodika

POÊLO JE: HAP[ENJA ZBOGDODIKOVE IMOVINE U SRBIJI!

TRI TAJKUNAMALO JAÂImovina Miroslava Mi{kovi}a,Dragana \uri}a i MiloradaDodika pod istragomsrbijanskog tuìla{tva



I “Azotara” i Veterinarski zavod nalazese na spisku 24 sporne privatizacije, {to je

jedan od razloga zbog koji se istragamorala zavr{iti po hitnom postupku. Uz to,\uri}eva Zekstra spominjala se i u vezi sasumnjivim privatizacijama beogradskeOptike i izdava~kog giganta Nolita .

“\URA FRIZURA” I SINOVIVlasni{tvo \uri}evih sinova u Zekstri

je gotovo simboli~no. Darko \uri} je,ina~e, direktor “Zekstre” i vlasnik je 0,07odsto preduze}a. Drugi \uri}ev sin Dejanima vlasni~ki udio od 0,01 procenta“Zekstre“ i nema nikakvu funkciju u firmisvoga oca.

Me|utim \uri}, (formalni) ve}inskivlasnik Zekstre (99,2 posto) upetljao jesinove u ozbiljna krivi~na djela zbog kojih}e morati biti procesuirani.

\uri}a ina~e, zbog uvijek pa`ljivoure|ene frizure, u beogradskoj ~ar{iji zovu\ura frizura. Upu}eni izvori tvrde da je\uri} uspio zahvaljuju}i kombinaciji

sporta, politike i utaje poreza. Istraga nje-

govih sumnjivih poslova skoro je privedekraju, a upu}eni tvrde da }e na su|enju

povr{inu isplivati brojne malverzacije koje su umije{ani Milorad Dodik i MiroslMi{kovi}.

Za vladaju}u garnituru u Beogra postalo je od izuzetnog zna~aja da se rasv jetle sve afere u kojima se spominje \ura njih nije malo. Pored velikog broja krimnalnih privatizacija u koje je umije{a

\uri} se dovodi u vezu i sa kriminalnaktivnostima u Partizanu.

[IO MI GA \URA\uri} je na prijedlog Tomisla

Karadì}a, predsjednika Fudbalskog saveSrbije, i direktora Nenada Bjekovi}a 200godine postao prvi ~ovjek Partizan

Njegov boravak u Partizanu obiljeìli ~esti sukobi sa igra~kim legendama. \u

je imao razmirice i s rukovodstvom Crvezvezde , a u konfliktu je zbog transfeZorana To{i}a (supruga Jelene Karleu{e)Manchester United ali i sa poznatim bizn

menom i gazdom FK Banat Mirko


EKSKLUZIVNO

\uri}eva odnosno Dodikova“Zekstra” od “Agrobanke” uzela kreditizme|u sedam i deset miliona eura kojinije vratila

“Zekstra“ isporu~ila odjela FKPartizanu na poklon, a potom ihnaplatila u dvije rate - 35 i 20 milionadinara

Sumnjive privatizacije Veterinarskogzavoda Zemun, beogradske “Optike“ iizdava~kog preduze}a “Nolit”

Malverzacije sa zemlji{tem

Sumnjive poslovne veze sMiroslavom Mi{ovi}em u privatizacijiRK Boska u Banjoj Luci

SVE ÐURIĆEVEAFERE

34

KRAJ POLITI^KE ZA[TITEDragan \uri}, prvi ~ovjek FK

Partizana i Zekstra Groupa. ostao jebez politi~ke za{tite Da~i}evog SPS-a



Vu~urevi}em. Beogradska {tampa je pisalada sa Markom Mi{kovi}em, sinomMiroslava Mi{kovi}a, trguje igra~ima.Kada je rije~ o njegovom anga`manu uPartizanu, \uri} ima sna`nu podr{ku poje-dinih ~lanova Socijalisti~ke partije Srbijena ~ijem je ~elu Ivica Da~i}. Zbog toga je u

beogradskoj ~ar{ija spekulisala da je\uri}u prakti~no nedodirljiv.

Me|utim, prvi potpredsjednik VladeSrbije Aleksandar Vu~i} odlu~io je darazbije famu koja se veè za \uri}a. Motivvi{e mu je {to se iza \uri}evih mahinacijakriju Dodikovi i Tadi}evi burazerski dilovi.

Beogradski mediji su u augustu pro{legodine najavljivali da \uri}u prijetihap{enje zbog kredita od sedam milionaeura koji je uzeo od Agrobanke , a nikada

nije vratio. Naime, otvaranjem afeAgrobanka, raskrinkana je ne sammetodologija koalicione plja~ke Tadi}ev

biv{eg reìma ve} i sretni dobitnici kred bez obaveze vra}anja. Me|u njima se na{i beogradski tajkun \uri}, koji je za svofirmu Zekstra podigao kredit do 10 milioeura. Od augusta pro{le godine Zekstra je

blokadi zbog neizmirenog duga od 18miliona dinara. Kada su u januaru ogodine beogradski mediji najavmogu}nost \uri}evog hap{enja, on je istdana pobjegao u Banju Luku gdje je vi|kako ùrnim korakom ulazi u Palatu presjednika RS-a. Tom prilikom \uri} je kDodika bio gost nekoliko dana.

Me|utim, kredit Agrobanke nije prkoji je \uri} dobio a nikada nije vratMilorad Dodik mu je pomogao u dob

janju kredita za otvaranje Zeksrentakara i taksi slu`be u Beograd

Kredit od 750 hiljada KM dobijen je bkamate, a dio novca nikad nije vra}ePro{le godine otkrivena je veMiroslava Mi{kovi}a i Dragana \uri}koji su uz pomo} Vlade Republike Srbi tada{njeg premijera Milorada Dodiizvr{ili veliku privatizacionu prevakupovinom Robne ku}e Boska . BoskaIRB-u Republike Srpske trenutno du`2,3 miliona KM i male su {anse da }e novac ikada biti vra}en.

\uri}eva imperija te{ka je vi{e stotimiliona eura i nastala je na proizvod

plasti~nih kesa. \uri} je u vrijeme dok predsjednik Partizana bio MirMarjanovi}, tada{nji premijer Jugoslavikupio objekte Jugoplastike Beograd , mnogi su te poslove vidjeli kao posljedinjegovih dobrih politi~ko-sportsk

poslovnih veza.\uri} je ro|en u Derventi 1954. i

tre}e godine ìvi u Zemunu. Zbog prili~lo{ih verbalnih sposobnosti dobio je nadmak Muta. [ta }e Muta re}i istra`norganima vezano za nezakonito ste~eimovinu, koju je kupio Dodikovmilionima, bi}e poznato u narednih nek

liko dana.


ZAVR[ENE ISTRAGE O VLASNIKU “ZEKSTRE

Spisak koji prijeti da potopi kredibilitet

mnogih biznismena u aferi Agrobankauve}an je po~etkom nedjelje hap{enjemSpasoja Tu{evljaka, biv{eg predsedava-

ju}eg Vije}a ministara BiH.U nastavku afere Agrobanka pripadnici

Uprave kriminalisti~ke policije Beogradauhapsili su Tu{evljaka zbog sumnje da jeo{tetio Agrobanku za vi{e od 750 milionadinara, {to je vi{e od sedam miliona eura!

Tu{evljak se tereti da je od 2010. do2012., kao vlasnik gra|evinskog pre-duze}a Doma i vlasnik firme CBC , dobiood Agrobanke kredite u iznosu od skoro651,5 miliona dinara, iako nije imao adek-

vatno obezbje|enje za njih. Ti kreditiAgrobanci nikad nisu vra}eni, pa je s pri-padaju}im kamatama banka o{te}ena zavi{e od 754,6 miliona dinara!

Krivi~nom prijavom su, pored Tu{evlja-ka, obuhva}eni jo{ i Du{an Antoni},Slavoljub Kori}anac, Bojan Zori},Boban Labovi} i Vehbo Papi}, protivkojih se ve} vodi sudski postupak pooptu`nici podignutoj u maju.

Tu{evljak je poznat u RepubliciSrpskoj po tome {to je Mom~iluMandi}u, preko svoje firme Konseko kolors , svojevremeno prodavao supstancu

bijeli {piritus, koja sluì za vje{ta~ko pravlj-

e nje benzina od 86 oktana. Tehnolozi susvojevremeno upozoravali na to da sipanjeve}e koli~ine benzina vje{ta~ki pravljenogod bijelog {piritusa dovodi do ~estih kvaro-va na motorima automobila i na kraju i douni{tenja motora.

SPASO IZA RE[ETAKA

Bivši predsjedavajući Vijećaministara BiH Tuševljak ojadioAgrobanku za sedam miliona eura!

SPREGA POLITIKE, SPORTA I BIZNISATomislava Karadì}a, Ivicu Da~i}a, Dragana \uri}a i Milorada

Dodika u trenucima opu{tanja zabavlja pjeva~ica Vesna Vukeli}

DODIKOVO POSLOVNO CARSTOKompanija Zekstra pod istragom policije i tuìla{tva

SpasojeTu{evljak



K

uriozitet kosovskih izbora kojegsu obiljeì incidenti u KosovskojMitrovici jeste da je, i porednastojanja slu`benog Beograda

da Srbi u {to ve}em broju iza|u uKosovskoj Mitrovici i glasaju za njihovogzajedni~kog kandidata za gradona~elnikaKrstimira Panti}a, najve}i broj glasovaosvojila Bo{njakinja Adrijana Hodì},nezavisni kandidat i direktorka Administra-tivne kancelarije kosovske vlade. Hodì}e-va je imala ukupno ~etiri protukandidata,dva koja je delegirala Pri{tina i, poredPanti}a, Olivera Ivanovi}a, biv{egsekretara srbijanskog Ministarstva zaKosovo. Hodì}eva se nalazi na ~elukancelarije Vlade Kosova za sjever koja

pomaè gra|anima da rje{avaju svoje

svakodnevne probleme, za koje srpskeop{tinske institucije nisu zainteresovane. U

posljednjih godinu i po dana dobijala je prijetnje smr}u, na njen tim je pucano izzasjede, njen zamjenik je bio ranjen,njihovi automobili su bili paljeni, a nanjihove ku}e su bacane ru~ne bombe i

plasti~ni eksploziv. Me|utim, Hodì}eva niu jednom trenutku nije pomislila daodustane od svoje misije „pomirenja“gra|ana Mitrovice.

Gospo|o Hod i}, moète li namopisati atmosferu koja je vladala na dan

izbora 3. novembra) u KosovskojMitrovici?

Ja se ne se}am da je od rata bila ve}akoncentracija tenzija u Severnoj Mitrovici.Tog dana svi oni koji su krenuli na bira~kamesta i koji su poslu{ali savet dveju vlada,iz Beograda i Pri{tine, da treba da u~estvujuna kosovskim izborima, doìveli sunevi|eno poniènje. Gra|ane su vre|alimladi ljudi koji nisu iz ovog grada. Oni nisu

birali metu, verbalno su napadali ène istarije ljude. Sve se to de{avalo nao~igledkosovske policije, koja nije reagovala niti u

jednom slu~aju. Ispred bira~kih mesta bilisu neki ljudi sa kamerama koji su snimalisve one koji su do{li da glasaju. Gra|ani suse bojali za svoju bezbednost zbog toga sumasovnije krenuli da glasaju tek uve~ernjim satima. Upravo i najve}iincidenti su se dogodili u to vreme. Sigurnasam da taj nezapam}en pritisak gra|aniSeverne Mitrovice nikada ne}e zaboraviti.

Dragan [ormaz, poslanik SNS-a,optuìo je Vojislava Ko{tunicu, lidera

DSS-a, da je on inspirator nasilja. Ko je, Va{im informacijama, organizovao huligane i ko zapravo stoji iza demontracnasilja?

Postojale su bar dve strane kojima odgovaralo da se ovaj scenario dogoPitam se kako je mogu}e da se tako ne{desi nao~igled me|unarodnih snaga koje znale da postoji mogu}nost da do|e incidenta. Kako je mogu}e da ~etnaoruàna mladi}a sa maskama na glaupadnu u {kolu u kojoj je bilo glasa~mesto? Pri tome da niti kosovsko policiniti KFOR, a ni Euleks ne budu spremni

jednu takvu situaciju. Najgore od svega {to smo mi znali za ovaj scenarij i {to je

bio predstavljen javnosti pre izbora i nmi jasno za{to ljudi koji su ba

bezbedno{}u nisu imali strategi ju prevenciju jedne ovakve situacije. Ov propust predstavlja veliki minus me|unarodnu zajednicu.

NASILJE SE OÊKIVALO Kakva je bila bezbjednosna situac

na sjeveru Kosova prije izbora?U posljednjih 14 godina na seve

Kosova, posebno u Severnoj Mitrovivlada jedno bezakonje. To {to smo do psedam-osam meseci imali eksplozije svadrugi dan, a sada su mnogo re|e, ne znada se situacija promenila nabolje. Ti ljukoji su stvarali nemire i bacali bombe niuhap{eni. Sve to stvara ose}annelagodnosti, straha i nesigurnosti, jer ikriminalci mogu ponovo da naprave hao

Nema vladavine prava i takva atmosfe


KOSOVSKI IZBORI

Razgovarala: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ADRIJANA HODŽIĆ, žena koja je osvojila najveći broj glasova u Kosovskoj

Mitrovici, ujedno i šefica Kancelarije Vlade Kosova za sjever, za naš list ekskluzivngovori o incidentima tokom izbora u Sjevernoj Mitrovici, atmosferi koja sada vladana sjeveru Kosova, te objašnjava kako je kao Bošnjakinja i nezavi sni kandidat

uspjela da u većinskoj srpskoj zajednici dobije najveći broj glasova

INTERVIEW

Adrijana Hodžić Kandidat za gradonačelnika Sjeverne Mitrovic

Bo{njakinja koja je pobijedila

Da~i}a i Thacija

MAFIJAŠKO BRATSVO:Kriminalcima i tajkunimasa sjevera Kosova koji sebave švercom cigareta,nafte, droge i trgovinomljudima odgovora potpuni

haos i bezakonje



BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKO

ADRIJANA HOD@IFAVORIT GRA\AN

MITROVICU Mitrovici, srpsko

centru na Kosovnajve}u naklono

gra|ana na izborimdobila je Bo{njakin

Adrijana Hod



odgovara odre|enim kriminalnim grupamakoji su tesnoj vezi sa ljudima iz lokalnesamouprave. Ti tajkuni imaju svoje biznise

preko kojih basnoslovno zara|uju. Uinteresu tih ljudi je da sever ostane nere{en

jer je to okruènje u kojem njihovi biznisicvetaju, a u isto vreme gra|ani iz svihetni~kih zajednica su `rtve svega toga.

Kojim biznisom se ti tajkuni bave i da

li biste ih imenovali?Svim mogu}im {vercerskim poslovima,

od {verca cigareta, nafte, droge, ~ak itrafikinga. Ovde je razra|ena ruta na kojojKosovska Mitrovica predstavlja jednustanicu. Razmere toga su veoma zabrinjava-

ju}e i ta situacija nije nastala preko no}i. To je ne{to {to se godinama razvijalo. Sitnikriminalci i delinkventi od pre 14 godina su

polako postajali mo}ni i sada su u toj meri postali jaki da deluju kao ozbiljna mafija.Krivica za sve to pada i na vladu Beograda,ali i na vladu Pri{tine, jer su se obe vladekasno setile severa Kosova. On je do pre trigodine bio potpuno zapostavljen.

Zvani~nici Vlade Srbije otvoreno supozivali gra|ane da glasaju za njihovogkandidata kojem gra|ani ne vjeruju.Premijer Ivica Da~i} pozivao je kosovskeSrbe da ne glasaju prema sopstvenomubje|enju, ve} “za one koji }e imatijedinstven stav sa Beogradom“. Da li je tonapravilo problem?

Itekako je napravilo problem. Todovodi u pitanje iskrenost Beograda da sena pravi na~in re{i pitanje severa Kosova. Iz

vi{e razloga. Pre svega, otkud Beograd znako treba biti lokalni predstavnik gra|ana?Valjda su gra|ani ti koji znaju ko je najboljime|u njima. Najiskrenija poruka bi bila daBeograd pozove gra|ane da iza|u i glasaju,i da ih moli i preklinje da odaberu najboljegme|u sobom, a oni favorizuju jednu listu, ito iskompromitovanu. Gra|ani SeverneMitrovice su izuzetno obrazovani ljudi i zanjih nije prihvatljivo da ne{to urade samozbog toga jer je to tako neko naredio. Jamislim da sam odradila svoj deo posla jer sam pozivala gra|ane da glasaju savesno, ane za mene kao nezavisnog kandidata.

