SLUŽBENE NOVINE OPĆINE SVETI LOVREČ, broj 2/2012 stranica ... · prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. ... MCS nastala bi lakša do umjerena

SLUŽBENE NOVINE OPĆINE SVETI LOVREČ, broj 2/2012 stranica 33

S A D R Ž A J

Općinsko vijeće

1. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša

od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Sveti Lovreč 34

2. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o davanju na korištenje javnih površina na području Općine Sveti Lovreč

71

3. Odluka o priključenju na komunalne vodne građevine 73 4. Odluka o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Općine Sveti

Lovreč 81

5. Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi 83 6. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izvršavanju Proračuna Općine 85 Sveti Lovreč za 2012. godinu


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI LOVREČ

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA OD

KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU SVETI LOVREČ

Sveti Lovreč, prosinac 2011.


U v o d

Zakonom o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“ broj 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, te provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja. Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.

U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju stanje sustava zaštite i spašavanja, te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području; u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini; donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja; donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja, te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Procjena) je polazni dokument za izradu planova, operativnih planova i planova civilne zaštite, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.

Procjenu su dužne donijeti i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture, odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i velikih nesreća.

Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Dijelovi Procjene su:

1. Vrste, intenzitet i učinci, te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš

2. Posljedice po kritičnu infrastrukturu 3. Snage za zaštitu i spašavanje 4. Zaključne ocjene 5. Zemljovidi 6. Prilozi (Položaj i karakteristike područja i drugo)

Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, temelj su prosuđivanja dijelova Procjene i dio su priloga Procjene.


Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Općine Sveti Lovreč izrađena je sukladno „Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja“ („Narodne novine“ broj 38/08).

1.VRSTE, INTENZITETI UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće

Poplava Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i ne građevinskih mjera, rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Poplave su među opasnijim elementarnim nepogodama i mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Područje Općine nije osjetljivo na ovu vrstu ugroze.

Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od potresa

Potres je prirodna pojava kod koje dolazi do manjeg ili većeg pomicanja tla, zbog čega dolazi do rušenja i oštećenja zgrada i drugih objekata, a često i sa težim posljedicama po stanovništvo. Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Moguće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i oštećenje, odnosno kako bi ublažile posljedice.. Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i građa zemljine kore. Učinak potresa može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Na području u posljednjih 100 godina nisu zabilježeni tektonski potresi. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum 5 stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Općina spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. Za područje je inače predviđena mogućnost pojave potresa do maksimum 7º MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala posebno zbog konfiguracije tla. U slučaju pojave potresa intenziteta od 5º do 6º MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata zbog visoke starosne strukture objekata i gustoće izgrađenosti posebno u starijim dijelovima.


Intenzitet i djelovanje potresa po MCS skali prikazani su u slijedećoj tabeli: Tabela broj 1. Intenzitet i djelovanje potresa

Intenzitet u stupnjevima po MCS skali Djelovanje

Iº Nezamjetan potres Intenzitet trešnje je ispod granice ljudskog osjeta, gibanje tla zabilježbe jedino seizmografi

IIº Jedva zamjetljiv potres Trešnju osjete samo pojedine osobe

IIIº Slab potres U zgradama ga osjeti malo ljudi, na otvorenom samo u povoljnim uvjetima. Slaba trešnja.

IVº Umjeren potres

Potres osjete mnogi u zgradama, na otvorenom pojedinci. Ponegdje se usnuli bude, no nema prestrašenih. Trešnja je umjerena. Prozori, vrata i posuđe zveče, podovi i zidovi škripe, namještaj se počinje tresti.

Vº Prilično jak potres

Potres osjeti većina ljudi u zgradama, mnogi na otvorenom. Mnogi se bude. Pojedinci bježe na otvoren prostor. Životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade. Nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti. Trešnja je jaka, ponekad podsjeća na pad teškog predmeta unutar zgrade. Moguća su oštećenja 1. stupnja – lagana oštećenja – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke na pojedinim građevinama I. grupe

VIº Jak potres

Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno. Pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju. Moguće je pomicanje teškog namještaja; Oštećenja 1. stupnja na pojedinim građevinama II. grupe i na mnogim građevinama I. grupe. Na pojedinim građevinama I. grupe oštećenja 2. stupnja – umjerena oštećenja – male pukotine u zidovima otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

VIIº Vrlo jak potres

Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogu se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. Na mnogim građevinama III. grupe oštećenja 1. stupnja; na mnogim građevinama II. grupe oštećenja 2. stupnja. Na mnogim građevinama I. grupe oštećenja 3. stupnja - teška oštećenja – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, te u pojedinim oštećenja 4. stupnja - razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.


Građevine I. grupe – zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene i nabijene gline Građevine II. grupe – zgrade od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom Građevine III. grupe – zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne građevine i dobro građene drvene građevine Slijedeća tabela sadrži podatke o čestinama intenziteta potresa u pojedinim gradovima Istre prikazane za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. god.): Tabela broj 2. Čestine intenziteta potresa u mjestima Istre

Čestine intenziteta (o MSK) Redni broj Grad / mjesto φ (O N) λ (O E)

V VI VII VIII 1. Umag 45.433 13.527 11 0 0 0 2. Novigrad 45.317 13.568 6 0 0 0 3. Poreč 45.227 13.602 4 0 0 0 4. Rovinj 45.081 13.645 1 0 0 0 5. Buje 45.411 13.661 10 0 0 0 6. Motovun 45.337 13.832 7 0 0 0 7. Kanfanar (Sv. Lovreč) 45.123 13.842 1 0 0 0 8. Pula 44.869 13.854 1 0 0 0 9. Pazin 45.240 13.941 5 0 0 0

10. Marčana 44.955 13.960 2 0 0 0 11. Buzet 45.407 13.974 12 1 0 0 12. Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0 13. Lupoglav 45.353 14.111 12 1 0 0 14. Labin 45.086 14.128 7 0 0 0 15. Brseč 45.179 14.240 8 0 0 0

Obzirom da nema podataka za Općinu Sv. Lovreč, u obzir je uzeta najbliža Općina Kanfanar koja po mnogočemu ( konfiguracija terena, tip tla, klima i dr.) odgovara Općini Sv. Lovreč. Iz tabele je vidljivo da je potres na ovom području u zadnjih 125 godina vrlo rijedak, a intenzitet se kreće do V stupnja MSK.


Na donjoj slici prikazani su epicentri potresa u Istarskoj županiji i neposrednom

okruženju u razdoblju od 361 – do 2000 godine sa pripadajućim magnitudama iz koje je jasno vidljivo kako su, povijesno gledano, ugroze od potresa na našem području prisutne, a u našem neposrednom okruženju i jače izražena.

4,5 M 5,5

M 2,5 2,5 M 3,5 3,5 M 4,5

M 5,5

Epicentri potresa u Istarskoj županiji i neposrednom okruženju u razdoblju od 361 – 2000. godine sa pripadajućim magnitudama.

UMAG

NOVIGRADPOREČ

ROVINJ

PULA

PAZIN

BUZETBUJE

LABIN

RIJEKA

VODNJAN

SV. LOVREČ


Na slijedećim seizmološkim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63%, i za povratna razdoblja 50, 100, 200, i 500 godina (izradio g. V. Kuk, rukovoditelj Seizmološke službe – Geofizički zavod PMF-a, Zagreb):


Na karti su prikazani maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK 64 ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63 %.Autor karte: Vladimir Kuk, Geofizički zavod PMF Zagreb.

Legenda:

- 5° MSK 64 skale- 6° MSK 64 skale

6°

SEIZMOLOŠKA KARTA – POVRATNI PERIOD 50 GODINA

NOVIGRAD

UMAG

POREČ

ROVINJ

VODNJAN

PULA

PAZIN

BUZETBUJE

LABIN

RIJEKA

SV.LOVREČ



Legenda:- 5° MSK 64 skale- 6° MSK 64 skale

- 7° MSK 64 skale- 8° MSK 64 skale

7°

NOVIGRAD

UMAG

POREČ

ROVINJ

VODNJAN

PULA

PAZIN

BUZETBUJE

LABIN

RIJEKA

8°


6°SV. LOVREČ




- 7° MSK 64 skale

7°

NOVIGRAD

UMAG

POREČ

ROVINJ

VODNJAN

PULA

PAZIN

BUZETBUJE

LABIN

RIJEKA

Legenda:- 6° MSK 64 skale - 8° MSK 64 skale

7°SV. LOVREČ

Iz seizmoloških karata povratnog perioda možemo zaključiti da stupanj intenziteta očekivanih potresa pada pa je tako područje općine u povratnom razdoblju od 500 godina u VII stupnju, u povratnom razdoblju od 200 i 100 godina u VI stupnju, a u povratnom razdoblju od 50 godina u V stupnju jačine.


Procjenjuje se da na području ima oko 30 % građevina I. grupe, oko 20% građevina II. grupe i oko 50 % građevina III. grupe. Kada se radi o gospodarskim i društvenim objektima onda treba naglasiti da preko 90% tih objekata spada u građevine III. Grupe. Objekti koji bi u slučaju potresa mogli predstavljati posebnu osjetljivost na ugrozu uglavnom spadaju u kategoriju građevina II. i III. grupe. Moguće posljedice U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća uglavnom smještenih u središtu općine, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci) odnosno zapuštenih stancija. Kod ostalih objekata moglo bi doći samo do laganih oštećenja. U slučaju nastanka potresa od 7º MCS (postoji vrlo mala vjerojatnost nastanka) moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najveće posljedice na građevinama mogle bi nastati u centru općine. Obzirom na očekivani intenzitet potresa do maksimalno 7º MCS – kao najgori mogući slučaj procjenjuje se: - da bi na građevinama I. grupe bilo oko 35% teških oštećenja (3. stupnja) i oko 15% razornih oštećenja (4. stupnja) - da bi na građevinama II. grupe bilo oko 40% umjerenih oštećenja (2. stupnja) - da bi na građevinama III. grupe bilo oko 25% laganih oštećenja (1. stupnja). Najteže posljedice za stanovništvo mogu biti upravo u staroj jezgri zbog gustoće naseljenosti, a u tijeku radnog vremena najugroženiji su polaznici odgojno-obrazovnih ustanova. S obzirom na kvalitetu gradnje objekata veće posljedice mogu nastati od indirektnog utjecaja potresa (panika, strah i gužva). Temeljem svih parametara za očekivati je da bi u najgorem mogućem slučaju na prostoru bilo: oko 15 osoba plitko zatrpanih, oko 10 osoba srednje zatrpanih, oko 5 osoba duboko zatrpanih. Izrađenim analizama broja stradalih osoba procjenjuje se da bi na području bilo do 10 poginulih, te oko 30-40 ozlijeđenih osoba, od čega oko 5 teže, 10 srednje i ostali lakše ozlijeđenih. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim planom uređenja utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje pripada zoni VII ° MCS.

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske-protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između građevina kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja. U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavanju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta.

Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od ostalih prirodnih uzroka

a) Suša i toplinski val Sušom se smatra dulje razdoblje bez dovoljnih količina oborina za normalni razvoj i zrenje


poljoprivrednog bilja, čija se posljedica negativno odražava na visinu prinosa i kvalitetu proizvoda i s bitnim odstupanjem od višegodišnjeg prosjeka.

Podaci DHMZ, koji ocjenjuju i klasificiraju pojedinu godinu (ili dio godine) prema odstupanju od višegodišnjeg prosjeka 1961-1990 godine, za Općinu Sveti Lovreč za ljetni period su slijedeći: Oborine – prema odstupanju od višegodišnjeg prosjeka klasificira se godina (ili dio godine) na: ekstremno kišno, vrlo kišno, kišno, normalno, sušno, vrlo sušno ili ekstremno sušno.

ljeto ekstr.sušno vrlo sušno sušno normalno kišno vrlo kišno ekstr.kišno 2001 x 2002 x 2003 x 2004 x 2005 x 2006 x 2007 x 2008 x 2009 x 2010 x

Opasnost od dugotrajnih suša na ovom području je umjerena, te bi najveće štete bile na poljoprivrednim kulturama, a isto tako povećava se i mogućnost nastanka požara većeg razmjera pogotovu u srpnju i kolovozu. Posljednja veća i dugotrajna suša zabilježena je 2003. godine. U razdoblju od 01.01.2001. – 31.12.2010. Općine Sv. Lovreč proglasio je elementarnu nepogodu od suše 2001., 2003. i 2007. godine.

Ovisno o dužini i trajanju djelovanja suše procjenjuje se da bi na području Općine Sv. Lovreč moglo doći do većeg uništenja poljoprivrednih usjeva, kao i nestašice vode za piće za oko 20% stanovništva Općine. Uslijed dugotrajne suše postoji vrlo velika mogućnost nastanka požara otvorenog prostora. Temperatura – prema odstupanju od višegodišnjeg prosjeka klasificira se godina (ili dio godine) na: ekstremno toplo, vrlo toplo, toplo, normalno, hladno, vrlo hladno ili ekstremno hladno.

ljeto ekstr.toplo vrlo toplo toplo normalno hladno vrlo hladno ekstr.hladno 2001 x 2002 x 2003 x 2004 x 2005 x 2006 x 2007 x 2008 x 2009 x 2010 x

Prema navedenim podacima, vidljivo je da je opasnost od toplinskog udara u ljetnim

mjesecima vrlo velika ( šest od posljednjih deset ljetnih perioda klasificirani su kao ekstremno topli, a četiri kao vrlo topli). Moguće posljedice Područje može biti ugroženo od posljedica suše, a najugroženija područja su poljoprivredna područja koja okružuju općinu. Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva uglavnom u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću i vinovoj lozi, a šteta može biti i na lovno-gospodarskoj osnovi. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo.


