SLUŽBENE NOVINE GRADA NOVIGRADA …¾bene_n... · Web viewPlanom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli). Planom je dopuštena

SLUŽBENE NOVINE GRADA NOVIGRADA-BOLLETTINO UFFICIALE DELLA CITTA' DI CITTANOVA Broj 7/2014

SADRŽAJ

GRADSKO VIJEĆE

55. ODLUKA O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG NASELJA

„BIKOKERE“ U NOVIGRADU 318

56. ODLUKA O DONOŠENJU II (DRUGIH) CILJANIH IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG

PLANA UREĐENJA GRADA NOVIGRADA 346

57. ODLUKA O UVJETIMA PRODAJE NEKRETNINA I MJERAMA POTICANJA PODUZETNIŠTVA

NA PODRUČJU RADNE ZONE SV.VIDAL 361

58. ODLUKA O USVAJANJU TEKSTA SPORAZUMA BROJ 2 O IZMJENAMA I DOPUNAMA

SPORAZUMA O OSNIVANJU JAVNE USTANOVE – JAVNE VATROGASNE POSTROJBE

UMAG 364

59. ODLUKA O ODREĐIVANJU NAKNADA VIJEĆNICIMA I ČLANOVIMA RADNIH TIJELA

GRADSKOG VIJEĆA 366

60. ODLUKA O OSNIVANJU SAVJETA MLADIH GRADA NOVIGRADA-CITTANOVA 368

61. ODLUKA O DODJELI GRBA GRADA NOVIGRADA (OBITELJ BEAKOVIĆ) 373

62. ODLUKA O DODJELI GRBA GRADA NOVIGRADA

(JASMINKA BOJANAC I LEILA CERNELI BUTKO) 374

63. ODLUKA O DODJELI GRBA GRADA NOVIGRADA (MARIJA CREBEL) 375

64. ODLUKA O DODJELI GRBA GRADA NOVIGRADA (ELVIJA ČITAR) 376

65. ODLUKA O DODJELI GRBA GRADA NOVIGRADA (DAVOR HAČIĆ) 377

Novigrad-Cittanova, 1. kolovoz 2014. 317


55.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12, a u vezi s odredbom članka 188. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13) Gradsko vijeće Grada Novigrada - Cittanova na sjednici održanoj dana 31. Srpnja 2014. godine donijelo je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja

stambenog naselja "Bikokere" u Novigradu

I. UVODNE ODREDBE

Glava I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja stambenog naselja "Bikokere" u Novigradu (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANISTICA d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradom Novigradom - Cittanova.

Glava II.

Plan se donosi za područje razgraničeno Prostornim planom uređenja Grada Novigrada (SN Grada Novigrada br. 1/08, 4/11 i 04/12) kao građevinsko područje naselja (pretežito stambeno) – izgrađeni i neizgrađeni dio.

Obuhvat Plana iznosi cca 9,07 ha.Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz Glave IV stavka 1. ove odluke, pod

točkom II.

Polazišta i ciljevi

Glava III.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Prostornog plana uređenja Grada Novigrada – Cittanova (Službene novine Grada Novigrada – Citanova, br. 01/08, 04/11 i 04/12), te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru utvrđuje organizaciju prostora i namjenu površina i građevina, osnovu i mjere za provođenje Plana, uvjete izgradnje, rekonstrukcije i korištenja zemljišta i građevina te prava i dužnosti vlasnika zemljišta i građevina, odnosno nositelja planiranja na području u obuhvatu Plana.

Glava IV.

Plan, sadržan u elaboratu, sastoji se od:I. Tekstualnog dijela Plana:Odredbe za provođenje planaII. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1000:1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Prometni sustav2b. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Energetski sustav, pošta i telekomunikacije2c. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA, Oblici korištenja; Mjere posebne

zaštite4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija



III. Obveznih priloga:III - 1 Obrazloženje III - 2 Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenjaIII - 3 Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u izradi planaIII - 4 Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ZPUG-aIII - 5a. Izvješće o javnoj raspraviIII - 5b Izvješće o ponovnoj javnoj raspraviIII - 6 Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog planaIII - 7a Sažetak za javnostIII - 7b Sažetak za javnost - za ponovnu javnu raspravuIII - 8 Stručni izrađivačElaborat Plana iz stavka 1., točaka I, II. i III. ovoga članka, ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada

Novigrada – Cittanova i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novigrada – Cittanova, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 1.

Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Planu su:− temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja;− valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;− održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša, unapređivanje kvalitete života;− planirani broj stanovnika, odnosno korisnika zone.

Područje unutar obuhvata plana razgraničeno je Prostornim planom uređenja Grada Novigrada (SN Grada Novigrada br. 01/08, 04/11 i 04/12) kao građevinsko područje naselja (pretežito stambeno) – izgrađeni i neizgrađeni dio.

1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 2.

Površine javnih i drugih namjena razgraničene su kao zone i pojedinačne površine.Zone su površine određene namjene, koje obuhvaćaju dvije ili više građevnih čestica istih ili međusobno

sukladnih obilježja.Pojedinačne površine su površine unutar kojih je planirana izgradnja jedne građevine planirane

namjene na jednoj građevnoj čestici.Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskim znakom na

kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA kako slijedi:- zone stambene namjene (S),- zona mješovite - pretežito stambene namjene (M1),- površina javne i društvene namjene - socijalne - dom za starije i nemoćne - postojeći (D21),- površina javne i društvene namjene - socijalne - dom za starije i nemoćne te organizirano

stanovanje za starije (D22),- površina opće javne i društvene namjene (D),- površina infrastrukturne građevine - trafostanica (TS),- površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina (GU, SU, OU, KP, PP).



1.2.1. Zone stambene namjene (S)

Članak 3.

Zone stambene namjene (S) namijenjene su smještaju stambenih građevina, različitih po namjeni (stambena, stambeno – poslovna) i načinu gradnje (obiteljske i višeobiteljske). Unutar stambenih građevina koje se grade na površini stambene namjene (S) moguće je u manjem dijelu ukupne površine građevine (do 20%) smjestiti sadržaje gospodarske i javne i društvene namjene kompatibilne stanovanju, u skladu s uvjetima ovog plana.

1.2.2. Zona mješovite - pretežito stambene namjene (M1)

Članak 4.

Zona mješovite namjene (M1) namijenjena je smještaju stambeno - poslovnih građevina, prema načinu gradnje - višestambenih. Unutar višestambenih građevina koje se grade na površini mješovite namjene (M1) moguće je uz stambenu namjenu, u manjem dijelu ukupne površine građevine (do 50%) smjestiti sadržaje gospodarske i javne i društvene namjene kompatibilne stanovanju, u skladu s uvjetima ovog plana.

1.2.3. Površina javne i društvene namjene - socijalne - dom za starije i nemoćne - postojeći (D21)

Članak 5.

Površina javne i društvene namjene - socijalne (D21) odnosi se na površinu postojećeg doma za starije i nemoćne, a na kojoj se omogućuje rekonstrukcija (proširenje) postojeće zgrade doma, izgradnja novih institucionalnih i izvaninstitucionalnih smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne te ostalih pratećih sadržaja u skladu s uvjetima ovog plana.

1.2.4. Površina javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne te organizirano stanovanje za starije (D22)

Članak 6.

Unutar površine javne i društvene namjene - socijalne - dom za starije i nemoćne (D2 2) moguć je smještaj doma za starije i nemoćne, kao i smještaj organiziranog stanovanja za starije, te ostalih pratećih sadržaja u skladu s uvjetima ovog Plana.

1.2.5. Površina opće javne i društvene namjene (D)

Članak 7.

Na površini opće javne i društvene namjene (D) moguć je smještaj niza sadržaja javne i društvene namjene (predškolske, kulturne, zdravstvene, obrazovne, vjerske i sl.), u skladu s potrebama i interesom Grada koji će se iskazati u narednom periodu.



1.2.6. Površina infrastrukturne građevine - trafostanica (TS)

Članak 8.

Na središnjem dijelu obuhvata Plana, na dijelu uz površinu opće javne i društvene namjene, predviđena je površina infrastrukturne građevine - trafostanice (TS), odnosno osigurana je građevna čestica trafostanice, na način da ima neposredan pristup na javnu kolno - pješačku površinu (sabirnu ulicu - SU 2).

1.2.7. Površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina (GU, SU, OU, KP, PP).

Članak 9.

Na području obuhvata plana razgraničene su sljedeće površine prometnica i ostalih javnih prometnih površina:

− Površine prometnica (GU, SU, OU) su površine na kojima se grade i rekonstruiraju javne prometnice koje predstavljaju uličnu mrežu tog dijela naselja i kategorizirane su kao glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

− Površine pristupnih putova su površine na kojima se grade i rekonstruiraju kolno-pješački (KP) i pješački (PP) pristupni putovi.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 10.

Planom nije razgraničena niti jedna površina ili zona namijenjena smještaju građevina gospodarskih djelatnosti, no smještaj sadržaja gospodarskih (poslovnih) djelatnosti moguć je i unutar zona stambene namjene (S), mješovite - pretežito stambene namjene (M1) te unutar površina javne i društvene namjene (D), kao prateći sadržaj građevinama osnovne namjene (stambene, odnosno javne i društvene), u skladu s uvjetima iz točke 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI te točke 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA, ovih odredbi za provođenje.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 11.

Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar površina koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA razgraničene kao:

− površina javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne te organizirano stanovanje za starije - postojeći (D21),

− površina javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne te organizirano stanovanje za starije (D22),

− površina opće javne i društvene namjene (D).Osim unutar površina i zone iz prethodnog stavka, smještaj sadržaja društvenih djelatnosti moguć je na

površinama svih namjena, u skladu s uvjetima uređenja i gradnje površine ili zone u kojoj se nalaze.

Grafički dio uvjeta i način gradnje građevina društvenih djelatnosti prikazani su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE.



3.1. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti unutar površine javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne - postojeći (D21)

Članak 12.

1. oblik i veličina građevne čestice

Površina javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne - postojeći (D21) istovjetna je planiranoj građevnoj čestici čiji su oblik i veličina definirani kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija.

2. namjena građevine

Na građevnoj čestici iz prethodnog stavka moguća je rekonstrukcija, dogradnja, odnosno proširenje postojeće građevine doma za starije i nemoćne. Moguća je gradnja jedne ili više građevina (složene građevine) u funkciji doma za starije i nemoćne i organiziranog stanovanja za osobe starije dobi, kao i izgradnja novih smještajnih jedinica i ostalih (pratećih) sadržaja gospodarske (uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl.) namjene te javne i društvene (upravne, socijalne, zdravstvene, kulturne, vjerske - kapelica i sl.) namjene, u manjem dijelu ukupne površine građevine, ako svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti utjecaja na okoliš za stambene zone te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. U tom je smislu na građevnoj čestici iz prethodnog stavka moguće povećanje postojećeg kapaciteta doma (svi oblici organiziranog stanovanja za osobe starije dobi), kao i smještaj pratećih sadržaja s ciljem podizanja kvalitete usluge, prvenstveno zdravstvenih i wellness sadržaja.

3. veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k ig) iznosi 0,5.

Najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k is) iznosi 3,0.

Najveća dopuštena visina iznosi 15,0 metara.

Najveći dopušteni broj etaža iznosi 2Po+P+3.

Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskog iznosi 5 metara. Maksimalna udaljenost nije određena.

Udaljenost građevine od granica susjednih građevnih čestica iznosi najmanje pola visine sljemena krova, ali ne manje od 4 metra.

4. oblikovanje građevina

U slučaju korištenja tradicionalnih obrazaca, uporabljene forme, konstrukcije i materijali moraju biti nepatvoreni i uporabljivi na suvremen način (primjerice, ne dozvoljava se, u dekorativne razloge, uporaba elemenata i struktura koji nisu funkcionalne, poput lažnih škura, imitata drvenih greda, lijepljenih kamenih ploča u svrhu imitiranja zidane strukture i sl.).

Kod izbora suvremenih obrazaca gradnje i oblikovanja neophodno je koristiti se suvremenim materijalima, tražeći pri tom načine prilagodbe lokalnim uvjetima.

Treba voditi računa o krajobraznoj izloženosti budućih građevina i nastojati pridonijeti stečenim oblikovnim vrijednostima okruženja bez obzira na odabrani izričaj u oblikovanju građevine, tradicionalni ili suvremeni.



Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole i tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza.

Oblik, detalji i boje pročelja moraju se prilagoditi karakteristikama tipa građevina u naselju.

Krovovi građevina mogu biti kosi, ravni ili kombinirani. Za osvjetljavanje potkrovnih prostorija dozvoljena je ugradnja krovnih prozora.

U cilju korištenja obnovljivih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije. Na krovištu je moguća izvedba pomoćnih konstrukcija za postavu sunčevih kolektora, bez obzira na njihov nagib.

5. način priključenja građevne čestice na komunalnu infrastrukturu

Način priključenja na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, prikazan je na kartografskim prikazima 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA (2a, 2b i 2c) te na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

6. uređenje građevne čestice

Parkiranje ili garažiranje vozila rješava se unutar građevne čestice, u građevini i/ili na površini građevne čestice, u skladu s normativima iz točke 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže - Promet u mirovanju, ovih odredbi za provođenje.

Ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde.

Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5m, osim u slučaju kada se ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (do 1,0m visine) i transparentne metalne ograde, kada takva ograda može imati ukupnu visinu do 2,0m.

Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti u skladu s točkom 9.6. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.

Površina zelene, hortikulturno uređene površine iznosi najmanje 5 m2 po korisniku.

7. mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje, odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevine nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka), u skladu s posebnim propisima.

3.2. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti unutar površine javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne te organizirano stanovanje za starije (D22)

Članak 13.


Površina javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne te organizirano stanovanje za starije (D22) istovjetna je planiranoj građevnoj čestici čiji su oblik i veličina definirani kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija.


Unutar površine javne i društvene namjene - dom za starije i nemoćne te organizirano stanovanje za starije (D22) moguća je gradnja građevina namijenjenih smještaju starijih i nemoćnih osoba, kao i gradnja



građevina organiziranog stanovanja za osobe starije dobi. Okvirni planirani ukupni kapacitet doma (uključujući i organizirano stanovanje) iznosi do najviše 200 kreveta.