I PRI[TINA I BEOGRADSU DESTRUKTIVNI

Prema procjeni upu}enih, u SjevernojMitrovici ste osvojili najve}i broj glasovaunato~ kampanji koja je protiv Vas vo|enaiz Beograda i Pri{tine?

Ja insistiram da Centralna izborna ko-misija objavi rezultate izbora u SevernojMitrovici bez obzira na politi~ku odluku dali }e oni biti ponovljeni. Mislim da samimala ve}insku podr{ku svih etni~kihzajednica u Severnoj Mitrovici jer samsvojim radom od 1999. godine dokazala da

me interesuje kvalitet zajedni~kog ìvota. U

Kosovskoj Mitrovici postoje bar dvekategorije ljudi. Jedna od njih je albanska

populacija koja bi volela da im Amerikanci budu kom{ije, i srpska koji bi voleli da imRusi budu kom{ije, a ja sam neko ko je

realan, kaèm im - i Amerikanci i Rusi daleko, mi smo jedni drugima kom{ije. Nnama je ho}emo li na{u decu ostaviti u rarasulu i sva|ama ili ho}emo da napravimtemelje neke dobre budu}nosti za nj

38

KOSOVSKI IZBORI

Vi i va{i saradnici ste u posljed-njih godinu i po dana doìvljavali brojneneprijatnosti i bili meta napada. Kroz{ta ste sve prolazili?

Gra|ani ovde su siti retorike, bila onapatriotska ili ne. Mene je zanimalo kako dapobolj{am kvalitet ìvota ljudi i tako smopo~eli da sti~emo poverenje me|ugra|anima. To je smetalo nekim ljudimakoji su hteli da ometaju rad ove kancelarije.Radili su raznorazne opstrukcije. Bilo jenasrtaja ne samo na mene ve} i na ~lanove

mog tima koji je pro{ao kroz strahovitepritiske, od bacanja eksploziva dodirektnog pucanja na njih. Automobil mogkom{ije je zapaljen ispred moje zgrade, abio je potpuno identi~an mom porodi~nomautomobilu. Tako je imovina mog kom{ije,usled gre{ke napada~a, bila kolateralna{teta napada na mene. Drugom prilikomsam zatekla ~etiri metka na pragu mogstana u kojem ìvim sa suprugom i dvojemale dece. Tako|e, nije bilo nimalo prijatnokada me je zvala biv{a direktorkaobdani{ta i rekla da joj prete jer moja decaidu u to obdani{te. âk su i pucali na ~etiri

~lana na{eg tima - na mog zamenika, dvojedirektora i slu`benicu. Jednog petka decembru, njih ~etvoro su napu{tali kafikada ih je sa~ekao mladi} sa maskom nglavi i po~eo da puca na njih iz heklera saprigu{iva~em. Moj zamenik je ranjen. Bil

je ~ista sre}a da niko nije poginuoMe|utim, i pored svih ovih pritisakanijedan zaposleni nije napustio na{kancelariju, jer znamo da je ono {to radimovde preko potrebno i da mnogima punozna~i.

IZME\U DVIJE VATRE

Prijetnje smrću, pucanje iz zasjede,

paljenje automobila...


IVICA DAÎ] NA KOSOVU

Predstavnici Vlade Srbije vodili su otvorenu kampanju da gra|ani u Sjevernoj Mitroviciglasaju za njihovog kandidata Krstimira Panti}a

Adrijana Hodì}



Mitrovica mora da ima opciju koja }e da

zbliàva zajednice. Ovo je ipak multietni~kigrad. Ja verujem da sam zbog toga dobilave}insku podr{ku gra|ana. Verujte da borbanije uop{te laka, jer je Beograd napravio

jednu listu i dràvnim snagama pomaè tulistu. S druge strane, Pri{tina je iza{la sa dvakandidata za gradona~elnika. Prakti~no seovde jedino ja borim za interese ovog gradai borim se protiv vladinih lista i iz Beogradai iz Pri{tine.

Vas u Beogradu vezuju za Pri{tinu jerVas je kosovska vlada imenovala na

poziciju na kojoj se sada nalazite.Ja sam se za ovu poziciju javila nakonkurs me|u sedam kandidata, pokazalasam najbolje rezultate na intervju i tako samdobila posao. Moja veza s Pri{tinom je {tovodim administrativnu kancelariju ukosovskoj op{tini u tehni~kom smislu jer jeformirana bez lokalnih izbora. Ideja zakancelariju proiza{la je op{tinskog pri prem-nog tima koji sam vodila, a ~iji je zadatak

bio da organizuje lokalne izbore u SevernojMitrovici. Kada je otvorena ova kancelarija,lokalni rukovodioci iz ~etiri srpske op{tineorganizovali su najve}i protest ikada i,

zamislite, na protestu se pojavilo manje od200 ljudi. Gra|ani su prepoznali da jetehni~ka kancelarija ne{to {to njima treba.Prema nezvani~nim informacijama, uSevernoj Mitrovici ìvi oko 18 hiljadagra|ana, a za godinu dana kancelariji seobratilo oko 14 hiljada ljudi. Ba{ zato {to je~itava me|unarodna zajednica uklju~ena u

proces koji se ti~e severa i koji se ti~e moggrada, ja èlim da iskoristim tu {ansu, jer me sada moè ~uti ~itav svet. Mi smo dosada imali lokalnu samoupravu koja se

bavila isklju~ivo visokom politikom i to nijedalo ni{ta dobro za gra|ane ovog grada.

Nisu izgradili ni jednu {kolu, nisu sredili

pitanje vode, elektri~ne energije, puteva. Miu Severnoj Mitrovici imamo registrovano2.600 sportista, a nemamo niti jedansportski centar. Ja koja se nalazim ulokalnoj samoupravi u zadnjih godinu i po

dana dokazala sam da moèmo imatilokalnu samoupravu ~iji }e rad pobolj{atiuslove ìvota za sve ljude koji ìve u ovomgradu. Kada se radi u korist gra|ana, uspehne moè da manjka.

SRPSKI MINISTARVULIN SAMO ODMA@E

Kakva je uloga Aleksandra Vulina,ministra za Kosovo u Vladi Srbije, uprocesima na sjeveru Kosova?

U~e{}e Vulina u ~itavom ovom procesunajve}a je gre{ka Vlade Srbije. On je

izuzetno destruktivan i mislim da on nema pravu emociju, naro~ito za SevernuMitrovicu koja je multietni~ki grad.

Njegova radikalna retorika i stalna podelana jedne i na druge zaista nije zdrava.Mislim da je nama dosta bilo sukobljavanja,nama treba sada neko ko }e nas spajati.

Beogradski mediji su objavili da je uKosovskoj Mitrovici na dan izbora bioBratislav Diki}, poznat pod nadimkom„Mali Legija“, nedavno smijenjeni koman-dant @andarmerije koji je povezan sakriminalom. Da li se njegov dolazak moè

vezati za incidente koji su se desili?

Da, bio je u Mitrovici na dan izbora. Nmogu ni{ta da tvrdim, ali sigurno taj ~ovnije do{ao ovde na kafu.

Kako bi ste ocijenili uticaj zvani~nBeograda na doga|anja na sjeveru Kosov

Poruke koje stiù iz Beograda i aktivnokoje se de{avaju na terenu ne poklapaju zbog ~ega su gra|ani prili~no zbunjeRetorika koja postojala u posljednjih

godina sve do pre dva-tri meseca, kada govorilo nikako kosovske institucije, to ka`njivo, odjedanput je promenjena. Sa

beogradski dràvni vrh Srbima ovde govorvi morate da sara|ujte sa kosovskinstitucijama i morate na izbore. Me|utiimamo lokalno rukovodstvo ovde koje ka

— „ma kakvi, to ne dolazi u obzir, ne}emo nikakve kosovske izbore, to neprihvatljivo“. Onda se ljudi pitaju {ta

prava poruka, da li Beograd govori tako zbEvropske unije, a zapravo pravu poruku {akroz lokalno rukovodstvo.

Da li Va{a kancelarija sara|uje Vladom Srbije?

Na àlost, nemamo saradnju zvani~nim Beogradom. Poku{avala sada je uspostavim jer se u ovom delu gramanipuli{e dezinformacijama. Moj cilj da se prenese prava istina. Jedna ~isnamera. Me|utim, nismo uspeli.

Kosovski premijer Hashim Thacpremijer Vlade Srbije Ivica Da~i}vicepremijer Aleksandar Vu~i} u Brise}e donijeti odluku da li }e izbori Sjevernoj Mitrovici biti ponovljeni.

Oni }e dogovoriti aktivnosti lokalnom nivou bez konsultacije svfaktora koji ovde deluju. To je vel

propust. Kako ljudi iz Beograda i Pri{timogu da znaju kako neka stvar moè da implementira u Mitrovici, Leposavi}u Zubinom Potoku? Za Severnu Mitrovicu

po tom pitanju konsultuje srpska lokalsamouprava, ali pitanje je da li je oobjektivna, da li konstruktivna destruktivna. Ja verujem da rezultizbora odrànih 3. novembra u SevernMitrovici mogu ~ak otkriti motiv upahuligana u tri {kole u ovom gradu

pozadinu njihovog nasilja. Ukoliko budonesena poruka da se ponove izbori, sinstitucije moraju imati strategije

prevenciju katastrofe.


BO[NJA^KI RECEPT ZA SRPSKO-ALBANSKI SUKO

ZAKAZALI POLICIJA I KFOR: Kako je moguće da četinaoružana mladića sa maskama na glavi upadnu u školu kojoj je bilo glasačko mesto? Pri tome da niti kosovskpolicija, niti KFOR, a ni Euleks ne budu spremni z jednu takvu situaciju

HISTORIJSKI IZBORI NA KOSOVUPrvi izbori poslije rata 1999. godine, koje sudogovorili premijeri Hashim Thaçi i Ivica Da~i}



ZNANSTVENI EKSPERIMENT

Vi{e od 150 nau~nih ~asopisa {irom svijeta“nasjelo“ je na la`ni rad koji su im poslali novinari“Sciencea“; na prostoru ex-Yu samo je ùrnal iz

Sarajeva prepoznao prevaru

Svijet nauke i izdavaštva ovih dana trese gotovo nezapamćen skandal: uredništvpopularnog časopisa „SCIENCE“ je na više od 300 adresa naučnih časopisa širom

svijeta poslalo lažni znanstveni rad sa ciljem da provjere kriterije urednikastručnih publikacija i njihovih recenzenata; izmišljeni rad pristalo je da objavi ča157 časopisa, a među rijetkima koji su prepoznali falsifikat je “Bosnian Journal o

Basic Medical Sciences” iz Sarajeva

KAKO JE SCIENCE PREVARIOSVE - OSIM BOSANACA!



Kada je novinar ~asopisa Science John Bohannon odlu~io da

po{alje la`ni znanstveni rad naadrese vi{e od 300 nau~nih~asopisa {irom svijeta i vidi ko

}e se “upecati” da ga objavi, nije ni slutio

kako }e poraàvaju}i biti rezultati njegovogistraìva~kog eksperimenta. Rad u kojem,kako kaè Bohannon, svako sa elementar-nim znanjem hemije lako moè otkriti nizgre{aka, pristalo je da objavi ~ak 157nau~nih ~asopisa, a tek 98 njih je odbilo.

„To je procenat od 61 odsto, mnogove}i nego {to sam o~ekivao. Mislio sam da}e, u najgorem slu~aju, rad pristati daobjavi 10 do 15 posto ~asopisa od svihkojima sam ga poslao“, kaè Bohannon,koji ina~e ima doktorat iz molekularne

biologije.U radu koji je napisan na osnovu

izmi{ljenih laboratorijskih rezultata, tvrdise da odre|ene molekule koje se dobijaju iznekih vrsta li{aja mogu lije~iti rak.

„Eksperimenti su bili toliko beznade`nomanjkavi da su rezultati bezna~ajni“,navodi se u tekstu u Scienceu .

NAUKA ZA NOVACBohannon je svoj „nau~ni“ rad poslao,

izme|u ostalih, i na adrese nekolikonau~nih ~asopisa sa prostora biv{eJugoslavije, ta~nije iz Bosne i Hercegovine,Srbije, Hrvatske i Makedonije. Svi su

pristali da objave radunato~ o~iglednim manjkavostima, izuzev

jednog ~asnog izuzetka iz na{e zemlje.Rije~ je o ~asopisu Bosnian Journal of Basic Medical Sciences (BJBMS), koji od1998. godine izdaje Udruènje bazi~nihmedicinskih znanosti Federacije BiH.

Glavni i odgovorni urednik ~asopisa i

ujedno dekan Medicinskogfakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Bakir Mehi}, kaè kako suu uredni{tvu ovog ùrnala odmah prepoznali gre{ke.

„îm sam dobio rad,pro~itao sam ga i procijenio danije za objavljivanje. Nismo ga~ak ni slali recenzentima“, kaèMehi}.

înjenica da je ve}ina nau~nih~asopisa i radova koji se u njimaobjavljuju danas dostupna online

su{tinski je, naravno, pozitivnastvar, ali istovremeno otvara i prostor za brojne zloupotrebe.Istraìvanje Sciencea otkrilo je

pravi „Divlji zapad“ u ovoj oblasti. Nesamo da pokre}e pitanje ugleda irelevantnosti nau~nih publikacija, negootkriva i da su mnogi urednici spremni bezdetaljnijih provjera objavljivati radove uzodre|enu finansijsku nadoknadu.Konkretno, u Bohannanovom slu~aju, odautora izmi{ljenog nau~nog rada uredni{tvasu traìla da im po{alju naknade u iznosu ido 3.100 dolara u zamjenu za objavljivanje.

„Danas na internetu postoje odre|eni

izvori koji objavljuju spisak nau~n~asopisa tzv. predatora. To su prakti~~asopisi koji }e uz odre|enu nov~anadoknadu objaviti bilo kakav rauklju~uju}i i one radove koji su isposvakog znanstvenog standarda. Imatecijele izdava~ke ku}e koje se bave takvipredatorskim radom i rukovode isklju~ivo finansijskom dobiti. Ti radoobi~no ne prolaze nikakvu recenziju, pro|u samo kroz povr{ne recenzije i onugledaju svjetlo dana“, obja{njava prof. Mehi}.

Nadoknada koju uredni{tva ~asopitraè od autora je neminovnost, naravnokre}e se od nekoliko stotina pa do vihiljada eura, {to naj~e{}e zavisi od rejtinsamog ~asopisa i njegovog tiraà. âsopkoji je objavljivala kompanija InTechRijeke koji je nedavno uga{en, upravo za

jer su bez provjere objavili la`ni rSciencea , napla}ivao je od autora po 4eura.

„Logi~no je da oni ~asopisi koji imavelike tiraè traè i ve}e nadoknade objavljivanje, a u uvjetima u kojima mradimo, to je nezaobilazno, jer se isklju~i

sami finansiramo“, kaè prof. dr. Bak


RAK-RANA SAVREMENE NAUK

Pi{e: MAJA RADEVI]

PROF. DR. BAKIR MEHI], GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK BJBMS-a“Svake godine dobijamo stotine radova iz cijelog svijeta i veoma smo oprezni pri evaluaciji”



Mehi}. „Nemamo nikakvu podr{ku odnadle`nih ministarstava, a urednici isavjetnici redakcije minimalno su pla}eniza svoj rad.“

Prema propozicijama o pisanju i slanjunau~nih radova, radovi se mogu uputitionline na adresu stru~nih saradnika ~asopisa,koji konsultiraju glavnog i odgovornog

urednika i zatim se odlu~uje ho}e li rad i}idalje na recenziju. U prvoj fazi glavniurednik procjenjuje da li je metodologijanau~nog istraìvanja provedena naadekvatan na~in, valjanost odabranihstatisti~kih metoda, na~in prezentacijerezultata i citirane reference. Tako|er, vodise ra~una o tome da li rad svojom tematikom

pripada konceptu ùrnala.„Ako su zadovoljeni ti osnovni kri e-

riji, onda urednik predlaè recenzente. Onisugeri{u prihvatanje, odbijanje, ilikorekciju rada. Recenzent mora biti iz

oblasti iz koje je napisan radi i mi upravilu vodimo ra~una da to bude neko koje izvan Bosne i Hercegovine. Radovi serecenzentima upu}uju pod {ifrom, tako daoni ne znaju ko su autori“, govori Mehi}.„Najve}i broj recenzenata na{eg ~asopisaje iz regiona. Nije lako do}i do njih jer serecenzije ne pla}aju, tako da ponekadradovi ~ekaju i do godinu dana narecenziju i objavljivanje.“

VISOKA STOPA ODBIJENIH RADOVAâsopis Bosnian Journal of Basic

Medical Sciences objavljuje se ~etiri puta

godi{nje. U ovoj godini ukupno su primili

oko 250 radova, od toga je oko 160 odmahodba~eno, dok su ostali upu}eni narecenziju. U periodu od januara do oktobra2011. na adresu BJBMS-a stiglo je 259radova. Njih 177 (68,3%) je odba~eno,19,7% je publikovano, dok je oko 12% bilo

u procesu recenziranja. U prosjeku, stopaodba~enih radova u BJBMS-u pribli`na jeonoj u drugim mainstream ùrnalima ovogtipa.

„To jeste dosta visok procenat, a razlje upravo taj {to radovi stiù iz ~itavsvijeta“, kaè Mehi}. „Najvi{e radova stinam iz Kine, Turske i op}enito tmnogoljudnih zemalja, gdje imate japuno onih koji bi èljeli da napreduju

zvanju, a nemaju odgovaraju}u podloguinfrastrukturu da bi mogli napravadekvatan nau~ni rad. Naj~e{}i razlodbacivanja radova je neadekvatan nau~


ZNANSTVENI EKSPERIMENT

Iz uprave kompanije InTech d.o.o. koja je ukinula rije~ki ~asopis International

Journal of Integrative Medicine 4. oktobraove godine, dan nakon {to je novinski tekstobjavljen u Scienceu, priznaju kako senjihov sistem i rad recenzenata pokazaokao „manjkav, nedostatan i povr{an“.„InTech priznaje veliku gre{ku svojihvanjskih suradnika koji su imali (sada je to

jasno) preveliku samostalnost u radu nabazi profesionalnog povjerenja... Zbogtoga, odlu~ili smo obustaviti izdavanje~asopisa i tim ~inom za{tititi me|unarodnuznanstvenu zajednicu i sve na{e surad-nike. Autorima }e napla}ene naknade zaobjavljivanje ~lanaka biti u potpunosti

refundirane“, navode iz ove kompanije, tezaklju~uju: „Ova akcija ukazuje nasveobuhvatni problem u domeniizdava{tva te potrebu za postroènjemnadzora rada vanjskih znanstvenihurednika i recenzenata.“

Prof. dr. Mirko Spiroski s Medicinskofakulteta u Skoplju urednik je ~asopis

Macedonian Journal of Medical Scienceskoji je tako|er „nasjeo“ na prevarSciencea.

Spiroski kaè kako su za sporni radizabrali ~ak deset recenzenata, ali nakonnedostupnosti i odustajanja recenzenatate pod pritiskom autora rada, odlu~ili sobjaviti rad sa samo jednom recenzijomkoja je bila pozitivna.

„Meni je veoma neugodno {to smodonijeli pozitivnu odluku, ali na{~asopis nije specijalizovan ve} tretirmedicinu u {irem smislu, a ~itavredakcijski odbor, pa i recenzenti nisuspecijalizirani za ovo podru~je“, ka`Spiroski.

A u onoj jednoj pozitivnoj recenziji kojsu dobili za rad, pisalo je: „Odli~an radJako zanimljiva ideja... Moè biti proboj lije~enju...!“

REAKCIJE IZ REGIJE NA PROJEKT “SCIENCEA”

Potrebni strožiji kriteriji i boljinadzor rada urednika i recenzenata

JOHN BOHANNONPoraàvaju}i rezultati istraìvanja



pristup, neki svojom tematikom neodgovaraju konceptu ùrnala pa ih zbogtoga ne moèmo objaviti, a imali smo isituacija da se {alju tehni~ki radovi iz

oblasti nekih medicinskih aparata i sli~no,{to tako|er ne publiciramo.“

Kada je rije~ o autorima iz Bosne iHercegovine, u prosjeku se u svakom brojuùrnala objave dva do tri rada na{ih autora.Plagijate je u principu najteè otkriti, kaèMehi}: „Dogodilo se jednom da smo

objavili ~lanak za koji smo naknadnosaznali da je plagijat i onda smo morali daga povu~emo. Iako smo veoma oprezni kodevaluacije radova, te{ko je to pratiti ako

nemate finansijska sredstva i pretplatu naprofesionalni software koji sluì u tesvrhe.“

Novi online nau~ni ùrnali pojavljuju segotovo svakodnevno. Danas ih ima nahiljade, a njihova otvorenost i mogu}nostda se ~itaju bez pretplate ~ini nauku

dostupnijom nego ikada ranije. Ipauzimanje naknada od autora u zamjenu objavljivanje radova nerijetko svodi takweb ~asopise na nivo amaterskih blogova

Na pitanje kako stati u kraj zlouptrebama, prof. dr. Bakir Mehi} ka`„Najva`nije je {to na osnovu tih rado~lanovi akademske zajednice napredujuzvanjima. Mislim da }e pojediuniverziteti morati ta~no odrediti ~asopi

i baze podataka u okviru kojih mogu bobjavljeni radovi iz pojedinih oblasSamo na taj na~in se moè urediti ‘trì{nau~nih urnala. [to se ti~e baza podatakpostoje one koje su slabije i one ve}relevantnije baze, i tu se tako|er mora naodre|ena mjera od strane univerziteta. Hrvatskoj, recimo, najve}i broj ~asopikoji se publicira su indeksirani pCurrent Contentsu koji jo{ uvijek, barekada je medicinska nauka u pitanjvrijedi kao najja~a baza podataka. Kaje rije~ o Univerzitetu u Sarajev

postoje mali pomaci u tom smislu. PuteStatuta je regulisano da onaj koji èprijevremeno napredovanje u zvanmora imati ve}inu radova objavljenihCurrent Contentsu i SCI publikacijamU tom pravcu treba i dalje razvijakvalitet nau~nih ~asopisa.“


RAK-RANA SAVREMENE NAUK

Prof. dr. Bakir Mehi} biv{i je predsjednikEti~kog komiteta Univerziteta u Sarajevu.

Kaè da se za svog mandata mnogo putasusreo sa „sumnjivim“ nau~nim radovima,pa i plagijatima na koje ~lanovi na{eakademske zajednice, naàlost, nisu imuni.

„To je jedna dosta nedefinisanaoblast. Eti~ki komitet Univerziteta nemasnagu da bilo kome izrekne nekesankcije. Mi moèmo samo poku{ati da

uti~emo na svijest ljudi, ali to nijedisciplinska komisija, niti sud. Isto

tako, moèmo utvrditi da je neki radplagijat i to je sve. Bilo je slu~ajevakada smo preporu~ivali odre|ene mjereSenatu Univerziteta, poput suspenzijaza pojedine profesore koji se nisupona{ali u skladu s eti~kim normama,ali to na kraju nije prepoznato uzakonu“, kaè prof. dr. Mehi}.

NE)ETIKA I UNIVERZITET

Profesori-plagijatori prolaze bezikakvih sankcija



Kada nam je pro{log mjesecaDamir Dvornikovi} poslao e-mail i obavijestio nas da }e uBo{nja~kom institutu u Sarajevu

biti postavljena izlo`ba akvarelai ulja na platnu njegovog djeda ZvonimiraDvornikovi}a, te promovisana monografijaPri~e o ljudima, pri~e o Sarajevu , ni slutilinismo o kakvom je blagu rije~. Ruku nasrce, Dvornikovi}evi akvareli ve} su dva

puta predstavljeni u glavnom gradu na{e

dràve, 1998. i 2010., ali ne{to do sje}anja ba{ i ne dopire kvalitetan odjek u javnostitada. Bar ne kao {to se to sada dogodilo,mada bi impresije mogle biti zericu temeljitije, razboritije, raznovrsnije. Pa, da

poku{amo...

GOSPODIN SA [E[IROMSje}anja na svog djeda Damir

Dvornikovi} je opisao u predgovoru zaistaizuzetne knjige-monografije Pri~e o Sarajevu, pri~e o ljudima . No, je li, mo`da,za neku drugu priliku, evo, recimo za ovu,ostavio jo{ pone{to {to bi podijelio sa

bosanskohercegova~kom javno{}u? “Ta

neka mirno}a i staloènost, uìvanje u jednostavnim stvarima koje svakodnevnica

donosi, to pamtim. Istina, moja sje}anja suiz doba kad je Zvonimir ve} bio u mirovini,a ritam je tada ipak druga~iji. Iz ove

perspektive i dana{njim àrgonom bihrekao, cool gospodin sa {e{irom, koji jedrào do sebe, prihvatao ìvot i ljude igledao sve o~ima koje ‘forsiraju‘ vedrustranu”, odgovara na na{e pitanje Damir.Listaju}i knjigu, i gledaju}i sve te sjajneslike ra|ene u akvarelu i ulju, mogu}e jeshvatiti da je, zapravo, Zvonimir Dvornikovi} bio veli~anstven slikar, iakomu to nije bila primarna struka. “Znam damu je slikanje predstavljalo uìtak. Kist i

paleta su uvijek bili tu negdje. Ali i poredsilnih sati koje je provodio uz {tafelaj imotiva za kojima je tragao, mislim da nijeosje}ao potrebu da te slike promovi{e.

Neke slike su Mira, njegova supruga, i on poklanjali prijateljima i to je bio na~in daakvareli i ulja ‘vide svijeta‘. Nisu ih

prodavali, vjerujem da je dedi bio dovoljantaj osje}aj i zadovoljstvo {to moè da se

posveti favorizovanom, ali ipak jednom odhobija, crtanju i raspore|ivanju boja na

papiru. Uostalom, self-marketing jesavremeni izraz”, veli na{ sagovornik.

Mjesto ro|enja u ìvotu generalno malozna~i. Ipak, kako to da je Zvonimir ro|en u


LIJEPE USPOMENE

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], OBITELJSKI

ALBUM DAMIRA DVORNIKOVI]A

Ono što je pravnik i slikar ZVONIMIR DVORNIKOVIĆostavio iza sebe nemaju ni važniji gradovi od

Sarajeva, ako na svijetu uopšte takvi postoje; o svomdjedu i obitelji DVORNIKOVIĆ, kao i o monografiji

PRIČE O SARAJEVU, PRIČE O LJUDIMA za našmagazin govori DAMIR DVORNIKOVIĆ

KAKAV DJED,TAKAV UNUK

Damir Dvornikovi}: “Moj djedZvonimir Dvornikovi} drào je do

sebe, prihvatao ìvot i ljude i gledaosve o~ima koje “forsiraju“

vedru stranu“



Zemunu, pitamo Damira: “Njegov otacLjudevit, profesor i filozof, i majkaMarjana, u~iteljica i publicista, su ìvjeli iradili u Zemunu u to doba kad se Zvonimir rodio, 1898. godine. Dvije godine kasnijesele u Sarajevo i u njemu Zvonimir nakonosnovne zavr{ava Realnu gimnaziju, {koluna obali Miljacke u koju je kasnije i{ao mojotac, a potom, puno godina kasnije i ja.

Samo, tada se zvala Peta gimnazija .

Zanimljivo je da je ta zgrada - meni lijepoj uspomeni - i mjesto prvzaposlenja djedovog brata VladimiDvornikovi}a kao asistenta biologa, prnego je postao profesor filozofije Zagrebu. Znam da su Zvonimir i Vladimimali i ~etiri sestre. Zvonko je zavr{io stu

prava u Zagrebu pa potom radio kao sudu Sarajevu, uz kra}e epizode u Maglaju i

Visokom.”


AKVARELI SARAJEVSKOG SUDIJ

Sanjkanje u Sagrdìji

Promenada u nedelju

UGLEDNI SARAJLIJA Zvonimir Dvornikovi}, pravnik, slikar,

sportista...



Tako da, u laganoj {etnji, do|osmo i doVladimira Dvornikovi}a, autora kapitalnogdjela Karakterologija Jugoslovena . “Tragao

je za vlastitom filozofi jom, odnosno‘na{om autohtonom filozofijom‘. Nije seustru~avao sudjelovanja u javnom ìvotu ikritikovanja aktualnih dru{tvenih i politi-~kih de{avanja. Jedno od na~ela kojim sevodio u svom radu i filozofiji je da svaki~ovjek ima ‘pravo i du`nost‘ da sebi spravi

neku filozofiju. I pri tome ne treba ostatiizolovan. Pravi filozof treba izno{enjemsvojih mi{ljenja izraziti i osvijetliti ‘okvir‘ i‘zbivali{te‘ ìvota, ne samo pojedinca ilinaroda nego i ~ovjeka i ~ovje~anstva.

Ovo mi se svi|a: Puko samoodràvanje nije pravo ivljenje, to je ìvotarenje. Pravi,‘puni’ ìvot jest razvoj potencije ìvota,‘stvarala~ko’ ìvljenje. A, Karakterologija

je doìvjela razli~ite reakcije, od euforije doosude, a kao originalan mislilac i odli~angovornik bio je utjecajan prije Drugog svjetskog rata , a kasnije zbog svojihusmjerenja kritikovan pa i zbog svojihstavova umirovljen ve} u 38. godini, aliostao je filozof i dalje”, obja{njava Damir Dvornikovi}.

VEDRI PRIZORI @IVOTAZvonimir je otac dva sina. “Supruga

Mira, tako|er u~iteljica, rodila mu je dvasina, Tugomira i R adina. Tugomir, moj otac,

prijatelji su ga zvali Tunjo, po profesiji pravnik, a i zagrièni sportista, nogometa{,rukometa{, dugo vremena je bio i sekretar Rukometnog saveza BiH . Davno, davno me

je jednom odveo u FIS na neku tekmu, ali bio sam dijete, pa mi taj ambijent nije

odmah ‘legao’. Tek kasnije sam se naloìona sport, prvo basket, pa sve ostalo. I mojotac je imao ìcu za crtanje, ali kao {torekoh, sport ga je privla~io vi{e. O mla|emsinu Radinu vi{e bi mogla re}i njegova

k}erka Lada, moja rodica. Ja se sje}amsamo da je radio na carini, u administraciji”,kaè Damir, koga smo zamolili i za li~no

predstavljanje. Kad smo ve} “u{li” ufamiliju: “Damir je jedan sretan momak,

pardon ~ovjek. Sretnim ga ~ine divnek}erke, Tara i Ela, i moja ìvotna drugaricaDina. Ona ~ini da na{ brodi} lijepo klizi po

pu~ini. Elem, dani sa mojim curama suuìvancija. Divna su sje}anja i na djetinjstvoi odrastanje. Moja majka Branka je bilastabiliziraju}i faktor u obitelji, beskrajno

bri`na i uvijek tu za mene i sestru, i dandanas. Dok je otac vi{e naginjao nekoj,

barem, lajt varijanti spartanskog odgoja. To

je dobar miks i danas smo to {to smo. Konas poznaje nek prosudi. Sandra i ja smosaveznici jo{ od tih na{ih prvih po~etaka, asestra mi je velika podr{ka i u ovim na{imdanima. Kao dijete sam uvijek dovodio pse

lutalice ku}i i oboàvao stripove. Studijveterine je bio nekako logi~an slijed, uprkostome {to su mi oba roditelja pravnici, ama{tati sam volio uvijek. [to se profesijeti~e, tu sam ‘podvojena li~nost’, veterinar, udu{i, i za{titar. Taj kratki period dok samlije~io pse, ma~ke, ze~eve bio je vrlo lijep,ispunjavao me i znao sam da radim ne{tozaista plemenito. Starija k}erka kaè da }e

biti veterinar, pa mo`da me primi zaasistenta, a mla|a èli biti vila. Imao sam imalih, prijatnih novinarskih epizoda, a

jedan od motiva koji me naveo da poku{amskrojiti ovu knjigu je taj {to sam zahvalan za

ìvot kojim ìvim i dane koji su iza mene, u


LIJEPE USPOMENE

GOVORI UNUK: “Mislim da neka šira javnost trebavremena da sazna i upozna Priče o Sarajevu, priče o

ljudima . Ovo je topla knjiga i vjerujem da će našisugrađani to shvatiti. Mediji također”

Pasvandìja

pred zoru

ÛVAR TRADICIJEDamir Dvornikovi}



kojima mi je ovaj grad pruìo puno lijepihmomenata i stvari. I svakako sam sretan {tosam na ovim ulicama sreo i upoznao tolikodivnih ljudi. A valjda }u ih upoznavati iubudu}e.”

Izlo`ba je do sada bila postavljena

1998., 2008. i 2013. godine. “Volio bih daslike i knjigu vidi {to vi{e ljudi, naravno, aliza postavke u drugim dijelovima BiH iregionu ipak je neophodna podr{ka, bar odstrane doma}ina postavke. Pa, vidje}emo{ta donosi sutra. Bilo bi lijepo probati. Tu

no} kad je bila promocija knjiìce ba{ sase osje}ao jako, jako dobro. Sretan sam {se toliko puno lijepog svijeta okupilo ov

povodom, jer njima je knjiga i namijenjenTo je ono najva`nije. @elja mi je monografija bude neki vid posvete finljudima na{eg grada. Ovo je i prilika zahvalim ljudima iz Bo{nja~kog institutFondacije Adila Zulfikarpa{i}a , izuzetsusretljivim i profesionalnim, i bilo mi

zadovoljstvo sara|ivati s njima. Ina~e,nastanku ove monografije imao sam veli pomo} prijatelja i to u svim fazama ‘borbda knjiga ugleda svjetlo dana. Amir Had`moj prijatelj koji ne samo {to voli stripokao i ja nego ih i crta, osmislio je dizajnstrepio za na{e ‘mezim~e od papira’ moì vi{e od mene. Narcis, prvi ~ovjizdava~a TDP doo Sarajevo je uvijek b

pri ruci sa korisnim savjetima, a Nina, modraga prijateljica jo{ iz srednjo{kolskdana, svojom je pojavom i zvonkim glaso

povezala promotore i budila publiku u nekoliko, za mene nezaboravnih sa

koliko je promocija trajala. Nisam snabrojao sve drage ljude koji su m

pomagali da knjiga oìvi, ali uvijek }u biti zahvalan. Mislim da neka {ira javnotreba vremena da sazna i upozna Pri~eSarajevu, pri~e o ljudima . Ovo je topknjiga i vjerujem da }e na{i sugra|ani shvatiti. Mediji tako|er.”

A, koliko je Zvonimir bio cijenjen k pravnik, sudija? “Ne mogu adekvatodgovoriti na ovo pitanje, jer moja sje}ansu iz dana kad je ve} bio u mirovini,

pretpostavljam da sudije u svim dru{tvimvremenima uìvaju odre|eni uglePamte}i njegove osobine kao ~ovjevjerujem da je i kao sudac bio izuzetaOno {to znam jeste da je bio ~lan upraSA[K-a (Sarajevski amaterski {portsklub) i Hrvatskog planinarskog dru{tBjela{nica 1923 , a i to je potvr

po{tovanja od strane ljudi oko njega. Sarajevu je moj deda sa suprugom Mirostanovao u Podtekiji , ulici koja je sru{eda bi se gradio jedan dio SkenderijKasnije su ìvjeli u jednoj mirnoj zgradiZagreba~koj ulici , a dru{tvo im je prav

bakina sestra Vera. Prihvatili su no

sredinu i mislim da im je bilo ugodnonovom kom{iluku. A onda je simpati~tro~lana ekipa ostala bez svog mu{k~lana i po~ela se polako gasiti. Zvonimirumro nekoliko godina prije rata, a MiraVera uprkos silnoj du{evnoj energiji i èza ìvotom nisu uspjele nadja~ati dubitame oko sebe. I kad su te{ka vreme

pro{la, u stanu u Zagreba~koj , izmenjegovih zidova vi{e nije bilo nikog. Aostale su slike. I ljudi }e ih uvijek ragledati. Vedri prizori ìvota”, isti~e DamDvornikovi}. Skoro sve smo naveli. Osda bi bilo lijepo u sopstvenoj bibliote

imati Pri~e o ljudima, pri~e o Sarajevu .


AKVARELI SARAJEVSKOG SUDIJ

U ponedjeljak je urednik ovihnovina dobio e-mail od gospodinaMuniba Tufe: “Po{tovani g. Senade .Pro~itah u Va{oj Heftarici, pod 29.oktobar, o kolekciji akvarela g. Z.Dvornikovi}a. Moj otac bio je prijatelj sa g. Dvornikovi}em, koji mu je darovao vjerovatno jedan od svojih prvih akvarela iz vremena dok je jo{ kao mlad pravnik slu`bovao u Fo~i.Slika predstavlja begovski Odàk kod Ustikoline, a vjerovatno je stara oko 90 godina. Ako znate e-mail adresu njegovog potomka Damira,molim Vas da mu sliku proslijedite, jer }e ga mo`da interesovati da je pogleda.” Proslijedismo je istog tre-nutka. I, kontaktirasmo Muniba Tufu.“Na{e dvije porodice su bili prijatelji idruìli su se. Supruga g. Zvonke, Mira,dolazila je kod nas, a moja majka jei{la kod nje. G. Zvonko je mog ocapoznavao iz intelektualnih krugova.Meni je moja majka pri~ala da je g.Zvonko, kao mlad pravnik, slu`bovaou Fo~i. Tako je slika mogla nastativjerovatno izme|u 1920. i 1930.

godine. On je znao da je moja nana,odnosno majkina majka, iz porodiceêngi} iz Odàka blizu Ustikoline,odnosno Fo~e. Kao zaljubljenik uakvarel, a vjerovatno i da na~ini prigo-dan poklon, darivao nam je sliku togOdàka. Slike se sje}am oduvijek,visila je na zidu u na{oj starojporodi~noj ku}i u ulici O~aktanum nadKova~ima. Poslije ovog rata ku}a jeprodana, a ja sam sliku ponio sasobom kao dragu uspomenu”, napisaonam je Munib Tufo.

SUDBINA JEDNE SLIKE

Odžak u Dvornikovićevom akvarelu

BRA]A, FILOZOF I PRAVNIK Vladimir Dvornikovi} (lijevo) i Zvonimir Dvornikovi} (desno)



êtrnaeste zimske olimpijske igodràne februara 1984. godine Sarajevu, koje je te zime kao grdoma}in izvojevalo pobjedu n

japanskim Sapporom i {vedskGoteborgom, bile su najbolje i najljepodràne do tada, s ponosom }e i danas reorganizatori Igara. A zahvaljuju}i, prsvega, jednom ro|enom Mostarcu, Mladnu Kolobari}u, art direktoru ZOI ‘8sarajevska Olimpijada ostala je upam}enkao grafi~ki najimpozantnija sa izvrsn

plakatima koji su djelo umjetnika IsmaMujezinovi}a, a ovih dana publika

ponovo moè vidjeti na izlo`bi u galerZvono ...

„Mladen Kolobari} je de facto i dizajntih plakata, on je taj koji je odredio kako oni izgledati. Znak pahuljice radio je R oAntoni}, a logotip Kolobari}. Na po~etku

bilo nas nekoliko umjetnika koji smtrebali raditi te plakate. Ja sam napravsvoje skice i oti{ao u Pariz na dva mjesec

jer sam tamo imao ugovore sa nekigalerijama. Otprilike nakon mjesec damog boravka u Parizu dobio sam poziv se vratim u Sarajevo, jer je trebalo naprav

jo{ {est plakata“, pri~a Ismar Mujezinov„U me|uvremenu su dvije moje skice v

bile od{tampane kao gotova rje{enja, a jatome ni{ta nisam znao. Tako su me dovel

pomalo neugodnu situaciju jer sam i osta plakate morao raditi po osnovu ona dkoja su ve} bila od{tampana... Nakon

sam se vratio u Sarajevo, imao sam samsedam dana da napravim sve te plakaradio sam danono}no... Mislim da je kraju odluku da ja radim sve plakate donArtur Taka~ (proslavljeni jugoslovensatleti~ar i ~lan Me|unarodnog olimpijskkomiteta, op.a.).“

MEMORABILIJA NA E-BAYUMujezinovi} prvi put u Zvonu izla

svoje olimpijske plakate kao autor. Do saih je na izlo`be po svijetu slao Olimpijskomitet, a osvojili su nekoliko me|un

rodnih nagrada, od kojih umjetn


ISMAR MUJEZINOVI]

U sarajevskoj galeriji „ZVONO“ 2. novembra otvorena je izložba olimpijskihplakata autora ISMARA MUJEZINOVIĆA; pored toga što svjedoče o izuzetnomstvaralačkom daru i vještini jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkihumjetnika, Mujezinovićevi plakati ilustracija su bolje prošlosti Sarajeva, ali i

drugačijeg odnosa prema umjetnosti i umjetnicima iz vremena u kojem glavnomjerilo vrijednosti nije bio broj „lajkova“

na internetu...

Pi{e: MAJA RADEVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

ISMAR

MUJEZINOVI],UMJETNIK @ivimo u vremenu ukojem se gubivalorizacijakulture iumjetnosti



posebno izdvaja strukovnu nagradu koju je

u Bruxellesu dobio za Kliza~a , jer je to bilo priznanje za najgrafi~niji plakat od{tampante godine u svijetu. Pored plakata koji sura|eni za Olimpijadu, Mujezinovi} jeizloìo i nekoliko plakata koji su nastali

prije 1984. godine. Na taj na~in èlio je,kako kaè, problematizirati poziciju plakata

u Bosni i Hercegovini: „Kada mi je Sa{a

Bukvi} predloìo da napravimo ovuizlo`bu, pomislio sam za{to bih to radiokada su to plakati koje ve} svi dobro

poznaju, i svake godine u vrijemeOlimpijade oko toga se digne neka‘pompa‘... Onda sam do{ao na ideju dauzmem i neke svoje stare plakate iz

vremena prije Olimpijade, koji su negd

malo i poderani, izgu`vani, pa poku{amo problematizirati taj odnizme|u ‘poznatog’ i ‘nepoznatog’. Drugrije~ima, kada si kao umjetnik angaòvaniza tebe stoji neka me|unarodno relevanti ugledna institucija, kao {to je u moslu~aju u to vrijeme bio Olimpijski komitonda sve {to je ra|eno za tu institucautomatski dobije neki zna~aj. A oostalo, koliko god bilo dobro i kvalitetnora|eno je za neke manifestacije koje mo`nisu toliko bitne, uglavnom nikad dospije do nekakvog {ireg kruga ljudobja{njava Mujezinovi}. „To je isto kao filmom - svi idu kad je premijera i crvetepih, a sutradan nema nikog u kinu. Znanjih zapravo ne interesuje film ili izlo`bnego je bitno da se pojave u konstelaciji zvijezdama koje }e eventualno do}i na doga|aj. To je jedan malogra|anski odnkoji je, naàlost, danas u svije

preovladao“, smatra na{ sagovornik.Plakati Ismara Mujezinovi}a ra|eni

Zimske olimpijske igre ‘84. danas prodaju i na eBayu i drugim wstranicama. Cijene su razli~ite, u Evrone{to niè nego u Americi, ali se

aukcijama moè posti}i cijena i do dvije, hiljade eura. Sve su to originalni plakakoji su {tampani te 1984. za Olimpijad

Naravno, ako je plakat potpisao umjetnon ima neuporedivo ve}u vrijednost. Ismar Mujezinovi} sje}a se da ih

potpisao mnogo: „Bilo je tu negdje oko 3mapa. Pomnoìte to sa osam plakata svakoj mapi, zna~i bilo je ukupno 2.4

potpisanih plakata. Mislim da sam cijenedjelju samo potpisivao, ruka me zaboljela“, sa smijehom kaè Mujezinov

Pored toga {to svjedo~e o izuzetno

stvarala~kom daru i vje{tini jednog najzna~ajnijih bosanskohercegova~kumjetnika, Mujezinovi}evi plakati ilustrcija su onog ljep{eg dijela istorije Sarajevali i druga~ijeg odnosa prema umjetnostumjetnicima uop{te.

„Najve}i problem je {to nam vdvadeset godina konstantno ispiraju mozaubje|uju}i nas da sve {to je bilo prtakozvane demokratizacije dru{tva, kao nikada nije ni postojalo. I onda imageneracije mladih ljudi koji vjeruju da s

po~inje od njih. Tako se gubi ona pravalorizacija, ru{e se temelji jednog dru{t

i njegove kulture“, govori Ism


SKICE ZA OLIMPIJSKE PORTRET

ISMAROVI PLAKATILjep{a strana istorije Sarajeva



Mujezinovi}. „U jednom od mojih filmovasam rekao: ako vaga nema kontrateg, ondase ni{ta ne moè ni vagati. Da biste mogliustanoviti {ta je dobro, a {ta nije, morateimati odre|ene repere. Sada se de{ava da jeono {to je lo{e postalo dobro, a ono {to jedobro postaje nebitno jer nije popularno,odnosno nije u mas-medijima. Mediji tusnose veliki dio odgovornosti, jer ~esto

promoviraju takve la`ne vrijednosti. Pojavise neka idiotarija na YouTubeu , dobije trimiliona klikova i svi }e to objaviti. A imateizuzetne stvari, koje imaju pet klikova, i tonikoga ne zanima. To je linija manjegotpora - prihvata se ono {to je popularno,

jer to ne treba valorizaciju. Evo, recimo,danas u Tuzli gotovo niko ne zna da su dvaizuzetno poznata strip-crta~a Tuzlaci. To su

bra}a Neugebauer, koji su iz Tuzle oti{li uZagreb, pa odatle u [vicarsku i u

Njema~ku, tamo pravili filmove...Svojevremeno je u Plavom vjesniku izlazionjihov sjajan strip, Patuljak Nosko ... I sad


ISMAR MUJEZINOVI]

Mlada Prijedor~anka Jelena Topi},

koja je mjesec dana svakodnevno satimastajala na gradskom trgu a da nijeprogovorila ni rije~, izazvala je velikupa`nju medija u regionu. Na{eg sa-govornika pitali smo za mi{ljenje o perfor-mansu kao specifi~nom umjetni~komizrazu.

„Performansi su uvijek postojali uumjetnosti, ali vi{e kao neki prate}ielement. Nekada se to zvalo eksces, asada se zove performans. U posljednjevrijeme dobili su neku svoju zasebnuformu, osamostalili se od drugih oblikaumjetnosti. Ali kao i sve drugo, performans

ima svoju svrhu jedino ako uspije

uspostaviti interakciju sa publikom. Aktoga nema, onda ni performans nemfunkciju, s tim {to slika ili film mogu dobisvoju funkciju nakon odre|enog vremenaa performans je vi{e kao pozori{napredstava, gdje se interakcija moruspostaviti u realnom vremenu. Ali, bojimse da je generalno do{lo do takvogprezasi}enja svim i sva~im da vrlo te{ko dobre stvari mogu da uzbude i pokrenuljude, osim mo`da nekih izuzetnsenzibilnih doìvljaja, poput djevoj~icIlme Karahmet koja je nastupila na XFactoru “, kaè Ismar Mujezinovi}.

ZA[TO [UTI JELENA

Nekada se to zvalo eksces, a sadase zove performans



zaboravljamo takve, izuzetno bitne stvariodjednom se pojavljuju neki mediokritkoji vedre i obla~e...“, kaè na{ sagovorn

SAM SVOJ MAJSTORPosljednjih godina Mujezinovi}

pomalo „zasitio“ slikarstva i odlu~io da oku{a u drugim oblastima umjetnos

Napisao je nekoliko knjiga, pi{e scenarijtrenutno priprema svoj novi dugometra`

film koji, kako kaè, govori o manipulaci„Kada ~ovjek radi ne{to dugo vremen

u jednom trenutku jednostavno do|e zamora. Tako je i u slikarstvu, ~ovjek po~sam sebe eksploatirati nakon odre|envremena i onda je potrebno osvjeènjKaù, kada se zamori{ u slikarstvu, najbo

je da promijeni{ materijal, a ja sa promijenio medij jer sam èlio probne{to potpuno druga~ije“, pri~a ovumjetnik. „Kada sam u Ljubljani mankontaktiram s ljudima nego ovdje, i onmi pisanje knjiga do|e kao razgovornekim. Ali nikada ne pi{em o onistvarima koje poznajem, nego sizmi{ljam, ~ista fikcija...“

Filmove radi bez budèta i isklju~ivo principu „sam svoj majstor“. „Nisam ja kolektivni rad, zato sam odlu~io da najbolje da sve radim sam. Sam pi{escenarije, reìram i snimam, ~ak nemamonog {to drì svjetlo... Sam napravim, sa

po~istim iza sebe i to je to. Sada radim novom dugometra`nom filmu, imam gotscenarij, samo jo{ moram da okupglumce. A to je najteè, jer kad radite fil

bez novca, onda je te{ko uskladiti slobodvrijeme glumaca. A uglavnom su snatur{~ici, ne volim profesionalce“, poma

u {ali zaklju~uje Mujezinovi}.


SKICE ZA OLIMPIJSKE PORTRET

Ismar Mujezinovi} ro|en je u Osijeku.Na zagreba~koj Akademiji likovnih

umjetnosti, na Odsjeku za slikarstvo,diplomirao je 1966. godine. Danas ìvi iradi paralelno u Sarajevu, Lovre~ici(Hrvatska) i Ljubljani.

„To su posljedice raspada biv{ezajedni~ke dràve, pa sada imamo imovi-nu u tri razli~ite dràve“, kaè Mujezinovi}.

S vremena na vrijeme posjeti i Tuzlu,rodni grad njegovog oca, velikogbosanskohercegova~kog slikara IsmetaMujezinovi}a. U Ateljeu Ismet Mujezinovi} u okviru Me|unarodne galerije portretaTuzla ~uva se dio njegovih radova.

