Slobodna Bosna [broj 903, 27.2.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 903, 27.2.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-903-2722014 1/68

EVO BANKE, CIGANE MOJ: ZLATKO BAR[ ZA S

www.slobodna-bosna.ba

KO ]E

KOGA?Tuìteljstvo BiH izdalo nalog za otvaranje istraga protivdirektora SIPA-e Gorana Zupca i njegovog pomo}nika An|elka Hrgi}a

POLICIJSKI SATDRAGAN LUKA^ I GORAN ZUBAC





OLAKO OBE]ANA BRZINANEIZVJESNA SMJENA MINISTRARADONÎ]AIz pouzdanih izvora Slobodna Bosnadoznaje da poslanici SNSD-a ne}ebezuvjetno glasati za smjenu ministraFahrudina Radon~i}a i da }e zauzvrattraìti ozbiljne ustupke bo{nja~ke strane

SIPA POD ISTRAGOMTU@ITELJSTVA BiHNEKA SE PRIPREME ZUBAC IHRGI]Otvaranje istrage u Tuìteljstvu BiH protivdirektora SIPA-e GORANA ZUPCA injegovog pomo}nika za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel AN\ELKA HRGI]A silno jeuzdrmalo policijski dvojac koji dvije godine,bez ikakve kontrole, rukovodi najva`nijomdràvnom sigurnosnom agencijom: Zubac jeosumnji~en zbog nesavjesnog rada u slu`bi,Hrgi} je pod istragom za ratne zlo~ine

EVO BANKE, CIGANE MOJ„[VICARCI“ I OSTALIDirektor federalne Agencije za bankarstvou razgovoru za „SB“ odgovara kako su seta finansijska institucija i on osobno na{lina udaru „ogor~enih gra|ana“

ZAKON O VOJNIMPENZIONERIMAFEDERALNA VLADAPREVARILA MMFKada je pro{le godine na prijedlog VladeFederacije BiH, a pod pritiskom MMF-a iSvjetske banke, usvojen Zakon o povoljnijimmirovinama branitelja o~ekivalo se da }enova zakonska rje{enja zna~ajno smanjiti

izdvajanja za bora~ku populaciju: prvera~unice, me|utim, pokazuju da odnajavljenih u{teda ne}e biti ni{ta, jer }e uizbornoj godini pravo na prijevremene penzijeste}i vi{e od 10.000 novih vojnih penzionera

ME\UNARODNA ZAJEDNICANEMO] ILI NEZNANJE?Me|unarodna zajednica u Bosni iHercegovini odavno je postala dio problemaa ne rje{enja, a dokaz za to je izgubljenostkoju su pokazali u trenutku kada su po~eliprotesti i kada su po~eli slati opre~neporuke prema javnosti; u nesnalaènju suse ponovo okrenuli prema ovda{njimpoliti~arima ponudiv{i im tako ustvari jo{ jednom mogu}nost da pro|u neka`njeno

SVE DODIKOVEPROVODAD@IJELOBIRANJE DO POSLJEDNJE PARESusret Milorada Dodika sa VojislavomKo{tunicom u Andri}gradu opozicija u RS-utuma~i kao utjehu nakon {to su Dodikupropale sve veze koje su ga trebale pomiritisa Aleksandrom Vu~i}em; na{a novinarkaotkriva koga je sve Dodik angaòvao da gapomiri sa Vu~i}em, koliko je platio svojelobiste i koliko je taj anga`man bio uspje{an

DAÎ]EV [EF KABINETARAZBIJA “NARKODR@AVU”SRBIJA U“BANANI”Slu~aj “[ari}“ , odnosno istraga koja sevodi protiv odbjeglog balkanskog narko-bosa DARKA [ARI]A u Srbiji je aktuelizo-van saslu{anjem BRANKA LAZAREVI]A,biv{eg {efa kabineta ministra policije iaktuelnog premijera IVICE DAÎ]A, koji jeotkrio kontakte vrha policije sa ~lanovinanajja~eg narkoklana na Balkanu; na{anovinarka pi{e o posljedicama afere kojaovih dana potresa Srbiju

FELJTONISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOMPAKTU PROTIV SFRJUgledni slovena~ki novinar Bla` Zgagaistraìo je potpuno nepoznate, dugo~uvane tajne o pregovorima slovena~kosrbijanskog dràvnog vrha neposrednouo~i raspada SFR Jugoslavije; “SB” }e

dva nastavka objaviti ovaj intrigantni no-narski rad koji je i prije publiciranja naina burne reakcije glavnih aktera ovihdogovora, prije svih biv{eg predsjednikaSlovenije MILANA KUÂNA

27.2.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik:Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora:Asim METILJEVI]

Direktor:Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik:Edin SPAHI]

DTP:Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor:Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije:Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja:Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija:Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni:444-041, 262-630, telefaks:444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod redbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazov

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju

PDV broj 200333040003e-mail: sl.bos @bih.net.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

40

28

32

36

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-903-2722014 4/68SLOBODN BOSN I 27.2.2014.4

TADI] OKOM,LAGUMD@IJA SA[OLAKOMOdskora{njiljuti rivali @eljkoMitrovi} iDragan [olak tragaju zapoliti~kimpokroviteljima(i) u BiHStopama srbijanskih tajkunaVukaHamovi}a i Vojina Lazarevi}a, koji sunekada prisno sura|ivali a odnedavnose èstoko tuku jedan protiv drugog zaprevlast na regionalnom trì{tuelektri~ne energije, krenuli su i njihovibliski prijatelji,@eljko Mitrovi}, vlasnikPINK televizije, iDragan [olak ,suvlasnik SBB-a iTelemacha, dvanajve}a kablovska operatera u regiji.Mitrovi} i [olak tijesno su sura|ivaliskoro dvije decenije, a unazad desetakmjeseci ne samo da su se poslovnorazi{li nego su krenuli u me|usobni ratdo potpunog istrebljenja. Naravno,zavadili su se zbog novca, mada senjihov razlaz poku{ava tuma~iti i uidejnom klju~u. Mitrovi} je navodnopromijenio tradicionalni dres DS-a iodnedavno je vrlo blizakVu~i}u injegovom SNS-u, dok je [olak ostao

Prije dvadesetak dana na stranicamaSlobodne Bosne objavili smo kratki tekst onezaja`ljivim budètskim nametnicima,me|u koje svakako spadaju i rediteljicaJasmila @abani}i njen suprug Damir

Ibrahimovi}, vlasnik producentske ku}eDeblokada . U tekstu smo ustvrdili da je bra~ni par @bani}-Ibrahimovi} “u periodu od2008. do 2013. godine iz budèta Fondacijeza kinematografiju za svoje projekte dobioukupno skoro dva miliona konvertibilnihmaraka, ta~nije 1.904.655,20 KM”.

Tako|er smo ustvrdili da ukupan budètFondacije iznosi 2.200.000 KM - a u to,osim dugometra`nih, spadaju i dokumen-tarni i kratki filmovi, kao i koprodukcije iscenariji u razvoju - te da nije te{koizra~unati kako je @bani}eva u spomenu-tom periodu inkasirala gotovo cijeli jedangodi{nji budèt Fondacije, odnosno dva

cjelokupna godi{nja iznosa predvi|endugometra`ne filmove, {to je i vi{e o~igledan pokazatelj njenog povla{ poloàja u odnosu na ostale kolege filradnike iz BiH.

No, u me|uvremenu, doznali smna{a informacija o “budètszahvatanju” bra~nog para @bIbrahimovi} nije potpuno ta~na, zbogse najiskrenije ispri~avamo i na{im ~ma i bra~nom paru @bani}-IbrahiOma{kom smo, naime, previdjeli ~inda je u decembru 2011. godine VFederacije BiH iz budètskih rezervi bra~nom paru prebacila ravno 100.00tako da Jasmila i Damir nisu do sa budèta dobili “skoro puna dva miKM”, kako smo ranije napisali, neg prema do sada prikupljenim podadobili 2 miliona i 4.655,20 KM. (A.M

Slobodna Bosna je omaškomobjavila netačne podatke o

budžetskom zahvatanjubračnog para

Žbanić-Ibrahimović

HEJ, PRGAVICE, RANO LJUTA (II)

MINI MARKET

ISPRAVKA KRIVOGNAVODA

Jasmila @bani} i njen suprugDamir Ibrahimovi} nisu dobiliblizu dva miliona KM, nego

vi{e od dva miliona KM

@eljko Mitrovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


vjeran starim saveznicima i politi~kimpokroviteljima,Draganu \ilasu iBorisu Tadi}u .Rat Mitrovi}a i [olaka prenio se izSrbije u BiH, gdje i jedan i drugipoku{avaju na}i politi~ke pokroviteljerazvoj svog biznisa, a u tom kontekstutreba posmatrati i nedavni susret lideraSDP-a Zlatka Lagumdìje i Dragana[olaka, vlasnika novoosnovanetelevizije N1. (M.A

PASJA VREMENAMinistar uVladi RS-a @eljkKova~evi} svompsu kupio trakuza tr~anje@eljko Kova~evi}, ministar industrije,energetike i rudarstva RS-a, poznat poimpozantnoj imovini, slovi za jednog oomraènijih ministara u Vladi RS-a i touglavnom zbog grabe`ljivosti. Njegovarasko{na vila u Trapistimanajreprezentativniji je i najnoviji dionjegove nepokretne imovine. Pored vilKova~evi} posjeduje neutvr|en brojstanova, uklju~uju}i i onaj u strogomcentru Banje Luke, od 150 kvadrata,

vikendicu kraj Vrbanje… Njegove koletvrde da u vikendici i danas ~uva bureviskija koje je dobio jo{ dok je radio uCarinama RS-a. Kova~evi}, ine~eizbjeglica iz Biha}a, vaì za pulenaNeboj{e Radmanovi}a i u SNSD-uuìva svu njegovu za{titu. Izvori bliskiKova~evi}u za na{ list tvrde da surekviziti koje je Kova~evi} nedavnonabavio za svog ku}nog ljubimca pre{mjeru dobrog ukusa i uveliko prelaze usnobizam. Kova~evi} je, naime, za svopsa nabavio ku}nu traku za tr~anje kakne bi morao da ga izvodi u {etnju!

(M.D

MINI MARKET

SSSBiH - izboriIsmet Bajramović ponovo predsjednik

@eljkoKova~evi}



ČETVRTAK,20. FEBRUAR

Uàsne vijesti koje iz sekunde usekundu stiù iz Kijeva, svjedo~enja omrtvima, ranjenima, unutarnjim antago-nizmima, vanjskim diplomatskim me{etare-njima, pratim na svim dostupnim televi-zijama, dru{tvenim mreàma, ali se nekakonajvi{e oslanjam na dramati~ne, ali precizne, odmjerene izvje{taje specijalnogizvje{ta~a HRT-a JOSIPA [ARI]A. Samo prije tri-~etiri dana, dok je Josip izvje{tavaosa protesta u Sarajevu, sjedili smo u jednomrestoranu, hajde da ne okoli{am, kod Minjena Sedreniku, pored nas je pro{ao nekiautomobil koji nisam ni registrirao,navodno bijesan i vjerojatno skup, voza~ me pozdravio, a [ari} pitao: „ime se ~ovjekmora baviti da bi imao ovako skupo auto?“

Nemam pojma, nije me zanimalo,

nisam se raspitivao, ali zbog toga neznanjanimalo nisam ponosan; pla{im se da su miatrofirali elementarni socijalni refleksi.

PETAK,21. FEBRUAR

Ne vole se, ne nju{e, ne trpe se,izbjegavaju se gdje god uzmognu lider bosanskohercegova~kog SDP-a i ministar vanjskih poslova ZLATKO LAGUMD@I-JA i njegov hrvatski kolega ZORANMILANOVI]. Poznati su mi, ali opetnedovoljno uvjerljivi, razlozi njihove

netrpeljivosti. Mnogo je vi{e stvari koje ih

spajaju od onih koji ih konfrontiVe~era{nji intervju hrvatskog premMilanovi}a na nacionalnoj televiziji da je nepogre{iva izvorna repnezaboravnog intervjua kojeg Lagumdìja prije dvije godine Federalnoj televiziji. Uz sitnu razliMilanovi} nije traìo da mu donesu Bahati prema sugovornicima-novinaneodgovorni prema ~injenicama, izood realnog ìvota, autisti~ni i samozalj bljeni bez pokri}a i vidnih argumeMilanovi} i Lagumdìja su, htjeli to one èljeli - „prsta dva jedne ruke“.

„Mene nije te{ko voljeti; govorimvlastitog iskustva“ oko toga se politi~ka i socijalna doktrina MilanoLagumdìje...

SUBOTA,22. FEBRUAR

Povjerava mi se prijatelj iz je bosanske op}ine zahva}ene gra|an protestima, koji je srcem i du{om ljetih, po{ten, ~estit, smjeran ~ikicaodgovoran gra|anin od reda i proced„Kaèm ovoj djeci iz Plenuma gra|anne mogu istovremeno traìti i smna~elnika op}ine i zastupnika u Skuop}ine - ko }e usvojiti na~elniostavku, ako se raspi{a Skup{tina? Doni mi kaù da me je pregazilo vrijemse ne razumijem u nove demokratokove. Neka im bude...“

Mnogo je kapitalnih pitanja, ozbisu{tinskih, dubinskih i, {to je mnogo v

SLOBODN BOSN I 27.2.2014.

6

Nimalo nije djelovaouvjerljivo turski premijerRECEP TAYYIP ERDOGANdok je opovrgavao auten-tičnost razornih, kompromi-tirajućih audio-snimaka nakojima se sa sinom Bilalomdogovara gdje će sklonitipišljivih, zanemarivihtridesetak miliona dolarakoji im se, eto, nekako,greškom, sticajem nesretnihokolnosti našlo u kućnom

trezoru. Ne sumnjam da ćeu ovom teškom trenutku ponjega naš prijatelj Erdogannaići na razumijevanje isolidarnost vodećihbošnjačkih političara: BakirIzetbegović je optuživan da je zloupotrijebio politički imoralni utjecaj svojeg oca,a Zlatko Lagumdžija da jenezakonito prčko po trezoru

Adila Zulfikarpašića

MOJ DRUGAR

FAHRUDIN, DRUGTORANJ DO VRACA



nezaustavljivih procesa pokrenuto u posljednjih mjesec dana koliko trajugra|anski protesti u BiH. Ali, tako|er,nedopustivo je da budemo `rtve po~etni~kogamaterizma, politi~kog diletantizma,nezrelosti u artikuliranju, da budem otrcan dokraja „opravdanih zahtjeva“. êmu, sada ve}rutinska, ritualna, kanonizirana blokadasredi{ta Sarajeva od strane sto-dvjesto-petstonezadovoljnika, ako su manje-vi{e svizahtjevi usvojeni, ili su na putu da buduusvojeni. Opravdani zahtjevi gra|ana takoulaze u tihi sukob sa ni{ta manje opravdanimzahtjevima nekih drugih gra|ana — zaslobodu kretanja, recimo.

Kaè jedna novokomponirana {ala da„ogor~eni gra|ani“ ispostavljaju zahtjevekoje ~ak ni Angelina Joliei Brad Pittne biUSVOJILI. A oni su planetarno poznati po{irokogrudosti usvajanja...

NEDJELJA,23. FEBRUAR

Zagreba~kiVe~ernji list prepri~avasadràj politi~kog dokumentarnog filma„Hrvatska {utnja i izdaja“, autoraMILJENKA MANJKASA, koji se ovihdana pojavio u prodaji (naàlost, za sadasamo u Hrvatskoj). Autor filma se baviodjelovanjem Kontraobavje{tajne slu`beJugoslovenske narodne armije, KOS-a, uHrvatskoj u godinama prije rata, tokom ratau susjednoj dràvi, pa i nakon njegovogokon~anja. U filmu svjedo~i golem brojrelevantnih sugovornika, aktera, svjedokatih krupnih povijesnih doga|aja. Posebno

mi se zanimljivim ~ini svjedo~enjeizvjesnog R adenka Radoji~i}a. Radoji~i} je bio nièrangiran KOS-ov operativac uHrvatskoj, koji je najprije utekao u Srbiju, pa se vratio u Zagreb i pred tamo{njimistraìteljima danima svjedo~io o mreìKOS-ovaca u Hrvatskoj, njihovim opakim,subverzivnim operacijama. Jedna od njih je bilo i ru{enje jevrejskih objekata u Zagrebukako bi se vlast u Hrvatskoj svijetudenuncirala kao antisemitska, fa{isti~ka.Radoji~i}, ali ne samo on, razotkrio jemreù od nekoliko stotina KOS-ovih„{ti}enika“ u Hrvatskoj, kojima je nakontoga uskra}ena svaka mogu}nostanga`mana u institucijama dràve iop}enito javnom prostoru. Bilo je tu i pretjerivanja, neprimjerene „revolucionar-ne pravde“, primitivnog revan{izma, ali tose valjda podrazumijeva u turbulentnimvremenima.

Radoji~i}ev {ef u KOS-u, navodno i jako dobar prijatelj, bio je oficir MUSTAFA ÂNDI], jedini visokopozi-cionirani KOS-ovac koji je vlastima BiH na po~etku rata djelomi~no razotkrio mreùKOS-ove agenture u BiH. O tome jesvjedo~io u Haagu na su|enju SlobodanuMilo{evi}u. Koga je god ândi} markirao

kao suradnika tajne JNA-ovske policije, taj je napredovao u slu`bi, biznisu, politici.Recimo, popularni suradnik iz Gusinja iPlava „[}epo“, Fahrudin Radon~i}. [to birekla ona svevremenska pjesmicaNovihfosila : „I neka tvoj KOS-ovac iz Plava, naramenu uspomena spava.“

Ili tako nekako...

PONEDJELJAK,24. FEBRUAR

Protesti pred federalnom Agencijom za bankarstvo kojima se traì smjena (ili lin~)direktora ZLATKA BAR[A dugotrajno medrè u prometnoj blokadi. Protestuju

ozloje|eni gra|ani koji su uzimali kredite u{vicarskim francima, pa sada ih morajuvra}ati u mnogo ve}em iznosima, okupljenioko udruènja „[vicarac“ (~udi me da ih ne predvodi „kontroverzni biznismen“ Mirso[vicarac). Pridruìli su im se i oja|eni predstavnici „udruènja prevarenih ìrana-ta“. Dugo nakon rata odràla se mantra kako je lak{e na}i K aradì}a i Mladi}a negodvojicu ìranata, ali izgleda da to nije bilota~no. Ima odmah u blizini Agencije za bankarstvo ozbiljna sportska kladionica ukojoj svakog ponedjeljka barem petoricamojih poznanika gorke suze liju nad

propu{tenom {ansom da zarade hiljademaraka. („Samo da je ‘Schalke’ izveo prvikorner, a kineski prvoliga{ ‘[angdong’ daovi{e od dva gola u drugom poluvremenu“.) Ne kladim se, ne dièm kredite, nikadanikome nisam bio ìrant, za mene je sve toskupa ista kockarsko poro~na stvar.

„MAR[ KU]I“, ostat }e upam}en,amblematski pokli~ prvog poluvremenagra|anske pobune kojim je neustra{ivareìserka JASMILA @BANI] otpi~kalahrvatskoga premijera ZORANA MILA NO-VI]A. Ovi bi protesti pred Agencijom za bankarstvo mogli biti obiljeèni, prepoznati po paroli: „BAR[, KU]I!“

UTORAK,

25. FEBRUAR Nimalo nije djelovao uvjerljivo t premijer RECEP TAYYIP ERDOGAN je opovrgavao autenti~nost razokompromitiraju}ih audio-snimaka naima se sa sinom Bilalom dogovara gdjeskloniti pi{ljivih, zanemarivih tridemiliona dolara koji im se, eto, nekgre{kom, sticajem nesretnih okolnostiu ku}nom trezoru. Ne sumnjam da ovom te{kom trenutku po njega na{ pErdogan nai}i na razumijevanje i solidvode}ih bo{nja~kih politi~ara: akIzetbegovi} je optuìvan da je zloupotrij politi~ki i moralni utjecaj svojeg oZlatko Lagumdìjada je nezakonito pr po trezoru Adila Zulfikarpa{i}a.

SRIJEDA,26. FEBRUAR

VITALIJ KLI^KO, stra{ni bok jedan od lidera ukrajinske opoz poru~uje gra|anima Bosne i Hercegoda slijede ukrajinski put i hrabro kreosvajanje slobode i demokracije. Dsam, vrlo tu`nim povodom, a kaka

drugi mogao biti na groblju „Bare“,Gorana Bregovi}a; Goran se prije rata n bio razletio oko sarajevskog boksekluba @eljezni~ar . Pri~ali mi preìvsvjedoci kako je jedan od ozbilj„@eljinih“ boksera doìvio teàk nokaokr{aju sa rivalom u Srbiji. Razletili szlosretnog, namarisanog, o{amu}nesu|enog boksa~kog {ampiona dofizioterapeuti, maseri... Uglavnom, vga u ìvot, pa kada je malo do{ao pribrao se upitao: „Ljudi, otkud jaZaostrogu? “

Pouka? Evo vam je: Kakvi boktakva i revolucija!


NAS DVA BRATA, OBA FLERTUJEMOZoran Milanovi} i Zlatko LagumdìjaNAS DVA BRATA, OBA FLERTUJEMOZoran Milanovi} i Zlatko Lagumdìja







KEBIN DEBAR[Dopredsjednik Federacije BiHMirsad Keboproslijedio“Avazu” spisak zaposlenih uAgenciji zabankarstvoDa potpredsjednik Federacije BiHMirsad Kebo ima stanovitih problemasa zakonitim obna{anjem svojefunkcije, jasno i nedvosmislenopokazuju nedavna de{avanja.„Inspirisan“ svakodnevnim napisima uAvazu o nepravilnostima prizapo{ljavanju u Agenciji za bankarstvoFBiH, „zabrinuti“ Kebo se vrloautoritativno obratio direktoru AgencijeZlatku Bar{u sa zahtjevom da mu sepromptno dostavi spisak uposlenika oveinstitucije. Vjeruju}i u iskrene namjereKebe, Bar{ je u razumnom roku urednodostavio imena i prezimena svih 93uposlenika Agencije. Kakve su bilenamjere Kebe, ostaje tek da se vidi, alikako nezvani~no saznajemo on je kao„novoprido{li“ ~lan Saveza za boljubudu}nost BiH (SBB BiH) dobivenispisak odmah proslijedio redakcijiAvaza kako bi dao svoj doprinos unastavku harange koja se danimabjesomu~no (ne)opravdano vodi protivrukovodstva Agencije. S obzirom da su javnosti postala dostupna imena iprezimena 93 uposlenika Agencije zabankarstvo FBiH bez njihovog znanja isaglasnosti, o~ekuje se brzaintervencija Agencije za za{titu li~nih

podataka BiH i skoro procesuiranjeodgovornih za ovaj skandaloznipropust. (M.F.)

MINI MARKET

^lanu Glavnog odbora i izvr{nomsekretaru za me|unarodne odnose Savezaza bolju budu}nost (SBB) Fuaduîbuk~i}u,koji pri tome gaji i ambicije da postane dipomata, Uprava koncernaSiemens AG Austrija, kao osniva~Siemensa BiH, 11. februara 2014. godineuru~ila je otkaz bez mogu}nosti bilokakvog prigovora ili àlbe. Ina~eîbuk~i}, sada ve} biv{i uposlenik Siemensa, na bolovanje je oti{ao unovembru pro{le godine, odmah nakon prvog razgovora sa ~lanovima Stru~nogtima za internu kontrolu rada koji su stigli

iz centrale Siemensa iz Minhena. Nazavr{etka istra`nog postupka Stru~tima za internu kontrolu potvrdio je te{kih poslovnih prekr{aja i dosta prijedlog za sankcionisanje. Kao naj prekr{aji îbuk~i}a navedeni su la predstavljanje, neopravdana putovaregistriranje, a zatim poslovno uvezivvlastite firme sa firmom u kojoj je zaposlen (Siemens, op.a.). Kvalifikasu bile tako te{ke i argumentovane dîbuk~i} otkaz dobio po skra}e proceduri, u najkra}em vremenskroku. (M.F.)

OTKAZNI HARD ROCK

Vjetropir Fuad Čibukčićnajuren iz Siemensa bez

otkaznog roka

Na pro{lotjednom su|e -nju Mladenu @dralizvanomPata, optuènom za sudje-lovanju u likvidaciji Milo-rada Todorovi}a, R adomiraJankovi}a i Esada [ende-rovi}a, do{lo je do verbalnogobra~una izme|u svjedokaBojana Cvijanai tuìteljaBoè Mihajlovi}a. BojanCvijan je 2005., kada se usarajevskom naselju Vracadogodilo trostruko ubojstvo, bio na~elnik kriminalisti~ke policije u Centru javne bezbjednosti Isto~no Saraj-evo i trebao je svjedo~iti onalazima istrage koju je tadavodio. No, Cvijan se posveneo~ekivano obru{io natuìtelja Mihajlovi}a, spo~itavaju}i mu da

je otkrivao povjerloperativne informacije policijske istrage i dovopasnost policijske dou{~iji je identitet njemu poznat. Boò Mihajlovite{ke optu`be Bojana Cna uop}e nije reagirao ( bez komentara je ostakada mu je taj suspend pripadnik SIPA-e prigovda se kao tuìtelj proglnenadle`nim za sve istrosim za istragu protiv njProtiv Bojana Cvijana, drugooptuènog pripadzlo~ina~ke organizacijeaka Eleza,Tuìteljstvo BiH podiglo optu`nicu u aug pro{le godine.

(S.M

SVE MOŽE KOD BOŽE

Sudija Božo Mihajlović nijreagirao na teške optužbeBojana Cvijana izrečene na

suđenju Mladenu Ždrali

Boò Mihajlovi}

MirsadKebo



PROET CONTRA


PORUKA DAMIRU - PUST@ELJKA NA MIRUOmbudsmeniza ljudska prava

upozoriliministra DamiraHadì}a daprestanemaltretirati svogsaradnika @eljka

Kneèvi}aOmbudsmeni BiHLjubomir Sandi},Jasminka Dùmhur i Nives Juki}poslali su 12. februara o{tro intoniranupreporuku dràvnom ministru prometakomunikacijaDamiru Hadì}u.Instituciji ombudsmana BiH ranije seobratio Hadì}ev pomo}nik u Sektoruza komunikacije i informacijsko dru{tv@eljko Kneèvi}, protiv kojeg jeministar pro{le godine pokrenuodisciplinski postupak, a potom ga„preventivno“ udaljio s radnog mjestaNakon {to su, me|utim, ~lanoviDisciplinske komisije Agencije zadràvnu slu`bu donijeli odluku u koristKneèvi}a, ombudsmeni BiH supreporu~ili ministru Hadì}u i da odmprestane s mobingom nad svojimpomo}nikom. Pored toga, Damir Had` je upozoren i da mora poduzeti svemjere kako bi se sprije~ila viktimizacislu`benika Ministarstva koji prijavemobing i jasno definirale njihove ovlai radni zadaci. (S.M.

MINI MARKET

EMIR KADRI]

Direktor JUStudentskicentar

DAMi{ljenja sam da se sviproblemi mogu rije{iti bezblokiranja raskrsnica, ali uzkonstantne pritiske onih kojese ovo najvi{e ti~e.Demonstranti nemaju potrebuda maltretiraju svojesugra|ane blokiranjemprometa jer je raskrsnicaneophodna gra|anima zafunkcioniranje i redovnoizvr{avanje obaveza.

LAMIJA TANOVI]

ProfesorPMF-a

DA/NEMislim da bi trebalo da seodredi mjesto na kojem se neugroàva saobra}aj jer ipakne{to u ovoj dràvi treba dafunkcioni{e. Kada se blokirapromet, onda su mnogi ljudina gubitku i snose posljedice.Protestovati se moè, ali poduslovom da ta lokacija koja seodredi bude dovoljnomarkantna a ne zaba~enanegdje daleko gdje se protestine vide.

SULEJMANKUPUSOVI]

Reìser

DAUkoliko èlimo biti Evropa,onda je glavna stvar da seodredi lokacija na kojoj }e seodràvati protesti. Ovo jezaista smijurija i bezobrazlukda se zbog pedesetak ljudiblokira ìla kucavica koju nisuuspjeli u ratu da blokiraju.Smatram da su svi oni kojitoboè pravdaju takvu vrstudemonstracija licemjerni.

[EFKO BAJI]Projektmenadèr“CareInternationala”

NESvaki gra|anin ove zemljetreba da ima pravo i sloboduda izrazi svoj stav i mi{ljenje osvemu, pa i efektima u~inkarada izabranih predstavnikavlasti. Demonstranti treba daprotestuju ispred njihovihkancelarija, pa ~ak i uredanjihovih stranaka, kako bikona~no shvatili {ta gra|anita~no misle. Smatram da bi

protesti trebali da budu puno

organizovaniji da se na krajune bi pretvorili u terorpedesetak ljudi nadgra|anima Sarajeva.

ALEKSANDARHR[UM

Urednik Zabranjenogforuma

DASlaèm se sa prijedlogom dase demonstrantima odredilokacija na kojoj moguodràvati proteste kako ne biblokirali promet u gradu. Usvakom ure|enom sistemupostoji odre|en prostor zademonstracije, koje seprethodno najavljuju, ne znamza{to i kod nas ne bi bilo tako.

@ARKO PAPI]

Politi~kianaliti~arNE/DA

Odre|ivanje lokacije protestabilo bi zna~ajno ograni~avanjeslobode demonstriranja. Toistovremeno ne zna~i dademonstranti ne bi morali davode ra~una o tome da neblokiraju ~itav grad. Smatramda bi administrativna mjera utom pogledu bilakontraproduktivna.

Slažete li se s prijedlogom da se demonstrantima odredilokacija protesta kako ne bi blokirali promet u gradu?

Priredila: Ma{a ]osi}

Damir Hadì}



OLAKO OBE]ANA BRZINA

Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna doznaje da poslanici SNSD-a neće bezuvjglasati za smjenu ministra Fahrudina Radončića i da će zauzvrat tražiti ozbilj

ustupke bošnjačke strane

MOJA GRE[KA, MOJA VELIKA GRE[KA Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja priznao je da je

savez SDP-a i SBB-a bio njegova velika gre{ka

UCJENA I ZA[TITADodik za smjenu Radon~i}a tra i

bo{nja~ku podr{ku Zakonu o prebivali{tu!?



Suprotno ranijim najavama, Pred-stavni~ki dom Parlamenta BiH nasvom posljednjem zasjedanju ufebruaru nije razmatrao smjenuministra sigurnosti Fahrudina

Radon~i}a, koju je prije petnaestak danaslu`beno inicirao Klub zastupnika SDA. Ta je ~injenica u politi~kim krugovimaSarajeva pokrenula glasine da se vrh SDA predomislio i odustao od smjene Radon-~i}a, navodno uz uvjet da Radon~i}eva partija SBB i njegova udarna pesnica -Dnevni avaz - zauzvrat odustanu odnapada na SDA i svu vatru usmjere premaSDP-u.

Jedan visokopozicionirani ~lan najuègrukovodstva SDA priznao je za SlobodnuBosnu kako postoje „odre|ene nedoumice“oko smjene Radon~i}a, no odlu~nodemantira glasine da je SDA odustala od

njegove smjene zbog kratkoro~nihstrana~kih interesa, kako je to godinu ranijeu~inio SDP-a, kada je bez i jednogopravdanog razloga sru{io partnerstvo saSDA i krenuo u politi~ku avanturu saRadon~i}em i njegovim SBB-om.