Za otklanjanje posljedica hidrološke suše mogu se koristiti operativne snage za zaštitu i spašavanje koje bi cisternama snabdijevale vodom onaj dio stanovništva koji nije priključen na zajednički vodoopskrbni sustav i kojemu nije dostupna higijenski ispravna voda. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim planovima uređenja potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području općine potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač. b) Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar Olujom se smatra vjetar brzine 17.2 m/s, odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. Pijavica je zračni vrtlog koji obuhvaća negdje oko 1 km promjera, javlja se uz olujni vjetar koji puše 100 km. na sat, povezan je sa tučom i oborinama. Najčešće se stvara i razvija na moru, a nestaje na kopnu.

SKALA JAČINE VJETRA

BRZINA VJETRA ( m/s )

BOFORA

TIHO 0 1 1 2.5 2 4.4 3 6.7 4 9.3 5 12.3 6 15.5 7 18.9 8 22.6 9 26.4 10 30.5 11 34.8 12

Na području Općine Sv. Lovreč najugroženiji je zapadni dio, dok su najkritičniji mjeseci pojave oluje srpanj, kolovoz i rjeđe rujan. Moguće posljedice Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području su rijetkost, ali bi u slučaju nastanka moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja građevinskih objekata. Veću štetu mogli bi pretrpjeti voćnjaci i vinogradi na cijelom području. Moguća je i pojava jakog vjetra u ljetnim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jake kiša ili tuča.


Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Prostornim planovima uređenja potrebno je predvidjeti proizvodnju u plastenicima i staklenicima na prostorima manje ugroženim od vjetra. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra.

c) Klizišta Klizišta su najizrazitiji razaralački padinski procesi koje obilježava kretanje tla ili stijenskog

materijala niz padinu po kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije, a postoji više uzroka koji uzrokuju pojavu klizišta. Na području općine ne postoji mogućnost nastanka klizišta. Mogući su jedino kameni odroni na državnoj cesti D21. Moguće posljedice Na spomenutoj prometnici odroni bi mogli dovesti do kraćeg prekida prometa (promet je malog intenziteta), ali bez posljedica po stanovništvo i materijalna dobra. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Budući da nema opasnosti od nastanka klizišta, nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima. d) Tuča, snježne oborine i poledica

Tuča se obično javlja u svibnju i lipnju, a ponekad u rujnu. Postoji mogućnost znatnog oštećenja poljoprivrednih kultura i usjeva, a u slučajevima jače tuče i oštećenja na građevinskim objektima. U posljednjih deset godina na području Općine Sveti Lovreč nije proglašavana elementarna nepogoda zbog tuče. Mogućnost pojave nastanka tanjeg snježnog pokrivača je najveća u razdoblju studeni - siječanj koji ne može znatnije ugroziti funkcioniranje rada i života ljudi na duži period. Mogućnost nastanka poledice najveća je u razdoblju studeni – siječanj i ne može znatnije ugroziti funkcioniranje rada i života ljudi. Moguće posljedice Ugroženost područja od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i rizik od prometnih nesreća. Tuča može izazvati štete na poljoprivrednim kulturama naročito povrću i vinovoj lozi te kukuruzu i pšenici, a veće štete mogu nastati i na već spomenutim plastenicima.


Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda, koje u hladno doba godine ugrožavaju promet, ali i kretanje pješaka, poglavito osoba starije životne dobi. To je naročito izraženo u samom središtu općine i na autobusnim stajalištima gdje je opasnost za pješake povećana. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih objekata, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protukliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih puteva. 2.2. Tehničko – tehnološke katastrofe i velike nesreće

Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima Na području Općine Sveti Lovreč ne postoje registrirana postrojenja u kojima se skladište, koriste ili proizvode opasne tvari. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o zabrani građenja objekata sa opasnim tvarima u području zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Svi objekti moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje.

Projektnom dokumentacijom treba osigurati propisani razmak između građevina, te osigurati prohodnost svih žurnih službi.

Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u cestovnom prometu Cestovnu mrežu na području Općine Sveti Lovreč čine dijelovi razvrstanih državnih, županijskih i lokalnih cesta te sve ostale nerazvrstane ceste. Glavnina cestovnog prometa (naročito u ljetnim mjesecima) odvija se autocestom A 9 (Istarski ipsilon) u sklopu koje se na području Općine Sveti Lovreč nalazi čvorište Medaki te državnom cestom D 21 koja jednim dijelom prolazi unutar granica zaštićenog obalnog područja mora ( južno od naselja Krunčići, prema Limskom kanalu). U cestovnom prometu nesreće mogu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrtanjima vozila koja mogu prevoziti opasne tvari koje se koriste u proizvodnom procesu ili za neposrednu potrošnju. To mogu biti nafta, lož ulje, benzin, mazivo, zapaljivi plinovi, gospodarski eksplozivi, zapaljive krute tvari i dr. Prema dostupnim podacima na prometnici A 9, teretni promet sudjeluje u ukupnom prometu s 4%.


U donjoj tabeli prikazane su opasne tvari po vrsti i količini u prometu:

Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća na području

Istarske županije, Pula 2009.g.

Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu Uslijed nesreća ili katastrofe izazvanih nesrećama u prometu ugroženost stanovništva je minimalna i kreće se ispod 1% stanovništva.

Može se dogoditi da u slučaju prometne nesreće dođe do ugrožavanja ljudskih života kao posljedica eksplozije plina ( 1-2 slučaja ), te eventualno istjecanja manje količine nafte ili naftnih derivata. U slučaju istjecanja nafte, benzina ili lož ulja postoji velika mogućnost ugrožavanja flore i faune. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o zabrani gradnje objekata za pretovar opasnih tvari u području I i II zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama voditi računa o ugradnji rezervoara za prikupljanje opasnih tvari u slučaju havarije (tankvane).

-svi objekti moraju biti spojeni na pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje

- kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim projektima predvidjeti otjecanje i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego što se ispuštaju u obližnje tlo

OPASNA TVAR

INTENZITET

PREVOŽENJA

NAJČEŠĆI PRAVCI KRETANJA

( DIONICA ) vrsta index

opasnosti vrsta

opasnosti

KEMLEROV BROJ

mjesečni godišnji 3 4 5 6 7 8 9

ProPlin d.o.o.Zagreb Razvoz UNP-a u malim autocisternama za potrebe autoplina i malih spremnika kod individualnih potrošaća, te razvoz UNP-a u bocama do maloprodajnih mjesta vrši se na relacijama od skladišta u Puli do većih gradskih centara kao što su relacije Pula-Poreč, Pula-Umag, Pula-Buzet i dr. mjesta po Istri

UNP propan-butan

D4 Požar/ ekspl.

23 120 t 1410 t

Plinara Mario Poreč plin D2 Požar/ ekspl.

1965 15 182


- strogo kontrolirati prodaju maziva i mineralnih ulja, čime bi se odstranila mogućnost nekontroliranog odlaganja ovih sintetskih proizvoda u okoliš, pogotovo vodotokove. Servisiranje prometala s unutarnjim sagorijevanjem bilo bi isključivo obveza pravnih osoba koja su specijalizirane za takve zahvate i bili bi obvezni vodili očevidnik o količinama kupljenog i istrošenog maziva i ulja, te njihovom zbrinjavanju.

Prolom hidroakumulacijskih brana

Na području Općine nema opasnosti od proloma hidroakumulacijskih brana.

Epidemiološke i sanitarne opasnosti Na području Općine Sv. Lovreč mogu se pojaviti slijedeće epidemiološke bolesti: - hidrična epidemija ( u slučaju prodora uzročnika crijevnih zaraznih bolesti u vodovodne

sustave) kada dolazi do masovne pojave velikog broja oboljelih u kratko vrijeme - gripa, streptokokna upala grla, tuberkuloza, hripavac, zaušnjaci, rubeola ( mogu se javiti kod

smještaja velikog broja ljudi u neodgovarajućim higijensko-sanitarnim uvjetima ) - bolesti izazvane bioterorizmom ( antraks, botulizam, velike boginje).

Kod ovih bolesti prevencija je teško provediva, iako postoje cjepiva protiv antraksa i velikih

boginja. - alimentarne toksinfekcije ( pojavljuju se ako ne postoji mogućnost pripreme hrane u

zadovoljavajućim sanitarno-higijenskim uvjetima ) Također, postoji i 15-ak bolesti ( zoonoza ), koje se prenose sa životinja na ljude ( bedrenica,

goveđa spongiformna encefalopatija, bjesnoća, bruceloza, leukoza, leptospiroza, vrbanac, TBC, Q groznica, salmoneloze, ehinikokoza, trihineloza, mikoza, pistakoza, i parazitoze.

Posebno treba istaknuti problem bjesnoće koja je već u Istri postala urbana, a koju prenose bjesne lisice kojih ima sve više. Tu bi mogla biti pojačana ugroza stanovništva jer nije moguće predvidjeti gdje će se pojaviti niti koga će bijesna životinja ugristi. Salmoneloze, trihineloza i bjesnoća su bolesti o kojima treba posebno voditi računa i pojačati mjere zaštite organiziranim i zajedničkim mjerama.

Bolesti bilja uzrokuju uzročnici biljnog porijekla: gljivice, bakterije, virusi i drugo. Kod biljaka su bolesti stalno prisutne, međutim u slučaju elementarnih nepogoda ( npr. suša ) napadaju ih razni stetnici ( najčešći su lisne uši i gusjenice ), rđa kod žitarica koje mogu nanijeti velike štete i male prinose. Uslijed vlaga i kiša pojavljuje se peronospora i pepelnica na vinovoj lozi, maslinova muha na maslinama, te gljivične bolesti botritis koje napadaju sve vrste zelenih površina a izazivaju i trulež grožđa. Moguće posljedice: U redovnim uvjetima nije za očekivati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti na području. U iznimnim slučajevima mogu se desiti sporadični slučajevi salmonele ili neke zarazne bolesti pri čemu su naročito ugrožene kuhinje i blagovaonice u školi i konobama. Procjenjuje se da ukupan broj slučajeva ne bi trebao prelaziti brojku od 20 osoba, pri čemu bi eventualni „teži slučajevi“ bili sporadični - do 5 osoba. Potres ili neka druga velika nesreća mogli bi u najgorem mogućem slučaju posljedično uzrokovati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti, kada bi uslijed smanjenja higijenskih uvjeta opasnost od zaraznih bolesti bila povećana, ali ne značajno, zbog dostignutog stupnja zdravstvene kulture stanovništva i dostignutog stupnja razvoja zdravstvene zaštite. Problem bi mogla predstavljati i potreba smještaja većeg broja ljudi u zajedničke prostore


(dvorane, škole i sl.) što bi pogodovalo razvoju i širenju zaraznih bolesti. Najveću opasnost predstavlja bjesnoća koju prenose bjesne lisice, salmoneloza i trihineloza. Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju Propisanim mjerama u dokumentima prostornog uređenja potrebno je osigurati potpunu odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije, te onemogućiti miješanje vode za piće sa oborinskom ili fekalnom kanalizacijom.

1.3. PROIZVODNJA, SKLADIŠTENJE, PRERADA, RUKOVANJE, PRIJEVOZ, SKUPLJANJE I DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA ( iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš ) Na području nema obveznika iz ovih propisa. 2.POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

Na području Općine nalaze se slijedeći objekti od posebnog značaja: - objekti predškolskih i školskih ustanova ( dječji vrtić, osnovna škola) - građevine - kulturna dobra pod zaštitom (starogradska jezgra naselja Sv. Lovreč i

pojedinačni objekti izvan tog područja) - objekti koji pripadaju jedinicama tijela lokalne i područne (regionalnih) samouprave i

državnih tijela - banke i pošte - vjerski objekti locirani na cijelom području Općine Na prostoru Općine Sv. Lovreč elektroopskrbni sustav čine objekti za prijenos i distribuciju električne energije. Sustav je dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske. U svim naseljima na području Općine Sveti Lovreč postoje trafostanice, a kroz područje Općine prolazi 110 kV dalekovod. Vodoopskrbni sustav pokriva cijelo područje Općine Sv. Lovreč, a zasniva se na dobavnom sustavu vode izvan područja Općine. Na područjima na kojima je izvedena vodovodna mreža postavljeni su i hidranti tako da se može u svakom trenutku raspolagati sa dovoljnim količinama vode. Dobava vode vrši se magistralnim cjevovodom Sv.Ivan – Buzet – Rovinjsko selo. Na području Općine nalazi se i vodosprema kapaciteta 150 m³ u naselju Jakići Dolinji. Osim toga, postoji određen broj bušotina za crpljenje podzemne vode, pretežno za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Na području Općine postoje i izvor u blizini naselja Vošteni i Zgrabljići (iz razloga nepostojanja kanalizacijske mreže i neispravne gradnje septičkih jama voda je bakteriološki neispravna), manje cisterne, lokve i slične vodoakumulacije koje jednim manjim dijelom mogu osigurati potrebe za vodom. Proizvodnja hrane: Oko 13% aktivnog stanovništva radi u poljoprivrednoj djelatnosti a 68,5% domaćinstava posjeduje poljoprivredno gospodarstvo. Od sveukupne zemljišne površine na obradiva tla otpada 1685,11 ha koje je u najvećem dijelu u posjedu poljoprivrednih gospodarstava. Glavne ratarske kulture su pšenica, vinova loza i maslina. Veći broj domaćinstava bavi se i ekstenzivnim stočarstvom, uglavnom za vlastite potrebe, a određen broj proizvodi i za tržište (ovce, svinje…).


