SLUŽBENE NOVINE Stranica - 1- Broj - 18 OPĆINE RAŠA ...SLUŽBENE NOVINE Stranica - 1- Broj - 18 OPĆINE RAŠA 06.prosinac 2013. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I Na temelju članka 26

SLUŽBENE NOVINE Stranica - 1- Broj - 18 OPĆINE RAŠA 06.prosinac 2013.

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

I

Na temelju članka 26. Statuta Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ broj 4/09. i 5/13.) Općinsko vijeće Općine Raša na sjednici održanoj dana 29. listopada 2013. godine, donijelo je

O D L U K U

o donošenju Strategije razvoja turizma Općine Raša

Članak 1.

Donosi se Strategija razvoja turizma Općine Raša izrađena od Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija.

Članak 2.

Strategija razvoja iz prethodnog članka čini sastavni dio ove Odluke i objavljuje se u „Službenim novinama Općine Raša“.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Općine Raša“.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE RAŠA

KLASA:021-05/13-01/9 URBROJ:2144/02-01/01-13-2 Raša, 29. listopada 2013.

Predsjednik Općinskog vijeća Željko Zahtila,v.r.


Strategija razvoja turizma op�ine Raša

OPĆINA RAŠA

Izvoditelj:

Fakultet za menad�ment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija

Naru�itelj:

Op�ina Raša


Istraživački tim

Prof.dr.sc. Ines Milohnić – voditelj projekta

Prof.dr.sc. Dora Smolčić Jurdana

Mr.sc. Daniela Soldić Frleta

Sanda Grudić Kvasić

Studenti suradnici:

Bogović Patricia

Miletić Dina

Tomašić Ana

Travanj, 2013.

SLUŽBENE NOVINE Stranica -4-Broj-18 OPĆINE RAŠA 06.prosinac 2013.

SADRŽAJ

SAŽETAK ........................................................................................................................................... 6

SUMMARY ......................................................................................................................................... 7

UVOD ................................................................................................................................................. 8

1. TEORIJSKE OSNOVE RAZVOJA TURIZMA I SUVREMENI TRENDOVI RELEVANTNI ZA BUDUĆI RAZVOJ TURIZMA OPĆINE RAŠA .................................................................................... 9

1.1. Definiranje pojmova .................................................................................................... 9

1.2. Opći trendovi na turističkom tržištu .......................................................................... 10

1.3. Kamping turizam – obilježja i značaj ........................................................................ 15

1.4. Trendovi u pružanju usluga smještaja – ostali oblici smještaja ................................ 21

1.5. Trendovi u pružanju usluga prehrane i pića ............................................................. 23

1.6. Trendovi u pružanju usluga sporta i rekreacije ......................................................... 24

2. NAČELA I ZNAČAJ IMPLEMENTACIJE ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA OPĆINE RAŠA . 26

3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE RAŠA .............................................. 30

3.1. Opće značajke općine Raša ..................................................................................... 30

3.2. Gospodarske značajke općine Raša ....................................................................... 31

3.3. Osnovna obilježja raspoložive resursne osnove za razvoj turizma na području općine Raša ............................................................................................................................. 33

3.4. Analiza smještajnih kapaciteta općine Raša ............................................................ 34

4. ANALIZA STANJA TURIZMA OPĆINE RAŠA ......................................................................... 37

4.1. Analiza turističkog prometa općine Raša ................................................................. 37

4.2. Analiza emitivnih turističkih tržišta općine Raša ....................................................... 38

4.3. Analiza dionika ......................................................................................................... 41

5. SWOT ANALIZA I TRŽIŠNE MOGUĆNOSTI .......................................................................... 45

6. RAZVOJNI MODEL .................................................................................................................. 47

6.1. Izbor modela razvoja ................................................................................................ 48

6.2. Ciljevi razvoja turizma općine Raša ......................................................................... 54

6.3. Vizija ......................................................................................................................... 62

6.4. Matrica proizvoda ..................................................................................................... 65

6.5. Razvojni projekti ....................................................................................................... 70


6.6. Mjere i programi podrške realizaciji strategije .......................................................... 88

6.6.1. Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske .................................................. 89

6.6.2. Programi raspoloživi na razini Istarske županije ....................................................... 90

6.6.3. Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane općine Raša .............................. 90

6.6.4. Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije ............................................ 93

7. MONITORING PROVEDBE STRATEGIJE ............................................................................ 101

ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 103

BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................................ 105

Popis tablica ................................................................................................................................... 108

Popis slika ...................................................................................................................................... 109

PRILOG: BENCHMARKING RUDNIKA KAO TURISTIČKIH ATRAKCIJA .................................... 110


6

SAŽETAK

Plan razvoja turizma općine Raša temelji se na općoj hipotezi da turizam može značajno doprinijeti ekonomskom razvoju općine, te unaprijediti standard i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Ova hipoteza utemeljena je na teorijskim znanjima i praktičnim iskustvima, te dosezima koncepcije održivog razvoja. Cilj je ovog istraživanja bio osmisliti model razvoja turizma koji će osigurati razvoj općine Raša kao konkurentne i prepoznatljive turističke destinacije u budućnosti.

Iako općina Raša pripada Istri koja je jedna od najrazvijenijih destinacija u Hrvatskoj s dugom tradicijom, na području općine turizam je u početnoj fazi razvoja. Stoga, turistički proizvod općine Raša treba izgraditi i repozicionirati na turističkom tržištu valorizirajući raspoložive resurse sukladno suvremenim trendovima na turističkom tržištu. Nedovoljna razvijenost turizma na području općine zahtijeva istodobnu primjenu dva modela razvoja: ubrzani razvoj, te restrukturiranje i repozicioniranje.

Ciljevi razvoja turizma na području općine Raša usklađeni su s globalnim gospodarskim i društvenim ciljevima općine. Dugoročno, turizam treba doprinijeti blagostanju lokalne zajednice i gospodarskom napretku, uz maksimalnu zaštitu prirodnih i kulturno-povijesnih resursa.


7

SUMMARY

Tourism development plan of municipality Raša is based on a general hypothesis that tourism could significantly contribute to economic development, improves the standard and quality of life of the local inhabitants. The argumentation of that hypothesis is based on the theoretical and practical knowledge and of the actual possibilities of sustainable development. The goal of this research is to create a tourism development model which will ensure the development of municipality Raša as a competitive and recognizable destination.

Although Raša is in Istria, in one of the most developed tourism destinations in Croatia with a very long tradition, area of Raša doesn’t have highly developed tourism and its tourism is in first phase of development. Therefore, tourism product of municipality Raša should be repositioned in the tourism market valorizing all of the present resources according to contemporary trends on the tourism market. Unsuitable level of tourism development in the area of Raša demands a simultaneous application of the accelerated growth scenario and scenario of repositioning.

Aims of tourism development in municipality Raša are synchronized with the global economy and social targets of the area. Long-term target of tourism development is welfare of local community and economy prosperity, with maximum protection of natural surrounding and cultural-historic heritage.


8

UVOD

Općina Raša prepoznala je potencijalne mogućnosti koje razvoj turizma može donijeti za gospodarstvo i kvalitetu života stanovnika općine Raša te inicirala izradu i donošenje Strategije razvoja turizma općine Raša.

Donošenjem ovog, za turizam ali i ukupni gospodarski razvoj, iznimno značajnog dokumenta postavljaju se nove, kvalitetne osnove za značajan iskorak i gospodarski zaokret područja općine Raša.

Strategija treba postati osnovni strateški dokument na području turizma, kojim će se ostvariti uvjeti za novi razvojni ciklus turizma na području općine Raša, stvoriti stabilne uvjete za nove investicije u turizmu, te potaknuti involviranje lokalnog stanovništva u nove poduzetničke aktivnosti direktno ili indirektno vezane uz turizam.

Cilj istraživanja bio je izraditi teorijski utemeljen i praktično provediv model razvoja turizma općine Raša koji će osigurati razvoj konkurentne destinacije i kvalitetnog turističkog proizvoda imajući u vidu ekonomske, socio-kulturne ciljeve i ciljeve zaštite okoliša.

Ključni strateški ciljevi Strategije su: kvaliteta, održivi razvoj, konkurentnost i blagostanje lokalnog stanovništva. U procesu izrade Strategije postignuta je suglasnost o navedenim ciljevima te su u dinamičnom procesu evolucije i rasprave identificirani ključni projekti razvoja turizma općine Raša.

U svrhu izrade Strategije konzultirani su relevantni dokumenti: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Prostorni plan uređenja općine Raša, Master plan razvoja turizma Istre i drugi dokumenti direktno ili indirektno vezani za turizam općine Raša.

Izrada i primjena ove Strategije usmjerena je na pružanje jasne i realne slike o mogućnostima rješavanja niza otvorenih pitanja turističkog razvoja, pri čemu je naglasak na poštivanju ključnih strateških pitanja održivog razvoja i na sinergijski učinak djelovanja svih zainteresiranih tijekom njegove provedbe u praksi.

Strategija razvoja turizma općine Raša odnosi se na period do 2020. godine i sastavljen je od pet glavnih tematskih poglavlja uz uvod i zaključak. U prvom poglavlju iznose se teorijske osnove razvoja turizma i suvremeni trendovi relevantni za budući razvoj turizma općine Raša, dok se u drugom poglavlju obrazlažu načela i značaj implementacije održivog razvoja turizma. Resursna osnova za razvoj turizma općine Raša analizirana je u trećem poglavlju, na temelju čega je u narednom poglavlju izvršena analiza stanja koja je objedinjena u SWOT analizi i procjeni tržišnih mogućnosti. Glavni dio Strategije sadržan je u šestom poglavlju pod naslovom Razvojni model. Na kraju se obrazlaže potreba i zadaci monitoringa provedbe Strategije.

Strategija razvoja turizma općine Raša izrađena je u uskoj suradnji s dionicima turističkog razvoja općine Raša te je stoga održano više obilazaka, radionica, prezentacija i radnih sastanaka sa svim ključnim nositeljima turističkog razvoja općine Raša.


9

1. TEORIJSKE OSNOVE RAZVOJA TURIZMA I SUVREMENI TRENDOVI RELEVANTNI ZA BUDUĆI RAZVOJ TURIZMA OPĆINE RAŠA

Ciljem lakšeg razumijevanja Strategije razvoja turizma općine Raša definiraju se pojmovi turizam, turist, izletnik, turistička destinacija te se ukratko iznose trendovi prisutni na turističkom tržištu koji se reflektiraju i na mogućnosti razvoja turizma na području općine Raša.

Društvo se kontinuirano mijenja što se reflektira i na promjene zahtjeva turista kao potrošača. Trendovi, ekonomski, socijalni ili životnog stila od direktnog su utjecaja na turizam koji predstavlja jedan od integralnih dijelova našeg društva. U općim uvjetima života i rada javljaju se opći uvjeti razvoja novih trendova i oblika turističke potražnje. Kako ovi trendovi čine temelj za određivanje količine vremena i novca koji su potrebni kako bi se na odgovarajući način prilagodilo promjenama sve će teže biti održati konkurentnost.

Strategiji se analiziraju i procjenjuju trendovi kao pravcima budućeg razvitka s posebnim naglaskom na njihovu ulogu u razvoju turizma općine Raša.

1.1. Definiranje pojmova

Riječ turist javlja se daleke 1800. godine u djelu ”Anecdotes of the English Language”, dok se u literaturi izraz turizam spominje 1811. godine u Engleskoj u članku Subline Cockey Tourism objavljenom u časopisu “Spoting magazin”. Korijen je same riječi tour, što podrazumijeva kretanje, gibanje, u najširem smislu putovanje.

Najcitiranija definicija turizma je ona švicarskih autora Waltera Hunzikera i Kurta Krapfa iz 1942. godine koja je usvojena od strane Međunarodnog udruženja znanstvenih turističkih eksperata (AIEST) na kongresu 1954. godine: “Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako sa takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost” (Hunziker i Krapf, 1942).

U osnovi turizma sadržana su sljedeća obilježja:

• turizam nastaje kao posljedica kretanja ljudi i njihova boravka u izabranoj destinaciji, • dva su glavna elementa turističkog putovanja – putovanje ka destinaciji i boravak u

izabranoj destinaciji, • putuje se i boravi izvan mjesta boravka, • boravak u izabranoj destinaciji je privremen (kratkoročnog karaktera), • destinacija se posjećuje zbog određenih, različitih motiva (izuzev onih vezanih uz

ostvarenje stalnog boravka i stjecanje prihoda).

Pri obradi statističkih podataka pod pojmom „turist” smatra se svaka osoba, bez obzira na dob i spol, koja boravi izvan svog stalnog prebivališta i tamo proboravi barem jednu noć u ugostiteljskom objektu. Stranim turistima smatraju se svi posjetitelji Hrvatske koji u njoj nemaju stalno prebivalište (Statistički ljetopis Hrvatske, 2011).


10

Važno je naglasiti diferenciranje pojmova turist i izletnik; turist ostvaruje minimalno jedno noćenje, dok jednodnevni posjetitelji spadaju u kategoriju izletnika.

Za razumijevanje razvoja turizma važno je razumijevanje pojma turistička destinacija. Turistička destinacija podrazumijeva optimalno kombiniran i tržišno prilagođen prostor koji razvojem važnih i dominantnih sposobnosti u destinaciji svjesno stvara pretpostavke koje će joj omogućiti da u usporedbi s konkurencijom dugoročno postiže dobre turističke rezultate (Magaš, 2003). Svjetska turistička organizacija definira turističku destinaciju kao mjesto s određenim atrakcijama i time povezanom turističkom opremljenošću i uslugama koje odabire turist ili grupa (WTO, 2003).

1.2. Opći trendovi na turističkom tržištu

Promjene motiva za putovanjem zbivaju se vrlo brzo, iz godine u godinu. Pojavljuju se novi oblici turističke potražnje za novim turističkim paketima zasnovana na doživljajima, intenzivnim užicima i ispunjenju strasti. Naglasak je na aktivnostima u prirodi i doživljajima koji potiču: čulnost, emocije, zdravlje i ljubav prema sebi i svome tijelu. 'Value for Money' sve se više podrazumijeva i više nije dovoljan za uspješan i dobar odmor. Turisti očekuju i 'Experience for Money', odnosno 'Emotion for Money'. U tom pravcu kreću sve destinacije koje namjeravaju zadržati svoj tržišni udio, a u tom pravcu mora krenuti i turistička destinacija općine Raša koja želi postati kvalitetna i konkurentna.

Kako bi turist započeo svoje planirano turističko putovanje nužna su dva preduvjeta: slobodno vrijeme i financijska sredstva. Turizam danas prerasta dimenziju gospodarske aktivnosti, postaje sve više stil života i jedna od važnih potreba suvremenog čovjeka. Tako čini složen ekonomski, ali i socio-kulturni fenomen, te prerasta u vodeći, složeni gospodarski sustav 21. stoljeća, „industriju bez dima” kako se popularno naziva.

Turizam zaokuplja dio čovjekovog slobodnog vremena, jednu od najvećih dragocjenosti prezaposlenih ljudi 21. stoljeća. Iz tog je razloga turist posebno osjetljiv, izuzetno zahtjevan, kritičan, ali i s druge strane visoko motiviran, istraživački raspoložen, nadahnut, s iskrenom željom da uživa u destinaciji koju posjećuje.

Slika 1. Slobodno vrijeme i turizam

Slobodno vrijeme


11

Turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, traže doživljaj, dok se kvalitetan smještaj i usluge podrazumijevaju. Osnovna obilježja suvremenog turizma u odnosu na prethodno razdoblje sumirana u tablici koja slijedi.