NESPORNA PROCEDURA Na{ sugovornik iz vrha SDA otkriva da

Radon~i~eva smjena, iako ~vrstodogovorena, ne}e i}i ni glatko ni brzo kakose ~inilo u prvi mah. Nije sporna parlamentarna procedura, budu}i da jecijeli postupak zami{ljen po identi~nom pravno-proceduralnom obrascu po kojemsu nekoliko mjeseci ranije smijenjenikadrovi SDS-a iz Vije}a ministara BiH.

Istina, SDS se kasnije àlio Ustavnomsudu BiH, no njihova apelacija je odba~enai, u ~isto formalnom smislu, smjenakadrova SDS-a izvedena je na besprijekoran na~in.

Nije sporna ni podr{ka parlamentarneve}ine. Samo dan nakon {to je Klub SDAobznanio inicijativu za smjenu Radon~i}a,stigla je podr{ka iz vrha SDP-a, koji mo`dai vi{e od vrha SDA prièljkuje detronizacijuministra Radon~i}a. Nekoliko dana potom,oglasio se i lider SNSD-a Milorad Dodik,najavom da se njegova partija nemanamjeru mije{ati u spor bo{nja~kih partija iobe}anjem da }e zastupnici SNSD-a glasatiza prijedlog koji bude imao podr{ku ve}ine bo{nja~kih zastupnika. Sli~no intonirana podr{ka stigla je i iz vrha HDZ-a, koji jeobe}ao „principijelno glasanje“, a to u

prevodu zna~i da ni HDZ nema namjeruarbitrirati u me|ubo{nja~kom politi~komobra~unu i da }e podràti ve}insku (SDP plus SDA) volju bo{nja~kih zastupnika.

UCJENA SNSD-aPa ipak, smjena ministra Radon~i}a,

kako kaè na{ sagovornik iz vrha SDA,

„ne}e i}i ni tako glatko ni tako brzo kako se~inilo u prvi mah“. U vrhu SDA strahuju dazastupnici SNSD-a ne}e bezuvjetno glasatiza smjenu Radon~i}a, odnosno da }ezauvrat traìti neke ustupke bo{nja~kestrane, kao {to je primjerice pristanak bo{nja~kih delegata da u Domu narodaglasaju za vi{e nego sporni Zakon o prebivali{tu i boravi{tu. Ovaj zakonski

prijedlog ve} je dulje vremena kaspoticanja izme|u srpskih i bo{njazastupnika, koji njegova rje{enja ocjena dijametralno suprotan na~in. DeSDA ovaj Zakon decidirano tuma~e poku{aj pravnog legaliziranja rakoncepta eti~kog ~i{}enja nesrpstanovni{tva s prostora Republike Sr

Nije tajna da delegati SDA na sve n poku{avaju blokirati Dom naParlamenta BiH kako ovaj Zakon ne busvojen. Na ruku im ide ~injenica troje od ukupno pet bo{nja~kih de privremeno sprije~eno dolaziti na sjeDoma naroda (Sulejman Tihi}, HaBe}irevi}i Nermina Kapetanovi}, svi zb bolesti) i da ovaj Dom ve} neko vrijem


NEIZVJESNA SMJENA MINISTRA R

SDAodlu~na u namjeri da smijeni Radon~i}a, ali ne}e

pristati na Dodikovuucjenu

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Na poziv predsjednika SDP-aZlatkaLagumdìje da podnese ostavku i „po{tedinas da nepotrebno gubimo vrijeme i energijuna njegovu smjenu“, Radon~i} je uzvratio daostavku ne}e podnijeti jer to od njega netraì narod nego korumpirana vlast.

Kazao je da ostavku ne}e podnijeti izbog jo{ jednog razloga: neka se na djelupokaè savez Lagumdìja-Dodik, {to biprema Radon~i}evom vjerovanju trebalo

kompromitirati Lagumdìju iIzetbegovi}a jer su zarad njegovog ru{enja sprempaktirati s bo{nja~kim arhidu{manima.Radon~i} o~ito zaboravlja da je samgodinu ranije njegova stranka paktiralaDodikom kako bi iz vlasti istisnuli SDdakle stranku koja je na protekliparlamentarnim, a kasnije i lokalnizborima osvojila najve}u podr{bo{nja~kog naroda.

RADONÎ] ODBIO POZIV DA PODNESE OSTAVKU

„Moju ostavku ne traži narod,nego korumpirana vlast!“

OPTU@BE ZAPAKTIRANJE S DODIKOMLider SBB-a Fahrudin Radon~i}optuùje Izetbegovi}a i Lagmdìjuza izdaju



zasjeda zbog nedostatka kvoruma. Taj }e se problem uskoro rije{iti povratkom slije~enja delegatkinje Nermine

Kapetanovi} i tada bi se na sjednici Domanaroda mogle na}i dvije „vezane“ ta~kednevnog reda: smjena ministra Radon~i}a i

Zakon o prebivali{tu i boravi{tu! DeSNSD-a vjerovatno }e insistirati dnajprije glasa o Zakonu o prebivali boravi{tu a tek potom, u zavisnosishoda ovog glasanja, o smjeni minRadon~i}a, na {ta delegati SDA sine}e pristati - ~ak i po cijenu da Radostane na ministarskoj funkciji do imandata!

DVIJE„IZLAZNE VARIJANTE“Dodu{e, postoje barem dva na~inaova ucjena SNSD-a izbjegne, odnosnse raspakuje paket-aran`man „Radon~Zakon o prebivali{tu“.

Prvi je da Radon~i} sam podostavku na ministarsku funkciju i da taj na~in skrati cijela procedura i izbzamka neprincipijelne politi~ke trg preko njegovih le|a. To je me|utim mvjerovatna opcija, jer bi ostavkom de prihvatio krivicu za potpuni rasigurnosnog sistema 7. februara, koja

stavlja na teret i zbog ~ega je i zatrnjegova smjena.Postoji i druga mogu}nost: da SD

igru uvede neki tre}i problem i da rjetog problema uslovi podr{kom srdelegata za smjenu Radon~i}a. Ta problema ima nekoliko, a me|u njim primjerice i verifikacija Me|unarodugovora o finansiranju autoceste Banj- Prnjavor, {to je ina~e uvjet da bi sreEvropske investicijske banke za projekat (nekih 160 miliona eura) pooperativna i dostupna JP Putevi RS.

„Ni u kom slu~aju SDA ne}e odod smjene Radon~i}a, ali ne}e ni prisnjegovu smjenu plati ustupcima na dràve i bo{nja~kog naroda“, kaè dedirano na{ sagovornik iz vrha SDA.

SLOBODN BOSN I 27.2.2014.14

OLAKO OBE]ANA BRZINA

STRANKA DEMOKRATSKE AKCI

Svim građanimaBosne i Hercegovine

sretan 1. martDan nezavisnosti!

Val protesta iz Tuzle koji je 7. februarakulminirao ru{ila~kim pohodom demon-stranata u Sarajevu, Zenici, Mostaru...,prisilio je ljute politi~ke rivale, SDP i SDA, damakar privremeno potisnu u drugi planme|usobne razmirice i udruè se u odbrani„ugroènog ustavnog poretka“. Njihovsavez dodatno je u~vr{}en drànjem lidera

DF-a @eljka Kom{i}a, koji je na po~etkupodràvao proteste sve dok su bili mirni idok nisu prerasli u ru{ila~ki pohodrazularene gomile.

Nakon uzmicanja Kom{i}a, Radon~i} je ostao usamljen u podr{ci demonstran-tima, ~ime se prakti~no sam isklju~io izkluba vladaju}e sedmorke.

SLAMKA ME\U VIHOROVE

Radončić sam na branikuobespravljenog naroda!

PODR[KA MIRNIMPROTESTIMA Lider DF-a @eljko Kom{i}distancirao se oddemonstracija nakoneskalacije nasilja



Korupcija u Gr~koj, politi~ko minsko polje , naslov je ~lanka objavljenog u posljednjem broju presti`nog magazinaThe Economist , u kojem se, izme|u ostalog,navodi da je gr~ka nevladina deminerskaorganizacija International Mine Initiative (IMI) (zlo)upotrebljavala deminerskefondove za finansiranje za{tite i skrivanjaratnog zlo~inca R adovana Karadì}a. Prema pisanju „The Economista“, IMI je za poslove „disciplinovanja“ deminera u BiHangaòvao Du{ana Te{i}a, biv{eg ~lanaKaradì}evog osiguranja, a ubrzo nakontoga IMI je svoje multietni~ke deminersketimove zamijenio deminerimaUnipaka ,kompanije bosanskih Srba koja ima bliskeveze sa Karadì}evim biv{im {efom policije.

„The Economist“ je tako (re)aktivirao pri~u koja se u BiH pri~a i prepri~ava posljednjih desetak godina, a koja nikadanije do kraja ispri~ana.

Du{ana Te{i}a zvanog Bato snagetada{njeg SFOR-a uhapsile su 10. januara2004. godine na Palama u sklopu istragevo|ene o mreì Karadì}evih pomaga~a.

Ina~e Te{i}, koji je bio vrlo blizak Karadì}evom krugu ljudi, ratne godine (od1992. do 1995.) proveo je u paravojnoj jedinici u Hadì}ima, da bi se kasnije pridruìo specijalnoj policijskoj jedinicikoju je osnovao Karadì} sa zadatkom da se

brine o njegovoj bezbjednosti. Kako seKaradì}ev uticaj postepeno krunio, Te{i}se suo~avao sa problemima, a u maju 1998.godine uhap{en je po nalogu tada{njegna~elnika Uprave policije MUP-a RS-aLjubi{e Savi}a Mauzera, zbog navodneumije{anosti u ubistvo zamjenika {efa policije na Palama Sr|ana Kneèvi}a. Nakon pu{tanja iz pritvora, seli se uBeograd, gdje po~inje raditi kaotjelohranitelj za klju~nu li~nost u srpskomnacionalisti~kom podzemlju - @eljkaRa`natovi}a Arkana. Nakon {to jeozlogla{eni paravojni lider i mafija{ki bossubijen 2000. godine, Te{i} se vra}a u BiH

gdje radi kao {ef obezbje|enja tada{njeglidera SDS-a Dragana Kalini}a. Za Kalini}a je radio do kraja novembarskih izbora 2000.godine, a njegove me|unarodne vezedatiraju s kraja 2001. godine kada je po~eoraditi, mada nezvani~no, za spomenutudeminersku nevladinu organizaciju IMI. Uovu organizaciju uveo ga je gr~kidràvljanin koji je upravljao aktivnostimaIMI-ja u BiH, Panajotis KastorasPanos. Navodno, nakon privo|enja Te{i}aSFOR je provjeravao aktivnosti IMI-ja uBiH, ali bez ikakvih rezultata.

Prema pisanju „The Economista“, biv{i

direktor IMI-ja K ostas Tzevelekos, kojisada radi za novine socijalisti~ke PASOK stranke, zatvoren je 17. februara 2014.godine i ~eka su|enje za prevare i pronevjere. Sa druge strane, Tzevelekos je jo{ 2004. godine priznao da poznaje Te{i}a,ali je negirao da ga je on zaposlio u IMI.„Te{i}a sam sreo nekoliko puta ‘na kafi’,dok je ovaj jo{ radio kao policajac“, izjavio je Tzevelekos prije ravno deset godina. Nakon Te{i}evog dolaska u IMI,multietni~ki timovi za ~i{}enje minazamijenjeni su srpskim timovima sa Pala zakoje je ljude obezbijedio „Unipak“. Ina~e,„Unipak“ je kompanija sa sjedi{tem na

Palama koju je vodio Karadì}ev biv policije R adomir Koji}. Ta firma je u vnavrata privukla pa`nju me|unarodzvani~nika kao preduze}e koje od bliske veze sa Karadì}em. Me|utimnakon odlaska sa javne „deminerscene, ne moè se osporiti utjecaj koji ima u sferi (de)miniranja u BiH. Nadanas je na direktorskoj poziciji BHM(BH Mine Action Centar) Du{an GavrGavran je na tu poziciju izabran prije godina, tada kao kadar Ivani}evog PAli, bolje upu}eni izvori tvrde dGavrana, biv{eg oficira JNA i puko

Vojske Republike Srpske, na direkto poziciju instalirao Radomir Koji}. U ~koji je 20. februara 2014. godine ob„The Economist“ navedeno je, izmostalog, i to da su tvrdokorne pristPASOK stranke èstoko podràvali prilikom raspada biv{e Jugoslavije. Economist“ otkriva da je otac bi premijera Gr~ke Georgea Papandreouosniva~ stranke PASOK Andreas Papdreou osiguravao finansijsku i tehn podr{ku reìmu Slobodana Milo{evsve dok nije progla{en bjegunKaradì}a su sa dobrodo{licom prgr~ki zvani~nici.


S K A N D A L N E D J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Ugledni magazin THE ECONOMIST objavio je priču o mutnim poslovima grčke demiorganizacije IMI, koja je na deminiranju u BiH angažovala bivšeg člana Karadžićevo

osiguranja Dušana Tešića, kao i bivšeg šefa Karadžićeve policije Radomira Kojića

Grčka deminerska firma IMI zloupotrebljavaje deminerske fondove za finansiranje zaštiteskrivanja ratnog zločinca Radovana Karadžić

POLITIÂR S PEDIGREOMBiv{i premijer Gr~ke Georg

Papandreou u vrijemefinansiranja deminiranja

obna{ao je du`nost ministravanjskih poslova



Direktor Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) GoranZubac trebao bi, najkasnije zadesetak dana, biti saslu{an uTuìteljstvu BiH, gdje }e

kona~no morati objasniti za{to je 7.februara odbio poslati pripadnike Jediniceza specijalnu podr{ku da za{tite zgraduPredsjedni{tva BiH. Nakon {to je dràvnituìtelj Miroslav Markovi} pro{loga tjedna

izdao naredbu o provo|enju istrage protiv

Zupca, direktor SIPA-e se, po prvi put usvojoj dugogodi{njoj policijskoj karijeri,na{ao u ulozi osumnji~enog lica, kojem prijeti optu`nica zbog nesavjesnog rada uslu`bi. Uporedo s otvaranjem istrage protiv prvog ~ovjeka krovne dràvne policijskeagencije, tuìtelj Markovi} je uputio dopis~lanovima Nezavisnog odbora Parlamen-tarne skup{tine BiH i zatraìo njihovoo~itovanje, ali }e na odgovor, po svoj prilici, jo{ pri~ekati. Predsjedavaju}i je Nezavisnog odbora @iko Kruni}, naime,odmah izjavio da }e odluku o eventualnojsuspenziji direktora SIPA-e donijeti ~lanovi

novog saziva, ~ije imenovanje nije

potvr|eno, zbog zastoja u radu Dnaroda Parlamenta BiH. No, ne tisklju~iti ni mogu}nost da rukovoSIPA-om u narednim danima preuzamjenik direktora Marko Dominkovkoji je jedini ovla{ten da pokrene procsuspenzije Gorana Zupca.

ZUBAC [TITI HRGI]APrema informacijamaSlobodne Bos

zvani~no pokretanje istrage protiv onutog direktora SIPA-e, koji je u posljdvije godine samo svojim politi pokroviteljima iz sjene polagao ra

silno je uzdrmalo i Zupca, ali i njegSLOBODN BOSN I 27.2.2014.16

SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

Otvaranje istrage uTužiteljstvu BiHprotiv direktora SIPA-eGORANA ZUPCAi njegovog pomoćnikaza Kriminalističko-istražni odjelANÐELKAHRGIĆAsilno jeuzdrmalo policijskidvojac koji dvije godine,bez ikakve kontrole,rukovodi najvažnijomdržavnom sigurnosnomagencijom: Zubac jeosumnjičen zbognesavjesnog rada uslužbi, Hrgić je podistragom za ratnezločine

S I P A U A K C I J I

LOVE, A ULOVLJE



najblièg suradnika, pomo}nika direktoraza Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elkaHrgi}a. Premda je udarni policijski dvojacu SIPA-i do prije mjesec dana bio izvansvake kontrole i apsolutno nedodirljiv, prvise na udaru pravosu|a na{ao Hrgi}. Kakonam je nezvani~no potvr|eno u TuìteljstvuBiH, naredba o provo|enju istrage protivAn|elka Hrgi}a izdata je nedavno, i to zbogsumnje da je odgovoran za vi{e zlo~ina nadsrpskim civilima u Livnu. Istragu o ratnimzlo~inima u Livnu vodi Tuìteljstvo BiH,odnosno Federalna uprava policije (FUP), s

tim da se pored An|elka Hrgi}a na listiosumnji~enih nalazi jo{ desetak biv{ih pripadnika MUP-a, HVO-a i nekada{njeSlu`be dràvne bezbjednosti. An|elkoHrgi} je rat do~ekao kao na~elnik policije uLivnu, ali je kasnije postavljen na mjesto

inspektora za suzbijanje kriminalitet posebnog dràvnog interesa (?) u Odjeunutarnje poslove „Hrvatske zajedHerceg-Bosne“.

Budu}i da je istraga protiv njezvani~no otvorena, An|elko Hrgi} je


NEKA SE PRIPREME ZUBAC

Tuìteljstvo BiH izdalo nalog za otvaranje istraga protivdirektora SIPA-e Gorana Zupcai njegovog pomo}nika

An|elka Hrgi}a, obojica }e uskoro biti suspendirani?!

Dok novinariDnevnog avaza,slu`benog glasila dràvnog ministrasigurnostiFahrudina Radon~i}a ,svakodnevno otkrivaju koliko je novca izfederalnog prora~una dato za kupovinunovih automobila, na obnovu voznogparka SIPA-e nedavno je potro{eno400.000 KM! Direktor SIPA-e GoranZubac je, naime, za svoje najbliè inajodanije suradnike naru~io sedamluksuznih automobilaCitroen C5 , kojiisporu~eni 19. februara. Tako|er premaodluci direktora SIPA-e, limuzine su nakori{tenje dobili pomo}nik direktora za

Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elkoHrgi}, pomo}nik direktora za Odjelunutarnje kontroleMirza Li{inovi},na~elnici regionalnih ureda u Sarajevu,Tuzli i Banjoj Luci Aner HadìmahmutJasmin Gogi} i Du{ko Drlja~a, tena~elnik Slu`be za operativnu podr{kuZoran Glu{ac. Sedmi automobil, koji jenabavljen za potrebe zamjenika direktoSIPA-e Marka Dominkovi}a, Goran Zu je ustupio svojoj miljenici, glasnogovorKristini Jozi}. Cijena jednog CitroenaC5, bez tro{kova registracije, iznosila j57.000 KM.

VOZI, MI[KO

Goran Zubac za svoje najbližesuradnike kupio sedam novih auto-mobila koji su plaćeni 400.000 KM

ISTRAGA I KONTRAISTRAGADirektor SIPA-e Goran Zubac formirao je dvaistraìteljska tima koji provjeravaju DraganaLuka~a, nakon {to je direktoraFUP-a optuìo da je glavni krivac zanjegov sudski progon

NA UDARU ZAKONA Tuìtelj Miroslav Markovi} vodiistragu protiv direktora SIPA-eGorana Zupca



trebao biti privremeno suspendiran, ali ga jesve do sada {titio direktor Goran Zubac.Kada je, podsjetimo, Tuìteljstvo BiH potkraj 2007. otvorilo istragu protivtada{njeg zamjenika direktora Grani~ne policije Vahida Alagi}a i dvojiceslu`benika SIPA-e Zije Landè i Faika[page zbog sumnje da su po~inili ratnizlo~in na podru~ju op}ine Konjic, sva sutrojica odlukom njihovih {efova odmahsuspendirana. Sude}i, me|utim, premaizostanku reakcije direktora Gorana Zupca,on je prvi stao u za{titu kolege An|elkaHrgi}a, unato~ ~injenici da ga TuìteljstvoBiH sumnji~i za zlo~ine nad Srbima?!Istodobno su Zubac i Hrgi} podigli sveinspektore u SIPA-i kako bi prikupili {tovi{e inkriminiraju}ih dokaza protivzajedni~kog neprijatelja - direktorafederalne policije Dragana Luka~a, kojegoptuùju da je inicirao njihov kazneni progon. U tom su smislu ~elnici SIPA-eformirali dva istraìteljska tima, jedan koji

ve} mjesecima traga za dokazima oLuka~evim navodnim zlouporabama uFederalnoj upravi policije i provjeravagodine njegovog radnog staà (za {to,uop}e, nisu nadle`ni), a drugi je zaduèn zaispitivanje ratne pro{losti. Inspektore kojivode istragu u FUP-u koordiniraju na~elnik Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu AnerHadìmahmutovi}(~ija supruga radi u

federalnom MUP-u) i „specijalni istra-ìtelj“ Sla|an êrkez. Hadìmahmutovi} iêrkez nisu, dakako, nimalo slu~ajnoodabrani, budu}i da obojica, kao biv{ifederalni policajci, imaju svoje jatake me|u

nezadovoljnim Luka~evim kolegamRatnom biografijom direktora FULuka~a bavi se na~elnik Centristraìvanje ratnih zlo~ina u SIPA-i, policijski komesar iz Tuzle Ivica Divkov

SIPA [PIJUNIRA TU@ITELJSTV Nakon direktora FUP-a Drag

Luka~a, Goran Zubac i An|elko Hnaloìli su, prije petnaestak dana, otvaistrage i protiv direktora Direkcijkoordinaciju policijskih tijela HimSelimovi}a. Premda je Selimovi}, po paljevine zgrade Predsjedni{tva BiHostavku na sada{nju du`nost, Zupcrazbjesnio njegov istup i optu`be na rdirektora SIPA-e, pa je odmah formSpecijalni tim za istragu o stradanju SGora`du 1992. godine. Na ~elo Tim postavljena Nermina Jerkovi} (blis prijateljica An|elka Hrgi}a), a jedanistraìtelja je Draèn Bajagi}, rat pripadnik MUP-a Republike Srpsk

Odreda Jahorina, specijalac tadaministra policije RS-a Tome Kova~a,ko je u julu 1995. upu}en u SrebreIstraìteljski tim za Gora`de ve} je dzada}u da, kako god znaju i umiju, prdokaze koji bi upu}ivali na Selimovodgovornost, a sve u cilju komprominajva`nijeg svjedoka Tuìteljstva protiv Gorana Zupca. Pretpostavljanaime, da }e direktor SIPA-e biti posljsaslu{an, nakon {to tuìtelj MiroMarkovi} obavi razgovore sa svjedocima koji imaju relevainformacije o de{avanjima 7. februaraPovjerljivi izvori iz SIPA-e otkriv


SIPA POD ISTRAGOM TU@ITELJSTVA BiH

Prva `rtva obra~una direktorapolicijskih agencija u BiH je dugogodi{njina~elnik Sektora kriminalisti~ke policijeFUP-a Edin Vranj, kojeg je direktorfederalne policije Dragan Luka~ smijeniou petak. Iako je Luka~ ve} dulje vrijemebio nezadovoljan anga`manom Vranja injegovim rezultatima, njihov je sukob

kulminirao nakon {to je direktor FUP-adobio informacije da je na~elnik krim-policije povjerljivi dokument o formiranjufederalnog Kriznog {taba dostavioministru sigurnosti Fahrudinu Radon~i}u.Uz Edina Vranja, s du`nosti jesuspendiran i inspektorRasim Hadì},koji je priznao da je dokumente FUP-apredao Edinu Garapliji, biv{emoperativcu AID-a i samoprogla{enomstru~njaku za protupoàrnu za{titu.Garaplija je, opet, slu`bene informacije oKriznom {tabu FUP-a proslijedio ministruRadon~i}u.

ÎSTKE U POLICIJI

Lukač smijenio Edina Vranja isuspendirao inspektoraRasima Hadžića

18

RERA

PROTuìte

otvistra

An|elkinspek

jo{ tdo

kojikomp

HSel

Edin Vranj



me|utim, da je Goran Zubac ve} poslaodvojicu {pijuna - Hrgi}evog voza~a AlenaPetrovi}a i Vasilija Kruni}a, kojidiskretno nadziru ulaz u Tuìteljstvo BiH.Kruni} i Petrovi} koriste automobileFord Mondeo i Volkswagen Tiguan, koje parkiraju prekoputa zgrade Suda iTuìteljstva BiH, na mjesto izvan dometa

sigurnosnih kamera, kako bi prdolazak mogu}ih svjedoka protiv GZupca. Osim „vanjskog osmatradirektor Goran Zubac ozbiljno ra~un{pijunsku mreù unutar saTuìteljstva BiH - na biv{e slu`beSIPA-e, koji kao istraìtelji pomdràvnim tuìteljima.


NEKA SE PRIPREME ZUBAC



Da li su protesti organizovani ispredsjedi{ta Agencije za bankarstvo F BiHpovezani sa uzastopnim napadima na Vas iinstituciju na ~ijem ste ~elu u dnevnimnovinama, preciznije u Avazu?

înjenica je da ovaj medij kontinuiranovr{i pritisak na Agenciju i njenezaposlenike i, naàlost, iznosi neistinite ineprovjerene informacije kojima seobmanjuje {ira javnost. Da li su protesti povezani i organizirani na osnovu pisanjaovog lista, to zaista ne znam i ne mogukomentirati. Me|utim, ne odbacujemmogu}nost da su ovi protesti inicirani odstrane pojedinaca, to~nije od pojedinihfinancijskih institucija koje su podnadzorom Agencije i kod kojih smo prilikom kontrola uo~ili nepravilnosti, teukazali i naloìli korektivne mjere, pa ~ak i podnijeli krivi~ne prijave. Da li je todirnulo i u ne~ije politi~ke interese, tozaista ne znam. Meni je neshvatljivo da pojedinci svoje interese stavljaju iznad

interesa na{e dràve i gra|ana.Koliko su ta~ne nezvani~ne

informacije da dràvni ministar sigurnostiBiH Fahrudin Radon~i} ima privatno-poslovne motive za napad na Vas iinstituciju na ~ijem ste ~elu?

KUPIT ]EMO SEBI POSLOVNI PROSTORVjerujte da se na takve komentare ne

èlim i nemam vremena osvrtati. Cilj mi je,s obzirom na trenutna de{avanja, sveaktivnosti Agencije i svoje kao direktorausmjeriti na odràvanje stabilnostifinancijskog sustava i za{tite deponenata,

koja je od presudnog zna~aja za stabilnost i bankarskog sustava i za o~uvanje imovinestanovni{tva koje je svoj novac povjerilo bankama. Napadi na Agenciju i meneosobno mogu samo na{tetiti financijskomsustavu kao i svim gra|anima na{e zemlje, jer iza ovih napada ne stoji nikakva pravnaosnova, zato zaista ne razumijem da li itkorazuman moè stajati iza ovih protesta.

Ponavljam pitanje, da li su napadi naVas i instituciju na ~ijem ste ~elu uslijedilinakon {to je Agencija za bankarstvo BiHodustala od iznajmljivanja poslovnogprostora u Twist Toweru, „u vlasni{tvu(biv{e) supruge Fahrudina Radon~i}a“?

I sami ste upoznati da je Agencija za bankarstvo ve} odre|eni period traìla privremena rje{enja sa smje{taj svojihzaposlenih. Naravno, traìli smo odgo-vara ju}e prostore za najam koji bi bili{to bliè glavnoj zgradi Agencije i kojisu nam bili prihvatljivi, a sve u skladu s prop is ima. Ovaj prob lem }emo ukona~nici rije{iti kupovinom zgrade.Da li je netko imao druga~ije aspiracije

ili interese, to ne èlim komentirati

Koliko su, prema Va{em mi{ljopravdani protesti korisnika kredi{vajcarskim francima, odnosno da li jkoji na~in Agencija za bankarstvo mogla za{titi te ljude?

Iako imamo puno razumijevanj probleme sa kojima se susre}u korovih kredita, Agencija nije nadle`nvo|enje i presu|ivanje u sporovima. Niu zemljama regiona i {ire se ne spoodgovornost regulatora u vezi dodjeljivanjem kredita vezanih za nego korisnici svoja prava traè p pravosudnih institucija koje su jenadle`ne za ove slu~ajeve. Agencijaokviru svoje nadle`nosti u konkretslu~aju obvezala Banku da izdvodràva sredstva rezervi za slu~asporove izgubi, a u svrhu otklanjanja za poslovanje Banke i za osigursredstva za isplate klijenata. Agenci bankarstvo FBiH ne èli osporavati n prava, pa ni prava udruènja „[vicarac proteste, kao i na isticanje zahtjevostavkama, oduzimanje licenci banka

sl. s tim da sve to treba biti osnovano iupori{ta u zakonu. Ipak, bih jav postavio pitanje da li je normalnije da tko je uzeo kredit i iskoristio ga, isti iili da {tedi{e i ostali deponenti ostansvojih sredstava, pogotovu {to su ti ku momentu uzimanja bili znatno povood drugih.

NE VR[IMO PRITISAK NI NA Da li Vam je poznata ~injenica d

ve}ina Va{ih uposlenika uposlili svojei dalje srodnike u bankama i {tadirektor ~inite da sprije~ite ovaj o~ikonflikt interesa?


MONEY, MONEY, MONEY...

Razgovarao:MIRSAD FAZLI]

u razgovoru za „SB“ odgovara kako su se ta finansijska institucija i on osobn

našli na udaru „ogorčenih građana“

INTERVIEW

Zlatko Barš direktor federalne Agencije za bankarstvo

Indikativna je koordiniranost napadau “ Avazu“ i protesta ogor~enih

{tedi{a i prevarenih ìranata

(NE)OPRAVDANIPROTESTI:Napadi naAgenciju i mene mogusamo naštetitifinancijskom sustavukao i građanima našezemlje, jer iza ovihnapada ne stoji nikakvapravna osnova


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-903-2722014 21/6827.2.2014. I SLOBODN BOSN

„[VICARCI“ I OSTA

(VI[E)DECENIJSKI DIREKTORZlatko Bar{, direktor Agencije za bankarsrtvo

FBiH, tu du`nost preuzeo je davne 1996. godine



Zar ne zvu~i smije{no da se direktor neke institucije, pored brojnih obveza, treba jo{ baviti i privatnim odnosima svojihzaposlenih? U Agenciji je zaposleno 93djelatnika i vjerujte da uop}e ne znamkoliko tko ima djece, bra}e, sestara, ro|aka,niti gdje su pojedini zaposleni... Nisamdobio nikakva saznanja da je netko odzaposlenih iz Agencije lobirao kod neke banke ili utjecao na poslovnu politiku iinterne akte banke prilikom prijemauposlenih. Naravno da nije u skladu sakodeksom da bilo tko od zaposlenikaAgencije vr{i pritisak na bilo kojuinstituciju u financijskom sustavu podna{im nadzorom prilikom zapo{ljavanja, imolio bih, ukoliko postoje dokazi za takveradnje, da se isti dostave Agenciji.

Da li su uposlenici u Agencijuprimani na osnovu raspisanih natje~aja i kosu ~lanovi komisije za odabir, odnosnokako obja{njavate ~injenicu da veliki broj

uposlenika Agencije na ~ijem ste ~elu imajake rodbinsko-poslovne i strana~ke veze?Objasnit }u Vam cijelu proceduru

zapo{ljavanja u Agenciji. Dakle, ako uAgenciji postoji upra`njeno mjesto koje sene moè popuniti internim premje{tajemzaposlenog na sli~nom radnom mjestu,Agencija upra`njeno mjesto ogla{ava putem javnog konkursa, koji se provodi uskladu sa zakonom i internim aktimaAgencije. Javni oglas objavljuje se usredstvu javnog informiranja koje jedostupno na cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine. Za svaki konkretan slu~aj

komisija se bira na “ad hoc” osnovu gdje su predstavnici iz svih sektora Agencije.Me|utim, postoji slu~aj da se, ukoliko budehitno i ukaè potreba, zapo{ljava i bez javnog poziva, {to je u potpunosti u skladusa zakonskim i podzakonskim aktima. Uslu~aju potrebe, Agencija je koristila i temogu}nosti, ali i u takvim slu~ajevima

kandidati su ispunjavali sve propisaneuvjete. Nagla{avam, zaposlenici Agencije

su prilikom prijama ispunjavali zakonom propisane uvjete, a komisiodabir je na osnovu karakteri procjenjivala kandidate i odlu~ivanjihovom odabiru, a ne na osnrodbinsko-politi~kih linija.

Da li moète komentarisati neformalnog tijela koje se u finansijkrugovima naziva “Be~ka inicijativ~ijem radu u~estvuju predstavnici b~iju su vlasnici van BiH, guveCentralne banke BiH i Vi kao direAgencije za bankarstvo i za{to u inicijative ne u~estvuju tzv. dombanke, te o {ta su bili zaklju~ci su~lanova tzv. Be~ke inicijative u SaraBe~u?

„Be~ka incijativa“ je daleko {iri potu su uklju~ene sve zemlje regije kzemlje iz kojih potje~u banke kme|unarodne financijske institucije (M


MONEY, MONEY, MONEY...

Za{to toleri{ete isplatu enormnovisokih pla}a i bonusa u stranimbankama s obzirom na ~injenicu da to ukona~nici pla}aju prezaduèna pravnalica i gra|ani FBiH?

Agencija je u srpnju 2013. godine,sukladno EU regulativama donijela triodluke, me|u kojima i Odluku o politici ipraksi naknada zaposlenicima u bancikoja se odnosi na sve banke sa sjedi{temu Federaciji BiH kojima je Agencija za

bankarstvo FBiH izdala bankarskudozvolu, kao i na filijale „stranih“ banaka,kojima je Agencije izdala ovla{tenje zarad. Me|utim, ve}i problem imamo sazloupotrebama koje se ogledaju unerealno i trì{no neutemeljenim pla}ama,naknadama i bonusima u neprofitnimmikrokreditnim fondacijama. U kontrolamaistih smo utvrdili da su, pored pla}a kojaiznose i preko 10.000 KM, ispla}enibonusi pojedinim rukovodiocima MKO kojisu iznosili i 1,2 milijuna KM. Kod jednog~lana UO kojem je u periodu dok jeobavljao poslove direktora i mjese~nozara|ivao 10.000 KM u periodu odnepune 4 godine ispla}eno je blizu400.000 KM bonusa dok je u istomperiodu 65% ljudi na platnoj listi imalo

pla}u od 500 KM. Kada je isti postaopredsjednik UO, pored naknada za rad uUO od 7.000 KM mjese~no (pa ~ak i kasjednice UO nisu odràvane), istom supla}ane premije ìvotnog osiguranja od300.000 KM a u slu~aju njegove smrtinjegovoj porodici treba biti ispla}eno470.000 KM. Sve se to financiraloizuzetno visokim kamatnim stopama kojiznose i preko 50% te zateznim kamatamod 183% koje pla}aju socijalno ugroène

kategorije stanovni{tva. Agencija je protiistih podnijela krivi~ne prijave po nekoliosnova kao {to je krivotvorenja slu`beneisprave, lihvarenja, zloupotrebe poloàja ovla{tenja i sl. Agencija je svojimrje{enjima nalagala povrate novca u MKrazrje{enje organa za koje je utvr|eno dasu poslovali suprotno odredbama Zakonao MKO i zakona o udruènjima ifondacijama. Agencija je tako|er traìla oMinistarstva financija da predloì izmjenzakona o MKO kako bi se bolje reguliralova oblast te, na koncu, za{titili korisnickredita. Me|utim, iako je bio u procedurigodine, zakon ipak nije usvojen uslijednedostatka kvoruma, ~ime je Agencijaonemogu}ena efikasno regulirati uo~eneprobleme u MKO.

MIKROKREDITNI MAKSIMUMI

Uz plaće preko 10.000 KM,pojedinim rukovodiocima MKOisplaćeni su i bonusi koji suiznosili i 1,2 milijuna KM.

“[VICARCI” PRED AGENCIJOMPorosvjedi korisnika kredita u {vicarskim francima pred Agencijom

za bankarstvo FBiH koji su, izme|u ostalog, traìli i smjenu Zlatka Bar{a



EU, EBRD i IFC), a u sklopu toga je u Be~u

potpisana tzv. Be~ka inicijativa, sporazum s predstavnicima {est me|unarodnih bankarskih grupacija koje djeluju u BiH(Raiffeisen International, Hypo Alpe-AdriaInternational, Uni Credit Bank Austria,Volksbank International, Intesa SanpaoloInternational i NLB group). Sporazum sunaknadno potpisale jo{ tri bankarskegrupacije koje posluju u BiH (ProCreditBank, Sparkasse Bank i Turkih ZiraatBank). Ovim Sporazumom, bankarskegrupe potpisnice su se obvezale da }eizloènost prema BiH zadràti na raziniizloènosti iz prosinca 2008. godine inastaviti svoje aktivnosti kao i prijefinancijske krize, te da }e pokazateljeadekvatnosti kapitala i likvidnosti odràvatiiznad propisanih okvira. Aktivnosti u vezi sispunjavanjem obveza preuzetih potpi-sivanjem ovoga Sporazuma, u proteklomrazdoblju provodila je CBBiH, u suradnji sentitetskim agencijama za bankarstvo i uz podr{ku MMF-a.

Zbog novog vala krize u eurozoni, kojise odvija od kraja 2011. godine, kreditnekrize kao i smanjenja zaduènosti bankarskih supsidijara kod svojih mati~nih

banaka, pokrenuta je tzv. Be~ka inicijativa2.0, sa ciljem da se procesom“razduìvanja” bankarskih supsidijaraupravlja na na~in da bi se smanjio sistemskirizik za zemlje u kojima oni posluju.Tako|er, cilj je bio uspostaviti boljukoordinaciju izme|u dràva u kojim jesjedi{te bankarskih grupacija (homesupervizora) i dràva u kojem te bankarskegrupacije posluju (host supervizora), kako bi se potencijalni problemi prekograni~nefinancijske sta bilnosti brè rje{avali i vr{ilakoordinacija politika i akcija, a posebno u podru~ju nadzora, u najboljem zajedn-i~kom interesu home i host supervizora.

Za{to kao regulator ne propi{eterigoroznije uslove i standarde za kontroluizno{enja kapitala iz BiH od strane inobanaka koje su ~lanice „Be~ke inicijative“?

Banke u FBiH su sigurne i stabilne, pogotovo kad pogledamo nivo dokapitalizi-ranosti, rezervacije za gubitke ili likvid-nosti. Svi parametri su daleko iznad

me|unarodnih standarda. Dakle, nijedna od banaka nije u situaciji koja bi trebalo daizaziva bilo kakve rigoroznije uvjete zakontrolu izno{enja kapitala ili reakcije odstrane Agencije. Na{e financijsko trì{te je povezano sa me|unarodnim financijskimtrì{tima i mehanizmi prelijevanja postoje,ali za primjer }u re}i da }e najve}i procentdobiti banaka, dakle iznad 80 % upravoostaje u na{oj zemlji i nisu se dijelili putemisplate dividendi. Nagla{avam da je vrlovaàn elemenat taj {to su filijale „stranih“ banaka u BiH zapravo doma}e bankeosnovane od inostranih osniva~a. To je svedavalo ja~u podr{ku „inostranih“ banaka

na{em gospodarstvu. [to se ti~e posredstava uzetih na ino trì{tu ili kod smatica, nijedan regulator nema pravzabranjuje povrat po njihovoj dospje pogotovo ako je razina likvidnostvisokom stupnju kako {to je slu~ana{ih banaka.

NEMA„FIKTIVNE DOKAPITALIZ“Da li su ta~ne informacije ddokapitalizaciju lokalnih banaka ino b

izvr{ile tzv. fiktivnim kapitalom odnkapitalom koji je upla}en izvana i povra}en u zemlju/zemlje iz kojevlasnik/vlasnici ino banke?

Dokapitalizacija banaka u F BiHvr{ena „fiktivnim kapitalom“,navodite, i o tome postoje i doZapitajte se samo odakle stalni kreditnih plasmana ako su sredstva fikodnosno izvu~ena iz zemlje.

Koja institucija prema Zakonagenciji za bankarstvo F BiH vr{i refinansijskih izvje{taja Agencije?

Federalni ured za reviziju je zauzeo po{to nismo prora~unska institucija dnisu nadle`ni za vr{enje revizije. Ipakse mi i zbog toga, a i po prepome|unarodnih institucija koje su pomosnivanje Agencije (USAID-a), prilodabira revizije odlu~ili za renomme|unarodne revizorske ku}e da namreviziju.

Na osnovu ~ijeg naloga su inspeFinansijske policije FBiH u{li u Agencbankarstvo FBiH i {ta je predmet njprovjere?

Financijska policija je u Agenciju po nalogu Kantonalnog tuìteljPredmet ulaska odnosno provjere je postupak vezano za prodaju Una b poslovanje MKF Sunrisea, kupoautomobila za potrebe Agencije, kup poslovnog prostora, kartice knjigovod prijam zaposlenika u Agenciji. Mislisve ove aktivnosti jedino imaju za cumanje efikasnost i neovisnost Agencije, {to naravno ne}emo dozv

Prilikom ovih kontrola nisam upoznat utvr|ene bilo kakve nepravilnosti u Agencije. Ukoliko se utvrde bilo knepravilnosti, Agencija }e se pridròdgovaraju}ih, zakonom propisanih m

Da li je ta~na informacija da su mjese~na primanja preko 8.000 KM?

Moja mjese~na primanja su polovizakonom dozvoljenih. Zakon dozvoljadirektor moè imati pet prosje~nih koje se ostvaruju u Agenciji, a ja i pla}u u iznosu od 2,6 prosje~nih Parlamentu sam dao informaciju o pnjenoj visini.

27.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

„[VICARCI“ I OSTA

PROVJERA:Financijskapolicija je u Agenciju ušlapo nalogu Kantonalnogtužiteljstva. Predmet prov-

jere je bila prodaja Unabanke, poslovanje MKFSunrisea, kupovina auto-mobila za potrebe Agencije,

kupovina poslovnog prosto-ra, kartice knjigovodstva iprijem zaposlenika

DVOJAC BEZ KORMILARA Direktor Agencije za bankarstvoFBiH Zlatko Bar{ i njegov zamjenik Nedàd Tuce



ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

NOVIM ZAKONOM DOVOJSKE NOVIH GLASA^Federalna Vlada u dodatna prava uvodi armiju

novih vojnih penzionera, njihove }e penzije godi{nje

Zavod MIO ko{tati 40 milijuna KM!!!



Zakon o prijevremenom povoljnijemumirovljenju biv{ih pripadnikaArmije BiH i HVO-a, koji je uParlamentu Federacije usvojen prije godinu dana, ne samo da

ne}e donijeti najavljene u{tede, nego }eFederalni zavod za mirovinsko i invalidskoosiguranje opteretiti za najmanje desettisu}a novih umirovljenika!!! Premda jeZakon o prijevremenim povoljnimmirovinama branitelja donesen pod pritiskom Me|unarodnog monetarnogfonda i Svjetske banke, radi navodnih

u{teda, prve ra~unice pokazuju da jefederalna Vlada ponovno prekr{ilaobe}anje, budu}i da }e u izbornoj godinidodatna prava ste}i cijela armijanovoprido{lih prora~unskih korisnika.Prema podacima iz decembra 2013., ufederalni Zavod MIO pristiglo je blizudevet tisu}a zahtjeva za mirovine, ali se ta brojka svakodnevno pove}ava. Rje{enja zanove umirovljenike ve} se spremaju, iakose ne zna ni kada }e, niti iz kojih sredstava po~eti isplata penzija.

MANJE JE VI[EPrimjena Zakona o prijevremenim

povoljnim mirovinama obustavljena je,naime, nakon {to su predstavnici nekoliko braniteljskih udruga Armije BiH i HVO-a,uz podr{ku 27 izaslanika u Domu narodnafederalnog Parlamenta (iz SDA i HDZ-a) i

predsjednika Federacije BiH @ivkaBudimira, od Ustavnog suda FBiH zatraìliocjenu ustavnosti ukupno trinaest ~lanovaZakona. Spor je pokrenut jer su premanovim zakonskim rje{enjima za vi{e oddeset tisu}a vojnih penzionera, koji su

proteklih godina stekli prava na mir prema tri uredbe federalne Vlade, primumanjena od 30 do 50 posto. Jrasprava po zahtjevu za utvr|ivustavnosti Zakona odràna je 17. idecembra pro{le godine, ali odUstavnog suda Federacije BiH, mada jnajavljena sredinom februara, jo{ unije objavljena. Stoga su ~laKoordinacije udruènja u Federaciji koji zastupaju interese vojnih penzinedavno uputili hitan dopis predsjeUstavnog suda K ati Senjak izraàvajusumnju da bi Sud mogao ustuknuti politi~kim pritiscima. „Traìmo da Ustasud FBiH odmah objavi odluku u opredmetu, vode}i ra~una da su oni osfaktor u za{titi ustavnosti i zakonitoFederaciji BiH. Molimo Vas da najozbinije shvatite ovaj na{ zahtjev, jer je 1

pripadnika ove populacije na ivici strpi nemogu}e je predvidjeti njihove postVe} smo jednom sprije~ili okupljanjpopulacije ispred Ustavnog suda FBiHbudu}a doga|anja ne snosimo nikaodgovornost“, zaprijetili su vo


FEDERALNA VLADA PREVAR

Kada je prošle godine na prijedlog Vlade FederacijeBiH, a pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke,usvojen Zakon o povoljnijim mirovinama braniteljaočekivalo se da će nova zakonska rješenja značajnosmanjiti izdvajanja za boračku populaciju: prve

računice, međutim, pokazuju da od najavljenihušteda neće biti ništa, jer će u izbornoj godinipravo na prijevremene penzije steći više od10.000 novih vojnih penzionera

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

VOJNI UDARPrema podacima iz decembra 2013., ufederalni Zavod MIO pristiglo je blizu devettisu}a zahtjeva za mirovine, ali se ta brojkasvakodnevno pove}ava

VOJNI UDARPrema podacima iz decembra 2013., ufederalni Zavod MIO pristiglo je blizu devettisu}a zahtjeva za mirovine, ali se ta brojkasvakodnevno pove}ava

DISKRIMINACIJA VOJNIH PENZIONERA Novim zakonom su smanjenemirovine za vi{e od 10.000vojnih penzionera



umorovljenici, navode}i da je Ustavni sudFederacije BiH podlegao politi~kim pritiscima aktualne vlasti, ali i OHR-a,MMF-a i Svjetske banke. U odgovoru koji jeUdruènju vojnih penzionera pro{log tjedna poslala predsjednica Ustavnog suda FBiHKata Senjak, odba~ene su sve optu`be onavodnim politi~kim pritiscima. „Ustavnisud Federacije BiH je do sada, a i ubudu}e}e donositi odluke bez bilo kakvih uticaja odstrane zakonodavne i izvr{ne vlasti, ili bilokakvog uticaja me|unarodnih organizacija“,napisala je predsjednica Ustavnog sudaFBiH, napominju}i da na kona~nu sudskuodluku, jednako tako, ne}e utjecati ni prijetnje masovnim demonstracijama biv{ih boraca. No, unato~ rezolutnom odgovorusutkinje Senjak, posve je jasno da je objavasudske odluke, nakon prosvjeda 7. februara,do daljnjeg prolongirna, upravo zbog bojazni od novih demonstracija.

PREDIZBORNA KUPOVINA

BORA^KIH GLASOVAPrema usvojenim zakonskim rje{enjimakoje je predloìo resorni ministar za pitanja branitelja Zukan Helez(SDP) a njegovestrana~ke kolege u federalnoj Vladi podràle, drasti~no rezanje bora~kih privilegija bit }e provedeno samo kada su posrijedi ratni pripadnici Armije BiH iHVO-a, koji su prijevremene mirovinedobili u vrijeme vladavine SDA i HDZ-a.Kako, me|utim, isti Zakon stvara pretpostavke za prijevremeno umirovljene jednakog broja biv{ih boraca, ispada da su primanja sada{njih deset i pol tisu}a vojnih penzionera smanjena kako bi SDP-oviministri, nekoliko mjeseci prije izbora, umirovinu poslali jo{ toliko pripadnika braniteljske populacije i, za pretpostaviti je,svojih budu}ih bira~a.

Zakon o prijevremenom povoljnijem

umirovljenju branitelja odnosi se na biv{e pripadnike Armije BiH, HVO-a, HOS-a,MUP-a RBiH i MUP-a „Herceg-Bosne“ iobuhva}a vi{e kategorija. Tako pravo na povoljnije umirovljenje mogu ostvariti pripadnici policije (u razdoblju odseptembra 1991. do kraja decembra ‘95.)koji su najmanje 12 mjeseci obavljalidu`nost i poslove zapovjednika, komandirai na~elnika u specijalnim postrojbama,stanicama policije ili centrima slu`bi bezbjednosti MUP-a RBiH i MUP-aHZHB. Osim policajaca, prema novomZakonu uvjete za prijevremenu mirovinuispunjavaju i svi nekada{nji pripadniciVojske Federacije BiH kojima je slu`ba prestala 2001., dràvni slu`benici inamje{tenici biv{eg federalnog Ministar-stva obrane koji su otpu{teni godinu dana

kasnije, ukoliko su u godini otpnapunili 40 godina ìvota, imali 20 goradnog i tri godine ratnog staà. Pravstarosnu mirovinu prije navr{enihgodina (u iznosu najniè mirovine) dsu i branitelji koji su najmanje tri g proveli na boji{nici, koji imaju najmdvadeset godina radnog staà, pod uvjda su u posljednjih dvanaest mjesec prijavljeni u Slu`bi za zapo{ljavanje.

Budu}i da }e ova kategorija bokada im se od godina starosti oduvrijeme provedeno u ratu, u prijevrestarosnu mirovinu odlaziti i prije negnapune 60 godina, nema sumnje kakoni biti najbrojniji me|u nov penzionerima, kao i da }e se njihovsvake godine pove}avati. Do po~decembra je u federalni Zavod MIO, po tom osnovu, stiglo vi{e od 3zahtjeva za mirovine. Nakon demiziranih boraca koji su proteklih godin bez stalnog posla, pravo na najmirovine dobili su i svi ratni vojni inv~iji je procenat invalidnosti 60 posto iali pod uvjetom da su ranjeni na borbzadacima. Broj zahtjeva za privreodlazak u mirovinu ratnih vojnih invtako|er je prema{io tri tisu}e. Za sadnajvi{e zahtjeva za prijevremene mirupu}eno iz Tuzlanskog kantona (vi{1.500) i Zeni~ko-dobojskog kantona (1.300). No, ~ak i da svi novi v penzioneri dobiju pravo na najniù stamirovinu, koja trenuta~no iznosi 326 K jasno je da }e nemali broj primdvostruko ve}e penzije, primjena Zak prijevremenom povoljnijem umirovmjese~no }e ko{tati najmanje 3,2 miKM, odnosno na godi{njoj razini pre

milijuna maraka?!SLOBODN BOSN I 27.2.2014.

ZAKON O VOJNIM PENZIONERIMA

Premda je te{ko prognozirati kakvu }eodluku donijeti Ustavni sud FBiH,~injenica je da su novim Zakonom oprijevremenom povoljnijem umirovljenjuvojni penzioneri iz Vojske Federacijediskriminirani u odnosu na njihove kolegekoji su slu`bu nastavili u Oruànimsnagama BiH. Predstavnik Udruènjapenzionera vojnih osiguranika, koji jezamolio da ostane neimenovan, nepravdukoja im je nanesena novim zakonskim

rje{enjima ilustrirao je visinom mirovinadvojice umirovljenih generala Armije BiH -Atifa Dudakovi}a i Sifeta Podì}a .Ratni komandant Petog korpusa ARBiH iporatni zapovjednik Vojske Federacije AtifDudakovi}, prema novom Zakonu, primamirovinu koja iznosi oko 1.400 KM, i zaoko 800 maraka je nià od mirovinegenerala Sifeta Podì}a, koji je biona~elnik Zajedni~kog {taba Oruànihsnaga BiH.

SVE PO ZASLUGAMA

Penzija generala Atifa Dudakovića je za 800 KM niža od penzijegenerala Sifeta Podžića

26

LA@NA OBE]ANJA Iako je premijer Nermin Nik{i} uvjeravao MMF da }e izdvajanja za bora~ku populaciju bitismanjena, tro{kovi }e u kona~nici biti pove}ani



Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineVlada Federacije Bosne i HercegovineMinistarstvo rada i socijalne politike

Svim građanima Bosne i Hercegovine ~estitamo Dan nezavisnosti!





ukazivala i na druge probleme u BiH,me|unarodna zajednica nije prestala posmatrati situaciju kroz prizmu etnona-cionalnih sukoba. Korupcija, pove}anje broja nezaposlenih, nefunkcionalnost postoje}eg sistema ustanovljenog mirov-nim sporazumom, ~esto su spominjani, alinikada nisu naveli me|unarodnu zajednicuda djeluje, osim {to su brojnim nevladinimorganizacijama davali novac za projektekoji te{ko da su (pokazuje se sada) imali

zaista nekog uticaja. Kada su po~eli protesti, me|unarodna zajednica, na ~elu saUredom visokog predstavnika (OHR), bila je, blago re~eno, zata~ena. Prva reakcijado{la je od britanskog ministra vanjskih poslova Williama Hagua, koji je protestenazvao “bu|enjem”. Neke druge diplomatesu potom poslale upozorenja da je rije~ oozbiljnom problemu kojem se hitno moradati sva pa`nja. Istovremeno, EU lideri su po~eli spominjati i mogu}nost davanja jo{novca za BiH, koji bi naravno zna~io podr{ku institucijama koje ne funkcioni{u,a ne gra|anima.

Zanimljiva ideja je do{la od nove

~lanice EU Hrvatske, odnosno tamo{njeministrice vanjskih poslova Vesne Pusi},koja je predloìla da bi jedno od mogu}ihrje{enja za BiH bilo zauzimanjespecifi~nog pristupa. “Hrvatsko je stajali{teda se za BiH osmisli specifi~an modelpribliàvanja EU”, izjavila je dodav{i da bise na taj na~in mogla rije{iti neka otvorena pitanja, izme|u kojih je i Sejdi}-Finci.Visoki predstavnik Valentin Inzko jereagovao najavljuju}i kako bi Austrija

mogla pove}ati broj svojih vojnika u BiHako stanje eskalira, izjava koja ga je, kaù udiplomatskim krugovima u Sarajevu,dovela korak bliè kraju mandata na kojem je, kaù, ionako predugo. Potvrdu da Inzkonema podr{ku u Briselu analiti~ari ali istrane diplomate u BiH vide u izjaviCatherine Ashton: “Mislim da Valentin,moj dragi prijatelj, govori o hipoteti~nojsituaciji.”

Inzko, ~iji ured smo kontaktirali samolbom za intervju, nije imao vremena zarazgovor zaSlobodnu Bosnu , a u intervjuuza jedan od dnevnih listova u BiH, pak,tvrdi da je posljednjih godina bilo malo

napretka na putu ka EU i “u pogleispunjavanja uslova za zatvaranje OH Na pitanje {ta moè i da li }e ne{to ume|unarodna zajednica, Inzko k“Me|unarodna zajednica moè pomo}glavna odgovornost je na BiH i njliderima.”Jako je mlaka i reakcija kodo{la iz ureda {efa EU delegacije specijalnog predstavnika u BiH PeteSorensena, koji je poru~io kakoBruxelles “bio i ostao spreman da posvoju asistenciju i posredni{tvo”, te podsjetio da to ve} rade kroz takostrukturalni dijalog u oblasti pravosu|aefekat niko u BiH ne vidi.

Istovremeno, dok javno upozoradoma}e politi~are da slu{aju narod, a da kaè sve {to ima re}i, ~elnici ponovo za partnere biraju ove prve, da ni sami ne slu{aju {ta gra|ani imajuTokom svoje posjete Sarajevu [tefan Füeuropski komesar za pro{irenje kojemandat zavr{ava za oko dva mjeizrazio je razo~arenje zbog neuspjeha postigne dogovor oko provo|enja odSejdi} i Finci, {to je klju~ni uslov zanapredak ka EU. Füle je najav povla~enje EU iz posredovanja d prona|e rje{enje, te je objavio kako jdoma}im politi~arima i institucijama urade, a ako ne, Vije}e ministara van poslova EU i Vije}e Europe }e reag“Moram naglasiti veoma jasno: predanost da vidimo BiH kao dio EU jnije nimalo oslabila.”

POTPUNO PERVERZNA SITU“Do{li smo do potpuno perve

situacije {to se ti~e me|unarodne zajeu BiH, prije svega EU”, kaè ZlatDizdarevi} komentari{u}i odsustvo rena pogor{avanje situacije u BiH: “Stvorsu mehanizam koji jeste zaustavio ranije dovr{io mir i koji ne moèfunkcioni{e. I na to sve, dolazi za jedna politi~ka perverzija - nama na|ite rje{enje pa }emo se mi sloìti s tPisac i politolog Igor [tiks konstatuje kame|unarodna prisutnost u BiH dvadeset godina osim stabilnosti, ko


NEMO] ILI NEZNA

STANJE U BiH JE PRIÂ ZALU\A^KU KO[ULJU

Kurt W. Bassuener: “

Ono {to vidim su razli~iti stepenikonfuzije i nemo}i EU, a ne neko jasno promi{ljanje “

VALENTIN INZKO“Moj dragi prijatelj Valentin”



bila njezin cilj, nije donijela puno vi{e.“Ljudi su o~ekivali da }e me|unarodnazajednica, s obzirom da se radi opoluprotektoratu, imati mjere koje }eunaprijediti ìvot bosanskohercegova~kihgra|ana, da }e umanjiti utjecaj elita, da }edoista pruìti neku vrstu i ekonomskepomo}i i u rekonstrukciji i u razvojuzemlje. Ni{ta od toga se nije dogodilo.Vidjeli smo i sami da su svi bili zbunjeniovom situacijom i da i dalje ne znaju kakoda se odrede prema njoj.”

Bassuener je tako|er vrlo kriti~an tekaè kako mu se ~ini da u Bruxellesu nemavolje da primijete kako pristup koji imaju prema na{oj zemlji ne djeluje. “Vidimosamo spoticanje.”On, kao i mnogi drugianaliti~ari, ocjenjuju zanimljivim prijedlogHrvatske, te napominje kako je veliku barijeru za napredovanje BiH ka EU stvorioBruxelles u trenutku kada je provo|enjeodluke Sejdi} - Finci postavio kao uslov zadalji napredak. “Mislim da je razlog zbog

kojeg su to u~inili jer su vjerovali da se tomoè uraditi relativno lako i brzo. No, nijeda se vrijeme jedino gubilo zbog tog uslovanego i zbog na~ina na koji je vladastrukturisana i ~injenice da ovi ljudi ne èlereforme.” On, pak, odbacuje izri~ituodgovornost me|unarodne zajednice tekaè da je strukturisanje vlasti kakva jestera|eno u “koprodukciji” sa doma}imliderima. “Mislim da je na prvom mjestutako strukturisano zbog toga jer su politi~kepartije koje su potpisale Dayton èljele dastvari budu takve, ali je to prihvatilame|unarodna zajednica. Tako da ne èlimda prihvatim argument da su problemstvorili stranci, pa neka ga oni i rije{e. Ali,svakako imamo interes da se to popravi ipotencijalno imamo jako bitnu ulogu kojamoè biti katalizator, a koju sada neigramo.”

On nagla{ava i kako trenutno razli~itezemlje imaju opre~ne ideje kako pristupitirje{avanju situacije u BiH. “Amerikanci iNijemci imaju razli~it stav kako pristupitirje{avanju svega u BiH, ali ima i punorazli~itih mi{ljenja unutar EU. Njema~kapozicija do danas je okrenuta premastabilnosti, ne èle vidjeti destabilizaciju izato }e radije davati novac kroz raznefondove, MMF. Njema~ka i Francuska sujako protiv zaustavljanja fondova IPA, iakoBiH ne ispunjava uslove. I to je politika bezmozga. Kao takva nije okrenuta kapromjenama nego odràvanju stanja.”Bassuener ukazuje i na “fundamentalna”neslaganja izme|u ~lanica Vije}a zaimplementaciju mira u BiH: “S jedne stranesu Britanci, Amerikanci, Turci, Holan|ani,Kana|ani i Japanci koji misle dame|unarodni anga`man u BiH ne treba daprestane, a sa druge Nijemci i Francuzi,

Italijani, te UN institucije i Rusija koji

smatraju da je vrijeme da OHR i EUFORnapuste zemlju. I tako smo sezaglavili usredini. OHR je potpuno inertan. Pravalogika koja bi trebala prevladati, ali za sadase to ne de{ava, jeste da sve dok postojiDejtonski ustav sa svim problemima unjemu, potreban je taj vanjski mehanizam.Ljudi traè odgovornost koje ovdje nemajer je pravosudni sistem suspregnut. Imatela`nu demokratiju koja je ustvari oligarhija,ali svi se prave da je demokratija, nemaprostora za gra|ane da kontroli{u izabranezvani~nike osim putem protesta, ali jo{uvijek ti zvani~nici su jedini partnerime|unarodne zajednice.”

Dizdarevi} kaè da je jedini razlog zbogkojeg OHR jo{ uvijek postoji ~injenica da

nema nikog ko bi mogao da pozove na

ozbiljnu raspravu o ovoj instituciji: “Ili biti tu sa svim svojim nadle`nostimnema potrebe za njima. Sve je to sastaistog jednog ludila. Ovo je pri~a za luko{ulju sa stanovi{ta teorije dràva, pprakse me|unarodne politike i ovo se mzavr{iti na dva na~ina - ili }e neko oproces prilaènja BiH EU, ili }e puknuti na najstra{niji na~in i onda biti njihov problem.”

ZA[TITA SISTEMAU diplomatskim krugovima u Sar

se odavno pri~a da je vrijeme da sadvisoki predstavnik, kojeg mnogi naznajinertnijim koji je bio u BiH, nazemlju, ali za sada nema kandidata

poziciju. Dio me|unarodnih analiti~SLOBODN BOSN I 27.2.2014.30

ME\UNARODNA ZAJEDNICA

Zlatko Dizdarevi} kaè i da postojimogu}nost da EU ne èli da se ja~euklju~i jer“mi nismo jo{ postali njihovproblem” : “Ko god da se bavi namane}e to raditi zbog nas nego zbogsebe, dakle onda kada postanemonjihov problem. To su me|unarodnerealnosti i logika. A kako moèmopostati njihov problem? Jedinodestabilizacijom regiona. Prema onom{to se sada de{ava imaju dostacini~an i rekao bih bezobrazan inerealan odnos. Ali, ako se ovo {to sesada de{ava u BiH i ugasi, {to nekipredvi|aju, za godinu dana }e buknuti

na mnogo gori na~in. Pa kada bukne,kada budemo imali 100.000 ljudi naulici, kada se pojavi zaista ru{ila~kaenergija, koja postoji ali se kr~kaunutra, a i te kako ima osnova irazloga za nju, pa kada to krene da sepreliva na Srbiju, Hrvatsku i ne znamkoga, e onda }e to biti njihov problem.Dakle, oni ili nisu svjesni u svoj svojojlijenosti, neinventivnosti, uljuljkanostio ~emu se ovdje zapravo radi, ili susvjesni da je ovo nedovr{en projekt, ada je ono {to je zavr{eno zasnovanona pogre{nim premisama.”

ME\UNARODNE REALNOSTI I POLITIKA

“Ko god da se bavi nama neće toraditi zbog nas nego zbog sebe”

ZLATKO DIZDAREVI]@ivot u lu|a~koj ko{ulji



me|u kojima su Bodo Weberi Bassuener,zagovara postavljanje Amerikanca na ~eloOHR-a, {to nije predvi|eno Daytonom. Naime, ova pozicija je napravljena zaeuropske diplomate, dok je prvi zamjenik uvijek Amerikanac. “To se, koliko jarazumijem, moè mijenjati i to je samostvar prakti~ne politi~ke volje me|unaro-dne zajednice. Ako ne, onda moèBritanac”, kaè Bassuener dodaju}i kakoBiH mora imati OHR sve dok postojiMirovni sporazum jer je to jedina za{tita

bilo kakvog sistema.Razloge za inertnost me|unarodnezajednice prema BiH Zlatko Dizdarevi}vidi u tome {to u BiH jednostavno nikonema nikakav interes. “Nekada smogovorili da smo kao bitni u nekombalkanskom smislu, kao putevi idu prekonas. Koji putevi? Nas su zaobi{li svi putevi.Mi nismo u stanju da napravimo koridorVc.” No, on primje}uje i da zemlje kojeimaju ambasade u BiH, za razliku od prvih poslijeratnih godina, danas na pozicijeimenuju diplomate nièg ranga: “Mi nismou fokusu, nismo u interesu ili barem oni totako vide. Za njih je mjera stvari ovdje, oni

to ~ak i kaù - pa ne puca se. To je mjerauspjeha poslije dvadeset godina za jednuzemlju u srcu Europe ?”

Dizdarevi} nalazi jo{ jedan mogu}irazlog me|unarodne inercije, a to je da kaokona~no rje{enje ustvari vide podjelu.Podjela BiH ideja je koja se svako malo pojavi u akademskim i novinskim teksto-vima, komentarima koje pi{u analiti~ari, a otome se tiho pri~a i me|u diplomatama uSarajevu. No, za sada nema dokaza da postoje planovi za tako ne{to. “Nisam

daleko od uvjerenja da u mnogo vi{e u europskoj politici nego mi mispostoji ta ideja kao ne{to {to nisupoku{ali. A ta ideja o podjeli nije na rje{enja. Nego jednostavno, mi smo postali dosadni i mora i muka, pa proizrazloge i argumente za tu svoju tezu”, kaDizdarevi}.

I Kurt Bassuener i Zlatko DizdareIgor [tiks kao pozitivan pomak, koj pokrenuli sami gra|ani vide organizov plenuma, za sada samo u FederDizdarevi} pak sumnja da takav ndjelovanja moè promijeniti stvari pno}i “ali je beskrajno zna~ajno {tpojavljuju kao faktor osvje{}ivanja na“Beskrajno je zna~ajno ja~ati tu lounutra{nju supstancu. Mnogo je ljudi koja|eni, demotivisani i po~eli su vjerda se ni{ta ne moè promijeniti. Usmislu je beskrajno zna~ajno to oja~aSli~no situaciju vidi i Bassuener, kojida me|unarodna zajednica slu{a plen

mada jo{ uvijek ne formira svoje po prema njima. “Sada mi se ~ini da sve zekoje su tu prisutne poku{avaju shvatitiuputiti poruke prema svojim glagradovima. Mo`da saznamo ne{to o nakon sljede}eg sastanka ministara vanposlova EU.”Ipak, dodaje da ne vidi jartikulacije bilo koje EU vlade. “Mislim ono {to vidimo jesu razli~iti stkonfuzije i nemo}i, a ne neko jpromi{ljanje. Ali, to je proces”, kaè i tvda se plenumi moraju ujediniti i zajedni~ke ciljeve, kako bi se zaista postiglo: “Plenumi moraju obuhvatiti czemlju kako bi postigli ~ak i male ciAko ne to, onda se mogu izgubiti. Tpo~etak, dobar, ali mora biti veambicioznije. Nema jo{ manifesta. Mneko radi na tome, ali jo{ je rano, tek dpo sedmice sve ovo traje. I postoji frustracija koje moraju iza}i na povprije nego ljudi zaista po~nu razmi{lkoraku naprijed. Ali sada postoje {anpromjene.”

Dizdarevi} kaè da, iako nije v pobornik EU, svjestan je da je jedino rje put ka priklju~enju. “Ali, uvo|enje siste

vrijednosti, sistema funkcionisanja drnekakvog reda, za nas je kapitalno. Mda kaèm vrlo radikalnu tezu: oligarhija - ne mogu da kaèm lideri jpo definiciji podrazumijeva ne{to pdrugo - svjesno ili nesvjesno je protivkakvog pristupanja EU zato {to tajsvakim sljede}im korakom, njih dovokorak bliè odgovornosti. Hrvatska je ~asa kada je zavr{ila pregovore pola poslala u zatvore. Dakle, na{a oligarhsvjesna da im mehanizmi koje imammogu ni{ta, a imaju interesa da ostane quo i da stvari budu gore i gore jer izoni crpe svoju snagu“, veli Dizdarevi}.


NEMO] ILI NEZNA

ZLATKO DIZDAREVIĆ:“Nekada smo govorili dasmo kao bitni u nekombalkanskom smislu, kaoputevi idu preko nas. Kojiputevi? Nas su zaobišli sviputevi. Mi nismo u stanjuda napravimo koridor Vc”

KURT W. BASSUENERMe|unarodna zajednica slu{aplenume gra|ana u BiH



Prije tri mjeseca ispred Predsjed-ni~ke palate RS-a Milorad Dodiksrda~no je do~ekao BorislavaMikeli}a, biv{eg premijera tzv.SAO Krajine. Njegov dolazak u

Banju Luku Dodik je prokomentarisao kaosusret dva stara prijetalja. Me|utim,Mikeli}ev dolazak imao je potpuno drugu pozadinu - on je tom prilikom Dodikuvelikodu{no ponudio posredni~ku i pomiriteljsku ulogu izme|u Dodika i prvog potpredsjednika Vlade RS-a Aleksandra

Vu~i}a. Na otopljavanje odnosa saVu~i}em Dodik je intenzivno radio ve}godinu i po dana, ne pitaju}i za cijenu.Prvenstveno kako bi za{titio svojevi{emilionsko carstvo u Srbiji, ali i u predi-zbornoj kampanji dobio podr{ku prekoDrine popularnog Vu~i}a. Nakon vi{esatnihrazgovora u Banjoj Luci Dodik je povjerioMikeli}u tu misiju, uz obe}anje da }e nje-gov anga`man biti bogato nagra|en.

Razloga da postane blizak Vu~i}uDodik ima vi{e. Posljednji u nizu je dolazak beogradskog kurira u Banju Luku, po~etkom februara, koji je traìo da Dodik vrati 9,5 miliona eura koliko je o{te}enFond zdravstvenog osiguranja Srbije, zbogspornog ugovora izme|u Fonda zdravstve-nog osiguranja RS-a sa firmomPharma Trade sklopljenog 2007. godine u vrijemevlade Milorada Dodika. Ugovor je sklopljen bez tendera, a povezuje se i sa biv{imministrom zdravlja u Vladi RS-a i aktuel-nim ambasadorom BiH u BeograduRankom [krbi}em.

BRA]A PO [VERCUDodik je zabrinut i zbog sudbine doku-

mentacije koja svjedo~i o njegovim poslovima sa naftom i drugim visokoak-

ciznim robama, a koja je pro{le godine pre-date Specijalnom tuìla{tvu Srbije za orga-nizovani kriminal. Stotine dokumenata,me|u kojima su i ugovori o uvozu nafte izBugarske, u vrijednosti od 4,8 milionadolara tokom 1994. godine, predao je jedanDodikov blizak saradnik u tim poslovima.

Ina~e, Dodik i Mekeli} su vi{edece prijatelji i biv{i poslovni ortaci.devedesetih godina zajedno su {vercvisokoakciznu robu. Aleksandar Simov biv{i pripadnik zemunskog klansu|enju za ubistvo premijera \in|i} prije nekoliko mjeseci svjedo~io je d


SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

Susret Milorada Dodika sa Vojislavom Koštunicom u Andrićgradu opozicija u Rtumači kao utjehu nakon što su Dodiku propale sve veze koje su ga trebalepomiriti sa Aleksandrom Vučićem; naša novinarka otkriva koga je sve Dodik

angažovao da ga pomiri sa Vučićem, koliko je platio svoje lobiste i koliko je taj angažman bio uspješan

DODIKREAKTIVIRAO SVOGLOBISTU I ORTAKA U [VERC

BORISLAVA MIKELI]APi{e: MIRHA DEDI]

F o t o : M

a r i o I l i ~ i }



Milorad Dodik i Borislav Mikeli}, neka-da{nji premijer Republike Srpske Krajine, pripadali jednoj od grupa koje su sedevedesetih godina bavile {vercom duhana.“Drugu grupu s kojom je Du{an Spasojevi},vo|a zemunaca, sara|ivao ~inili su Ljubi{aBuha ûme, Milan Naran~i} Limun,Predrag Rankovi} Peconi, Ekrem Luka”,kazao je na su|enju Simovi}.

Stanko Suboti}za na{ list tako|er je pominjao Milorada Dodika kao jednu odklju~nih karika u tom kriminalu tokom

devedesetih. “On je tada bio nepoznatibiznismen, ali alfa i omega u trgovini svihakciznih roba za teritoriju Bosne - od nafte,kafe i alkohola do cigareta”, rekao je

Suboti} i dodao da je Dodiku tada nadimak bio Mile Ronhil.

Na{ izvor iz Srpske napredne stranketvrdi da je Mikeli} u posljednjih godinudana lideru naprednjaka nametljivo nudisvoje savjetodavne usluge. “âk mu jeponudio i dosjee koji kompromituju nje-gove politi~ke protivnike ili strana~kekolege. Mikeli}, Vu~i}u i njegovim prvimsaradnicima pominje Dodika kao va`nogigra~a za srpsku stvar na Balkanu.Me|utim, on se u Vu~i}evom okruènju

tretira kao {pijun i ve}ina Vu~i}evih prvihljudi od njega prave otklon. Sam Vu~i} zanjega kaè da ga je pregazilo vrijeme”, kaèza na{ list izvor iz vrha SNS-a.

Izvor iz SNS-a ponudio je na{emdosje o ovom me{etaru i prevarantu ksve ~e{}e moè vidjeti u Dodikodru{tvu.

Isti izvor podsje}a da su MikeDodik dugi niz godina bili vezani interesima.

Po~etkom devedesetih najva`niji ~za Dodika bio je upravo Borislav Mi{ef takozvane RSK i desna ruka SlobodaMilo{evi}atokom rata u Hrvatskoj. PMikeli}a akcizna roba je iz Srbije i

Republiku Srpsku, RSK, kao i teritorijkontrolom Fikreta Abdi}a, a Dodik je jedan od povla{tenih “distributera”. D je godinama od Mikeli}a traìo dodvede kod Milo{evi}a, {to je ovaj i u po~etkom 1994. godine. U to vriDodik se u Beogradu sastajao se Mirkom Marjanovi}em, tada{njim pre jerom Srbije, a “veza” mu je bio taBorislav Mikeli}, Marjanovi}ev savje

Nakon propasti RSK, koju je do~eBeogradu, Mikeli} se angaòvao kao“ste~ajni upravnik” i to kroz “Komiza{titu prava i interesa raseljenih l povratak u zavi~aj”.Glumio je nevladinu organizaciju je bila poznata kao jedan od najbezdukanala za boga}enje na narodnoj mMikeli} je punio budèt Komiteta, ainvalidnine i pomo} ispla}ivao kad je morao. Sa~inio je i “Spisak pokimovine sa podru~ja RSK”, kojim je zvo prisvojio tu imovinu - 28 cisternkamiona-hladnja~a “Gavrilovi}a”, skamiona i autobusa, stotine putni~kihla iz voznog parka Vlade RSK i opKrajine. Vozila je poklanjao {efu cMihalju Kertesu, Dràvnoj bezbjednSrbije, Arkanovoj SDG. Od autobukamiona osnivao je svoje firme po SMikeli} je prisvojio mati~ne i zemknjige odnesene iz Krajine 1995. osnovu njih plja~kao izbeglice izdaju potvrde za paso{e, kr{tenice, umrliceina~e u Hrvatskoj nisu vrijedile n Njegovo preuzimanje biv{eg Biroa RBeogradu, u jesen 1995. godine, odvijuz podr{ku DB-a Srbije.

Mikeli}eve poslovne avanture u S bile su dosta raznolike. Unosan posao je sa uzdanicom JUL-a Draganom î~i}e

vlasnikom firmeDrvoplast iz Kraljeva.27.2.2014. I SLOBODN BOSN 3

LOBIRANJE DO POSLJEDN

Dodikje Mikeli}uobe}ao visoku nagradu ukoliko gazbliì sa Vu~i}em, Mikeli} mu za utjehu obe}ao da }e

nakon izbora u RS-u i eventualnog Dodikovogpada, zajedno pokrenuti unosne poslove

DODIKOVI ELITNILOBISTI

Emir Kusturica iBorislav Mikeli} u

Beogradu svesrdnorade na popravljanjuDodikovog rejtinga uredovima vladaju}eg

Vu~i}evog SNS-a



saradnji sa @eljkom Ra`natovi}emArkanomi Goranom Hadì}em, pokradenuhrastovinu iz Isto~ne Slavonije, Banije,Korduna i Like, î~i} je izvozio u Italiju.î~i} }e ne{to kasnije postati blizak prijatelj i poslovni saradnik Milorada Dodika.Dragan i~i} je u doba prve vlade MiloradaDodika do 2001. godine uìvao razne poslovne privilegije u RS-u.

Kada je krajem devedesetih Mikeli}upao u probleme, Arkan i Legija dolazili sumu u kabinet da utjeruju dugove, pa jemorao da pobjegne u Republiku Srpsku. URS-u imao je dobre pozicije, naro~ito u banjalu~koj regiji. Imao je ~ak i ambicije dase kandiduje za predsjednika RepublikeSrpske 1996. godine, ali je odustao kada jeuvidio da su mu {anse male.Mikeli} je tvrdio da je sa JovicomStani{i}em bio veliki prijatelj, kao i saekipom iz JSO-a kojom je rukovodioLegija. U Veliku Kladu{u preko RS-a iRSK 1994. godine “provukao” je 80 {lep-

era u kojima je bilo i oru`ja za FikretaAbdi}a.Mikeli} je uhap{en u vrijeme akcije

Sablja pod sumnjom da je bio jedan odklju~nih ljudi u povezivanju vo|a zemun-skog klana i odre|enih krugova u RepubliciSrpskoj, koji su bili uklju~eni u organizaciju u atentatu na Zorana \in|i}a. Pu{ten jenakon tri mjeseca i pravdao se da jeuhap{en samo zbog toga {to je poznavaovo|u “zemunskog klana” Du{ana Spaso jevi-}a i nekada{njeg komandanta JSO MiloradaUlemeka Legiju.

KUSTURICA UMJESTODODIKA NA ÊLU RS-a

Mikeli} je u posljednje vrijeme ~est gostna tv stanicama u Srbiji i RS-u. U~estalimmedijskim istupima poku{ava sebi dati nazna~aju. Me|utim, upu}eni izvori tvrde da je njegova glavna misija koju je dobio odMilorada Dodika uglavnom jalova.Mikeli}evo provodadìsanje za sada se pokazalo bezuspje{nim. Dodika tje{i da,ukoliko je Mihalj Kertes, biv{i {ef CarineSRJ, oslobo|en optu`bi za u~e{}e u {vercuvisokoakcizne robe, poslije su|enja koje jetrajalo nekoliko godina, da bi i njegov pred-met mogao pro}i neopaèno. Mikeli}tako|er Dodika uvjerava da }e uz pomo}svojih “jakih veza” srediti stvar i da }e njih

dvojica nakon izbora zajedno pokrenutivrlo unosan posao. Najskuplje pla}eni Dodikov provo-

dadìja nesumnjivo je reditelj EmKusturica. On se u posljednjih mjesec aktivno uklju~io u predizbornu kamSNSD-a. Njegove politi~ke izjave,uglavnom imaju za cilj da kritiopoziciju u RS-u, mnoge analiti~are nna zaklju~ak da je Kusturica podirektan sudionik u politi~koj utakmic

Proslavljeni reìser gotovo svaki daDodikovu agenciju Srna komentar

aktuelne politi~ke doga|aje. Kusturico{tro kritikovao Bosi}a, koji je na sastankod Aleksandra Vu~i}a u Beogradu,


SVE DODIKOVE PROVODAD@IJE

DODIKOV LOBISTA JURIŠA NA VUČIĆA:Mikelićev dolazak u Banju Luku imao je potpunodrugu pozadinu - on je tom prilikom Dodikuvelikodušno ponudio posredničku i pomiriteljskuulogu između Dodika i prvog potpredsjednika VladeRS-a Aleksandra Vučića

VUÎ]EVO DISTANCIRANJEUz velike napore Kusturica je prvi uspio da privoli Vu~i}ada se sretne sa Dodikom, ali na neformalnom sastanku

DODIK OPET NALJUTIO VUÎ]ANakon Dodikove podr{ke Ko{tunici, Vu~i} okrenuo le|a Dodiku



je prisustvovao i Dodik, obe}ao da ne}eru{iti legitimnu vlast na ulici, a odmah po povratku u Banju Luku traìo izvanredneizbore.

“Tim potezom sam poku{ava ru{iintegritet Vu~i}a, za {to optuùje Dodika,Ko{tunicu i Andri}ev institut”, zaklju~io jeKusturica.

U Andri}grad, privatno zdanje EmiraKusturice, prema zvani~nim podacima, dosada je uloèno skoro 16 miliona maraka, anajvi{e sredstava izdvojeno je iz budètaRepublike Srpske, te od „ElektroprivredeRS“. Nezvani~no, za sada je Andri}grad potro{io 36 miliona maraka. No, i poredtolike Dodikove velikodu{nosti Kusturicanije uspio nagovoriti Vu~i}a da prevazi|esve nesporazume sa Dodikom. Istina,Kusturica je uprili~io susret Dodika iVu~i}a, me|utim Vu~i} je neformalnimdruènjem u Andri}gradu èlio da izbjegnezvani~an susret sa predsjednikom RS-a.

Nakon njihovog posljednjeg susreta u

Beogradu, kojem je bio prisutan i BDodiku je postalo jasno da ga je naprednjaka tek jednokratno (zlo)upo bio u njegovoj predizbornoj kampUbrzo je odlu~io je da u Srbiji pronovog politi~kog partnera kojim ne}erati Vu~i}a. Kusturica, jedan od glstratega Milorada Dodika, odlu~io je bude Vojislav Ko{tunica, predsjeDemokratske stranke Srbije.

U Andri}gradu Ko{tunica je do~eksve po~asti, Dodik mu se zahvalio {toidejni tvorac Andr}grada. Ideja mu jsvjedo~enju Kusturice, sinula u vrijem je Kusturica gradio Drvengrad na MGori, koju mu je ina~e poklonio Ko{tuvrijeme dok je bio premijer Srbije.

Dodik je odbacio kritike opozicije umije{ao u predizbornu kampanju u sastankom u Andri}gradu s lidDemokratske stranke Srbije VojislaKo{tunicom, i podsjetio da je Ko{tsvojevremeno, kada je bio srbijanski p

jer, ‘’mnogo pomogao RS’‘.“Drago mida ovde mogu da do~ekam starog prijVoju Ko{tunicu, sa kojim dijelim jdivno iskustvo iz perioda dok je onpredsjednik Vlade, kada smo Mokru formirali kao park prirode i takodbranili“, kazao je Kusturica.

Dodikovu predizbornu kampanodnose sa politi~arima iz Srbije, pupu}enim izvorima iz SNSD-a, ubududiktirati Kusturica. U SNSD-u se mo`spekulacije da ukoliko pozicije Do pred izbore budu iz Srbije uveliko polne, da }e se za predsjednika RS-a um

Dodika kandidovati njegov blizak prKusturica. Time bi imperije KusturDodika u Republici Srpskoj onedodirljive.


LOBIRANJE DO POSLJEDN

Dodik je nesporazume s Vu~i}empoku{avao izgladiti preko raznih emisara,te ga, doslovno re~eno, umoliti da gapo{tedi brojnih istraga o zloupotrebama ina~inu na koje je stekao vi{emilionskuimovinu u Beogradu. Jedan od ljudi odDodikovog najve}eg povjerenja koji jepregovarao sa Vu~i}em jeZoran Kora},Dodikov dugogodi{nji savjetnik. Dodiku je,naime, poznato da je nekoliko istraga onjegovim poslovima u Srbiji ve} otvoreno.Upravo zbog toga on je Kora}u naloìo da

ga sa Vu~i}em izmiri po svaku cijenu.Dodik se uzdaje u to da je Kora} u~inionekoliko usluga Vu~i}u u njegovimme|unarodnim kontaktima. Zoran Kora} je ve} dugi niz godina na planu „spoljnihposlova“ najzna~ajniji Dodikov igra~.Njegova ekonomska umije}a i veze poti~uiz Genexa. Isto tako, Kora} je svojezapadne politi~ke veze stavio na raspola-ganje Dodiku i on ih koristi ve} deceniju ipo. Kora} je dugo vremena bio I jedan odmiljenika reìma Slobodana Milo{evi}a.

DODIKOVI EMISARI KOD VUÎ]A

Dodikov pregovarač sa Vučićem bio je i njegov savjetnik Zoran Korać

IDEJAPARA

VRIJEDNAVojislava

Ko{tunicu

Dodik jetitulisaokao idejnog

tvorcaAndri}grada



Pro{lonedjeljno saslu{anje BrankaLazarevi}a, biv{eg {efa kabinetaministra policije Ivice Da~i}a, predstavlja jedan od najva`nijihmomenata u istrazi o vezama

dràvnog vrha i policijskih slu`benika sanajja~im narkoklanom na Balkanu, klanomDarka [ari}a. Tokom saslu{anja Lazarevi} je priznao da je organizovana kriminalnagrupa Darka [ari}a preko najvi{ih dràvnihi policijskih funkcionera imala uvid u radMUP-a Srbije.

Lazarevi}, koji je trenutno otpravnik poslova u ambasadi Srbije u Atini,smijenjen je sa mjesta u MUP-u Srbije2010. nakon {to je u medijima pominjankao osoba koja je [ari}evoj grupi odavala povjerljive informacije. Po~etkom 2013.vladu je uzdrmala pri~a koja je dospjela umedije, da policija i tuìla{tvo posjeduju130 diskova na kojima su zabiljeènikontakti Da~i}evih bliskih saradnika s[ari}evim mafija{ima tokom 2008. i 2009. Na udaru optu`bi bio je i Ivica Da~i},sada{nji premijer, koji je priznao da sesusretao sa R odoljubom Radulovi}emzvanim Mi{a Banana, prvim ~ovjekom[ari}eve grupe, ali da nije znao da se radi o

kriminalcu i najblièm saradnikuregionalnog narko-bosa.Darko [ari}, Pljevljak sa srpskim

dràvljanstvom, u Beogradu je optuèn za{verc oko tri tone kokaina iz Ju`ne Amerikeu Evropu i pranje novca u Srbiji. Novac odkrijum~arenja droge od 2006. godineulagao je u privatizaciju srpskih preduze}a,kupovinu poljoprivrednog zemlji{ta,luksuznih ku}a, stanova i automobila, a diote imovine privremeno mu je oduzet 2010.godine. Prema nekim procjenama, [ari} jeoko 1,5 milijardi eura zara|enih nanarkoticima uloìo u kupovinu nekretnina ifabrika po Srbiji.36

DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA“NARKODR@AVU”

Slučaj “Šarić“, odnosno istraga koja se vodi protiv odbjeglog balkanskognarko-bosa DARKA ŠARIĆAu Srbiji je aktuelizovan saslušanjemBRANKA

LAZAREVIĆA, bivšeg šefa kabineta ministra policije i aktuelnog premijera IVICDAČIĆA, koji je otkrio kontakte vrha policije sa članovina najjačeg narkoklanBalkanu; naša novinarka piše o posljedicama afere koja ovih dana potresa Srb

PREDIZBORNA KLOPKA PREMIJERA IVICU DAÎ]A

Pi{e: MIRHA DEDI]

Narko-bos

Darko[ari}godinamakontroliraovrh policijei dràve u

Srbiji!?




Branko Lazarevi} pro{le nedjelje je uUpravi kriminalisti~ke policije, po naloguSpecijalnog tuìla{tva, saslu{avan devetsati. Tom prilikom je do detalja opisao veze biv{eg dràvnog vrha i narko-bosa Darka[ari}a, i objasnio ko je iz vrha biv{e vlasti,kako i za{to sara|ivao sa mafija{ima.Lazarevi} je svjedo~io i da ga je sa Mi{omBananom 2008. godine upoznao njegov {ef Ivica Da~i}! U oktobru 2012. godineTuìla{tvo za organizovani kriminal Srbije podiglo je optu`nicu protiv Radulovi}azvanog Mi{a Banana zbog toga {to je uaprilu 2009. godine, u~estvovao u {vercu1,8 tona kokaina, skrivenog u soji, iz Ju`neAmerike u Evropu. Od tada mu se gubitrag.

[EF POLICIJE RADIO ZA [ARI]ADva dana kasnije, Boris Gara, zamjenik

na~elnika Slu`be za specijalne istra`nemetode u Upravi kriminalisti~ke policije,uhap{en je po{to ga je Branko Lazarevi}

ozna~io kao saradnika narko-bosa Darka[ari}a.Gara je saslu{avan u Tuìla{tvu za

organizovani kriminal zbog sumnji da jeLazarevi}u dostavljao povjerljive informa-cije iz istrage, koje jeovaj kanije prenosio Radova-nu [trpcu, advo-katu Darka[ari}a. Gara

je priveden na osnovu krivi~ne prijave zaodavanje slu`bene tajne i nakon saslu{anja je pu{ten da se brani sa slobode. On je priznao da je na tajnom sastanku u jednomkafi}u na Slaviji Da~i}evom {efu kabinetaodao povjerljive slu`bene podatke ko je

sve od {ari}evaca bio “na mjerama”, koga je policija pratila i prislu{kivala. Ovaj je otome odmah obavijestio advokata [trpca, aon onda sve ostale mafija{e [ari}evogklana.

Srbijanska policija i Tuìla{tvo jo{ od2010. godine imaju saznanja da je Gara“krtica” [ari}evog klana, ali on je ipak svedo prije nekoliko dana kontrolisao svakotajno prislu{kivanje u Srbiji. Gara je u posljednje ~etiri godine uspio da sprije~i postavljanje na~elnika u toj slu`bi, pa jefakti~ki on bio prvi ~ovjek slu`be za pra}enje. To zna~i da je [ari}ev ~ovjek bukvalno kontrolisao sve va`ne istrage uSrbiji. Ina~e, Slu`ba za specijalne istra`nemetode, koju je kontrolisao Gara, vr{isnimanje u komandnom centru i prislu{kivanje telefonskih razgovora idrugih komunikacija, vr{i postavljanjekamera i “bubica” i izra|uje izvje{taje ooperativnim saznanjima.

Pored Gare, [ari} je bio vrlo blizak i sa biv{im {efom Slu`be za borbu protivkriminala (SBPOK) Svetislavom Batom\urovi}em, koji je u Antaliji ljetovao saDarkom [ari}em i dvadeset ~lanovanjegove porodice.

Na{ izvor iz MUP-a Srbije ocjenjuje da je Lazarevi} kvalitetno otvorio pri~u okrticama u MUP-u Srbije. “Lazarevi} jedao detaljan iskaz, ~im je odmah sutradanmoglo do}i do privo|enja visokogpolicijskog slu`benika, a od Lazarevi}evogsaslu{anja ~lanovi [ari}evog klanamenjaju na~in komunikacije i sve va`nesastanke obavljaju u ‘~etiri oka’, i mobilnetelefone prestaju da koriste”, tvrdi ovajizvor.

U narednih nekoliko dana u Tuìla{tvuza organizovani kriminal bi}e saslu{ano

vi{e ljudi koje je Lazarevi} pominjao pro{le

nedjelje. Me|u njima je i advokat Rad[trbac. On je, prema onome {totuìla{tvo do sada prikupilo, bio ne [ari}eva desna ruka ve} i ~ovjekLazarevi}evog povjerenja.

Mile Jerkovi}, vojvo|anski biznism

svjedok u postupku protiv [ari}eve grosumnji~eni za pranje novca za njegsudu je svjedo~io i o odnosu Lazare[trpca. I upravo njegov iskaz uzet jeklju~no svjedo~enje.

”Jednog dana [trbac je upla{en dorekao mi: ‘Pazi, Mile, sve nas slu{mene i tebe i Darka.’ Drugi put mi je i da nas prate. Pitao sam ga odakle minformacija da nas prislu{kuju. Odgomi je da je to preneo Lazarevi} iz MSrbije. Njih dvojica bili su, ina~e, prijatelji. On ga je zastupao kaLjubljanska banka oti{la iz JugoslOstala su neka potraìvanja od ko{arkkluba Partizan. To su bile ve}e s[trbac je zastupao Lazarevi}a i o~lanove Upravnog odbora kIzdejstvovao im je da oni novac dobiruke, a ne klub. [trbac je uvek potenkoliko mu je Lazarevi} zahvalan”, ispri~ je Jerkovi} na sudu.

U AFERI“BANANA”DAÎ] NAJVE]I GUBITNIK

Pojavljivanje Lazarevi}a u istravezama sa [ari}em tuma~i se kao dokoji bi najve}u {tetu mogao da nSocijalisti~koj partiji Srbije jer je prirodi posla, svojevremeno on bio ~od povjerenja ministra policije i lsocijalista Ivice Da~i}a. Iako je tuìl jo{ prije godinu dana zatraìlo promogu}ih veza pojedinaca iz vlasljudima iz narkoklana Darka [arLazarevi} je tek sada govorio u pozbog, kako je zvani~no saop{teno, njeobaveza na funkciji otpravnika poambasade Srbije u Atini.

Da bi ~itav vrh srbijanske policije nLazarevi}evog svjedo~enja mogao

obezglavljen, govori podatak da bi se

SRBIJA U“BANA


SRBIJANSKI VRHTRESE

AFERA “BANANA”Mi{aBananaprvi jesaradnik regionalnognarko-bosaDarka[ari}a

LAZAREVI] NA

SASLU[ANJU,DAÎ] U BANANIDa li je “slu~aj Lazarevi}”Vu~i}evo predizbornopodmetanje partneru izVlade Ivici Da~i}u



istragom mogao na}i i general R odoljubMilovi}, na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije. Prona|ena je njegova slu`benazabilje{ka da je jo{ u martu 2010.obavijestio vrh vlasti da su zbog veza ikontakata sa {ari}evcima, pored Branka

Lazarevi}a, pod istragom i ministarka pravde Sneàna Malovi}(kadar BorisaTadi}a) i na~elnik SBPOK-a Bata \urovi}koji je u istom avionu putovao sa [ari}em injegovom porodicom u Tursku. UMilovi}evom izvje{taju navodi se i sumnjada je zamjenik na~elnika slu`be zaspecijalne istra`ne metode Boris Garanarkomafiji odavao tajne iz istrage. UKP usvom izve{taju od januara 2012. godine pi{e da utvr|ena “interesantna” veza izme-|u Branka Lazarevi}a, {efa kabinetaministra unutra{njih poslova Ivice Da~i}a, i pojedinih ~lanova organizovane kriminalnegrupe Darka [ari}a - Zorana ]opi}a iRadovana [trpca.