„Jedno vrijeme nisam bio zadovoljan

na~inom na koji se odnose prema tojzaostav{tini, a ni sada nisam sasvim, ali

bolje je nego {to je bilo“, kaè Mujezinovi}.„Najve}i problem je {to tuzlanska Galerijanema dovoljno finansijskih sredstava daostvari svoju punu funkciju. Nedostaje imkustos, a prije svega restaurator.Restauratori su ina~e rak-rana na{e kulture,tako da je masa umjetni~kih djela koja se~uvaju u galerijama i muzejima {irom BiH u

jako lo{em stanju. To ~ak nije ni posljedicarata, nego najve}im dijelom nebrige, nemaraprema kulturnom identitetu. A onogmomenta kada izgubimo taj identitet,posta}emo potpuno nezanimljivi i marginalnina evropskoj kulturnoj sceni.“

IZME\U BOSNE, HRVATSKE I SLOVENIJE

BiH je zemlja koja zbog nemara sveviše gubi kulturni identitet

OD SKICA DO GOTOVIHRJEŠENJA: „Mladen Kolobarić je de facto i dizajne

tih plakata, on je taj koji jodredio kako će oni izgledati. Nakon što sam svratio iz Pariza u Sarajevoimao sam samo sedamdana da napravim svplakate, radio sam danonoćno... Mislim da je n

kraju odluku da ja radimsve plakate donio ArtuTakač”



N

egdje u neposrednoj blizini ovihstranica nekad je, jednom sigurnoa mo`da i vi{e puta, napisano da

je 1993. u Sarajevu najgora

godina u istoriji ~ovje~anstva! E,u toj najgoroj godini reditelj Haris Pa{ovi}organizuje 1. Sarajevo Film Festival - Poslije kraja svijeta , koji je bio dioMe|unarodnog teatarskog i filmskogfestivala MESS. Da ne bude zabune, za onekoji malo slabije poznaju ovda{nju“scenu”: prvi Sarajevo Film Festival nijeodràn 1995., nego dvije godine ranije. To{to ga sada{nji, a izgleda i svagda{nji,direktor SFF-a Mirsad Purivatra u zva-ni~noj evidenciji ne vodi kao premijerni,njegov je problem. Pa }emo se stoga vratiti“problemima” iz 1993. godine.

SVE JE MOGU]EIz ove perspektive sve je to nekako

simpati~no, no tada nimalo nije bilo... “Bilo je jako ozbiljno. Tada je svaki potez bio uvezi sa ìvotom i smr}u. Opsada je bilauàsna, ljudi su ubijani i ranjavanisvakodnevno, bili smo gladni, izmu~eni,

ponièni. Stvaranje filmskog festivala i svaumjetni~ka aktivnost bili su dio na{e borbeza ìvot i slobodu. Bio sam tada direktor MESS-a, koji je prije rata bio najve}i

jugoslovenski teatarski festival. Transfor-

mirao sam ga tokom rata u Me|unarodniteatarski i filmski festival MESS u namjerida internacionaliziramo kulturu u Sarajevu.Ja sam mislio da }emo uspjeti dobiti nekihdesetak filmova i da }e mo`da 30-50 ljudidolaziti da ih vidi. Kad smo najaviliFestival , interes koji se pojavio prevazi{ao

je sva moja o~ekivanja. Taj prvi Sarajevo Film Festival bio je neka velika ljubavizme|u nas koji smo ga pravili i sarajevske

publike. Novinari iz najva`nijih svjetskihnovinskih i televizijskih ku}a su tadaizvje{tavali iz Sarajeva. Mnogi od njih sume pitali: ‘Za{to filmski festival tokom


TO JE BIO 1. SFF

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI], PRIVATNIARHIV NADE SALOM

I te najteže ratne, 1993., Sarajevo je imalo svoj festival, filmski, sa izuzetnokvalitetnim programom; za “Slobodnu Bosnu”, dvadeset godina potom, govori

HARIS PAŠOVIĆ, direktor “1. Sarajevo Film Festivala”

DVADESET GODINA“POSLIJE KRAJA SVIJETA”



rata?‘ Odgovarao sam svima: ‘Za{to tokom filmskog festivala?‘ I jo{ je,uvodnom tekstu za Festival sa naslovoSlika je svijest u tami , izme|u ostalonapisao: “Na pitanje radoznalih novinaradrugih velikih svjetskih gradova: ‘Za{toSarajevu filmski festival?’, naj~e{odgovaram pitanjem: ‘A za{to nas ubijajuI gotovo uvijek osmijeh zbunjenosti kmog sagovornika, neko nijemo izvinjen

zbog previ|anja temeljnih pitanja. Nikaniko od Sarajlija nije pitao : ‘Za{to filmsfestival?’ Najve}i broj filmskih stvarala{irom svijeta nisu pitali zbog ~ega. Prvi odgovorio W im Wenders i rekao ‘naravn{aljem Vam filmove koje traìte!’, zatimLina Wertmüller rekla: ‘Podràvam

potom se pojavila u Sarajevu, u privatn posjeti, D ana Rothberg. Rekla j‘Napravi}emo sjajan festival!’ Onda do{la V anessa Redgrave povodom jedndrugog umjetni~kog projekta, rekli smo jza Festival, nije rekla ni{ta. Oti{la je i ponome {to je ve} dosad uradila Sarajevski filmski festival, ~ini mi se da nju svo ovo vrijeme postoji samo Sarajei Festival.”

Stereotipno jeste, ali bilo bi besmislene upitati Pa{ovi}a koja je to prva slikoju vidi kad se sjeti tog perioda, a da nfilmska. “Redovi za besplatne karte kosmo dijelili. Gu`ve na ulazu u dvorane d~etni~ki snajper puca po gledaocima k

poku{avaju da u|u na projekciju. N projekciji filma Do kraja svijeta , po kojesam dao podnaslov Festivalu , bilo je toligledalaca u kinu Radnik da je mo`

stotinjak njih moralo sjediti na usk pozornici direktno ispod platna. Nikadaìvotu nisam vidio tako ispunjenu dvorana bio sam na mnogim filmovima

predstavama {irom svijeta. Kad smo nak projekcije iza{li u no}, bio je potpuni mra bez ijednog svijetla na ulici, samo su vidjele siluete ljudi koji su u ti{ini iz kiodlazili u tamu. Bio je to zaista priz

poslije kraja svijeta”, prisje}a bosanskohercegova~ki umjetnik.

Koliko je bilo prikazano filmova, ka je, uop{te, kontaktirao sa autorima i na kna~in je bio u dodiru sa recentno

filmskom produkcijom 1993., nastavljamrazgovor sa Harisom Pa{ovi}em: “Pr

pismo sam poslao Wimu Wendersu i tra`njegove filmove Do kraja svijeta i Tablizu, a tako daleko . Poslije su filmodolazili od raznih autora, uklju~ujuCoppolu, K i{lovskog, Godarda... Od na{autora prikazani su filmovi MirIdrizovi}a, Zlatka Lavani}a, Ademi


IZME\U NJIH I SARAJEVSKE PUBLIK

Haris Pa{ovi}: “Stvaranje filmskog festivala i sva umjet

ni~ka aktivnost bili su dio na{e borbe za ìvot i slobodu“

NEKAD I SADHaris Pa{ovi} je 1993. bio direktorSarajevo Film Festivala , a danas jedirektor teatarske ku}e EastWest centar



Kenovi}a, Dine Mustafi}a, DanisaTanovi}a, Pjera @alice, Sr|ana Vuleti}a,Dine Kassala. Prikazano je vi{e od 140filmova - igranih, dokumentarnih i crtanihza djecu. A na tre}i dio va{eg pitanjaodgovori}u kratko - na razne na~ine. Veliki

posao su tada uradili Ademir Kenovi} imeksi~ka rediteljka Dana Rothberg, koji sukontaktirali mnogo autora kad su bili uFrancuskoj. Neki autori su se sami javili

kad su ~uli da pravimo festival. BernardoBertolucci je poslao video porukuSarajlijama; legendarni holandskidokumentarista Johan van der Keuken jedo{ao u Sarajevo i snimio film o Festivalu ;francuski reditelj R omain Goupil je tako|er snimao Festival ...”

Bilo je tada i dirljivih poruka, koje jePa{ovi} nekako uspio dobiti: “Jednog dana,

potpuno neo~ekivano, dobio sam pismo odLine Wertmüller, velike italijanske rediteljkekoja je tada imala skoro sedamdeset godina.

Ne znam kako je znala za Festival , ali tavelika umjetnica, buntovnica, anarhistkinja,napisala mi je: ‘Bravo! Podràvam!!!’ To mi

je bilo jako zna~ajno, jer Lina je samo srceitalijanskog filma!”

KAO U FILMU “MAD MAX”I taman kad smo po~eli razmi{ljati o

veoma bitnoj “ulozi” Tunela D-B ufilmskoj umjetnosti... “Zapravo, Tunel D-B nije bio bitan za prvi Sarajevo FilmFestival . Po{to je tunel tek bio prokopan,tada se jo{ uvijek pretr~avala aerodromska

pista. Prikazali smo na Festivalu film Pista ìvota Dine Mustafi}a”, re~e Haris Pa{ovi}.

Direktor 1. SFF-a. Koji je, kao {to i jestered, otvorio Festival 23. oktobra u 11 sati ukinu Radnik . Valjda nikad nijedan Festival u istoriji filmske umjetnosti nije biootvoren tako rano. “Tada je direktor kinaRadnik bio K asim Dàji}, koji je odmah

prihvatio ponu|enu saradnju. Ali, nije bilostruje. UN snage su odbile da nam dajuagregate, ~ak nisu htjeli ni da {tite gledaocedok dolaze na projekcije. Ipak smo uspjelida na|emo agregate, pomogla nam jeJu`noafrikanka Anne Marie Bezdrob.Kana|anin John Fawcett, {ef sarajevskogureda ameri~ke organizacije IRC,obezbijedio je naftu za agregate, a MariaBlaque-Belair iz francuske organizacijeA.I.C.F. je slala moja pisma filmskimautorima. Najve}a svjetska fotografkinjaAnnie Leibovitz je napravila plakat, aSusan Sontag, jedna od najzna~ajnijihintelektualki XX stolje}a, plakate od{tam-

pane u New Yorku pro{vercovala je uSarajevo”, obja{njava na{ sagovornik. No,kakav bi to bio Festival bez “skandala”:“Daniel Day-Lewis, Vanessa Redgrave,Jeremy Irons, Volker Schlöndorff i JimSheridan su krenuli u Sarajevo, da kao gosti

Festivala budu na otvaranju, ali im je UN

zabranio da u|u u avion u Anconi. Ja samtada bio vrlo ljut, ali sam iskulirao i rekaosam da, eto, i mi, kao i svaki veliki festival,

imamo skandal.”Imao je, zna~i, 1. SFF i skandale, idirljiva pisma, i anegdote... Posjetioci su na

projekcije dolazili na najnevjerovatnijena~ine. “Ovo nama tada nije bila anegdota,ve} normalno stanje stvari. Po{to su

branioci bili obi~ni gra|ani Sarajeva, kojisu poslije smjene na prvoj liniji dolazili ugrad, mnogi od njih su nosili oru`je. Ufoajeu kina imali smo pult kao za garderobui tu su gledaoci koji su bili naoruàniostavljali pi{tolje, a dobili bi broj kao zakaput. Nakon projekcije pokazivali su brojgarderoberki, a ona im je vra}ala njihove

pi{tolje”, veli Pa{ovi}, koji èli spomenutisve te ljude koji su bili uklju~eni uorganizaciju Festivala : “Bila je to fenome-nalna ekipa! Monumentalan posaoorganizacije, prevo|enja, titlovanja, pro-dukcije Festivala obavili su ~lanovi MESS-ovog tima, Lejla Pa{ovi}-Mustafi}, LejlaHasanbegovi}, Mirsada Bjelak, Jasmila@bani}, Almin Karamehmedovi}, Nihad iSead Kre{evljakovi}; zatim ~lanovi Sage

predvo|eni Nunom Arnautali}em; ekipaRadio Zida predvo|ena ZdravkomGrebom; zatim ljudi sa Akademije scenskih

umjetnosti; mnogi prevodioci, Zlata Kurt, i

jo{ mnogo ljudi. Senad Zaimovi}Segmedina Srna imali su svakodnevno Thronike u specijalnom izdanju Rat arta .Medìda Buljuba{i} je vodila ceremonotvaranja.”

Katalog je uredila Nada Salolegendarna novinarka Oslobo|enja , konam je i pomogla da bismo kako-tailustrovali ovaj tekst. “Direktor SalHasanefendi} je pristao da Oslobo|en{tampa dodatnih osam stranica kao kataloTo je bilo golemo tada jer je ‘normalnOslobo|enje izlazilo na osam stranica kojih su ~etiri bile izvje{taji sa rati{ta,~etiri stranice su bile za smrtovnic

Tehni~ka urednica Marina Rodi} i ja smomaterijalima za katalog puzali pre brisanog prostora na prvoj liniji kOslobo|enja da do|emo do {tamparije.

ûveni tehni~ki urednik Ibrahim HoCuco nam je sloìo katalog i krenula {tampa. Ostao sam cijelu no}Oslobo|enju i ujutro sam bijelim golfodvojkom sa ljudima koji su raznosnovinu, sjede}i na zadnjem sjedi{tu zatrpnovim izdanjem, do{ao do centra gravo`njom od 120 km/h. Kad sam vidio kaljudi na ulici listaju katalog prvog SarajeFilm Festivala bio sam jako ponosan

isti~e Pa{ovi}: “Najva`niji ljudi Festiva bili su gledaoci. Vi{e od 20.000 gledalarizikovalo je ìvot dolaze}i na projekc

pod granatiranjem i snajperskom paljbo Novinar Aco [taka je rekao: ‘Bilo je to ku filmu Mad Max!‘ Publika u Sarajevu popsadom bila je Sarajevo Film FestivOni su napravili taj veliki doga|aj historiji ovog grada.”

Sarajevo Film Festival naredne godinnaàlost, nije bio organizovan. Iako 1994. bila ne{to manje gadna ne

prethodna godina. No, sad to vi{e nije

va`no...


TO JE BIO 1. SFF

TEKST I PROGRAMO doga|ajima na 1. Sarajevo Film Festivalu

u Oslobo|enju je redovno izvje{tavala NadSalom; lijevo je samo dio programasarajevskog ratnog festivala



U

povijesti punka zna~ajnu ulogu,{to u nastanku bandova, {to utemama pjesama, imali su

radni~ke, derutne ~etvrti i pra{njave ulice. Naprosto jenezamislivo kako bi zvu~ali anarhisti~kirefreni potkovani glasnim distorzi~nimgitarama, nafuranih glamuroznih klinaca izneke ugla|ene i pristojne ~etvrti u sredi{tuvelegrada. Dva minuta energije koja izvireiz tri instrumenta, kratka je definicija punk-rock pjesme.

ODLI^NO PRIHVA]ENEIako su 70-ih i 80-ih godina pro{loga

stolje}a najve}i punk-rock bandovi rekli {tosu imali i oti{li u legendu, uvijek je i iznova

zanimljivo poslu{ati neki novi punk band iz

“na{eg” sokaka. Iz Vinkovaca, jednog odnajstarijih gradova u Europi, utvrdeèljezni~ara, stiè neobi~na glazbenatrojka. Tri cure koje pra{e punk-rock nazvale su svoj sastav Pun~ke . Tri cure, trigodine, jedan album, besplatno. Punkerski,mora se priznati. Ba{ kao i njihovo

originalno ime. Prvijenac Sun~ano s povremenom naoblakom ve} je nekovrijeme dostupan za bespl-atno preuzimanje sa stra-nica banda, a prve kritikesu i vi{e nego dobre.

Pravilo kako su sviumjetnici koji ne{tovrijede pobjegli u glavnigrad kako bi napravilikarijeru, u slu~aju mladihVinkov~anki ne vrijedi.Poprili~no oskudna rock scena u tom gradu, na

kojoj su nekim ~udom

opstali bandovi poput punkera Ne}u `va‘o}u kusur , Pun~ke je pak do~ekalarazumijevanjem. Pri~a o Pun~kama po~in

prije tri godine, kada su dv petnaestogodi{njakinje R uby i Lucija pra{njavom podrumu odlu~ile svirobrade The Ramonesa . Neozbiljzezancija, u ozbiljno muziciran

pretvorila se kada se band priklju~njihova prijateljica Nina. Prvi pravi nast

Pun~ke su zabiljeìle kao predgrupa gruThe Karambol na glazbenoj manifestacVinkova~ke jeseni . Nakon kratkih eksprimenata i promjena u sastavu, dana{n

postavu Pun~ki ~ine bubnjarka EBa}anovi}-Ruby , Anja Tkalec na bagitari i Lucija Iv{i}, gitara i vokal. Kolisu Vinkov~anke odlu~ne u svojnakanama svjedo~e i brojni nastupi Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini, kojoj su tako|er odli~no prihva}ene.

PUNK-ROCK NORMEAlbum Sun~ano s povremenom naob

kom sadrì deset skladbi, a otvara ga pjesmPo~et }u iznova . U prvom planu su jasne ba

linije, melodi~ni glas, kratki tekst melankoli~novrlo ozbiljnog sadràkada se uzmu u obzir godiu kojima se djevojke

banda nalaze. Po~et iznova traje svega dva i pminuta, te upravo ispunja

punk-rock norme. Slijediminut dulja Prije spavanPjesma je to zanimlji

atmosfere, poma psihodeli~na, ali nabrijasna`nom energijom. “O

obuzima me, sve slike vrte se, uzalsmirujem se, jer ona ja~a je, noge tresu

ruke mi krvare, vri{tim derem se, ne mobez tebe, znam da prekasno je da

pokrenem, uzalud nadam se jer vi{e nemte...”, stihovi su pjesme Prije spavanja .

Clean zvuk gitare, o{tri beat i dubo bass tonovi uz uvodnu mikrofonijdominiraju pjesmom Iz dana u dan. S istoenergijom Pun~ke su u{le i u pjesmu konosi naziv 141. Tri minute ~istog pun

~ine i pjesmu Ritam kaosa u kojoj jedstihovi glase: “Bejbe, ona stalno dere

bejbe, BEJBE ” Vrijedi izdvojiti izvrsaran`mane u pjesmi Srce , kao i pjesmPetra Pan za koje su Pun~ke snimilevideouradak.

Slu{aju}i prvi album vinkova~kPun~ki stje~e se dojam kako se od poja

beogradskog banda Repetitor na ex-Ysceni nije pojavio band sli~nog kvalitetastila. Pun~ke su svakako po formaciji i vrglazbe vrlo bliske Repetitoru , {to je ve} sgolem uspjeh mladih punkerica

susjedstva.


OZBILJNO MUZICIRANJ

Vinkovačke PUNČKE, tri cure punk-rock orijentirane,objavile su svoj prvijenac “Sunčano s povremenom

naoblakom”; tri cure, dakle, tri godine, jedan album, besplatno

PUNKERICE IZSUSJEDSTVAPi{e: MARIO ILIÎ]

SEBI DOVOLJNESEBI DOVOLJNEDobro je, izVinkovaca je



Nestali u stolje}u je knjiganastala izborom izLovrenovi}evih

novinskih i knjièvnih tekstova,eseja, dnevni~kih zapisa,dokumentarne i autobiografske

proze. Rezultat je vremeplov

koji ~itaoca vodi kroz razli~ita,nerijetko bolna mjesta bosanskehistorije: u jednom trenutku safra Matijom Divkovi}em uMlecima usamljeni~ki krojimo islaèmo olovna slova bosanske}irilice za {tampanje Nauka krstjanskoga , nakon togaispra}amo iz zemlje Turke,do~ekujemo Austriju ili pak {aljemo sunarodnjake u ratovekoji se smjenjuju kao na

pokretnoj traci... I svaki put bivamo svjedoci te{kog,nesretnog usuda, nepravde,

opresije jedne ili druge vrste.Koriste}i franjeva~keljetopise, Lovrenovi} na svoj

poznati na~in gradi fikcionalnu povijest Bosne Srebrene. Isteizvore koristi me|utim i uispisivanju obiteljske povijesti,{to ~ini mo`da i ponajboljedijelove ove knjige. U pri~iRevolver, ~izme, no` opisuje sesudbina fra Dominika, ro|akakoji se zaredi 1938., razboli odepilepsije i tragi~no strada odruke oficira Titove vojske1950. U porodi~noj predaji fra

Dominik je nevina `rtva, jadnodijete i mu~enik. Sa stanovi{tahistorije, on je prijateljsvirepog zlo~inca, biv{eg fratrai jednog od zapovjednikalogora Jasenovac MiroslavaMajstorovi}a. Premaìvopisnom ljetopisu fra JosipaMarku{i}a, Dominik je prijek,sva|ala~ki raspoloèn mladi}zanesen usta{kom ideologijomkoji mar{ka gvardijana, poteèno` na neistomi{ljenike i

prezire partizane. Pri~a o fraDominiku vrlo plasti~no

pokazuje kako gradimo i

njegujemo male ku}nemitologije, a na sli~nimosnovama i pogubne kolektivnemitove o svojim `rtvama,nevino stradalim pravednicima~iju historijsku ulogu nikad ne

propitujemo. Lovrenovi}naizmjeni~nim montiranjem

prividno neutralnogfaktografskog i romantiziranogku}nog narativa pokazujenepotpunost i nepouzdanost i

jednog i drugog. Materijalnaistina ostaje nedostupna, ali tek

ukr{tanjem javne i privatne pripovijesti razumijevamodelikatnost i sloènost doga|ajaiz pro{losti.

Kao {to lako prihvatamo bezgre{nost `rtve, jednako lako prihvatamo i demoniziranjeneprijatelja. Lovrenovi} u ovojknjizi govori i o traumati~nomodrastanju sa stigmom usta{kog sina : njegov otac je nestaokrajem Drugog svjetskog rata,

bez utvr|ene krivice ili datuma imjesta smrti. Neizvjesnost je za

porodicu trajna kazna, a rije~

Blajburg nikada ne biva „dio

intimnoga obiteljskogimaginarija“. Ljetopis ùpe V.fra An|ela Jablanovi}a izvor jena koji se autor oslanja, a tu su idragocjena, iako obimomnajmanje zastupljena, maj~inasje}anja. @ena koja je u braku

provela ni punu deceniju, a kasupruga nestalog ~ak {estdesetlje}a, postaje ~uvaricasje}anja, tragi~na i anahrona usvojoj odanosti, dirljiva u svojupornosti.

Knjiga donosi i autoroveuspomene na rodni Varcar,djeda, njegove pri~e... DioNestalih u stolje}u su i

Lovrenovi}evi dnevni~ki zapisod prije rata koji na neobi~anna~in preìvljavaju plja~kanje

pi{~evog stana na Grbavici, kai zapisi nastali nakon rata, od1997. U njima sre}emo onogozbiljnog, minucioznogLovrenovi}a kojeg uglavnom

poznajemo i iz njegovihnovinskih tekstova i eseja. Tu zanimljive epizode, od

poslovnih izazova zakulturnjake u komunizmu dosusreta sa Tu|manom iraspravljanja o poloàju

bosanskih Hrvata. Tek ponekaLovrenovi} koji je neobi~nostrog prema bilo kakvom vidusentimentalnosti i bole}ivosti,dopusti sebi pokoju kako kaè„ki~ emociju“. Upla{en,razo~aran, tuàn ili ganut, onnam postaje bliì, a kroz figuruintelektualca vje~ito nadnesennad historiju Bosne odjednom

prostruje ljudski dah i krv.Iako svoj pesimizam njegu

skoro kao manir, a svoju optikizo{trava da {to preciznije vidimrak, Lovrenovi} govore}i o

svakom periodu kao da kri{omod sebe samog provu~e po jednu uvjerljivu ohrabruju}ucrticu o ljudskosti: kom{ijespa{avaju jedni druge od usta{Srba i Turaka, po{tenje i~estitost se jave i u najteìmvremenima, a mudrost barem

ponekad uspije izvojevati pobjedu. Nestali u stolje}u suknjiga sje}anja na te{kemomente iz bosanske pro{lostali i dragocjeno dokumentarnofikcionalno svjedo~anstvo o~ovjeku na vjetrometini

historijskih isku{enja.


Pi{e: ADISA BA[I]

Lovrenovi}eva nova knjiga je kombinacija fikcije, dokumentarne i autobiografske proze, a njene

teme su uzbudljiva proturje~na povijest Bosne i ista takva privatna obiteljska povijest

Ivan Lovrenovi} (1943.)ro|en je u Zagrebu,odrastao u Mrkonji}-Gradu,a {kolovao se u ova dva

grada. Sa izuzetkom ~etirigodine egzila (’93.-’97.),decenijama ìvi u Sarajevu.Objavio je dvadesetakknjiga proze, kulturno-historijskih studija, eseja...Za izdava~ku ku}u Synopsis ure|uje biblioteku izabranihspisa bosanskih franjevaca.

O AUTORU

Nova knjigaIvana Lovrenovića

„Nestali u stoljeću“(Fraktura/Synopsis,

Sarajevo/Zagreb,2013.)

KNJIGA MJESECA

O mitskoj zemlji habita i hobita



SVETLANA ALEKSIEVI^Rabljeno doba: krajcrvenog ~ovjeka

SvetlanaAleksandrovnaAleksievi~ jevi{estruko

nagra|ivana, alitako|er i o{trokritikovana bjeloruskanovinarka koja je cijelodesetlje}e moralaprovesti u emigraciji

izvan domovine. Poznata je poizuzetnom daru da slu{a ljude i dasa~uva njihove intimne ispovijedi onajdramati~nijim historijskimde{avanjima i periodima, daju}i takohistoriji ljudsko lice. Na hrvatski jeprevedena njena knjiga Rabljeno doba: kraj crvenog ~ovjeka (Elitech , Zagreb,2013.) Cijena je 50 KM.

MARC GIRARD

Bajke bra}e Grimm:psihoanaliti~ko~itanje

Bajke koje su prijedvjesto godinanjema~ka bra}aWilhelm i JacobGrimm sakupili kaofolkloristi~ku gra|u,postale su omiljenalektira djece {iromsvijeta, ali i ~estpredmet izu~avanja.

Francuski psihoterapeut, ljekar iknjièvni kriti~ar Marc Girard u svojojknjizi Bajke bra}e Grimm: psihoanaliti~ko ~itanje (TIM PRESS, Zagreb, 2013.)otkriva kakav u~inak bajke imaju nadjecu i ~emu ih u~e o roditeljima, ljubavi,èljama, svijetu... Cijena je 29 KM.

ALEKSANDAR HEMON

Knjiga mojih ìvotaAutobiografska prozabosansko-ameri~kogknjièvnika AleksandraHemona Knjiga mojih ìvota (Buybook ,Sarajevo, 2013.) opisujeautorovo emigrantskoiskustvo, a posljednjitekst je Akvarij , potresna

pripovijest o gubitku k}eri Isabel. Knjigadonosi i Hemonova sje}anja nadjetinjstvo, odrastanje u socijalisti~kojnovogradnji, sluènje JNA, prijeratnoSarajevo, ~uveni skandal sa nacisti~kimro|endanom... Cijena je 20 KM.

MORALNA OSUDA IZRAELA

Nova knjiga

Judith ButlerFilozofkinja iknjièvna

teoreti~arkaJudith Butler usvojoj je novojknjizi Parting Ways: Jewishness and the Critique of Zionism iznijelanajo{trije kritikena ra~un Izraela.Ona u knjizipoziva na trajni

bojkot svih izraelskih proizvoda iupozorava da je izraelsko naseljavanje

zapadne obale kolonizatorski ~in za svakumoralnu osudu te da kona~no moraprestati. Ovi stavovi izazvali su o{trereakcije u Njema~koj gdje je Butler lanidobila nagradu Theodor W. Adorno .

TRE]I GRAH ZA ILIJU

Neka piše tko što

hoćeTre}i neformalni pjesni~ki skup „Grah zaIliju Ladina“ u znak sje}anja na velikog b

pjesnika, odrà}e se u Vitezu 09. 11. uNapretkovom klubu (pored autobuskogkolodvora Vitez). Pjesnici dolaze bezposebnog pojedina~nog poziva i takmi~ese za najbolju pjesmu inspirisanu Ilijinimstihom „Neka pi{e tko {to ho}e“. @iri }eizabrati pobjednikakoji }e bitinagra|en naokupljanjuidu}egodine.

100. GODI[NJICA RO\ENJA

Sjećanje na

Camusaôvjek je poznat onda kad ga pamte po

prezimenu, a „ime mu je sporedna stvar“napisao je u svom dnevniku francuskinobelovac Albert Camus. Ova tvrdnja

jednako vaì za njega, alìrskog dje~akaulice, miljenika èna, kao i za njegovognajve}eg (ne)prijatelja, fizi~ki neuglednogfrancuskog {trebera Sartrea. Ova dvojicanekad bliskih knjièvnika i filozofa razi{li suse 1947. Sartre se nekriti~ki odu{evljavaosovjetskim i drugim komunisti~kimreìmima, a Camus je upozoravao da sumu draì „angaòvani ljudi negoangaòvana knjièvnost“. Historija je dalaza pravo rano preminulom Camusu.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid 8 2. Rush Limbaugh:

Rush Revere and the Brave Pilgrims 3. John Heilemann: Double Down 4. Martin Dugard: Killing Jesus 5. John Grisham: Sycamore Row

PET NAJPRODAVANIJIHKNJIGA U BiH

(Knjiga.ba)

1. Kenan Crnki}: 7 tajni uspjeha2. Fikret Hodì}: I ja sam iz Srebrenice 3. Dan Brown: Inferno 4. Avdo Huseinovi}: Naser Ori}: Od

Gazimestana do Haga i nazad 5. Aleksandar Hemon:

Knjiga mojih ìvota



KULT MARKETGENGIS KAHN

Gengis KahnWas A Rocker

Za sve onekojima je

heavymetal zvukprva opcijavijest kako

je bandGengis Kahn objavio

album pod nazivom Gengis Kahn Was A Rocker . Album sadrì deset pjesama,a dilemu je li veliki mongolski vladaruistinu bio rocker, kao {to to tvrdetalijanski glazbenici u naslovu svogaalbuma, morat }ete rije{iti sami.

KRISTINA TRAIN

Dark Black Rije~ je oameri~kojglazbeniciKristini Train,koja je objavilastudijski albumpod nazivomDark Black .Album sadrì

dvanaest pop skladbi sa primjesamasoula. Ina~e, Kristina Train se prije dvijegodine preselila u Veliku Britaniju, te jetamo i objavila svoj drugi studijskialbum po redu. Kriti~ari je ve}uspore|uju sa slavnom Adele.

METALLICA

Through TheNever

Iakonajpopularniji

ìvu}i thrashmetalci nasvijetu kojise odazivajuna imeMetallicanisu objavilini{ta od

2008. i albuma Death Magnetic , kako bibarem malo udovoljili fanovima, snimilisu koncertnu turneju i prebacili je naDVD format. Through The Never jezapravo kombinacija dvostrukog livealbuma i filma u 3D tehnici.

Jedan od najve}ih glazbenika dana{nji-ce, sir Elton John, nakon sedmogodi{njeg“studijskog posta”, objavio je tridesetialbum pod nazivom The Diving Board . Ovelikom Eltonu sve je ve} odavno napisano,ali ipak vrijedi izdvojiti neke od najzna~aj -ni jih crtica iz njegovog ìvota.

Elton John rodio se 1947. u Londonu,kao R eginald Kenneth Dwight. Taj vrsni britanski pijanist, pjeva~, tekstopisac iskladatelj, oku{ao se i kao glumac u nekolikohoolywoodskih filmskih ekranizacija i

popularnih sitcoma. Njegovu ìvotnuzaostav{tinu, pored 30 studijskih albuma,~ini gomila soundtracka koje je skladao zaserije, filmove, kazali{ne predstave i crtanefilmove, od kojih je mo`da i najpoznatijionaj iz trilogije o Kralju lavova .

U karijeri je prodao 400 milijuna nosa~azvuka, a okitio se sa pet Grammyja inagradom Oscar za filmsku glazbu. Godine

1994. u{ao je u Rockń´roll Hall of Fame . Najzna~ajnije godine u Eltonovom ìvotusvakako su 1996., kada je odlikovan titulomCommander of the Order of the BritishEmpire , i 1998. kada mu je britanskakraljica Elizabetha II dodijelila titulu sir .

No, vrat imo se najnovijem studijskomostvarenju velikog britanskoga glazbenika.

Album The Diving Board sadrì petnaest pjesama, a otvara ga klavirska sagaOceans Away . Slijedi je pjesma Oscar Wilde Gets Out , u ne{to brèm ritmu smajstorskim pop harmonijama. Naravno,Eltonov klavir je osovina oko koje se vrti

cijeli album The Diving Board , ba{ kao i

cijela njegova glazbena karijera. Poseb pozornost valja obratiti na tri kratklavirska ulomka u trajanju od po svega 4ak sekundi, koji nose naziv Dream 1, 2 is kojim je Elton John na neki na~in odvajzasebne cjeline na albumu.

Ponajbolja pjesma na albumu, onako

eltonovskom stilu, je The Town CallJubilee . Tu su jo{ izvrsne pjesme Can’t SAlone Tonight i Take This Dirty WatAlbum The Diving Board na najbolji na~zatvara istoimena molska balada. Elton

jubilarni album spoj je izvrsnih klavirsk pop saga majstorski obojenih u soul i jaaran`mane, uostalom onako kako smo velikog majstora i naviknuli. (M. Ili~

MUZIKA

Album “The Diving Board” Eltona Johna

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Mayer Hawthorne: The stars are ours

2. Kanye West: Black Skinhead

3. Placebo: Too many friends

4. Elastic Bond: Find a way

5. Morcheeba: Gimme your love

6. AM & Shawn Lee: Somebody like you

7. Arcade Fire: Reflektor

8. Timid Tiger: Walking in the sand

9. Emiliana Torrini: Animal Games

10. Katy B: 5AM

Klavirske sage staroga maheraNAKON “POSTA”Sir Elton John objavio je novistudijski album



Poduke iz harmonije je re irao, napisaoscenario te montirao ga filmski autor EmirBaigazin, a snimljen je u koprodukcijiKazahstana,Njema~ke i Francuske.Radnja ovefilmske dramske pri~e odvija se u Kazahstanu.

Glavni lik Aslan ìvi sa svojom bakomna selu. Prilikom sistematskog pregledaAslan, dje~ak od trinaest godina, koji jeprije tog doga|aja mirno i hladno zaklaoovcu, oderao ju, te raskomadao, biva udrugoj ulozi, ovaj put puno “bezbolnijoj”...Njegovi vr{njaci su ga ponizili tako {to suga savjetovali da na sistematskom pregledupopije jednu ~a{u vode, koja je zapravo bila~a{a u koju su svi oni prethodno stavljalisvoj penis. To poniènje stvara traumu kodAslana. Poniènja se nastavljaju u {koli ioko nje.

[kolske kolege su uklju~ene u mnoge

kriminalne aktivnosti. Glavni nasilnik jeBolat koji maksimalno prezire Aslana. A onnema hrabrosti, pa osim {to je ovci oduzeoìvot, hvata kukce i mu~i ih strujom,zarobljava gu{tera... Iskaljuje svoju nemo}nad ìvotinjama.

Film je na Berlin International FilmFestivalu 2013. dobio Nagradu za izuzetno umjetni~ko ostvarenje , Srebrenog medvje- da za kameru, dok je na Tribeca FilmFestivalu ove godine Emir Baigazin dobionagradu za najboljeg novog reìseraigranog filma.

Emir Baigazin studirao je filmsku i

televizijsku reìju na kaza{koj Nacionalnojumjetni~koj akademiji. Godine 2007.sudjelovao je na Azijskoj filmskojakademiji u Busanu. Poha|ao je Berlinale Talent Campus 2008. godine. Baigazinov

prvi cjelove~ernji film Poduke iz harmonije

premijerno je prikazan u natjecateljskom programu ovogodi{njeg Berlinalea .

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETCRNE PTICE

Eduard Gali}Igrani, crno-bijelifilm iz 1967.godine. Scenarijza Crne ptice

napisao je GrgoGamulin, reìjupotpisuje EduardGali}, a direktorfotografije je bioMile De Gleria.

Kraj je Drugog svjetskog rata. Usta{kiupravitelj zatvora namjerava likvidiratipartizanske zatvorenike. Zatvoreniciplaniraju bijeg.

Ocjena:

GAVRAN

Henri-GeorgesClouzotIgrani, crno-bijeli film iz1943. godine.U jednommalomprovincijskommjestu me|ustanovni{tvomse po~inje

javljati sumnji~avost, licemjerje,paranoja, uznemirenost... Sve to zbogpojave pisama potpisanih s - Gavran.Pisma na svjetlo dana iznosenajskrivenije tajne istaknutih gra|ana...

Ocjena:

INTIMNO OSVJETLJENJE

Ivan Passer

Intimno osvjetljenje je debitantskoumjetni~ko djelo Ivana Passera. To jeujedno i posljednji film koji je napravio uê{koj. Peter je mladi glazbenik, ~elist izPraga. On sa svojom djevojkom Stepiodlazi do prijatelja na selu. Uìvaju u idil

Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Ender’s Game (Gavin Hood)2. Jackass Presents: Bad Grandpa

(Jeff Tremaine)3. Last Vegas (Jon Turteltaub)4. Free Birds (Jimmy Hayward)5. Gravitacija (Alfonso Cuaron)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita(Luc Besson, EuropaCorp)

4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & Seth Rogen,Columbia Pictures)

5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open RoadFilms)

TRAUME U DJETINJSTVUKvalitetne Poduke iz harmonije

Film “Poduke iz harmonije” (Kazahstan, Njemačka,Francuska, 2013.); scenarista i reditelj: Emir Baigazin

Sve zbog čaše vode



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa nedavno odrànom Festivalu

televizijskog etnolo{kog filma u Ku~evu,Televizija Republike Srpske dobila je“nagradu za ukupan doprinos televizijskompreno{enju istorijskih i kulturnih sadràja”,saop{tavaju iz Slu`be za komunikaciju i promociju RTRS-a.

U utorak, 5. novembra, navr{ilo sedevetnaest godina od smrti velikog beo-gradskog muzi~ara Milana Mladenovi}a.Ro|en je u Zagrebu, ìvio je jedno vrijeme iu Sarajevu, a neizbrisiv trag ostavio je uBeogradu. Hvala mu za sve, {to uklju~uje ipodr{ku Sarajlijama za vrijeme opsade ovoggrada. “Mir, brate, mir...”

Od 8. do 15. novembra bi}e organizo-vana tradicionalna knjièvna manifestacija14. humski dani poezije . Organizator jeDru{tvo hrvatskih knjièvnika Herceg Bosne . Najavimo ovom prilikom da }e 8.novembra u 19 sati biti odràna Pjesni~kave~er , u dvorani HKD Napredak u Busova~i.

U subotu, 9. novembra, od 19 sati i 30minuta, ljubitelji pozori{ne umjetnosti }e, nasceni BKC-a Tuzla, uìvati u mjuzikluRomeo i Julija. Shakespeareovu tragedijuna pozori{nim daskama izvodi 50-eromladih ljudi iz Pozori{ta mladih Tuzla iPjeva~kog studija pod rukovodstvomprofesorice Lejle Teskeredì}“, pi{e natuzlarijama.

Bosanskohercegova~ka grupa Bosni- sche Post zavr{ila je snimanje njihovogprvog spota i to za pjesmu Vizija. “Spot jesnimao oficijelni fotograf benda ArnejMisirli}, djevojka koja glumi ’suncokret’ uspotu je Amna Hodì}, a pjesma jesnimana i miksana u sarajevskom studijuVakat , kod velikog prijatelja benda Dinke

înjarevi}a”.Zabranjeno pu{enje promovi{e svoj

posljednji studijski album Radovi na cesti iproslavlja trideset godina postojanja. Timpovodom, ili povodima, odsvira}e 28.decembra koncert u dvorani Mirza Deliba{i} KSC-a Skenderija. “Cijena ulaznice za ovajkoncert u pretprodaji }e biti 10 KM, a zbogizuzetno lo{e financijske situacije, sviposjetitelji mla|i od 27 godina i stariji od 65godina ulaznicu }e mo}i uz predo~enje li~nekarte kupiti po cijeni od 8 KM”.

Na bljesku pi{e da je mladamostarska slikarica K atica Knezovi}“nerijetko predstavljala svoje radove uMostaru, a u punom svjetlu zablistala jena svojoj prvoj samostalnoj izlo`bi uDubrovniku”. Te }emo od njih posuditi iinfo, i njenu izjavu, i fotografiju. Danke!

“Tehnike kojima radim su razne,ovisno {to mi motiv i pri~a slike traì,od ulja do akvarela”, veli KaticaKnezovi}: “Trenutno, prvenstveno radiuvjeta u kojima radim, slikam najvi{eakvarelom. Inspiracija mi je sve okomene. Ne zamaram se ljudima,doga|ajima i stvarima na koje ne moguutjecati. U redu je biti informiran, ali

za{to tro{iti vrijeme na stvari koje nemoèmo promijeniti i takozanemarivati ono na {to moèmoutjecati. Tako da su meni inspiracijaljudi oko mene, njihove pri~e, doga|ajii mjesta koja su mi posebna.”

Katica Knezovi} ima dvadeset isedam godina. Profesorica je likovnekulture. [kolu je zavr{ila u Mostaru, amagistrirala je na Akademiji likovnihumjetnosti u [irokom Brijegu 2012., uklasi prof. Ante Kajini}a.

Inspiracija su mi ljudi oko meneKATICA KNEZOVIĆ, mostarska slikarica

DRAGANA GRBIĆ-HASIBOVIĆ, PR Projekta“Budi promjena”

DRAGANA GRBI] HASIBOVI]“Program malih grantova Budi promjena implementira Centar za promociju civilnog dru{tva , uz finansijsku podr{ku Ambasade Kraljevine [vedske u BiH”



êtvrtu godinu zaredom organizu-jete izbor za Fotografiju godine BiH.Kako ste zadovoljni odzivom prethodnihgodina?

Odzivom smo veoma zadovoljni.Postigli smo masovnost, a ove godine}emo dodatnu pa`nju posvetiti tome da izsve te mase izvu~emo ono najbolje kako

bismo nastavili sa tradicijom da podièmo kvalitet izlo`be iz godine ugodinu. Tako|er, ove godine planiramo

poja~ati i edukativni program, pa senadamo jo{ ve}em odzivu i za sadràjeedukativnog karaktera. Naravno, sve toadekvatno pratimo i sa pove}anjem

nagradnog fonda. Koje preduslove trebaju ispunjavati

potencijalni u~esnici “Izbora”? Na{i uslovi su vrlo jednostavni -

morate samo imati dobru fotografiju. Nijeograni~enje to jeste li profesionalac ilifotografi{ete za svoju du{u. Na konkursumogu u~estvovati svi zainteresovani kojise bave fotografijom. S tim da na konkursu ne smiju u~estvovati~lanovi upravnih tijela Udruènja Urban iz Sarajeva te ~lanoviìrija. Prijaviti se moète na linku -

http://fotografija.ba/konkurs/?page_id=33 .Participacija za u~e{}e na konkursu je 11

EURA, a prijave na konkurs traju do31. decembra 2013. godine. I ove godine

biraju se pobjednici u pet kategorija: Pri-roda , Ljudi , Fotoreporterska/PRESS foto-grafija , Grad i Kreativna fotografija .

Kada }e se mo}i pogledati najboljiradovi i ko }e odlu~ivati o najboljimfotografijama u Bosni i Hercegovini?

Progla{enje pobjednika i otvaranjeizlo`be najboljih pedeset radova je 24.

januara 2014., u Umjetni~koj galeriji BiH ,a o pobjednicima }e odlu~ivati osmo~lani

ìri: R egina Azenberg (predsjednicaìrija), Jan Vermer, Marko Risovi}, MarioPeri{a, Mario Romuli}, AmerKapetanovi}, Draèn Stoj~i} i MladenPikuli}. Prakticiramo da ìri budeinternacionalnog karaktera, {to je praksana svim ve}im konkursima, radi dodatneobjektivnosti. Nagradni fond konkursaiznosi 10.000 KM, a Grand Prix nagrada

za ukupnog pobjednika je fotoaparat Canon EOS 5D MK III , poklon generalnog pokrovitelja konkursa - Canon Bosna iHercegovina .

HARIS ALKIĆ, urednik portala “Fotografija.ba”

Kako je najlak{e inajpreciznije opisati projekat Budipromjena?

Program malih grantova(PMG) Centra za promociju civilnog dru{tva iz Sarajeva podnazivom Budi promjena je

projekat koji donosi i podràva pozitivne promjene u lokalnim zajednicama {irom Bosne i

Hercegovine. PMG nastoji ja~ati gra|anski aktivizam i razvijatilokalne zajednice kroz podr{ku inicijativama koje rje{avaju pitanja koja utje~u na ìvote gra|ana i gra|anki, dok istovremenoradimo na ja~anju tehni~kih i operativnih kapaciteta organizacijacivilnog dru{tva i neformalnih grupa gra|ana/ki koji provode teinicijative u zajednici. Ako bismo poku{ali izbje}i “projektni

jezik” rekli bismo da PMG podràva gra|ane/ke koji gledaju,djeluju i mijenjaju, gra|ane/ke koji su odlu~ili uloìti napor iiskazati svoju inovativnost, kreativnost i posve}enost rje{avanju

problema lokalne zajednice iz koje dolaze. Kroz PMG gra|animai gra|ankama je omogu}eno da budu iskra koja }e pokrenutizajednicu i da budu model onoga {to je Mahatma Gandhi opisaorije~ima: “Budi promjena koju èli{ vidjeti u svijetu.”

A, {ta je Ad Hoc fond?Pored javnih poziva koji se

raspisuju za dodjelu grantova, aimaju}i u vidu da sli~an fond ne

postoji u BiH, uz podr{kudonatora, Ambasade Kraljevine[vedske, uveli smo tzv. Ad Hoc,odnosno interventni fond. Cilj Ad

Hoc fonda je pruànje finansijske podr{ke inicijati-

vama/projektima koji traè trenutnu reakciju i hitno rje{avanje, teda bude najbrì servis koji reaguje na slu~ajeve kojima je hitno potrebna finansijska podr{ka za rje{avanje problema kojiugroàvaju ljudske ìvote i da doprinese ispunjenju osnovnihciljeva PMG-a.

Na koji na~in svi zainteresovani mogu aplicirati?Prije svega, program malih grantova Budi promjena

implementira Centar za promociju civilnog dru{tva , uzfinansijsku podr{ku Ambasade Kraljevine [vedske u BiH. Javni

pozivi za dodjelu grantova budu objavljeni u dnevnim novinamai na web stranicama CPCD-a: www.cpcd.ba i www.civilnodrustvo.ba , i sadrè informaciju kako se prijaviti.

Podièmo kvalitet izlo`be iz godine u godinu

Iskra koja }e pokrenuti zajednicu



Jako je bolestan, ali mu se povremeno vratiboja u obraze.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili?

Ne bih u~inio turbo folk, overealne TV programe, medijske

promocije silikonki isilikonaca.

16. S kim biste voljeli otplesati tango?Kada bi Gotan Project imali ènskog ~lanaonda sa njom.

7. Da niste to {to

jeste, {ta biste bili?

Visok, pametan i lep.

11. Da li je {utnja zlato?Bolje da citiram mnogo

pametnijeg: “U }utanju jesigurnost.”

13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i

Jel ovo neko trik pitanje? Moram da razmislim.

Kako se osje}ate u Sarajevu?

Pi ta n je je po ma lo li~ no. A li da odgo vo ri m, ne

ose}a m se, redo v no se t u{i ra m.

Da li se u Beogradu jo{ uvijek “trese lupa ara”?v o, ba{ ov og 8. nov embr a u k lubu G u n }eja, [vaba i Buca odsv ir at i k oncer t T r e s e .u p a . U d a r a , sa muz ik om iz f ilma K a k o j e o p a o r o k e n r o l . J o{ malo bo je u obr az ima.

4. [ta ne morate imati u friìderu?^varke, slaninu sapunjaru, krvavice i{vargle. Ali i nemasno mleko, tofusir i sli~ne zamene za ìvot.

15. Opi{ite Boru

\or|evi}a u tririje~i?

Bio je...

18. Da li je u Beogradu dosadno kad ne pada ki{a? Nikad nije dosadno, pa sad imamo nekoliko stotinaistih TV Pink programa.

20. A begova ili {kembe ~orba?Volim obe. Ali ako nekuodaberem, uvredi}e se moj verni

prijatelj - ~orbast pasulj. A to jeve} sentimentalno, sa KUDIdijotima sam brojne tanjire

pasulja savladao.

17. Osoba koja Vam ide na gangVelika je konkurencija. @ao mi jnekog izdvajam. Naljuti}e se dru

12. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?

Nao~are za sunce. îtavogìvota nosim dioptriju i kad(retko) oka~im tamne nao~areose}am se veoma moderno.

Obi~no ni{ta. Nudista sam.

8 [ta ste bili upro{lom ìvotu?Tang o ig r a~.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste limeteoropata?[to vi{egodova imam,sve vi{ezavisim odvremena.Kakometeorolo{kogtako i ovogdrugog. [tote~e sve brè.

5. Koga biste povelina pusto ostrvo?Claudiju Schiffer i

brkove odkukuruzovine.