Skladištenje i distribucija: Na području Općine postoji skladišno-distribucijski centar za skladištenje prehrambenih proizvoda vlasništvo tvrtke Plava laguna d.d. koje je trenutno u najmu tvrtke MHS d.o.o. koja se bavi distribucijom prehrambenih proizvoda za ugostiteljstvo. Skladište je površine cca 500 m² i nalazi se u Svetom Lovreču. Ostala postojeća skladišta su priručna skladišta uz trgovine prehrambenih proizvoda, kojih na području Općine imamo tri i sve su u naselju Sveti Lovreč i priručno skladište u sklopu školske kuhinje u OŠ ''Joakima Rakovca'' u Svetom Lovreču. Osim toga u naselju Krunčići nalazi se vinski podrum tvrtke Vina Matošević d.o.o. u kojem se vrši proizvodnja, flaširanje i skladištenje vina. Postoje i 3-4 ugostiteljska objekta koja se bave pripremom i posluživanjem hrane.

Na području Općine Sveti Lovreč djeluje ambulanta opće prakse dr Marina Šešo, smještena

u općinskoj zgradi. Ambulanta radi tri puta tjedno (ponedjeljak, srijeda i petak). U Svetom Lovreču smještena je digitalna telefonska centrala na koju su priključeni korisnici fiksne telefonije s područja Općine Sveti Lovreč i korisnici u Limskom kanalu (Općina Vrsar i Kanfanar). Na području Općine nema infrastrukturnih objekata mobilne telefonije. Okosnicu sustava prometa čine dio Istarskog ''Y'' ( A 9 - u duljini 6 km) i dio državne ceste D 21 (u duljini 7,1 km) kojima se odvija glavnina cestovnog prometa kroz Općinu Sveti Lovreč. Od županijskih cesta, područjem Općine Sveti Lovreč prolaze: - dio županijske ceste Ž 5072 (D 21Sveti Lovreč – Žbandaj D 302) u duljini 1,6 km - dio županijske ceste Ž 5074 ( D 21 – Perini – Kringa – Ž 5075) u duljini 4,5 km Od lokalnih cesta, područjem Općine Sveti Lovreč prolaze: - L 50186 (Sv.Lovreč-Lakovići-Radići-Jakići Gorinji u Gradu Poreču) u duljini 3,8 km - L 50092 ( Ž 5074 Sv. Lovreč- Ž 5002 Gradina) u duljini 2 km L 50101 ( Ž 5074 Sv. Lovreč-Selina-Barat-Korenići- Ž 5077 Kanfanar) u duljini 4,7 km U Svetom Lovreču djeluje poštanski ured koji, uz poštanske usluge, obavlja i financijske usluge za fizičke osobe. U Svetom Lovreču, uz u potpunosti očuvan nekadašnji tlocrt naselja i mjestimično izvrsno očuvane gradske bedeme tri su objekta koja izazivaju posebnu pozornost. To su crkva sv. Lovre na mjesnom groblju, bazilika Sv. Martina sa zvonikom – fortifikacijskim objektom te crkvica svetog Blaža 2.2. Posljedice izazvane potresom (kartografski prikaz u prilogu) 2.2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije Transformatorska stanica, trafostanice kao i dalekovodi mogli bi pretrpjeti vrlo mala oštećenja koja ne bi prouzročila prekid distribucije električne energije stanovništvu i ostalim subjektima. 2.2.2. Opskrba vodom Cijeli sustav snabdijevanja pitkom vodom na području odgovornosti Istarskog vodovoda odlično je organiziran te se ne očekuju veći problemi. Međutim u slučaju težih oštećenja pumpnih stanica koje se napajaju električnom energijom moglo bi doći do manjih problema i teškoća u snabdijevanju pitkom vodom koja bi mogla biti kratkotrajna i uglavnom svedena na ograničenja potrošnje. Sustav cjevovoda na području ne bi pretrpio takva oštećenja koja bi mogla dovesti do


prekida opskrbe stanovništva pitkom vodom. Potres intenziteta 7º mogao bi otežati opskrbu stanovništva pitkom vodom obzirom na mogućnost zagađenja podzemnih tokova ili oštećenja pojedinih magistralnih vodovodnih pravaca. 2.2.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Procjenjuje se da u slučaju nastanka potresa intenziteta od 5º do 6º MSC na području ne bi došlo do poteškoća u opskrbi stanovništva hranom, niti oštećenja (eventualno samo lakša) pogona za proizvodnju ili skladištenje hrane. Potres intenziteta 7º MCS mogao bi, za kraće razdoblje, u značajnoj mjeri otežati opskrbu stanovništva prehrambenim artiklima.

2.2.4. Javno zdravstvo Zdravstvene ustanove, odnosno liječnički timovi bili bi ugroženi, te ne bi u potrebnoj mjeri mogli izvršavati svoje redovite zadaće i pružati svoje usluge stanovništvu. Naročito se ovo odnosi na slučaj potresa u 7º MCS kada bi njihovo djelovanje bilo iznimno otežano, a što bi zahtijevalo djelovanje dodatnih snaga izvan našeg područja. 2.2.5. Telekomunikacije Telekomunikacijski objekti HT-a, objekti mobilnih operatera, kao i radijski i TV odašiljači mogu pretrpjeti vrlo mala oštećenja, ali vjerojatno ne bi došlo do prekida njihova rada. U slučaju potresa od 7º MSC zbog oštećenja opreme ili prekida napajanja mogli bi se, na kraće vrijeme, pojaviti problemi zbog prekida rada telekomunikacijskih objekata. 2.2.6. Promet Kod potresa intenziteta Vº do VIº MSC ne može doći do oštećenja cestovnih prometnica kao ni do prekida cestovnog prometa. Potres, naročito onaj od VIIº mogao bi uzrokovati zastoje i probleme u prometu na cesti D-21, zbog mogućeg odrona zemlje i kamenja. U tom bi slučaju promet bio privremeno usporen ili onemogućen. U ostalom cestovnom prometu nije za očekivati posebno velike probleme. 2.2.7. Financijske usluge Moglo bi doći do oštećenja objekata financijskih ustanova, što ne predstavlja veći problem obzirom da je riječ o manjim transakcijama i bankomat uslugama. 2.2.8. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Dio objekata u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti mogao bi pretrpjeti samo lagana oštećenja. Zbog svoje dotrajalosti značajno oštećenje, mogli bi neki sakralni objekti naročito freske u crkvama, a veće štete za očekivati je i u staroj jezgri. 2.2.9. Po ostale čimbenike kritične infrastrukture potres kao opasnost nema nikakvog utjecaja. 2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša, nevrijeme, tuča, snježne oborine, poledica) 2.3.1. Proizvodnja i distribucija električne energije Djelovanjem orkanskog ili olujnog nevremena te jakog vjetra na dalekovode visokonaponske i niskonaponske mreže kao i na ostale elektroenergetske objekte koji mogu tada pretrpjeti značajna


oštećenja, može doći do prekida redovite opskrbe električnom energijom. Procjenjuje se da bi prekid bio kratkotrajan, od nekoliko minuta do svega par sati, a takvi su slučajevi vrlo rijetki (3-4 puta godišnje), Grmljavinsko nevrijeme također može imati negativan utjecaj na distribuciju električne energije jer zbog jakih atmosferskih pražnjenja može doći do oštećenja trafostanica te uzrokovati prekid snabdijevanja u trajanju od nekoliko sati do jednog dana. 2.3.2. Opskrba vodom Dugotrajnija suša mogla bi u ljetnim mjesecima dovesti do smanjenja količine pitke vode na njezinim izvorištima i akumulaciji Butoniga, te tako ugroziti redovitu opskrbu stanovništva na području. Ovakvo stanje u sadašnjim uvjetima moglo bi izazvati redukciju u snabdijevanju i ograničavanje potrošnje vode uz zabranu zalijevanja povrtlarskih kultura i pranja automobila. Dugotrajne obilne i jake kiše mogle bi izazvati zamućenje vode, pa time i otežanu opskrbu pitkom vodom. 2.3.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Proizvodnja hrane i opskrba stanovništva hranom ne može biti ugrožena od ostalih prirodnih uzroka, osim što orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar praćeni tučom mogu prouzročiti manje poljoprivredne štete na voćnjacima, vinogradima te povrtlarskim kulturama individualnih poljoprivrednih proizvođača. Također, mogu prouzročiti određene štete i na gospodarskim objektima (trgovinama i skladištima hrane). Analize slučajeva u posljednjih 10 godina pokazuju da ovakvih pojava nije bilo, pa je i mala vjerojatnost posljedica izazvanih prirodnim uzrocima. 2.3.4. Javno zdravstvo Ostali prirodni uzroci ne mogu značajnije ugroziti obavljanje djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, osim olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra koji mogu pričiniti znatne štete na zdravstvenim objektima i medicinskoj opremi. Može doći eventualno do veće opterećenosti zdravstvenih kapaciteta zbog mogućih povrijeđenih osoba. 2.3.5. Telekomunikacije Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu prouzročiti kraći prekid redovitog obavljanja telekomunikacijske djelatnosti. 2.3.6. Promet

Može doći do nastanka odrona kamenja na dionici prometnice D - 21 ( Limski kanal ) te njezina oštećenja. Snježne oborine i odron kamenja mogu prouzročiti samo kraći zastoj prometa, a u slučaju iznimno jakih pljuskova može doći do nanošenja veće količine vode i do nešto težeg prometovanja. 2.3.7. Financijske usluge Ostali prirodni uzroci ne mogu značajnije ugroziti obavljanje djelatnosti u financijskim ustanovama. 2.3.8. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti


Orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar mogu prouzročiti određene štete na gotovo svim objektima u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti. Najveće bi štete mogle pretrpjeti vrijedne freske u crkvama. 2.3.9. Po ostale čimbenike kritične infrastrukture ostali prirodni uzroci kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja 2.4. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima Na području općine ne postoji ugroza od ove opasnosti. 2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu 2.5.1. Prehrana ( proizvodnja, skladištenje i distribucija ) Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu ne bi ugrozile proizvodnju hrane, niti opskrbu stanovništva hranom, osim što može do kraćeg prekida dostave prehrambenih proizvoda. 2.5.2. Javno zdravstvo Do veće opterećenosti zdravstvenih kapaciteta može doći zbog većeg broja povrijeđenih osoba, a ovisno o razmjerima veće nesreće ili katastrofe zahtijevalo bi se angažiranje dodatnih snaga HMP. 2.5.3. Promet Ovisno o razmjerima katastrofe, odnosno vrsti i količini opasnih i štetnih tvari koje se prevoze, može doći do kraćeg prekida prometa kao i do manjeg oštećenja samih prometnica. 2.5.4. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti Ovisno od veličine tehničko-tehnološke nesreće postoji vrlo mala mogućnost ugrožavanja objekata u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti. 2.5.5. Po ostale čimbenike kritične infrastrukture tehničko - tehnološke nesreće u prometu kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja 2.6. Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opasnostima 2.6.1. Opskrba vodom Postoji mala mogućnost pojave hidrične epidemije u slučaju prodora crijevnih zaraznih bolesti bakterijskog (dizenterija, trbušni tifus) i virusnog (žutica tipa A, kolera) porijekla u sustav distribucije vode za piće (najčešće kroz kontaminaciju izvorišta pitke vode). U tom slučaju došlo bi do dužeg prekida u opskrbi stanovništva pitkom vodom. Obzirom da se stanovništvo u cijelosti snabdijeva putem Istarskog vodovoda koji vodu kondicionira i obrađuje i gdje su kontrole rigorozne, opasnost je zapravo minimalna, ali ipak ne i sasvim isključena. 2.6.2. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)


Na ovom području ne očekuju se problemi u proizvodnji hrane, niti u opskrbi stanovništva hranom u slučaju pojave biljnih bolesti na poljoprivrednim kulturama. Postoji opasnost od svinjske kuge i trihineloze što može dovesti do kraćeg prekida opskrbe stanovništva mesnim prerađevinama. 2.6.3. Javno zdravstvo U slučaju nastanka epidemija zaraznih bolesti (hidrična epidemija, epidemije koje se prenose kontaminiranom hranom, vodom, priborom i rukama, epidemije koje se prenose kapljičnim putem) procjenjuje se da zdravstvene ustanove na ovom području ne bi mogle udovoljiti svim zahtjevima, te bi se u tom slučaju u zdravstvenu zaštitu trebale uključiti i ostale zdravstvene ustanove u Istarskoj županiji. 2.6.4. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

U slučaju pojave epidemije na području jedna od hitnih mjera bila bi ograničavanje kretanja i okupljanja velikog broja ljudi. U skladu s tim, bilo bi potrebno zatvoriti i školu te vjerske objekte, a neposredne opasnosti za same objekte ne bi bilo.