Na građevnoj čestici iz prethodnog stavka moguća je gradnja jedne ili više građevina (složene građevine) u funkciji doma za starije i nemoćne i organiziranog stanovanja za osobe starije dobi, a moguć je i smještaj ostalih (pratećih) sadržaja gospodarske (uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl.) namjene te javne i društvene (upravne, socijalne, zdravstvene, kulturne, vjerske i sl.) namjene, u manjem dijelu ukupne površine građevine, ako svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti utjecaja na okoliš za stambene zone te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.

Unutar građevne čestice moguća je i gradnja zatvorenog bazena, kao pratećeg sadržaja doma.





















Površina zelene, hortikulturno uređene površine iznosi najmanje 5 m2 po korisniku.







3.3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti unutar površina opće javne i društvene namjene (D)

Članak 14.


Površine opće javne i društvene namjene (D) istovjetne su planiranoj građevnoj čestici čiji su oblik i veličina definirani kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija.


Na građevnim česticama iz prethodnog stavka moguća gradnja jedne ili više građevina (složene građevine) namijenjenih smještaju niza sadržaja javne i društvene namjene (predškolske, kulturne, zdravstvene, obrazovne, vjerske i sl.) Također je moguć i smještaj svih komplementarnih sadržaja - sportsko- rekreacijskih i dječjih igrališta, tematskih parkova i sl., u funkciji ovog dijela naselja, ali i šireg područja. Unutar građevine osnovne - javne i društvene namjene, moguća je gradnja prostorija gospodarske (uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl.) namjene kao prateće, u manjem dijelu ukupne površine građevine, ako svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti utjecaja na okoliš za stambene zone te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.





















Površina zelene, hortikulturno uređene površine iznosi najmanje 20% površine građevne čestice.









4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 15.

Stambene građevine (građevine stambene namjene) se na području obuhvata Plana smještaju unutar zona koje su kartografskim prikazom 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA određene kao zone stambene namjene (S) i mješovite - pretežito stambene namjene (M1).

Grafički dio uvjeta i načina gradnje stambenih građevina prikazani su na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

Članak 16.

Prema načinu gradnje, građevine stambene namjene, koje se smještaju na području obuhvata Plana su:

- unutar zona stambene namjene (S):− obiteljske građevine− višeobiteljske građevine

- unutar zone mješovite namjene (M1):− višestambene građevine (isključivo unutar zone M1)

4.1. Uvjeti smještaja obiteljskih građevinaČlanak 17.


Oblik i veličina građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija.


Namjena građevine je stambena, a po načinu gradnje obiteljska građevina. Obiteljska građevina može sadržavati najviše dvije (2) funkcionalne jedinice (stambene ili poslovne) od kojih veći dio (najmanje 80%) ukupne bruto površine mora biti namijenjen stanovanju. Unutar obiteljskih građevina moguće je u manjem dijelu ukupne površine građevine (do 20%) smjestiti sadržaje gospodarske (uslužne, obrtničke, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl.) i javne i društvene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i sl.) namjene kompatibilne stanovanju, ako svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti utjecaja na okoliš za stambene zone te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.


Na svakoj građevnoj čestici moguć je smještaj jedne, isključivo slobodnostojeće građevine osnovne namjene. Iznimno, na građevnim česticama, određenim grafičkim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija, kao građevne čestice čija je površina manja od 600 m2, moguć je smještaj dvojne građevine.



Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k ig) i koeficijent iskoristivosti (k is) građevne čestice određuje se, ovisno o njenoj veličini, prema sljedećoj tablici:

Veličina parcela

m2 /prema grafičkom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija/

max kig max kis

600 - 800 (slobodnostojeća građevina) 0,35 1,4

> 800 (slobodnostojeća građevina) 0,3 1,2

500 - 600 (dvojna građevina) 0,4 1,5

Najveća dopuštena visina obiteljske građevine iznosi 7,5 metara.

Najveći dopušteni broj etaža iznosi Po+P+1+Pk.

Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskog iznosi 5 metara, a za građevne čestice za koje je grafičkim prikazom 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija određen i obavezni građevni pravac, određuje se u skladu s grafičkim prikazom, na način da se na njega naslanjaju najmanje dvije najistaknutije točke pročelja.


Za građevne čestice koje se nalaze unutar zaštitnog pojasa državne ceste D 301, koji je prikazan na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE, smještaj građevina na građevnoj čestici utvrdit će su u skladu s posebnim uvjetima Hrvatskih cesta.

Za građevne čestice (planske oznake S1, S6, S11, S16, S21, S26, S27 i S31 - koje su prikazane na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE), a kojima prolazi postojeći distributivni vodoopskrbni cjevovod AC DN 200 mm, smještaj građevina uskladit će se s posebnim uvjetima nadležnog poduzeća za proizvodnju i distribuciju vode, s obzirom da je ovim planom predviđeno izmještanje navedenog cjevovoda u koridor državne ceste D 301.
















Pomoćne građevine za smještaj vozila – garaže mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, kao sastavni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina. Ukoliko se grade kao zasebne građevine, garaže ne mogu imati visinu višu od 2,5m na strani ulaza u garažu, uz najviše 1 nadzemnu i 1 podzemnu etažu. Pri tome razlika u visini poda garaže i najviše točke s unutrašnje strane sljemena krova, kao i visina mjerena od konačno zaravnatog terena na najnižoj koti do visine vijenca na istom mjestu, može iznositi najviše 3,5m.

Pomoćne montažne građevine za smještaj vozila – nadstrešnice, mogu se graditi:

- unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine uz osnovnu građevinu ili kao zasebna građevina,

- unutar pojasa uz regulacijsku crtu i među sa susjednim građevnim česticama, širine najviše 6m računajući od regulacijskog pravca,

- unutar pojasa uz granicu susjednih građevnih čestica nasuprot regulacijskom pravcu, širine najviše 6m, duž čitave te granice.Ukoliko se pomoćne građevine grade kao zasebne građevine, mogu se graditi najviše 2 garaže,

odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne smije premašiti 50m2.

Pomoćne građevine (drvarnice, spremišta i slično, osim garaža) mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice za osnovnu građevinu.

Uvjeti gradnje pomoćnih građevina iz prethodnog stavka ovog članka određuju se na način određen za garaže, pri čemu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne može premašiti 50m2.

Unutar građevne čestice moguća je gradnja bazena tlocrtne površine do 100 m2, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14). Bazen se gradi kao pomoćna građevina u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice.






4.2. Uvjeti smještaja višeobiteljskih građevina



Članak 18.

1. oblik i veličina građevne česticeOblik i veličina građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI

GRADNJE, Parcelacija.

2. namjena građevineNamjena građevine je stambena, a po načinu gradnje višeobiteljska građevina. Višeobiteljska

građevina može sadržavati najviše četiri (4) funkcionalne jedinice (stambene ili poslovne) od kojih veći broj i veći dio ukupne bruto površine (najmanje 80%) mora biti namijenjen stanovanju.

Unutar višeoobiteljskih građevina moguće je u manjem dijelu ukupne površine građevine (do 20%) smjestiti sadržaje gospodarske (uslužne, obrtničke, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl.) i javne i društvene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i sl.) namjene kompatibilne stanovanju, ako svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti utjecaja na okoliš za stambene zone te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.


Na svakoj građevnoj čestici moguć je smještaj jedne, isključivo slobodnostojeće građevine osnovne namjene. Iznimno, na građevnim česticama, određenim grafičkim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija, kao građevne čestice čija je površina manja od 600 m2, moguć je smještaj dvojne građevine.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k ig) i koeficijent iskoristivosti (k is) građevne čestice određuje se, ovisno o njenoj veličini, prema sljedećoj tablici:

Veličina parcela

m2 /prema grafičkom prikazu 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija/

max kig max kis

600 - 800 (slobodnostojeća građevina) 0,35 1,4

> 800 (slobodnostojeća građevina) 0,3 1,2

500 - 600 (dvojna građevina) 0,4 1,5

Najveća dopuštena visina višeobiteljske građevine iznosi 7,5 metara.

Najveći dopušteni broj etaža iznosi Po+P+1+Pk.






Za građevne čestice (planske oznake S1, S6, S11, S16, S21, S26, S27 i S31 - koje su prikazane na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE), a kojima prolazi postojeći distributivni vodoopskrbni cjevovod AC DN 200 mm, smještaj građevina uskladit će se s posebnim uvjetima nadležnog poduzeća za proizvodnju i distribuciju vode, s obzirom da je ovim planom predviđeno izmještanje navedenog cjevovoda u koridor državne ceste D 301.














Pomoćne građevine za smještaj vozila – garaže mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, kao sastavni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina. Ukoliko se grade kao zasebne građevine, garaže ne mogu imati visinu višu od 2,5m na strani ulaza u garažu, uz najviše 1 nadzemnu i 1 podzemnu etažu. Pri tome razlika u visini poda garaže i najviše točke s unutrašnje strane sljemena krova, kao i visina mjerena od konačno zaravnatog terena na najnižoj koti do visine vijenca na istom mjestu, može iznositi najviše 3,5m.

Ukoliko se pomoćne građevine grade kao zasebne građevine, mogu se graditi najviše 2 garaže, odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne smije premašiti 50m2.

Pomoćne građevine (drvarnice, spremišta i slično, osim garaža) mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice za osnovnu građevinu.



Uvjeti gradnje pomoćnih građevina iz prethodnog stavka ovog članka određuju se na način određen za garaže, pri čemu njihova zbirna ukupna brutto razvijena površina ne može premašiti 50m2.

Unutar građevne čestice moguća je gradnja bazena tlocrtne površine do 100 m2, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14). Bazen se gradi kao pomoćna građevina u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice.






4.3. Uvjeti smještaja višestambenih građevina

Članak 19.


Oblik i veličina građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom 4b. NAČIN I UVJETI GRADNJE, Parcelacija.


Namjena građevine je stambena (stambeno - poslovna), a prema načinu gradnje višestambena građevina. Višestambena građevina može sadržavati najviše pet (5) funkcionalnih jedinica (stambenih ili poslovnih).

Unutar višestambenih građevina moguće je uz stambenu namjenu, u manjem dijelu ukupne površine građevine (do 50%) smjestiti sadržaje gospodarske (uslužne, obrtničke, trgovačke, ugostiteljsko-turističke i sl.) i javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i sl.), ako svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti utjecaja na okoliš za stambene zone te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata.


Na svakoj građevnoj čestici moguć je smještaj jedne, isključivo slobodnostojeće građevine osnovne namjene.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k ig) iznosi 30%, dok koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k is) iznosi 1,2.

Najveća dopuštena visina višeobiteljske građevine iznosi 9,0 metara.

Najveći dopušteni broj etaža iznosi Po+P+2.






Za građevnu česticu (planske oznake M11 - koja je prikazana na kartografskom prikazu 4a. NAČIN I UVJETI GRADNJE), a kojom prolazi postojeći distributivni vodoopskrbni cjevovod AC DN 200 mm, smještaj građevine uskladit će se s posebnim uvjetima nadležnog poduzeća za proizvodnju i distribuciju vode, s obzirom da je ovim planom predviđeno izmještanje navedenog cjevovoda u koridor državne ceste D 301.














Smještaj vozila može se odrediti u okviru građevne čestice u skupnim garažama koje moraju biti smještene unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, a mogu biti višeetažne ili na parkirališnim prostorima.



Garaže se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice.Građevna čestica se ne ograđuje.Potrebno je osigurati uvjete za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene

pokretljivosti u skladu s točkom 9.6. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, ovih odredbi za provođenje.



5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

Članak 20.

Planom su osigurane površine i trase infrastrukturnih građevina i to za:

- prometni sustav,- sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture,- vodnogospodarski sustav,- energetski sustav.Na kartografskom prikazu 4a NAČIN I UVJETI GRADNJE grafički su određeni uvjeti priključenja

građevnih čestica na infrastrukturnu mrežu. Prikazan je mogući smjer priključenja na infrastrukturnu mrežu položenu na javnim površinama. Građevna čestica može se priključiti na infrastrukturnu mrežu u bilo kojoj točki duž onih javnih površina koje su naznačene simbolom.

5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 21.

Rješenje prometnog sustava unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Prometni sustav. Planom su definirane površine za gradnju prometnica i način njihovog priključenja na postojeću i planiranu prometnu mrežu. Unutar prometnih površina, ovisno o kategoriji prometnice, određen je raspored i širina prometnih traka, te položaj i širina nogostupa.

Članak 22.

Sustav cestovnog kolno pješačkog i pješačkog prometa na području obuhvata Plana sačinjavaju:

- glavna ulica (izvan zone): - GU1 – državna cesta D 301 (Novigrad (D75) – Bužinija – čvorište Nova Vas (A9)) prolazi

zapadnim rubom uz obuhvat Plana smjerom sjever-jug;

- sabirna ulica unutar zone: - SU1 – prolazi kroz obuhvat Plana smjerom sjever-jug od raskrižja sa sabirnom ulicom SU2

do postojeće ulice na južnom dijelu obuhvata koja je izvan obuhvata Plana (oznaka SU3).- SU2 – prolazi kroz obuhvat Plana smjerom zapad-istok od raskrižja na državnoj cesti D301

do raskrižja sa sabirnom ulicom SU1.- SU3 – prolazi južno izvan obuhvata Plana smjerom zapad-istok od raskrižja na državnoj

cesti D301 do istočne granice obuhvata Plana.

- ostale ulice unutar zone: - OU1 –nalazi se istočno i zapadno od raskrižja sa ostalom ulicom OU2 i ima slijepe

završetke sa okretištima na krajevima ulice.



- OU2 – planirana ulica u sjevernom dijelu obuhvata od raskrižja sa ostalom ulicom OU1 do raskrižja sa sabirnom ulicom SU2,

- OU3 – planirana ulica se spaja sabirnu ulicu SU1 u sredini obuhvata i ima slijepi završetak sa okretištem na kraju ulice,

- OU4 – planirana ulica se spaja na sabirnu ulicu SU1 u južnom dijelu obuhvata i ima slijepi završetak sa okretištem na kraju ulice.

- kolno-pješačke i pješačke površine unutar zone: - KP – kolno-pješačka površina koja prolazi kroz centralni dio zone smjerom sjever -jug i

spaja se na sabirnu ulicu SU3 na jugu obuhvata,- PP1 – prolazi dijagonalno kroz zonu od sabirne ulice SU1 do kolno-pješačke ulice KP, - PP2, PP3 i PP4 - kolno-pješačke površine na zapadnom dijelu obuhvata plana određene na

mjestu postojećih putova (javnog dobra),

Glavna ulica (GU)

Članak 23.

Priključak i prilaz na postojeću državnu cestu D 301 (glavna ulica GU) mora biti usklađen s Zakonom o cestama, Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN 119/07), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja, projektiranja.

U cilju zaštite državne ceste D 301 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona o cestama.

Sabirne ulice (SU1, SU2 i SU3)

Članak 24.

Za sabirnu ulicu (SU1) Planom je definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i dvostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake će se definirati posebnim projektima, a širina dvostranog nogostupa ne smije biti manja od 1,50 m sa svake strane.

Za sabirnu ulicu (SU2) Planom je definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i jednostranim djelomično dvostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake će se definirati posebnim projektima, a širina jednostranog odnosno dvostranog nogostupa ne smije biti manja od 1,50 m sa svake strane ulice.

Za sabirnu ulicu (SU3) koja se nalazi izvan obuhvata Plana uvjeti su definirani kroz Detaljni plan uređenja sportske zone Marketi.

Ostale ulice (OU1, OU2, OU3 i OU4 )

Članak 25.

Za sve ostale ulice (OU1, OU2, OU3 i OU4) Planom je definirana širina poprečnog profila prometnice sa dvije prometne trake i jednostranim nogostupom. Minimalna širina prometne trake će se definirati posebnim projektima, a širina jednostranog nogostupa ne smije biti manja od 1,50 m.

Kolno-pješačke i pješačke površine (KP i PP )



Članak 26.

Za kolno -pješačku površinu (KP) definirana je minimalna širina 4,50 m.

Za pješaku površinu PP1 širina iznosi 3,0 m, dok je širina pješačkih putova PP2, PP3 i PP4 jednaka širini postojećih putova (javnog dobra).

Biciklistički i pješački promet

Članak 27.

Unutar obuhvata Plana nisu posebno planirane biciklističke staze, a biciklistički promet se može odvijati u sklopu postojećih i planiranih ulica ukoliko drugim propisima nije drugačije određeno.

Za sigurnije odvijanje pješačkog prometa planiran je pješački nogostup uz sve ulice. Minimalna širina pješačkog nogostupa iznosi 1,50 m, a planiran je jednostrano i dvostrano. Pješačke površine moraju imati primjerenu završnu obradu hodne površine, moraju biti osvijetljene javnom rasvjetom, te na njihovoj površini treba adekvatno riješiti odvodnju oborinskih voda.

Sve pješačke površine moraju se izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih barijera temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Promet u mirovanju (parkirne površine)

Članak 28.

Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenim djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici:

NAMJENA - DJELATNOST BROJ PARKIRALIŠNIH / GARAŽNIH MJESTA

Stambena / obiteljske kuće / višeobiteljske / višestambene građevine/

1,5 PM na stambenu jedinicu (stan, apartman, studio)

poslovna - uredi, trgovina, pošta i sl. 1 PM na 30 m2 bruto površine građevine

Ugostiteljska /restorani, zdravljak, slastičarnica i sl./ 1 PM na 4 sjedeća mjesta

javna - predškolsko obrazovanje i školstvo 1 PM po učionici

javna - zdravstvena i socijalna 1 PM na 30 m2 bruto površine građevine

javna - vjerska 1 PM / na 10 korisnika

Članak 29.



Minimalna površina parkirališnog mjesta za osobne automobile iznosi 2,50 x 5,00 m. Na parkiralištima

građevnih čestica uz kriterije iz prethodnog članka mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila

osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti mora biti min. 5% od

ukupnog broja parkirališnih mjesta na čestici, odnosno minimalno jedno mjesto za parkirališne površine manje od

20 parkirališnih mjesta.

Parkirališna mjesta moraju biti vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a smještavaju se na mjesta najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Kolni i pješački pristupi građevinama moraju se izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

5.3. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Članak 30.

Planom se predviđa izgradnja nove infrastrukture za elektroničke komunikacije i povezne opreme unutar površina planiranih i postojećih ulica. Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanje različitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga.

Izgradnjom kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže kroz povećanje kapaciteta, mogućnost izgradnje mreže za kabelsku televiziju, video nadzor i sl. i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

Trasu kabelske kanalizacije dozvoljeno je polagati mimo pravocrtne trase uz blagi luk koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.

Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 50 i 75 mm, ili PVC cijevima promjera 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima te kod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskih zdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabir trase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture a naročito projektu ceste.

Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.

Od zdenaca trase kabelske kanalizacije do zdenca uz ili u objektu i dalje prema instalacijskom telekomunikacijskom ormariću potrebno je položiti 2 PEHD cijevi ø 40 mm. za manji odnosno 3 za veći objekt.

5.4. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 31.

Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar površina postojećih i planiranih ulica u sklopu kolnika i nogostupa poštujući minimalne dopuštene udaljenosti između pojedinih vodova infrastrukturne mreže.

Aktom kojim se odobrava gradnja odredit će se detaljan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže unutar prometnih površina, a unutar površine za infrastrukturne građevine se gradi građevina trafostanice. Izgradnja treba biti usklađena s dodatnim posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za pojedine vodove infrastrukturne mreže.



5.4.1 VODOOPSKRBA I ODVODNJA

Vodoopskrba

Članak 32.

Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav.

Zona će se opskrbiti vodom iz postojeće distributivne mreže. Cijela zona će se spojiti na vodoopskrbnu mrežu priključenjem na planirani cjevovod koji prolazi državnom cestom D301 (izmještanje postojećeg cjevovoda DN 200 mm), a dijelom kroz zonu obuhvata unutar koridora sabirnih ulica SU1, SU2 i SU3. Postojeći cjevovod koji prolazi kroz zonu D22 će se morati premjestiti u površinu sabirne ulice SU1, SU2 i SU3.

Priključne vodove vodoopskrbne mreže unutar zone potrebno je izvesti iz cijevi minimalnog profila DN 100 mm. Planirani cjevovodi će se izvesti od nodularnog lijeva sukladno hidrauličkom proračunu za sanitarne i protupožarne vode.

Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda, na propisnu dubinu kao zaštita od smrzavanja i mehaničkog oštećenje cijevi.

Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže, uz obaveznu izvedbu zasuna, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN broj 08/06).

Odvodnja

Članak 33.

Rješenje sustava odvodnje otpadnih voda unutar obuhvata Plana prikazano je na kartografskom prikazu 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodnogospodarski sustav.

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite prema "Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji" (Sl. 12/05 i 2/11).

Sustav odvodnje otpadnih voda planiran je kao razdjelni sustav. Cjevovodima se posebno prikupljaju sanitarne otpadne vode i oborinske vode.

Sanitarne otpadne vode odvode se kolektorima položenim u koridoru sabirnih i ostalih ulica u smjeru postojeće mreže na južnoj granici obuhvata Plana (zona DPU-a sportske zone Marketi), te dalje prema gradskom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 34.

Sanitarne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno - kontrolnih okana.

Sve pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno o Odluci o odvodnji otpadnih voda.

Prema Zakonu o vodama donesen je akt o određivanju osjetljivih i manje osjetljivih područja-Odluka o određivanju osjetljivosti područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće vode potrebno provesti višu razinu



ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, a mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda i Uredbi o standardu kakvoće voda. Predmetna zona obuhvata Plana se nalazi u slivu osjetljivog područja.

Prema Odluci o granicama vodnih područja predmetno područje nalazi se unutar jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja podslivova i malih slivova i sektora područje zahvata nalazi se unutar područja malog sliva Mirna-Dragonja koje pripada sektoru E.

Članak 35.

Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu ispustiti u postojeći kanal oborinskih voda ispod kolno-pješačke površine KP.

Oborinske vode unutar obuhvata Plana moraju se rješavati pojedinačno ili rješavanjem cijelog sliva u skladu sa projektom "Zaštita područja Laco u Novigradu od površinskih voda sliva Marketi" (Vodoprivreda, Idejni projekt 2010 g.).

Za odvodnju oborinskih voda s javnih površina, nadležan je upravitelj sustava za odvodnju oborinske vode s nerazvrstanih (lokalnih) prometnica odnosno jedinice lokalne samouprave ili komunalno društvo.

Oborinske vode sa krovova građevina mogu se prikupljati unutar svake građevne čestice u spremnike, pa se mogu iskoristiti za zalijevanje zelenih i drugih površina na građevnoj čestici.

Članak 36.

Revizijska okna na trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka površina).

Svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni s odredbama Zakona o vodama i vodopravnim uvjetima, te drugim važećim propisima iz područja vodnog gospodarstva.

Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti kao vodonepropustan.

5.4.2. ENERGETSKI SUSTAV

Elektroopskrba

Članak 37.

Nova trafostanica 20/0,4 kV (TS-PLAN 1) gradit će se na površini namijenjenoj za građenje infrastrukturne građevine - trafostanica (TS). Kapacitet trafostanice 20/0,4 kV odredit će se nakon definiranja stvarnih potreba budućih kupaca i nakon rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

Za trafostanicu 20/0,4 kV koja je predviđena kao samostojeća, u vlasništvu distribucije, Planom je osigurana građevna čestica, a trafostanica mora biti udaljena 1 m od granice građevne čestice i 2 m od kolnika.

Za one nove kupce električne energije koji zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planirane trafostanice 20/0,4 kV treba osigurati lokaciju za novu (dodatnu) trafostanicu 20/0,4 kV (kao samostojeću građevinu ili kao ugrađenu u građevini) unutar predmetne građevinske čestice.

Vodovi 20 kV naponskog nivoa izvodit će se isključivo podzemnim kabelima po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu Plana. Moguća odstupanja trasa moraju biti obrazložena kroz projektnu dokumentaciju, a točne trase odredit će se tek po određivanju mikro lokacija trafostanica.

Trase buduće niskonaponske mreže nisu prikazane u grafičkom dijelu Plana, već će se izvoditi prema zasebnim projektima. Niskonaponska mreža će se izvoditi kao podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima na betonskim ili željeznim stupovima.



Javna rasvjeta cesta i pješačkih staza unutar zone plana riješit će se zasebnim projektima, kojima će se definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti.

Opskrba plinom

Članak 38.

Planom se dopušta izgradnja distributivne plinske mreže nakon provedbe plinofikacije cijele zone. Distributivna plinska mreža će se spojiti na najbližu mjerno regulacijsku stanicu.

Do izgradnje plinovoda planom se dopušta korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP) za grijanje i hlađenje građevina i pripremu tople vode.

Eventualne buduće plinovode treba smještati unutar površine planiranih ulica, pri čemu se cjevovodi moraju izvoditi kao srednje tlačni minimalnog tlaka 1 bar, a maksimalno 4 bara.

Plinovod se planira od PEHD PE100 SDR11 S5 cijevi, a planirani promjeri plinovoda su d=160 mm, d=110 mm, d=90 m, d=63 mm. Najmanji dozvoljeni razmak između plinske cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak kod križanja s ostalim instalacijama iznosi 0,50 m.

Plinske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu, a debljina nadsloja iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. Ukoliko se cjevovod mora polagati na manjim dubinama od 0,90 m, plinske se cijevi zaštićuju sa dodatnom čeličnom cijevi u koju se uvlači planirani cjevovod kako bi se izbjeglo pucanje cijevi uslijed prometnog opterećenja.

Obnovljivi izvori energije

Članak 39.

Planom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli).

Planom je dopuštena ugradnja solarnih fotonaponskih panela, manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija) koja se može koristiti za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojedinih građevina. Solarni fotonaponski paneli se mogu postavljati na krovove građevina ili kao pokrov iznad parkirališnih površina uz uvjet da ne ugrožavaju statičku stabilnost građevine.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 40.

Unutar područja obuhvata Plana nisu planirane javne zelene površine.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI



7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

Članak 41.

U obuhvatu Plana nema zaštićenih ni za zaštitu predloženih dijelova prirode.

Čitavo područje obuhvata plana nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP-a), što je prikazano na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

7.2. Mjere zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 42.

Na području obuhvata nema registriranih kulturnih dobara.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova, koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 43.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i propisa donesenih temeljem Zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo.

Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

Višak materijala od iskopa i drugi otpadni građevinski materijal (šuta) prilikom gradnje građevina može se deponirati samo na mjesta koja će odrediti nadležno tijelo lokalne samouprave.

Tijelo nadležno za izdavanje lokacijske odnosno građevne dozvole može u slučaju potrebe odrediti i druge mjere i uvjete zaštite okoliša u skladu sa zakonom, odredbama plana šireg područja, posebnim propisom nadležnog tijela, kao i izvoda iz znanstvenih časopisa vezanih za zaštitu okoline.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 44.



U obuhvatu Plana ne dopušta se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša, i to čuvanjem i poboljšanjem kvalitete voda, zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne zaštite.

9.1. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Članak 45.

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda uključuju izbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda i voda onečišćenih detergentima, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema važećem Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).

Državnim planom nije izvršena kategorizacija mora, ali je planom višeg reda definirana II. kategorija za svo obalno more Grada Novigrada, što znači da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti kakvoće koja se dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanim Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10).



9.2. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 46.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za prostor u obuhvatu Plana definira se obveza održanja postojeće prve kategorije kakvoće zraka.

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ).

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

9.3. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 47.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90).

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka.

9.4. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Članak 48.

Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja.

Zaštita i spašavanje od poplave

Članak 49.

Unutar obuhvata plana nalazi se slivno područje "Marketi" sa pripadajućim bujičnim tokom.

Oborinske vode unutar obuhvata Plana moraju se rješavati pojedinačno ili rješavanjem cijelog sliva u skladu sa projektom "Zaštita područja Laco u Novigradu od površinskih voda sliva Marketi" (Vodoprivreda, Idejni projekt 2010 g.).

Budući da se na području obuhvata ne očekuju poplave s katastrofalnim posljedicama nema potrebe za provođenjem evakuacije. Ugroženi stanovnici evakuirati će se lokalnom cestovnom mrežom do mjesta zbrinjavanja.



Zaštita i spašavanje od potresa

Članak 50.

Kod gradnje objekata, naročito onih za čiju se izgradnju zahtijeva lokacijska i građevna dozvola (preko 400 m2 GBP odnosno 600 m2 GBP) potrebno je provesti seizmička, geotehnička i geomehanička istraživanja.

Protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih te izgradnje novih objekata osigurati otpornost na potres do 7° MCS.

Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između građevina kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja.

Privremena lokacija za deponiranje materijala nakon eventualnih urušavanja planira se na površini poslovne namjene - male elektrane na biomasu (K), a prikazana je na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Unutar obuhvata Plana definirana je lokacija trafostanice kao potencijalna kritična infrastruktura koja bi mogla biti ugrožena potresnim djelovanjima.

Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka

Članak 51.

Olujno nevrijeme i jak vjetar

Izbor građevnog materijala, posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica prilagoditi jačini vjetra. Kod hortikulturnog uređenja prostora i objekata treba birati autohtono bilje dubljeg korijena i otpornog na vjetar.

Instalacija sustava unutarnjeg uzbunjivanja i obavješćivanja građana

Članak 52.

Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (NN broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06) obvezuju se vlasnici objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi, a u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, da uspostave i održavaju odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.) te osiguraju prijem priopćenja Županijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Instalacija sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja građana

Članak 53.

Temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju (NN broj 174/04, 79/07, 38/09,127/10) te Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06) utvrđena je lokacija, izgradnja potrebne komunikacijske infrastrukture te instalacija sirene za javno uzbunjivanje i obavješćivanje građana, kao i njezino uvezivanje u jedinstveni sustav putem Županijskog centra 112 Pazin, prikazana na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.



Evakuacija stanovništva

Članak 54.

Potrebno je voditi računa o širini, prohodnosti i održavanju evakuacijskih putova, kako bi se evakuacija mogla nesmetano i učinkovito provoditi.

Sklanjanje stanovništva

Članak 55.

Sklanjanje provoditi prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja stanovništva.

9.5. Mjere zaštite od požara

Članak 56.

Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 120 minuta, s tim da za građevine koje podliježu Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03) i moraju imati osigurane vatrogasne pristupe, minimalna širina površine za operativni rad vatrogasaca iznosi 5,5 m. Također je potrebno osigurati i prostor unutarnjih i vanjskih radijusa zaokretanja vatrogasnih vozila, u skladu s navedenim Pravilnikom.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava, obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) i propisa donijetih na temelju njega.

Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara i Plana zaštite od požara Grada Novigrada i važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara.

Temeljem članka 15.a. Zakona o zaštiti požara (NN 92/10) izraditi elaborat zaštite od požara za složenije građevine (građevine skupine 2).

9.6. Sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera

Članak 57.



Na području obuhvata Plana potrebno je primjenjivati urbanističko - tehničke uvjete i normative za sprečavanje stvaranja arhitektonsko - urbanističkih barijera, u skladu s posebnim propisima.

Građevine unutar obuhvata Plana moraju biti projektirane na način da je osobama smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Potrebno je, u skladu s posebnim propisima, osigurati određen broj PGM za osobe sa smanjenom pokretljivošću u odnosnu na ukupni propisani broj PGM, te izvoditi pristupe pješačkim prijelazima na križanjima sa skošenim rubnjacima, kako bi se osiguralo nesmetano kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Glava V.

Započeti postupci izdavanja lokacijskih dozvola odnosno drugih odgovarajućih akata dovršit će se, ovisno o početku postupka, po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11 i 50/12), odnosno Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) i odredbama ovog Plana.

Glava VI.

Izvornik Plana izrađen je u šest primjerka, od kojih se po jedan primjerak čuva u pismohrani Grada Novigrada – Cittanova i dva u Upravnom odjelu za komunalni sustav, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gospodarstvo. Po jedan primjerak Plana dostavlja se JU Zavod za prostorno uređenje Istarske županije i Hrvatskom Zavodu za prostorni razvoj.

Članak VII.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Grada Novigrada – Cittanova".

KLASA: 350-02/09-01/20

URBROJ: 2105/03-02/01-14-65

Novigrad, 31.srpanj 2014.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVIGRADA - CITTANOVA

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA

VLADIMIR TORBICA, v.r.



56.

Temeljem članka 100. stavak 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), vezano na članak 188. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine broj 153/13), te članaka 39. i 101. Statuta Grada Novigrada ("Službene novine Grada Novigrada" br. 5/09), i Odluke o izradi II (drugih) ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Novigrada (“Službene novine Grada Novigrada” br. 06/11 i 10/13) Gradsko vijeće Grada Novigrada na sjednici održanoj dana 31.srpnja 2014. godine donosi

ODLUKU

o donošenju II (drugih) ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana

uređenja Grada Novigrada

Članak 1.

Donose se II (druge) ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Novigrada (“Službene novine Grada Novigrada” br. 01/08, 04/11 i 04/12 – ispravak 1/14)

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke je elaborat II (drugih) ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Novigrada (Službene novine Grada Novigrada br.7/14) br. 6339 – URBIS d.o.o. Pula.

Članak 3.

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Novigrada (dalje u tekstu: Plan) se mijenja i dopunjava u skladu s ovom Odlukom.

Članak 4.

U članku 2., na kraju popisa kartografskih prikaza Plana dodaje se:

„Kartogram br.1 – Prikaz gradivog dijela građevinskog područja PSRC Mujela 1:5000“

Članak 5.

Članak 10. mijenja se i glasi:

Članak 10.

Planom se određuje namjena površina i to:

- građevinska područja naselja- ugostiteljsko turistička namjena unutar postojećih stambeno turističkih naselja

- hotel (T1stn)- turističko naselje (T2stn)- kamp (T3stn)

- građevinska područja gospodarske namjene- proizvodna - pretežito industrijska namjena (I1)- proizvodna - pretežito zanatska namjena (I2)- opće poslovna namjena (K)- poslovna – komunalno servisna namjena (K3)- poslovna namjena – farma (K4)



- ugostiteljsko turistička namjena- hotel (T1)- turističko naselje (T2)- kamp (T3)

- građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

- golf igralište (R1) sa golf smještajem (Tgs)- centar vodenih sportova (R5)- sportsko otvoreno strelište (R9)- polivalentni sportsko rekreacijski centar >2ha (R8)- građevinsko područje groblja- građevinsko područje infrastrukturnih sustava – luka otvorena za javni promet (IS) - građevinsko područje luke posebne namjene – luka nautičkog turizma (LN)- rekreacijska područja izvan naselja (R)- uređene plaže (R6)- neuređene plaže (R7)- područja poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene

- osobito vrijedno obradivo tlo- vrijedno obradivo tlo- ostala obradiva tla- područja šuma isključivo osnovne namjene

- šume gospodarske namjene- zaštitne šume- šume posebne namjene

- prometni i drugi infrastrukturni sustavi i građevine- prometni koridori i građevine cesta- lokacije luka otvorenih za javni promet- lokacije luka posebne namjene- koridori i građevine telekomunikacijske infrastrukture- koridori i građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje, uključujući i središnji uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda (IS)- koridori i građevine energetskog sustava (elektroenergetski sustav i plinovodi)

- morske površine- područje pomorskih plovnih puteva- pojas mora namjenjen rekreaciji- unutarnje obalno more- vodne površine- uzgajalište (akvakultura) (H)“

Članak 6.


Članak 11.

Građevinskim područjima, prema ovim odredbama, smatraju se područja namijenjena intenzivnoj izgradnji, koja čine Planom određena područja:

NASELJA

- građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja- NA NOVIGRAD : Novigrad, Valica- NA ANTENAL : Antenal, St. Rozelo- NA BUŽINIJA : Bužinija, Fakinija, Kršin, Paolija, Poljere,

Ronko, St. Velika, Stancijeta, St. Vinjeri,

Sv. Šervol, Sv. Vidal

- NA DAJLA: Dajla, Fermići, Karigador – Novigrad, Salvela, Stancija Bružada, Šaini, Zidine



- NA MAREDA: Mareda- Izdvojena građevinska područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene unutar postojećih

stambeno turističkih naselja- Šaini–Dajla (T1stn i T2stn)- Dajla (T1stn i T2stn)- Mareda-Lokvine (T1stn i T3stn)- Kastanija-Pineta (T1stn, T2stn, T3stn) - Karpinjan (T1stn i T2stn)

VAN NASELJA

- građevinska područja gospodarske namjene- Sv. Vidal (I1)- Bužinija (I2)- St. Vinjeri (K)- Tere (K)- Salvela (K3)- St. Vinjeri (K4)- Tere (T1, T2 i T3)- Antenal (T1 i T2)

- građevinska područja sportsko rekreacijske namjene- golf igralište Praščarija (R1) sa golf smještajem (Tgs)- sportsko otvoreno strelište Bužinija (R9)- centar vodenih sportova Antenal (R5)- polivalentni sportsko rekreacijski centar - SRC Mujela (R8)

- građevinsko područje groblja- luka otvorena za javni promet Antenal (IS)- luka posebne namjene – luka nautičkog turizma, suha marina Antenal (LN)

Ovim se Planom utvrđuje i ugostiteljsko-turističko područje u istraživanju Kastanija-Pineta,

koje nije u statusu građevinskog područja, a čiji će konačni status biti utvrđen po izradi odgovarajućih studija u skladu s važećim zakonom i prostorno planskim dokumentima.

Kvantificirani pokazatelji za naselja i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja s manje od 100 planiranih stanovnika

NAZIV STATISTIČKOG

NASELJA

NAZIV DIJELA NASELJA

POVRŠINA GRAĐ.

PODRUČJA (ha)

POVRŠINA IZGRAĐENOG DIJELA

GRAĐ. PODRUČJA (ha)

IZGRAĐENOST GRAĐ. PODRUČJA

(%)

1 NOVIGRAD VALICA 2,50 1,58 63,20

UKUPNO 2,50 1,58 63,20



Kvantificirani pokazatelji za naselja i izdvojene dijelove građevinskih područja naselja s više od 100 planiranih stanovnika

NAZIV STATISTIČKOG

NASELJA

NAZIV DIJELOVA NASELJA

POVRŠINA GRAĐ.

PODRUČJA (ha)



IZGRAĐENOST GRAĐ.

PODRUČJA

(%)

1 ANTENAL ANTENAL

STANCIJA ROZELO

0,51

5,05

0,51

2,63

100,00

52,08

2 BUŽINIJA BUŽINIJA

FAKINIJA

KRŠIN

PAOLIJA

POLJERE

RONKO

STANCIJA VELIKA

STANCIJETA

STANCIJA VINJERI

SVETI ŠERVOL

SVETI VIDAL

7,06

16,65

1,98

2,53

0,80

6,04

1,11

14,51

0,76

3,56

0,26

5,79

10,80

1,98

2,53

0,80

1,20

1,11

7,85

0,76

1,50

0,26

82,01

64,86

100,00

100,00

100,00

19,87

100,00

54,10

100,00

42,13

100,00

3 DAJLA

DAJLA

FERMIĆI

KARIGADOR – NOVIGRAD

SALVELA

STANCIJA BRUŽADA

ŠAINI

ZIDINE

31,58

2,78

3,66

3,02

6,48

1,83

1,46

19,32

2,78

1,86

3,02

2,32

1,19

1,46

61,18

100,00

50,82

100,00

35,80

65,03

100,00



4 MAREDA MAREDA 15,00 13,53 90,20

UKUPNO 126,63 83,20 65,70

Kvantificirani pokazatelji za građevinsko područje naselja Novigrad

NAZIV STATISTIČKOG

NASELJA

NAZIV DIJELA NASELJA

POVRŠINA GRAĐ.

PODRUČJA (ha)

POVRŠINA IZGRAĐENOG DIJELA GRAĐ.

PODR. (ha)

IZGRAĐENOST GRAĐ.

PODRUČJA

(%)

1 NOVIGRAD NOVIGRAD 142,72 104,73 73,38

UKUPNO 142,72 104,73 73,38

Kvantificirani pokazatelji za građevinska područja unutar zaštićenog obalnog područja mora

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA UNUTAR ZOP-a

(statističko naselje)

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)



IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (%)

STANCIJA BRUŽADA (Dajla) 6,48 2,32 35,80

KARIGADOR – NOVIGRAD (Dajla) 3,66 1,86 50,82

ŠAINI (Dajla) 1,83 1,19 65,03

DAJLA (Dajla) 31,58 19,32 61,18

MAREDA (Mareda) 15,00 13,53 90,20

FERMIĆI (Dajla) 2,78 2,78 100,00

ZIDINE (Dajla) 1,46 1,46 100,00

VALICA (Novigrad) 2,50 1,58 63,20

NOVIGRAD (Novigrad) 142,72 104,73 73,38

STANCIJA ROZELO (Antenal) 5,05 2,63 52,08

ANTENAL (Antenal) 0,52 0,52 100,00



IZDVOJENO GRAĐ. PODRUČJE GOSPODARSKE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE UNUTAR

POSTOJEĆEG STAMBENO TURISTIČKOG NASELJA ODREĐENOG

PPIŽ-om TE UNUTAR ZOP-a

(statističko naselje)

ŠAINI–DAJLA (Dajla) 2,68 0,00 0,00

DAJLA (Dajla) 9,52 3,11 32,67

MAREDA–LOKVINE (Mareda) 33,24 15,68 47,17

KASTANIJA–PINETA (Novigrad) 8,00 0,16 2,00

KARPINJAN (Novigrad) 3,01 0,81 26,91

GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE NAMJENE IZVAN

NASELJA, UNUTAR ZOP-A (statističko naselje)

SV.VIDAL (Novigrad, Bužinija) - proizvodna pretežito industrijska namjena

13,01

(od čega 5,54ha u ZOP-u)

8,65 66,48

TERE (Novigrad) - opća poslovna namjena

0,38 0,38 100

ANTENAL (Antenal) - ugostiteljsko turistička namjena

5,00 0 0

ANTENAL (Antenal) suha marina 25,18 (16,14 kopno i 9,04 more)

0 0

ANTENAL (Antenal) luka otvorena za javni promet

8,18 (1,46 kopno i 6,72 more

0,34 6,38

TERE (Novigrad) - ugostiteljsko turistička namjena

43,40 22,45 51,73

ANTENAL (Antenal) centar vodenih sportova

1,99 0 0

SRC Mujela (Novigrad) - Polivalentni sportsko rekreacijski centar

15,74 0 0

Članak 7.


Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene

Članak 28.



Golf igralište

Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene - golf igralište Prašćarija (R1), kapaciteta 18+9 rupa namijenjeno je uređenju otvorenih prostora golf igrališta i drugih sportsko rekreativnih otvorenih igrališta, uz mogućnost gradnje centralne građevine (golf kuća) koja će imati sve potrebne prostorije, ali ne i smještajne, kao i ostalih pomoćnih građevina (spremišta opreme i materijala, radionice i sl.) potrebnih za nesmetano funkcioniranje golf igrališta. U građevinskom području golf igrališta mogući su zahvati planiranja zemljanih masa, vodotoka (umjetnih jezera i sl.) i sličnih radova potrebnih za privođenje namjeni.

Golf naselje

Građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene , koje se nalazi unutar golf igrališta Prašćarija, namijenjeno je gradnji ugostiteljskih smještajnih građevina – vrste hotel i turističko naselje iz skupine “hoteli” i ostalim potrebnim ugostiteljskim građevinama, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge u funkciji turističke potrošnje.

Ugostiteljske smještajne građevine moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08, 62/09) koji se odnose na hotele i turistička naselja. Uvjeti za planiranje su utvrđeni u čl. 124. Odredbi.

Sportsko otvoreno strelište Bužinija

U građevinskom području sportskog otvorenog strelište Bužinija (R9) mogu se graditi sve vrste građevina namijenjenih sportskim i rekreacijskim aktivnostima povezanim isključivo sa sportskim i/ili lovnim streljaštvom, kao i uređivati druga sportska i rekreacijska otvorena igrališta. Osim građevina sportske i rekreacijske namjene, u ovom građevinskom području ne mogu se graditi druge zgrade.

Centar vodenih sportova Antenal

Površine unutar građevinskog područja centra vodenih sportova Antenal (R5) namijenjene su gradnji bazena, vodenih atrakcija, te klupskih prostora i potrebnih pristupa moru i gradnji potrebne obalne infrastrukture u dijelu luke otvorene za javni promet Antenal, radi priveza za jedriličarski klub, veslački klub i druge vodene sportove.

U ovom građevinskom području mogu se graditi i sve druge vrste građevina i zahvata namijenjenih sportskim i rekreacijskim aktivnostima, s pratećim sadržajima. Građevine i prostori pratećih sadržaja mogu biti i trgovačke, ugostiteljske, uslužne ili servisne namjene, bez smještajnih sadržaja, građeni na vlastitoj građevnoj čestici ili kao dio drugih građevina.

Polivalentni sportsko rekreacijski centar – SRC Mujela

SRC Mujela je kompleks namijenjen cjelogodišnjoj rekreaciji građana i i kvalitetnoj dopuni turističke ponude Grada Novigrada-Cittanova.

Zadaća građevinskog područja SRC Mujela je osigurati smještaj sportsko rekreacijskim sadržajima i aktivnostima koje zahtijevaju veće površine ili se zbog svoje prirode ne mogu obavljati u sklopu izdvojenih građevinskih područja turističko ugostiteljske namjene. Na priobalnom području Grada Novigrada, u skladu sa prostornim planom šireg područja, planira se jedan polivalentni sportsko rekreacijski centar veći od 2ha, koji zadovoljava potrebe građana i turističkih područja, od područja Tere na jugu, do područja Šaini - Dajla na sjeveru.

Područje SRC Mujela namijenjeno je uređenju i gradnji otvorenih i manjim dijelom zatvorenih sportsko rekreacijskih sadržaja koji omogućavaju kvalitetno učenje, vježbanje i igranje na površinama igrališta kao što su: golf vježbalište, streličarske staze i polja, biciklističke staze, trim staze, dječja igrališta sa spravama za motorički razvoj, mini golf, boćalište, odmorište, sjenice u parkovno oblikovanom pejzažu i drugo, uz postavljanje potrebnih rekvizita neophodnih u njihovoj upotrebi. Moguće je graditi građevine za smještaj pratećih sadržaja kao što su: garderobe, sanitarni čvorovi, trgovine sportskih rekvizita i suvenira, manjih spremišta i gospodarskih prostora za održavanje igrališta (mehanizacija, alati i sl.), ugostiteljskih i uslužnih (recepcija, bar) i slično.



SRC Mujela će djelovati u interakciji sa sadržajima koji ga okružuju i prožimaju, koristiti se njima i nuditi dopunu tim sadržajima, poput: uređene i neuređene plaže, šume posebne namjene koja ga okružuje, maslinicima, vrijednim graditeljskim naslijeđem Stancije Rigo itd.

Šumski pojas uz more se neće sužavati, već će se kroz novo hortikulturno uređenje stabilizirati, te nastojati proširiti. U sklopu izrade odgovarajuće projektne dokumentacije biti će izrađen i odgovarajući projekt hortikulturnog uređenja, kojim se, pored već utvrđenih funkcija nasada i zelenih površina, može urediti i botanički vrt sa biranim sadnim materijalom i edukativnim sadržajima.

Sportsko – rekreacijska područja unutar naselja

Na području sportsko – rekreacijskog centra Šaini–Dajla – unutar naselja Dajla, mogu se uređivati sportska i rekreacijska otvorena igrališta s pratećim klupskim građevinama i sadržajima osnovne namjene neophodnim za nesmetano funkcioniranje ovih zahvata. Osim građevina s klupskim prostorijama, u ovom području ne mogu se graditi druge zgrade.

Na području sportsko – rekreacijskog centra Karpinjan – unutar naselja Novigrad, mogu se uređivati sportska i rekreacijska otvorena igrališta te postavljati isključivo prenosivi kiosci ili druge građevine gotove konstrukcije te naprave privremenog karaktera, s ciljem realizacije tenis centra s pratećim klupskim prostorijama i sadržajima osnovne namjene. U ovom području ne mogu se graditi druge zgrade.

Na području sportsko – rekreacijskog centra Marketi – unutar naselja Novigrad, planira se gradnja sportske dvorane, vanjskih uređenih sportskih sadržaja – bazena i sportskih igrališta s tribinama te pratećih građevina unutar kojih se mogu realizirati prostori za potrebe sportskih klubova. U ovom građevinskom području mogu se graditi i sve druge vrste zahvata namijenjenih sportskim i rekreacijskim aktivnostima, s pratećim građevinama i sadržajima neophodnim za nesmetano funkcioniranje. Građevine koje će se graditi mogu biti i trgovačke, ugostiteljske, uslužne ili servisne namjene, bez smještajnih sadržaja.

Članak 8.


„Rekreacijska područja izvan naselja

Članak 29.

Rekreacijska područja Dajla, Kastanija i Karpinjan

Područja rekreacijske namjene Dajla, Kastanija i Karpinjan (R) namijenjena su uređenju otvorenih rekreacijskih površina i igrališta kao što su: biciklističke staze, trim staze, dječja igrališta, mini golf, boćalište, odmorište, sjenice u parkovno oblikovanom pejzažu, uređenju plaža i sl., uz postavljanje potrebnih rekvizita neophodnih u njihovoj upotrebi.

U ovim područjima ne postoje uvjeti za gradnju zgrada.

Rekreacijsko područje Bužinija

U području otvorenog strelišta Bužinija (R) mogući su zahvati planiranja zemljanih masa i sličnih radova potrebnih za privođenje namjeni i sigurno korištenje strelišta.

U ovom području uređivat će se zemljište bez mogućnosti gradnje građevina visokogradnje.



U ovom području može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti smještaja, kao ni obavljanja bilo koje druge gospodarske djelatnosti.

Područja uređenih i neuređenih plaža

Područja uređenih plaža izvan građevinskih područja (R6) i neuređenih plaža (R7) namijenjeno je rekreativnim aktivnostima vezanima uz more kao osnovni resurs.

U prostoru uređenih plaža moguće je postavljanje pontona, te rekreativnih naprava – skakaonica, tobogana, tuševa, sanitarnih uređaja, prenosivih naprava za prodaju napitaka, sladoleda, voća i sličnih proizvoda, kao i uređenje obalne linije koje uključuje manje izmjene obalne linije (djelomično uređenje šljunkom i konstruktivnim perima za stabilizaciju obale), građenje pristupa za osobe sa smanjenom pokretljivošću te podzide visine do 1,0 m radi sprječavanja erozije tla pod djelovanje mora.

U prostoru neuređenih plaža nisu dozvoljeni bilo kakvi zahvati kojima se mijenja karakter obalne linije, strukture morske obale ili autohtone vegetacije, a dozvoljava se sezonsko postavljanje rekreativnih naprava – skakaonica, tobogana i pontona, zatim tuševa, prenosivih sanitarnih uređaja, prenosivih naprava za prodaju napitaka, sladoleda, voća i sličnih proizvoda.

Članak 9.


Članak 56.

Zahvati u prostoru i građevine od važnosti za Istarsku županiju, zadani Prostornim planom Istarske županije na području Grada Novigrada su :

GRAĐEVINE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Osnovne škole

- Osnovna škola Rivarela- Talijanska osnovna škola

Građevine primarne zdravstvene zaštite

- Dom zdravlja Novigrad

Građevine socijalne skrbi

- Dom za starije osobe u Novigradu

PROMETNE GRAĐEVINE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA, UREĐAJIMA I INSTALACIJAMA

Cestovne građevine

- županijske ceste (Dajla / obilaznica – Novigrad – obilaznica Novigrad – Antenal – Tar i Bužinija – Brtonigla – Buje)

Pomorske građevine

- luka otvorena za javni promet Novigrad- luka otvorena za javni promet Antenal



- sportska luka Novigrad

ENERGETSKE GRAĐEVINE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA, UREĐAJIMA I INSTALACIJAMA

Elektroenergetske građevine

- transformacijske stanice napona 110/20kV (Novigrad)- distribucijski dalekovod 110kV (Rovinj – Poreč - Buje)- distribucijski dalekovod 110kV (Katoro – Novigrad)

Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- plinovod radnog tlaka 24 – 50 bara (Pula – Umag)- MRS Novigrad (Kovri – Općina Brtonigla)

GRAĐEVINE SUSTAVA ODVODNJE

Svi sustavi odvodnje s pripadajućim mrežama, objektima, uređajima i instalacijama koji osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000ES

GRAĐEVINE ZA VODOOPSKRBU

- podsustav Istarskog vodovoda Buzet- mini akumulacije u funkciji navodnjavanja poljoprivrednih površina

GRAĐEVINE SPORTA I REKREACIJE

- Polivalentni sportsko rekreacijski centar – SRC Mujela (svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi površine veće od 2ha)

- sportski centar Marketi

Članak 10.


2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 121.

Na području Grada Novigrada izvan naselja mogu se graditi građevine i poduzimati drugi zahvati u definiranim građevinskim područjima:

- građevinska područja gospodarske namjene- proizvodna namjena - pretežito industrijska- proizvodna namjena – pretežito zanatska- opće poslovna namjena- poslovna namjena – komunalno servisna (zbrinjavanje otpada)- poslovna namjena – farma- ugostiteljsko turistička namjena- hotel,- turističko naselje,- kamp,



- građevinsko područje luke nautičkog turizma – suhe marine- građevinska područja sportsko rekreacijske namjene

- golf igralište s golf naseljem- sportsko otvoreno strelište- centar vodenih sportova- polivalentni sportsko rekreacijski centar

- građevinsko područje groblja- površine infrastrukturnih sustava – luka otvorena za javni promet

Članak 11.

Iza članka 125.a. dodaje se novi članak 125.b., koji glasi:

„Polivalentni sportsko rekreacijski centar – SRC Mujela

Članak 125.b.

(1) SRC Mujela može se graditi kao jedinstveni zahvat u vidu složene građevine na jednoj građevnoj čestici, a može se graditi i na više od jedne građevne čestice u svrhu racionalizacije privođenja namjeni pojedinih dijelova zahvata (vježbališta, igrališta , plaže,vrtovi građevine infrastrukture i sl.), ali tako da se time ne dovodi u pitanje cjelovitost i istovremeno funkcioniranje svih sadržaja.

(2) Najveća površina građevne čestice jednaka je ukupnoj površini građevinskog područja SRC Mujela, a najmanja se ne utvrđuje.

(3) Najmanje 60% građevinskog područja mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Najviše 40% površine građevinskog područja može biti uređeno i/ili izgrađeno kao sportski tereni i sadržaji.

(4) Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina (izgrađenost građevne čestice) može iznositi najviše 650 m2.

(5) Najveća iskorištenost građevne čestice jednaka je umnošku površine izgrađenosti i dozvoljenog broja etaža građevina.

(6) Centralna građevina sa svim pratećim sadržajima, osim sadržaja infrastrukture i struktura-opreme igrališta, mora se smjestiti unutar površine označene kao „gradivi dio za izgradnju centralne građevine“ na grafičkom prikazu Kartogram br.1 – Prikaz gradivog dijela građevinskog područja PSRC Mujela.

(7) Građevinski pravac centralne građevine se utvrđuje prema sjevernoj granici gradivog područja i to na udaljenosti od 4 m do 10 m od regulacijske linije .

(8) Zatvorene i natkrivene građevine moraju biti građene od suvremenih materijala i/ili suvremenim metodama i tehnološkim rješenjima (npr: prefabricirani elementi; tektonska ugradnja građevina u teren; zeleni krovovi i dr.), nastojeći se uklopiti u vrijedan prirodni i kulturni krajobraz na području poluotoka Mujele i obližnjeg kompleksa Stancije Rigo. Oblik krovne plohe se može slobodno interpretirati kao ravni, kosi, vitoperni i sl., u svrhu postizanja najpovoljnijeg oblikovnog rješenja.

(9) Građevine koje se grade na području SRC Mujela moraju biti visine do najviše 4m, sa najviše 1 nadzemnom etažom, prizemljem – P, uz moguće korištenje krova kao krovnea terasea i sl. Uz nadzemnu, građevine mogu imati i jednu podzemnu etažu, podrum.

(10) Pojedine strukture u funkciji uređenja sportskih sadržaja, čija namjena i tehnologija to zahtijeva, mogu biti i više od 4m (razne vrste stupova, tornjeva, zaštitnih mreža i slično).

(11) Za uređenje područja obuhvata SRC Mujela, dozvoljeno je planiranje i oblikovanje zemljanih masa, kreiranje vodenih površina, plansko razmještanje i sadnja novog biljnog materijala unutar građevinskog područja SRC Mujela, uređenje travnatih površina i drugo.

(12) SRC Mujela ima kolni i pješački pristup sa postojeće prometnice na sjevernom dijelu područja, gdje se priključuje na dovodnu mrežu sve ostale infrastrukture.

(13) Parkiranje vozila se manjim dijelom može urediti na sjevernom rubu SRC Mujela, u kontaktu s prometnicom, a veći dio potrebnih parkirališta će se osigurati na obližnjim javnim parkiralištima.



(14) U sklopu uređenja kompleksa SRC Mujela, mogu se graditi potrebne građevine infrastrukture, uključujući trafostanice i sustave za korištenje alternativnih izvora energije (sunce, vjetar); sustav navodnjavanja sa cjevovodima i crpnim stanicama, uz mogućnost provedbe alternativnih metoda pridobivanja vode za navodnjavanje, poput desalinizacije i/ili korištenja pročišćenih otpadnih voda; sustav prometne komunikacije, sa pješačkim i biciklističkim stazama, servisni putevi, poligoni i slično.

(15) Nije dozvoljeno ograđivanje SRC Mujela u svrhu onemogućavanja javnog pristupa. Dozvoljeno je mjestimično, prema potrebi, postavljanje zaštitnih mreža i struktura radi zaštite prolaznika od naleta golf loptica ili ugradnja barijera protiv izlijetanja na prometnu površinu i sl.

(16) Nije dozvoljeno postavljanje reklamnih panoa na području SRC Mujela, osim u svrhu informiranja i edukacije u vezi sa samim SRC Mujela i dodirnim površinama.

(17) U svrhu zaštite posebne vrijednosti zaštićenog kulturnog dobra, Palače Rigo, uređenjem SRC Mujela se čuva njen status vizualne dominante, a dodatno je potrebno posvetiti pažnju hortikulturnom uređenju u kontaktu sa Stancijom Rigo.“

Članak 12.


„KULTURNA DOBRA Članak 185.

Planom su obuhvaćena nepokretna kulturna dobra zaštićena u smislu važećih propisa, navedena u stavku 2. ovog članka.

Kulturna dobra unesena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Zaštićena kulturna dobra (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana):

1 Akvatorij Grada Novigrada – podvodna arheološka zona - broj upisa u registar kulturnih dobara RRI-109, br. rješenja 315/1-1966 od 22.12.1966.

9 Dajla – antički i kasnoantički i srednjovjekovni lokalitet - broj registracije RRI-447, br. rješenja 01-580/1 od 21.11.1962.

10 Povijesna jezgra grada Novigrada - broj registracije Z-2681, KLASA: UP/I 612-08/06-06/0180; URBROJ: 532-04-01-1/4-06-2 od 23. ožujka 2006. godine.

20 Palača Rigo s pripadajućim okolišem na k.č. 1495, 1496,, 1497, 1498/1, 1498/2 i 1501 sve k.o. Novigrad - broj registracije Z-3666, KLASA: UP/I-612-08/08-06/0090, URBROJ: 532-04-01-01/4-08-2 od 14. svibnja 2008. godine

xx Antičke gradnje i ostali arheološki nalazi na obali, priobalju i podmorju uvale i luke Novigrad (uvale Karpinjan i Sv.Antun) – broj registracije Z-68, KLASA: UP/I-612-08/02- 01/120; URBROJ: 532-10-1/8(JB)-02-2 od 17. travnja 2002.godine.

U prilogu tekstualnog obrazloženja kao i u grafičkom dijelu Plana – list 4.2. “Granice građevinskih područja …” detaljno je prikazano područje obvezne izrade Konzervatorske podloge povijesne jezgre grada Novigrada.“

Članak 13.




„Članak 189.

Za sva obuhvaćena kulturna dobra iz članaka 185. i 186. Planom se utvrđuje sustav zaštite. Planom se diferenciraju 2 osnovna načela zaštite kulturnih dobara:

- zaštita temeljem odredbi prostornog plana užeg područja,- zaštita temeljem lokacijske (građevne) dozvole ili drugog akta kojim se dozvoljava građenje izdatog

neposredno temeljem odredbi ovog Plana.

Planom se propisuje obaveza izrade i donošenja prostornih planova užih područja i/ili druge odgovarajuće prostorno planske dokumentacije propisane odredbama ovog Plana, za sve povijesne graditeljske cjeline (urbanističke i ruralne cjeline) i povijesne graditeljske sklopove (stancije) iz članka 185. ovih odredbi i to (identifikacijski broj prema grafičkom dijelu Plana):

9 Dajla – antički i kasnoantički i srednjovjekovni lokalitet - broj registracije RRI-447, br. rješenja 01-580/1 od 21.11.1962.

10 Povijesna jezgra grada Novigrada - broj registracije Z-2681, KLASA: UP/I 612-08/06-06/0180; URBROJ: 532-04-01-1/4-06-2 od 23. ožujka 2006. godine.

20 Palača Rigo s pripadajućim okolišem na k.č. 1495, 1496,, 1497, 1498/1, 1498/2 i 1501

sve k.o. Novigrad - broj registracije Z-3666, KLASA: UP/I-612-08/08-06/0090, URBROJ:

532-04-01-01/4-08-2 od 14. svibnja 2008. godine

xx Antičke gradnje i ostali arheološki nalazi na obali, priobalju i podmorju uvale i luke Novigrad (uvale Karpinjan i Sv.Antun) – broj registracije Z-68, KLASA: UP/I-612-08/02- 01/120; URBROJ: 532-10-1/8(JB)-02-2 od 17. travnja 2002.godine.“

Članak 14.


„Članak 239.

Na području Grada Novigrada na snazi su sljedeći prostorni planovi užeg područja :

Urbanistički planovi uređenja

I Urbanistički plan uređenja «Stancijeta» (SN GN 2/09, 4/09 – ispravak, 2/12)

II Urbanistički plan uređenja stambenog naselja «Stancija Rozelo» u Novigradu (SN GN br.4/10)

III Urbanistički plan uređenja poslovne zone «Stancija Vinjeri» u Novigradu (SN GN br.5/10)

IV Urbanistički plan uređenja radne zone «Sveti Vidal 2» u Novigradu (SN GN br. 6/10)

XIX Urbanistički plan uređenja sportske zone i dijela naselja Karpinjan – Novigrad (SN GN br: 8/12)

Detaljni planovi uređenja

1. Detaljni plan uređenja područja "Sv. Anton" – Novigrad (SN Grada Novigrada

2/00, ispravak 1/01, 2/11 - Izmjene i dopune, pročišćeni tekst i 4/12 - Izmjene i dopune, pročišćeni tekst)

2. Detaljni plan uređenja radne zone "Sv. Vidal" – Novigrad (SN Grada Novigrada



5/01, 7/10- Izmjene i dopune, pročišćeni tekst)

3. Detaljni plan uređenja područja "Vidal" – Novigrad (SN Grada Novigrada 3/00,

ispravak 1/01 i 3/13)

4. Detaljni plan uređenja područja "Šaini" – Novigrad (SN Grada Novigrada 3/00, ispravak 1/01 i 4/10 - Izmjene i dopune, pročišćeni tekst)

5. Detaljni plan uređenja područja "Novi Benedikt 1" – Dajla (SN Općine Novigrad 7/96)

6. Detaljni plan uređenja Dijela povijesne jezgre Novigrada – "Lapidarij" (SN Grada Novigrada 5/01)

7. Detaljni plan uređenja područja "Fakinija – Cesta Contessa" Novigrad (SN GradaNovigrada 10/02, 5/10- Izmjene i dopune, pročišćeni tekst);

8. Detaljni plan uređenja «Sportske zone Marketi» u Novigradu (SN Grada Novigrada 2/08 i 3/13)

10. Detaljni plan uređenja Belveder - Dajla u Novigradu (SN Grada Novigrada 2/12, ispravak 1/13 i 2/13)

Za sve gore navedene planove na snazi mogu se pokrenuti izmjene i dopune, odnosno usklađenja u postojećim granicama.“

Članak 15.


„Članak 240.

Ovim Planom određuju se područja za koja se propisuje obaveza izrade sljedećih prostornih planova užeg područja:

Urbanistički planovi uređenja

V stambeno naselje Dajla Stancija Bružada,

VI ugostiteljsko turistička zona Šaini-Dajla,

VII ugostiteljsko turistička zona Dajla,

VIII stambeno naselje Novi Benedikt 2

IX ugostiteljsko turistička zona Mareda-Lokvine,

X ugostiteljsko turistička zona Kastanija-Pineta,

XI golf igralište s golf naseljem Prašćarija,

XII stambeno naselje Bužinija – jug,

XIII zanatska zona Bužinija,

XIV stambeno naselje Ronko – Sv. Servol,

XV stambeno naselje Šaini jug - Novigrad,

XVI stambeno naselje Bikokere - Novigrad,

XVII stambeno naselje Valica – Novigrad,



XX povijesna jezgra Novigrad,

XXI dio stambenog naselja Novigrad : Trikotaža – Emonija – urbana obnova

XXII ugostiteljsko turistička zona Tere: neizgrađeni dio,

XXIII ugostiteljsko turistička zona Antenal,

XXIV sportsko otvoreno strelište Bužinija,

Detaljni planovi uređenja

Detaljni planovi uređenja čija je izrada započela temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novigrada (SN Grada Novigrada 5/04):

9. Stella Maris u Novigradu

i 11. proširenja građevinskog područja groblja, a čija izrada će započeti po donošenju Odluke o izradi.

Grafički dio urbanističkih planova uređenja iz stavaka 1. i 2. ovog članka izrađivat će se u mjerilu 1:1000 i/ili 1:2000.“

Članak 16.

Elaborat ovih Izmjena i dopuna Plana je izrađen u šest (6) tiskanih izvornika.

Izvornici elaborata Izmjena i dopuna Plana ovjeravaju se pečatom Gradskog vijeća Grada Novigrada i potpisom Predsjednika Gradskog vijeća.

Članak 17.

Elaborat iz članka 16. dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatskom Zavodu za prostorni razvoj, Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije i nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije.

Dva primjerka elaborata iz članka 16. trajno se čuvaju u pismohrani Gradske uprave Grada Novigrada.

Članak 18.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenim novinama Grada Novigrada».

KLASA: 350-02/11-01/18URBROJ:2105/03-02/01-14-78Novigrad, 31.srpanj 2014.


Vladimir Torbica, v.r.





57.

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13), te članka i članka 101. Statuta Grada Novigrada-Cittanova ("Službene novine Grada Novigrada”, br.5/09., 3/13., 2/14.) Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova, na sjednici održanoj dana 31. srpnja 2014. godine, donosi sljedeću

ODLUKU O UVJETIMA PRODAJE NEKRETNINA I MJERAMA POTICANJA PODUZETNIŠTVA

NA PODRUČJU RADNE ZONE SV. VIDAL

Članak 1.

Ovom se odlukom utvrđuju uvjeti prodaje i mjerila za izbor najpovoljnije ponude za kupnju nekretnina u vlasništvu Grada Novigrada-Cittanova na području Radne zone SV. Vidal, te mjere usmjerene jačanju i poticanju gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti na području navedene poduzetničke zone.

Članak 2.

Poduzetnikom se u smislu ove odluke smatra svaka pravna osoba, obrtnik, trgovac pojedinac ili fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost, koja podnese ponudu za kupnju nekretnine u vlasništvu Grada Novigrada-Cittanova na području Radne zone Sv. Vidal s ciljem obavljanja industrijske, trgovačke ili uslužne djelatnosti na nekretnini za koju je ponuda podnesena.

Članak 3.

Na području Radne zone Sv. Vidal mogu se obavljati djelatnosti u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom..

Pravo na olakšice utvrđene sljedećim člankom ove odluke ostvaruje samo onaj poduzetnik koji je, u trenutku podnošenja ponude za kupnju nekretnine, registriran za obavljanje neke od djelatnosti temeljem kojih se ostvaruje pravo na olakšicu sukladno ovoj odluci te koji takvu djelatnost planira obavljati na nekretnini za koju se natječe.

Članak 4.

Poduzetnik koji podnese ponudu za kupnju nekretnine na području Radne zone Sv. Vidal može ostvariti pravo na umanjenje postignute kupoprodajne cijene, u određenom postotku, ovisno o djelatnostima koje planira obavljati na području navedene poduzetničke zone, u skladu sa važećim prostornim planom.

Sukladno prethodnom stavku ovoga članka utvrđuju se olakšice za sljedeće djelatnosti, podijeljene u tri skupine:

1. skupina – proizvodne djelatnosti – umanjenje cijene zemljišta za 35 %2. skupina – prerađivačke djelatnosti – umanjenje cijene zemljišta za 15 %3. skupina – ostale djelatnosti – umanjenje cijene zemljišta za 5 %

Postignutom kupoprodajnom cijenom smatra se ona cijena koju je poduzetnik ponudio za kupnju nekretnine za koju se natječe.

Ukoliko poduzetnik ispunjava uvjete za ostvarenje prava na olakšicu temeljem više navedenih skupina, isti može ostvariti pravo na olakšicu samo za jednu skupinu, i to za onu temeljem koje ostvaruje najvišu olakšicu.

Poduzetnik koji je ostvario pravo na umanjenje postignute kupoprodajne cijene s obzirom na djelatnost koju planira obavljati, obvezuje se da će takvu djelatnost obavljati na nekretnini za koju je sklopljen ugovor o kupoprodaji najmanje pet godina od dana početka njezina obavljanja.

U slučaju neobavljanja djelatnosti temeljem koje je ostvario pravo na umanjenje postignute kupoprodajne cijene te u slučaju promjene ili prestanka obavljanja takve djelatnosti prije proteka roka iz prethodnog stavka ovoga članka, poduzetnik je obvezan vratiti Gradu Novigradu-Cittanova iznos za koji mu je umanjena kupoprodajna cijena temeljem navedene olakšice.



Članak 5.

Nekretnine na području Radne zone SV. Vidal izlažu se na prodaju putem javnog natječaja po početnoj cijeni koju utvrđuje ovlašteni procjenitelj.

Nekretnine se prodaju uz jednokratnu ili obročnu otplatu kupoprodajne cijene, prema izboru poduzetnika.

Članak 6.

Poduzetnik koji je odabrao obročnu otplatu kupoprodajne cijene obvezan je na kupoprodajnu cijenu utvrđenu ugovorom plaćati ugovorenu kamatnu stopu u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja vrijedi na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine.

Visina obročnih otplata kao i rokovi njihova dospijeća utvrđuju se ugovorom o kupoprodaji nekretnine.

U slučaju obročne otplate kupoprodajne cijene, poduzetnik je obvezan prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine dati bankarsku garanciju ili dopustiti upis založnoga prava na nekretnini, u svrhu osiguranja potraživanja Grada Novigrada-Cittanova koja proizlaze iz ugovora o kupoprodaji nekretnine.

Članak 7.

Poduzetnik koji sudjeluje na javnom natječaju za kupnju nekretnine na području Radne zone Sv. Vidal obvezan je na podnesenom zahtjevu za kupnju navesti:

1. tvrtku ili naziv2. osobni identifikacijski broj (OIB)3. sjedište4. broj telefona i e-mail adresu (ako ju posjeduje)5. opis djelatnosti koje obavlja6. oznaku katastarske čestice za koju se natječe s navođenjem iznosa koji se nudi za kupnju iste7. naznaku da li će kupoprodajnu cijenu otplatiti jednokratno ili obročno

Uz zahtjev za kupnju poduzetnik je obvezan priložiti i sljedeće isprave:

1. * preslika izvatka iz sudskog registra – za osobe koje se upisuju u sudski registar* preslika izvatka iz drugog odgovarajućeg registra – za poduzetnike koji se upisuju u druge registre u cilju obavljanja registrirane djelatnosti * preslika obrtnice – za obrtnike* preslika rješenja kojim se dozvoljava rad poduzetnika izdan od strane nadležnog tijela – za poduzetnike

koji obavljaju samostalnu djelatnost

2. preslika obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku – za osobe za koje se takva obavijest izdaje

3. izjava poduzetnika odnosno uvjerenje da nema dugovanja prema Gradu Novigradu-Cittanova kao ni prema pravnim osobama kojima je osnivač ili jedan od osnivača Grad- Cittanova (ovjerena od strane javnog bilježnika)

4. poslovni plan

Ponudu za kupnju nekretnine na području Radne zone Sv. Vidal mogu podnijeti i dva ili više poduzetnika zajednički, kao jedinstvenu ponudu. U takvom slučaju, svaki je poduzetnik na zahtjevu obvezan navesti sve podatke odnosno priložiti sve isprave koje se traže sukladno ovome članku, osim poslovnog plana koji se podnosi zajednički.

Kad se ugovor o kupoprodaji nekretnine sklapa sa dva ili više poduzetnika koji su podnijeli zajedničku ponudu za kupnju, njihova je odgovornost solidarna za sve obveze koje proizlaze iz takvog ugovora.



Članak 8.

Javni natječaj radi prodaje nekretnina u vlasništvu Grada Novigrada-Cittanova na području Radne zone Sv. Vidal provodi Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Novigrada-Cittanova (dalje: Povjerenstvo).

Povjerenstvo predlaže, ovisno o visini postignute kupoprodajne cijene, Gradonačelniku ili Gradskom vijeću donošenje zaključka kojim se utvrđuje najpovoljniji ponuditelj.

Članak 9.

U slučaju prodaje nekretnine na području Radne zone Sv. Vidal, Grad Novigrad-Cittanova zadržava pravo prvokupa u roku pet godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine.

Poduzetnik je dužan u roku od tri godine od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnine izgraditi građevinu gospodarske namjene u skladu sa važećim prostornim planom i započeti s obavljanjem registrirane djelatnosti. U protivnom, isti je obvezan vratiti Gradu Novigradu-Cittanova iznos za koji mu je umanjena kupoprodajna cijena temeljem korištenja olakšice iz ove odluke.

Rok iz prethodnog stavka ovoga članka se može produžiti zaključkom Gradonačelnika, ako za to postoje opravdani razlozi.

Članak 10.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana njezine objave u Službenim novinama Grada Novigrada-Cittanova. Stupanjem na snagu ove odluke prestaju vrijediti Uvjeti i mjerila za odabir najpovoljnije ponude u postupku prodaje građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada Novigrada u Radnoj zoni Sveti Vidal od 14. listopada 2004. godine.

KLASA: 944-01/14-01/9URBROJ: 2105/05-01-14-2NOVIGRAD, 31. srpnja 2014. godine

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVIGRADA-CITTANOVA

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Vladimir Torbica, v.r.



58.

Na temelju članka 12.stavak 4. Zakona o ustanovama (Narodne novine RH broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), u svezi članka 8. stavak 1. Zakona o vatrogastvu ( Narodne novine RH broj106/99, 117/01, 36/02, 66/03, 139/04-pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10), a na temelju članka 39. i 101. Statuta Grada Novigrada-Cittanova (Službene novine broj 5/09, 3/13 i 2/14) Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova sjednici održanoj dana 31. srpnja 2014. godine donosi sljedeću

O D L U K Uo usvajanju teksta Sporazuma broj 2 o izmjenama i dopunama Sporazuma o osnivanju javne ustanove-

Javne vatrogasne postrojbe Umag

Članak 1.

Usvajaju se izmjene i dopune matičnog Sporazuma o osnivanju javne ustanove-Javne vatrogasne postrojbe Umag KLASA:214-02/99-01/05, URBROJ:2105/05-02-99-22, kroz Sporazum broj 2 o izmjenama i dopunama Sporazuma o osnivanju javne ustanove-Javne vatrogasne postrojbe Umag, sljedećeg sadržaja: „Članak 2. Sporazuma o osnivanju javne ustanove-Javne vatrogasne postrojbe Umag mijenja se i glasi:

„Međusobni odnosi osnivača vezani uz njhova prava i obveza, a u svezi s osnivanjem, početkom rada, poslovanjem i prestankom ustanove, ako ovim sporazumom nije drugačije određeno, zasnivaju se na razmjerima i omjerima koji su utemeljeni na broju stanovnika iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova u 2011. godini, i to kako slijedi:

-GRAD UMAG 51,39 %,-GRAD BUJE 19,77 %-GRAD NOVIGRAD - CITTANOVA 16,58 %,-OPĆINA BRTONIGLA-VERTENEGLIO 6,20 %-OPĆINA GROŽNJAN 2,81 % -OPĆINA OPRTALJ 3,24 %.


„Odredba Članka 7. Sporazuma mijenja se i glasi:

„Sjednicu Upravnog vijeća saziva Predsjednik.

Upravno vijeće može donositi odluke kad sjednici Upravnog vijeća prisustvuju najmanje 4 (četiri) člana.

Odluka Upravnog vijeća je pravovaljana kada je usvojena s najmanje natpolovičnom većinom glasova od sveukupnog broja glasova kojima raspolažu svi članovi Upravnog vijeća.

Član Upravnog vijeća imenovan od pojedinog osnivača ima pravo glasova u razmjeru utvrđenim u članku 2. ovog Sporazuma o izmjenama i dopunama , uz korekciju radi utvrđivanja prava glasa predstavnika radnika, tako da članovi Upravnog vijeća imaju pravo glasa kako slijedi:

-Član Upravnog vijeća imenovan od strane Grada Umaga 50,11 %,-Član Upravnog vijeća imenovan od strane Grada Buje 19,16 %,-Član Upravnog vijeća imenovan od strane Grada Novigrada-Cittanova 16,06 %,-Član Upravnog vijeća imenovan od strane Općine Brtonigla-Verteneglio 6,02 %,-Član Upravnog vijeća imenovan od strane Općine Grožnjan 2,77 %,-Član Upravnog vijeća imenovan od strane Općine Oprtalj 3,11 % i-Član Upravnog vijeća imenovanog kao predstavnik radnika 2,77 %.“



Članak 2.

Nakon stupanja na snagu ove Odluke ima se izraditi cjeloviti tekst Sporazuma o izmjenama i dopunama te se ovlašćuje Gradonačelnik Grada Novigrada-Cittanova potpisati i ovjeriti Sporazum broj 2 o izmjenama i dopunama Sporazuma o osnivanju javne ustanove- Javne vatrogasne postrojbe Umag.

Članak 3.

Sporazum iz prethodnog članka stupa na snagu osmog dana računajući od dana posljednje objave u službenom glasilu posljednjeg osnivača, odnosno danom koji je istim Sporazumom naznačen kao dan njegova zaključenja, a primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana računajući od dana objave u službenom glasilu Grada.

KLASA:214-01/14-01/6URBROJ:2105/03-02-14-2Novigrad- Cittanova, 31. srpnja 2014.


Predsjednik Vladimir Torbica, v.r.



59.

Na temelju članaka 31. stavak 2. i 4. Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj ) samoupravi ( „Narodne novine“ broj, 33/01, 60/01,129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst ) i članak 101. Statuta Grada Novigrada-Cittanova (“Službene novine Grada Novigrada”, broj 5/09 i 3/13), Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova na sjednici održanoj dana 31.7. 2014. godine donosi

O D L U K Uo određivanju naknada vijećnicima i članovima radnih tijela gradskog vijeća

Članak 1.

Ovom odlukom utvrđuje se visina naknade i troškovi za obavljanje dužnosti članova gradskog vijeća i članova radnih tijela gradskog vijeća.

Sredstva za naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se u Proračunu Grada Novigrada-Cittanova.

Članak 2.

Pravo na novčanu naknadu za obavljanje dužnosti vijećnika utvrđuje se prema funkciji i temeljem evidencija o održanim sjednicama koji vodi Upravni odjel ureda gradonačelnika.

Članovi gradskog vijeća po ovoj odluci ostvaruju pravo na:1. mjesečnu novčanu naknadu2. naknadu za prisustvovanje sjednicama gradskog vijeća i radnih tijela3. naknadu materijalnih troškova za vrijeme službenih putovanja.

Članak 3.

Naknada za obavljanje dužnosti člana gradskog vijeća obračunava se i isplaćuje mjesečno po slijedećim koeficijentima, i to:

- predsjednik gradskog vijeća 0,40- potpredsjednik gradskog vijeća 0,20- član gradskog vijeća 0,10Osim mjesečne naknade vijećnici ostvaruju pravo na naknadu u visini dnevnice u bruto iznosu za svako

prisustvovanje sjednici gradskog vijeća.

Članak 4.

Kao osnovica za obračun naknade iz članka 3. utvrđuje se prosječna isplaćena (bruto) plaća po djelatniku u gospodarstvu Republike Hrvatske prema zadnjem službeno objavljenom podatku.

Članak 5.

Članovi radnih tijela gradskog vijeća ostvaruju pravo na naknadu u visini:-predsjednik radnog tijela……...250, oo kuna u bruto iznosu po sjednici radnog tijela na kojoj su bili prisutni-članovi radnih tijela………………170,oo kuna u bruto iznosu po sjednici radnog tijela na kojoj su bili prisutni.



Isplata novčane naknade za obavljanje dužnosti člana radnog tijela gradskog vijeća utvrđuje se temeljem evidencija o održanim sjednicama koji vodi predsjednik radnog tijela i uredno dostavlja Upravnom odjelu ureda gradonačelnika.

Članak 6.

Vijećnici i članovi radnih tijela imaju pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak i odlazak sa sjednice Gradskog vijeća u visini troškova javnog prijevoza.

Članak 7.

Za vrijeme obavljanja njihovih dužnosti izvan područja Grada Novigrada-Cittanova na temelju posebnog naloga predsjednika Gradskog vijeća, vijećnicima i članovima radnih tijela Gradskog vijeća pripadaju troškovi i dnevnica.

Članak 8.

Visina dnevnice i troškova iz članka 8. ove Odluke određuje se sukladno propisima o visini dnevnice i troškovima za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog Proračuna.

Članak 9.

U koliko se sredstva u proračunu ne ostvaruju u obimu koji osigurava izvršavanje ove Odluke gradonačelnik može srazmjerno umanjiti utvrđene koeficijente ili potpuno ih ukinuti, o čemu je dužan obavijestiti vijeće u roku od mjesec dana.

Članak 10.

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

Članak 11.

Danom stupanja ove Odluke na snagu, prestaje važiti Odluka o naknadi troškova vijećnicima ("Službene novine grada Novigrada 22/01).

Ova Odluka će se objaviti u službenim novinama Grada Novigrad-Cittanova, a stupa na snagu osam dana od dana objave.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆAVladimir Torbica, v.r.



60.

Temeljem članka 6. Zakona o savjetima mladih ( NN broj 41/14 – nadalje u tekstu Zakon) i članka 101. Statuta Grada Novigrada-Cittanova („Službene novine Grada Novigrada-Cittanova“ broj 11/01., 2/02., 5/03., 7/03. i 7/04) Gradsko Vijeće Grada Novigrada-Cittanova na sjednici održanoj 31.7. 2014. godine donijelo je

ODLUKU

o osnivanju Savjeta mladih Grada Novigrada-Cittanova

Opće odredbeČlanak 1.

Ovom Odlukom uređuje se osnivanje Savjeta mladih Grada Novigrada-Cittanova (u daljnjem tekstu: Savjet mladih), broj članova, način izbora članova, rokovima provedbe izbora za članove, radnom tijelu predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koje provjerava valjanost kandidatura i izrađuje listu valjanih kandidatura, djelokrug i način rada, načinu utjecaja savjeta mladih na rad predstavničkog tijela u postupku donošenja odluka i drugih akata od neposrednog interesa za mlade i u vezi s mladima, način financiranja programa rada Savjeta mladih i osiguranja uvjeta za njegov rad, te druga pitanja od značenja za rad Savjeta mladih.

Članak 2.

Savjet mladih je savjetodavno tijelo Gradskog Vijeća Grada Novigrada-Cittanova i osniva se s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Novigrada-Cittanova.

Članak 3.

Mladi, u smislu ove Odluke, su osobe s prebivalištem na području Grada Novigrada-Cittanova, u dobi od navršenih petnaest (15) do navršenih trideset (30) godina života.

Sastav i izbor članova Savjeta mladih Članak 4.

Savjet mladih ima sedam (7) članova uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika Savjeta.

Članak 5.

Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova javnim pozivom koji se objavljuje na web stranici grada pokreće postupak izbora članova Savjeta mladih.

Javni poziv sadrži: opis postupka izbora sukladno Zakonu, uvjete za isticanje kandidatura propisane Zakonom, rokove za prijavu i rokove u kojima će biti provedena provjera zadovoljavanja formalnih uvjeta prijavljenih kandidata te izbor članova i zamjenika članova savjeta mladih.



Kandidature za članove Savjeta mladih ističu udruge koje su sukladno statutu ciljno i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalnih ili strukovnih organizacija u Republici Hrvatskoj i neformalne skupine mladih s područja Grada Novigrada-Cittanova na način predviđen Zakonom.

Članak 6.Prijedlog kandidata podnosi se Upravnom odjelu za opću upravu, pravne poslove i društvene djelatnosti

Grada Novigrada-Cittanova ( U daljnjem tekstu: Upravni odjel) u roku od 15 dana od dana objave javnog poziva na službenim oglasnim pločama Grada Novigrada-Cittanova i web stranici.

Prijedlog kandidata mora sadržavati: ime i prezime kandidata, datum i godinu rođenja, prebivalište i obrazloženje prijedloga i mora biti ovjeren od ovlaštene osobe predlagatelja.

Po zaprimanju prijedloga Upravni odjel iste upućuje u roku od osam (8) dana Povjerenstvu za osnivanje savjeta mladih Grada Novigrada-Cittanova ( u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje obavlja provjeru formalnih uvjeta prijavljenih kandidata, u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje prijava, sastavlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta te utvrđuje popis važećih kandidatura.

Pojedinačne prijedloge koji nisu pravovremeni i valjani, ili su podneseni od strane subjekata izvan kruga ovlaštenih predlagatelja iz članka 5. ove Odluke, Povjerenstvo neće uzeti u obzir pri sačinjavanju prijedloga liste. Utvrđenu listu prijedloga Povjerenstvo upućuje Gradskom vijeću na izglasavanje.

Gradsko vijeće je dužno u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga liste kandidata izabrati članove Savjeta mladih.

Članak 7.

Vijećnici Grada Novigrada-Cittanova biraju članove Savjeta mladih tajnim glasovanjem na način propisan Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićem ovjerenim pečatom Gradskog vijeća. Na glasačkom listiću su prezimena kandidata navedena abecednim redom, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata a najviše sedam (7).

Za članove Savjeta su izabrani kandidati od rednog broja 1. do 7. na rang listi dobivenih glasova.U slučaju da pod rednim brojem 7. dva ili više kandidata ostvare jednaki broj glasova izbor se ponavlja među tim kandidatima na istoj sjednici.

Mandat članova Savjeta mladih Grada Novigrada-Cittanova

Članak 8.

Članovi Savjeta mladih biraju se na tri godine.

Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova razriješit će člana Savjeta mladih i prije isteka mandata ako neopravdano ne nazoči sjednicama Savjeta mladih, na osobni zahtjev, ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, te ako odjavi prebivalište s područja Grada Novigrada-Cittanova.

Ako Savjet mladih ostane trajno bez minimalnog broja članova potrebnih za donošenje odluka Gradsko vijeće raspušta Savjet mladih i u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o raspuštanju Savjeta mladih pokreće postupak za izbor novih članova Savjeta mladih.

Djelokrug rada savjeta mladih Članak 9.



U okviru svoga djelokruga Savjet mladih:

-raspravlja na sjednicama savjeta mladih o pitanjima značajnim za rad savjeta mladih, te o pitanjima iz djelokruga predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koji su od interesa za mlade

– u suradnji s predsjednikom gradskog vijeća inicira u gradskom vijeću donošenje odluka od značaja za mlade, donošenje programa i drugih akata od značenja za unaprjeđivanje položaja mladih na području jedinice lokalne samouprave, raspravu o pojedinim pitanjima od značenja za unaprjeđivanje položaja mladih na području jedinice lokalne samouprave, te način rješavanja navedenih pitanja

– putem svojih predstavnika sudjeluje u radu gradskog vijeća prilikom donošenja odluka, mjera, programa i drugih akata od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih na području grada davanjem mišljenja, prijedloga i preporuka o pitanjima i temama od interesa za mlade

– sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju provedbe lokalnih programa za mlade, daje pisana očitovanja i prijedloge nadležnim tijelima o potrebama i problemima mladih, a po potrebi predlaže i donošenje programa za otklanjanje nastalih problema i poboljšanje položaja mladih

– potiče informiranje mladih o svim pitanjima značajnim za unaprjeđivanje položaja mladih, međusobnu suradnju savjeta mladih u Republici Hrvatskoj, te suradnju i razmjenu iskustava s organizacijama civilnoga društva i odgovarajućim tijelima drugih zemalja

– predlaže i daje na odobravanje gradskom vijeću program rada popraćen financijskim planom radi ostvarivanja programa rada savjeta mladih

– po potrebi poziva predstavnike tijela jedinice lokalne samouprave na sjednice savjeta mladih

– potiče razvoj financijskog okvira provedbe politike za mlade i podrške razvoju organizacija mladih i za mlade, te sudjeluje u programiranju prioriteta natječaja i određivanja kriterija financiranja organizacija mladih i za mlade

– obavlja i druge savjetodavne poslove od interesa za mlade.

Članak 10.

Komunikacija između Savjeta mladih i Gradskog vijeća osigurava se na način da se savjetu mladih dostavljaju svi pozivi i materijali za sjednice gradskog vijeća, te zapisnici s održanih sjednica u istom roku kao i članovima predstavničkog tijela, te na drugi prikladan način informira savjet mladih o svim aktivnostima.

Predsjednik gradskog vijeća po potrebi, a najmanje svaka tri mjeseca, održava zajednički sastanak sa savjetom mladih, na koji po potrebi poziva i druge članove gradskog vijeća i drugih tijela jedinice lokalne samouprave, a na kojem raspravljaju o svim pitanjima od interesa za mlade, te o suradnji gradskog vijeća i drugih tijela jedinice lokalne samouprave sa savjetom mladih.

Članak 11.

Savjet mladih surađuje s gradonačelnikom redovitim međusobnim informiranjem, savjetovanjem te na druge načine.

Gradonačelnik po potrebi, a najmanje svaka tri mjeseca, održava zajednički sastanak sa savjetom mladih na kojem raspravljaju o svim pitanjima od interesa za mlade kao i o međusobnoj suradnji.

Gradonačelnik svakih šest mjeseci pisanim putem obavještava savjet mladih o svojim aktivnostima koje su od važnosti ili interesa za mlade.

Način rada savjeta mladihČlanak 12.



Konstituirajuću sjednicu Savjeta mladih u roku od 30. dana od konstituiranja Savjeta mladih saziva i njome do izbora predsjednika Savjeta mladih predsjedava predsjednik Gradskog vijeća.

Na konstituirajućoj sjednici Savjeta mladih mora biti prisutna većina članova Savjeta mladih.

Članak 13.

Savjet mladih na konstituirajućoj sjednici donosi Poslovnik o radu Savjeta mladih, većinom glasova svih članova.

Poslovnikom o radu pobliže se uređuje način rada Savjeta mladih te način i izbor predsjednika i zamjenika predsjednika u skladu s Zakonom i ovom Odlukom.

Po donošenju Poslovnika o radu Savjet mladih vrši izbor predsjednika i zamjenika.

Članak 14.

Savjet mladih održava redovite sjednice najmanje jedanput u tri mjeseca.

Sjednice Savjeta mladih saziva i njima predsjedava predsjednik savjeta mladih.

Predsjednik Savjeta mladih je dužan sazvati izvanrednu sjednicu savjeta mladih na prijedlog najmanje 3 člana Savjeta mladih.

Članak 15.

Savjet mladih donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova Savjeta mladih.

Član Savjeta mladih koji je neposredno osobno zainteresiran za donošenje odluke o nekom pitanju može sudjelovati u raspravi o tom pitanju ali je izuzet od odlučivanja.

Smatra se da je član Savjeta mladih neposredno osobno zainteresiran za donošenje odluka o nekom pitanju, ako se odluka odnosi na projekt u kojemu osobno sudjeluje ili sudjeluje pravna osoba u kojoj on ima udio u vlasništvu.

Članak 16.

Savjet mladih predstavlja i zastupa predsjednik Savjeta mladih. Zamjenik predsjednika zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.

Članak 17.

Savjet mladih može imenovati svoja stalna i povremena radna tijela za uža područja djelovanja te organizirati forume, tribine i radionice za pojedine dobne skupine mladih ili srodne vrste problema mladih.

U radu Savjeta mladih mogu sudjelovati bez prava glasa i stručnjaci iz pojedinih područja vezanih za mlade i skrb o mladima.

Članak 18.

Savjet mladih donosi program rada za slijedeću kalendarsku godinu uz obveznu suglasnost Gradskog vijeća najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

Program rada Savjeta mladih sadrži slijedeće aktivnosti:

- sudjelovanje u kreiranju i praćenju lokalnog programa djelovanja za mlade - suradnja s drugim savjetodavnim tijelima mladih u Republici Hrvatskoj i inozemstvu,- konzultiranje s organizacijom mladih o temama bitnim za mlade;- suradnja s tijelima općine u politici prema mladima.



Program rada Savjeta mladih sadrži i ostale aktivnosti važne za rad Savjeta mladih i poboljšanja položaja mladih.

Članak 19.

Ukoliko se programom rada Savjeta mladih za provedbu planiranih aktivnosti predviđa potreba osiguranja financijskih sredstava, sredstva se sukladno Zakonu i odluci o osnivanju Savjeta mladih i na temelju financijskog plana osiguravaju u Proračunu Grada.

Članak 20.

Savjet mladih Grada Novigrada-Cittanova podnosi redovita godišnja izviješća o svom radu Gradskom vijeću najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za predhodnu godinu.

Suradnja savjeta mladih

Članak 21.

U cilju unapređenja rada Savjet mladih sa savjetima mladih drugih općina, gradova i županija mogu surađivati na zajedničkim projektima, razvijati suradnju s organiziranim oblicima djelovanja mladih u jedinicama lokalne odnosno regionalne (područne) samouprave drugih zemalja te međunarodnim organizacijama.

Sredstva za rad savjeta mladih

Članak 22.

Grad Novigrad-Cittanova osigurava sve potrebne uvjete za rad Savjeta mladih (financijska sredstva, prostor, stručnu pomoć i sl.) u proračunu Grada na temelju odobrenog programa i financijskog plana.

Članovi Savjeta mladih ne primaju naknadu za svoj rad. Članovi savjeta mladih imaju pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na sjednice savjeta, kao i drugih putnih troškova neposredno vezanih za rad u savjetu.

Prijelazne i završne odredbeČlanak 23.

Izrazi koji se koriste u ovoj Odluci a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

Članak 24.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenim novinama Grada Novigrada-Cittanova, a ima se objaviti na web stranici i oglasnoj ploči Grada.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Novigrada-Cittanova (Službene novine grada Novigrada-Cittanova 1/09).

Klasa:007-02/14-01/1

Urbroj: 2105/03-02-14

Novigrad-Cittanova 31. 07. 2014.



Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova

Predsjednik:


61.

Na temelju članka 3. Odluke o sadržaju, obliku i postupku dodjele javnih priznanja Grada Novigrada-Cittanova (“Službene novine Grada Novigrada-Cittanova”, broj 4/02., 4/03., i 5/03.), i članka 28. Statuta Grada Novigrada-Cittanova(“Službene novine Grada Novigrada-Cittanova”, broj 5/09, 3/13.) Gradsko vijeće Grada Novigrada-Cittanova na sjednici održanoj dana 31. srpnja 2014. godine donosi

ODLUKU O DODJELI GRBA GRADA NOVIGRADA-CITTANOVA

Grb Grada Novigrada-Cittanova dodjeljuje se

OBITELJI BEAKOVIĆ

za uspješan dugogodišnji rad u ugostiteljstvu

KLASA: 061-01/14-01/1

URBROJ: 2105/03-02-14-

U Novigradu-Cittanova, 31. 07.2014.






62.




JASMINKI BOJANAC I LEILI ČERNELI BUTKO

za izuzetan humanitarni rad

KLASA: 061-01/14-01/1

URBROJ: 2105/03-02-14-

U Novigradu-Cittanova, 31. srpnja 2013.






63.




MARIJI CREBEL

za aktivnost u društvenoj zajednici

KLASA: 061-01/14-01/1

URBROJ: 2105/03-02-14-

U Novigradu-Cittanova, 31. srpnja 2014.






64.




ELVIJI ČITAR

za dugogodišnju rad u poduzetništvu

KLASA: 061-01/14-01/1

URBROJ: 2105/03-02-14-

U Novigradu-Cittanova, 31.7. 2014.






65.




DAVORU HAČIĆU

za uspješan kulturno-umjetnički rad

KLASA: 061-01/14-01/1

URBROJ: 2105/03-02-14-

U Novigradu-Cittanova, 31. 7.2014.






“Službene novine Grada Novigrada”-Službeno glasilo Grada Novigrada – Izdavač: Grad Novigrad“Bollettino ufficiale della Citta’ di Cittanova”-Gazzetta ufficiale della Citta’ di Cittanova-Editore:Citta’ di CittanovaUredništvo/Redazione: Ured gradonačelnika /Ufficioficio del sindaco 52466 Veliki trg 1, Novigrad-Piazza grande 1, Cittanova, tel.757 446 fax. 758 260Izlazi po potrebi/Esce al bisognogod.pretplata/Abbonamento ann. 250 KNpojedninačna prodaja: 20 KN (posebno za hrvatski odn.talijanski tekst)prezzo copia singola: 20 KN (singolarmente per il testo in lingua croata, rispett. per quello in lingua italiana)


Documents

SLUŽBENE NOVINE GRADA NOVIGRADA …¾bene_n... · Web viewPlanom se dopušta korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija-solarni fotonaponski paneli). Planom je dopuštena