19. Tange ili badi}?Tango u tangama.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Zar nemate da ~itne{to pametnije oove pitalice?

PETAR JANJATOVI , beogradski rock novinar:

“Š to više godo va imam, s ve više

za visim od vremena”

10. Koliko ima istine u izreci: “Ako smomi bra}a, nisu nam kese sestre”?Isto koliko i u izreci: “Kum nije bijelo

dugme.”



KLIN ÔRBA

B

osna je, bez sumnje, van konkurencije u ve}inisvjetskih sistema vrijednosti, a posebno onom

ekolo{kom. Uvjerila sam se u to, po ko zna koji put, vozaju}i se ovih dan kroz tri na{a kantona. Kud godda sam i{la; po brdima, dolinama, selima i gradovima,svud je isto: zapu{teno, ru{evno, preplavljeno sme}em.Bezbeli ne{to u meni i nije najzdravije, ~im sve to

primijetim prije nego {to uo~im da su na{i ljudi ipak svud jednako srda~ni, dobrodu{ni, pitomi - {to, recimo, kolegaHemon (na{ Amerikanac) jedino zapazi putuju}i po istimkrajevima Bosne. [ta mogu kad ìvim u dubokomuvjerenju da slika nereda i sme}a oko nas odraàva sli~nostanje u na{im glavama, premda stru~njaci za glave imajudokaze da to ba{ i nije tako, ali tome }u se vratiti kasnije.Mnogo je i dokaza da nismo samo mi ovda{nji skloninavla~iti sme}e gdje god stignemo.

îne to i uvaèniji gra|ani svijeta, oni sa basnoslovnim ra~unima i èljama koje daleko nadma{ujuma{tu prosje~nog Bosanca i Hercegovca. Oni sebi mogu

priu{titi da ih profesionalni vrhunski alpinisti~ki vodi~i sasvojim visinskim nosa~ima iznesu na sami vrh MountEveresta. Recimo, na visinu od 8611 m, do kote Chogori,

poznatije kao K2, koja je za uspon tehni~ki najzahtjevnijivrh. Ali, èli{ li na vrh vrhova, mora{ se verati na ciglih8848 metara. No, nema razloga za brigu, danas se mogukupiti i puno va`nije stvari od krova svijeta. Da oviizletnici, skloni visinama, posjeduju novac ali ne iekolo{ku svijest, dokaz je to {to Mount Everest ve} nekovrijeme nosi etiketu “najvi{e svjetsko odlagali{te sme}a”,radi ~ega Japanac Ken Noguchi jo{ od 2000. godine

poduzima stalne ekspedicije ~i{}enja krova svijeta. Usvakom poduhvatu ta ekspedicija prikupi i snese s MountEveresta preko 500 kg sme}a.

Prosje~no utu~enom i o sebi zabavljenom Bosancui Hercegovcu ku}ni prag je najvi{a planina. Nanjemu i ljetuje i zimuje, a sme}e baca s praga na

put, ako uspije dobaciti. Ukoliko mu se put izmakao malo podalje od praga, Bosan~eros se nipo{to ne sekira; onsme}e zbrinjava i ~uva k‘o suho zlato u svojoj ro|enojavliji. Pred ku}om, iza ku}e, oko ku}e, a kad sav okoli{ispuni - {ta da se radi? - nije ku}a apoteka. Sme}e mo ekomotno da se drì po balkonima i prozorima. Iza vrata,

ispod kreveta, u podrumu, na tavanu, u {pajzu, me|u

zubima i no`nim prstima... Ma, hajde bolan, nek‘ smo ìvi i zdravi! Sme}a nikad dosta.

Osim toga, nismo mi krivi. Kriva je me|unarodzajednica koja nije u stanju o~istiti ni zaostale mine rata, a kamoli da bi se sjetila organizirati ekspediciju ko

bi Bosnu i Hercegovinu o~istila makar od onih silnneispravnih lijekova i ostalog sme}a koje nam velikodu{no donirala.

I pak, ima nade za nas. Naime, ugledni neuropsihijaKurt Goldstein, desetak godina je klini~ki promatr

blizu dvije hiljade vojnika koji su u Prvom svjetskoratu zadobili povrede glave. Brojna istraìvan

posljedica povreda na mozgu sabrana su i prikazanaknjizi Naknadne posljedice povreda mozga zadobivenihratu . U nizu uo~enih neurolo{kih i psiholo{kih simptom

kod ovih pacijenata, Goldstein posebno apostrofislijede}e: “Istaknuto svojstvo pona{anja ovih pacijena

je njihova urednost i pedantnost. Veliki dio vremena o provode u sre|ivanju svojih stvari i u staranju da sve buna svom mjestu. Oni su vrlo dobri bolni~ki pacijenti, jse brzo prilago|avaju na svakodnevne du`nosti i la

preuzimaju zadatke u odràvanju ku}nog reda.” Umjes je zaklju~iti: Bosanci i Hercegovci definitivno nisu ljudo{te}enim mozgovima. Zaklju~ak: bolje je biti prljnego lud!

Toga sam se prisjetila taman kad smo u povratautom prolazili kroz Rajlovac. Svaku sarajevs~iviju trebalo bi barem jednom dnevno prove

predgra|em metropole. Ni{ta nisi vidio sve dok se proveze{ kroz Rajlovac, pa dugom i otu`nom cestoSafeta Zajke. Tu se ìvi od auto-otpada i svega {to moglo otpast s kraja na kraj Planete. Biber po pilavu stotine kineskih gipsanih i plasti~nih beba obu~enihkupa~e kostime i perlon grudnjake, povje{anih po ~eonifasadama poput ogromnih krpelja. Ispred ni{ta mannakin|urenih piljarnica, }evabdìnica i buregdìnismjenjuju se socrealisti~ke slike iznurenih pivopijazapu{tenih ku}nih ljubimaca. Je l’ Saraj’vo gdje je nek

bilo, pitam se, kao da nisam ju~er iz njega. Ipak, malore}i da mi je ova oronula, zapu{tena i prljava zem

prirasla srcu kao da nisam nenormalno sklona pedanteri

a ne pamtim da sam udarena u glavu.

Prosječno utučenom i o sebi zabavljenom Bosancu i Hercegovcu kućnprag je najviša planina. Na njemu i ljetuje i zimuje, a smeće baca spraga na put, ako uspije dobaciti. Ukoliko mu se put izmakao malopodalje od praga, Bosančeros se nipošto ne sekira; on smećezbrinjava i čuva k‘o suho zlato u svojoj rođenoj avliji

BOSNOM SME]EPROBEHARALOPi{e: FADILA NURA HAVER




îsti hedonizam!otovo svi zaljubljenici u automobilesvake godine zorno prate {to }e senovoga dogoditi na autosalonima.

Ove godine, pak, autosalon u Frankfurtudonio je niz novina iz oblasti autoindustrije sposebnim naglaskom na konceptneautomobile. Ve} smo pisali o konceptnim

inovacijama i novotarijama koje dolaze iz«radionica» Citroena, Peugeota, Opela, ave} je vrijeme za najave nadolaze}egtokijskog autosalona koji }e se odràti udrugoj polovici studenog ove godine. Odautoku}a koje su se «~uvale» za tokijskispektakl je i japanski Lexus . Dobro znanaToyotina ina~ica luksuznih automobilanastala je 1983., kada je tada{nji predsjednikToyote odlu~io konkurirati tada nedodirljivimluksuznim automobilima koja su proizvodiliMercedes, Audi, BMW, Jaguar . Od tada dodanas Lexus je postao prepoznatljiv, cijenjenbrand, s velikim udjelom na svjetskom

automobilskom trì{tu. Lexus je nedavnopredstavio luksuzni coupe uo~i njegoveslu`bene premijere na autosalonu u Tokiju.Za tu prigodu Lexus }e izloìti dva modela:RC 350 sa 3,5 litarskim V6 motorom i RC 300h sa 2,5 litarskim ~etvorocilindarskimmotorom u okviru hibridnog pogonskog

sustava. Coupe RC bi u prodaji trebao biti od2014., kao model za 2015. godinu. NoviLexusov model odlikuju ~iste povr{ine iagresivne linije, uz uobi~ajno dobreperformanse. Lexusovi dizajneri osmislili sudo sada naj{iru i najniè postavljenu prednjumasku u svim Lexusovim modelima, dok ustandardni dio opreme spadaju i aluminijskefelge promjera 18 in~a. Lexus RC bi}eosnova za proizvodnju novog modela saoznakom F , koji ve} prolazi testove na staziFormule 1 u Nirburgringu. Premao~ekivanjima, u taj automobil biti }e ugra|enpetolitarski V8 motor od 500KS. Lexus jo{

uvijek nije objavio specifikacije modela Rali se o~ekuje kako }e model RC 350 korismotor iz IS 350 , koji ima 310KS. RC 250htrebao koristiti hibridni pogon iz modela300H od 304KS. U Coupeu RC ima prostoza ~etiri osobe. Sjedala su ura|ena ugledu na ona iz sportskih automobi

Voza~ev kokpit podijeljen je na operativni di zonu sa ekranima. U gornjoj zoni smje{tesu instrument plo~a i sedam-in~ni ekrnavigacijskog ure|aja, a centralna konzosadrì komandnu povr{inu osjejtljivu dodir. Sjedala u opciji mogu biti presvu~ekoòm, a sredi{nja konzola obra|edrvetom. Lexus RC je 30mm duì, 35mm ni 30mm {iri od limuzine IS , a koristi 70mkra}i me|uosovinski razmak. Lexus objavljivanjem fotografija i tehni~kpodataka za novi coupe , napravio izvrsnajavu za nadolaze}i salon automobila Tokiju.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Hamed Rami} - Uredni{tvuNisam finansirao „sport-

sku ekskurziju“, niti samikada bio u Velikoj Britaniji

(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}ana sportsku ekskurziju”, SB, br. 886)

U posljednjem broju Va{eg magazina“Slobodna Bosna” od 31.10.2013. godine,objavili ste na strani 5. informaciju ~iji naslovglasi “Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}a nasportsku ekskurziju”.

Ljubazno vas molim da u cilju istinitoginformisanja javnosti, a u skladu sa ~lanom8. Zakona o za{titi od klevete FBiH, unarednom broju “Slobodne Bosne” i naportalu www.slobodna-bosna.ba objavitedemantij slijede}eg sadràja:

Ne samo da nisam bio u dru{tvu

ministra vanjskih poslova Bosne i Hercego-vine Zlatka Lagumdìje, direktoraElektroprivrede BiH” Elvedina Grabovice idirektora JP Autoceste FBiH” EnsadaKari}a u Velikoj Britaniji i pratio utakmicuManchester City – Bayern, nego NIKADA uìvotu nisam bio u Velikoj Britaniji.

Va{em novinaru (inicijali S.B.) spremansam na uvid dati moju putnu ispravu iz koje

je jasno vidljivo da u njoj nemam ni vizu zaVeliku Britaniju, niti potvrdu ulaska,odnosno, izlaska iz te zemlje.

U skladu sa gore navedenim, nisam nifinansirao putovanje, “sportsku ekskurziju”

kako ste ga nazvali u Va{em tekstu.O~ekujem da uz objavljivanje sadràja

demantija, objavite i izvinjenje meni, ali i javnosti u cjelini zbog objavljivanja la`neinfromacije.

Hamed Rami}

Elvedin Grabovica - Uredni{tvuMagazin Slobodna Bosnaneistinama i lažima rušikredibilitete JP EPBiH,kredibilitet i ugled gener-alnog direktora i ugrožavarazvojne procese kompanije

(“Direktor Euroasfalta Hamed Rami}odveo Lagumdìju, Grabovicu i Kari}ana sportsku ekskurziju”, SB, br. 886)

U izdanju magazina “Slobodna Bosna”,od 31.10.2013. godine, na strani 5.,objavljen je tekst sa naslovom “DirektorEuroasfalta Hamed Rami} odveoLagumdìju, Grabovicu i Kari}a na sportskuekskurziju”, u kojem su izneseni neistiniti itendenciozni navodi. Navedeni tekstnastavak je kontinuiranih napada na mene,

s ciljem ru{enja kredibiliteta JP Elektropriv-reda BiH i funkcije koju obavljam u JPElektroprivreda BiH i Koncernu EPBiH.

Shodno tome, zahtijevam da uslijede}em broju “Slobodne Bosne”, kao i naportalu magazina www.slobodna-bosna.baobjavite demanti u integralnoj formi,uklju~uju}i naslov, kao u tekstu koji slijedi,te priznanje da ste u navedenom tekstuobjavili neta~ne informacije. U protivnom,pokrenu}u relevantan sudski postupak radiza{tite mojih prava i naknade {tete.

Nastavljaju}i plansko, kontinuiranoobjavljivanje neistina o meni, s ciljem

ru{enja kredibiliteta funkcije koju obavljam uJP Elektroprivreda BiH i Koncerna BiH, inaru{avanja mog li~nog ugleda ikredibiliteta, u magazinu “Slobodna Bosna”,dana 31.10.2013. godine na strani 5.,objavljen je tekst sa naslovom “DirektorEuroasfalta Hamed Rami} odveoLagumdìju, Grabovicu i Kari}a na sportskuekskurziju”, u kojem su iznesene neta~ne,neistinite informacije.

U srijedu , 02.10.2013. godine, slu`benosam boravio u Tuzli, u Podru`niciTermoelektrana “Tuzla” i predsjedavao 129.sjednicom Uprave JP Elektroprivreda BiH.

Istoga dana (srijeda, 02.10.2013. godine) u14, 00 sati na poziv gospodina JasminaImamovi}a, na~elnika Op}ine Tuzla,prisustvovao sam Sve~anoj sjedniciOp}inskog vije}a, odrànoj povodomobiljeàvanja Drugog oktobra-Danaoslobo|enja Tuzle.

Neistinitim navodima iznesenim utekstu, magazin “Slobodna Bosna”direktnim napadima na mene li~no,nastavlja s aktivnostima kojima se planskikreira negativno javno mnjenje i nastojezaustaviti razvojni procesi JP Elektropriv-reda BiH.

Navodi izneseni u tekstu potvrda su

ru{enja standarda profesionalnog novinstva koji, izme|u ostalog, podrazumijevaraspolaganje argumentima za izno{enodre|enih tvrdnji i objavljivanje nu`nargumenata.

Generalni direktDr. Elvedin Grabovi

Zlatko Lagumdìja - Uredni{tvu

Nisam prisustvovao utak-mici Manchester Cityja iBayerna, niti sam se izVelike Britanije vratio saskupocjenim satom

(“Direktor Euroasfalta Hamed Ramodveo Lagumdìju, Grabovicu i Karina sportsku ekskurziju”, SB, br.886)

Dana 31.10.2013. godine u sedmi~nomagazinu “Slobodna Bosna” na strani

objavljen je tekst sa naslovom “DirekEuroasfalta Hamed Rami} odveo Lagudìju, Grabovicu i Kari}a na sportsekskurziju”.

U tekstu je izneseno vi{e neistiniinformacija koje o~igledno imaju za obmanjivanje javnosti.

U ovome dru{tvu nikada nisam bio ni jednoj sportskoj manifestaciji. Nikada, pa02.10.2013. nisam prisustvovao utakmManchester Cityja i Bayerna.

U Sarajevu sam 02.10.2013. primvisoku delegaciju britanskog parlamenta.

U poslijepodnevnim i ve~ernjim satim

sam prisustvovao sjednici predsjedni{tSDP BiH, na kojoj sam zajedno Nerminom Nik{i}em, ~lanove Predsjeni{tva SDP BiH, upoznao sa rezultatimrazgovora politi~kih lidera {est politi~kstranaka o iznalaènju rje{enja za provedpresude “Sejdi}-Finci” koji je dan ran(01.10.2013. godine) odràn u Briselu.

Shodno naprijed navedenom, u cjelo je neta~na informacija da sam se iz VelBritanije (u kojoj nisam boravio pomenutdatuma) vratio sa skupocjenim satom.

U nizu dezinformacija i neistina kokontinuirano objavljujete o meni li~no

mome radu, odlu~io sam se da reagiram ovaj tekst, jer je njegovo objavljivannajeklatantniji primjer bezo~nog plasiranniza dezinformacija i neistinitih informacijobmanjivanja javnosti.

Ujedno Vas molim da demanti u cjelinna portalu www.slobodna-bosna.bakojem ste, tako|er, plasirali ovu neta~nzlonamjernu informaciju.

Molim Vas da postupite u smislu ~lanaZakona o za{titi od klevete FBiH, objavispravku neistinitih navoda u tekstu i Vaizvinjenje zbog obmanjivanja javnosti.

Zlatko Lagumd`


REAGIRANJA







portal slobodne bosne

najveca tvornica

Documents

Slobodna Bosna [broj 887, 7.11.2013]