I pored ovih saznanja, ni{ta nije poduzeto da se osumnji~eni ispitaju.Milovi} se pravda da je u lancuodlu~ivanja “zakazao vrh policije, koji nije bio spreman da se na pravi na~in izbori sakriminalcima u sopstvenim redovima” i da je za sva klju~ne odluke uvijek nedostajao jedan potpis, onaj iz kabineta ministra policije Da~i}a!

Premijer Da~i} ~itavu aferu proko-mentarisao je kao “namje{taljku”. Da~i}

kaè da je razgovarao sa AleksandromVu~i}em i da nikad nije dobioinformacije od dràvnih slu`bi koje su provjeravale Lazarevi}a da on ima vezesa [ari}em. “Ako je to ta~no, za{to dosada nije uhap{en?”, pita Da~i}. Premijer je rekao da ovo dovo|enje u vezu predstavlja kampanju usmjerenu protivVlade Srbije i njega. “To je poku{aj daneko kaè - ne mogu ovi vi{e da vodevladu. Vidite kako su kompromitovani”,rekao je Da~i}.

Kako tvrdi na{ izvor iz MUP-a Srbije,Lazarevi} je do poslednjeg trenutka bio

siguran da ozbiljna istraga protiv njega

ne}e biti provedena. Tvrdio je da za to ima~vrste garancije cijelog dràvnog vrha.Me|utim, bio je vrlo kooperativan idetaljno je svjedo~io o “krticama”narkobosa Darka [ari}a.

“Lazarevi} je odgovorio na sva pitanja,

a u nekim dijelovima iskaza te{ko jeoptuìo i samog sebe. Zato je vrlo mogu}eda na kraju bude svjedok saradnik ipomogne tuìla{tvu da se obra~una skrupnijim ribama”, kaè na{ sagovornik.

Na pitanje zbog ~ega Lazarevi} prijedolaska u Da~i}ev kabinet nije pro{aouobi~ajne bezbjednosne provjere, isti izvor kaè da se nije smatralo potrebnim sobzirom da je prije toga Lazarevi} biodiplomata.

Kriminolog Dobrivoje Radovanovi}kaè da, ukoliko se dokaè da su i visoki policijski zvani~nici sara|ivali s krimi-nalnim grupama, postavi}e se pitanje {ta suza to vrijeme radile slu`be ~iji je posao dasve znaju i da li i u njihovim redovima imaonih koji sara|uju s grupom Darka [ari}a.

Ameri~ka Agencija za borbu protivdroge (DEA) djelimi~no je rekonstruisaladetalje bjekstva Darka [ari}a pa jeotkriveno da se proteklih godina krio i u[vajcarskoj, Crnoj Gori, Francuskoj,Latinskoj Americi i Ju`noafri~kojRepublici, gdje mu je bilo jedno od posljednjih uto~i{ta na duì period. I pored najava prvog potpredsjednika Vlade

Srbije Aleksandra Vu~i}a da bi [ari}uskoro mogao biti uhap{en, Radovanovi}smatra da je Darko [ari} jo{ daleko odzatvora.

“Uprkos svim pri~ama u javnosti,mislim da Srbija nije preterano zaintere-sovana za njegovo hap{enje. [ari}a treba dauhapsi policija, a pojedinci iz njenih redovaverovatno {tite ljude koji su sara|ivali sanjim. Mo`da tako ~uvaju ~ak i nekepoliti~are koji su va`ni za policiju. Postojimogu}nost i da je do Darka [ari}a zaistate{ko do}i. U pitanju su mo}ni klanovi kojisvakako znaju da kriju svoje ljude”, kaè

Radovanovi}.SLOBODN BOSN I 27.2.2014.38

DAÎ]EV [EF KABINETA RAZBIJA“NARKODR@AVU”

Nakon Lazarevi}evog svjedo~enjapredmet istrage bi}e svi koji su imali bilokakvu vezu sa kriminalnom grupomodbjeglog Darka [ari}a. Naime, u istrazi

veza pripadnika [ari}evog narkoklana saljudima iz vrha vlasti bi}e ispitani i ljudi izkabineta premijera Ivice Da~i}a. Mogu}e jei da u narednih mjesec dana i sam Da~i}dobije poziv za informativni razgovor. Daljuistragu “da~i}evaca” u aferi “Banana”

najavio je i {ef Radne grupe UKP-aBogdan Pu{i} u emisiji Te{ka re~ na TVPink. Na pitanje da li }e aktuelni premijerbiti saslu{an, on je odgovorio: “U vezi sa

’Bananom’ bi}e saslu{ani svi za koje seutvrde elementi krivi~ne odgovornosti, apolicija }e postupati kao i do sada.Predmet istrage bi}e svi koji su imali bilokakvu vezu sa kriminalnom grupomodbeglog narkobosa Darka [ari}a.”

OPSE@NA ISTRAGA

Biće saslušan i premijer Ivica Dačić





FELJTON

TAJNI PAKTTko je pomogao da se otvore vrata pakla i pri

tome jo{ i zaradio?

M I L O [ E V I ] - K U ^ A N



Vi{e od 130.000 mrtvih, vi{estrukove}i broj ranjenih, vi{e od milijunraseljenih, prognanih i izgnanih.Uni{teni ìvoti, obitelji i budu-}nost. Dvadeset godina neobuzda-

ne i bezobzirne plja~ke i trganja dru{tvenihveza. Rasap. Tako bismo godine 2014.mogli opisati podru~je nekada{njeJugoslavije, dvadeset i tri godine nakon po~etka krvavih ratova koji su zacrtalisudbinu gra|ana nekad najrazvijenije inajbogatije dràve drugog, socijalisti~kog

bloka.

Svjetska i doma}a javnost najve}uodgovornost za krvavi raspad federacije pripisuje srpskome vo|i SlobodanuMilo{evi}u, koji je nasilnim ostvarivanjem projekta Velike Srbije uz pomo} Jugo-slavenske narodne armije (JNA) sijao smrti patnju skoro posvuda po biv{oj Jugo-

slaviji.Slovenija je najbolje pro{la u njezinomraspadu. Sa {a~icom poginulih u vlastitimredovima i nekoliko desetaka mrtvihgolobradih pripadnika JNA. No zato seokoristila kasnijim ratovima u susjedstvu idobro zaradila obilato prodaju}i oru`je. Pritome nije bila rije~ tek o samovoljnoj inezakonitoj prodaji pojedinih dràvljana,slu`benika ili ministara, nego o promi{lje-nim odlukama dràvnog vrha koji su odnove, samostalne dràve napravili ratnu profiterku. Ujedno je upravo dràvni vrhRepublike Slovenije bio instanca koja je

donosila odluke koje su sudbinskidoprinosile nasilnom raspletu jugoslaven-ske krize ili ga ~ak i ubrzale.

Ve} vi{e od dvadeset godina gra|aniSlovenije ìve izolirani od me|unarodnihinformacijskih i intelektualnih tokova.Odsje~eni su od istinitih informacija o prijelomnim doga|ajima, o postupcimavlastitih vo|a i o njihovoj odgovornosti urazdoblju stvaranja nove dràve. Iakomnogi pojedinci znaju {to se tada doga|alo,ustrajno {ute, kao da im je o tomezabranjeno govoriti. Jo{ od nastanka dràvesustavno se gradi mit o “ratu zasamosvojnost”, mit koji koristi ponajprijetada{njim vo|ama.

No, istina se razlikuje od mitova koji seu Sloveniji utvr|uju godinu za godinom.Svjetskoj javnosti i inozemnim stru~nja-cima poznate su mnoge posve razli~iteinformacije o tada{njim doga|ajima uJugoslaviji, o njezinom krvavom raspadu io odgovornosti Slovenije i njezinogvodstva. Ta se istina i dalje bri`ljivo skrivaod slovenske javnosti.

“Kako je to zanimljiva pri~a. Zanim-ljiva, a istovremeno i depresivna jer

razgovaramo iz razli~itih gledi{ta. Kad

raspravljamo o tome kako otkriti novo o ratovima u Jugoslaviji, vama jre~eno manje nego nama iako ste ìvsvojem vlastitom okoli{u i imate drugreferentne to~ke. Nama su drugpripovijedali o tome {to se dogodza{to”, tako mi je jedan od nekada

urednika britanskog BBC-a u pro2013. odgovorio u pismu na moje vidoga|aja iz vremena osamostaljentrgovine oru`jem. Njegova me po potresla i potaknula da se latim podrobistraìvanja onoga {to se tada ddogodilo.

Danas, kada je Slovenija u dubekonomskoj, dru{tvenoj i moralnoj k povremeno podsje}a na kraljevstvo sajam ta{tine, ~ini se da su tome doprinijeli upravo mitovi i laì o pro{Kao {to su slovenske crkvene vnapuhavale golemi financijski balon i

je Sveta stolica uspjela kazniti, takoslovenska politi~ka vlast svih boja nap balon laì koji slovenskoj javnosti pda spozna istinu o svojim pro{lim kama i postupcima ~ije posljedice odanas. I taj balon treba probu{iti i osloistinu.

Neki Slovenci misle da ih svijet ~erazumije. “Slovenija danas u me|unaronim odnosima nema ni saveznika, a kprijatelja”, zapisao je povjesni~ar Bo`Repe (Mladina, 20. prosinca 20Slovence naime ve} dvadeset godive}em dijelu svijeta smatraju egoistnarodom koji je suodgovoran za nraspad Jugoslavije.

TAJNI SLOVENA^KO-SRPSSASTANAK 1991.

Predgovor Slavena Leticeza hrvat prijevod prve knjige trilogijeV imedràve (U ime dràve: Prodaja , JesenskTurk, Zagreb, rujan 2013.) u Sloven jako uzrujao pripadnike i simpattada{njeg dràvnog vodstva.

Nekada{nji osobni savjetnik hrva predsjednika Franje Tu|mana- odstupio

s tog poloàja u oùjku 1991. kad je sh27.2.2014. I SLOBODN BOSN

ISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOM PAKTU

Pi{e: BLA@ ZGAGA

Ugledni slovenački novinar Blaž Zgaga istražio jpotpuno nepoznate, dugo čuvane tajne o pregovorimslovenačkog i srbijanskog državnog vrha neposrednuoči raspada SFR Jugoslavije;“SB”će u dva nastavkobjaviti ovaj intrigantni novinarski rad koji je i prij

publiciranja naišao na burne reakcije glavnih akterovih dogovora, prije svih bivšeg predsjednikaSlovenijeMILANA KUČANA

GODINE RASPLETA Po{teno, pa ko koga prevari



da se Tu|man sa srpskim vo|omSlobodanom Milo{evi}em dogovara o podjeli Bosne i Hercegovine - na temeljuiskustava i poznavanja tajnih sastanakakojima je i sam prisustvovao postavio jeslovensku trgovinu oru`jem u nov okvir i podsjetio na sporazume predsjednika predsjedni{tva Slovenije Milana Ku~anaisrpskog predsjednika Slobodana Milo{e-vi}a. Dakle, sporazume Slovenije i Srbijekoje su upravo tada uspostavljale svojunovu dràvnost, potkopavale savezneorgane i lukavo i u~inkovito ru{ile jugo-slavensku federaciju.

“Da bi slovensko vodstvo moglodonijeti odluku o masovnoj prodaji zapli-jenjenog oru`ja Hrvatima, moralo je bitisigurno da mu vi{e ne prijeti opasnost odagresije JNA i Srbije”, ocijenio je Letica.

Predsjedni{tvo Slovenije koje su ~inili predsjednik Milan Ku~an i ~lanovi Matja`Kmecl, Ciril Zlobec, Ivan Omani Du{anPlut, naime, kao kolektivni dràvni

poglavar 26. kolovoza 1991. donijelo jeodluku da }e Slovenija“ pomo}i RepubliciHrvatskoj na podru~ju obrane, ali u opsegukoji ne bi ugrozio obrambene sposobnostiSlovenije.” (Zapisnik 67. sjednice Pred-sjedni{tva Republike Slovenije, Ljubljana,26. kolovoza 1991.)

To je bila odluka dràvnog vodstva koja

je formalno dozvolila prodaju oru`ja iako jeona zapo~ela ve} u srpnju 1991., neposred-no po zaposjedanju vojnih skladi{ta JNA inakon srpanjske odluke Savjeta za obranu pri predsjedni{tvu Slovenije.

“Doga|aj koji je bio presudno vaàn zarazumijevanje i ispravno povijesno tuma~e-nje odluke slovenskog dràvnog vodstva...bio je tajni pakt o nenapadanju Slovenije iSrbije koji je sklopljen u Beogradu nepunadva tjedna ranije: 14. kolovoza 1991.”,navodi Letica.

Tada su se u stanu utjecajnoga srpskogaknjièvnika Dobrice ]osi}a, sive eminenci- je velikosrpskog projekta i kasnijeg pred-sjednika Srbije, pojavili predsjednik slovenske skup{tine France Bu~ari min-istar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Kako je pro{ao taj povjerljivi susret intelektuala-

ca kasnije je u svojim uspomenama podrob-

no opisao sam Dobrica ]osi}. (Li~na istori- ja jednog doba — vreme raspleta”, Slu`beniglasnik, Beograd, 2009.)

”Do{li su avionom. Pred ku}om su se zaustavila tri automobila: dva policijska,kao pratnja, i njihov s pratiocima. Obezbe- |ivao ih je Savezni SUP. Zamolio samBoìcu da ne demonstrira iskrenost pred gostima. Bu~ar i Rupel bili su snishodljivi i osmehnuti. Smestili smo se na terasu i uz kafu zapo~eli razgovor kao dobri, stari poz- nanici i prijatelji iz opozicije. Izloìli su mi namere da uspostave neposredne odnose sa Srbijom, spremni na striktnu neutralnost u hrvatsko-srpskom sporu, da bi od Srbije dobili podr{ku za svoje otcepljenje...

Kaù da su do{li kod mene uz saglas- nost i dogovor s Ku~anom i Drnov{ekom, a ako se ja saglasim s njihovim stavovima, i}i

}e kod Milo{evi}a, mojim posredovanjem...

A ja sam uveren: na novu politiku ihmoravaju ekonomski interesi. Ondizdiktirali svoju platformu i predlognovu politiku sa Srbijom. Zapisao samsrpskom, a Rupel na slovena~kom. Rsam im da }u obavestiti Milo{evi}a iim njegovo mi{ljenje. Oti{li su posle trazgovora, zadovoljni. Mene su optebrigom i uvla~enjem u politiku.

Potraìo sam Milo{evi}a. On je ‘nu Srbiji’. Javio mi je da u na~elu prirazgovor, ali }e im ‘dobro naplatiti z{to su radili protiv Srbije’. Poru~ioBu~aru da se u ponedeljak javi Milo{

A platforma za novu politiku Slov prema Srbiji , koju smo sva trojica potpkao nekakav dogovor, li~i na sporazudogovore koje su sklapali ljudJugoslovenskom odboru za vreme Psvetskog rata”,zapisao je ]osi}.

U uspomenama je objavio ~itavu formu” koju je Slaven Letica u predgo predstavio kao “tajni sporazum KuMilo{evi}”. ]osi}ev je zapis bio objave} godine 2002. na mre`nim straninaj~itanijih srpskih novinaVe~ernnovosti , ali su ga slovenski medi povjesni~ari previdjeli.

Slovenski tjednikMladina od 1listopada 2013. posvetio je Leticinom govoru prve knjige trilogije pod nasl”Slovensko-srpski pakt” naslovnicu i

stranica na kojima sudionici neuvjerlSLOBODN BOSN I 27.2.2014.42

FELJTON

BEOGRADSKI PAKT:Tada su se u stanu utjecajnogasrpskoga književnika Dobrice Ćosića, sive eminencijevelikosrpskog projekta i kasnijeg predsjednika Srbije,pojavili predsjednik slovenske skupštine France Bučar iministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Kako je prošaotaj povjerljivi susret intelektualaca kasnije je u svojimuspomenama podrobno opisao sam Dobrica Ćosić

BARD VELIKOSRPSKOGPROJEKTA Dobrica ]osi} - pisac, mislilac,dràvnik



proturje~no nije~u ono {to je u svojimuspomenama zapisao ]osi} - a pogotovo dasu bilo {to potpisali i da su do{li u dogovo-ru s Ku~anom, kao i to da je ]osi} na nji-hovu molbu Milo{evi}u prenio slovenski prijedlog.

Tada{nji predsjednik skup{tine FranceBu~ar zapisao je: “Slovenija je tada jo{ bilazapravo dio Jugoslavije i traìli smo na~inkako da iz nje istupimo. Traìli smo dogovors vode}im ljudima, predstavnicimatada{njih vlasti, njihovim suradnicima, ~aki s tada{njom opozicijom… Kada smoRupel i ja do{li u Beograd, do~ekala nas jepolicijska pratnja i oti{li smo k njemu.Tamo smo sjeli za stol, vrijeme je brzo pro-tjecalo, sat ili dva, razgovarali smo posveneslu`beno, osobno, bez zapisnika, kaopartneri… Da se neposredno izrazim, vozili

smo slalom izme|u jednih i drugih, ovako ionako, kao iza}i iz Jugoslavije…”Tada{nji ministar vanjskih poslova

Dimitrij Rupel bio je kratak: ”Uistinu nitkonije potpisao nikakav dokument, ‘pakt’ nitibilo {to sli~no. Bio je to — bez obzira na{pekulacije — samo razgovor.”

]osi}eva k}i Ana je nakon razgovora s bolesnim ocem izjavila: ”Razgovor mojegoca, Rupla i Bu~ara 14. avgusta 1991. bio jeparafiran kao zapisnik. Samo kao zapisnik.Sadràj je poznat Rupelu i Bu~aru, a oboji-ci je poznat i sadràj razgovora koji seodvijao u na{oj vlastitoj ku}i u Beogradu.Taj zapisnik razgovora je danas u osobnom

arhivu u ku}i Dobrice ]osi}a, dakle u nku}i. Moj otac dodaje da taj razgodnosno dokument o tom razgovoru nikakve, ali doista nikakve vezMilo{evi}em. Me|u ostalim i ~injenije taj papir u osobnom arhivu dokazuto nije nikakav dràvni dokument ili pakt.”

Javio se i tada{nji predsjednik predni{tva Milan Ku~an. “O RuplovomBu~arovom osobnom posjetu ]osi}kolovozu 1991. nisam znao ni{ta. U Ssu oti{li neposredno nakon agresijSloveniju, u trenutku najgorih sukoBeogradom, Milo{evi}em i armijonakon sporazuma na Brijunima gdjnakon na{eg dogovora dr. Drnov{ek dogovarati s predsjednikom PredsjednSFRJ Borisavom Jovi}em o povlajugoslavenske armije iz Slovenije. Utrenutku taj bi mi se posjet ~inio pnelogi~nim i besmislenim a tako mi izi danas. Kao centar odlu~ivanja o drà

pitanjima tada je poku{avao djelovDemos koji je mnogo toga, pogotovo o{to se ticalo obrane ili unutarnjih poprikrivao Predsjedni{tvu i meni. Avjerujem da bi Rupel i Bu~ar u Beobilo {to potpisali”, zapisao je i naglasioMilo{evi}em se nisam nikada dogovni osobno, ni preko posrednika, a pmanje od svega tajno.”

Brojni me|unarodni izvori potvr|ujunekada{nji predsjednik Milan Kslovenskoj javnosti nije govorio istintome svjedo~e i njegove vlastite iizgovorene u pro{losti.

DAN KOJI JE PROMIJENIO SDakle, kolovo{ka “platforma”, “z

nik”, “dogovor” ili “tajni sporazum” d je postojao. Susrete intelektualaca nije zanijekao, nudili su samo razinterpretacije i umanjivali zna~aj tajantvnog sastanka i dogovora. Ali taj beogrsastanak samo je posljedica prijaslovensko-srpskog dogovora postigna najvi{oj razini — izme|u SlobMilo{evi}a i Milana Ku~ana.

Na njega je Letica upozorio u odgoKu~anu (Mladina, 25. listopad 2013.)

“Povijesna je istina da postoji znraniji, prvi i neposredni dogovor/sporMilo{evi}-Ku~an od 24. sije~nja 19kojem nisam pisao u predgovoru kProdaja. Taj prvi povijesni sastanakojem je nastao sporazum Milo{evKu~ana dogodio se to~no na dan kpredsjedni{tvo SFRJ poku{alo legalvojnu intervenciju JNA u Hrvatskoj,natu ponajprije po izradi i emitiranju Kovog filma o ilegalnom naoruàvHrvatske (Primjer [pegelj)…

Budu}i da sam tada bio osobni savjpredsjednika Tu|mana, bio sam



1. Slovenija se ne me{a u unutra{nje odnose drugih naroda i pitanja unutra{njih granica, niti }e se postavljati na stranu bilo kojeg jugoslovenskog naroda u re{avanju jugoslovenske agonije. Slovenija ne}e dozvoliti da se instrumentalizuje u jugoslovenskim me|unacionalnim sporovima.

2. Slovenija se na osnovu nacionalnih interesa, bez predrasuda i emocije,dogovara sa Srbijom o me|usobnim odnosima. Pri tome, ona po{tuje odlu~uju}u ulogu Srbije u re{avanju jugoslovenske situacije i kompatibil-

nosti slovena~kih i srpskih interesa.3. Slovenija smatra da je mogu}e re{enje srpsko-hrvatskih odnosa samo na temelju samoopredeljenja naroda iz kojeg treba da proiza|u razli~iti oblici autonomija.

4. Slovenija smatra realnim i razum- nim da do|e do federativnog povezi- vanja Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Slovenija priznaje pravo Hrvatskoj da se opredeli prema toj federaciji.

5. Slovenija }e se samostalno i suvereno opredeljivati prema tim dràvnim subjektima. Slovenija je spremna da aktivno sara|uje u proces- ima konstituisanja tih subjekata, ako oni tu saradnju èle.

6. U smislu prethodnih na~ela,Slovenija i Srbija èle razre{avati me|usobne jugoslovenske odnose bez

posredovanja stranih faktora, a pogotovu federacije .Potpisano 14. avgusta 1991. U

Beogradu od strane Dobrice ]osi}a, France Bu~ara i Dimitrija Rup.

RAM ZA VELIKU SRBIJU

Tekst “platforme” koji je u svojojknjizi objavio Dobrica Ćosić

VJEÎTA TAJNA Dràvni vrh Slovenije najva`nije dokumenteiz perioda raspada SFRJ klasificira kaodràvnu tajnu



podrobno upoznat s tijekom i ishodom sas-tanka Ku~an-Milo{evi} 24. sije~nja 1991.... Odlazak Milana Ku~ana u Beograd natajno dogovaranje o tome da Slovenija moèslobodno istupiti iz Jugoslavije shvatili smokao izdaju, jer su ~etiri dana ranije Slovenijai Hrvatska potpisale sporazum o zajedni~kojobrani ako bi JNA intervenirala u nekoj oddràva koje su tada bile republike SFRJ.Sporazum o zajedni~koj obrani potpisali suMartin [pegelj i Josip Boljkovac u imeRepublike Hrvatske i Janez Jan{a i IgorBav~ar u ime Slovenije.”

Sastanak koji su Hrvati shvatili kaoizdaju protekao je u dramati~nim okolnosti-ma. U Beogradu su se u trenutku prijetnjiJNA dràvnim udarom sastale delegacijeSrbije i Slovenije. Srpski predsjednik Slobodan Milo{evi} bio je u dru{tvu pred-sjednika Narodne skup{tine SlobodanaUnkovi}a, mandatara nove vlade DragutinaZelenovi}a i premijera Stanka Radmilo-vi}a. A na slovenskoj su strani pored pred-

sjednika Milana Ku~ana sjedili predsjednik skup{tine France Bu~ar, ~lan predsjedni{tvaDu{an Plut i potpredsjednik vlade JoèMencinger.

Nakon sastanka objavili su zajedni~ko priop}enje za javnost. Priop}enja te vrste suuvijek plod poga|anja i zna~e da su se obje

strane usuglasile oko teksta. Najva`niji dioslu`benog priop}enja sa sastanka 24.sije~nja 1991. glasio je ovako:

”Suglasno smo ustanovili da se pri razrje{avanju jugoslavenske krize mora polaziti iz prava naroda na samoodlu~ivanje koje ne mora biti ograni~eno ni~ime osim jednakim i istim pravom drugih naroda.

Obostrano je ocijenjeno da ostvarivanje tog prava zahtijeva po{tivanje specifi~nosti i razli~itosti interesa i ne moè biti na {tetu drugih naroda.

Srbija po{tuje interes Slovenije da na temelju prava naroda na samoodre|enje i kroz proces dostizanja sporazuma o budu}im odnosima republika ostvari neometano ostvarenje prava slovenskog naroda i Republike Slovenije na vlastiti put i opredjeljenje u pogledu budu}eg povezi- vanja s drugim jugoslavenskim narodima odnosno republikama. Slovenija po{tuje interes srpskog naroda da ìvi u jednoj dràvi i da budu}i jugoslavenski dogovor

taj interes mora po{tovati .U dogovorima je bilo ustanovljeno da

nije mogu}e na isti na~in definirati me|usobne odnose svih naroda i republika

u Jugoslaviji. Novi jugoslavenski dogovor mora zato po{tovati razlike i interese svih jugoslavenskih naroda i republika u nasto- janju da se jugoslavenska kriza razrije{i na miran na~in i u demokratskom procesu dogovaranja o budu}nosti Jugoslavije.”

Kao {to je u Mladini 25. listopada 2013.

upozorio bosanski novinar EsadHe}imovi}, koji je sudjelovao u istraìvanjutrgovine oru`jem dok je nastajala trilogijaU ime Dràve , Ku~an je ponovio isto stajali{te o beogradskom sastanku dva danakasnije, 26. sije~nja 1991. tijekom posjetaSarajevu.

“[to se ti~e stajali{ta Slovenije da po{tuje èlje Srbije da srpski narod ìvi u jednoj dràvi, {to je zapisano i u obavijesti o slovensko-srpskim razgovorima, Ku~ankaè da jedno pravo ne moè biti ograni~eno drugim, tako da se podrazumijeva da priznanje prava Slovenaca na samostalno odlu~ivanje zna~i i priznavanje prava Srba da ìve u jednoj dràvi.”

Milan Ku~an podrobnije je objasniosastanak tjedan dana kasnije (Mladina, 8.studeni 2013.):

“Podsjetio bih o ~emu je na tada{njemsusretu u Beogradu bila rije~. Nakonreferenduma o osamostaljenju Slovenije u{irem predsjedni{tvu Slovenije prihva}ena

je odluka da u bilateralnim susretima namo vodstva drugih republika o namma i stajali{tima Slovenije. Nakon suobjavili smo priop}enje za javnost ko

Letica interpretira kao privolu Slovodnosno Ku~ana da Milo{evi}, odSrbija uspostavi srpsku dràvu na ~itpodru~ju na kojem ìve Srbi, ~imSlovenija odnosno Ku~an pristala na jenu granica me|u republikama nakadJugoslavije i na srpsko prisvajanje teriRepublike Hrvatske. A slu`beno priopza javnost bilo je posve jasno: pravokojeg naroda na vlastitu dràvu ne mona ra~un jednakog prava drugih nodnosno republika na vlastitu dràvu…

Ponovio bih: moj odlazak odnodlazak slovenske delegacije u Beonije bio tajan, a jo{ manje je to bio slsko-srpski dogovor o odlasku SlovenJugoslavije.”

Ku~an je jo{ dodao: “Slovenija Hrvatskoj u ratu pomagala koliko jemogla, diplomatskom aktivno{}u, ornom komunikacijom, oblikovanjem skog javnog mnijenja, a i ustupaju}oru`je koje Sloveniji vi{e nije trebavlastitu obranu. No trgovanje oru`jemje nelegalno i nije imalo upori{ta u odma Predsjedni{tva dràve.”

No mnogi strani stru~njaci taj sudb

sastanak ocjenjuju druga~ije: ondjzape~atila sudbina Jugoslavije. Srstrana je Sloveniji dozvolila otcjepljeu zamjenu za to Slovenija je Srbima nala pravo na Veliku Srbiju.

Jedan od ~lanova slovenske delegJoè Mencinger sje}a se da je slu`benava sa sastanka bila vrlo blizu onome se u stvarnosti bili dogovorili.” Ono {tonovine objavile to~no odgovara onomse dogodilo. Da se Milo{evi} ne ptome da Slovenija ode iz Jugoslavije. Juz to postojali jo{ neki uvjeti sa slovstrane, morate pitati druge, ja to ne zOzra~je na sastanku nije bilo napeto. K


FELJTON

ŠOKIRANI FRANJO TUÐMAN:“Zapanjilo me je štosmo se u povratku zaustavili u Zagrebu”, rekao jeMencinger.“U zračnoj luci čekao nas je Tuđman.Ja nisam bio na sastanku s njim, ali znam da je bioprilično bijesan zbog izjave da Slovenija priznajepravo Srbima da žive u jednoj državi.”

KO JE KOGA RU[IOMilan Ku~an i Ante Markovi}



i Milo{evi} dobro su se razumjeli jer su seotprije dobro poznavali. Moja pomaloneumjesna primjedba, odnosno osobnipogled na stvari bio je ‘vidim da sepoliti~ari me|usobno jo{ i razumiju, ali,kako se ~ini, ne i narodi.’”

“Zapanjilo me je {to smo se u povratkuzaustavili u Zagrebu”, rekao je Mencinger.“U zra~noj luci ~ekao nas je Tu|man. Janisam bio na sastanku s njim, ali znam da jebio prili~no bijesan zbog izjave daSlovenija priznaje pravo Srbima da ìve ujednoj dràvi.”

”Taj sastanak s Milo{evi}em nisamshva}ao tako ozbiljno kao drugi. Ali Srbi subili ti koji su se bili spremni poga|ati. Ve}u 90-tima pisao sam da je Milo{evi} jedanod najzaslu`nijih za slovensko osamostalje-nje. Jednim dijelom je zao{travao okolnostii djelovao kao da se s njim nije mogu}e nio ~emu dogovoriti, a istovremeno nije imaoni{ta protiv toga da Slovenija ode izJugoslavije”, objasnio je.

A jesu li se 24. sije~nja 1991. Ku~an iMilo{evi} uspjeli sastati u ~etiri oka?“Mislim da nisu. Mislim da smo bili ~itavovrijeme svi zajedno. Ne znam jesu li ikadrazgovarali bez delegacije”, dodao je jo{.

“SVJETSKA UROTA” PROTIV SLOVENIJEMilo{evi} je umro 2006. godine,

slovenski sudionici nije~u da je postojaodogovor o odlasku Slovenije iz Jugoslavije,a slovenskoj javnosti jo{ su i danas poznatisamo mitovi o “ratu za nezavisnost” kojinemaju veze sa stvarno{}u. Pogledi stranih povjesni~ara specijaliziranih za isto~nuEuropu i Balkan ~esto su kriti~niji spram

slovenske uloge, bez obzira na to radi li seo stru~njacima iz drugih dràva nastalih na podru~ju biv{e Jugoslavije ili iz svjetskih prijestolnica. I mnogi zapisi u stranimmedijima predstavljaju istinu razli~ito odone koja je bila do sada dostupna sloven-skoj javnosti.