Tabela 1. Osnovna obilježja turizma – strukturalna transformacija turizma Obilježja Razdoblje od Drugog

svjetskog rata do 1980-tih Od 1990-tih godina nadalje

HARD TURIZAM SOFT TURIZAM Bitno obilježje turizma Masovni (grupni) turizam Individualni turizam podređen

potrebama pojedinca

Organizacija putovanja Unaprijed čvrsto isplanirano putovanje

Individualne, spontane odluke

Pripreme za putovanje u domicilu

Minimalne ili nikakve Nepoznavanje jezika zemlje u koju se putuje

Prethodni interes za zemlju u koju se putuje Upoznavanje jezika, običaja, kulture

Cilj putovanja "3S" destinacije (sunce,more, pijesak)

"3S" destinacije uz dodatne sadržaje Veliki gradovi Egzotične zemlje Zabavni parkovi

Broj i vrsta putovanja tijekom godine

Jedan glavni odmor u godini Avantura, zabava, hobi, zdravlje, uživanje, porast kvalitete života

Razdoblje godine kada se putuje

Isključivo u špici sezone Zbog promjene vrste putovanja i profila turista sezona se produžuje

Korištenje prijevoznih sredstava

Isključivo brza prijevozna sredstva

Adekvatna prijevozna sredstva (mogu i spora)

Način provođenja odmora

Miran, pasivan, udoban Aktivan i naporan

Odnos prema destinaciji i ponašanje na odmoru

Nadmoćnost u odnosu na lokalno stanovništvo Nemaran odnos prema zaštiti okoliša

Upoznavanje i prijateljstvo s lokalnim stanovništvom Veća pozornost zaštiti okoliša

Dodatne aktivnosti Kupovina (suveniri) Donošenje poklona i prenošenje impresija

Vrsta smještaja Veliki, gigantski hoteli Obiteljski pansioni i kvalitetni hoteli visoke razine usluga

Zahtjevi na odmoru Unificirani paket aranžman Traži se „vrijednost za novac”

Izvor: prilagođeno prema Hendija, Z., Čizmar, S.: Utjecaj društvenih promjena na svjetska turistička kretanja, Turizam, Vol.40, Br. 5-6, 1992, str. 87.

Odgovor na suvremena kretanja u načinu korištenja slobodnog vremena predstavlja turistička destinacija koja postaje temeljni okvir u osmišljavanju koncepcije turističkog razvoja. Ona odražava i bitne promjene u filozofiji turističke politike koja težište razvoja prebacuje od smještajnog objekta na čitav prostor turističke destinacije s njenom sveukupnom gospodarskom strukturom (Magaš, 2003). Novi turizam, turizam po mjeri čovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaža i restorana, a teži individualizmu,


12

spontanosti doživljaja i kreativnosti odmora. Trend se, dakle, izjednačava s autentičnim iskustvom, kontaktima s lokalnim stanovništvom, uživanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini, na selu ili u planini, uz sport i rekreaciju (Kušen, 2002).

Socio-ekonomske promjene izvršile se snažan utjecaj na turizam, te su se odrazile na turističku ponudu i potražnju (Kušen, 2002):

- više slobodnog vremena (skraćivanjem radnog tjedna i povećanjem slobodnih dana) sve više utječe na intenzitete putovanja tijekom godine, te se otvara mogućnost korištenja nekoliko manjih (kraćih) odmora tijekom godine,

- povećava se broj, vrsta i važnost različitih aktivnosti turista, i to ne samo u dijelu koji se odnosi na njihov odmor i zabavu, već i na ostalim područjima kao što su, primjerice, kultura, umjetnost, sport i druga, koja sve više daju kvalitativno nova obilježja još uvijek prevalentno odmorišno-dokoličarskim aktivnostima,

- općenito potražnja postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija, - povećava se udjel novih segmenata u potražnji, i to prije svega starijeg stanovništva i

zaposlenih žena; starije stanovništvo zahvaljujući boljim materijalnim uvjetima i odlasku u mirovinu ima više mogućnosti za putovanje (koje treba biti prilagođeno njihovim specifičnim zahtjevima i interesima); doprinos umirovljenika razvoju turizma najviše se ogleda u činjenici da su oni skloni turističkim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i posezoni, što ima veliko gospodarsko značenje,

- turistička ponuda se diversificira, internacionalizira i bitno unapređuje u kvaliteti te osigurava povećanje produktivnosti,

- suvremenu turističku ponudu sve više karakteriziraju male i srednje velike zgrade (objekti) obiteljskog i sličnog tipa,

- zbog sve izraženije ekološke i okolišne svijesti turista, posebna se pozornost počela posvećivati zaštiti okoliša,

- zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a koji se odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se dio turista okreće drugim destinacijama.

Potencijalni turisti danas žive i rade u uvjetima općeg rasta osobnog i javnog standarda, općeg rasta slobodnog vremena kao rezultata općeg razvoja znanosti i sve šire primjene novih tehnologija, rasta opće kulture i općih znanja, sve dostupnijih i jeftinijih oblika kolektivnih i individualnih sustava prijevoza koji su sve brži, kompleksniji i primjereniji sve većem broju potencijalnih turista.

Tabela 2. Obilježja promjena na turističkom tržištu potražnje Izmijenjene potrebe ljudi (izmijenjeni uvjeti rada i života)

Prisutan je trend daljnjeg rasta općeg standarda ljudi u tehnološki razvijenim zemljama, ali i u zemljama Nove Europe, kao i u drugim zemljama koje ulažu u razvoj tehnologije i znanja. Ljudi raspolažu sa sve više novca za slobodno vrijeme, zabavu i putovanja. Istodobno, imaju sve manje vremena za dokolicu jer nove tehnologije oslobađaju ljude od manje vrijednih poslova i vežu ih za nove obveze prema poslu i razvoju karijere. Zbog toga se ljudi sve više opredjeljuju za više putovanja koja traju kraće. Javljaju se novi oblici turističke potražnje: all-inclusive, club, specijalizirani sadržaji itd.

Produljenje životnoga vijeka

Ljudi sve duže žive te se u strukturi turističke potražnje javlja sve više osoba takozvane treće dobi koja postaje sve dominantnija.

Rast potražnje za inovativnim

Trend rasta potražnje za inovativnim oblicima turističkih sadržaja i ponude, koji se javljaju kao osnovni oblici potražnje ili kao dodatni motiv putovanja;


13

sadržajima neobična iskustva, neočekivani sadržaji i oblici odmora, posebni doživljaji, novi oblici zabave, pustolovina, dodir s prirodom i kontakt s ljudima.

Povratak prirodi Usporedno s brzim razvojem i sve većom razinom otuđenosti ljudi, raste potražnja za jedinstvenim područjima prirode, s naglašeno čistim i nedirnutim krajobrazima i prirodom, koja se barem tako doživljava. Čista i netaknuta priroda prevladavajući je motiv turističke potražnje.

Sigurnost Sigurnost u svim oblicima i područjima postaje osnovni preduvjet pri odabiru turističke destinacije. Obuhvaća zahtjeve za visokom razinom sigurnosti tijekom putovanja i boravka u destinaciji te uključuje zaštitu od terorizma i nasilja, zdravstvenu i sanitarnu sigurnost, sigurnost od potencijalnih zagađenja i ekscesnih situacija.

Fizički i duhovni oporavak čovjeka

Održavanje vlastita tijela i psihička relaksacija, opuštanje od stresa, briga za zdravlje – trend su ponašanja suvremenih ljudi, iz kojih proizlaze novi trendovi turističke potražnje: wellness i fitness-programi, body-programi, rekreacijski programi i slično.

Rast informiranosti i informatizacije

Razvoj medija, novih komunikacijskih tehnologija i informatizacija društva potiču u potencijalnih turista (već otprije prisutnu) potrebu za sve kvalitetnijim i lako dostupnim informacijama. Sve obrazovaniji, informatički pismeniji potencijalni turisti traže potpunu informiranost i mogućnost selekcije potrebnih informacija; oni traže brze oblike informiranosti u kojima žele imati potpunu kontrolu nad informacijama; turisti žele puno informacija te mogućnost njihova odabira.

Posljedice bitnih društveno-političkih promjena

Sve brži razvoj znanosti i tehnologije te rastući razmak u stilu života i rada kao posljedica povijesnih činitelja razvoja europskih naroda i civilizacija koje su doživjele posebne traume u zadnjih pedeset godina (Drugi svjetski rat, podjela svijeta na Istok i Zapad, razvoj u dva političko-ekonomska sustava, pad Berlinskog zida, migracije ljudi, siromaštvo, pojava Nove Europe), tek su dio izvora frustracija i posebnih oblika javljanja novih mentaliteta te posebnih navika i potreba, posebno u nekih naroda. Stoga se javljaju pripadnosti posebnim socijalno-demografskim skupinama koje se pogrešno obilježavaju i daje im se krivo značenje u turističkoj potražnji; turističko tržište sve se više raščlanjuje na posebne podskupine koje su definirane životnim stilom, osobnim okolnostima, potrebama i životnim prilikama koje određuju posebnosti u turističkoj potražnji, što dovodi do ozbiljnih diversifikacija ciljnih skupina turista i njihovih potreba i oblika potražnje.

Novi motivi putovanja

Nekadašnji osnovni motivi putovanja – kupanje i sunčanje te odmor uz more ili posjet kakvu kulturnom događaju, zastarjeli su; u trendu su novi zahtjevi turističke potražnje, potražnje za novim turističkim uslugama. Doživljaji, naglašene aktivnosti u prirodi, doživljaji kojima se potiče: osjetilnost, emocije, zdravlje - prisutan su trend. Turisti žele doživjeti nešto potpuno drukčije od svoje svakodnevice.

Izvor: Prilagođeno na osnovi Glavnog plana razvoja turizma PGŽ, 2005.

Naglašena potreba suvremenog čovjeka da se ''povlači'' u prirodu, dovodi do općepriznatog stava da se razvoj turizma neraskidivo povezuje s procesom zaštite čovjekova okoliša. Svjetski savjet za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development) u poznatom Izvještaju Brundtland-komisije iz 1987. godine, jasno ističe tu povezanost i potrebu za planiranjem razvoja u skladu s koncepcijom održivog razvoja. Novi turizam pretpostavlja zajedničko djelovanje subjekata iz turizma, subjekata iz lokalne zajednice i subjekata koji rade na zaštiti okoliša.


14

Slika 2. Nova koncepcija turizma (Svjetska turistička organizacija-UNWTO)

Izvor: G. McIntyre et al.: Sustainable Tourism Development: Guide for Local Planners, WTO, Madrid, 1993., str. 17.

Navedeni trendovi predstavljaju uporište za hipotezu o mogućnosti i potrebi snažnijeg i promišljenog razvoja turizma na području općine Raša temeljenom na koncepciji održivog razvoja.

Prognoze za razvoj i rast turizma u svijetu su optimistične. Tako se 2020. godine uz prosječnu godišnju stopu rasta od 4,8%, u međunarodnom turizmu planira ostvariti 1,6 milijardi turističkih dolazaka u svijetu dok će prema procjeni UNWTO-a, 2030.g. ta brojka doseći 1,8 milijardi.

Slika 3. Međunarodni dolasci turista i prognoza broja dolazaka turista do 2030.

Izvor: UNWTO, Tourism towards 2030, Dani Hrvatskog turizma, Šibenik, 2011


15

Europa je trajno privlačna turistima, te se na njenom području ostvaruje više od polovine ukupnih turističkih dolazaka. Budući se na turističko tržište svake godine uključuju nove destinacije relativno učešće Europe očekivano opada, ali u apsolutnim iznosima trajno dominira.

Mediteran je turistički najaktivnija makroregija Europe i koncentracija turista je na ovom području vrlo visoka.

U prilog dugoročne dinamike rasta turizma interesantno je navesti da su putovanja u odnosu na broj stanovnika u svijetu iznosila:

1950. godine 1 putovanje na 100 stanovnika 2000. godine 11,5 putovanja na 100 stanovnika 2020. godine 23 putovanja na 100 stanovnika (predviđanje).

U Europi je situacija slijedeća:

2000. godine 46 putovanja na 100 stanovnika 2020. godine 81 putovanje na 100 stanovnika (predviđanje).

1.3. Kamping turizam – obilježja i značaj

Analizi trendova pristupa se poštujući temeljnu svrhu modernog menadžerskog vođenja u

kamping turizmu, koja je sadržana u orijentaciji prema: gostima ali i stalnim inovacijama i promjenama. Tako se glavne inovacije u kamping industriji Europe vezuju uz područje smještaja (bungalovi, chalets, lodges, glamping, mobilne kućice i kamperi (ECF, 2008).

Navedeno podrazumijeva promjenu strategija razvoja te uvođenje brojnih aktivnosti kako eksterno tako i interno koje trebaju osigurati strateški zaokret prema podizanju konkurentnosti kamping industrije ponajprije kroz inovacije, znanje i održivi razvoj (Ivandić, 2006).

Trendovi u razvoju kamping turizma pomiču se u pravcu diferencijacije i pronalaženja novih tržišnih pozicija (ETC, 2012; Förtsch, 2011; Sternberg, 2010.) Mediteran kao tradicionalna kamping destinacija Europljana ulazi u fazu zrelosti, ili čak stagnacije i pada u svom životnom ciklusu. Destinacije europskoga Sredozemlja gube tržišni udio u korist nekih novootkrivenih europskih odredišta npr. crnogorske obale, obale Bugarske i Rumunjske (Ivandić, 2006).

Prisutne promjene na europskom kamping tržištu ogledaju se kroz promjenu stila kampiranja i implementaciju novih poslovnih modela. Posebno je prisutna "mobilhomizacija" europskih kampova u smislu uvođenja sve većeg broja smještajnih jedinica sa mobilnim kućicama, nekog od oblika bungalova ili montažnih vila. Europski turistički mega trendovi raspoznaju se u kamping turizmu na slijedeći način: Globalizacija u kamping industriji donosi promjene u tehnologiji, liberalizaciju roba i usluga i povećanu mobilnost. Globalizacija međutim, u europskom kampingu, može značiti izlazak na svjetsko tržište i konkurenciju sa ostalim vrstama smještajnih objekata.


16

Demografske promjene do 2020. godine predviđaju više od 20% europske populacije starije od 65 godina, više slobodnog vremena i veću kupovnu moć. Turizam "sijede kose" kao trend ima odgovor u održivom razvoju koji daje značaj ljudskom kapitalu i snažno poštuje turizam prirodnih i kulturnih resursa. Dostupnost informacija − internet, tražilice, mobilni telefoni, GPS i digitalna televizija daju mogućnost dostupnosti i transparentnosti informacija. Nameće se značaj kreiranja inovacijskog ozračja, posebice u zoni "eko inovacija" te u malom i srednjem poduzetništvu. Personalizacija - kreiranje kamping proizvoda za "osobu", a ne za ciljne skupine postaje izazov menadžmentu kamping proizvoda uz uspostavljanje suradnje među različitim nositeljima turističke ponude koji zajednički kreiraju vrijednost i turistički doživljaj na lokalnom i regionalnom nivou. Održivost u vremenima klimatskih promjena, zagađenja čovjekove okoline, društvenog blagostanja i zahtjeva za odgovornim 'konzumerizmom' postaje trend europskog turizma. Kamping turizam može ponuditi kvalitetan odgovor na ove trendove razvojem na izrazito održiv i ekološki način. Inovativnost u ekologiji prepoznaje se kao izazov kamping turizmu Europe. Zdravlje i wellness postaje fokus europskoga stanovništva kako u svakodnevnom životu tako i kao rekreacijska aktivnost. Izazov kamping turizma predstavlja kreiranje takvih sadržaja i usluga koje će smanjiti sezonalnost te kampove učiniti atraktivnima u cjelogodišnjem sustavu aktivnosti. Postavljeni cilj održanja konkurentnosti zahtijeva promjenu strategije razvoja u kojem menadžment promjena treba osigurati strateški zaokret ka podizanju konkurentnosti kamping industrije ponajprije kroz inovacije.