2.6.5 Na ostale čimbenike kritične infrastrukture epidemiološke i sanitarne opasnosti ne bi imale bitnog utjecaja. 3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Sustav zaštite i spašavanja kompleksan je po sastavu i po spremnosti sudionika za reagiranje u katastrofama i velikim nesrećama. Na razini JLP(R)S osnivaju se Stožeri zaštite i spašavanja kao stručna tijela namijenjena pružanju potpore čelnicima JLP(R)S u postupcima rukovođenja i usklađivanja djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Sposobnost sustava mjeri se spremnošću operativnih snaga, ali i preventivne aktivnosti rezultiraju umanjivanjem rizika i posljedica, prije svega od poplava, potresa i požara otvorenog prostora, te predstavljaju temelj na kojima se izgrađuju operativne sposobnosti. Fizičke osobe, obvezne su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih snaga sustava i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu zaštitu. Pravne osobe, osobito one od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje ili one čija je djelatnost zaštita i spašavanje, obvezne su sudjelovati sukladno planovima zaštite i spašavanja te nalozima čelnika JLP(R)S. Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini Općine rukovodi i koordinira Načelnik uz stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja. U katastrofama i velikim nesrećama Načelnik izravno zapovijeda operativnim snagama zaštite i spašavanja Općine. NAPOMENA: Općina je kroz niz odluka i sporazuma suosnivač i korisnik određenih snaga stacioniranih u Gradu Poreču. Postojeće snage i kapaciteti su slijedeći: a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja Općine: - Stožer zaštite i spašavanja Općine sa 8 članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 15 vozila i 28 vatrogasaca


- Postrojba civilne zaštite opće namjene sa 20 pripadnika a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području: - Komunalno poduzeće Usluga - Poreč, sa 3 vozila i 3 operativnih djelatnika - Istarski vodovod Buzet, PJ Poreč sa 3 vozila (2/2 t kamiona i 1 radni stroj) i 16 operativnih djelatnika - Istarski domovi zdravlja ispostava Poreč sa 5 vozila i 52 medicinska djelatnika - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Poreč sa 2 djelatnika - Policijska postaja Poreč sa 30 djelatnika - „ HEP“- Elektroistra, pogon Poreč sa 10 vozila i 20 operativnih djelatnika - Uprava šuma Podružnica (UŠP) Buzet –Šumarija Poreč - Veterinarska ambulanta Poreč sa 2 veterinara i pripadajućom opremom a3.) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području: - Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) stanica Pula sa 16 članova i pripadajućom opremom - Speleološko društvo „Proteus“ Poreč sa 10 članova i pripadajućom opremom - Gradsko društvo Crvenog križa Poreč (GD CK) sa 10 članova i pripadajućom opremom - Lovačko društvo „Srna“ Sv. Lovreč b) Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja (korištenje prema zahtjevu): - „Istarske ceste“, Pula sa 44 vozila i 60 operativnih djelatnika - „Vodoprivreda“ Buzet sa 55 različitih vozila i strojeva (bageri, traktori, kamioni, putnička i terenska vozila i dr.) i 82 operativna djelatnika - MUP - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula - Bolnice Rovinj, Pula i Rijeka - Veterinarske ambulante iz ostalih područja u županiji, - Javne vatrogasne postrojbe ostalih gradova u županiji, - Državne intervencijske postrojbe, - Interventne specijalističke postrojbe CZ RH - „Indeco“, Rijeka, - „Rijeka tank“, Rijeka, - „Dezinsekcija“, Rijeka - „Trgometal“, Sutivanac

3.1.Potres Potrebne snage za zaštitu i spašavanje a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja Općine: - Stožer zaštite i spašavanja Općine sa 8 članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 13 vozila i 34 vatrogasaca - Postrojbe civilne zaštite opće namjene sa 20 pripadnika a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području: - Komunalno poduzeće Usluga Poreč sa 3 vozila i 3 operativnih djelatnika - Istarski vodovod Buzet, PJ Poreč sa 3 vozila (2/2 t kamiona i 1 radni stroj) i 16 operativnih djelatnika - Istarski domovi zdravlja, isp. Poreč sa 5 vozila i 52 medicinska djelatnika - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Poreč sa 2 djelatnika - Policijska postaja Poreč sa 30 djelatnika - „ HEP“ Poreč sa 10 vozila i 20 operativnih djelatnika - Uprava šuma Podružnica (UŠP) Buzet , Šumarija Poreč


- Veterinarska ambulanta Poreč sa 2 veterinara i pripadajućom opremom a3.) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području: - Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) stanica Pula sa 16 članova i pripadajućom opremom - Speleološko društvo Proteus Poreč sa 10 članova i pripadajućom opremom - Gradsko društvo Crvenog križa Poreč (GD CK) sa 10 članova i pripadajućom opremom - Lovačko društvo „Srna“ Sv. Lovreč b) Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja (korištenje prema zahtjevu): - „Istarske ceste“, Pula sa 44 vozila i 60 operativnih djelatnika - „Vodoprivreda“ Buzet sa 55 različitih vozila i strojeva (bageri, traktori, kamioni, putnička i terenska vozila i dr.) i 82 operativna djelatnika - MUP - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula - Bolnice Rovinj, Pula i Rijeka - Veterinarske ambulante iz ostalih područja u županiji, - Javne vatrogasne postrojbe ostalih gradova u županiji, - Državne intervencijske postrojbe, - Interventne specijalističke postrojbe CZ RH - „Indeco“, Rijeka, - „Rijeka tank“, Rijeka, - „Dezinsekcija“, Rijeka - „Trgometal“, Sutivanac NAPOMENA: Potrebne snage procijenjene su za slučaj nastanka potresa intenziteta od 5 -6º MCS. Ukoliko bi došlo do nastanka potresa intenziteta iznad 6º MCS (za koji postoji vrlo mala mogućnost) angažirale bi se snage iz ostalih područja Republike Hrvatske. 3.2. Ostali prirodni uzroci

3.2.1. Suša i toplinski val Potrebne snage za zaštitu i spašavanje a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja - Stožer zaštite i spašavanja sa 8 članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 2 vozila i 6 vatrogasaca a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području - Komunalno poduzeće Usluga Poreč sa 1 vozilom (cisterna) i 3 operativna djelatnika - Istarski vodovod, PJ Poreč sa 3 vozila (cisterne) i 6 operativnih djelatnika - „UŠP Buzet“ Šumarija Poreč sa 10 djelatnika - Veterinarska ambulanta Poreč sa 2 djelatnika i pripadajućom opremom a3.) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području - Lovačko društvo Srna Sv. Lovreč sa 10 članova 3.2.2. Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar Potrebne snage za zaštitu i spašavanje


a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja - Stožer zaštite i spašavanja sa 8 članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 4 vozila i 12 vatrogasaca - postrojba civilne zaštite opće namjene do 20 pripadnika a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području - Komunalno poduzeće Usluga Poreč sa 8 (različitih vrsta) vozila i 20 operativnih djelatnika - Istarski domovi zdravlja, isp. Poreč sa 2 vozila i 6 medicinskih djelatnika (samo kod nesreća) - HEP Poreč sa 2 vozila i 4 operativna djelatnika - UŠP Buzet, Šumarija Poreč sa 2 stručna djelatnika a3.) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području - HGSS stanica Pula sa 16 članova i pripadajućom opremom - Speleološko društvo Proteus Poreč sa 10 članova i pripadajućom opremom b) Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja (korištenje prema zahtjevu) - „Istarske ceste“, Pula sa 4 vozila i 10 operativnih djelatnika (ako se radi o prometnici) - MUP sa 2 patrole, - „Rijeka tank“, Rijeka - (u slučaju onečišćenja) - Trgometal, Sutivanac - (u slučaju potrebe dizanja većih tereta)

3.2.3. Snježne oborine, tuča i poledica Potrebne snage za zaštitu i spašavanje a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja - Stožer zaštite i spašavanja s 8članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 3 vozila i 10 vatrogasaca a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području - Komunalno poduzeće Usluga Poreč sa 2 vozila i 4 operativnih djelatnika b) Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja (korištenje prema zahtjevu) - „Istarske ceste“, Pula sa 6 vozila i 18 operativnih djelatnika - MUP sa 4 ophodnje - „Trgometal“, Sutivanac - (samo u slučaju nesreće sa većim teretom)

3.2.4. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu Potrebne snage za zaštitu i spašavanje a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja - Stožer zaštite i spašavanja s 8 članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 3 vozila i 12 vatrogasaca a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području


- Komunalno poduzeće Usluga Poreč sa 3 vozila i strojeva i 10 operativnih djelatnika - „Hrvatske vode“ sa 1 vozilom i 1 vodočuvarom - „Istarski vodovod“ Buzet, PJ Poreč sa 2 vozila i 4 operativnih djelatnika - Istarski domovi zdravlja, isp. Poreč sa 3 vozila i 10 medicinskih djelatnika a3.) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području - HGSS stanica Pula sa 16 članova i pripadajućom opremom - Speleološko društvo Proteus Poreč sa 10 članova i pripadajućom opremom b) Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja (korištenje prema zahtjevu) - „Istarske ceste“, Pula sa 3 vozila i 15 operativnih djelatnika - „Vodoprivreda“ Buzet sa 5 različitih vozila i strojeva i 12 operativnih djelatnika - MUP sa 3 ophodnje - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula - Javne vatrogasne postrojbe ostalih gradova u županiji - Bolnice Pula i Rijeka - Rijeka tank, Rijeka - (zbrinjavanje onečišćenja) - „Trgometal“, „Sutivanac“ - (u slučaju potrebe dizanja težih tereta)

3.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti Potrebne snage za zaštitu i spašavanje a1.) Operativne snage zaštite i spašavanja - Stožer zaštite i spašavanja s 8 članova - Javna vatrogasna postrojba Poreč sa 2 vozila i 5 vatrogasaca a2.) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području - Komunalno poduzeće Usluga Poreč sa 2 vozila i 4 operativnih djelatnika - „Hrvatske vode“ sa 1 vozilom i 1 vodočuvarom - „Istarski vodovod“ Buzet, PJ Poreč sa 2 vozila i 3 operativnih djelatnika - Istarski domovi zdravlja, isp. Poreč sa 2 vozila i 6 medicinska djelatnika - Zavod za javno zdravstvo IŽ, isp. Poreč sa 2 djelatnika - Veterinarska ambulanta Porečsa 2 veterinara i pripadajućom opremom a3.) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području - Lovačko društvo Srna Sv. Lovreč sa 10 članova b) Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja (korištenje prema zahtjevu) - Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Pula - Bolnice Pula i Rijeka - Veterinarske ambulante iz ostalih područja u Istarskoj županiji, - Dezinsekcija, Rijeka


4. ZAKLJUČNE OCJENE

Realnom raščlambom ugroženosti i analizom raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa može se generalno zaključiti kako Općina uglavnom raspolaže dostatnim snagama i kapacitetima za provedbu najvećeg dijela mjera zaštite i spašavanja. Treba naglasiti kako ipak nedostaju specijalizirana sredstva i oprema, pa i stručno ljudstvo za provedbu svih potrebitih segmenata u mjerama ZiS.

Dio snaga i sredstava potrebnih za zaštitu i spašavanja trenutno nije u sustavu, ali su ovom Procjenom predviđene potrebne snage i sredstva koje će kroz relevantne Odluke i Planove postati sastavni dio jedinstvenog sustava ZiS na razini Općine. Potres bi predstavljao posebno ozbiljnu opasnost premda njegova snaga ne bi trebala prelaziti jačinu od 6° MCS skale. Procjenjuje se da bi Općina svojim snagama i kapacitetima mogao uspješno djelovati u slučaju potresa do 5° MCS, dok bi u slučaju potresa veće jačine mogućnost samostalnog provođenja mjera zaštite i spašavanja bila gotovo nemoguća. Naime, kod snažnijeg potresa za očekivati je da bi se kao njihova posljedica pojavili brojni požari, zakrčenost prometnica, problemi u snabdijevanju pitkom vodom, strujom i prehrambenim artiklima. Dio sustava ZiS bi također stradao u potresu ili bi bio u situaciji ograničenog djelovanja (stradanje opreme, prostora, povećane potrebe za ljudstvom i drugo). U uvjetima potresa 6° ili 7° MCS i više Općina bi morala potražit pomoć na regionalnoj i državnoj razini i to prije svega kroz specijalna sredstva i opremu za traganje i spašavanje u ruševinama, psima za spašavanje iz ruševina, dodatne liječničke ekipe, logistiku i drugo.

Kada promatramo opasnosti od prirodnih uzroka odnosno mjere zaštite onda treba reći da Općina (samostalno ili na osnovu odgovarajućih ugovora) raspolaže dostatnim snagama i sredstvima iako nisu smješteni na području Općine.

Općina ne posjeduje sustav protugradne zaštite pa ne može spriječiti tuču, ali vlastitim snagama može umanjiti i sanirati posljedice njezina djelovanja kako bi šteta bila što manja. Tehničko–tehnološke nesreće sa opasnim tvarima trenutno ne predstavljaju poseban problem jer nisu prisutne opasne tvari u većim količinama, a u slučaju eventualne pojave Općina bi mogla koristiti usluge specijaliziranih tvrtki odnosno snage Vatrogasne zajednice IŽ. U slučaju da se radi o akcidentima kod prijevoza opasnih tvari koristile bi se i usluge specijaliziranih ekipa distributera („INA“, „Lakmus“ i drugi). U pogledu provedbe mjera zaštite i spašavanja u slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti Općina pored vlastitih snaga i sredstava mora koristiti i usluge Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i Opće bolnice Pula, jer postojeće snage i kapaciteti kojima raspolaže nisu dostatni za provedbu složenijih zadaća iz područja epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

5. ZEMLJOVIDI Kartografski prikazi sa nazivima istih nalaze se u posebnom prilogu procjene. 6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA – PRILOZI PROCJENI 6.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja 6.1.1. Ukupna površina područja Općina Sv. Lovreč nalazi se na zapadnom dijelu Istarske županije, a nastala je teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske, unutar bivše Općine Poreč.


Kao jedinica lokalne samouprave današnja općina Sveti Lovreč graniči s gradom Poreč te općinama Vrsar, Kanfanar i Tinjan. Područje Općine Sv. Lovreč nalazi se na dijelu prostora Istarske županije s najvećim brojem naselja na km² i s izrazito malim naseljima. U sastavu Općine nalazi se 23 naselja Čehići, Heraki, Jakići, Jurcani, Kapovići, Frnjolići, Knapići, Kršuli, Ivići, Lakovići, Medaki, Medvidići, Orbani, Pajari, Perini, Radići, Rajki, Stranići, Vošteni, Zgrabljići, Krunčići, Selina i Sv. Lovreč. Opcina Sv. Lovreč zauzima 53,19 km² (kopneni dio) što cini 1,88 % površine Istarske županije (2.822,00 km2). Sjedište opcine je u naselju Sv. Lovreč. 6.1.2. Ostale geografsko-klimatske karakteristike Reljef Općina Sv. Lovreč smještena je u zapadnom dijelu središnje Istre i pripada u ravnjak južne i zapadne Istre. Područje nije značajnije deformirano tangencijalnim pokretima, već samo lokalno izlomljeno rasjedima pravca istok-zapad. Odsustvom intezivnijih tektonskih pokreta vapnenci nastali u ovom dijelu manje su ispucani i izlomljeni. Naselja se nalaze na prostoru vapnenačkog ravnjaka, koji se ističe blago valovitom morfologijom reljefa, a cijeli je prostor pokriven nakupinama zemlje crvenice. Krajolik predstavlja mozaik degradiranih šuma, livada, kamenjara i poljodjelskih površina tipičnih za sredozemnu regiju, prošaran rasutim naseljima. Hidrologija Zbog geološke građe terena na ovom području nema formiranih značajnih stalnih površinskih vodnih tokova, te ga možemo svrstati u “Slivno područje povremenih vodotoka središnje Istre”. Podzemni tokovi pripadaju karakterističnom području “Sliva južne Istre”. Formiranje i kretanje podzemne vode vezano je za rasjedne sustave smjera SI-JZ. Geološki pokazatelji Geološka posebnost navedenog područja prepoznatljiva je već na prvi pogled, po boji reljefa i hidrografiji, pa je od tuda proizašao i popularni naziv “Crvena Istra”. Sedimentacijska karakteristika odlikuje se naslagama transgresivno-regresivne megasekvencije u juri i kredi koje se lučno protežu , zapadno od Heraka, Seline, prema Kanfanaru. U donjem dijelu su pretežno zastupljene breče, a u gornjem dolomiti, debljine 35 m. U gornjem dijelu (aptu) došlo je do taloženja masivnih (15-18 m) vapnenaca, poznatih kao arhitektonsko-građevni kamen – “Istarski žuti”). Pedološki pokazatelji Pedosfera Sv. Lovreča sastoji se pretežno od tankog pokrivača rahlog tla manje ili više prošaranog skeletom, a možemo je svrstati u prvi od ukupno 7 tipova tala na koja je podijeljena Istra. To je područje zapadne Istre na vapnenoj podlozi – “Crvena Istra”, s crvenicama tipičnim, antropogeniziranim i lesiviranim, te plitkim, srednje dubokim i dubokim tlima, smeđim na vapnencu (na brežuljkastom dijelu). Kemijski sastav crvenice ukazuje na siromašnu opskrbljenost dušikom. To su ujedno i jedne od najzastupljenijih vrsta tala u Istri na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja. Meteorološki pokazatelji Na području Općine Sv. Lovreč vjetrovi vrlo rijetko dostižu orkansku jakost. Najčešći vjetrovi su jugo i bura. Osim navedenih vjetrova pojavljuju se sjeverozapadnjak i istočnjak zimi, a ljeti najčešće maestral. Najučestaliji je vjetar iz I kvadranta, dok su najjači vjetrovi u prosječnoj godini iz II kvadranta jačine 7 bofora, a iz III i I kvadranta 6 bofora. Oborina, prema mjerenju prosječnih mjesečnih količina oborina u periodu 1990.-1997. godine najviše padne tijekom rujna, listopada i studenog. U navedenim je mjesecima količina oborina iznad 100 mm. Najsušniji period godine je zima, posebice veljača i ožujak. U tom periodu prosječna mjesečna


količina oborina nije viša od 40mm. U promatranom periodu se suma godišnjih količina oborina kretala od 780 mm u 1991.,1993. i 1997. godini do 1100 mm u 1996. godini. Temperatura zraka na području Općine Sv. Lovreč, zbog položaja na sjevernom Jadranu ima srednju temperaturu za siječanj 4,50C, dok u kolovozu ona iznosi 22,00C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 13,40C. Mraza ima u prosjeku 25 dana u godini, kada je srednja temperatura zraka niža od 00C, dok ima u prosjeku 33 topla dana s temperaturom zraka iznad 25 0C. Srednja mjesečna temperatura u periodu 1990-1994. bila je iznad 10C tijekom 8 mjeseci u godini što potvrđuje tvrdnju da je područje Općine Sv. Lovreč pod utjecajem mediteranskog tipa klime, a blizina mora značajno utječe na ublažavanje temperaturne amplitude. 6.2. Stanovništvo 6.2.1. Broj stanovnika, zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenika Na području Općine Sv. Lovreč (prema stanju na dan 01.05.2001. godine) ukupan broj stanovnika je 1043 od čega je 716 muškaraca i 692 žene. Zaposlenih je 511, nezaposlenih 621, a umirovljenika 276 osoba. 6.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika / zaposlenih (prema popisu iz 2001): Dobna i spolna struktura: dob 0 do 9 10 do 49 50 do 69 70 i više ukupno 156 764 296 192 muški 88 401 146 81 žene 68 363 150 111 Struktura stanovništva po zaposlenosti: spol zaposleni nezaposleni umirovljenici muškarci 309 281 126 žene 202 340 150 ukupno 511 621 276 6.2.3. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva / zaposlenika planiranih za evakuiranje Općina Kategorija A Kategorija B Kategorija C 1043 312 200 300 Kategorija A – majke i staratelji sa djecom do 7 godina Kategorija B – djeca do 15 godina Kategorija C – bolesne iznemogle i povrijeđene osobe 6.2.4. Gustoća naseljenosti po jedinici površine Prosječna gustoća naseljenosti na području Općine Sveti Lovreč je 43,1 st / km² . 6.3. Materijalna i kulturna dobra


6.3.1. Kulturna dobra Registrirana kulturna dobra: Sv. Loveč - urbanistička cjelina s fortifikacijskim sustavom - župna crkva sv. Martina - gradska loža s lapidarijem -crkva sv. Blaža Evidentirana kulturna dobra: Krunčići - lokalitet Krug, histarska gradina iz željeznog doba Selina - crkva sv. Lucije Sv. Lovreč - crkva sv. Lovre na groblju - ostaci crkve sv. Dorliga. 6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine Području Općine Sveti Lovreč pripada dio sjevernih obronaka Limskog zaljeva koji spada u kategoriju zaštićenog krajolika. Kategorija zaštićenog krajolika obuhvaća prirodne ili kultivirane predjele veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolike očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedina područja, odnosno predjele većih krajobraznih vrijednosti. Limski zaljev nalazi se na zapadnoj obali Istre, te predstavlja primjer potopljene kanjonske doline u kršu. Stvoren je u jurskim vapnencima. Visina kanjonskih strana dostiže do150 m n/v. Položen je u smjeru istok-zapad, dok su njegovi obronci položeni u smjeru sjeverjug. Limski zaljev se nalazi na granici eumediteranske i submediteranske zone, te predstavlja primjer za utjecaj ekspozicija na razvitak vegetacije. 6.3.3. Vodoopskrbni objekti Prostornim planom (kartografski prikaz br. 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže” u mjerilu 1:25.000) utvrđen je sustav vodoopskrbe kojim su obuhvaćene postojeće građevine - magistralni cjevovod (Sv. Ivan – Buzet – Rovinjsko selo), ostali cjevovodi koji su uglavnom opskrbnog karaktera, te vodosprema Jakići II (kapaciteta 150 m³) i vodna komora. Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. 6.3.4. Zone poljoprivredne proizvodnje Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija (PPIŽ), a prikazano je na kartografskom prikazu br.1a. “Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje”u mj. 1:25.000. Poljoprivredno tlo osnovne namjene dijeli se na osobito vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3). 6.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata Prostornim planom, određene su slijedeće gospodarske zone: - Sv. Lovreč – jedna zona (planirana) (K11) površine 0,48 ha, - Stranići – jedna zona (planirana) (K12) površine 3,62 ha,


- čvor Medaki – jedna zona (planirana) (K13) površine 3,61 ha, - Selina – jedna zona (postojeća) (K15) površine 1,79 ha. 6.3.6. Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen veliki broj ljudi U naselju Sv. Lovreč, djeluje osnovna škola – O.Š. “JOAKIMA RAKOVCA”. Nastava je organizirana od I-VIII razreda i obuhvaća cca 150 učenika. Dječji vrtić organiziran je u sklopu osnovne škole u jednoj vrtićkoj skupini s cca 25-oro djece. U sklopu osnovne škole u Sv. Lovreču postoji sportska dvorana koja se, osim za izvođenje nastave, povremeno koristi i za druge sportske (treninzi i utakmice sportskih klubova) i kulturne priredbe. 6.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja Prostornim planom određene su tri zone poslovne namjene (K1) unutar statističkih granica naselja i jedna uz prometni čvor Medaki te jedna postojeća zona uz eksploatacijsko polje tehničko-građevnog kamena (E33) namijenjena obradi i preradi kamena. Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovina, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge i sl.) 6.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje Na području općine nema izgrađenih skloništa. Po potrebi sklanjanje stanovništva osigurati će se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja stanovništva. 6.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje ( smještajni i za pripremu hrane) Kao kapaciteti za zbrinjavanje mogu poslužiti prostorije Osnovne škole – O.Š. “JOAKIMA RAKOVCA”, kao i Sportska dvorana ove škole u Sv. Lovreču. Za isto bi mogle poslužiti i društvene prostorije u Selini. 6.3.10. Zdravstveni kapaciteti

Na području Općine Sveti Lovreč djeluje ambulanta opće prakse dr. Marina Šešo, smještena u općinskoj zgradi. 6.4. Prometno – tehnološka infrastruktura: 6.4.1. Prometnice –cestovne Okosnicu sustava prometa čine dio Istarskog ''Y'' ( A 9 - u duljini 6 km) i dio državne ceste D 21 (u duljini 7,1 km) kojima se odvija glavnina cestovnog prometa kroz Općinu Sveti Lovreč. Od županijskih cesta, područjem Općine Sveti Lovreč prolaze: - dio županijske ceste Ž 5072 (D 21Sveti Lovreč – Žbandaj D 302) u duljini 1,6 km - dio županijske ceste Ž 5074 ( D 21 – Perini – Kringa – Ž 5075) u duljini 4,5 km Od lokalnih cesta, područjem Općine Sveti Lovreč prolaze: - L 50186 (Sv.Lovreč-Lakovići-Radići-Jakići Gorinji u Gradu Poreču) u duljini 3,8 km - L 50092 ( Ž 5074 Sv. Lovreč- Ž 5002 Gradina) u duljini 2 km


- L 50101 ( Ž 5074 Sv. Lovreč-Selina-Barat-Korenići- Ž 5077 Kanfanar) u duljini 4,7 km 6.4.2. Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta, Nema navedenih objekata, osim prometnog čvorišta Medaki. 6.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneli Mostova i tunela nema. Postoje tri vijadukta i to na: - D21, preko Istarskog ipsilona ( čvor Medaki ) - Ž 5072 Žbandaj - Sv.Lovreč, preko Istarskog ipsilona ( kod Sv.Lovreča) - Ž 5002 Gradina - Sv. Lovreč, preko Istarskog ipsilona (kod Stranići) 6.4.4. Dalekovodi i transformatorske stanice Na prostoru Općine Sv. Lovreč elektroopskrbni sustav čine objekti za prijenos i distribuciju električne energije. Sustav je dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske. U svim naseljima na području Općine Sveti Lovreč postoje trafostanice, a kroz područje Općine prolazi 110 kV dalekovod. 6.4.5. Energetski sustavi

Nema navedenih objekata. 6.4.6. Telekomunikacijski sustavi U Svetom Lovreču smještena je digitalna telefonska centrala na koju su priključeni korisnici fiksne telefonije s područja Općine Sveti Lovreč i korisnici u Limskom kanalu ( Općina Vrsar i Kanfanar ). Na području Općine nema infrastrukturnih objekata mobilne telefonije. 6.4.7. Hidrotehnički sustavi Na području Općine nema hidrotehničkih sustava . 6.4.8. Plinovodi, naftovodi i sl. Na području Općine nema navedenih objekata. 7. IZVORI PODATAKA I ZAKONSKA REGULATIVA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI 7.1. Izvori podataka 1. STRUČNA SLUŽBA ISTARSKE ŽUPANIJE: - podaci o proglašenim elementarnim nepogodama 2. DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD: - podaci o meteorološkoj podlozi


3. ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE: - podaci o prometnicama u Istarskoj županiji 4. DUZS – PU PAZIN: - podaci o potresu sa kartama - podaci o opasnim tvari u gospodarskim objektima i prometu na području - podaci o operativnim snagama zaštite i spašavanja - podaci o telekomunikacijama - podaci o financijskim institucijama 5. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE - podaci o epidemiološkim i sanitarnim opasnostima 6.. UPRAVNI ODJELI GRADA POREČA I OPĆINE - svi raspoloživi podaci iz djelokruga rada upravnih odjela 7.2. Zakonska regulativa: - Zakon o zaštiti i spašavanju (NN broj 174/04, 79/07 i 38/09), - Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN broj 38/08 ). - Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN broj 111/07

- Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja ( NN br. 40/08 i 44/08)

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji ( NN 76/07 i 38/09) - Zakon o policiji (NN 129/00), - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), - Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa ( Sl.list broj: 55/83) preuzet Zakonom o standardizaciji (NN broj 53/91), - Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN broj 2/91) - Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN broj 47/06), Prilog 1.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od

katastrofa i velikih nesreća za Općinu Sveti Lovreč

ZEMLJOVIDI:

1. korištenje i namjena površina (površine za razvoj i uređenje)


2. korištenje i namjena površina ( promet, pošta i telekomunikacije) 3. infrastrukturni sustavi i mreže 4. uvjeti korištenja i zaštite prostora

a) područja posebnih uvjeta korištenja b) područja posebnih ograničenja u korištenju c) područja posebnih mjera uređenja i zaštite

5. karta prikaza ugroza i osjetljivog područja

Prilog 2.

ZAHTJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

OPĆINE SVETI LOVREČ

1. UVOD

Temeljem Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od opasnosti, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za područje Općine, sukladno članku 4. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planove zaštite i spašavanja (N.N. 38/08) donosimo izvadak iz Procjene kao privitak dokumentima prostornog planiranja i gradnje, a koji se odnosi na zahtjeve za provedbu mjera i zahvata u području zaštite i spašavanja. Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze stanovništva i materijalnih dobara na području Općine Sveti Lovreč (u nastavku teksta: Općina) razrađene prema mogućim opasnostima koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće. Planirane mjere i zahvati trebaju se ugraditi u prostorne planove uređenja Općine (PPU, GUP, UPU, DPU) kako bi se tijekom uređenja prostora i gradnje objekata izbjegle mogućnosti nastanka opasnosti, odnosno posljedica njihova djelovanja svele na najmanju moguću mjeru. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u području prostornog planiranja i gradnje provode se sukladno odredbama: Zakona o zaštiti i spašavanju (N.N. 174/04., 77/07. i 38/09.); Zakona o prostornom uređenju i gradnji (N.N. 76/07.); Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva (N.N. 47/06.); Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (N.N. 29/83., 36/85., i 42/86.); Zakona o policiji (N.N. 129/00.); Pravilnika o tehničkim normativima za skloništa (S.l. 55/83. preuzet Zakonom o standardizaciji N.N. 53/91.); Pravilnika o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (N.N. 2/91).

2. POTRES

U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća uglavnom smještenih u središtu općine, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci) odnosno zapuštenih stancija. Kod ostalih objekata moglo bi doći samo do laganih oštećenja. U slučaju nastanka potresa od 7º MCS (postoji vrlo mala vjerojatnost nastanka) moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najveće posljedice na građevinama mogle bi nastati u centru općine.


Obzirom na očekivani intenzitet potresa do maksimalno 7º MCS – kao najgori mogući slučaj procjenjuje se: - da bi na građevinama I. grupe bilo oko 35% teških oštećenja (3. stupnja) i oko 15% razornih oštećenja (4. stupnja) - da bi na građevinama II. grupe bilo oko 40% umjerenih oštećenja (2. stupnja) - da bi na građevinama III. grupe bilo oko 25% laganih oštećenja (1. stupnja). Najteže posljedice za stanovništvo mogu biti upravo u staroj jezgri zbog gustoće naseljenosti, a u tijeku radnog vremena najugroženiji su polaznici odgojno-obrazovnih ustanova. S obzirom na kvalitetu gradnje objekata veće posljedice mogu nastati od indirektnog utjecaja potresa (panika, strah i gužva).

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planom uređenja utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje pripada zoni VII ° MCS. Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavanju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. 3. OPASNOSTI OD PRIRODNIH UZROKA Suša i toplinski val Područje može biti ugroženo od posljedica suše, a najugroženija područja su poljoprivredna područja koja okružuju općinu. Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva uglavnom u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću i vinovoj lozi, a šteta može biti i na lovno-gospodarskoj osnovi. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planovima uređenja potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području općine potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač.

Olujno nevrijeme i jak vjetar

Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području nisu svakodnevni, ali bi u slučaju nastanka moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja građevinskih objekata. Veliku štetu moglo bi pretrpjeti i plastenici (povrtlarske kulture), kao i nasadi vinograda na cijelom području. Moguća je i pojava jakog vjetra u ljetnim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jake kiša ili tuča. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja Prostornim planovima uređenja potrebno je predvidjeti proizvodnju u plastenicima i staklenicima na prostorima manje ugroženim od vjetra. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra.


Klizišta Na spomenutim prometnicama klizišta u pravilu nastaju postupno I malog su obima, a mogla bi dovesti do kraćeg prekida prometa (promet je malog intenziteta), ali bez posljedica po stanovništvo i materijalna dobra. Mjere zaštite u dokumentaciji prostornog uređenja Prostornim planovima uređenja potrebno je zabraniti gradnju objekata na područjima sa potencijalno mogućim klizištima. U uvjetima gdje se gradnja ne može izbjeći, kao što su primjerice prometnice, obavezno treba izraditi zaštitne i potporne zidove te riješiti kvalitetno pitanje oborinske odvodnje, drenaže i procijeđivanja. Tuča, snježne oborine i poledica Ugroženost područja od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i rizik od prometnih nesreća. Tuča može izazvati štete na poljoprivrednim kulturama naročito povrću i vinovoj lozi te kukuruzu i pšenici, a veće štete mogu nastati i na već spomenutim plastenicima. Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda, koje u hladno doba godine ugrožavaju promet, ali i kretanje pješaka, poglavito osoba starije životne dobi. To je naročito izraženo u samom središtu općine i na autobusnim stajalištima gdje je opasnost za pješake povećana. Mjere zaštite u dokumentaciji prostornog uređenja

Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih objekata, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protukliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih puteva.

4. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVANE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM (I DRUGIM) OBJEKTIMA

Na području trenutno ne postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari uslijed akcidenta. Može doći do oštećenja postrojenja u eventualnim, budućim, gospodarskim objektima kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini. Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o zabrani građenja objekata sa opasnim tvarima u području zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Svi objekti moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje


5. EVAKUACIJA Premda nije za očekivati nesreću takvih razmjera koja bi zahtijevala jednovremenu

evakuaciju velikog broja stanovnika treba predvidjeti da bi mogla biti prilično otežana evakuacija dijela stanovništva u slučaju potresa 7° MCS ili doprema pomoći zbog specifičnog položaja same starogradske jezgre.

Problem bi mogao nastati u urbanoj jezgri, dok prometna razvedenost prema ruralnim sredinama omogućuje više alternativnih pravaca evakuacije ili dopreme pomoći.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja:

U ovakvim uvjetima, planom treba predvidjeti prometnu povezanost koja bi omogućavala izvlačenje ljudi i dopremu snaga.

Z A K L J U Č A K

Navedene zahtjeve koji se odnose na zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara potrebno je uvrstiti u prostorno plansku dokumentaciju Općine. Zavisno od razine prostornog plana neophodno je u dogovoru i prema zahtjevu stručnog tijela DUZS-PUZS Pazin utvrditi i točno propisati mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, odnosno zahvate u prostoru važne za zaštitu i spašavanje, a potom isto provesti u praksu kroz posebne uvjete građenja.

Zadaće navedene u ovom prilogu predstavljaju minimum mjera, zahvata i aktivnosti u području prostornog planiranja i gradnje na području u cilju zaštite stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Ovi su zahtjevi proizašli iz izrađene Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na području Općine, sastavni su dio prostornih planova Općine i imaju za cilj maksimalno smanjiti razinu mogućnosti nastanka veće nesreće i katastrofe, a potom i maksimalno ublažiti moguće posljedice eventualne veće nesreće ili katastrofe, odnosno što prije normalizirati život na području Općine.


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SV. LOVREČ Općinsko vijeće Klasa: 363-2/12-01/1 Ur.br. 2167/04-02-12-1 Sv. Lovreč, 15.03.2012. Na temelju članka 43. Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave ( "Narodne novine", broj 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02 i 147/03, 132/06 i 26/07-Odluka USRH, 73/08), članka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 26/03- pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09 i 79/09), članka 12. Odluke o općinskim porezima Općine Sv. Lovreč (Klasa: 410-04/01-01-7, Ur.broj:2167/04-01-02-1 od 20. 12. 2001.god), članka 5. Odluke o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Općine Sv. Lovreč («Službene novine Općine Sv. Lovreč» br. 1/10 i 4/10) i članka 32. Statuta Općine Sv. Lovreč (Službeno novine Istarske županije broj 7/09.) Općinsko vijeće Općine Sv. Lovreč sjednici održanoj dana 15.03.2012. godine donijelo je

O D L U K U O IZMJENAMA I DOPUNAMA

Odluke o davanju na korištenje javnih površina

na području Općine Sv. Lovreč

Članak 1.

U Odluci o davanju na korištenje javnih površina na području Općine Sv. Lovreč («Službene novine Općine Sv. Lovreč» br. 3/10) iza članka 5. dodaje se članak 5a. koji glasi:

„Neposrednom pogodbom javna površina može se dati na korištenje za slijedeće namjene: - postavljanje naprava za organiziranje zabave iz članka 12 ove Odluke - postavljanje ugostiteljskih terasa iz članka 18. ove Odluke - ostale namjene iz članka 21. ove Odluke - održavanje sajmova - održavanje kulturnih, zabavnih, sportskih, političkih, humanitarnih i drugih sličnih manifestacija.

Uz zahtjev za davanje na korištenje javne površine neposrednom pogodbom potrebno je priložiti osobnu iskaznicu i OIB za fizičku osobu, odnosno izvod iz odgovarajućeg registra ili obrtnicu i OIB za pravnu osobu, te tekstualni i grafički prijedlog uređenja zabavnog parka, ugostiteljske terase, naprava, skela, štandova sa naznačenom površinom i slično

Javne površine neće se dati na korištenje podnositelju koji na dan podnošenja zahtjeva za dodjeljivanje površine neposrednom pogodbom:

- ne ispunjava ili nije ispunjavao obveze iz ugovora ili rješenja sklopljenog odnosno izdanog temeljem odredbi ove Odluke

- ima nepodmiren dug prema Općini po bilo kojoj osnovi.“


Članak 2.

U članku 25. dodaje se stavak 2. koji glasi: „Općinski načelnik, uz suglasnost vijeća, u slučajevima kada je to od interesa za Općinu

Sv. Lovreč, može odobriti korištenje javnih površina za postavljanje objekata u svrhu obavljanja trgovačke ili ugostiteljske djelatnosti, bez naknade.“

Članak 3.

Iza članka 25. dodaje se članak 25a. koji glasi: „Upravljanje javnim površinama za potrebe organizacije sajma može se povjeriti i

određenom trgovačkom društvu koje se bavi organiziranjem sajmova ili komunalnom društvu u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu Općine.

Lokacija na kojoj se može organizirati sajam je parkiralište kod groblja ili neka druga lokacija po odluci Općinskog načelnika.

Naknada za privremeno korištenje javne površine iz ovog članka iznosi 2.000,00 kuna dnevno, a ukoliko je broj izlagača (štandova) veći od 20, za svakog izlagača (svaki štand) plaća se dodatnih 100,00 kuna po izlagaču (štandu)

Detaljniji odnosi između Općine i trgovačkog društva vezano za obavljanje poslova navedenih u stavku 1. ovog članka urediti će se posebnim ugovorom.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenim novinama Općine Sv. Lovreč». PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE SVETI LOVREČ

Drago Starić v.r.


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SV. LOVREČ Općinsko vijeće Klasa: 363-02/12-01/2 Ur. broj: 2167/04-02-12-1 Sv. Lovreč, 07.05.2012. Na temelju odredbe članka 209. stavka 2. Zakona o vodama, (Narodne Novine broj: 153/09), članka 63. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Narodne novine broj 153/09), te članka 32. Statuta Općine Sv. Lovreč („Službene novine Istarske županije“, broj 7/09), Općinsko vijeće Općine Sv. Lovreč na sjednici održanoj dana 07. svibnja 2012 godine, donijelo je

O D L U K U

O PRIKLJUČENJU NA KOMUNALNE VODNE GRAĐEVINE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti priključenja vlasnika građevine odnosno druge nekretnine (u daljnjem tekstu: vlasnik odnosno korisnik) na komunalne vodne građevine na području Općine Sv. Lovreč (u daljnjem tekstu: Općina). Odlukom iz prethodnog stavka utvrđuje se naročito:

1. obveza priključenja, 2. postupak priključenja, 3. tehničko-tehnološki uvjeti za priključenje, 4. uvjeti priključenja 5. rokovi priključenja, 6. način obračuna i visina naknade za priključenje, 7. način plaćanja naknade za priključenje, 8. financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina od strane budućih korisnika, 9. nadzor, 10. prekršajne odredbe

Članak 2.

Komunalne vodne građevine na koje se, u skladu s ovom Odlukom, priključuje su: 1. građevine za javnu vodoopskrbu, 2. građevine za javnu odvodnju. Vodne usluge su: 1. usluge javne vodoopskrbe, 2. usluge javne odvodnje. »Javna vodoopskrba« je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama. »Javna odvodnja« je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade


mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama.

Članak 3. Priključenjem na komunalne vodne građevine, u smislu odredba ove Odluke, smatra se izgradnja priključaka kojima se omogućuje stanje funkcionalne sposobnosti za nesmetano korištenje vodnih usluga. Priključkom na mrežu opskrbe pitkom vodom smatra se cjevovod pitke vode od spoja na uličnoj mreži do glavnog vodomjera smještenog u građevini ili izvan nje, sukladno aktu Isporučitelja vodne usluge. Priključkom na mrežu odvodnje smatra se dio odvodnog cjevovoda od spoja na uličnoj mreži do kontrolnog okna koje se nalazi u građevini ili izvan nje, sukladno aktu Isporučitelja vodne usluge. Vlasnik je dužan održavati vodomjerno okno kao i kontrolno okno, dok su ostali dijelovi priključka u nadležnosti Isporučitelja vodne usluge te ih je isti dužan održavati u stanju funkcionalne sposobnosti. Vlasnik je dužan Isporučitelju vodne usluge omogućiti slobodan pristup do vodomjernog okna, kontrolnog okna i instalacija priključka radi očitanja vodomjera, uzimanja uzoraka vode, odnosno zamjene i popravka vodomjera i instalacija priključka, u svakom trenutku. II. OBVEZA PRIKLJUČENJA

Članak 4. Na području Općine vlasnici građevina dužni su priključiti građevinu na komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu odnosno javnu odvodnju, kada su takvi sustavi izgrađeni u naselju u kojem se nalazi građevina, te kada su osigurani uvjeti za priključenje na taj sustav. Vlasnici ostalih nekretnina mogu iste priključiti na komunalne vodne građevine pod uvjetima iz ove Odluke.

Građevine izgrađene bez akta na temelju kojeg se može graditi ne smiju se priključiti na komunalne vodne građevine, kao i građevine za koje je u tijeku postupak građevinske inspekcije koji se odnosi na obustavu građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu.

Članak 5. Priključenje na komunalne vodne građevine nije dopušteno suprotno načinu i postupku predviđenom ovom Odlukom, tehničko-tehnološkim uvjetima priključenja i propisima o gradnji III. POSTUPAK PRIKLJUČENJA

Članak 6. Vlasnik građevine podnosi zahtjev za priključenje na komunalne vodne građevine i izdavanje rješenja o obračunu naknade za priključenje.

Zahtjev iz prethodnog stavka, za javnu opskrbu, podnosi se trgovačkom društvu Istarski vodovod d.o.o., za proizvodnju i distribuciju vode, Buzet, Sv. Ivan 8, a za javnu odvodnju trgovačkom društvu Usluga Poreč d.o.o. Poreč, Mlinska 1 (u daljnjem tekstu: isporučitelj vodne usluge).

Po zaprimanju zahtjeva, Isporučitelj vodne usluge utvrđuje tehničko - tehnološke uvjete za priključenje te ih, uz zahtjev stranke sa dokumentacijom iz članka 9., dostavlja upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva radi donošenja rješenja o obračunu naknade za priključenje


Članak 7. Osim po zahtjevu vlasnika građevine ili druge nekretnine, rješenje o obračunu naknade za priključenje donosi i Općina Sv. Lovreč, po službenoj dužnosti, u postupku ishodovanja akta na temelju kojeg se može graditi.

Isporučitelj vodne usluge je dužan, prilikom izdavanja posebnih uvjeta gradnje u postupku izdavanja akta na temelju kojeg se može graditi, izraditi i dostaviti i tehničko – tehnološke uvjete upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva radi donošenje rješenja o plaćanju naknade za priključenje.

Članak 8. Općina će jedan primjerak izvršnog rješenja o plaćanju naknade za priključenje dostaviti Isporučitelju vodne usluge.

Priključenje na komunalne vodne građevine Isporučitelj vodne usluge može izvršiti tek po dobivanju potvrde upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležne za poslove komunalnog gospodarstva da je vlasnik u cijelosti podmirio tu naknadu.

Članak 9. Vlasnik uz zahtjev iz članka 6. prilaže: - dokaz da se građevina namjerava graditi ili dokaz da se građevina smatra postojećom prema posebnom propisu (akt na temelju kojeg se može graditi, potvrda Ureda za katastar kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine, nalaz vještaka ili drugi dokaz kojim se dokazuje da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine), - projektnu dokumentaciju, plan etažnih dijelova građevine ili drugu odgovarajuću podlogu izrađenu i ovjerenu od ovlaštenog projektanta iz koje je vidljiva namjena i bruto površina građevine i svih njenih dijelova, - izvadak iz zemljišnih knjiga za česticu na kojoj se građevina nalazi ili se na njoj planira graditi, - preslika katastarskog plana za česticu koja se priključuje na sustav javne vodoopskrbe odnosno odvodnje, - drugi zakoniti korisnik prilaže punomoć ili pisanu suglasnost vlasnika nekretnine za koju se traži priključak, - za priključenje poljoprivrednog zemljišta prilaže se dokaz o vlasništvu odnosno korisništvu nad zemljištem i preslika katastarskog plana. IV. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI UVJETI ZA PRIKLJUČENJE

Članak 10.

Tehničko-tehnološke uvjete priključenja na komunalne vodne građevine određuje Isporučitelj vodne usluge aktom kojim utvrđuje opće i tehničke uvjete isporuke vodnih usluga.

Akt iz stavka 1. ovog članka Isporučitelj vodne usluge objavljuje na internetu i na drugi prikladan način i dužan ga je učiniti dostupnim javnosti.

Članak 11.

Priključivanje na komunalne vodne građevine mora se u tehničko - tehnološkom smislu izvesti prema pravilima struke, vodeći računa da se obavi uz najmanje troškove, da se osigura funkcioniranje priključka te da se priključenjem novog korisnika ne naruši odgovarajući standard vodne usluge ranije priključenih korisnika.

Ukoliko nisu ispunjeni tehničko - tehnološki uvjeti Isporučitelj vodne usluge odbit će zahtjev vlasnika građevine za priključenje na komunalne vodne građevine


V. UVJETI PRIKLJUČENJA Članak 12.

Vlasnik građevine i druge nekretnine dužan je s Isporučiteljem vodne usluge sklopiti ugovor o gradnji priključka.

Ugovor obvezno sadrži: naziv ugovornih strana, vrstu priključka, troškove gradnje, rok za uplatu iznosa troškova gradnje, posebne uvjete priključenja te odredbu o predaji priključka u vlasništvo Isporučitelja vodne usluge bez naknade.

Članak 13. Priključak na komunalne vodne građevine odobrava se za građevinu i drugu nekretninu te

isti čini njezin pripadak odnosno slijedi njenu pravnu sudbinu i ne može se prenositi na druge nekretnine, a gradi ih Isporučitelj vodne usluge na teret naručitelja, vlasnika ili drugoga zakonitog korisnika građevine koja se priključuje.

Vlasnik građevine i druge nekretnine plaća cijenu stvarnih troškova rada i utrošenog materijala na izvedbi priključka Isporučitelju vodne usluge prema računu za obavljeni posao.

Priključak je dugotrajna imovina Isporučitelja vodne usluge.

Članak 14. Isporučitelj vodne usluge izvodi radove priključenja samostalno ili preko ovlaštene fizičke

ili pravne osobe. Izvođač radova dužan je pridržavati se tehničko-tehnoloških uvjeta koje određuje

Isporučitelj vodne usluge, ako posebnim propisima nije određeno drugačije. Gradnju priključka stručno nadzire ovlaštena osoba Isporučitelja vodne usluge

Članak 15.

Isporučitelj vodnih usluga će odbiti priključenje na komunalne vodne građevine u slijedećim slučajevima: - ako nisu dostavljeni svi prilozi iz članka 9. ove Odluke - ako prethodno nije proveden postupak propisan odredbama ove Odluke, - ako za priključenje ne postoje tehničke mogućnosti, - ako bi se traženim priključenjem narušila kvaliteta vodoopskrbe ili odvodnje postojećih korisnika. VI. ROKOVI PRIKLJUČENJA

Članak 16. Vlasnik je dužan priključiti građevinu i drugu nekretninu na komunalne vodne građevine u

sljedećim rokovima: - za građevinu u gradnji ili rekonstrukciji u naseljima gdje su izgrađene komunalne vodne građevine, mora se priključiti na iste prije izdavanja akta kojim se dozvoljava uporaba građevine, - postojeće građevine u naseljima u kojima još nisu izgrađene komunalne vodne građevine, moraju se priključiti na iste u roku od 12 mjeseci od dana objave obavijesti Isporučitelja vodne usluge o mogućnosti priključenja, - postojeće građevine, u naseljima gdje su već izgrađene komunalne vodne građevine, moraju se priključiti na iste najkasnije u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 17. Ukoliko vlasnik postojeće građevine ne podnese zahtjev za priključenje na komunalne

vodne građevine Isporučitelj vodne usluge će pismeno obavijestiti vlasnika da su osigurani uvjeti za priključenje.


Vlasnik postojeće građevine, dužan je najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Isporučitelja usluge o mogućnosti priključenja, podnijeti zahtjev za priključenje.

Ako vlasnik ne postupi sukladno odredbama ovog članka Isporučitelj vodne usluge je dužan u daljnjem roku od 30 dana podnijeti upravnom odjelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, prijedlog za donošenje rješenja o obvezi priključenja građevine na teret vlasnika.

Prijedlog Isporučitelja iz prethodnog stavka, mora sadržavati sve potrebne dokaze da je vlasnik obaviješten o mogućnosti priključenja, da nije u zadatim rokovima podnio zahtjev za priključenje, podatke o građevini za koju postoji obveza priključenja kao i o vlasniku građevine te druge podatke o poduzetim radnjama kako od strane vlasnika tako i od strane Isporučitelja vodne usluge.

Upravni odjel jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove komunalnog gospodarstva će u daljnjem roku od 60 dana, na prijedlog Isporučitelja vodne usluge, donijeti rješenje o obvezi priključenja građevine na teret vlasnika.

Rješenjem o obvezi priključenja, osim obveze priključenja utvrđuju se i podaci o vlasniku građevine te građevini koja se priključuje na komunalne vodne građevine, visina naknade za priključenje, rok za priključenje, nalog Isporučitelju vodne usluge da izvede priključak na teret vlasnika građevine te rok plaćanja stvarnih troškova priključenja javnom Isporučitelju vodne usluge.

Protiv rješenja o obvezi priključenja dopuštena je žalba nadležnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave, putem upravnog odjela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva.

Članak 18. Isporučitelj vodne usluge dužan je obavijestiti vlasnike građevine odnosno druge

nekretnine o mogućnosti priključenja putem oglasnih ploča Općine Sv. Lovreč i naselja za koje su stvoreni uvjeti za priključenje građevina te putem svojih web stranica.

Članak 19. Priključenje na komunalne vodne građevine, Isporučitelj vodne usluge obvezan je izvršiti u roku od trideset (30) dana od dana dostave potvrde da je vlasnik u cijelosti podmirio naknadu za priključenje. VII. NAČIN OBRAČUNA I VISINA NAKNADE ZA PRIKLJUČENJE

Članak 20. Za priključenje na komunalne vodne građevine plaća se naknada za priključenje. Obveznik naknade za priključenje je vlasnik građevine i druge nekretnine koja se

priključuje na komunalne vodne građevine.

Članak 21. Osnovica za obračun naknade za priključenje je površina odnosno namjena građevine i

druge nekretnine koja se priključuje na komunalne vodne građevine. Ako građevina ima više posebnih dijelova nekretnine, naknada za priključenje plaća se na

svaki posebni dio nekretnine zasebno. Površina garaža, garažnih mjesta, ostave i spremišta kao posebnih dijelova nekretnine

pribraja se površini posebnih dijelova nekretnine iz stavka 2. ovog članka. Ako se u garaže, garažna mjesta, ostave i spremišta kao posebne dijelove nekretnine uvodi

priključak na komunalne vodne građevine na te se posebne dijelove nekretnine plaća naknada za priključenje zasebno od posebnih dijelova nekretnine iz stavka 2. ovog članka


Članak 22. Naknada za priključenje na komunalne vodne građevine prihod je proračuna Općine Sv.

Lovreč. Sredstva od naknade za priključenje su strogo namjenska i bit će usmjerena na izgradnju

komunalne vodne građevine. Za korištenje tih sredstava, Isporučitelj vodnih usluga podnijet će Općini Sv. Lovreč

zahtjev za doznaku sredstava, a sve sukladno Planu gradnje komunalnih vodnih građevina i ugovoru o izgradnji komunalnih vodnih građevina.

Uz zahtjev za doznaku sredstava mora biti priložen ugovor Isporučitelja vodnih usluga s izvoditeljem radova, izvještaj o stanju radova te račun odnosno situacija.

Doznaku sredstava, Općina Sv. Lovreč će izvršiti po odobrenom zahtjevu Isporučitelja vodnih usluga u roku od 15 dana od dana dostave ovjerene situacije ili računa.

Članak 23. Vlasnik plaća naknadu za priključenje na komunalne vodne građevine i to u iznosu: - od 25% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za stambenu zgradu površine do 200 m2 građevinske (bruto) površine, bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine; - od 25% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za stan kao posebni dio nekretnine, površine do 200 m2 građevinske (bruto) površine; - od 45% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za stambenu zgradu površine od 200 do 400 m2 građevinske (bruto) površine, bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine; - od 45% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za stan kao posebni dio nekretnine površine veće od 200 m2 građevinske (bruto) površine; - od jedne prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za stambenu zgradu površine preko 400 m2 građevinske (bruto) površine, bez stanova kao posebnih dijelova nekretnine; - od jedne prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za poslovne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za poslovne prostore kao posebne dijelove nekretnine, osim proizvodnih građevina, površine do 500 m2 građevinske (bruto) površine; - od dvije prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za poslovne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za poslovne prostore kao posebne dijelove nekretnine, osim proizvodnih građevina, površine preko 500 m2 građevinske (bruto) površine; - od 30% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za proizvodne zgrade bez posebnih dijelova nekretnine ili za proizvodne prostore kao posebne dijelove nekretnine bez obzira na površinu; - od 30% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za škole i druga učilišta, ustanove za predškolski odgoj, bolnice, klinike, poliklinike, domove zdravlja, objekte studentske prehrane, objekte javne prehrane (javne kuhinje), muzeje, religijske objekte, druge socijalne ustanove i ostale građevine društvene namjene; - od 20% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za objekte koji služe isključivo za poljoprivrednu djelatnost (plastenici, staklenici i sl.) ili za poljoprivredno zemljište neovisno o površini; - od jedne prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za priključenje zgrada/građevina športsko-rekreacijske namjene (stadioni, športske dvorane, bazeni i sl.); - od 20% prosječne mjesečne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, za jednostavne građevine koje se u smislu posebnoga propisa o prostornom uređenju i gradnji mogu graditi bez akta kojim se odobrava građenje, a prikladne su za priključenje


VIII. NAČIN PLAĆANJA NAKNADE ZA PRIKLJUČENJE

Članak 24. Naknada za priključenje plaća se jednokratno u roku od 15 dana od dana izvršnosti

rješenja o obračunu naknade za priključenje. Na sva zakašnjela plaćanja obračunava se zakonska zatezna kamata.

Članak 25.

Pravo na potpuno oslobađanje plaćanja naknade za priključenje imaju Općina Sv. Lovreč te trgovačka društva i ustanove u isključivom ili djelomičnom vlasništvu Općine. IX. FINANCIRANJE GRADNJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINE OD STRANE BUDUĆIH KORISNIKA

Članak 26. U slučaju kada je priključenje na komunalne vodne građevine uvjetovano gradnjom nove

vodne građevine odnosno rekonstrukcijom postojeće, a gradnja iste nije predviđena Planom gradnje komunalnih vodnih građevina, budući korisnici koji bi se priključili na te građevine, mogu financirati njihovu gradnju pod uvjetima utvrđenim posebnim ugovorom između budućeg korisnika i Isporučitelja vodne usluge.

Sredstva iz prethodnog stavka, kojima je budući korisnik financirao izgradnju komunalnih vodnih građevina, su nepovratna.

Članak 27. Općina Sv. Lovreč će, putem Isporučitelja vodne usluge, budućem korisniku iz članka 26.

ove Odluke uračunati naknadu za priključenje u iznos financiranja gradnje komunalne vodne građevine. X. NADZOR

Članak 28. Nadzor nad provođenjem ove Odluke obavlja službena osoba Isporučitelja vodne usluge,

a njeno postupanje nadzire upravni odjel jedinice lokalne samouprave nadležan za poslove komunalnog gospodarstva.

Članak 29. Službena osoba Isporučitelja vodne usluge, u obavljanju nadzora iz prethodnog članka,

ovlaštena je: 1. nadzirati primjenu ove Odluke, 2. upozoriti fizičke i pravne osobe na obvezu poduzimanja određenih radnji u svrhu održavanja ispravnosti komunalnih vodnih građevina.

Članak 30. Na osnovu prijave službene osobe Isporučitelja vodne usluge, upravni odjel jedinice

lokalne samouprave nadležan za poslove komunalnog gospodarstva, pokrenuti će prekršajni postupak pri nadležnom Prekršajnom sudu protiv vlasnika koji prekrši odredbe ove Odluke. XI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 31. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj pravna osoba ako:


- ne priključi svoju građevinu na javni sustav vodoopskrbe ili javni sustav odvodnje u rokovima određenim ovom Odlukom, - samovoljno priključi svoju građevinu na javni sustav vodoopskrbe ili javni sustav odvodnje, - koristi vodu iz javnih hidranata bez odobrenja Isporučitelja vodnih usluga, - onemogući Isporučitelju vodnih usluga popravak priključka, očitanje i zamjenu vodomjera u cilju baždarenja te pregled instalacije potrošača u cilju utvrđivanja njezine tehničke ispravnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja učini prekršaj iz stavka 1. ovoj članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, a koja učini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kn, kazniti će se za prekršaj fizička osoba koja učini prekršaj iz stavka 1. ovog članka. XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32. Komunalne vodne građevine, čija se gradnja financira prikupljenim sredstvima naknade za

priključenje, ulaze u dugotrajnu imovinu Isporučitelja vodne usluge. Uložena sredstva naknade za priključenje ne utječu na promjenu poslovnog udjela Općine

Sv. Lovreč u strukturi vlasništva Isporučitelja vodne usluge.

Članak 33. Stupanjem na snagu ove Odluke, stavlja se van snage Odluka o priključenju građevina na

sustav javne odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda za naselje Sv. Lovreč ("Službene novine Istarske županije" br. 15/08. ) i Odluka o uvjetima priključenja na sustav opskrbe pitkom vodom, «Službene novine Općine Sv. Lovreč broj 3/11» .

Članak 34. Postupci započeti do 31.12.2011. godine, završiti će se sukladno odredbama Odluka iz

članka 33. ove Odluke.

Članak 35. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Općine

Sv. Lovreč", a primjenjuje se od 01.01.2012. godine. PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE SVETI LOVREČ

Drago Starić


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI LOVREČ Općinsko vijeće KLASA: 810-01/12-01/2 URBROJ : 2167/04-02-12/1 Sveti Lovreč, 07.05.2012. Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti i spašavanju ( NN 174/04, 79/07 i 38/09), članka 4. i 10. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine“ broj 40/08 ), i članka 32. Statuta Općine («Službeni glasnik Istarske županije«, broj 7/09 .), Općinsko vijeće Općine Sv. Lovreč na sjednici od 07.05.2012. godine donosi:

ODLUKU o imenovanju članova Stožera zaštite

i spašavanja Općine Sveti Lovreč

Članak 1.

Imenuje se Milan Žužić, zamjenik načelnika Općine , za načelnika Stožera zaštite i spašavanja Općine Članak 2. Imenuje se Denis Stipanov, stručni savjetnik Službe zaštite i spašavanja Vatrogasne zajednice Istarske županije, zamjenikom načelnika Stožera zaštite i spašavanja Općine. Članak 3. Za članove Stožera zaštite i spašavanja imenuju se:

1. Adrijano Jugovac, zapovjednik Područne vatrogasne zajednice 2. Roberto Bulešić, Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela 3. Ivica Erjavec, Policijska postaja Poreč 4. Dario Zaharija, Područni ured Pazin/Pula DUZS 5. dr. Marina Šešo, medicinska ambulanta Sv.Lovreč 6. Rodoljub Kosić, direktor Komunalnog poduzeća USLUGA Poreč 7. Elvis Terlević, Penjački klub PICUGI Selina


Članak 4 Ovom se Odlukom imenuje Stožer zaštite i spašavanja Općine ( dalje:Stožer) kao stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi i koje koordinira načelnik Općine. Stožer se aktivira kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće.

Članak 5.

Pozivanje i aktiviranje Stožera nalaže načelnik Općine. Članovi Stožera pozivaju se, u pravilu, putem nadležnog Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Pazin/Pula ili na način utvrđen Planom zaštite i spašavanja Općine.

Članak 6.

Sredstva za rad Stožera osiguravaju se u Proračunu Općine. Administrativno-tehničke poslove za Stožer obavlja JUO Općine.

Članak 7. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Sveti Lovreč, Klasa: 810-01/10-01/3, Ur.broj: 2167/04-02-10-1 od 04.06.2010. godine i drugi opći i pojedinačni akti Općine koji su u skladu sa tadašnjim pozitivnim propisima uređivali ovo područje djelovanja.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog ( 8 ) dana od objave u Službenim novinama Općine Sveti Lovreč .

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

OPĆINE SVETI LOVREČ

Drago Starić v.r.


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI LOVREČ Općinsko vijeće Klasa: 943-01/12-01-1 Ur. Br.:2167/04-02-12-1 Sv. Lovreč, 15.03.2012.

Na temelju članka 103. Zakona o cestama (»Narodne novine« broj 84/11), članka 32. statuta Općine Sv. Lovreč, (Službene novine Istarske županije br. 7/09) Općinsko vijeće Općine Sv. Lovreč, na sjednici održanoj 15. ožujka 2012. godine donijelo je sljedeću

ODLUKU o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi

Članak 1.

Utvrđuje se da se nekretnina oznake k.č. br. 7048/3 upisana u z.k. ul. br. 1283 K.O. Lovreč, površine 6m2, ne koristi kao javno dobro odnosno nerazvrstana cesta, te se ista isključuje iz opće uporabe.

Nekretnina iz stavka 1. ovog članka u naravi predstavlja dio dvorišta-okućnice zgrade izgrađene na k.č. br. zgr. 410/2 K.O. Lovreč.

Članak 2.

Nekretnini iz članka 1. stavka 1. ove odluke ukida se status javnog dobra u općoj uporabi, te će Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Poreču-Parenzo temeljem ove Odluke izvršiti brisanje statusa javnog dobra na istoj i izvršiti upis prava vlasništva na ime i u korist Općine Sv. Lovreč

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Općine Sv. Lovreč«

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SV.LOVREČ

Predsjednik Drago Starić, v.r.

Obrazloženje Odluke

Utvrđuje se da se nekretnina k.č. br. 7048/3 K.O. Lovreč već godinama ne koristi kao javni put-nerazvrstana cesta, jer te nekretnina predstavlja dio dvorišta-okućnice obiteljske kuće izgrađene na k.č. br. zgr. 410/2 K.O. Lovreč

Nakon ukidanja statusa javnog dobra omogućiti će se zamjena odnosno otkup zemljišta i upisivanje statusa javnog dobra u općoj uporabi na k.č. br. zgr. 410/12 K.O. Lovreč, kao zamjena za ukinute dijelove.


REPUBLIKA HRVATSKA ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETI LOVREČ Općinsko vijeće Klasa 400-08/11-01-4 Ur. br. 2167/04-02-12-10 Sv. Lovreč, 15.03.2012. Temeljem odredbi članka 13. i. 14. Zakona o proračunu ("Narodne novine, br. 87/08) te članka 32. Statuta Općine Sv. Lovreč, („Službene novine Istarske županije“ br. 7/09), Općinsko vijeće Općine Sv. Lovreč na sjednici održanoj dana 15. ožujka. 2012. godine donosi slijedeću

Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o izvršavanju Proračuna Općine Sv. Lovreč za 2012. godinu

Članak 1.

U Odluci o izvršavanju Proračuna Općine Sv. Lovreč za 2012. godinu (Službene novine Općine Sv. Lovreč broj 4/11) iza članaka 14. dodaje se novi članak 14a koji glasi: „Općina se može zaduživati uzimanjem kredita i zajmova. Zaduživanje, te davanje suglasnosti i jamstva za zaduživanje obavlja se u skladu sa Zakonom o proračunu, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna i Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica područne (regionalne) samouprave. Općina se može dugoročno zadužiti samo za investiciju koja se financira iz proračuna i potvrdilo ju je Općinsko vijeće, a uz prethodno mišljenje ministra financija i suglasnost Vlade. Općina se može kratkoročno zadužiti uz odluku Općinskog vijeća radi premošćivanja financiranja projekata čije je financiranje ili sufinanciranje odobreno iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije, sukladno zakonu i pod zakonskim aktima. Ugovor o zaduživanju sklapa Općinski načelnik.“

Članak 2.

Odluka stupa na snagu danom objave u "Službenim novinama Općine Sv. Lovreč", a primjenjuje se od 01. siječnja 2012. godine.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

Drago Starić

Documents

SLUŽBENE NOVINE OPĆINE SVETI LOVREČ, broj 2/2012 stranica ... · prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. ... MCS nastala bi lakša do umjerena