Hrvatski povjesni~ar Ivica Lu~i}odogovoru pi{e ovako:“Predsjednik Pred- sjedni{tva BiH 26. sije~nja 1991. razgovarao je s predsjednikom Slovenije Milanom Ku~anom o ‘op}em jugoslaven- skom konceptu’ za koji je Izetbegovi} mis- lio da je prihvatljiv za sve. Novinari su pitali Ku~ana o ishodu njegovih razgovora s Milo{evi}em, odnosno slovensko-srpskihrazgovora koji su se odvijali 24. sije~nja u Beogradu, a nakon kojih se izvijestilo da slovenska strana ‘po{tuje interes Srbije da srpski narod ìvi u jednoj dràvi’ jer ‘priznanje prava Slovenaca na samoopredjeljenje zna~i priznavanje prava Srbima da ìve u jednoj dràvi.’ (Oslobo|enje, 25. sije~nja

1991. i 27. sije~nja 1991.) Ku~an je izbjegao odgovoriti na to pitanje, a izbjegao je odgovoriti i na tiskovnoj konferenciji u Ljubljani po povratku iz Beograda. Bilo je primjetno i da je ljubljansko Delo pre{utje- lo to klju~no pitanje za razrje{avanje jugoslavenske krize. Bilo je o~ito da su Slovenci promijenili retoriku nakon zad- njeg sastanka sa srpskim vodstvom… A i iz kasnijih Ku~anovih izjava vidjelo se da se nije radilo o nespretno oblikovanoj izjavi ili o nesporazumu nego o visokom stupnju usugla{enosti izme|u Ku~ana i Milo{evi}a.Na sastanku s austrijskim kancelaromFranzom Vranitzkym u Be~u 14. oùjka

1991. izjavio je ‘da Hrvatska mora uobzir poseban poloàj Srba na svojemtoriju koji mo`da vodi do priznavanjati~ke autonomije.’”

Ugledni srpski odvjetnik Sr|a Popovu lucidnoj pravnoj analizi urote i veleiod strane Slobodana Milo{evi}a, BorisaJovi}a i Veljka Kadijevi}a pod naslovRaspad Jugoslavije napisao je: Oni se otcepljuju a mi im kao ne damo.

“Odgovor se ne nalazi na pravnomna politi~kom nivou: ostale republike pla{ile sprege agresivno nacionalisSrbije sa JNA. Recimo, K u~an se sast24. januara 1991. sa predsedni‘suverene i nezavisne’ Srbije da tra`njega (i dobije) dopu{tenje da iza|eSFRJ ” (istaknuo Sr|a Popovi}).

Na dogovor izme|u Ku~anaMilo{evi}a vrlo je precizno ukazala od najboljih poznavateljica SrednIsto~ne Europe, norve{ka politoloSabrina P. Ramet.

”Kao posljedica toga {to je JN prolje}e 1990. oduzela oru`je kojeSlovenija nabavila za svoju Teritoriobranu, osje}aj ugroènosti mSlovencima je eksponencijalno naraAli ono {to tada jo{ nisu znali bilo je toMilo{evi}ev reìm imao, iako je u vemjeri bio suglasan s JNA, svoje vlastit jeve i strategije koji su se radikrazlikovali od ciljeva JNA u poglSlovenije. To je postalo jasno 24. sij1991. kada se tada{nji predsjednik SloMilan Ku~an osobno susreo s Milo{evKao {to mi je Ku~an 1999. rekao, u zaza Milo{evi}eve garancije da Beogradteritorijalnih zahtjeva spram Slovenijeosigurao Milo{evi}u svoje ‘razumijevza Milo{evi}eve interese pri zdruìvsvih Srba u Velikoj Srbiji.”

Ramet je napravila intervju s Ku~anrujna 1999. u Ljubljani. Posve jednak nalazi se u ~lankuThe Dissolution Yugoslavia Competing Narratives Resentment and Blame . U okviru ameri~sveu~ili{ta Purdue supredsjedala je me|unnoj istraìva~koj skupini povjesni~ara s nom srpskom povjesni~arkom Latinko

Perovi}, te je u navedenom ~lanku dodala “Milo{evi} je dogovor potvrdio u nom razgovoru s Borisavom Jovi}emskim ~lanom Predsjedni{tva SFRJ odnja 1990. do svibnja 1991., kojemu velja~i 1991 rekao, primjerice, da ‘Sloveniju na miru’ i ponovio u lipnju 1‘Za{to bismo branili slovenske granic je privremeno. Braniti moramo ono {trajati.’” .

Sije~anjski dogovor Ku~ana i Mil{ei}a iz 1991. naveden je i u mno biografijama Slobodana Milo{evi}aznanstvenim monografijama.

(Nastavak u sljede}em broju)



DOGOVORENONEPRIJATELJSTVOFranjo Tu|man iSlobodan Milo{evi}

DOGOVORENONEPRIJATELJSTVOFranjo Tu|man iSlobodan Milo{evi}



Multifunkcionalni komplekse u bliòj perspektivi,nadati se, trebao po~eti gru Isto~nom Sarajevu, lokaciji nekada{nje kas

JNASlavi{a Vajner î~a . I zva}e seSr|aAleksi} ! “Neposredno poslije rata supr ja smo osnovali nevladinu organizProtector . Prikupljali smo pozitivne prirata u BiH i objavili ih u knjiziSvjetlatunelu . Izme|u ostalih, zabiljeìli sm

pri~u tada{njeg imama glave âr{dàmije u Tuzli, hadì Muhameda efendLugavi}a. Tada me se dojmila jenjegova re~enica koju èlim da cit‘Dokle god se bude isticalo ono podsti~e na mr`nju, a zanemarivalo on podsti~e na ljubav prema ~ovjeku, nehajra i selameta.’ Zato Multifunkcionakompleks , sa svim svojim sadràjimsimbolikom koju ima, treba da zove SAleksi}. Sr|an je tozasluìo!”, kaè Jezdi-mir Milo{evi}, predsjed-nik Ko{arka{ke fon-dacije FENIX iz Isto-~nog Sarajeva, prvi~ovjek u realizacijiovog “multifunkcio-nalno” bitnog sport-skog projekta.

RAZA I MOKAKo{arka{ka fon-

dacija FENIX osno-vana je 2010. i do sada je ostvarila zna~ajnerezultate. Organizovali su,

izme|u ostalog, dvaMe|u- narodna ko{arka{ka kampa na Bjela{nici, na kojima jeu~estvovalo oko dvije stotinemladih ko{arka{a i ko{arka{ica izBiH i petnaestak zemalja svijeta, sskoro svih kontinenata. Sa njima su ra poznati treneri, ali i biv{i igra~i sa pr biv{e Jugoslavije, me|u kojima su svanajpoznatija imena Zorana Moke Slavni

46

TIME IN

JEZDIMIR MILOŠEVIĆpredsjednik je Košarkaške fondacijeFENIXi “ponosnivlasnik” ideje o izgradnji “Multifunkcionalnog kompleksa” koji će,

vjerovatno, biti izgrađen na području opštine Istočno Novo Sarajevo;govorio nam je o ideji, kampanji i vlastitim ambicijama

NA MJESTU “ČIČE”NOVA PRIČAPi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ],

Arhiva JEZDIMIRA MILO[EVI]A


Budu}i Ko{arka{ki kompleks u Isto~nom Sarajevu

nosi}e ime Sr|ana Aleksi}a!

VELIKA AKCIJAJezdimir Milo{evi}, predsjednikKo{arka{ke fondacije FENIX



Razije Mujanovi}. Osim kampa, organizo-vali su i dva Me|unarodna ko{arka{ka turnira za kadete , kao i Kup prijateljstva Radivoj Kora} , na kojima je u~estvovalo~ak pet biv{ih evropskih prvaka:Barcelona ,CSKA,Partizan, Cibona i Bosna . “Dolazak takvih ekipa na turnir omogu}ilo nam jeuspostavljanje saradnje sa njima pa smo,zahvaljuju}i treneruBarcelone MarcuCalderonu, dogovorili saradnju sa kampomlegendarnog {panjolskog reprezentativcaRudyja Fernandeza, na koji odlazi najta-lentovaniji igra~ sa na{eg kampa. Pro{legodine je to bio {esnaestogodi{nji SelvedinPlanin~i}iz Kanade, visok 208 cm, ~iji suroditelji iz BiH. Pozvao bih ljude izKo{arka{kog saveza BiH da obrate pa`njuna ovog mladog ko{arka{a”, nagla{avaMilo{evi}.

A njegov i njihov najve}i rezultat trebao bi tek biti postignut. Projekat se zove:“Afirmacija interkulturalnog dijaloga me|umladima svijeta putem ‘Ko{arka{ke

akademije’, ‘Omladinskog hostela’ i NGO‘Youth Network 100’“. Kako i zbog ~ega se~ovjek u ova te{ka vremena, pogotovokokuzna vremena, odlu~i da gradiko{arka{ku dvoranu i hostel, a uz to jo{ iko{arka{ku akademiju? “Ostvaruju}i svojumisiju zbog koje je osnovana,Fondacija jeodlu~ila da realizuje jedan projekat

~iji radni naziv ste naveli, koji ima za ciljizgradnju Multifunkcionalnog kompleksa koga bi ~inilaKo{arka{ka akademija ,Omladinski hostel i koji bi bio sjedi{tenevladine organizacijeYouth Network 100 .Kompleks bi bio sagra|en name|uentitetskoj liniji koja dijeli Sarajevo i

Isto~no Sarajevo, u blizinistadiona fud balskog

kluba Slavija . Usklopu kom pleksa,

osim Akademije i Hostela, bila bi ne dvorana ve} ko{arka{ka

sala sa teretanom, multimedijalnom

salom za seminare i konferencije, i propratni sadràji”, odgovara na pitanje predsjednik FENIX-a.

Na Akademiji bi, na princiinternatskog smje{taja, boravili i tremladi talentovani ko{arka{i koji bi, shvlastitom izboru, poha|ali {kolufakultete u Sarajevu ili Isto~nom Saraa igrali bi u ko{arka{kom klubu koji osnovan ukoliko se ostvari idejizgradnji kompleksa. “Hostel , ali i dru

sadràji, bili bi u funk

samoodrìvo pro jekta, ali bi im

veoma va`nu ulogudjelovanju naved

nevladine organizacije. Nara premalo je ovdje prostora da bi s

kraja pojasnio koncept ideje, ali mogda smo na razradi ideje radili vi{godinu dana i smatramo da smo urdobar posao. Svjesni sveukuekonomske situacije u BiH, odlu~ilida pokrenemo kampanju koja bi pomogla da svoju ideju i realizujPrema tome,Fondacija nema novac ko

bi izgradila kompleks, ali nudi pro4

KO[ARKA[KI SAN POD (ZVI)JE

Kao {esnaestogodi{njak, JezdimirMilo{evi} je igrao u prvom timu KKBanovi}i , u vrijeme kada je taj klub igrao uPrvoj republi~koj ligi BiH. “Iz tog periodapamtim finale Kupa BiH u Nevesinju,1976., kada smo igrali protiv sarajevskeBosne , koja }e poslije samo tri godinepostati prvak Evrope. ûvao sam @arkaVaraji}a, uspio ga predriblati i dati ko{ koji jo{ uvijek pamtim. Pamtim i znojnicu kojumi je poklonioRa{a Radovanovi} , koji seupravo bio vratio sa Olimpijskih igarauMontrealu.”

Prije rata studirao je naVi{oj trenerskoj

{koli u Sarajevu i u~io od takvih profesokao {to su biliMilovoje Karaleji}i pokojn \or|e Naj{teter . Bio je i pomo}nMladena Ostoji}a u KK @eljezni~ar izSarajeva. Vodio juniore tog kluba nMe|unarodnom ko{arka{kom turniru u LeMansu u Francuskoj 1990., sa kojima osvojio prvo mjesto. Poslije rata nnastavio trenersku karijeru ve} je osnovanevladinu organizaciju Protector organizovao edukativne radionice seminare sa mladima {irom BiHPredsjednik je Ko{arka{ke fondaciFENIX.

KO[ARKA[ IZ BANOVI]A

Predriblao Varajića i dobio znojnicuod Radovanovića


Idejno rje{enje za budu}iMultifunkcionalni kompleks



koji je mogu}e realizovati na na~in koji smozamislili”, obja{njava Jezdimir Milo{evi}.

AFIRMACIJA DIJALOGAPro{le sedmice FENIX je pokrenuo

kampanju100 Cities World for Sarajevo & East Sarajevo . “Cilj kampanje je animirati100 gradona~elnika gradova svijeta da pomognu izgradnjuMultifunkcionalnog kompleksa . Svim tim gradovimaFondacija }e se, na neki na~in, oduìti tako {to }e grbi naziv tih gradova trajno ukra{avati fasadukompleksa na samom njegovom ulazu!Mislim da }e to biti jedina gra|evina usvijetu ~iju fasadu }e ukra{avati stotinugrbova svjetskih gradova. Svi oni koji budu posje}ivaliKompleks , a tu posebno mislimna mlade iz tih gradova koji }e boraviti uHostelu , bi}e ponosni na to {to je njihovgrad u~estvovao u realizaciji jednogovakvog projekta. Pomaù}i nama, tigradovi }e pomo}i i mladima iz tihgradova, jer }eFondacija svima njima, kao

i svim potpisnicima peticije, omogu}iti daimaju trajni popust u hostelu od 50%! Naravno, Fondacija }e nuditi i druge pogodnosti, ali vi{e o tome moè se pro~itati na na{oj web stranici:www.fenix.ba.”

A za{to 100 gradova svijeta? “Sarajevo}e ove godine obiljeìti stogodi{njicuSarajevskog atentata i po~etka Prvog svjetskog rata . Fondacija èli daMultifunkcionalni kompleks postanesimbol koji }e sluìti povezivanju mladihiz cijelog svijeta. Mislim da ne treba nispominjati da na ovaj na~in dajemo svojdoprinos razvoju turizma u BiH, posebnoomladinskog turizma. Putem nevladineorganizacijeYouth Network 100 uspost-avi}emo i saradnju sa nevladinimorganizacijama u svijetu, jer je cilj njenogosnivanja afirmacija interkulturalnogdijaloga me|u mladima BiH i svijeta putem sporta, turizma, kulture, muzike iumjetnosti. To je jezik koji mladi najboljerazumiju. Tako }e Kompleks svojesadràje ponuditi svima onima koji èlesara|ivati sa nama. Naravno, osim traènja

podr{ke od gradova svijeta, o~ekujemo dazna~aj projekta prepoznaju i drugi i pomognu da se on realizuje. Tu prije svegamislim na agencije koje su do sada mnogou~inile u pruànju podr{ke projektima uBiH, me|u kojima bih spomenuo ameri~kiUSAID, {vedsku SIDA, tursku TIKA idruge agencije”, veli Jezdimir Milo{evi}:“Odmah po pokretanju kampanje uputilismo dopise visokom prestavniku, gospo-dinu Valentinu Inzku, kao i gradona~el-nicima Sarajeva i Isto~nog Sarajeva izamolili ih da nas prime kako bi ihupoznali sa projektom i na{om

kampanjom. Moram priznati da odgovor od gospodina Inzka dobili o po slanju dopisa i taj sastanak }euprili~en za nekoliko dana.

O~ekujemo da poziv za sastdobijemo i od dvojice gradona~elnvjerujem da }e oni to u~initi. Posebn jer, kao {to sam rekao, Sarajevo i IsSarajevo zajedni~ki organizujuZimsevropski festival mladih 2017., a sadr`koje Kompleks nudi svakako }e biti n{to s ponosom moèmo pokazati sviHajde, rodilo se, valja ga ljuljati... Potvoriti za ~itav svijet!


TIME IN

Ko{arka{ku akademiju trebao bi voditislavni jugoslovenski ko{arka{Zoran MokaSlavni}. “S ponosom mogu re}i da jeMe|unarodni ko{arka{ki kamp naBjela{nici bio jedini kamp na kome jeu~estvovao Zoran Moka Slavni}. Ne zato{to ga niko nije zvao ve} zato {to nigdjenije èlio da ide. Zaista smo ponosni na~injenicu da je takva jedna ko{arka{kalegenda prepoznala ono {to radiKo{arka{ka fondacija FENIX i {to jeodlu~io da nam da svoju podr{ku. S punimpravom mogu re}i da je on, osim {to je bioveliki igra~, i veliki ~ovjek. Sa gospodinomSlavni}em sara|ujemo od 2011. i kadasmo mu predstavili ideju i konceptKo{arka{ke akademije bio je odu{evljen.Pristao je da rukovodi radomAkademije , alii da bude trener kluba koji bi bio osnovan usklopu Akademije ! Ako znamo da je

popularni Moka zasluàn za karijere takvko{arka{kih veli~ina kao {to su pokoDraèn Petrovi} , Toni Kuko~, DinoRa|a , da je prepoznao talenatAleksandra \or|evi}a i Milo{a Teodosi}a kada suneki sumnjali u to, onda je jasno {ta bi mlade ko{arka{ke talente zna~isvakodnevni rad sa legendarnim jugoslovenskim ko{arka{em. Bila bi jedina ko{arka{ka akademija u svijetu kobi vodio olimpijski, svjetski i trostevropski {ampion, uz to i ~lanKu}e slavniSvjetske ko{arka{ke federacije (FIBAMo`da je na njegovu odluku uticalo i veliprijateljstvo koje je gajio sa proslavljenbosanskohercegova~kim ko{arka{eMirzom Deliba{i}em. Njih dvojica su bveliki prijatelji i to prijateljstvo nikada nnije bilo naru{eno”, isti~e JezdimMilo{evi}.

KAO FENIX IZ PEPELA

Zoran Slavnić je pristao da vodinašu “Košarkašku akademiju”

BUDUĆE ZVIJEZDE NAPARKETU:Na Akademiji bi,na principu internatskogsmještaja, boravili i treniralimladi talentovani košarkašikoji bi, shodno vlastitomizboru, pohađali školu ilifakultete u Sarajevu iliIstočnom Sarajevu

MAG BASKETA Zoran Moka Slavni}





O bnovljena Gradska vije}nica,simbol Sarajeva, bi}e, kao {toznate, sve~ano otvorena u majuove godine. No, mo`da ne znate,da }e otvorenju prethoditi

promocija monografije, zapravo prve ikadanapisane knjige o tom monumentalnomzdanju u glavnom gradu Bosne i Herce-govine. Koautori su: knjièvnik Valeri an@ujoi arhitekti Smajo Mulaomerovi}iFerhad Mulabegovi}.

MORALNA OBAVEZAA, {ta je to “natjeralo” koautore da se

upuste u jedan tako kompleksan i slojevit proces, {to i jeste stvaranje monografije oVije}nici, pitamo Nedàda Mulaomerovi}a,urednika ovog izdanja i arhitektu projektanjene obnove: “Sva trojica autora su naodre|eni na~in dobar dio ìvota posvetiliVije}nici. Valerijan @ujo svojimdugogodi{njim predanim istraìva~kimradom i pisanjem o Sarajevu, a FerhadMula begovi} i rahmetli Smajo Mulaomer-ovi} kroz projekat arhitektonske obnoveVije}nice. Mo`da je upravo ta ~injenica, daza sve vrijeme burnog postojanja Vije}nicenije napisana niti jedna knjiga o njoj, bila

osnovni motiv za izradu ove monografije.Svakako se javila i potreba u vidu moralneobaveze, jer te{ko da iko osim navedenihautora u ovom momentu moè bitikompetentan za izradu jedne ovakvemonografije.”

Koliko dugo je monografija nastajala,

jer u sli~nim situacijama uvijek treba biti naoprezu da se ne{to ne bi izostavilo? “Ideja oizradi monografije nastala je 2009.,neposredno nakon zavr{etka izrade projektne dokumentacije obnove Vije}nice,koju je izradila firmaUrbing d.o.o., na ~elusa Smajom Mulaomerovi}em i FerhadomMulabegovi}em. Poznati istori~ar i pisacValerijan @ujo se u samom startu uklju~io uizradu monografije, kao jedan od autora, iupravo je njegovo u~e{}e doprinijelo tomeda sve historijske i druge ~injenice vezaneza Vije}nicu a i grad Sarajevo buduuvr{tene u ovu knjigu”, odgovara na na{e pitanje Nedàd Mulaomerovi}. A na{sagovornik nam je opisao i dio procesa unastanku knjige. Recimo, ko je to jedan dando{ao u Arhitektonski studioUrbing uSarajevu i iznio svoju ideju, èlju,ambiciju... “To se nije desilo odjednom,ideja se stihijski ra|ala. Da bi uop{te bilo

mogu}e odgovoriti zadatku kao { projekat obnove Vije}nice, biloneophodno prvenstveno posvetititemeljitom istraìva~kom radu u potrage za starim fotografijama enterieksterijera, te izvornim crteìma proje1892. i sre}om, bili smo vrlo uspjetome. Nakon zavr{etka izrade proobnove ostali smo u posjedu ogromoriginalnog i ekskluzivnog matervezanog za Vije}nicu, koji nas je dov pitanje ‘a {ta sad sa ovim?‘. S obziromVije}nica oko dvadeset godina bila vid ‘mrtvog‘ gradskog tkiva i volumkojim su gra|ani zbog dugog vremen perioda potpuno izgubili interakodlu~ili smo se da dio tog mater premijerno prikaèmo u vidu izlSarajevska Vije}nica jo{ jednom/ SarCity Hall Revisited , kako bi smo starinara{tajima osvjeìli memoriju, a mlaukazali na rasko{ i kulturno blago koopet u punom sjaju da krasi na{ grad.

Do}i do svih tih fotografija, u kojimVije}nica “samo svoja i sama”, nijenimalo jednostavan posao: “Prvo sm javno oglasili sa upitom da se molgra|ani koji posjeduju bilo kakav fotvideo materijal da nam se jave i izasusret u svrhu {to uspje{nije reali projekta obnove. Ono {to je nama projektantima, stvaralo problem vrijeme bilo je to da su ljudi uglav

imali slike eksterijera Vije}nice,unutra{nja rasko{ bila potpuno nesagla zadatak je bio vratiti autenti~nost. smo vrlo brzo krenuli obilaziti arhmuzeje u Sarajevu, Be~u, Budimpe{tismo uspjeli do}i do dora|enog fototerijala. Najve}i uspjeh u tom istra


KONA^NO U KONA^NICI

Napisana je, opremljena i grafički oblikovana prva knjiga o sarajevskoj Gradsvijećnici, a uz to je još i dvojezična; usko vezana za mnoge historijske događa

onako lijepa i nevina, i obnovljena, ponovo će Vijećnica, za potrebe svih onihodakle god da dolaze a koji pronađu svoj interes, biti otvorena u maju ove godi

INTELEKTUALNOVIJEĆEO VIJEĆNIC

Nedàd Mulaomerovi}: “ Knjiga o simbolu Sarajevastvarana je dugo i temeljito je slagana u volumen od

ne{to vi{e od 250 stranica“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto:Privatna arhiva

NED@ADA MULAOMEROVI]A



PRVA MONOGRAFIJA O SARAJEVSKO

APOKALIPSA TADAêtnici su Vije}nicu zapalili krajem augusta 1992. godine



~kom radu bio je kad je Ferhad, ~itaju}iknjigu Slavice Markovi}]iril Ivekovi} -arhitekt i konzervator , do{ao do informacijeda se ve}ina radova prof. Ivekovi}a, ina~earhitekte koji je dovr{io izgradnju Vije}nice1896., nalazi u Kaptolskom arhivuuZagrebu. To je bio prelomni momenat umukotrpnom procesu izrade projekta, jer smo imali sre}u da smootkrili oazu,odnosno originalne crteè po kojim jeVije}nica i gra|ena. Tada{nja grafi~kaobrada arhitektonskih nacrta je potpunodruga~ija od dana{nje, zato {to otisak pera iakvarel boja svakom tom nacrtu daje teìnuumjetni~kog djela. Svakako, dobar dio togekskluzivnog materijala se nalazi u knjizi”,obja{njava Mulaomerovi}.

FAKTOGRAFSKI SNIMAK I HRONOLOGIJAOva knjiga, pored pregleda povijesnog

konteksta, prikaza gradnje, djelovanja,destrukcije i obnove, obuhvata i prikaz ove palate kroz precizan faktografski snimak,glosar i hronologiju. “U okviru povijesnogokvira Valerijan je, izme|u ostalog, pisao ozalasku vi{estoljetne osmanske vladavinena na{im prostorima te dao faktografskiosvrt o prilikama vezanim za austrougarsku

vladavinu - aneksija, atentat, itd. Naravno,mnogo vi{e teksta o samoj Vije}nici, podradnim podnaslovom Gradnja/razara- nje/obnova , nalazi se u knjizi. A autorskitekstovi Ferhada i Smaje uglavnom suvezani za dio koji tretira obnovu Vije}nice.Mnogima je poznato da je izvorna arhitek-tura Vije}nice vrlo specifi~na po tzv.

maurskom, konkretno u slu~aju Vijeneomaurskomstilu, koji poti~e sa sjeAfrike te juga [panije, a unutraslikarska dekoracija Vije}nice u istom predstavlja jedan od primjera sslikarstva u Bosni i Hercegovini. O sarhitekturi objekta, istraìva~kim radoi fazama obnove govori dobar dioknjige, jer obnova Vije}nice traje mnaest godina i nije predstavljala nilagan zadatak”, veli sarajevski arhitek

Arhitektonski studioUrbing , daknosilac je projekta. A Mulaomero}emo, kao urednika izdanja, upitati i dsada, kada je monografija u zavr{nojzadovoljan ura|enim poslom: “Naravnsam zadovoljan. Ova knjiga se radila vremena i temeljito slagala u volumene{to vi{e od 250 stranica. Imali zaista, dovoljno vremena da ovu kiznesemo onako kako zasluùje. Usame knjige nema ne{to na {ta sam po ponosan... Jednostavno, ponosan sakompletno izdanje! Nadamo se da }knjiga dospjeti u ruke {to vi{e ~italaiskreno, da nisam i sam u~estvovao u nizradi i projektu obnove, ne bih sigurdanas znao {ta je zapravo ‘simSarajeva‘, kao {to, siguran sam, mnogsugra|ani i ne znaju.” Sve, sve, i sve, al je stvarno interesovalo kako to da do

niko nije napisao knjigu o sarajevgradskoj vije}nici. “Mislim da do razaVije}nice nije postojala posebna potrese taj objekat posebno tretira u odnodruge vrijedne objekte u gradu, iako tada ve} bila usko vezana za mhistorijske doga|aje, kao {to su Sarajatentat, zasjedanje prvogBosanskog sabte mnoga politi~ka i kulturna de{avDanas ve}, Vije}nica pored svoje bhistorije, ali i titule ‘simbol Sarajev predstavlja svojevrsnu metaforu urbikulturocida i kao takva mora imati knjivi{e jezika”, isti~e Nedàd Mulaomero

A, na koji na~in se izrada knSLOBODN BOSN I 27.2.2014.52

KONA^NO U KONA^NICI

U infu koji smo dobili, izme|u ostalogsmo mogli pro~itati:“Sarajevska gradskavije}nica, u globalnim razmjerima,najpoznatije je sarajevsko zdanje. Ona je ne samo nezaobilazan detalj ve}ine panoramskih prikaza grada nego i svojevrstan simbol njegovih mijena. Kao gradska ku}a, a jo{ vi{e kao vi{edecenijsko sjedi{teNacionalne iuniverzitetske biblioteke Bosne iHercegovine, Vije}nica je duè od jednog

stolje}a bila u ìì svih bitnih politi~kih i kulturnih zbivanja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Ona je svjedok smjene nekoliko dràvnih sistema,Sarajevskogatentata, stra{nih isku{enja dvaju svjetskih ratova, jedinstvenog uspona grada u vrijeme XIV zimskih olimpijskih igara1984.i, kona~no, kaoNacionalna bibliotekabila je izloèna barbarskom napadu, paljenju i razaranju. Postala je tako suvremenom metaforom urbicida i kulturocida...”

[TA JE NAMA VIJE]NICA..?

... metafora za urbicid i kulturocid!

Valerijan@ujo

SmajoMulaomerovi}

FerhadMulabegovi}

NedàdMulaomerovi}



finansirala, kao i kada bi knjiga trebala biti promovisana? “Kompletan tekst i odabir fotografija je zavr{en. Trenutno se uporedo

vr{e lektorisanje - poglavlje po poglavlje, prevod te dizajn knjige i sve }e bitispremno za {tampu 1. aprila ove godine. Uvi{e navrata smo aplicirali na razneobjavljene grantove u proteklom periodu,ali naàlost, bezuspje{no, tako da smo biliosu|eni da sami finansiramo knjigu kao

izdanje firme Urbing . Kako bi {to bezbolnije podnijeli taj teret, prije nekolikodana smo otvorili pretplatu i projekat objavili

na internet servisu:www.kickstarter.com,kako bi omogu}ili zainteresovanima da ve}sad naru~e knjigu i na taj na~in podrèfinalizaciju projekta.Kickstarter je trenutnonajve}a internet stranica za kolektivnofinansiranje. Radi se o platformi osnovanoj2008. za finansiranje kreativnih projekata,

koja omogu}ava proizvo|a~ima vigrica, ~asopisa, knjiga i ~udnih minovativnih proizvoda da skupe ka

Svakako bih iskoristio priliku i da pozsve zainteresovane institucije, kompda se uklju~e u pretplatu ove knjige,informacije o pretplati kao i kontakt emogu}e je na}i na stranici:www.vijecnica.ba , kaè arhitekta projeobnove Vije}nice.

PRVA MONOGRAFIJA O SARAJEVSKO

Svimgrađanima

Bosne iHercegovine

sretan1.mart

Dan nezavisnosti!

Općina Stari Grad Sarajevo


KOLORISTI^KA OBRADA Nacrt novog/starog izgledafasade Gradske vije}nice



„Najve}i broj kriti~ara, koji moj romanproblematizuju na ideolo{ki na~in, zamerami ru{enje tog mita, ali niko me ne}eubediti da su ljudi razli~itih nacionalnostizajedno preìvljavali opsadu grada. USarajevu je za tih sedamsto dana to bilonemogu}e. âk i pre rata u mojoj generacijise ta~no znalo ko je koje nacionalnosti. Bilobi puno vi{e me{ovitih brakova u Bosni danacionalnost nikom nije bila va`na“, kaè biv{i Sarajlija Vladimir Kecmanovi}, autor kontroverznog romanaTop je bio vreo , kojiiz vizure dje~aka srpske nacionalnostigovori o ~etvorogodi{njoj opsadi Sarajeva.

[OVINISTI^KI BU]KURI[Pro{lo je skoro tri godine od po~etka

snimanja istoimenog filma po scenariju i ureìji Slobodana Bobana Skerli}a(kosce-narista je sarajevski reìserAle{ Kurt ), i unezavisnoj produkciji Tihomira Stani}a.

Top je bio vreo kona~no }e svoju svjetsku premijeru imati na otvaranju predstoje}eg,42. beogradskog me|unarodnog filmskogfestivala FEST, 28. februara uSava centru .Osim mnogobrojnih problema koji su pratili produkciju ovog ostvarenja (a glavni je bio nedostatak novca), pisac Vladimir

Kecmanovi} ovih dana javno je iskazaonezadovoljstvo filmom ustvrdiv{i da ta pri~a „uop{te ne li~i na njegov roman“.

“Znate, filmovi zbog prirode medijamoraju da se razlikuju od knjiga, to jesasvim jasno, me|utim, ukoliko je (Skerli},op.a.) osnovni smisao ideje hteo da menja,zbog ~ega nije napravio svoj scenario? Utom smislu jeste u pitanju zloupotreba jerreditelj o~igledno nije bio u stanju danapravi pri~u kao {to je ova“, izjavio je zaBlic Vladimir Kecmanovi}.