Doba je prilagodbe ali i pomlađivanja. Vrijeme je za obrat u javnom mnijenju prema kampingu i njegovo pozicioniranje u trendovsko područje "upscale leisure" turizma.

Dva su nova i glavna trenda prisutna u razvoju kampinga (Cvelić Bonifačić i Milohnić, 2013):

1. "7RE-TRENDs" - trend povratka određenim vrijednostima 2. „NEO CAMPING“ - trend razvoja novih vrsta i oblika kamping proizvoda.

Slijedeća slika prikazuje trendove kamping proizvoda na današnjem suvremenom tržištu.


17

Slika 4. 7RE-TRENDs kamping proizvoda

Izvor: Cvelić Bonifačić, J., Milohnić, I., 2013.

Drugi trend u razvoju kamping turizma "NEO-CAMP" izraz je koji implicira "novost - novinu

- novi kamp koncept", a povezan je s održivosti kamping turizma.

"Neoekologija" uz "neocomfor" postaje snažan trend razvoja kamping turizma. Osobito valja istaknuti učinak najnovijeg mega trenda zvanog „neoekologija“ te popularnosti pokreta LOHAS, tzv. „zeleni kupci“, koji sa sobom donose porast interesa za oblike odmora u prirodi poput kampinga (Kohler, 2011.). Inovativni kamping menadžment treba voditi računa da će kamping druge i treće dekade ovog stoljeća obilježiti sljedeće vrste diferenciranog kamping proizvoda:

• Glamping – uvođenje novih i inovativnih vrsta smještaja, • Camping as retreat − kamping kao utočište (bijeg od svakodnevnice), • Extreme camping − kamping kao adekvatna baza za bavljenje ekstremnim

aktivnostima, • Cocooning camping − kamping kao potraga za toplom zaštitom od vanjskog

nesigurnog okruženja, • Family togederness − kamping kao idealan oblik odmora za cijelu obitelj, • Garden Eden Camping − kamping kao ideja doživljaja "rajskog vrta", • Naturizam, LGBTIQ kampovi i sex camping − naturizam kao povratak prirodi,

segmentirani kampovi za pojedine skupine istih seksualnih orijentacija ili sex kamping kao dio naturističkih kampova.

U skladu s diferencijacijom i specijalizacijom prisutan je trend razvoja usko segmentiranih kampova s visokim stupnjem specijalizacije uređaja, opreme i usluge.


18

Slika 5. Vrste i oblici segmentiranih kampova

Kampovi znanja naglasak na usluge edukativnih sadržaja

Eko kampovi naglasak na usluge ekoloških sadržaja

Dječji kampovi (mini, midi, teens)

kampovi s naglaskom na kamp aktivnosti socijalizacije i odgoja djece

Muzički kampovi − festivalski i sl.

naglasak je na sadržajima vezanim uz glazbene događaje ili edukaciju.

Tehnološki kamp naglasak je na visoko tehnološkim uslugama

Kamp za kućne ljubimce naglasak na uslugama i komforu kućnih ljubimaca i vlasnika

Sportski kampovi specijalizacija za sportske sadržaje (fishing, diving, climbing i sl.)

Organski kampovi naglasak na uzgoju organske hrane.

Kamping je u snažnoj promotivnoj ofenzivi. Kako bi se približio mladim generacijama postaje "cool." Raznolikost se očituje u novim oblicima potražnje: kamping za ljubitelje logorske vatre, kampovi sa fantastičnim pogledom, kampovi u šumama, blizu mora, luksuzni kamping na jezeru, spavanje u retro karavanima i dr. Tvrtke, institucije i javni sektor pronalazi u vrijeme recesije u Europi u kampingu nove izazove i implementira nove inovativne proizvode. Među daljnjim glavnim trendovima razvoja kamping turizma izdvajaju se: 1) kamperizam, 2) glamping i 3) mobilne kućice.

Kamperizam

Jedna od najvećih kontroverzi u kamping turizmu današnjice ističe se ''kamperizam'' koji u pojmovnom smislu podrazumijeva odnose i pojave na putovanju vezane za autodomove − kampere. Vrlo popularna noćenja izvan kampova kreirala su snažnu disproporciju u percepciji ''kamperizma'' između kamping sektora, javnog sektora te vlasnika kampera odnosno kamping gostiju.

Definirani su i trendovi u kamperskom turizmu kao što su:

• "trend sive kose" - stariji korisnici kampera, • povećana prodaja kampera, • veća prodaja rabljenih kampera, • lakša vozila, • kvalitetniji uvjeti za kampere.

Kupnja kampera je i dalje u trendu, no u recesijska vremena u porastu je najam kampera.

Isto tako vidljiv je porast internetskog zakupa za 45%. Traže se kraći odmori od 3 do 4 dana.


19

Činjenicu da je kamper unio revoluciju u kamping turizam potrebno je iz aktualnog stanja

pretvoriti u šansu za razvoj novog kampinga kako za mnoge nerazvijene krajeve, tako i za atrakcije i događanja u kamp odmorištima. Glamping

Kamping je za mnoge najbolja aktivnost u prirodi, a za druge neugodno iskustvo. Turistička industrija stoga se dosjetila kako u prirodi, na otvorenom prostoru kreirati ugodan, komforan i vrhunski dizajniran boravak. Glamping kao složenica je od riječi glamurozno i kamping podrazumijeva luksuzno kampiranje. Često ga nazivaju i kampiranje s 5 zvjezdica (Latza, 2011.) Za razliku od malih, praktičnih, ali neudobnih šatora, glamping kao pojam najčešće se vezuje uz luksuzne šatore koji su opremljeni kao luksuzni hotelski apartmani, nalaze se na atraktivnim lokacijama i zauzimaju prosječno više mjesta od ostalih smještajnih jedinica. Trend iznajmljivanja ove vrste luksuznog smještaja raširio se već Amerikom, te u prošloj godini bilježe porast prihoda od 26% (Haak, 2011).

Glamping postaje sinonim za luksuzni smještaj koji nije nužno, ali je najčešće u formi

šatora. U Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji glamping je već naširoko poznat i tražen. ''Glamping'' je sve popularniji upravo zbog neobičnog spoja ekstravagancije smještaja u kvaliteti pet zvjezdica i mira okolne divljine.

''Glamping'' kao trend "neocomfora" snažno zagovara povratak kampinga u središte

turističkoga interesa, utire novi trend kroz novi luksuzni oblik kampiranja i na tržištu igra ulogu novog "zagovaratelja" i snažnog promotora novog kamping turizma. Iako ''glamping'' zapravo predstavlja suprotnost izvornoj ideji kampiranja, prisutno je mišljenje da je upravo ''glamping'' u stanju privući novo tržište za kamping za sadašnje goste hotela i apartmana koji žude za glamurom i komforom, tako spaja najbolje od kampinga i najbolje od hotelijerstva. Mobilne kućice

Posljednje u nizu inovativnog kamping proizvoda i najkomforniji oblik smještaja u kampu jesu mobilne kućice (mobile home). Prema Pravilniku (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN 75/08 i 45/09) spadaju u pokretnu opremu za kampiranje no, zbog svojeg specifičnog izgleda, veličine i komfora doživljavaju se kao "čvrsti objekti " u kampu predstavljaju revoluciju u kamp smještaju u Europi. Značajne promjene u kamping smještaju bilježe posebice u Francuskoj i Španjolskoj. Hrvatska raspolaže s 2.396 mobilnih kućica u vlasništvu kampova kao i dodatnih 4.414 mobilnih kućica partnera (Cvelić Bonifačić i Milohnić, 2013).

Pomičnost je glavna razlikovna karakteristika mobilnih kućica u odnosu na montažne kuće.

Pomičnost znači trajnu prisutnost kotača i "privremeno" učvršćivanje za tlo kako bi se kućica u svakom trenutku mogla premjestiti s jednog mjesta na drugo.

Mobilne kućice postale su snažan čimbenik konkurentnosti kampa u nekoliko aspekata: • Kvaliteta: mobilne kućice nude komfor, kvalitetan smještaj apartmanskog tipa i dodatnu

intimu.

• Financije: rok povrata investicije je kratak te se pokazuje da je prihod po smještajnoj jedinici u kampu značajno viši kada je na toj smještajnoj jedinici mobilna kućica u odnosu na ostalu pokretnu kamping opremu (Schoenberer, 2012).


20

• Marketing: gosti mobilnih kućica nisu više isključivo kamping gosti. Tržište za mobilne

kućice u kampovima nalazi se među hotelskim, apartmanskim gostima i gostima turističkih naselja.

• Tehnologija: industrija mobilnih kućica u naglom je zamahu. Proizvodi koji dolaze na tržište sve su sofisticiraniji, prostraniji i komforniji.

Vanjskim oblikom mobilne kućice u svemu počinju nalikovati klasičnim kućama pa već imaju i

kat, a razvijaju se i specijalni modeli pravih mediteranskih kuća ili poput onih od punog drva, fasada u imitaciji kamena ili novih i modernih dizajnerskih rješenja među kojima i nekih sasvim ekstravagantnih.

Očekuje se daljnji razvoj tržišta mobilnih kućica i to u pravcu sve većih i komfornijih kućica.

Danas na tržištu već postoje mobilne kućice veličine 50 i 60 m2 (spojena dva modula) te se smještaj u istoj u pravilu ne razlikuje od smještaja u bungalovima.

Pored koncepta mobilnih kućica za iznajmljivanje, sve više se na tržištu pojavljuju i koncepti rezidencijalnih mobilnih kućica, a koje će biti potrebno posebno pravno uobličiti uzimajući u obzir činjenicu da se radi o novom modelu stanovanja koji ne spada u klasični ugostiteljski objekt.


21

1.4. Trendovi u pružanju usluga smještaja – ostali oblici smještaja

Trendovi ponude smještaja kreću se u pravcu potražnje turista za sve višim komforom unutar smještajne jedinice, kao i kvalitetnijim uslugama i pratećoj opremi. Turisti su svakim danom sve sofisticiraniji u svojim zahtjevima osim specijalnih osobitosti očekuju i dobro očuvan okoliš.

Tako se u nastavku obrazlažu obilježja objekata i očekivanja gostiju u okviru različitih vrsta smještaja i to posebno za: hotele, kampove, apartmane i kuće za odmor.

Hoteli

U hotelskim se objektima naglašava potreba podizanja razine i restrukturiranje smještajnih sadržaja temeljeno na najboljim međunarodnim standardima za hotele plus (visoke kategorije, kao i poboljšanje standarda kvalitete hotelskih usluga i sadržaja).

Osim značajnog porasta potrebe za sigurnošću u hotelima ističe se i porast potražnje za specijaliziranim hotelima, odnosno specijaliziranim sadržajima u hotelima namijenjenim različitim interesima gostiju (Heritage, Seaside, Diving, Health & Fitness, Obiteljski, mali i prijateljski, Club, Konferencijski, Business i dr.).

Boutique hoteli posebno se traže kao diferencirana smještajna ponuda, najčešće su tematizirani, te gostu nude individualiziranu uslugu. Uz spomenuto sve je veća potražnja za 'brand' hotelima, posebno u slučaju hotela najviših kategorija

Raznovrsna prehrana prilagođena željama pojedinca, velik izbor hrane, vrijeme i načina usluživanja na licu mjesta sve se više traži u hotelskim objektima, iz čega i proizlazi neophodno povećanje kvalitete odjela hrane i pića u hotelima.

Neizostavno je i poboljšanje održavanja okoliša uz hotelske objekte, kao i proširenje aktivnosti provoda i animacije za hotelske goste.

Trendovi ponude smještaja u domaćinstvima

Podaci iz naše turističke prakse dokazuju da se sve više turista odlučuje za privatni smještaj. Razlozi se mogu potražiti u sljedećim uvjetima poslovanja hrvatske turističke ponude i turističkog okruženja. (Cerović, Z., Milohnić, I., 2012.)

Ø blizina velikog emitivnog tržišta (u krugu od 500 km emitivno tržište od 35 mil. ljudi), Ø automobilska dostupnost (dobra mreža auto putova), Ø turistička tradicija dolaska u jadranske turističke destinacije, Ø mogućnost brze promjene potražnje ('last minute booking'), Ø ekonomska kriza i pad standarda, Ø korištenje modernih informacijskih tehnologija.

Tako se u nastavku donose obilježja objekata i očekivanja gostiju u okviru različitih vrsta

smještaja i to posebno za: apartmane i kuće za odmor.

Apartmani

Podizanje razine kvalitete i restrukturiranje smještajnih sadržaja zasnovano na najboljim međunarodnim standardima za apartmane i ville koja podrazumijeva otvorenost


22

specijalizaciji u specifičnim vrstama korisnika (obitelji parovi, wellness i dr.), kao i porast potrebe za visokom razinom opremljenosti apartmana.

Korisnici privatnog smještaja sve više traže samostalnost u smislu mogućnosti najma sobe ili apartmana izvan vlasnikove kuće ili u najmanju ruku smještaj s posebnim ulazom. Osim mogućnosti samostalnog kuhanja vlastite hrane gosti u privatnom smještaju sve više traže i mogućnost korištenja doručka ili polu-pansiona

Slika 6. Trendovi potražnje u apartmanima

APARTMANI

• Visoka razina opremljenosti

• Specijalizacija specifičnoj vrsti korisnika

• Samostalnost (odvojenost gosta)

• Standardi i sigurnosti i zaštite okoline

• Brand u izgradnji apartmana

• Okruženje bogato sadržajima

• Doživljaj okoline i destinacije

• Dodatna oprema i ponuda (garaže, bazeni, wellness...)

Povećanje stupnja zadovoljstva i lojalnosti korisnika

Izvor: Milohnić, I., 2010.

Kuće za odmor

Podizanje nivoa i restrukturiranje smještajnih sadržaja sukladno međunarodnim standardima nameće se kao imperativ. Prisutna je sve veća potražnja za najmom ruralnih kuća sa visoko komfornim smještajem kao i općenito veća kvaliteta pruženih usluga i opreme. U okvirima ovog smještajnog segmenta vidljiva je povećana potražnja za organiziranim aktivnostima (pješačenje, jahanje, ribolov, tečajevi o načinu života u ruralnom području, zdravoj hrani i sl.). Isto tako vidljiva je potražnja specijalizacije za specifične vrste korisnika (parovi, sportaši, wellness, obitelji itd.) uz povećanje razine opremljenosti dodatnim sadržajima (sport, fitness, sauna, bazen i dr). Treba napomenuti da se uz ovaj oblik smještaja očekuje i prirodni okoliš sačuvan u izvornom stanju.

Ugostiteljska ponuda smještaja stalno se mijenja pod utjecajem raznih čimbenika, a čimbenici su različiti što ovisi o tržišnim uvjetima koji dolaze iz turističkog okruženja. Jadranske turističke destinacije svojim posebnostima imaju trend jakog rasta privatnog smještaja i postaju ozbiljan izazov za profesionalni smještaj u velikih hotelskim objektima. Trendovi smještaja se mijenjaju, a posebno pod utjecajem konkurencije smještaja i globalne potrebe za doživljajem i korištenja širokog spektra turističkih sadržaja i usluga.


23

Usklađivanje postojećih s međunarodnim standardima za smještajne objekte nameće se kao polazište na putu podizanja kvalitete, a specijalizacija za posebne ciljne skupine gostiju te uvođenje dodatnih sadržaja osiguralo bi povećanje stupnja zadovoljstva i lojalnosti turista.

1.5. Trendovi u pružanju usluga prehrane i pića

Turisti očekuju široku mogućnost odabira različite hrane, kako nacionalnih jela tako i internacionalne kuhinje. Raste potražnja za dokazanim brandovima jela i pića.

Gastronomija i enologija postaju značajan segment turističke ponude destinacije u cjelini. Turisti će u nastupajućem periodu koristiti usluge prehrane i pića u ambijentima u kojima se lakše doživljava destinacija, kao i posebnosti turističkog okruženja. Poseban će se naglasak dati potražnji za “zdravom” hranom koja će morati imati osiguranu i dokazanu kvalitetu.

Slika 7. Trendovi potražnje prehrane i pića


Novi je pristup u pružanju usluga prehrane i pića: kvaliteta u prvom planu, 'kuhari postaju zvijezde', a dizajn restorana i tradicija turističke destinacije zaokružuju cjelokupan dojam i doživljaj gosta.

PREHRANA I PIĆE

• Nestaje puni 'pansion'

• Prigotovljavanje hrane pred gostom

• Autohtona i mediteranska kuhinja

• Lagani i zdravi obroci

• Crna vina 'brand'

• Izvorske i mineralne vode

• Prirodni sokovi (spravljeni pred gostom)

• Catering

• Kvaliteta opreme ugostiteljskih objekata

• Unikatni kulinarski doživljaj



24

1.6. Trendovi u pružanju usluga sporta i rekreacije

Opće je poznato da su programi zdravlja bili početni i inicijalni sadržaji razvoja turizma. Današnji modeli razvoja temelje se na sportskim i rekreativnim sadržajima kao vrlo značajnim dijelovima turističke ponude. Wellness i SPA sadržaji, cjeloviti sustav održavanja i poticanja jačanja zdravlja i fizičkog sklada ljudskog tijela postaju jedan od najznačajnijih motiva boravka turista u turističkoj destinaciji.

Trendovi koji vladaju na turističkom tržištu determinirat će nove programe i sadržaje događaja i slobodnog vremena. Traže se neobična iskustva, sadržaji i oblici odmora, teži se za posebnim doživljajima koji postaju osnovi motiv putovanja: posebne zabave, kontakti s prirodom, 'adventure' programi, programi zdravlja i ljepote i sl. Novi trend bez obzira na starosnu dob jest želja turista za doživljajem nečeg različitog od uobičajenog i svakodnevnog (Cerović, 2008).

Slika 8. Trendovi potreba za novim oblicima sporta i rekreacije

SPORT I REKREACIJA

• Rekreacija – kao potreba

• Aktivni boravak u prirodi

• 'Nedirnuta' i zdrava okolina

• Zdravstveni tretmani na selima

• Standard rekreacijske opreme

• Standardi sigurnosti

• Specijalizirani sadržaji u okruženju

• Uzbuđenje i avanturizam

• 'Adrenalinski' sportovi

• Tradicija (old timer, clubovi,...)



Temeljni potrebni uvjeti za implementaciju novih trendova u menadžmentu događanja i slobodnog vremena podrazumijevaju:

• prometna infrastruktura i povezanost, • turistička infrastruktura, • sigurnost turističke destinacije, • kvaliteta, komfor i specijaliziranost objekata za smještaj.

Glavni nositelj implementacije novih trendova u menadžmentu događanja i slobodnog vremena jest menadžment turističke destinacije koji uključuje:

• menadžment ugostiteljskih objekata, • menadžment turističkih zajednica i lokalne uprave, • menadžment turističkih agencija.


25

Slika 9. Mogući programi i sadržaji implementacije novih trendova Programi i sadržaji

SPORT, REKREACIJA, PRIRODA

• Mega sportska događanja (svjetska i europska prvenstva, tenis turniri…)

• Avanturistički i 'adrenalinski' programi (treking, ronjenje, penjanje, stari brodovi-avantura pod morem, splavarenje, adrenalinski parkovi…)

• Programi u prirodi i upoznavanje prirodnog/sačuvanog okoliša (bird watching, krstarenje starim drvenim jedrenjacima, tematske plaže …)

ZDRAVLJE I LJEPOTA

• Zdravstveni programi uz more (thalassotherapia, aromaterapije mediteranskim autohtonim biljem …)

• Zdravstveni programi u gorju (team-building,…) • Zdravstveni programi zdrave prehrane (makrobiotika,

vegetarijanstvo…) • Zdravstveni programi u toplicama (Wellness, SPA, Relax, Body,

Beauty…)

ZABAVA I KULUTURA

• Mega zabavna i kulturna događanja (koncerti, karnevali • Glazbeno-scenski kulturni programi u povijesnim građevinama i

lokalitetima • Arheološki parkovi • Etno festivali

GASTRO I ETNO

• Tradicijska događanja (stari zanati, običaji …) • Heritage (stanovanje, tradicijska kuhinja, običaji) • Seoska – tradicijska gospodarstva ( način života tipičan za pojedini

kraj i podneblje) • Tradicijska gastronomska ponuda (stara jela, vinske ceste, ceste

maslinovog ulja, …)

ECO

• Eco objekti za smještaj • Prirodno uzgojena hrana i prirodne vode • Eco proizvodi….

Implementacija novih programa i sadržaja sukladno trendovima podrazumijeva međusobno nadopunjavanje i ispreplitanje različitih segmenata ponude. Navedeno podrazumijeva sklad različitih programskih sadržaja koji čine jedinstven i neponovljiv događaj za svakog gosta.


26

2. NAČELA I ZNAČAJ IMPLEMENTACIJE ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA OPĆINE RAŠA

Koncepcija održivog razvoja turizma predstavlja općeprihvaćenu koncepciju razvoja turizma 21. stoljeća. Od lokalne zajednice očekuje se primjena načela ove koncepcije u skladu s lokalnim mogućnostima i ograničenjima.

Obilježja koncepcije održivog razvoja turizma

Znanstvena i stručna literatura često koristi pojmove “održivi razvoj”, “održivost” u različitim kontekstima. U stručnoj literaturi koristi se od sedamdesetih godina 20. stoljeća. Termin se intenzivno koristiti od osamdesetih godina prošlog stoljeća nadalje, a danas, na početku 21. stoljeća, postaje neizostavni dio razvojnih razmatranja.

U našoj literaturi koristi se termin “održivi” kao prijevod engleskog termina “sustainable” – koji se može podržavati, podupirati, podnositi, održiv.

Najčešće se navodi definicija Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on Environment and Development - WCED) iz 1987. godine objavljena u publikaciji “Our Common Future” (WCED, 1987):

“Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe.”

Održivi razvoj nije fiksno stanje harmonije nego proces promjena pri čemu su iskorištavanje resursa, usmjeravanje investicija, orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promjene usklađene sa sadašnjim i budućim potrebama.

Koncepcija održivog razvoja reflektira i zahtijeva značajni preokret naših vizija i predodžbi o odnosu funkcioniranja ekonomskih aktivnosti i prirode. Koncepcija održivog razvoja u prvi plan ističe kvalitativno unapređenje u odnosu na kvantitativni rast.

Održivi razvoj turizma treba usaglasiti ekonomska, sociološka, kulturološka, politička i gledišta s pozicije zaštite okoliša, socio-kulturnog identiteta i kvalitete života lokalne zajednice.

Koncepcija održivog razvoja turizma temelji se na široj koncepciji održivog razvoja. Prepoznato je to u dokumentu Green Paper of Tourism Europske komisije (1995) gdje se jasno ističe da budućnost turizma leži u integraciji ekonomskih aktivnosti i održivom razvoju uz potrebu da se vodi računa o zaštiti okoliša, kako bi se uspostavio pozitivan odnos između ekologije i ekonomije. Dokument kazuje da je to moguće prepoznajući da su atraktivnosti turističke destinacije, te time i ekonomska baza turizma, zavisne o očuvanju i/ili konzerviranju prirodnih i


27

kulturnih resursa. Stoga je preporuka Europske komisije bila da se turizam počne razvijati i djelovati u skladu s načelima održivog razvoja turizma (Bramwell et al., 1996).

Slika 10. Ekonomija-ekologija-turizam

Međuzavisnost turizma i okoliša u cilju dostizanja održivog razvoja uključuje (Coccossis,

1996; Pančić Kombol, 2000) :

• povezivanje razvojne politike s menadžmentom prirodnih resursa na temelju projekata, planova i programa,

• razvoj menadžmenta prirodnih resursa na regionalnoj razini koja će stvarati okvire za programe menadžmenta prirodnih resursa na lokalnoj razini,

• povezivanje razvoja turizma i politike menadžmenta prirodnih resursa na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini,

• povećanje lokalnih kapaciteta u skladu s realnim mogućnostima okoliša (posebno u područjima gdje se ostvaruju intenzivna turistička kretanja).

Koncepcija održivog razvoja ne dovodi u pitanje ekonomski razvoj. Upravo suprotno, ona cijeni ekonomsku vitalnost, budući je nužna za bolji životni standard i kvalitetniji život ljudi, a to je jedan od osnovnih ciljeva održivog razvoja. Ovom se koncepcijom želi osigurati dugoročno blagostanje svih subjekata, od pojedinca do države, no nužno je prijeći na racionalno korištenje resursa u turizmu. Da bi se koncepcija održivog razvoja turizma mogla realizirati nužno je da u odlučivanju, planiranju i njegovu razvitku sudjeluju svi subjekti pojedine turistički atraktivne cjeline, turističke destinacije.

Održivi turizam je turizam malih kapaciteta (small scale), a usluge koje se nude moraju imati elemente izvornosti. To pruža mogućnost za poduzetničke aktivnosti lokalnog stanovništva, posebno na ruralnim prostorima koji su često turistički nedovoljno valorizirani, a gdje se turistima pruža prilika da upoznaju autohtone običaje i kulturno naslijeđe i uživaju u prirodnim ljepotama.

Ciljevi održivog razvoja u turizmu višestruki su i odnose se na različita područja. Održivost je potrebno postići na različitim područjima, ona se međusobno uvjetuju. Ciljevi održivog razvoja turizma trebaju iskazati čvrstu vezu između turizma i načela održivog razvoja.


28

Analizom mogućih realnih dosega koncepcije moguće je definirati slijedeće ciljeve održivog razvoja turizma:

1. zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva; 2. očuvati socio-kulturni identitet lokalnih zajednica; 3. razviti visoko kvalitetan turistički proizvod; 4. unaprijediti kvalitetu doživljaja turista; 5. sačuvati resurse kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti; 6. doprinijeti blagostanju čovječanstva u cjelini.

Među navedenim ciljevima postoji korelacija. Turizam se u skladu s koncepcijom održivog razvoja mora razvijati na dobrobit prvenstveno pripadnika lokalne zajednice. Pod tim podrazumijevamo njihov ekonomski prosperitet kao posljedicu razvoja turizma.

U pozitivnu korelaciju možemo dovesti ostvarenje drugog, te trećeg i četvrtog cilja. Naime, suvremena turistička potražnja cijeni autohtone kulture i tijekom turističkog putovanja želi upoznati običaje i tradicijsku kulturu.

Turisti postaju osjetljiviji na društvene različitosti, nastoje ih upoznati i (djelomično) im se prilagođavati, a ne isključivo nametati svoj način života i kulturu ophođenja. Stoga, je očuvanje socio-kulturnog identiteta pozitivna društvena pojava, koja se kroz turizam može plasirati na turističko tržište, kao dio integralnog turističkog proizvoda turističke destinacije.

Interes koji turisti iskazuju za određene tradicijske običaje pozitivno djeluje na mlade generacije koje uviđaju značaj i atraktivnost svojih tradicijskih vrijednosti, te ih nastoje očuvati ili istrgnuti iz zaborava. Kvaliteta doživljaja turista u direktnoj je korelaciji s kvalitetom turističkog proizvoda.

Slika 11. Održivi razvoj –složenost odnosa i potrebna znanja

Očuvanje resursne osnove turizma nužna je pretpostavka za budući uspješni razvoj turizma. Stanje resursne osnove utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na kvalitetu doživljaja turista.

Procesu implementacije održivog razvoja turizma u praksi nameće se nekoliko prepreka:

• Fizička, prirodna ograničenja – teško je precizno procijeniti limite tolerancije prirode i prostora, budući da dolazi do stalnih promjena.


29

• Kompleksnost odnosa – turistički razvoj nije moguće promatrati kroz pojednostavljeni odnos uzrok-posljedica između dva ili više čimbenika, već je to kompleksan odnos između različitih čimbenika koji su međusobno u različitim vezama.

• Vremenski odgođeno javljanje posljedica – postoje efekti čiji uzroci sežu u prošlost, te koji su se pojavili nakon proteka dužeg vremenskog perioda (npr. pojava ozonskih rupa).

• Asimilacijski period – potrebni je protok određenog vremena da bi se priroda i čovjek prilagodio novoj situaciji. Često se nužnost proteka asimilacijskog perioda zanemaruje kod razvojnih projekata, što izaziva negativne posljedice.

Inicijativa za održivi razvoj treba stići iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekološka odgovornost. (Muller, 1994)


30

3. RESURSNA OSNOVA ZA RAZVOJ TURIZMA OPĆINE RAŠA

U ovom se poglavlju prikazuje turistička resursna osnova općine Raša, uz kratki pregled općih i gospodarskih značajki i karakteristika same općine.

Nakon razrade osnovnih prirodnih i antropogenih turističkih resursa, poglavlje zaključuje analiza postojećih smještajnih kapaciteta općine Raša.

3.1. Opće značajke općine Raša

Općina Raša nalazi se na istočnoj obali poluotoka Istre, 66 kilometara jugozapadno od Rijeke i 38 kilometara sjeveroistočno od Pule. Smještena je u Istarskoj županiji na površini od 80,15 km², od čega obalno područje pogodno za razvoj turizma zauzima čak 49 km². Kao jedinica lokalne samouprave, općina Raša čini 2,85 % ukupne površine Istarske županije.

Slika 12. Općina Raša na karti Hrvatske

Izvor: Hrvatska turistička zajednica

Prema posljednjem popisu broja stanovništva iz 2011. godine, općina Raša broji 3 183 stanovnika. U sastav općine Raša ulaze dvadeset i dva naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići (Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići.

Općinu Raša odlikuje mediteranska klima, koja je veoma ugodna, a karakteriziraju je topla i suha ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 200 dana u godini, što svakako doprinosi razvoju turističkih aktivnosti i izvan glavne turističke sezone.


31

Generalno gledajući, općina Raša je prometno dobro povezana s urbanim aglomeracijama u Istarskoj županiji, kao i ostalim većim gradovima u zemlji i okruženju (Rijeka). To se osobito odnosi na cestovni promet, dok su određena pomanjkanja vidljiva u sferi zračnog i morskog prometa (otoci).

3.2. Gospodarske značajke općine Raša

Općina Raša razvrstana je u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 89/10.) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2011. godine. Pokazatelji za izračun indeksa jesu: stopa nezaposlenosti; dohodak po stanovniku; proračunski prihodi općine, grada ili županije po stanovniku; opće kretanje stanovništva te stopa obrazovanosti.

Prema podacima Financijske agencije (FINA) 2012. godine u općini Raša registrirano je 42 poduzetnika.

Tabela 3. Poslovanje poduzetnika općine Raša u 2012. Godini DJELATNOST BROJ UDIO (%) Trgovina 10 23,40 Prerađivačka industrija 7 16,70 Ugostiteljstvo 6 14,30 Građevinarstvo 5 12,00 Prijevoz 4 9,50 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 7,30 Poljoprivreda 2 4,80 Poslovanje nekretninama 2 4,80 Rudarstvo 1 2,40 Umjetnost, zabava, rekreacija 1 2,40 Ostale uslužne djelatnosti 1 2,40 UKUPNO 42 100

Izvor: FINA – godišnja financijska izvješća, travanj 2013.

Prema analizi njihova poslovanja po gospodarskim granama, jasno se može uočiti vodeća uloga trgovine, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.


32

Slika 13. Poslovanje poduzetnika općine Raša u 2012. Godini

Izvor: obrada autora prema: FINA – godišnja financijska izvješća, travanj 2013.

Nadalje, detaljnija analiza poslovanja poduzetnika u domeni turizma i ugostiteljstva, pokazuje da udio te djelatnosti u ukupnoj strukturi djelatnosti općine Raša gotovo kontinuirano raste od 2008. godine do danas.

Tabela 4. Broj poduzetnika na području općine Raša u periodu od 2008. do 2012.g. DJELATNOST Broj

poduzetnika 2008.

Broj poduzetnika

2009.

Broj poduzetnika

2010.

Broj poduzetnika

2011.

Broj poduzetnika

2012. SVE

DJELATNOSTI 36 39 38 45 42

DJELATNOST I* 3 5 3 5 6 Udio

DJELATNOSTI I* 8,3% 12,8% 9,7% 11% 14%

Izvor: FINA – Godišnja financijska izvješća, travanj 2013. *Djelatnost I: djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića

Okretanje lokalnog stanovništva turizmu te razne inicijative za razvoj i unapređenje

kvalitete turističke ponude odražava se i na socijalnu sliku općine Raša u vidu smanjenja stope nezaposlenosti, poglavito u posljednje dvije godine.

Tabela 5. Broj nezaposlenih općine Raša u periodu od 2004. do 2012. Godine Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Nezaposlenost 128 131 141 122 106 154 172 154 142

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, travanj 2013.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje za 2012. godinu, od ukupnog broja

nezaposlenih, 58% su žene. Najveći broj nezaposlenih osoba (54%) ima srednju stručnu spremu.


33

Slika 14. Kretanje nezaposlenosti općine Raša od 2004. do 2012. Godine

Izvor: obrada autora prema: Hrvatski zavod za zapošljavanje, travanj 2013.

Od ukupnog broja poduzetnika 2012. godine u općini Raša, turizam kao primarnu djelatnost navodi njih 6. Međutim, turizmom se također bave obrtnici i privatni iznajmljivači, čije se poslovanje ne prati na isti način kao poslovanje pravnih osoba.

Prema podacima Turističke zajednice općine Raša, trenutno je registrirano 194 privatnih iznajmljivača, o čijim se karakteristikama poslovanja govori u narednim poglavljima.

3.3. Osnovna obilježja raspoložive resursne osnove za razvoj turizma na području općine Raša

Turistički resursi su sva ona prirodna ili stvorena dobra koja se mogu iskoristiti u turističke svrhe, proizvesti gospodarski učinak, te pridonijeti ekonomskome razvoju određenoga područja odnosno turističke destinacije. Podrazumijeva se da turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.

Mnogobrojne su klasifikacije turističkih resursa, no u osnovi se dijele na temeljne prirodne (biotropne) i društvene (antropogene).

Prirodni turistički resursi

Prirodni turistički resursi su svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlačnosti koji su odraz geografske sredine, a mogu se turistički valorizirati. Skupinu prirodnih turističkih resursa čine geomorfološki, klimatski, hidrogeografski, biogeografski i pejsažni turistički resursi (Bilen, 2006).

Općina Raša, kao još uvijek neistraženi dio Istre, može se pohvaliti brojnim prirodnim biološkim i krajobraznim raznolikostima.


34

Uz povoljnu mediteransku klimu, hidrogeografski turistički resursi nude najveću mogućnost turističke valorizacije. Rijeka Raša i 49 km² obalnog područja pružaju dobru atrakcijsku osnovu za razvoj aktivnog odmorišnog, sportsko-rekreacijskog i nautičkog turizma.

U kategoriji posebnih rezervata na području općine Raša razlikuju se šumske vegetacije: poluotok Ubaš i floristički rezervati: značajnije površine prirodnih travnjaka u području Stanišovi, Viškovići, Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni i Drenje. Morska špilja u uvali Voščice, Crna punta i ušće rijeke Raše važna su područja u sustavu nacionalne ekološke mreže.

Neizostavni dio kultiviranog krajobraza čine i vrtače i suhozidi na Skitači, vinogradi u Brovinju te sama dolina rijeke Raše.

Antropogeni turistički resursi

Antropogeni (društveni) resursi su svi objekti, događanja i procesi vezani uz ljudsko djelovanje u prošlosti i sadašnjosti (Vukonić i Čavlek, 2001). Najčešće se dijele na kulturno-povijesne, etnosocijalne, umjetničke i manifestacijske te ambijentalne resurse. Kulturno-povijesnim resursima pripadaju: pokretni spomenici (slike), nepokretni spomenici (arheološka nalazišta, spomeničke cjeline, memorijalna područja i građevine), pojedine sakralne građevine (crkve, samostani), pojedinačne profane građevine (dvorci, burgovi, vile, ljetnikovci) te vrtna arhitektura (Kušen, 2002).

Općina Raša njeguje bogatu kulturno-povijesnu tradiciju pa se tako na njenu području nalaze brojni primjerci arheološke, memorijalne, sakralne i etnološke baštine. Među arheološkim lokalitetima izdvajaju se Bobrine (Skitača)- prahistorijski tumuli, Brdo (Skitača) –gradina, Gradac (Koromačno)-gradina, Gradac (Tunarica)- gradina, Turan (Koromačno) - srednjovjekovna kula, Junac - rimska nekropola, Zartinj - rimske urne, ušće rijeke Raše - Sv. Foška. Također, Raški zaljev poznati je podmorski arheološki lokalitet s nalazima rimskih amfora. Memorijalnu baštinu čine Partizanska bolnica (Ubas) i rudnik iz mletačkog razdoblja (Prodol), dok se od etnoloških građevina izdvaja Slamnata kuća (Skitača). Svjetionici (Crna punta i Rt Ubas) te škole u Sv. Marini i Drenju povijesne su civilne građevine, dok se među sakralnim ističu Kapela Sv. Fabijana (Junac), Kapela Sv. Sebastijana (Škrokoni), Kapela Sv. Marine (Sv. Marina), Crkva Sv. Lucije (Skitača), Crkva Sv. Barbare (Raša) i brojne druge.

Ono što općinu Raša čini posebnom jest njeno jedinstveno industrijsko i arhitektonsko nasljeđe. Osobito se ističe cjelovito urbanističko rješenje Raše – grada izgrađenog u samo 547 dana za vrijeme fašističke Italije na temelju projekta slavnog tršćanskog arhitekta Gustava Pulitzera. Jedinstvenu industrijsku baštinu čine građevine i postrojenja raškog rudnika – prepoznatog kao jednog od glavnih nositelja buduće turističke ponude.

3.4. Analiza smještajnih kapaciteta općine Raša

Osim privlačne snage turističkih resursa destinacije, razvoj turizma nije moguć bez odgovarajuće smještajne infrastrukture koja se ogleda kroz hotelski smještaj, kampove te privatni smještaj.

Općina Raša je u 2011. godini raspolagala s 2 476 postelja u registriranim smještajnim objektima, čime u ukupnim smještajnim kapacitetima Istarske županije sudjeluje sa svega 0,99%. Od ukupnog broja postelja 54% čine kampovi, 43% privatni smještaj te ostali (nekategorizirani)objekti 3%.


35

Slika 15. Struktura smještajnih kapaciteta općine Raša u 2011. godini (broj postelja)

Izvor: DZS, travanj 2013.

Potrebno je pritom naglasiti da hotelskog smještaja u općini Raša nema. Pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu bavi se 194 registriranih privatnih iznajmljivača, a kamping kapacitete omogućuju dva kampa na područje općine Raša: Tunarica i kamp Marina.

U promatranom razdoblju opisanom u slijedećoj tablici, promatra se kretanje smještajnih kapaciteta općine Raša.

Tabela 6. Smještajni kapaciteti općine Raša od 2007. do 2011. godine (postelje)

Godina Postelje 2007 1880

2008 2033

2009 2182

2010 2172

2011 2476

Izvor: DZS, ožujak 2013. Evidentno povećanje broja postelja s 1 880 na 2 476 čini porast smještajnih kapaciteta od 24%.

Iskorištenost kapaciteta prikazuje se kao odnos broja ostvarenih noćenja i broja raspoloživih postelja u promatranom razdoblju.


36

Slika 16. Iskorištenost smještajnih kapaciteta općine Raša od 2007. do 2011. godine (u danima)

Izvor: DZS, TZ Istra

Iz prethodne slike je vidljiva prilično visoka godišnja popunjenost smještajnih kapaciteta na prostoru općine Raša, osobito u usporedbi s prosječnom iskorištenošću kapaciteta na razini Republike Hrvatske koja iznosi 71,3 dana (www.mint.hr).

Nakon utvrđivanja stupnja iskorištenosti kapaciteta pojedinih smještajnih objekata otvara se pitanje potrebe povećanja broja smještajnih kapaciteta na odabranom području.

Osim smještajnih objekata, općina Raša raspolaže i objektima za pružanje usluge hrane i pića. Tabela 7. Ugostiteljski objekti na području općine Raša

VRSTA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA Konoba 6 Objekt brze prehrane 5 Gostionica 2 Caffe bar 1 Bistro 1 Jednostavne usluge-priključno vozilo 1 UKUPNO 17

Izvor: Ured državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za gospodarstvo, veljača 2013.

Prema podacima Služba za gospodarstvo Ureda državne uprave Istarske županije, općina Raša raspolaže s ukupno 17 ugostiteljskih objekata.


37

4. ANALIZA STANJA TURIZMA OPĆINE RAŠA

Nakon ocjene turističkih resursa i sagledavanja preduvjeta daljnjeg razvoja turizma općine Raša, slijedi analiza stanja koja podrazumijeva analizu turističkog prometa i emitivnih tržišta te analizu provedenog anketiranja dionika.

4.1. Analiza turističkog prometa općine Raša

Analiza turističkog prometa iskazuje ostvareni fizički promet, a odnosi se na veličinu i strukturu svih vrsta i oblika fizičkog prometa koji se ostvaruje na prostoru promatrane turističke destinacije. To je, dakle, promet koji se realizira u smještajnim objektima, ugostiteljskim objektima prehrane i pića, te objektima pružanja različitih usluga.

Realizirani turistički promet iskazuje se ukupnim brojem dolazaka i brojem noćenja turista u određenom vremenskom razdoblju, a može se iskazati po vrstama i kategorijama pojedinih objekata gdje se taj promet ostvaruje. Značajna je i analiza ostvarenog fizičkog prometa s obzirom na nacionalnu strukturu turista te oblik organizacije dolazaka (Bilen, 2006). Turistički promet općine Raša promatra se kroz ostvarene turističke dolaske i noćenja turista, strukturu turističkog prometa prema zemljama porijekla turista, strukturu turističkog prometa prema smještajnim kapacitetima te prosječnu duljinu boravka turista.

U nastavku slijedi tablica koji pokazuje ostvarene dolaske i noćenja turista u općini Raša 2012. godine.

Tabela 8. Turistički promet općine Raša u 2012. Godini

2012. Dolasci Udio (%) Noćenja Udio (%) Domaći 514 1,82 16662 7,57

Strani 27.747 98,18 203414 92,43

UKUPNO 28.261 100,00 220.076 100,00

Izvor: TZ Raša

Ostvareni turistički promet općine Raša čini tek 1% ukupnog turističkog prometa Istarske županije koja je u 2012. godini brojala 2 985 042 dolazaka i 19 877 368 noćenja.

Prema podacima iz prikazane tablice vidljiva je dominantna uloga inozemne potražnje u turizmu općine Raša budući da strani turisti čine više od 90% turističkog prometa.

Sagledavajući dužinu boravka i kretanje turističkog prometa, vidljivo je da je općina Raša u 2012. godini ostvarila najbolje rezultate u proteklih pet godina.


38

Slika 17. Dužina boravka gostiju u opčini Raša od 2007. do 2012. godine (broj dana)

Izvor: TZ Istra

Dužina boravka gostiju iznosi 7, 8 dana što je natprosječno dobar pokazatelj budući da prosječna dužina boravka na razini Republike Hrvatske iznosi 5,3 dana. No, razloge prije svega treba tražiti u strukturi gostiju odnosno vlasnicima privatnih apartmana.

Tabela 9. Kretanje turističkog prometa općine Raša od 2007 do 2012. Godine

Godina Dolasci Noćenja 2007 18.927 125.035

2008 19.393 129.754

2009 23.169 154.557

2010 23.227 165.322

2011 24.945 165.754

2012 28.261 220.076

Izvor: DZS, TZ općine Raša

Trend rasta primjetan i u broju ostvarenih dolazaka i noćenja u općini Raša u razdoblju od 2007. do 2012. godine, govori u prilog opravdanosti daljnjih ulaganja u razvoj i kvalitetu usluge turističke ponude.

4.2. Analiza emitivnih turističkih tržišta općine Raša

Strateški cilj svake receptivne turističke zemlje razvitak je inozemnog turizma, što zahtijeva analizu svih karakteristika relevantnih emitivnih turističkih tržišta, a radi određivanja optimalnog tržišnog nastupa.

Prema podacima iz grafikona koji slijedi u nastavku, vidljivo je da najveći broj stranih gostiju dolazi iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije. Uspoređujući 2012. u odnosu na 2011.


39

godinu bilježi se povećanje broja kako domaćih tako i stranih turista u općini Raša, kada su također najbrojniji bili turisti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Italije i Češke.

Slika 18. Ostvareni turistički promet 2012. godine po emitivnim tržištima

Izvor: TZ općine Raša

Sagledavanje ostvarenog turističkog prometa po manjim turističkim jedinicama, pokazuje da je najveći broj dolazaka i noćenja ostvareno u naseljima Sveta Marina, Ravni i Viškovići-Tunarica.


40

Tabela 10. Ostvareni turistički promet 2012. godine prema mjestima Turističko mjesto Dolasci Udio (%) Noćenja Udio (%)

Raša 85 0,30 954 0,43 Koromačno 40 0,14 456 0,21 Ravni 3.085 10,92 42.692 19,40 Sveta Marina 15.368 54,38 101.490 46,12 Sveti Bartol - Bečići 285 1,01 2.810 1,28 Sveti Lovreč Labinski 221 0,78 2.011 0,91 Viškovići-Tunarica 5.265 18,63 28.194 12,81 Kunj 207 0,73 2.173 0,99 Trgetari-Ivanušići 357 1,26 2.989 1,36 Drenje 1.590 5,63 16.366 7,44 Brovinje 522 1,85 5.823 2,65 Topid-Zartinj 270 0,96 2.633 1,20 Trget 178 0,63 1.733 0,79 Crni 297 1,05 3.560 1,62 Barbići 54 0,19 527 0,24 Brgod 250 0,88 2.507 1,14 Stanišovi 91 0,32 878 0,40 Skitača 96 0,34 2.280 1,04 UKUPNO 28.261 100,00 22.0076 100


Podaci iz prikazane tablice slijede strukturu smještajnih kapaciteta budući da su naselja Sveta Marina, Ravni i Viškovići-Tunarica primarni nositelji smještajne ponude općine Raša, poglavito u vidu kamping kapaciteta te privatnog smještaja.

U nastavku slijedi slika koja prikazuje dobnu strukturu turista u općini Raša 2012. godine.

Slika 19. Dobna struktura turista u općini Raša 2012. godine


Prema demografskim značajkama, u strukturi ostvarenih noćenja i dolazaka prevladavaju gosti srednje životne dobi koji dolaze u krugu obitelji. Najmanje su zastupljeni turisti iznad 60 godina starosti te turisti iz mlađe dobne skupine (od 13 do 18 godina).

Turizam općine Raša, kao i turizam na razini Republike Hrvatske, obilježeno je izrazitom sezonalnošću potražnje budući da je većina ukupnih noćenja i dolazaka ostvarena u periodu od lipnja do rujna. Tradicionalno, veću popunjenost bilježe hotelski kapaciteti pa se u tom smislu predlaže provođenje mjera restrukturiranja i podizanja razine kvalitete s ciljem povećanja konkurentnosti turističke ponude.


41

4.3. Analiza dionika

Za potrebe izrade ove studije izvršeno je istraživanje stavova dionika u cilju ocjene stanja i mogućnosti daljnjeg razvoja turizma općine Raša. Korištena je participativna metoda, odnosno tijekom projekta održane su interaktivne radionice na kojima su dionici iz upravnog, gospodarskog i civilnog sektora mogli iznijeti svoja promišljanja o turističkom razvoju općine Raša. Ukupno je održano tri radionica (04. i 20. ožujka te 05. travnja 2013.g.) na kojima se među ostalim provela i metoda anketiranja pri čemu su prikupljene 62 ankete na temelju prethodno pripremljenog strukturiranog upitnika.

Rezultati istraživanja sadržajno su podijeljeni u sljedeće dijelove: prikaz socio-demografskih obilježja ispitanika, analiza turističke ponude destinacije te prijedlog daljnjeg razvoja turizma.

Socio-demografski profil ispitanika

Ispitivanjem socio-demografskih obilježja čiji se rezultati donose u nastavku željeli su se objediniti podaci o spolnoj i dobnoj strukturi dionika kao i stupanj obrazovanja i sektor iz kojega dolaze.

Tabela 11. Socio-demografska obilježja ispitanika

SOCIO-DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA (%)

Spol Muški 53,30

Ženski 46,70

Dob

Manje od 25 godina 3,20

26-35 godina 9,70 36-45 godina 32,30 46-55 godina 32,30 Više od 55 godina 22,60

Stupanj obrazovanja

Srednja škola ili niže 32,30

Viša škola 32,30 Fakultet 35,50 Magisterij ili doktorat 0,00

Sustav

Tijela lokalne samouprave 12,90 Tijela turističke zajednice 11,30 Privatni iznajmljivači 29,00 Turističko-ugostiteljski objekti 21,00 Ostali 25,80

Izvor: anketni upitnik

Spolna struktura ispitanika govori da je u istraživanju sudjelovao nešto veći broj muškaraca

(53,30%) u odnosu na žene (46,70%). Analizom dobne strukture utvrđeno je da najveći broj ispitanih dionika pripada srednjim dobnim skupinama od 36-45 godina starosti (32,30%) i od 46-55 godina starosti (32,30 %). U klasifikaciji prema stručnoj spremi ispitanika dominiraju oni sa završenim fakultetom (35,50%). Najveći broj ispitanika (29%) dolazi iz sustava privatnih iznajmljivača.


42

Analiza ključnih elemenata turističke ponude destinacije

U nastavku se prikazuje analiza pojedinačnih elemenata kao i ukupne turističke ponude općine Raša. Nastojalo se utvrditi koliko su pojedini elementi važni za turistički razvoj destinacije te u kojem su stupnju dionici zadovoljni njihovom kvalitetom. Pri ocjenjivanju koristila se Likertova mjerna ljestvica raspona od 1 do 5.

Slijedeći grafikon pokazuje da su prema mišljenju dionika glavni čimbenici razvoja turizma općine Raša očuvanost okoliša, ljepota prirode, osjećaj sigurnosti i ljubaznost turističkih djelatnika. Najmanje bitnim smatraju se izletnička ponuda, mogućnosti za kupnju i ponuda suvenira.

Slika 20. Važnost pojedinih elementa turističke ponude općine Raša


Očuvanost okoliša, ljepota prirode i osjećaj sigurnosti također su čimbenici ponude kojima

su dionici najzadovoljniji, a kojima se pridodaje još i gostoljubivost lokalnog stanovništva. Ispitanici su najmanje zadovoljni ponudom zabavnih i sportskih sadržaja, kvalitetom lokalnog prijevoza te nautičkom ponudom, što prikazuje sljedeći grafikon.


43

Slika 21. Zadovoljstvo pojedinim elementima turističke ponude općine Raša


Ukupna turistička ponuda općine Raša ocjenjena je prilično niskom ocjenom od 2,48; odnosno odgovori na pitanje kako ocjenjuju turističku ponudu destinacije pokazuju da je 36% ispitanika nezadovoljno i njih 12% u potpunosti nezadovoljno. Svega 8% dionika izrazilo je zadovoljstvo postojećom turističkom ponudom, dok potpuno zadovoljnih ispitanika nema.

Analiza razvoja turističke destinacije

U zaključnom dijelu anketnog upitnika, ispitanici su iznijeli prijedloge i mogućnosti glede budućeg razvoja turizma općine Raša. Primarno, 90 % ispitanika izrazilo je pozitivan stav prema razvoju turizma u općini Raša, koja tradicionalno nije turistički orijentirana i prepoznatljiva destinacija.

Slika 22. Prijedlozi za razvoj turizma općine Raša



44

Prethodna slika donosi predložene ključne razvojne projekte koji bi, prema mišljenu ispitanika, doprinijeli repozicioniranju općine Raša kao turističke destinacije. Pri tome vodeću ulogu ima revitalizacija bogate industrijske baštine odnosno izgradnja interpretacijskog centra bivšeg rudnika. Posebno se ističe i potreba za stvaranjem hotelskih kapaciteta u vidu malih obiteljskih i difuznih hotela. Naposljetku se kao projekti od izrazitog značaja navode izgradnja biciklističkih staza, uređenje i opremanja plaža te razvoj nautičkog i kamping turizma.

Kao ograničenje provedenog istraživanja može se navesti činjenica da ispitivanjem nisu obuhvaćeni stavovi gostiju, a zbog vremenskog perioda u kojem je ispitivanje izvršeno (izvan turističke sezone). Preporuka je da budući razvojni i monitoring aktivnosti neizostavno uključe kontinuirana i sistematska istraživanja stavova gostiju, nositelja turističke ponude kao i cjelokupnog menadžmenta turističke destinacije.


45

5. SWOT ANALIZA I TRŽIŠNE MOGUĆNOSTI

Proces kvalitetnog turističkog planiranja započinje ocjenom trenutnog stanja područja u kojoj

se planira dalje razvijati turizam. Pri postupku ocjenjivanja sadašnjeg stanja i razvojnih mogućnosti turističke destinacije uobičajeno se koristiti SWOT analiza. U literaturi se analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji često označava i akronimom SWOT (od engleskih riječi Strenghts, Weaknesses, Opportunities i Threats). SWOT analiza služi za sumiranje i strukturiranje podataka u četiri kategorije (S-snaga, W-slabosti, O-povoljne prilike, odnosno mogućnosti, i T-prijetnje). Izuzetno je važno analizirati sadašnje stanje te utvrditi komparativne prednost, ali i nedostatke općine Raša, sve u cilju što kvalitetnijeg planiranja budućeg razvoja turizma na ovom području osvještavanjem snaga i slabosti destinacije kao i uvažavanjem potencijalnih prilika koje se otvaraju u okruženju općine Raša. Slika 23. SWOT matrica –općina Raša

Prednosti je potrebno isticati, nedostatke smanjiti, prilike iskoristiti na najprikladniji način te,

naravno, prijetnje izbjeći. Neke od glavnih prednosti turizma općine Raša su bogata kulturno-povijesna baština te nadasve jedinstvena industrijska baština (gdje je naglasak na postojećem rudniku), zatim biološka i krajobrazna raznolikost, ekološki očuvan okoliš, povoljna klima i geoprometni položaj. Budući se općina Raša nalazi u atraktivnoj turističkoj regiji, ona mora izvući koristi iz imidža kojeg ima turizam Istre.


46

Sadašnje stanje u turizmu općine Raša također pokazuje brojne slabosti. Prvenstveno se radi o nedovoljnoj turističkoj opremljenosti općine kao i zastarjelosti te nedovoljnoj diferenciranosti turističke ponude. Prisutan je nedostatak hotelskog smještaja, naime u općini Raša ne postoji niti jedan hotel, stoga je struktura smještajnih kapaciteta općine nepovoljna. Kao i u sličnim obalnim destinacijama, i u općini Raša izražajna je sezonalnost turističkog prometa jer se većina turističkih dolazaka ostvaruje u ljetnim mjesecima.

Evidentne su i određene prilike, ali i prijetnje razvoja turizma općine Raša. Općina treba iskoristiti mogućnosti koje se nude prilikom plasiranja strukturnih fondova Europske unije za osuvremenjivanje, nadogradnju i unapređenje postojeće turističke ponude općine te kreiranje novih turističkih proizvoda, razvijanjem selektivnih oblika turizma te osvajanja novih tržišta i sve to na temelju načela održivog razvoja. U protivnom će potencijal iskoristiti snažna i proaktivna konkurencija u užem i širem okruženju općine.

Općina Raša još nije u punom smislu prerasla u turističku destinaciju te je upravo zadatak ove Strategije da taj trenutni nedostatak pretvoriti u prednost. S obzirom na činjenicu da turizam u općini nije u dovoljnoj mjeri razvijen, ostaje veliki prostor i predispozicije za njegov razvoj, tim više što ne postoje štete u smislu dosadašnjeg turističkog razvoja.


47

6. RAZVOJNI MODEL

Model razvoja proizlazi iz shvaćanja kako na poslovnu izvrsnost turističke destinacije utječe više međuovisnih komponenti, a posebice resursi, menadžment i ostali ljudski potencijali te politika i strategija lokalne zajednice. Tržišna istraživanja nedvojbeno pokazuju kako turisti za vrijeme boravka u određenoj destinaciji zahtijevaju sve viši stupanj kvalitete, što se susreće pod opće prihvaćenim sloganom "value for effort", a znači da suvremeni turist zna nagraditi napore uložene u asortiman ponude i višu kvalitetu usluga. Istovremeno, turizam obilježavaju stalne promjene trendova turističke potražnje i razvoj novih motiva putovanja. Turisti se više ne zadovoljavaju jednoobraznom turističkom ponudom ili isključivo kvalitetnim smještajem, oni traže doživljaj, a kvalitetan smještaj i usluge se podrazumijevaju.

Odgovor na suvremena kretanja u načinu korištenja slobodnog vremena predstavlja turistička destinacija koja postaje temeljni okvir u osmišljavanju koncepcije turističkog razvoja. Ona odražava i bitne promjene u filozofiji turističke politike koja, kao što je već naglašeno, težište razvoja prebacuje od smještajnog objekta na čitav prostor turističke destinacije s njenom sveukupnom gospodarskom strukturom (Magaš, 2003). Novi turizam, odnosno turizam po mjeri čovjeka, zazire od masovnosti, glomaznih hotela-spavaonica, krcatih prometnica, plaža i restorana, a teži individualizmu, spontanosti doživljaja i kreativnosti odmora. Trend se, dakle, izjednačava s autentičnim iskustvom, kontaktima s lokalnim stanovništvom, uživanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini, na selu ili u planini, uz šport i rekreaciju (Kušen, 2002). Upravo je to ono što odlikuje općinu Raša i stoga postoji veliki potencijal za daljnji razvoj turizma na ovom području.

Socio-ekonomske promjene izvršile su snažan utjecaj na turizam te su se odrazile na turističku ponudu i potražnju (Kušen, 2002):

- više slobodnog vremena (skraćivanjem radnog tjedna i povećanjem slobodnih dana) sve više utječe na intenzitete putovanja tijekom godine te se otvara mogućnost korištenja nekoliko manjih (kraćih) odmora tijekom godine,

- povećava se broj, vrsta i važnost različitih aktivnosti turista, i to ne samo u dijelu koji se odnosi na njihov odmor i zabavu, već i na ostalim područjima kao što su, primjerice, kultura, umjetnost, šport i druga, koja sve više daju kvalitativno nova obilježja još uvijek prevalentno odmorišno-dokoličarskim aktivnostima,

- općenito potražnja postaje zahtjevnija, profinjenija, racionalnija i selektivnija - povećava se udjel novih segmenata u potražnji, i to prije svega starijeg stanovništva i

zaposlenih žena; starije stanovništvo zahvaljujući boljim materijalnim uvjetima i odlasku u mirovinu ima više mogućnosti za putovanje (koje treba biti prilagođeno njihovim specifičnim zahtjevima i interesima); doprinos umirovljenika razvoju turizma najviše se ogleda u činjenici da su oni skloni turističkim putovanjima upravo u razdoblju slabije frekvencije, u predsezoni i posezoni, što ima veliko gospodarsko značenje

- turistička ponuda se diversificira, internacionalizira i bitno unaprjeđuje u kvaliteti te osigurava povećanje produktivnosti,

- suvremenu turističku ponudu sve više karakteriziraju male i srednje velike zgrade (objekti) obiteljskog i sličnog tipa,

- zbog sve izraženije ekološke i okolišne svijesti turista, posebna se pozornost počela posvećivati zaštiti okoliša,

- zbog problema na koje se u posljednje vrijeme upozorava u svim javnim medijima, a koji se odnose na opasnost od dugog izlaganja suncu zbog tzv. ozonskih rupa, jedan se dio turista okreće drugim destinacijama.


48

Iz navedenog proizlazi potreba izbora modela razvoja turizma općine Raša koji će

uvažavati postojeće stanje turizma kao i stanje cjelokupnog gospodarskog sustava u općini, istovremeno uzimajući u obzir i suvremene trendove na turističkom tržištu.

6.1. Izbor modela razvoja

Prilikom izbora modela razvoja turizma općine Raša potrebno je osmisliti model koji će osigurati konkurentsku prednost u odnosu na ostale destinacije sličnih obilježja usmjerenih k istim ciljanim skupinama. To je samo dio procesa prisutnih na globalnom turističkom tržištu, na kojem je zadovoljstvo turista i lokalnog stanovništva strateški važno uporište razvoja. Stoga je u okviru istraživanja vezanog uz razvoj turizma općine Raša prihvaćen model integralnog upravljanja kvalitetom (Integrated Quality Management - IQM) jer se ocjenjuje da on osigurava najbolji put do zadovoljstva svih sudionika na razini turističke destinacije. Prihvaćanjem ovog modela osigurava se put i okvir k poslovnoj izvrsnosti, što znači istodobno zadovoljstvo turista, poslovni uspjeh svih subjekata u turističkoj ponudi i blagostanje domicilnog stanovništva. IQM naglasak stavlja na potrebu kontinuiranog poboljšanja kvalitete i integralni pristup, a temelji se na polazištima zadovoljstva turista ponuđenim opipljivim i neopipljivim čimbenicima, među koje prije svega spada gostoljubivost, sigurnost, zaštita okoliša, čistoća i drugo.

IQM se temelji na četiri ključna čimbenika:

- Zadovoljstvu turista, što nalaže da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanja kvantitativnih i kvalitativnih činitelja ponude,

- Zadovoljstvu svih sudionika lokalne turističke ponude, što nalaže evaluaciju realnih mogućnosti i postignuća u domeni kvalitete poslova i razvoju karijera zaposlenih, a na dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu,

- Zadovoljstvu lokalnog stanovništva kvalitetom života, što zahtijeva sustavno ocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini,

- Kvaliteti okoliša kao izrazito važnom čimbeniku suvremenog razvoja turizma mjerljivom kroz pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoliš, tj. na prirodno okruženje, kulturnu baštinu, resurse ljudskog djelovanja, uređenost i organiziranost destinacije.

Upravljati turističkim područjem na temeljima IQM-a može samo inovativni i integralni

destinacijski menadžment uz podršku lokalne vlasti, turističkih profesionalaca, nositelja turističke ponude i lokalnog stanovništva.

U cilju adekvatnog odabira modela razvoja bitno je odrediti i u kojoj se životnoj fazi nalazi turistička destinacija općina Raša.


49

Slika 24. Životni ciklus turističke destinacije općina Raša

Izvor: Butler, 1995; preuzeto iz Magaš, D., Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija 2003., str. 29.

Analizirajući stanje turizma na području općine Raša utvrđeno je kako se turizam općine nalazi u fazi istraživanja uz tendenciju k daljnjem razvoju. Veći se napori trebaju uložiti u osmišljavanje novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda te na aktivnu pomoć poduzetnicima i lokalnom stanovništvu pri obnovi i izgradnji kvalitetnih, podneblju i obilježjima općini Raša primjerenih smještajnih kapaciteta.

Izbor modela temeljenog na načelima IQM-a zahtijeva ustrojavanje optimalnog oblika menadžmenta turističke destinacije i inovativni pristup razvoju turizma općine Raša. Sukladno tome, pri odabiru modela razvoja moguće je razmišljati o sljedećim razvojnim scenarijima:

• Održavanje sadašnjeg stanja, • Restrukturiranje i repozicioniranje, • Ubrzani rast.

Scenarij održavanja sadašnjeg stanja, kao što i sam naziv govori, predstavlja scenarij kojeg

ne karakterizira unapređenje razvoja turizma u destinaciji, već zadržavanje postojeće situacije, odnosno status quo, i predstavlja svojevrsnu stagnaciju, posebno imamo li u vidu ocjenu sadašnjeg stanja turizma općine Raša. Uzimajući u obzir konstantne promjene trendova na suvremenom turističkom tržištu, u pravilu ovakav scenarij nije adekvatan za destinacije koje aktivno promišljaju razvoj turizma.

Scenarij restrukturiranja i repozicioniranja predstavlja scenarij kojeg karakterizira restrukturiranje postojećih turističkih kapaciteta i kreiranje novih turističkih proizvoda na temelju čega se destinacija repozicionira na turističkom tržištu.


50

Scenarij ubrzanog rasta karakterizira tendencija ubrzanog razvoja turizma s ciljem što bržeg postizanja rezultata takvog razvoja.

Izbor modela razvoja turizma općine Raša temelji se na izvršenoj analizi stanja te na

temelju provedene analize suvremenih trendova na turističkom tržištu. U cilju pravilnog odabira razvojnog scenarija potrebno je svaki promatrati u odnosu na:

Ø njegov doprinos razvoju gospodarstva općine Raša, Ø njegov doprinos blagostanju lokalnog stanovništva i rastu ukupne kvalitete njihova života, Ø njegov doprinos konkurentnosti turističke ponude općine Raša.

Slika 25. Polazište za formiranje modela razvoja turizma općine Raša

S obzirom na činjenicu kako općina Raša trenutno ima neprepoznatljiv turistički proizvod, ona se u budućnosti na tržištu želi pozicionirati kao prepoznatljiva i tržišno konkurentna turistička destinacija. Sukladno tome, razmatraju se različiti scenariji razvoja turizma općine Raša.


51

Slika 26. Mogući razvojni scenariji razvoja turizma općine Raša

Uzevši u obzir nedostatnu razvijenost turizma općine Raša, analizom razvojnih scenarija u kontekstu stanja turizma općine Raša, odnosno uzimajući u obzir raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogućnosti i realna ograničenja te suvremene trendove na turističkom tržištu došlo se do zaključka kako je potrebno primjenjivati model restrukturiranja i repozicioniranja u kombinaciji s modelom ubrzanog rasta kako bi se u bližoj budućnosti polučili pozitivni rezultati razvoja turizma. Pri tome se ima u vidu da se odabranim modelom trebaju minimizirati negativni, a istaknuti pozitivni utjecaji turizma. Slijedom navedenog, podrazumijeva se kako scenarij održavanja sadašnjeg stanja nije prihvaćen jer je evidentno kao je turizam općine Raša nedostatno razvijen te kako mu je potrebno novo osmišljavanje, restrukturiranje i rast u cilju dolaska na razinu koju i zaslužuje.

Kombinacija ova dva scenarija te predloženi model najpotpunije omogućava zadovoljavanje postavljenih kriterija:

Ø zadovoljstvo turista, Ø unapređenje lokalnog gospodarstva, Ø zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unaprjeđenje kvalitete njihova života, Ø kvaliteta okoliša.

U nastavku je izvršena procjena čimbenika alternativnih scenarija razvoja koja je pokazala

kako scenarij restrukturiranja i repozicioniranja te scenarij ubrzanog razvoja primjereno zadovoljavaju navedene čimbenike. Pri tome treba kod primjene scenarija ubrzanog razvoja biti vrlo pažljiv kod pojedinih čimbenika jer njegova nekontrolirana primjena može dovesti do negativnih efekata. Slijedom navedenog, istraživački tim izvršio je evaluaciju sva tri razvojna scenarija za općinu Raša, što je vidljivo u sljedećoj tablici.


52

Tabela 12. Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija općine Raša

Napomena: + pozitivna interakcija - negativna interakcija ! oprezno

Nakon što su sva tri razvojna scenarija za općinu Raša evaluirana, potvrđena je potreba odabira primjenjivanja kombinacije modela restrukturiranja i repozicioniranja i modela ubrzanog rasta. Na taj način je odabrani razvojni model turizma općine Raša teorijski utemeljen, praktično provediv te jasan i poticajan.


53

Slika 27. Atrakcijska osnova općine Raša kao turističke destinacije

Izvor: Prilagođeno za općinu Raša prema Gartner, W.C., Tourism Development: Principles, Processes and Policies, Van Nostrand Reinhold, New York, 1996, str. 353.

Razvoj gradova i općina mora biti zasnovan u što većoj mjeri na diversifikaciji gospodarskih aktivnosti. Kako bi budući razvoj turizma u općini Raša rezultirao sa što više pozitivnih efekata, plan razvoja turizma općine treba biti pripremljen kao dio ukupnog gospodarskog i društvenog plana razvoja općine, odnosno s ciljem maksimalne integracije turističkog razvoja u ukupan razvoj općine uz minimiziranje potencijalnih konfliktnih situacija. Stoga se pri koncipiranju modela razvoja turizma općine Raša turizam promatrao kao integrirani dio cjelokupnog gospodarskog i društvenog sustava općine.

Turistički razvoj koji nastoji podržati gospodarsku vitalnost, konkurentnost lokalnih tvrtki i lokalno gospodarstvo u općini kao turističkoj destinaciji daje poticaj lokalnim tvrtkama kako bi nastavile suradnju u promociji turizma s dugoročnim ciljevima.

Područje općine Raša obuhvaća splet bitno različitih sociokulturnih cjelina jer uz urbane dijelove, općina obiluje i ruralnim prostorom. U uvjetima opće globalizacije i standardizacije ponude na turističkom tržištu ruralni turizam ima dobre perspektive razvoja, uz uvjet da bude diferenciran i personaliziran. U ruralnim prostorima često nedostaje razvojni pristup u kojem se seoski prostori mijenjaju te prerastaju u turističku destinaciju ruralnog tipa. U procesu promjena potrebni su sljedeći osnovni elementi (Kušen, 2006; Pančić Kombol, 2000):

- marketinška organizacija s resursima koji omogućuju učinkovito širenje proizvoda s mogućnošću utjecaja na stavove i ponašanje korisnika na način da se izgradi slika ''iskustvenog'' odmora (naglasak na doživljaje),

- kontrola kvalitete i mjere kontrole osnovnog smještaja i prehrane,


54

- organizacije (partneri) koje stvaraju privlačnosti kao elemente proizvoda u ruralnom turizmu stvaraju i oblikuju proizvod za tržište,

- učinkovita veza između proizvodnje hrane i turizma u kojoj se turizam koristi kao marketinško sredstvo posebno za manje tražene proizvode.

Neophodno je naglasiti kako je ključni nositelj razvoja ruralnog turizma stanovništvo koje

živi na ruralnim prostorima, a nužni su mu partneri u stvaranju infrastrukture i turističke ponude: prijevoznici, turističke agencije, lokalne vlasti, udruge, organizacije i drugi bez kojih razvoj turizma u ruralnom prostoru nije moguć. U isto vrijeme je ruralni turizam i važan čimbenik u smanjenju stope ruralne depopulacije jer može imati ključnu ulogu u očuvanju povijesne graditeljske baštine i tradicionalnih aktivnosti i običaja. Ipak, lokalno stanovništvo najčešće još uvijek ne vidi sve prednosti koje bi razvoj turizma u ruralnom području mogao donijeti. U tom ih je smislu potrebno educirati na način da ih se upozna sa svim aspektima razvoja ruralnog turizma, počevši od činjenice da takav razvoj može doprinijeti poboljšanju ekonomskih i socijalnih uvjeta općenito.

S obzirom na složenost turizma, model razvoja turizma općine Raša koncipiran je na način da se turizam sagledava kao integralni dio gospodarskog i društvenog sustava te kao ekonomska aktivnost koja omogućava značajne društvene i ostale pogodnosti lokalnom stanovništvu otvarajući nove poduzetničke mogućnosti.

U cilju kontroliranog rasta i razvoja turizma uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa, turizam općine Raša treba planirati i razvijati na načelima održivog razvoja. Na taj način će se ostvariti dugoročni ekonomski i društveni razvoj jer razvoj koji bi u dužem periodu posljedično znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima održivosti. Pritom je važno naglasiti kako je planiranje razvoja turizma općine Raša nemoguće bez usuglašenosti s planovima razvoja drugih djelatnosti, bez spremnosti lokalnog stanovništva da prihvati razvoj turizma te sustavnog upravljanja općinom kao turističkom destinacijom.

6.2. Ciljevi razvoja turizma općine Raša

U okviru Strategije razvoja turizma općine Raša definirani su strateški i operativni ciljevi razvoja turizma općine.

Strateški ciljevi razvoja turizma općine Raša:

- ostvarenje konkurentnosti općine Raša kao turističke destinacije uz rast kvalitete turističke ponude i istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva,

- optimalizaciju i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz primjerenu zaštitu okoliša, uvažavajući načela održivog razvoja.

Među operativne ciljeve razvoja turizma općine Raša ubrajamo:

- implementaciju koncepcije razvoja turizma destinacije na način da raspoloživi prirodni i kulturni resursi ostaju sačuvani, uz primjerenu turističku valorizaciju,

- osiguranje racionalnih temelja za donošenje odluka javnog i/ili privatnog sektora u svezi (turističkog) razvoja destinacije, te stvaranje uvjeta za njihovu efikasnu koordinaciju,

- ostvarenje preduvjeta za usklađeni razvoj svih čimbenika značajnih za turizam i gospodarski razvoj područja u cjelini – sustavi pristup,

- ostvarivanje preduvjeta za nove investicije u području turizma i s njim direktno ili indirektno povezanim djelatnostima,


55

- formiranje institucionalnog okvira za upravljanje turističkom destinacijom i temelja za stalni monitoring procesa turističkog razvoja – turističko planiranje kao kontinuiran i fleksibilan proces.

Ciljevi razvoja turizma općine Raša mogu se podijeliti na: ekonomske, sociokulturne i ekološke. Svi navedeni ciljevi ravnopravno su tretirani pri formiranju razvojnog modela, ravnopravni su i nikako ih se ne treba promatrati odvojeno jer su jednako važni i međusobno se uvjetuju.

Slika 28. Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma općine Raša

Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve koji rezultiraju određenim gospodarskim učincima odnosno sljedećim djelovanjima (Vukonić i Keča, 2001):

- Multiplikativna funkcija – sredstva turističke potrošnje nakon svoje osnovne cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje, ne zaustavljaju se nego njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na gospodarska zbivanja. Bit ove funkcije je u tezi da se prelijevanjem bruto vrijednosti iz ruke u ruku pokreću novi gospodarski procesi.

- Na platnu bilancu – uravnoteženje platne bilance značajna je ekonomska funkcija turizma. Turizam predstavlja značajan izvor deviznih sredstava, ali su uočeni i drugi pozitivni učinci turizma na bilancu plaćanja, poput obračunskog tečaja, troškova uprave, fiskalnosti i stranih investiranja.

- Na zapošljavanje – turizam zahtijeva korištenje brojne radne snage i zapošljava lokalno stanovništvo, a ukoliko se tome pridoda i multiplikativni učinak, pojavit će se potreba za radnom snagom i u drugim sektorima. Međutim, turizam nije samo kreator novih radnih mjesta, već on omogućuje lokalnom stanovništvu podizanje razine svojih prihoda, kao i kvalitete života.

- Na regionalno uravnoteženje razvoja – u svakoj sredini postoje područja koja su manje razvijena, odnosno ona područja gdje nedostaje neki od važnih faktora koji omogućuju razvoj ili pak potiču gospodarski razvoj. Međutim, vrlo često takve sredine obiluju resursom


56

koji omogućuje i u pravilu na dugi rok osigurava mogućnost razvoja turizma. Funkcija turizma je postići veću usklađenost regionalnog razvoja.

Ekonomski ciljevi turizma usmjereni su na gospodarske ciljeve i one koji rezultiraju određenim gospodarskim učincima koji su u pravilu povezani s dohotkom. Osnovni se gospodarski učinci ostvaruju na različitim razinama poput: gospodarskog subjekta, poduzeća komplementarnih djelatnosti posredno uključenih u turistički proces, ostalih poduzeća i organizacija koje stvaraju opće uvjete za odvijanje turističkog prometa, društveno-političke zajednice od turističkog mjesta i općine do turističke destinacije i zemlje gdje se odvijaju pojedine faze turističkog procesa.

Socijalna i kulturna funkcija pripadaju tzv. neekonomskim funkcijama turizma. Socijalna funkcija turizma utječe na smanjenje socijalnih razlika između ljudi, dok kulturna funkcija pretpostavlja utjecaj što ga receptivne turističke zemlje imaju na kulturnom planu prema inozemnim, ali i domaćim posjetiteljima, kao i značajan utjecaj na kulturne spoznaje domicilnog stanovništva u receptivnim područjima (Vukonić i Keča, 2001). Kauzalnost kulture i turizma može se pojasniti tvrdnjom da je kultura proces ovladavanja i nadvladavanja prirodnih i društvenih pojava, a turizam prirodno-prostorni, gospodarski i društveni happyend putem kojeg određena zemlja na najbolji mogući način prezentira svoju kulturu (Jadrešić, 2001). U slijedećoj tablici donosi se pregled pokazatelja pozitivnih i negativnih utjecaja kao rezultata socio-kulturoloških posljedica turističkog razvoja.


57

Tabela 13. Sociokulturni utjecaji razvoja turizma

POZITIVNI UTJECAJI NEGATIVNI UTJECAJI

Društveni Ø Posjetitelji bolje upoznaju kulturu receptivne

zemlje: njezinu glazbu, umjetnost, pa čak i jezik

Ø Posjetitelji stječu bolji uvid u stanje o receptivnoj zemlji koja dobiva na ugledu

Ø Razvijaju se društveni kontakti, nove ideje, vrijednosni sustavi, način života

Ø Degradiranje kulture receptivne zemlje Ø Neprihvatljiv tempo i zamah kulturnih

konflikata i promjena Ø Bogati posjetitelji dolaze u siromašne

sredine i stvaraju napetost Ø Pritisci za promjenom društvenih vrednota,

običaja, navika, oblačenja i oblika ponašanja

Ø Nanose štete kulturnim sustavima i izvorima te kulture, ugroženi su jezici manjina

Ø Komercijalizacija kulture i uvođenje potrošačkog mentaliteta u društvo

Ø Narodna umjetnost i običaji pretvaraju se u kič

Ø Ugrožene su mnoge prave vrednote i ideali

Kultura receptivne zemlje Ø Razvija se jer se traže tradicionalni oblici

zabave, umjetnosti, glazbe… Ø Gubitak autentičnosti i stabilnosti Ø Gubitak kulturnog ponosa Ø Mijenja se statusni odnos kulture domaćina

i gosta Ø Promjene u potrošnji Ø Ekspanzija hazarda, prostitucije,

alkoholizma, narkomanije, krađa i drugih poroka

Pozitivna uloga posjetitelja u sljedećem smislu:

Ø Raspoloživosti ponude koja inače ne bi služila stanovništvu te većih mogućnosti društvenih kontakata i aktivnosti zbog prisutnosti turista

Ø Poticaja u odgojnom i obrazovnom procesu Ø Stimuliranja zaštite povijesne baštine i

njezine prezentacije u turizmu Ø Pojačanih društvenih veza i iskustava Ø Međusobne razmjene tekovina kulture te

promicanja mira i razumijevanja Ø Stjecanja novih iskustava, ideja i proširenja

kulturnih horizonta

Ø Kratkotrajni i prolazni društveni kontakti s posjetiteljima nemaju stvarnu dublju važnost

Ø Ekspanzija masovnog turizma smanjuje mogućnost kontakata i njihovu vrijednost

Ø Mogući nesporazumi, sukobi, moralna degradacija

Ø Potencijalne zaraze Ø Posjetitelji ne poznaju domaćine, njihovu

kulturu i jezik, niti imaju razumijevanja za njihove probleme

Izvor: prema Jadrešić, V.; Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 13

Prethodna tablica ukazuje kako postoje i poželjne ali i negativne sociokulturne posljedice razvoja turizma. Dakako da činitelji razvoja turizma moraju inzistirati na maksimiziranju pozitivnih učinaka kako bi se u potpunosti dosegnuli sociokulturni ciljevi razvoja turizma.


58

Zaštita okoliša i ekološko odgovorno ponašanje danas su jedna od vrlo važnih pitanja čovječanstva, a za turizam su bitna jer je prostor i njegove ljepote osnovni faktori razvoja samog turizma. Konflikti u okolišu izazvani turističkim razvojem vidljivi su na različite načine i gotovo svuda gdje se turizam razvija. Često se iskazuju u obliku zagađenja ili devastacije prirodnog resursa, što se ne može u potpunosti pripisati neznanju, nemaru ili čak neodgovornosti. Problem se pojavljuje u svim područjima gdje se ne uvažavaju objektivne mogućnosti i uvjeti za razvoj koje pruža prirodna sredina, a želi se pod svaku cijenu ostvariti brzi rast i materijalni razvoj. Zbog negativnih posljedica na okoliš potrebno je u turizmu, ali i izvan njega, višestruko balansirati i tražiti optimum u procesu razvoja između zaštite okoliša i prirodnih resursa, s jedne strane, te stvaranja što kvalitetnijih uvjeta za život lokalnog stanovništva i turista s druge strane. Na taj način se (Vukonić i Keča, 2001):

- generira kapital potreban za zaštitarske aktivnosti, - stvaraju nova radna mjesta za lokalno stanovništvo, posebice iz okolnih prostora, - formiraju ekološki orijentirani programi turističkih posjeta, - formiraju ekološki orijentirani programi obrazovanja turista.

Važno je naglasiti kako je među lokalnim stanovništvom potrebno razvijati svijest o realnim

koristima koje donosi turizam.

Ovako definirani ciljevi razvoja turizma općine Raša usklađeni su s novim pozicioniranjem općine u turističku destinaciju. Turistička destinacija se definira kao optimalna kombinacija fiksnih i varijabilnih čimbenika te s mogućnošću turističkog djelovanja u skladu s preferencijama tržišta, neovisno o administrativnim granicama (Magaš, 1997). Fiksni ulazni čimbenici korisnicima odmora pružaju određene mogućnosti turističkog djelovanja poput određenih aktivnosti, utisaka, doživljaja koje pružaju određena mjesta. Pod varijabilnim ulaznim čimbenicima smatraju se turističke robe koje često nemaju prostornu i vremensku dimenziju suprotno određenim uslugama (Magaš, 2003). Naime, općina Raša se danas ne može svrstati u turističku destinaciju jer nema ključnih obilježja. Slijedom navedenog javlja se potreba repozicioniranja općine Raša u turističku destinaciju koja je prepoznatljiva i konkurentna na turističkom tržištu. Slika 29. Trenutna situacija i željeno stanje turizma općine Raša

Općina Raša trenutno nema razvijen i prepoznatljiv turistički proizvod jer turizam općine

danas obilježava nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, nedovoljna turistička opremljenost, nedovoljna valorizacija kulturno-povijesne baštine, posebice industrijske baštine koja je jedinstvena


59

na ovim područjima. Kako bi se općina Raša u budućnosti pozicionirala kao prepoznatljiva i tržišno konkurentna turistička destinacija potrebno je usmjeriti napore ka kreiranju novih turističkih proizvoda, razvijanju selektivnih oblika turizma i posebice ka turističkoj valorizaciji industrijske baštine. Ukoliko se realiziraju, prethodne aktivnosti će rezultirati razvijanjem jedinstvenog imidža i time prepoznatljivosti općine Raša kao turističke destinacije. Slijedom navedenog, u nastavku su definirani dugoročni ciljevi razvoja turizma općine.

U okviru osnovnih skupina ciljeva razvoja turizma općine Raša (ekonomski, socio-kulturni ciljevi te ciljevi zaštite okoliša), razrađeni su i podciljevi pojedine skupine. Tako se u podskupini ekonomskih ciljeva javlja cilj razvoja novih turistički proizvoda te osvajanje novih tržišta čijom će se realizacijom zasigurno osigurati veći broj ostvarenih dolazaka i noćenja u općini Raša, što će posljedično potaknuti veću turističku potrošnju u općini i time u konačnici i veće ekonomske učinke turizma. U skupini socio-kulturnih ciljeva, kao što je već naglašeno, primaran cilj je predstavlja dugoročno blagostanje lokalnog stanovništva, zatim očuvanje kulturno povijesne i industrijske baštine koja predstavlja simbol općine Raša. U okviru ciljeva zaštite okoliša, svakako je potrebno voditi računa o efikasnom korištenju prirodnih resursa te njihovom očuvanju za buduće generacije.

Slika 30. Dugoročni ciljevi razvoja turizma općine Raša

Iako polaze od općih ciljeva turizma uobičajenih za različite destinacije, navedeni su ciljevi

prilagođeni lokalnoj situaciji i specifičnostima općine Raša. I ovdje je potrebno naglasiti kako konačni doseg ostvarenja spomenutih ciljeva treba biti razvoj temeljen na načelima održivosti, koji osigurava dugoročni boljitak lokalnom stanovništvu i zajednici, s jedne strane, te zadovoljstvo


60

turista s druge strane. Nadalje, uz navedene podciljeve razrađeni su i konkretni kvantificirani ekonomski ciljevi razvoja turizma općine Raša koji su iznijeti u slijedećoj tablici.

Tabela 14. Kvantificirani ciljevi razvoja turizma općine Raša

Izvor: Turistička zajednica općine Raša; *2020. godina procjena autora

Navedeni kvantificirani ciljevi usuglašeni su s ekonomskim, sociokulturnim i ekološkim ciljevima razvoja turizma općine Raša te sa stavovima lokalnog stanovništva, očekivanim zahtjevima turista u budućnosti i raspoloživim resursima u kontekstu poštivanja načela održivog razvoja.

Procjena je autora da će se u 2020.g. povećati broj dolazaka s današnjih 28.261 na 80.000. Ovako procijenjena visoka stopa rasta dolazaka rezultat je nedostatne razvijenosti sadašnjeg turizma općine Raša, a konkretizacijom vodećih razvojnih projekata (koji će se dati u nastavku) dat će se novi zamah razvoju turizma.

Sukladno procjeni dolazaka, procijenjen je broj noćenja u 2020.g. na 480.000, što je opet posljedica povećanja, proširenja i nadogradnje turističke ponude općine Raša, ali i unapređenja strukture smještajnih kapaciteta.

Iako su stope rasta visoke, apsolutne brojke procijenjene za 2020. godinu nisu visoke usporede li se s pokazateljima turizma na području Istre već danas.

Projicirani prosječni boravak turista u općini Raša sa sadašnjih 7,8 dana, sukladno trendovima na turističkom tržištu, u slijedećim se godinama smanjuje te u 2020. godini doseže 6,0 dana. Sukladno Tomas istraživanju Instituta za turizam, u 2010. nastavlja se trend povećavanja udjela kraćih dolazaka – onih na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja. Pri tome se kontinuirano smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i više noćenja. Prosječni boravak u primorskim županijama smanjuje se s 11,7 noćenja u 2004. na 9,8 noćenja u 2007. odnosno 9,5 noćenja u 2010. godini (Marušić i dr., 2011).

Prema podacima Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Državnog zavoda za statistiku prosječni broj dana boravka turista na razini cijele Hrvatske u 2012. godini iznosi 5 dana dok na razini Istre iznosi 6,7 dana.


61

Slika 31. Dužina boravka gostiju u Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Općini Raša u 2012. godini

Izvor: Ministarstvo turizma RH, Državni zavod za statistiku

Uz navedeno, potrebno je naglasiti kako svjetsko turističko tržište karakterizira trend smanjivanja dana boravka u destinaciji, ali uz istodobno povećanje intenziteta putovanja. Dakle, današnji turisti odabiru češća i kraća putovanja u željene destinacije.

Procijenjeni broj postelja u 2020.g. na području općine Raše iznosi 4.000. Pri procjeni rasta broja postelja posebno se vodilo računa o tome da se maksimalno štiti prostor i priroda kao dugoročno temeljni preduvjet interesa turista za općinu Raša. Istodobno, kod iskorištenosti kapaciteta u danima posebno je uzeta u obzir očekivana struktura smještanih kapaciteta u kojoj će hoteli 2020. godine imati određeni udio, jer danas, u postojećoj strukturi smještajnih kapaciteta općine, hoteli nemaju nikakav udio. S obzirom na ukupan značaj, kod sadržaja izabranih kvantificiranih ciljeva posebno je važno definirati i buduću strukturu smještajnih kapaciteta općine Raša.


62

Tabela 15. Struktura smještajnih kapaciteta općine Raša 2012. i 2020. Godine

Izvor: Turistička zajednica općine Raša; *2020. godina procjena autora

S obzirom na trenutno neadekvatnu strukturu smještajnih kapaciteta općine Raša, planirana struktura ukazuje na bitno poboljšanje ponude uslijed uključivanja hotelskog smještaja.

Slijedom navedenog, do 2020. godine, planira se izgradnja hotelskog smještaja koji bi s kapacitetom od 500 postelja, u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta općine Raša bio zastupljen s 12,5%, što predstavlja znakovit pomak od sadašnjeg stanja.

Kod privatnog smještaja planira se povećanje broja postelja sa sadašnjih 1.010 na 1.500 postelja u 2020.g. No njihov udio u ukupnoj strukturi će se smanjiti uslijed izgradnje hotelskog smještaja, gdje će 2020.g. privatni smještaj u ukupnim smještajnim kapacitetima općine Raša biti zastupljen s 37,5%.

Kampovi će i u budućnosti imati veliki udio u strukturi smještajnih kapaciteta općine, no zbog izgradnje hotelskih kapaciteta, udio kampova će se smanjiti sa današnjih 57,4% na 50% u 2020. godini.

6.3. Vizija

Vizija predstavlja svojevrstan pogled u budućnost. Razvoj turizma potiče se ponajprije s

ciljem kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva. Sukladno postojećim obilježjima i budućem pozicioniranju općine Raša na temelju objektivnih razvojnih mogućnosti iskazana je vizija općine kako slijedi:


63

U okviru ove vizije turizma treba spomenuti opću percepciju općine Raša u širem kontekstu od isključivo turističkog, koja podupire viziju:

- Dominantne boje: plava i zelena, - Dominantan osjećaj: mir i tajnovitost, - Doživljaj prostora: autohton i raznolik, - Doživljaj ljudi: otvoreni i gostoljubivi.

Simbioza prirode, mora, baštine, tradicije i industrijskog nasljeđa, osobitosti ljudi ovog kraja

određuju pozicioniranje ove destinacije. S ciljem ostvarenja navedene vizije potrebno je definirati ulogu i zadatke destinacijskog menadžmenta, te izgraditi mrežu kooperativnih odnosa subjekata koji su izravno ili neizravno vezani uz turistički razvoj.

U svrhu izgrađivanja prepoznatljivosti destinacije potrebno je: - definirati tržište i ciljne skupine, - organizirati, diferencirati, te kvantitativno i kvalitativno obogatiti turističku ponudu, - unaprijediti menadžment destinacije, - osmisliti nove i dalje razvijati postojeće turističke proizvode.

U platežnom smislu ciljna tržišta mogu se definirati kao srednja i viša platežna potražnja, diferenciranih motiva, s naglaskom na sve segmente motivirane industrijskom baštinom, morem, prirodnim ljepotama, specifičnim interesima i kulturom. Specifičnost je općine Raša upravo različitost ciljnih turističkih tržišta kojima se obraća. Prije svega treba naglasiti da zbog strukture ponude općina Raša kao tržišta od iznimne važnosti ističe kako domaće tako i strana tržišta, s obzirom da je ova destinacija relativno lako i brzo svima dostupna različitim prijevoznim sredstvima. Dugoročni je cilj razvoja turizma općine Raša prvenstveno blagostanje lokalnog stanovništva i ostvarenje gospodarskog prosperiteta, uz maksimalno moguće očuvanje prirodnog okoliša i kulturno-povijesne i industrijske baštine.


64

Slika 32. Vizija i razvoj proizvoda u funkciji ostvarenja dugoročnih ciljeva razvoja turizma općine Raša

Navedeni ciljevi moraju biti u funkciji optimalizacije koristi između lokalnog stanovništva, turista i nositelja turističke ponude. Turistički proizvodi ove destinacije uklapaju se u sustav turističke ponude Istre, koji samo objedinjenom ponudom može postići očekivanu razinu konkurentnosti na zahtjevnom globalnom turističkom tržištu. Turistički proizvodi ove destinacije nadograđuju se s turističkim proizvodima susjednih destinacija, zajedno tvoreći integralni turistički proizvod Istre.

U cilju realizacije i ostvarenja vizije razvoja turizma općine Raša, očekuje se da ona bude prihvaćena od svih subjekata koji su od gospodarskog i općeg značaja u općini.

DUGORO�NI CILJEVI RAZVOJA TURIZMA OP�INE RAŠA

♦ razviti nove turisti�ke proizvode, ♦ ve�a kvaliteta i ve�i broj raspolo�ivih smještajnih objekata, ♦ pove�ati turisti�ku potrošnju, ♦ stvoriti jasan i prepoznatljiv imid� destinacije na turisti�kom tr�ištu, ♦ produljenje sezone, ♦ turizam kao va�na sastavnica gospodarskog i društvenog razvoja, ♦ odr�ivi razvoj, ♦ INTEGRALNA KVALITETA DESTINACIJE.

RAZVOJ PROIZVODA

Aktivni odmorišni turizam Turizam naslje�a – industrijsko naslje�e Sportsko rekreacijski turizam Gastronomija Turizam posebnih interesa Ruralni turizam Nauti�ki turizam

VIZIJA


65

Slika 33. