##8,LOVSTVO,KATEKIZAM #NN

K A T E K I Z A M O

LOVSTVU I RIBARSTVU #

#NPPITANJA I ODGOVORI IZ PODRUČJA NAUKE O LOVSTVU I RIBARSTVU

SASTAVIO #AADRAGUTIN D. VESELI

ŠUMARSKI SAVJETNIK UPRAVITELJ DRŽ. LUGARSKE ŠKOLE U SARAJEVU BIVŠI P R O F E S O R I UPRAVITELJ ŠUMARSKE ŠKOLE

SA 35 SLIKA

#PPU VLASTITOJ NAKLADI PIŠČEVOJ

#MMSARAJEVO #GG1932 ŠTAMPARIJA . O B O D " J . KARIĆ, SARAJEVO

UPOTREBLJENA DJELA: Kesterčanek Franjo, Lovstvo, Ettinger Josip, Hrvatski-tovdžij a, Stribrny Emil, Predavanja o lovstvu i ribarstvu, Ćurčić Vejsil, Narodno ribarsttv(oi, ĆurčićsBolkay, O naši;m zmijama otrovnicama, Dmić Milan, Ribogojstvo, Čeović Ivo, Lov,a!člki kalendar, Die höh J,agd (Parey, Berlin), Veseli Dragutin, Članci o lovstvu i ribarstlviu u

Praktičnom šumaru, Bosanskom šumaru i Vi« jesniku udruženja' šum. teh. poirt. i zašt.

- * osoblja, Diezel, Niederjägt, Böhmerle Emil,' Taschenbuch für Jäger u Jagd«

freunde, Oswald Friedrich, Der Vorstehhund!, Laska Fr , Das Waidwerk in .Bosnien und-der Her-

cegovina, Goede A., Die Jagd unidl ihr Betrieb, Jakobi A., Grundriss der Zcioilogie für Forstleute, Eskert-Lorenz, Forstwirtschaft (Fischerei), Bade E., Die mitteleuropäischen Süsswaisserf'sche, Berne M., Künstliche Fischzucht. Vogt Karl, Künstliche Fischzucht.

Izdaöem evo <ui javnost i šestu knjigu šumar« skih katekizama.

I 'oiva je knjiga u prvome redu namijenjena šumarskom osoblju, a po tome i našim lovcima.

Kako je prva knjiga, Katekizam ioi uzgajanju šuma rasprodana, pripremiio sami već novo prosi? reno izdanje i to> z,alsebnoi za šum- botaniku i za-sebnoi za uzgajanje, ali me je vrlo slabi — da olt* vorento reknem nikakav — odziv osoblja, kome su ove knjige namijenjene, pri izlaženju Lovstva i ribarstva toliko zabrinuo-, da skoro nemam od* vlažnosti da pristupim štampanju lod ove dvije no« ve knjiiige.

Ja vrlo radio pišem ove za naše šumarsko oso« bije tako potrebne knjige, ali da ih još i na svoj trošak šta|mpam — tome moja sredstva ne do* sižu.

Prema tome sam slobodan, da i icnvom prtili« kom sivratim pozornost vlasti, ulstanoiva i pojedi-naca Ha okolnost, da ću sa|mo onda biti u 'sitanju, da, nastav :m u ovome svome radu, iako me vlasti, ustanove i pojedinci u tome potpomognu naruči-vanjem izdteih knjiga-

Sarajevo, ui martu 1932. Dragut in D . Vesel i .

Lovstvo

O p ć e n i t o

1. šta razumijevamo pod lovstvom ? Lovstvo je nauka, koja nas uči, kako treba po

lovačkim pravilima f zakonskim odredbama ko-risnu divljač uzgajati, štititi i loviti, lovu štetne divlje životinje tamaniti i lovinu što korisnije upo-trebljavati. Nauka se o lovu prema tome bavi prirodopisom, uzgajanjem odnosno tamanjenjem, lovom i upotrebljavanjem korisne divljači i lovu štetnih divljih životinja.

2. Šta razumijevamo pod visokim i niskim lovom ? U prijašnje su doba vlastodršci (vladari, kne-

zovi, plemići) pridržavali sebi pravio lova na ve« like životinje (visoki, veliki lov), dok su lov na sitne životinje (niski, mali, sitni lov) prepustili svojim podanicima. Ova se razdioba i danas pridr* žava u toliko, da se korisna divljač, ptice grabi-lice i zvjerad visokoga lova obiično lovi tanetom (kuglom, kuršuimom), dok se divlje životinje ni-skoga lova love sačmom. Nema stalne podjele, koje životinje .spadaju u visoki, a koje u niski loiv, nego je оПа u raznim državama i po raznim struč-njacima razna.

2

3. Koje divlje životinje spadaju u visoki lov ? U visoki lov spadaju : 1. o d k o r i s n i h i l i p l e m e n i t i h d l a -

k a r a : jelen, lanjac (dama. platan), divokoza, muflon i divlja svinja ;

2. o d k o r i s n e p e r a d i : veliki i mali te-trijeb, ljieštarka. gnjteilL divlje tuke, potrči (4rop-ije), ždralovi i labudovi;

3- od z v j e r a d i : međed, vuk (kurjak), šakal (čagalj) i ris ;

4. o d p t i c a g r' a b i 1 i c a : orlovi i ušara (buhutavka, jejina).

4. Koje divlje životinje spadaju u niski lov ? U niski lov spadaju : 1. O d k o r i s n i h d l a k a r a : srna. sec, ku»

nić, puh i dabar ; 2. od k o r i s n e p e r a d i : jarebica, kame-

menarka, prepelica, divlji golubovi, drozdovi, viv-karice, šljukarice, kokošice, štrkovi, čaplje, pat-karice, gnjurci i pljenori;

3. o d z v j e r a d i : lisica, divlja mačka, kune, tvorić, zrdav, lasica, vidra i jazavac;

od p t i c a i g r a b i l i c a : sokolovi, škanjci, lunje (Milvus), jastrebovi, jeje (eje, Circus), supi" nari (strvinari) i sove.

5. Šta se razumijeva pod srednjim loWm ? Gdje se osim visokoga i niskoga Lova razli-

kuje i sredhji lov, ubrajaju se u ovaj: srne, divlje svinje, vukovi, tetrjebovi i lještarke.

3

6. Koje vrste lova razlikujemo ? Razlikujemo l o v p o j e d i n c e i l o v u d r u -

š t v u (hajka). Pojedince se lovi Па č e k i ili š u l j a n j e m .

7. Kako se lovi na čeki ? Lovac očekuje divljač na prikladnome mje-

stu (na premetu). Ako nema kakvoga prirodnog zaklona, načini sebi lovac zakloin. Katkada se sa* grade i visoke čeke (zasjede), da bi vjetar manje ometao približavanje divljači. Na zasjedi se čeka divljač u večer, kada divljač izlazi iz šume na pasu ili u rano jutro, kada se sa paše vraća u šumu.

Ovaj se način lova upotrebljava na jelena, srnu, divokozu, mededa, zeca, lisicu, jazavca itd

8. Kako se lovi šuljanjem ? Pri š u l j a n j u privlači se lovac divljači na

mjestima, gdje se ona pari, na ,premetima i na mjestima, gdje se ona obično" zadržava. Za lov privlačenjem potrebno je dobro poznavanje oko-lice i života divljači, onda povoljan vjetar t. j. takav, koji duše od divljači prema lovcu.

Privlačenjem lovi se jelen, srna, divokoza itd. a u vrijeme parenja oiponaša se pri t o m e i g l a s d i v l j a č i (vabljenje).

9. Kako se lovi hajkolm ? Pri h a j c i dliže se divljač hajkačima ili ke-

rovima sa mjesta, gdje se nalazi i potiskuje pre-ma lovcima.

Razlikujemo šumsku i poljsku hajku.

10. Šumska hajka. Svaku hajku treba savjesno pripraviti i usta«

noviti najprije, gdje se divljač nalazi (pri viso-kome lovu), što se najlakše čini po snijegu. Oso« bitu pažju treba posvetiti mjesnim okolnostima i smjeru vjetra.

Prije početka lova moraju se lovci uputiti u sva pravila, kojih se moraju držati, naročito, na kakovu se divljač smije pucati. Svi se lovci mo-raju bezuvjetno pokoravati naredbama upravite lja lova.

Lovci se postave što tiše u udaljenostima od 80—120 koraka pred smjerom, u kolme hajkači gone i po stranama, ali treba lovce postaviti i među hajkače, jer dlakava divljač, ako se ne hajka vrlo tiho, rado probija unatrag. Perad to ne čini.

Svaki lovac mora tačno znati, gdje stoje su-sjedni lovci.

Čeku lovac ne smije napustiti, dok se hajka ne svrši i mora biti potpuno miran. Pucati ne smije u smjeru lovaca, nego mora. ako nije mogao prije pucati, propustiti dvljač kroz lovce, pa onda pucati. Osobita je pažljivost na mjestu, kada se hajkači približe lovcima. Ranjenu divljač sm ;je lovac potražiti istom po svršenoj hajci.

Pri hajci na jelene, srne i divlje krmke po-stave se lovci na premete. Hajkači ne smiju ga-lamiti, nego mirno prolaziti šumom od vremena do vremena udarajući štapom po stablu ili zvb ždeći.

Pri hajci na zecove ne treba osobite pažlji" vosti, tim više pri hajci na lisice. U tome slučaju

5

mora lovac da bude svaki čas spreman da puca, jer lisica iskoči katkada prije početka hajke, a katkada opet neposredno pred hajkačima.

Pri hajci na međede opkole se veći predjeli sa mnogo lovaca i hajkača.

11. Poljska hajka. P o l j s k a h a j ka upotrebl java Se na zečeve,

jarebice i prepelice, a dijeli se u kružnu ha jku i u češku ha jku .

Pri k r u ž n o j hajci raziđu se naizmjence po-stavljeni hajkači i lovci na desno i lijevo tako, da zatvore veliki okrug. Na znak poimliču se lovci i hajkači polako prema središtu, čime krug postaje sve manji. .Puca se u krug. Na drugi znak zau-stave se lovci, a""Ha(kaČT dalje napreduju prema središtu. Sada se dakako puca samo napolje.

Č e š k a se h a j k a osniva na osebini zeče-voj, da se vrati na mjesto, sa kojega je bio pros tjeran. Red lovaca i postrani lovci tvore prema naprijed otvorenu pačetvornu, koja polako na-preduje. Stranama označi se put znakovima iz s'a-me. Najbolja su mjesta na uglovima i u sredini reda.

12. Traženje prepeličarom, P r e p e l i č a r o m traži lovac divljač po da-

nu na takovim mjestima, gdje ova obično prebiva. jifJvaj se način lova upotrebljava na zeca, na pe-ll rad i na šljuke. Na zečeve je navodno štetan, jer

da tim načinom lova nastradaju najviše zečice.

13. Kako se hvata zvjerad i divljač ? Služimo se gvožđiima, klopkama, mrežama i

vigovima. Imamo" velika'** jaka i teška g v i o ž đ a za vuka i manja lakša za ja3avca, lisicu, vidru, divlju mačku, ptice grabilice i t. d. K l o p k e su jednostrane i dvostrane, a upotrebljavaju se za tvoriće, kune, lasice i t. d. M r e ž e za divlje patke, gnjetele, jarebice i t. d. V i g o v i n, pr. za drozdove.

14. Kako se truje zvjerad ? Truje se u prvome redu vuk i Tsica, pa će

kod njihovoga opisa biti opširno govora i o tro-vanju zvjeradi.

15. Kako će se u ovoj knjizi obrad'ti nauka o lovstvu,

Bavićemo se : 1. prirodopisom i lovolmi korisne divljači,

zvjeradi i ptica grabilica, zaštitom i uizgajajem korisne divljači i tamanjejem zvjeradi ;

2. lovačkim psima, lovačkim oružjem, lovač-kom opremom i postupkom sa ubijenom divljači.

Prirodopis i lov A. Sisavci (Mammalia)

/ . Zvjerad (Carnivora) 16. Koja su općenita obi jež ja zvjeradi ?

Zvjerad imaju potpuno zubalo sa jakim oč-njacima i deračima među kutnjacima, na nožnim

7

prstima imaju duge, šiljaste nokte, hrane se de* rući druge životinje i strvinu ili su sivležderi.

17. Koje porodice zvjeradi ulaze u lovstvo u na-šim krajevima ?

U lovstvo ulaze : psi, mačke, kune i rneđedi. 1. PSI (CANIDAE)

,18. Koja su obilježja porodice pasa ? Vitko tijelo sa uvučenim trbuhom. Mala gla-

va sa šiljastom njuškom i tubastim nosom. Niske noge imaju sprijeda pet. a otrag četiri prsta sa tupim noktima, koje ne miogu uvlačiti. Prstaši, koji izvrsno trče, ali se ne penju. Žderu osim ži-votinja i bilinsku hranu pa i strvinu.

U porodicu pasa spadaju: vuk, lisica i lova-čki psi.*)

l^LYlikjCkurjak, Canis lupus). Velik je kao i torni pas (vaška)7a ima 40—45

cm dugu repinu obraslu dugom gusltlom dlakom. Nosi je ravno iili prignuto a vrh joj je crn. U stražnjoj je polovini tijela slabije razvijen pa iz-gleda kao prebijen. — Krzno mu je zimi žućkasto sivo, a ljeti rđasto sivo, trbuh bjelkast, butine žuć" kasto-smeđe, iznutra bjelkaste. Oko vrata je dlaka kusträva. U'ši načuljene.

*) Prelaz između vuka i lisice č i n i - - č a g a l j - (š a к a 1, C a n i s a u r e u s ) , koji pogdjegdje živi na kršu u južnim predjelima naše kraljevine. Nočna zvijer, koja ždere i mrcinu.

S A D R Ž A J :

LOVSTVO Općenito. Str.

Visoki, niski, srednji lov — — _ —: — 1 Čeka, šuljanje, hajka, traženje prepeličarom 3

Prirodopis i lov. S i is a IV1 c i

Vuk — — — — — — — — — 7 Lisica —• — — — — — — — — 10 Trovanje isitrihinlonn — — — — — — DivÜj,a mačka — — — — — — — 21 Kuna bjelica — — — — — — — 22 Kuna zlatica — — — — — — —" 24 Tvoirić • —< — — — -— — — — 26 Lasice •— — — — — — — — 28 Lov sitne zvjeradi — — — — — — 29 Vidra — — — — — — — — 31 Jasenac — — — —• — — — — 33 Međed — — — — — — 35 Divokaiza — — — — — — — — ~38 Jelen — — — — — — — — — 40 Sma — —•"— — — — — — — 47

188

Divlja svinja — —- — — — — — 54 Obični zec — — — — — — — — 57 Alpski ili bijeli zec i divlji kunić — — — 64 Vjeverica i puh' — — — — — — — 65

P t i c e Soko sivi, kralotuilj, banatski, lovac, kraguljić

i kraguljic — — — 67, 68, 68, 69, 69 i 70 Vjetruša kloikanka, bjelonokta i kjoipčić — 70 Or,ao krstaš, suri, štekavac, ruski, klokotaš,

kli'čfeći, hercegovački, patuljiaisti, ribar i zmijar — — — — — — — — 72

škanjac mišar, oisaš, stepski, bjelorepi ili g,a# ćasti — — — — — — — 75, 76

Lunja crvenkasta i crnkasta — — — — 77 Jastrijeb, koihac, patuljasti jastrijeb ili kloibac

srpski — — — — — — — — 79 Ej a pijuljača, Ншфгка, striarica i dalmiatm«

ska - - 80 Sup bjeloglavi ili bjeloglavi lešimar, sup star-

ješina i crkavica bijela — — — — — 82 Brkut ili kostoberiina žutoglava — — — 83 Sovuljaga buljina — -—• — — — — 84 Sova sitnia ili ušiariea — — — — §4 Sova močvarica — ш в в ^ — 85 Öuh lulanac — — — —- — — — 85 Sloivina šumska, koipčić, jastrebača i bijela — 85 Soivica mrtvaička — — — . — ^ Kukuvij a smrtna — — —1 87 Ćukuša kukavica — — — 87 Jej,a drijerniavica — — — — — — Lov' na ptice grabilice — — — — — Vran oiavran i vrana galovrana — — — 91

189

Vran kovač ili bijela Vrana — — — — 91 Vran gaćalc ili poljska vrana — — — 91 Čavka zlogadnjača — — — — — 92 Kreja planinska ili tusto kljuna — — — 92 Svraka maruša ' — — — — — —1 — 92 Šajka kreštalica Drozd bravenjah i imalaš — — — — 92 Obični gnjetao ili fazan — — — 94 Tetrijeb gluhan — — — — — — 97 Tetrijeb rtuiženiac — — -— — — — 101 Tetrijeb kopilj,asti —_ — — — — — 102 Lještairka gluha — — — — —• — 103 Jarebica ploljska ili trčka iskoržulja — — 104 Jarebica grivnja ili kamenarka —' — — 106 Prepelica pućpura — — — — — — 107 Golub grivnja,š, dupljaš, divlji i grlica d'ivdja 108 Sttrk bijeli, crni (b:jela i crna roda) — — 110 Čaplja siva, danguba i ostale čaplje — — 110 Bukavac nebOfgeld — — — — — — 111 Nivak posvizdač — — — — — — 112 Šljuka bena ili šumska šljuka — — — — 113 Močvarne šljuke — — — — — 115 Nebrha drapljia ili veliki potrk — -— — 115 Liska crna i lojuša zelenonioiga — — — — 116 Prdenac prepeličar — — — —• — — 116 Labudolvfi — — — — — — — — 117 Divlje guske — — — —t — — — 118 Divlje patke — — — — — — — 118 Ronci — — — —• — — — — — 120 Vranac veliki — — — — — — 120 Galeb obični i galeb burni — — — — 122

190

Öiglra obiläwai i čigra crna — — — — — 122 Gnjurci i pije Vari — — — — — — 123

Lovačko oružje i oprema Vrste ffiolvackih pušaka — — — — — 123 Dijelovi puške — — — — — — -125 Svojstvla dloibre lovačke puške — — — 126 Čišćenje i uzdržavanje puške — — — 126 Čuvanje i upotreba lovačke puške — — 127 Fišeci (patrone), barut, taneta i salčkna — 128 Lovački noževi i lovačka oprema — — 130

LOVAČKI PSI Općenito O' lorvackim psima — — — — 131 Kertoivi (brakivci, brakovi) —- — — — 132 Prepeličari — — — — — — — 132 .Tazavleiari — — — — — — — 133 Paisjja hrana, pranje i njega pasa — — — 133 Pasja pošaist — —* — — — — — 135 Bjesnoća, šugai i druge bolesti pasa — — 139

Postupak sa ubijenom divljači Vađenje droba i pioistupak po svršenoj hajci 140 Ostvarenje divljači — — — — —• — 141 Vađenje droba pernatoj divljači — —. — 142 Gulennje, zulačenje i napinjanje kože — 142 Otpremanje divljalčli — — — — — 144

RIBARSTVO Općenitoi — — — — — — — •— 145

A. Naše slatkovodne ribe Općenitoi — — — — — -п — — 146

191

L 0 | ® o s n j a c i (pastrva potočna, zlato vka, mladica, mekousmica, zubatak, glavatica» lipan, amerikanska zlatovka, amerikanska prjstrvai i losos) —1 — — — — — 147

Š a r a n o v k e (šaran obični, karaš, lin ili li« njak, тгепд ili bnaidac, piškor ili čikov, bje« lica prava, bjelica ervenioiperka ili hladnja-ča ili kljen) — — — — — — — 150

O k i u n o v k e (okun ili grgeič1, smuđ i đavol« ski kurjak) — — — — — — — 152

Š t o k a č e (štuka) — -— — — — 153 S o m o v c i (som obični) — — — — 154 J e o i u l j a č e (jegulja ili ugov) — — — 154 O s t a k l i č n i c e (moruna i keičliga) — — 155 Giajovice — — — — — — — — 156

B. Uzgajanje i zaštita) riba. Općenit^ — — — — — —1 — —

I. R i b n j a c i Pojam, izgrađđvanje i Vrste ribnjaka — — 156 Ribnjaci za mriještenje, za legloi i sitne ribice 157 Ribnjaci za prezimljavanje • — — — — 158 Spremnice za ribe određene za prodaju — 158 Napuštanje riba u ribnjake — — — — 158 Đubrenjen ribnjaka i hranjenje ribe — —' 159

II. U m j e t n i oi d g o j p a s t r v e . Kako se umjetno uzgajaju pastrve — — 159

#KK192

III. N e p r i j a t e l j i r i b a

Najvažniji neprijatelji riba — — —̂ — 152

C. Vrste ribolova

I. U d i c e Obična udica — — — — — — 163 FClapac — — —- — — — 1 .— 154 Kanal — — — — — — — — 166 Strug — — — gg 'i— Ш —- — 166

II. M r e ž e Plavarica '— — — — — — — — 167 Čelinac (v:rnjač i vlak na pačju nogu) — 167 Trbok i prigainjač — — — — —. —. 169 Čižnjak — —• — — — —. 170 Sacjmanica i sačma — — '— — —• — 170

III. V r š k e Vrške — — —т —• —. _ __ — — 171 Bubanj — — — — — —' — — 173 Kriliaš — — — — — — — 173 Balcalo — — — — — — i - — 175

IV. Z a b r a n j e n i na ič in r i b o l o v a Ostvie, trovanje, eksplozivi — • — — — 175

Uzgoj raka potočara — — — — — 177

Naše zmifle loftrovnice — — — — — 182