Pisali smo uo~i po~etka snimanja filmao Kecmanovi}evoj, po mnogo ~emukontroverznoj, knjizi, zbog koje su saradnjusa Skerli}em svojevremeno odbili pisacAbdulah Sidrani rediteljka Ines Tanovi},glumci Sadìda [eti} i Alban Ukaj, tescenograf Vedran Hrustanovi}. Podsjetimo,glavnom junaku romana, dje~aku srpskenacionalnosti, na samom po~etku rata uSarajevu od granate ginu roditelji, a onostaje prepu{ten „na milost i nemilost“svojim kom{ijama u jednom sarajevskomsoliteru. Premda duboko istraumiran i

nijem nakon granate koja je u jednojsekundi odnijela ~itav njegov svijet i ìvot bezbri`nog djeteta kakav je do tada jedino poznavao, uto~i{te i novi dom dje~ak pronalazi kod komi{inice Tidè, ènesrednjih godina, muslimanke, koja ga prihvata kao svoje dijete... Opisuju}i

doga|aje u kratkim, isprekidanim re~cama koje dijelom podsje}aju na pjesstrofe, a dijelom na sudski stenogKecmanovi} je nastojao prikazati rdepersonaliziran na~in i bez odre|entome ko je tu napada~, a ko `rtva, vodmi{lju da su u ratu svi manje ili vi{ena svoj na~in, bez obzira na to sa strane topovske cijevi se nalazili.

„To je politi~ko vi|enje onoga {t

de{avalo u sarajevskom logoru toopsade grada, vi|enje po matrici Dob]osi}a, ili Vladimirovog oca NenKecmanovi}a“, govorio nam je prijegodine Abdulah Sidran, kojem je Sk ponudio da zajedno rade na scenariju.

Kecmanovi}ev roman izazvao je k


O OPSADI SARAJEVA NA 42. FEST-u

Pi{e: MAJA RADEVI]

Premijerom filmaTOP JE BIO VREOscenariste i redi-telja SLOBODANA BOBANA SKERLIĆA, snimljenompo motivima istoimenog romana piscaVLADIMIRAKECMANOVIĆA, koji kroz prizmu dječaka srpske

nacionalnosti govori o opsadi Sarajeva, 28. februara u

beogradskom Sava centru bit će otvoren 42.FEST;„SB“otkriva zbog čega su pisac Kecmanović i rediteljSkerlić „zaratili“ uoči premijere

SAMO DARATANE BUDE...

Od ideolo{ki “ problemati~nog “ romana VladimiraKecmanovi}a, reditelj Skerli} (ne)o~ekivano napravio

film koji se, kako kaè, svrstava jedino na stranu ljudskosti

T O P J E U Z A V R E O



i u dijelu javnosti i medija u Srbiji. Tako jekriti~ar beogradskog listaDanas VladimirArseni}napisao:„Kecmanovi}ev roman je,u najmanju ruku, problemati~na ideolo{ka tvorevina koja relativizuje op{teprihva}enu poziciju `rtve {to, bez svake istorijske sumnje, pripada gra|anima Sarajeva koji su istrpeli zversko bombardovanje. Me|utim,ni to ne bi bilo stra{no da je knjigu napisao neko ko je preìveo opsadu ili da ovakav ideolo{ki sklop romana ne ide na ruku establi{mentu u Srbiji, kome ne bi trebalo pruìti pravo da se nasla|uje nad ne~im za {ta snosi ne malu krivicu.“

No, sude}i prema onome {to se proteklih dana doga|alo na relaciji Skerli}-Kecmanovi}, iako se posluìo motivima izromana kao osnovom za film, BobanSkerli} je ~vrsto odlu~io da se ogradi odsvih elemenata iz knjige koji promovirajunacionalisti~ku - u ovom slu~aju srpsku -ideologiju. Prvu verziju scenarija uradio jeKecmanovi}, i to je i verzija koju su od

Skerli}a dobili pomenuti glumci i autori iz

Sarajeva. Me|utim, reditelj sada kaè ktaj inicijalni scenario nije zadovelementarne zanatske kriterije te da j je jo{ va`nije, u poku{aju da ekranvlastiti roman Vladimir Kecmannapravio „{ovinisti~ki bu}kuri{ u likovi nisu razgovarali iz sopstvkaraktera, iz situacija, odnosa, ve predstavljali delegate sopstvenih etnickoji komuniciraju iz nacionalnih sttipa.“ Ne{to kao kursadìje, samo mkrvolo~nije, obja{njava Skerli}. ProdTihomir Stani} taj je scenario odbaKecmanovi} se filmom dalje nije bav

„Ja sam Kecmanovi}ev roman prodruga~ije od toga kako ga sam tumaodnosu na njegovo tuma~enje ja isvaku i umetni~ku i intelektualnu i ljudistancu. Ja roman, naime, nisam prokao ratnohu{ka~ki pamflet, a on bi votako bude pro~itan. I to je njegovo pPeki} je lepo rekao: ‘Ne veruknjièvnicima, verujte knjièvnosti’“, ka

Boban Skerli} i dodaje: „Opsada Saraj27.2.2014. I SLOBODN BOSN 5

SUKOB KECMANOVI]-

TEROR NAD DJETINJSTVOMGlavnu ulogu u filmu tuma~i dje~ak Stanislav Ru~nov iz Bosanske Dubice



je okon~ana pre skoro 20 godina. Ako tonije dovoljno dug period da se o tom perio-du govori jasno i otvoreno, onda je ovodru{tvo duboko bolesno. A budu}i da temazaista stvara kontroverze, dijagnoza jeo~igledna. Ovaj film se ipak ne baviistorijskim zaklju~ivanjima. Bavi se sudbi-

nom i odrastanjem jednog de~aka u datomistorijskom kontekstu, bavi se terorom nadjednim detinjstvom. Tom unakaènomdetinjstvu smo za te oìljke svi krivi, nemaiskupljenja.“

Odgovaraju}i na Kecmanovi}eve„optu be“, Skerli} kaè da nije zadatak filma da bude „pre~ica onima koje mrzi da

pro~itaju lektiru“. U jednom od tekstova nasvojoj oficijelnoj web stranici, jasno jenaveo: „Nije ta~no da film govori o zlo~inima Armije BiH - to nije tema ovog filma; Nije ta~no da je dozvola za snimanje izdata sinu Nenada Kecmanovi}a; nije ta~no da je Vladimir Kecmanovi} scena- rista ovog filma - on je autor romana; scenario sam uradio ja u saradnji sa Ale{omKurtom; nije ta~no da su branitelji Sarajeva prikazani kao plja~ka{i i ubice; nije ta~no da scenario kalja ugled i ~asnu odbranu branilaca Sarajeva; ne snimaju Srbi film u Sarajevu o Sarajevu. Film snimaju filmadìje. Razli~itih nacionalnosti i konfesija. Nacionalnost i konfesija nisu bili kriterijum za saradnju. Nisu ~ak bili ni tema razgovora. Smatrao bih prostaklukom da to pitam.“

GENETSKI KODOVI KARAKTERAPrema rediteljevim rije~ima, ovaj film

nema namjeru da se udvara publici, ve} dauznemiri, da uzbudi, da provocira...„Strana koju ovaj film zauzima je stranaljudskosti. A, de~ja suza nema nacional-nost ni konfesiju“, kaè Boban Skerli}.

Tendencioznost Kecmanovi}evog ronajuo~ljivija je na samom njegozavr{etku kada dje~ak, ogor~en i bzbog svega {to je doìvio i vidiopkoljenom gradu, bjeì na srpsku strtamo, sa jednog brda, iz topa ispagranate na Sarajevo. Upravo taj p

Skerli} je potpuno izbacio, odn promijenio u filmu, {to je i narazbjesnilo pisca Kecmanovi}a. Kada je govorio o razli~itim politi~kim, odideolo{kim tuma~enjima koja bi mogao izazvati, Skerli} je rekao da „ biti iznena|en {to }e se palanka i ~auznemiriti i pro~itati film iz svuskogrudih i upro{}enih vizura“: „Nadase, ipak, da }e se formirati kriti~na onih koji }e biti spremni da film glotvorenog uma, ne prebrojavaju}i kzrnca i ne analiziraju}i genetske kokaraktera. Pogotovo {to tu ne}e ni{taJer, to {to je de~ak srpske nacionalnoèna-heroj Muslimanka, ne govori nio Srbima ni o Muslimanima. Njihov oje odnos po`rtvovane ène i neza{ti}deteta. Ni{ta se ne bi promenilo u filmda su nacije likova inverzne. Ovaj fifilm o ljudima. Pa }e ga ljudi, nadamrado i otvorenog srca gledati. SvudaSarajevu i u Beogradu, Banja LZagrebu, Parizu, Veneciji, Tirani, KLumpuru, Karakasu... Tuma~enja film sagledavaju iz politikanskih vne}e izostati. Ali, ona samo govoonima koji ih iznose“, zaklju~uje BoSkerli}.


O OPSADI SARAJEVA NA 42. FEST-u

FilmTop je bio vreo snimljen je ukoprodukciji Srbije i Bosne i Hercegovine- ta~nije, Republike Srpske. Producenti suDrina film i Balkan film , koproducentiRadio televizija Republike Srpske, Filmskicentar Srbije, Ministarstvo kulture iinformisanja Republike Srbije, a kaosufinansijer naveden je i predsjednikRepublike SrpskeMilorad Dodik .

Uloge u filmu tuma~e:StanislavRu~nov, Anita Man~i}, MuhamedDupovac, Mugdim Avgadi}, Slavko

[timac, Nikola \uri~ko, MilicaMihajlovi}, Gordana Gadì}, IvicaVidovi}, Mira Banjac, Bojana Maljevi},Fe|a [tukan, Aleksandar Stojkovi},Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, MiroBarnjak, Rijad Gvozden... FotografijupotpisujeDu{an Joksimovi} , montaù \or|e Markovi} , scenografijuKirilSpaseski , a zvuk Aleksandar Proti} .

Budèt filma, koji je sniman uBosanskoj Dubici, iznosi ne{to vi{e odmilion eura.

GLUMCI IZ BiH, SRBIJE I HRVATSKE

Predsjednik RS-a Milorad Dodiksufinansirao film

KECMANOVIĆ:Niko meneće ubediti da su ljudirazličitih nacionalnosti

zajedno preživljavaliopsadu grada. U Sarajevuje za tih sedamsto dana tobilo nemoguće

SKERLIĆ:Ja roman,naime, nisam pročitaokao ratnohuškački

pamflet, a Kecmanovićbi voleo da tako budepročitan. I to jenjegovo pravo



DE(LUXE) L

B je to 690. brojSlobodne Bosne . Najavljivali smo sa velikomrado{}u i ponosom koncertPaca de Lucijeu Bosanskomkulturnom centru u Sarajevu.

Sad, pak, u 903. broju, sa tugom i sjetom pi{emo o Pacu, nakon {to je sa gitarom uruci i flamencom na du{i, oti{ao na putka nekom od sazvje`|a. Umro je na plaìu Meksiku, od sr~anog udara. U 66.godini.

DVA PUTA SARAJEVOBa{ je nekulturno i neukusno, krajnje

neprihvatljivo samog sebe citirati. Ali,samo }u komadi} tog teksta iz 690. broja prenijeti, jer pisao sam o tome kada sam prvi put vidio Paca mar{ala. Vjerovatno tonikome nije interesantno, ali ko mi moèzabraniti da pi{em. Dakle, bez navodnika,

bio je to neki juli, 1996., ki{an i tmuran unjema~koj pokrajini Hessen, i u njenomglavnom gradu Wiesbadenu. Kabanice suse na ulazu u tamo{njiKurpark prodavale kao kineski ki{obrani usarajevskoj Ferhadiji u sli~nimvremenskim uslovima. No, fanove Pacade Lucije tu

no} ni{ta nije moglo sprije~iti da odgledajukoncert od po~etka do kraja, pa ~ak ni da pookon~anju izvrsne svirke jo{ malo pro}askaju uKurparku i sabiraju utiske.Pogotovo {to Paco na sceni nije bio sam:svirao je tu no} akusti~ni, i fantasti~ni,The Guitar Trio , okupljen prvi put nakon petnaest godina, kada su objaviliFriday Night In San Francisco . Pored glavnog junaka ove pri~e, u tom triju svirali su i AlDi Meola i John McLaughlin. Eto, ne}uvi{e.

Dva puta je Paco svirao u glavnomgradu Bosne i Hercegovine. Prvi put 2006.u Zetri i drugi put uBosanskom kulturnomcentru 2010. godine. Ne}u sebi oprostiti {toga nisam gledao uZetri , ali se rado prisje}am njegovog koncerta u BKC-u, 6.februara 2010., kada sam drugi put vidioPaca mar{ala. Sje}am se, ulaznice suko{tale 60 i 70 KM. I tada i sada visoke suto cijene za Sarajlije. Me|utim, do{ao je

Paco, a gra|ani tog gradasu pokazali da vole

muziku i ne “pitaju zacenu” kada su umogu}nosti dobitikvalitet. Treba li re}ida je koncert nekolikodana ranije bio

rasprodat? Normalnoda ne treba. A koncertk’o Pacov koncert.

Savr{en! Nema tu gre{aka. Ni kod njkod sedam muzi~ara koji su s njim tadna bini.

NA KARTI PUTOVANJA...Sve tu {tima i funkcioni{e, a flo

~elu sa mar{alom, ili ako ho}ete admiPacom plovi muzi~kim morem, pa vremenski uslovi to ne dozvoljavaju. ih ne moè sprije~iti niti iznenaditi. Bto Paco de Lucia and Band Live on 2010 , a na Pacovoj karti putovanja Sar je bilo nezaobilazno. Ali, stvarno rekao, nije ovdje i sada patetika domatna. Dodu{e, od njegove prve turneje pa do tada nagledao se on svakaljepota, ali, eto, SARAHEVO je zapam

Ne}emo zaviriti na njegovu oficistranicu kako bi prebrojavali albume kPaco de Lucia objavio u svojoj oimpresivnoj karijeri. Jer, za{to bismradili, kada ni on sam nije znao kolikoobjavio. A pogotovo nije znao na kol

kompilacijskih izdanja sudjelovao. koliko je muzi~ara sara|ivao. Sa spomenutim Meolom i McLaughlinove} spomenutog fantasti~nogThe GuiTrija , snimao je i nastupao i pojedina~

Gitaru je Paco po~eo svirati kada s bile ~etiri godine. Prvi javni nastup im1959., a {est godina kasnije objavio jstudijski prvijenac. Od nagrada }emo prilikom izdvojiti onu koju je osvojidvanaestogodi{njak. Festival se zConcurso Internacional Flamenco de de la Frontera . Ma {ta god to zna~ilo bio je Paco i pjeva~. A bio je i Francis

Sánchez Gómez. Kada se rodio...

Preminuo je PACO DE LUCIA, najveći flamencogitarista na svijetu; imao je 66 godina i oinstrumentu što gitara se zove znao je sve

DVA PUT SAM VIDIOPACA MARŠALA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Sarajlije itekako pamte dva nastupaPaca de Lucije u Sarajevu,

2006. i 2010. godine

HASTA LA VISTA, AMIG



KULT MARKETBROKEN BELLSAfter the Disco

Band Broken Bells objavio jealbum podnazivomAfter

the Disco . IzaprojektaBroken Bells stoje poznatiglazbenici:

James Mercer , otprije poznat kaogitarist grupeThe Sins , i Brian Burtonpoznatiji kaoDanger Mouse . Kao {tonaslov albuma govori, rije~ je o glazbikoja iz disco ere preko elektroni~keglazbe evoluira u indie pop zvuk.

CHROME DIVISION

Infernal Rock EternalVijest zapoklonikeheavy metalzvuka.Norve{kimetalciChrome Division nedavno su

objavili album pod nazivomInfernal

Rock Eternal . Na albumu se nalazidvanaest pjesama, a potpisuje gaizdava~ka ku}aNuclear Blast . “Kosati”Norveàni osnovani su 2004., a dosada su objavili ~etiri dugosviraju}anosa~a zvuka.

MASTERS OF DISGUISEBack With AVengeance

Ameri~kispeed metalband Masters of Disguise objavili sunovi studijskialbumBack With AVengeance .Pjeva~Chris

Logue, poznatiji iz pri~e o banduSavage Grace , koji je prestao s radomprije ~etiri godine, okupio je oko sebeglazbenike s kojima je i ranijesura|ivao, te oformio Masters Of Disguise .

Posljednjih nekoliko godina ova rubrika je postala svojevrsno uto~i{te punkerima izregiona, pa u skladu s tom ~injenicomnastavljamo na istom tragu. Ovoga puta predstavljamo zagreba~ki punk bandMa{inko i njihov studijski album podnazivom Svugdje je doma, ali lijepo je najljep{e .

“[estorica divnih {esnih mladi}a sviramuziku koja ih ~ini sretnima. Zdravi punk skoliko toliko pametnim tekstovima pogoniovu grupu ljudi ve} neke dvije godine. Uzsitne promjene u postavi kroz vrijeme ubendu su sad svi, jer je svaki koncert u bitisamo dobro opravdanje za popiti sprijateljima”, pi{e na slu`benoj web stranici banda.Ma{inko je osnovan 2010., a albumSvugdje je doma, ali lijepo je najljep{e ,snimali su to~no godinu dana, od velja~e2013. do velja~e 2014. godine.Ma{inko je probio led singlomSretan Boì} , a prvidugosviraju}i albumFrakturko , koji su

podijelili sa bandomFraktura mozga objavili su prije tri godine.Album Svugdje je doma, ali lijepo je

najljep{e sadrì petnaest pjesama, a otvaraga 33 sekundi duga~ka pjesmaGle~eri . U pjesmi Kafe bar Faust mije{aju se punk ritmovi s heavy metal gitarama i izvrsnimtekstom, ~iji refren glasi:“Al |avo kad metraì nema sla|e, Uvijek u birtiji me na|e,Za {ankom sjedi i promatra me, I samomirno ispija {tok.” Prava punkerska, protestna je i pjesmaO~i pune suzavca , sold school refrenom, tematski naslonjenana trenuta~nu socijalnu i politi~ku situacijuu regionu. Na istom starom punk tragu je i

pjesma sa svakodnevnom tematikomKidemo van.

Ma, na ovom album naprosto nema pjesme, sve je prepuno nekakve pozenergije, sa starim punk podlogamneobi~no jednostavnim tekstovima.Odzvnjala je pjesma pomalo vu~e na rane raHladnog piva , {to zna~i da zvu~i jako dosobito zbog uvodnih bass dionicaipak, sa albuma vrijedi izdvojiti pjStanje nacije , koja uz punk ritam sjsecira dnevno politi~ku situaciju.

Dolje na dnu tako|er je s heavy memanirima, potkovana tercama solo g brzim ritmom i heavy riffovima. Na kizvrsni album zagreba~kih punkera zne{to laganija pjesmaPogledaj me u o~.

(M. Ili~

MUZIKA

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Dub FX: Bass Line (ft. Tiki Taane)2. Daft Punk : Give life back to music 3. Pepe Deluxe: Go! Theme4. The Strypes :

You can’t judge a book by the cover 5. Deap Vally: Walk of shame 6. David Guetta ft. Skylar Grey:

Shot me down 7. Jake Bugg : Slumville Sunrise 8. Nine Inch Nails: Copy of A9. Primal Scream: Goodbye Johnny

10. Asgeir: Torrent

Izvrsni punkeri sazagrebačkih pločnika

Album “Svugdje je doma, ali lijepo je najljepše”,grupe “Mašinko”

JASNO I GLASNOIzvrstan drugi dugosviraju}i albumzagreba~kog punk banda Ma{inko



The Monuments Men(ûvari naslije|a)igrani je film koji je reìrao GeorgeClooney, a skupa s Heslovom Grantomnapisao je i scenarij. Ovo je peti film koji jedo sada reìrao slavni glumac.

Scenario je napisan prema znanombestseleru istog naziva R oberta M. Edsela.To je istinita pri~a o ljudima koji su na{li,spasili, sa~uvali iznimno umjetni~ko blago,ba{tinu. Nacisti su se u svojim osvajanjimabavili i kra|om te skrivanjem vi{e od petmiliona umjetni~kih djela. Zvani~niciNacionalne galerije prisilili suVrhovni sud i predsjednika te su njihova nastojanjazapravo do{la do odjeljka ameri~ke vojskenazvanog Monuments, Fine Arts and Archives Secion(Sekcija za spomenike,lijepu umetnost i dokumenta).

PrijeDana D , general Eisenhowerizdaoje nare|enje svim komandantima na terenu

da ~uvaju vrijedna nalazi{ta.Odred zazadatak ima za{titu i o~uvanje umjetni~kihdjela. Nacisti su umjetnine skrivali naraznolikim mjestima, poput dvoraca ali irudnika. Cilj nacista, osim profita, bila jeizgradnja muzeja u Hitlerovom rodnomgradu Linzu. Godine 1944., jedinicaThe Monuments Men postala je internacionalna.Njeni pripadnici bile su osobe trinaestrazli~itih nacionalnosti. ^lanovi su biliprofesori umjetnosti, arhitekte, arhivisti...Ovaj film je iznimno bitna i zanimljiva pri~ao najve}oj akciji u potrazi za umjetninama upovijesti. ^lanovi ove grupacije vi{e znaju oumjetnosti nego o najpoznatijoj pu{ki. U

Nacionalnom muzejuDrugog svjetskog rata u New Orleansu 2016. biti }e izloèna stalna postavkaIskustva ~uvara naslije|a .

Svijet nije po~eo od nas. Vrijedne stvariiz pro{losti, osim u ostatku svijeta, nalazese i na na{im prostorima. ûvajmo ìvotsvih... Arhive, muzeje, spomenike, neskidajmo biste, ne ru{imo spomenike, ne palimo… Heroji ne uni{tavaju. Herojispa{avaju. (D.Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKET@UDNJA SRCAFarhan Akhtar

@udnja srcaindijski je igrani film iz2001. godine. Scenarij i reìju potpisujFarhan Akhtar. Pri~a je to o trimladi}a, razli~itih karaktera, nosjedinjenih u prijateljstvu. Pri~a je to oljubavi i prijateljstvu.

Ocjena: 4

BOGATI I ÛDNI

Alfred HitchcockFilm velikanaAlfredaHitchcocka ,Bogati i ~udni , igrano je crno-bijeloostvarenje iz1932. godineScenarij su

zajedno napisali Alfred Hitchcock,AlmaReville i Val Valentine, a napisan je natemelju istoimene noveleDaleaCollinsa. Pri~a o mladom bra~nomparu koji dolazi do velike sume novca kre}e na put oko svijeta.Bogati i ~udnise na britanskom i ameri~kom trì{tuprikazivao pod naslovomEast of Shangi (Isto~no od [angaja) i nijedobro pro{ao.

Ocjena: 4

SRE]A DOLAZI U DEVETNikola Tanhofer

Sre}a dolazi u devet igrani je filmiz 1961., a reìraoga je NikolaTanhofer . Scenarijza film napisao jeVitomil Zupan, ana osnovu bajkeHansa ChristianaAndersena . Ovo je pri~a o Sre}i i

Brigi koji dolaze u jedan gradi}. Prvi jdugometra`ni film iz ànra fantastike u jugoslavenskoj kinematografiji.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Lego (Phil Lord &Christopher Miller)

2. 3 Days to Kill (McG)3. Pomepii (Paul W. S. Anderson )4. RoboCop (Jose Padilha )5. The Monuments Men

(George Clooney )

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Ljubav je u zraku (Alexandre

Castagnetti , Reverence, Blitz film ivideo)

2. Utrka ìvota(Ron Howard, CrossCreek Pictures, Blitz film i video)

3. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)

4. Diana (Oliver Hirschbiegel, EcosseFilms, Blitz film i video)

5. Jobs (Joshua Michael Stern , OpenRoad Films, Blitz film i video)

PREMA ZNANOM BESTSELERUIstinita pri~a o ljudima koji su sa~uvali umjetni~ka blaga

Film “The Monuments Men” (SAD, 2014.),reditelja Georgea Clooneyja

Umjetnička četa



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFONa{em glumcui jednom odnajangaòvanijih umjetnika u regionu,Zijahu Sokolovi}u, 24. februara Bi{}anisu se oduìli na pristojan na~in. PovodomobiljeàvanjaDana op}ine Biha} uponedjeljak nave~e je organizovano jeVe~e Kulturnog centra sa Zijahom Sokolovi}em .

“Balet se vratiou Tuzli”, pi{e, naravno, natuzlarijama. U Osnovnoj muzi~koj {koli Tuzla u ovoj {kolskoj godini otvoren jeOdsjek baleta. “Trenutno ovaj odsjekpoha|a jedanaest u~enica, a ~asovi seodràvaju u prostorijama GKUD-aBosna uTuzli”.

Do 1. martau Sarajevu se odràvaGeneralna skup{tinaEvropske asocijacijefestivala (EFA), a doma}in je Me|unarodnifestivalSarajevska zima, koji ove godineslavi trideset godina postojanja. Doputovalo je vi{e od stotinu direktora festivala, kojipredstavljaju {ezdeset i dva festivala udvadeset i dvije dràve.

U ~etvrtak,27. februara u 19 sati, uUmjetni~koj galeriji BiHbi}e otvorenaizlo`ba Vrt uìvanja, autora MladenaMiljanovi}a. “Nakon izuzetno zapaènog

predstavljanja bosanskohercegova~kogVrta uìvanjau Veneciji i nakon izlo`be uBanja Luci po~etkom ove godine, smatralismo svojom obavezom da ovu izlo`bu, usaradnji sa Muzejom savremene umjetnosti RS , predstavimo i sarajevskoj publici”,saop{tavaju iz UGBiH.

Ne{to kasnijedobili smo informaciju da }eistog dana, samo sat ranije, biti uprili~enapromocija knjigeTurska: uvod u povijest,unutarnju i vanjsku politiku , autoraambasadora Amira Muharemija. Mjesto

radnje: Bo{nja~ki institut - Fondacija AdilaZulfikarpa{i}a; organizatori:Dobra knjigaiBIFAZ; promotori:Ivica \iki} , AmirMuharemi,Hajrudin Somun, Izedin[ikalo .

Na Dan op}ine Fojnica, 18. marta, uMultimedijalnoj muzejskoj dvorani tamo{njegFranjeva~kog samostana DuhaSvetoga, u 14 sati }e biti otvorena izlo`baSarajevski atentat 1914. godine i Prvi svjetski rat u dokumentima arhivaSamostana u Fojnici . Dobro do{li!

Maid Mirojevi}, akademski muzi~ar izSarajeva, kontrabasista uOperi Narodnog pozori{ta Sarajevo, uskoro }e objaviti svojtre}i kantautorski CD. Na prethodna dvaotpjevao je i odsvirao {ansone, na stihove

sedamnaest bosanskohercegova~kihevro pskih pjesnika.

„Ovih dana sam zavr{io mixmaster za svoj tre}i CD, koji nosi naTragovia ja sam kompletan autor, osijedne pjesme, koja se zoveSarajkadjevojka, a za koju je stihove napisamoj dobar drug i prijatelj TarKaramehi} iz Visokog», kaè MaidMirojevi}: “Na tom CD-u, kainstrumentalisti, uzeli su u~e{}e poznmuzi~ari iz Sarajeva - Edo Kri(harmonika), Adnan Mu{anov(klavir), Marin Gradac (trombongitare Hamo Salihbegovi} i Ned`Merdànovi} iz grupeKonvoj, EzherHelja (klarinet), tamburice Vedrî~ak i bek vokali Dunja Kajevi}Gordana Ivandi}. Glavni posao tj. mmaster uradio je Nihad Kre~o, u svstudijuPresto. Na CD-u se nalazi osampjesama i skoro sve su autobiografsk

Od soft bluesa i soft rock‘n’rol preko tambura{kog zvuka pa francuske {ansone - to suTragovi .

MAID MIROJEVI ,sarajevski muzičar

U svakom snijegu,vidim iste «Tragove»

DARIO MATI ,rukovodilac Kluba specijalnihsportova “Tuzla”

DARIO MATI]“Mladim sporta{ima uru~ene su sezonske karte za doma}e nastupe OKK Slobode ”



Trideset i pet godina u ìvotu ~ovjekanije puno, ali je u novinarskoj karijeri mo`dai previ{e. Dosadi li Vam nekada ovaj na{piljarski posao, kada stalno ne{to ~eka{,“kupuje{ i prodaje{, oduzima{ i dodaje{“?

Pada mi na pamet stih Mateja Bora: “[elje popotnik skozi atomski vek.”Hodio samkroz novinarstvo kroz godine kojeobuhvataju dva stolje}a, pa i dva milenijuma.Skoro ~etrdeset godina, od volonterskih danana Sarajevu 202. Jeste to dugo vrijeme za jednu karijeru, ali ja se nisam umorio,osje}am i dalje entuzijazam kao nekadadavno, strast prema profesiji, premaemisijama koje pravim, javljanjima uìvo zadnevnike, specijalizirane emisije iz kulture.A shodno pitanju koje ima metafori~ki prizvuk, ovaj posao mi nije dosadio, mo`dazato {to od piljare vi{e volim ‘balkanskukr~mu’. Tu se vi{e ~uje i vi{e doìvi.

Repliciraju}i na Va{e pitanje, citira}u redak teksta koji sam prije nekoliko dana snimio za najavni spot svog vi{edecenijskog prisustva u novinarstvu: “35 godina za mene su mo`da i previ{e,a za historiju novinarstva u BiH tek ne{to malo.” A opet sveskupa, ovo je ìvot na sticku.

Na koji na~in }ete obiljeìti trideset i pet godina novinarskekarijere?

Rodila se ideja da to obiljeìm dokumentiram jednom multimedijalnizlo`bom pod naslovomTre}a dimenzija vi{e od toga . Ovo je svojevrsno ujedinja-vanje dva formata emisija koje ~ine mnovinarski opus, a koje sam realizirao Radio Sarajevu, FTV i BHT1. Kultura bila okvir tog razdoblja mog bavljenovinarstvom, te je obiljeàvanje zami{lje-no kao prezentacija nekoliko karakt-isti~nih segmenata iz moje novinars prakse. Bi}e to svojevrsno dokumenta putovanje kroz vrijeme, protkano izlo-nim eksponatima radio aparata, pisama{ina od po~etka 80-ih do ere kompjutisje~cima iz novina od ranih 80-ih do danaudio i vizualnim materijalima intervjudrugih novinarskih formi koje saupra`njavao proteklih 35 godina profes-

nalnog bavljenja novinarstvom, pa fotografije o tom vremePosjetitelji }e mo}i poslu{ati intervjue iz radijske emisijeTre}adimenzija koja je trajala vi{e od jedanaest godina naDrugom programu Radio Sarajeva, a zatim i televizijske intervreportaè sa velikih svjetskih filmskih festivala, dio opususretima sa nekim od najeminentnijih aktera savremkulturne svjetske, evropske, regionalne i bosanskohercegovscene. Pripreme su u toku i sve treba da se odigra uGalerijiAkademije likovnih umjetnosti Sarajevo 29. marta.

DŽEVDET TUZLI ,urednik na BHT1

Klub specijalnih sportovaTuzla duì niz godina jedan je od najboljihklubova za osobe sa posebnim potrebama u BiH.

“Vrijedni i uporni sporta{i iz na{egkluba pripremaju se za novu sezonu, ana jednom od treninga u me|uvrem-enu posjetili su ih Lejla Kisi} i DajanaBaki}, volonterke i prijatelji Klubaspecijalnih sportovaTuzla. Mladimsporta{ima uru~ene su sezonske karteza doma}e nastupe OKKSlobode, {toje svakako obradovalo ~lanove na{egkluba”, kaè Dario Mati}, rukovodilacKluba specijalnih sportovaTuzla :“Jako smo sretni zbog te posjete, kao i{to su nam poklonili sezonske karte dai mi moèmo i}i i gledati ko{arku uMejdanu. Do sada nismo imali prilikuda idemo, ali }emo iskoristiti ovesezonske karte i zajedno i}i i navijatiza na{e ko{arka{e. Bosanski studenti koji rade i studiraju u Be~upomogli su da se poklone sezonske karte, a pored ovoga obe}ali

su da }e organizovati i odlazak u Bsporta{ima KSSTuzla. Ova posjetaBe~u bi svakako vi{e bila dru{tvenkaraktera, nego sportskog, ali svakako biti od velikog zna~aja na{sporta{ima.”

Rukovodstvo kluba je u po~etn pripremama za organizacijuPrvenstva uatletici za osobe sa posebnim potrebam,koje }e biti odràno po~etkoseptembra ove godine. “To je prelijepamanifestacija, koja se ve} nekoligodina organizuje u Tuzli. Njen moto- Kraljica sporta i sa nama. Veliki trud inapor, velika sredstva su potrebna realizaciju ove manifestacije, ali pomo} prijatelja kluba, sponzopokrovitelja, ne sumnjamo da }emove godine opravdati epitet da smnajbolji. Svi oni koji se èle uklju~itorganizaciju - dobro do{li Pa da i o

godine uspje{no organizujemo ovu manifestaciju i obradujemo sa posebnim potrebama iz cijele BiH.”

@ivot na sticku

Vrijedni i uporni

F o t o : M i l

u t i n S t o j ~ e v i }



1. Pati li biv{i politi~ar za politikom?

Pati svakodnevno, ali ne vi{e tako intenzivno.

19. MalaDuba iliVelikiDrvenik?Meni malaa njoj velik

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Pro~itajteSenada, ostaloako stignete.

. [ta ne moratemati u friìderu?ada vi{e ni{ta!

7. [taobaveznonosite naplaù?Sve, i svoje

i njihovo!

D a li ste kao m ali san ja li da }ete b iti ljekar op{te

prakse? K a k a v l je k a r!? Sa n jao sa m da } u bi ti ri ba r.

. K o ji je dana{n ji ekvivalen t nekada{njem Savezuocijalisti~ke om ladine Jugoslav ije ~iji ste b ili ugledni ~lan? do M ajka - pr eciz an i br it ak , bez obz ir a na ci jenu.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Meni je najljep{e u Muli}ima;

Sarajevo je za mla|e.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Profesor, vjerovatno.

18. [taobla~ite k

èlite izglemoderno?[ta mi ènakaè.

20. A begova{kembe ~orbUvijek {kembDo prvih nala

6. Koga bistepoveli na pustoostrvo?Moju Almu. Svedrugo bi bilozamorno.

12 D a li je bolje b iti lijepi pam etan ili ru` an i g lup? N a jbol je je bit i.

by DINO BAJRAMOVIC

11. Je li manje - vi{eili je vi{e - manje?Manje je uvijek vi{e,a vi{e je uvijek manje.

14. Da imat

15 minutavlasti, {ta nbiste u~inil Ni{ta. Pustrijeku nekate~e.

16. S kimbiste voljeliotplesatitango?Sa Iniestom.

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Vjerovatno pametan, kad sam uovom bio ovolika budala.

13. [ta uraditekad vampreko putapre|e crna“Me~ka”?Ko~im... On je kasko, a ja,ko zna?

15. Opi{ite ZlatkaLagumdìju u tririje~i?Uspje{an, zajebanneprilagodljiv.

17. Osoba kvam ide naganglije?Takve sam v prevazi{ao.

10 Koliko ima istine

u izreci: “Ne dade se

usranom do potoka?”

Pa da u p r l ja i po to k ?!

RASIM KADI ,

generalni direk tor “ Terminala FBiH”:

“ U vi jek škem be... Do pr vih nalaza”



KLIN ÔRBA

Dok smo se jo{ sje}ali da je i u zlim vremenimamogu}e biti gospoda, nadmetali smo se s krvavim

ratnim de{avanjima, nikako ne gube}i volju daopstane u nama miris i zanos ljudskosti i sve onecivilizacijske tekovine koje su i kroz nas neko} tekle ovimsvijetom. Potom je nastupio perverzan, dozlabogarazaraju}i mir u kojem smo se pogubili. Gdje nam je sadasve to {to smo ustrajno njegovali i pod granatama? Danas,mi smo ljudi iz druge ruke, karikature tranzicije, svedenina Second Hand trendove - ne samo u modnom smislu,nego su i na{e du{e propale u bijedu tu|ih izno{enih izastarjelih modela pona{anja, mrtve kao {to odavno jemrtva nada u neka budu}a prozra~na i rasko{na jutra.

Jednom je jedan pjesnik, u decembru ‘95., do{ao uSarajevo na 34.Sarajevske dane poezije,u doba dok suna{i pjesnici jo{ imali svoje site dje~je du{e, nezaraène

gnjevom duhovno opusto{enih, sje}a se pjesnikinjaFerida Durakovi}(Putnici kroz (ne)vrijeme ).“Do{ao nam je i jedan {vedski pjesnik, Ole Hessler, ne

sje}am se kojim putem - mo`da su i njega vile pronosaledo Sarajeva. Njega pamtim zato {to je u Sarajevo u{aokao junak postapokalipti~kih stripova: zgodan, visok, utankom jesenjem mantilu i finim ko`nim cipelama,zanesen kao pravi pjesnik i rasplakan od istinske tuge i bijesa koje je u njemu izazvao razoreni grad. Snijeg je bio prekrio brda oko Sarajeva, ledena ki{a slijevala se nizru{evine Vije}nice, gdje smo ~itali pjesme, a on je bioodjeven tako elegantno i - sasvim, sasvim neprikladno. IzSarajeva je oti{ao u dubokim toplim cipelama koje su mukupili sarajevske kolege skupiv{i novac izme|u sebe. Njegovo pismo duboke zahvalnosti i njegove pjesmestigli su faksom odmah nakon {to je stigao u [vedsku.

Jednom sam i ja bila u Budimpe{ti, na poziv tamo{nje pjesnikinje V.R., prije nekih sedam-osam godina, dok jo{ imala sam snage trsiti se da sam duhovno iznad

materijalne bijede koja me je ve} uvelike spopadala.Bija{e neka zima, kad se siroma{tvo i ka{alj ba{ nikako nedaju sakriti, a ja sa V.R. u budimpe{tanskojZaritragam za poklonom kojim bih obradovala k}er. No, kako mi sema|arska kolegica ve} poàlila da su joj kineske ~izme propustile bljuzgavicu, pa se smrzava s nogu, odlu~im daod skromnog honorara novu obu}u kupim njoj. Tad me je jo{ uvijek pomalo dràla sposobnost da uo~im kad je drugi

u teòj situaciji od mene i da reagiram. Nisam sigu je i danas tako, budu}i da se obla~im u Second Hanuostalom i sve moje bliske kolegice. I jo{ uzarazmjenjujemo robu kad pogrije{imo u broju ili kro

A jednom je pjesnikinja Marina Trumi} ispisastihove:Poslije }e{ valjda ne{to skuhati, /oti}ina pijacu, /kupiti kakve gluposti za jednu m

/krpa s neuni{tivim mirisom “second handa” ve} tiormar, ali kakav kraljevski osje}aj rasko{i /pruàjudemodirane gluposti, / gu{i{ se od zaduhe i pita{: je oti{lo ono prozra~no jutro...Jednom je jedan drugzapravo oduvijek Prvi, potpisnik dva desetlje}a poekonomskih i svih drugih trendova u nas, kukaoZare, koja samo {to nije modno prosvijetlila ovajovu veleljepnu metropolu, ali, eto, ne dade se, zahvaljuju}i huliganima koji su ognjem udarDràvu, zapaliv{i Predsjedni{tvo koje je Ovaj Gratu odbranio, i tako joj bespovratno sjebali sve on prilike da postane zamamna Mekka svim, treba najznamenitijim svjetskim investitorima. Daj Dràvo, da te EU uzme, kazali su huligani, ali SHandovi ti, evo, oko nov~anika oblije}u. Plasman pdruge ruke vrhunac su interesa bjelosvjetskih kapitovoj zemlji koja je postala jedan od najve}ih potevropskog sme}a. Stari automobili, stari namje{taodje}a i obu}a, stare vakcine i lijekovi, stari pot politi~ari i diplomate, zastarjelo naoruànje, za politi~ki modeli; sve to s primjesama mark proizvoda namijenjenih isto~noevropskom t proizvedenih u Kini, Ma|arskoj, ê{koj...

B udi Bog s nama i svim na{imZaramai @aramaimidòm ove Dràve na koji su se demons popi{ali, a na ~emu su Onaj Gornji i n

kompanjoni godinama {ljakali. Sve im se otelo u jfebruarskom danu, a ponajprije predivni imid` Drkojoj je hor od 90 multimilionera od zore do su pjevao Moj je ìvot [vicarska.A mi, mi smo prezsvoju materijalnu bazu zaradiovo malo du{ekoja bi jmogla, prije dana kona~noga, makar jednom polenekom novom ruhu. I tako, svi }emo jednom le}i bosi u zemlju ove Zemlje. Bit }e to jednnajprozra~nijih jutara u na{im ìvotima. Kako OGornjem, tako i svima nama.

Daj Bože, Državo, da te EU uzme, kazali su huligani, ali SecondHandovi ti, evo, oko novčanika oblijeću. Plasman prnja iz drugeruke vrhunac su interesa bjelosvjetskih kapitalista u ovoj zemljikoja je postala jedan od najvećih potrošača evropskog smeća.Stari automobili, stari namještaj, stara odjeća i obuća...

SECOND HAND TRENPi{e: FADILA NURA HAVER




P o~etkom 70-ih godina pro{loga stolje}a,Volkswagen je po~eo raditi na modelukoji }e zamijenitiKarmann Ghiacoupe.

Na platformiGolfa i Jette nastao je novisportski coupeVW Scirocco . Naravno, model je bio znatno ugla|eniji odGolfa, a u prodaju je pu{en {est mjeseci prije prvoga modelaGolf , 1974. godine. Godinu dana kasnijeScirocco je ve} krstario i nepreglednimameri~kim autoputevima. Prvi modelVW Scirocco proizvodio se sve do 1981., kada sapokretne trake silazi stara karoserija, apo~inje proizvodnja nove, suvremenijeina~ice tog modela. Druga generacijaizgledom je najvi{e podsje}ala je naPassat druge generacije, malo zaobljen i nabrijan.Nakon deset godina proizvodnje, uNjema~koj se prestaje proizvoditi drugageneracija tog modela, ali se zato proizvo-dnja seli u Sjevernu Ameriku, gdje se modelScirocco proizvodi sve do 1989. godine.Devetnaest godina kasnije VW Scirocco doìvio je reinkarnaciju. Sportski coupe, sasna`nim agregatima pod poklopcem motorai modernim dizajnom u unutra{njosti postao je pravi hit na trì{tu.Scirocco , ili uprijevodu ju`ni pustinjski vjetar,postao je jedan od predvodnikau svojoj klasi, ba{ kao i svi

ostali modeli koje proizvodi njema~kiautomobilski gigant Volkswagen . Odslu`bene najave nove, tre}e generacijeScirocca, do po~etka prodaje pro{lo je dvijegodine. Model se proizvodi u portugalskogtvornici AutoEuropa, u gradi}u Palmela.Tre}a generacija VW-ove sportske jurilicezasnovana je na platformi Golfa V , apremijeru je imao naGeneva Motor Showu 2008. godine. Vrijedi spomenuti da je istegodine Scirocco progla{en za automobilgodine, od strane magazina Top Gear , ali ida je model za sigurnost dobio pet zvjezdicaod EuroNCAP -a, europskog programa zaocjenjivanja novih vozila. Spomenut }emo iseriju Scirocco R , koja je pod poklopcemmotora imala 2,0 litarski TDI motor sa 265konjskih snaga, pri 6.000 okretaja u minuti, kaoi serijski ugra|ena b-xenon svjetla, velikeotvore za zrak na prednjem odbojniku,integrirani prednji spojler, dvostruki ispu{nisustav, 18 colske aluminijske naplatke i brojnedruge novotarije. Napokon, nakon 2008. ipremijere Scirocca tre}e generacije,Volkswagen je odlu~io dotjerati svoj kompaktni

coupe i predstaviti ga na predstoje}Autosalonu u @enevi. Iako, sude}i fotografijama, vanjski izgledScirocca nipretjerano renoviran, ipak su razlike uo~Tu su nova, modernija bi-xenonska Ldnevna svjetla, a modernizirani su i mahladnjaka i odbojnici. Ono {to je sigurno, ovi dizajneri naglasak su dali unutra{nizgledu. Interijer je opremljen luksuzmaterijalima, a na kokpitu je uo~ljiv posveizgled instrument plo~e, uz dodatke u obmjera~a tlaka u turbini, temperature uljmotoru i kronometra, sve po uzoru na izgprvog modela Scirocca. Sve one kojisportskim jurilicama vole i vrhunski zobradova}e podatak kako je u noviScirocugra|en Dynaudio Excite glazbeni sustaOno {to sve ljubitelje sportskih coupea najzanima su motori. Pod poklopcem novScirocca na}i}e se benzinski 1,4-litreni motor koji postiè 125 KS, kao i 2,0-litrensa180 i 220 KS. Za one kojima je i to malo i modelScirocco R s vi{e nego dovoljnih 2konjskih snaga. Ponuda dizelskih agregatasada je na 2,0-litrenom TDI sa 150 i

konjske snage. U serijskoj opremi {estostupanjski manualni mjenja~

start/stop sustavom, a u opciji jDSG mjenja~ sa dvije spoj

za one koji èle jo{ brè.


P E T A B R Z I N APi{e: MARIO ILIÎ]

Stiè novi VW Scirocco:U{minkani snagator!



Uprava „MS&WOOD“ -Uredni{tvuKoliko dugo trebaoplakivati mrtvaca?(„@ica i ì~ano pletivo mrtva~kogkov~ega“, „SB“, br. 901)

Po{tovani,Molimo vas da objavite ovo na{e

reagovanje koje je vezano za ~lanakobjavljen u va{em listu od 13.02.2014. podnaslovom “@ICA d.d. i ì~ano pletivomrtva~kog kov~ega“ sljede}e sadrìne. Naovaj na~in èlimo demantirati tvrdnjeiznesene u predmetnom tekstu.

U na{oj tradiciji je da se mrtvac opla~e.A mrtvac je u ovom slu~aju proizvodni pro-gram firme @ica d.d. Sarajevo koji se nijemijenjao ~etrdeset godina i temeljio je naisto toliko staroj tehnologiji koja je instali-rana u doba buma bosanskohercegova~keekonomije sedamdesetih godina pro{logstolje}a.

U ~itavom tom periodu @ica d.d.Sarajevo nikada nije poslovala bez gubitaka- u socijalizmu je to pokrivano prelijevanjemdohotka u okviru RMK Zenica ili kroz kredite~iju je cijenu pla}ala tada{nja ekonomijakroz visoku inflaciju. I tada je vjerovatnofirma brojala 1.800 radnika i svakom ko serazumije u ekonomiju je jasno da je to bilaneodrìva zaposlenost. U poslijeratno dobau periodu tranzicije firma se, posluju}i sagubicima, odràvala prodajom pojedinihdijelova imovine, grickaju}i tako dràvnikapital bez ikakvih poku{aja da se promijenistanje koje je dovodilo do gubitaka. U vrijeme kada se de{ava globalizacija metalneindustrije, kada na scenu stupaju novi kine-ski, indijski, slova~ki i ini igra~i, program@ice ~inio se kao program za kameno doba.

Novi vlasnici @ice koji 2006. godine,nakon brojnih neuspjelih poku{aja prodajete firme od strane Agencije za privatizaciju FBiH, kupuju 67% kapitala tek na ~etvrtom poredu me|unarodnom javnom tenderu,nailaze na mnogo ve}i obim neiskazanihneizmirenih obaveza i sve ih izmiruju uvezu- ju}i sta` radnicima i osiguravaju}i redovne,~ak uve}ane isplate pla}a. Pored odràvanjazate~enog broja od 196 radnika (ko tootpusti onih 1.800 radnika), istovremeno sezapo{ljava mnogo vi{e od ugovorom pred-vi|enih 30 radnika i realizira ugovorompredvi|eni obim investicija od 10 milionaKM u novcu. Pored brojnih te{ko}a objek-tivne ekonomske prirode, novi vlasnici sesuo~avaju sa organiziranim otporom manjegbroja radnika bilo kakvim promjenama kojebi traìle ve}u efikasnost i odgovorniji rad,onemogu}avaju}i upravlja~kim strukturamada upravljaju dioni~kim dru{tvom nana~elima efikasnosti sukladno zakonskimpropisima i u interesu radnika. U toj borbi zazadràvanje parazitskog odnosa premaposlu ne preù od mno{tva prijavatuìla{tvu protiv novih vlasnika, odvla~e}ienergiju upravlja~kih struktura od krupnihìvotnih poslovnih problema. I kada se, odstrane nadle`nih dràvnih organa, utvrdi da

u vo|enju @ice d.d. Sarajevo nakon privati-zacije nije bilo nezakonitih, niti kriminalnihradnji, danas se diù aveti pro{losti ne bi li jo{ jednom reafirmirali nerad, besperspek-tivnost i za{titu privilegija po osnovu nerada.Suo~eni sa svim otporima i opstrukcijompromjena, vlasnici su, dok je jo{ trajaougovorni odnos, u dva navrata ponudiliAgenciji za privatizaciju sporazumni raskidugovora, {to je odbijeno. I danas po tre}i put

javno nudimo sporazumni raskid iako smodobili rje{enje o potpunom izvr{enju svihugovornih obaveza.

[ta se u me|uvremenu desilo sa @icomd.d. Sarajevo? Nakon silnih poku{ajarestrukturiranja zate~ene proizvodnjeì~anih proizvoda i dosta potro{enog novcatada jedinog ve}inskog vlasnika Uniprometd.d. Sarajevo, do{lo se do saznanja da taproizvodnja nema perspektivu u ovoj regiji ida tu proizvodnju treba gasiti. Dodatnirazlog je bio u ~injenici da je lokacija @ice uurbanom dijelu Sarajeva i da nije mogu}edobiti okoli{ne dozvole za postoje}u prljavuproizvodnju, te da je urbanisti~kim planom

za tu lokaciju predvi|en poslovno-stambeniprostor, a ne te{ka industrija.Ga{enjem neperspektivne proizvodnje

zapo~eta je nova strategija razvijanja noveproizvodnje namje{taja na lokaciji @ice uFojnici koja je zadnje dvije i po decenije bilapotpuno van upotrebe i to, prije svega, uinteresu radnika i odràvanja zaposlenosti.Novim investicijama od 5 miliona KM u fab-riku namje{taja u Fojnici u novoosnovanufirmu MS&WOOD (Master and Wood -majstori i drvo), razvijena je proizvodnjanamje{taja za izvoz, sa potencijalnimkapacitetom od 1.000 radnih mjesta. U2014. godini i izvozom od 13 miliona KM, saperspektivama daljeg rasta. Na lokaciji @iceprivu~en je investitor, poznata maloprodajnakorporacija Bauhaus iz Njema~ke koja graditrgova~ki centar u koji }e se uposliti oko 150radnika ve} koncem ove godine. Bitno jeovdje ista}i ~injenicu da }e Bauhaus od bh.fabrika kupovati proizvode za sve svoje pro-dajne centre na {iroj regiji. Na istoj lokacijise gradi stambeno-poslovni centar kojigrade doma}e gra|evinske firme osiguravaju}i radna mjesta za svoje radnike. Svimradnicima @ice ponu|ena su nova radnamjesta u Fojnici i Sarajevu. Ako vi stvarnomislite da smo jedan broj radnika tek takoposlali na biro, nudimo da se svi takvi radni-ci, u prisustvu va{ih novinara, vrate na posaou ponedjeljak u 10 sati. Mi smo sigurni da seto ne}e desiti, jer smo im ve} nudili posao,{to jasno ukazuje na zlonamjernost va{egteksta i pogotovo njegovog naslova.

Svi mi iz ovih promjena moèmo izvu}ibarem tri lekcije. Prvo, nema napretka una{oj ekonomiji bez restrukturiranja kom-panija u pravcu proizvodnih programa kojiimaju {anse na globalnom trì{tu – stari pro-gram @ice nije imao {anse ni na doma}emtrì{tu, a program najme{taja se izvozi u 42zemlje. Drugo, radnici moraju shvatiti da uuvjetima promjena programa firmi u kojimarade moraju i sami mijenjati svoje kvali-fikacije i razvijati svoje nove sposobnosti – radnici @ice su mislili da ako su metalci 20

godina, treba da budu to i narednih 20, bobzira kako je efikasan njihov i rad ~ifirme. Tre}e, iako je privatizacija u Bvelikoj mjeri uni{tila industriju (baremnako kao i zadràvanje firmi u uvjetdràvnog vlasni{tva), postoje i pozitprimjeri privatizacije, me|u koje se svakmoè svrstati primjer mukotrpnog, uspje{nog restrukturiranja u @ici, kojstvorena konkurentna kompanija u obl

namje{taja, sposobna da osigurava noradna mjesta i radnicima osigurava dobredovne pla}e, a dru{tvu i dràvi uredpla}anje poreza i doprinosa za financira javnih potreba.

I da se vratimo na po~etak ove priOplakivanje mrtvaca ne moè trajati vje~Treba da se radujemo novim ìvotima ni~u iz njegovog naslije|a. A u opisanslu~aju novi ìvoti nude nadu da budu bìvoti.

UPRAVA MS&WOOD d.d. Saraj

Zukan Helez - Uredni{tvu

Vaš informator, mojpomoćnik Frančešević,krivo vas je informirao(„Dva Bori}a u ime naroda“, „SB“, br. 902

Po{tovana g|o Mijatovi},s ciljem ta~nog i objektivnog informis

nja javnosti, obra}am Vam se molbomobjavite demanti na dijelove teksta „Bori}a u ime naroda“ objavljenog u Vasedmi~nom magazinu „Slobodna Bos20.02.2014. godine.

Cijene}i ovaj list i principijel

urednika „Slobodne Bosne“ Senada Avdda iznosi mi{ljenje i stavove o politi~ksveukupnom stanju u Bosni i Hercegood ratnih vremena do danas, te njegov vedoprinos u raskrinkavanju kriminalkorupcije u postratnoj BiH, samo zahvlj ju}i tome, èlim reagovati i demantovatitekst, g|o Mijatovi}, s nadom da }ete sako ne do sada, barem u budu}nosti dr` jednog od osnovnih na~ela novinarstva, je objektivnost.

Do sada ste ve} nekoliko puta u Va{listu pisali tekstove s ciljem da oblatidiskreditujete mene i posao koji obavljamsve zbog interesa Va{eg ku}nog prijateljanaàlost mog pomo}nika, s kojim svadnevno imate radno-konsultativsastanke, Martina Fran~e{evi}a.

Kada biste napisali i objavili ~lanadoti~nom „gospodinu“, protiv kojeg suVas usput podsjetim (u slu~aju da zaboravili), podnesene ~etiri krivprijave, a koji je, izme|u ostalofalsifikovao vojnu dokumentaciju na osnkoje su godinama ostvarivane nov~anaknade na teret dràve BiH, uselio u stu Sarajevu kojeg ilegalno koristi, te stestan u Zagrebu, tako|er, na ra~un dràvonda bismo mo`da i povjerovali u Viskrene namjere.

[to se ti~e Tatjane Pejakovi} koja, ostog {to, prema Va{im navodima, „


REAGIRANJA



kompetentan Hrvat“, izgledapredstavlja jednako veliku smetnju ito {to je snaha Josipa Pejakovi}a,smatram da ima pravo konkurisati zasvaki posao, neovisno o tome ko je i~ija je snaha.

Logi~no je da }e sa liste uspje{nihkandidata biti izabran kandidat kojipostigne najbolje rezultate natestiranjima, a u ovom slu~aju je to

Tatjana Pejakovi}, jedna od dvijekandidatkinje sa liste uspje{nih.Va{a tvrdnja u tekstu da g|a

Pejakovi} nema nikakvog radnogiskustva jo{ jedan je dokaz koliko povr{nopristupate „analizama“ i Va{em „novinar-skom“ poslu, jer je navedena informacijapotpuno neistinita.

Naime, prema Pravilniku o unutra{njojorganizaciji Ministarstva, Sekretar moraimati najmanje {est godina radnog iskustva,{to je bio i jedan od uslova navedenih uJavnom konkursu. Svako ko poznaje rad iorganizaciju organa dràvne slu`be, kao iproces zapo{ljavanja u tim organima,

trebao bi biti upu}en i u to da, osobe koje neposjeduju dokaze o ispunjavanju uslovakonkursa, ne mogu nikako biti dio daljnjekonkursne procedure.

Prema Va{im navodima, doti~na Marijaêlan je promijenila dva atraktivna radnamjesta, a prema mojim saznanjima,gospo|a je penzionisana i ostvarujenov~anu naknadu po tom osnovu. Ovimputem ja Vama upu}ujem pitanje: „Za kogabiste se Vi opredijelili sa liste na kojoj senalaze samo dvije kandidatkinje - za mladuosobu koja ima bolje rezultate natestiranjima, radno iskustvo i stru~nuspremu u skladu sa uslovima konkursa ili za

osobu koja je penzionisana, sa manjimukupnim zbirom bodova ostvarenim natestiranju?“

S obzirom na to da kroz, gotovo cijelitekst povezujete glumca Josipa Pejakovi}asa SDP-om i Zukanom Helezom, ovimputem tvrdim da ~ovjeka nikada nisam li~nosreo u ìvotu, niti se poznajemo, a na Va{ui àlost Va{eg mentora, kriminalca MartinaFran~e{evi}a, kao i drugih mentora iz HDZ-a,postoji zakonska procedura kojom se dolazido radnog mjesta.

Duàn sam Vas podsjetiti da je pro{lovrijeme kada su razni kriminalci i nekakveudruge postavljali „prave Hrvate“ na radna

mjesta u Federalnom ministarstvu zapitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodila~kog rata.

Va{ cilj, cilj Martina Fran~e{evi}a iraznih udruga HVO-a koje su pod politi~komkontrolom HNS-a i HDZ-a imaju samo jednuèlju: napraviti paralelizam u ovomministarstvu i dokazati da Herceg-Bosna jo{uvijek funkcioni{e!

Uz o~ekivanje da }ete objaviti ovajdemanti u narednom broju „SlobodneBosne“,

Srda~an pozdrav,

MINISTAR Zukan Helez


REAGIRANJA

Suzana Mijatovi} - ZukanuHelezuObjasnite zašto ste pougovoru o djelu zaposlilisinove, kćerke, snahe izetove Vaših stranačkihkolega

Po{tovani,Kada ste ve} odlu~ili da demantiratenavode iz teksta, onda je bio red da najprijeobjasnite kada je gospo|a TatjanaPejakovi} po~ela raditi u federalnomMinistarstvu za pitanja branitelja, za{to jeangaìrana po ugovoru o djelu i da li je igdjei ikada za njezino radno mjesto objavljen javni natje~aj? I ne samo za zapo{ljavanjeTatjane Pejakovi}, nego i ostalih 68 sinova,k}erki, snaha i zetova, uglavnom bliè rod-bine Va{ih strana~kih kolega i prijatelja, kojeste zaposlili po ugovoru o djelu u federal-nom Ministarstvu za pitanja branitelja. Nijevaljda, ministre, da o~ekujete kako }e netkopovjerovati da ste Amaru Ajkuni}u, sinuVa{eg prijatelja Hasana Ajkuni}a (na~elnikaOp}ine Bugojno), mjese~no po ugovoru odjelu ispla}ivali 1.400 KM jer boljegstru~njaka od njega u Ministarstvu nema?Objasnite, tako|er, kako su, na kojemnatje~aju, po ugovoru o djelu zaposleni sinVa{e strana~ke kolegice Suade Hadòvi}(biv{a federalna ministrica za pitanjabranitelja), k}erka i sin {efova Timova zareviziju Senade Bakoti} i Luke Babi}a,k}erka Va{eg voza~a Amira [abete, pa ~aki predsjednik SDP-a u Fojnici Emir Memija?Tek kada budete u stanju odgovoriti na ovapitanja, povjerovat }u da je i konkursna pro-cedura za radno mjesto tajnice Ministarstvaza pitanja branitelja bila regularna, premdaVa{e reagiranje ne ostavlja prostora sumnjikoja }e kandidakinja biti zaposlena. [to se,pak, ti~e Va{eg pomo}nika MartinaFran~e{evi}a, niti smo ku}ni prijatelji, nitiodràvamo svakodnevne radno-konzulta-tivne sastanke. Uvjeravam Vas da, osimFran~e{evi}a, u Ministarstvu za pitanjabranitelja ima jo{ dovoljno savjesnih,po{tenih i odgovornih slu`benika koji suspremni svjedo~iti kako se stotine tisu}amaraka tro{e na honorare suradnika kojenitko nikada nije ni vidio na „radnom mjes-tu“.

Suzana Mijatovi}

OdvjetnikJerko îli} - Uredni{tvuMoj klijent Dario Ević nsudjelovao u radnjama zakoje ga optužujete(“Inspektor Grani~ne policije MladenPrimorac falsificirao…”, ”SB”, br. 902)

Obra}am Vam se kao punomo}nik mdanta Daria Evi}a, a po ~lanku 8. Zakonza{titi od klevete Federacije BiH, u ~ijezahtijevam slijede}e:

Da o svom tro{ku, a u roku od najd7 dana ra~unaju}i od dana prijema oopomene, javno objavite ispravku i opvanje neto~no iznesenih ~injenica i navo mome mandantu, te da o svom tro{ javno objavite ispriku, a koju neugodste izazvali preno{enjem i izraàvanjneistinitih ~injenica i navoda, ~ime stegrubo povrijedili ugled i ~ast moga manta, te prouzrokovali te{ku du{evnu bolnaru{ili poslovni ugled.

O B RA Z L O @ E NJ EU izdanju va{eg lista od 22.02.20godine u tekstu ~lanka “Inspektor grani

policije Mladen Primorac falsifikovao itnu dokumentaciju i ovjerio je ukradepe~atom” pod kojom temom i naslovomslijede}i navodi:

“… Da po sili zakona ne bi bio automki suspendovan, u pomo} Primopriska~e Dario Evi}, predsjednik SindiGrani~ne policije Gorica koji je u blodnosima sa inspektorom Unutra{kontrole i predsjednikom Sindikata Granipolicije Predragom Crnogorcem.”

Izneseni navodi ne odgovaraju istiniNaime, moj mandant Dario Evi}

predsjednik Sindikata Grani~ne polGorica, ve} je isti povjerenik Sindipostrojbe Grani~ne policije Gorica. Takisti nije upoznat sa de{avanjima vezanimgospodina Mladena Primorca niti je ikpoduzimao i imao ovlasti i mogu}npoduzimanja radnji na kakve Vi aludiranavedenom ~lanku.

Zahtijevamo da objavite ispravobjavljenih informacija u Slobodnoj Boto u prvom narednom izdanju lista SloboBosne, unutar od prvih pet stranica ilizadnjoj stranici izdanja, te me o tome punomo}nika pismeno obavijestite.

Sa izrazima iskrenog {tovanja,

Jerko ili}, odvjetni





Documents

Slobodna Bosna [broj 903, 27.2.2014]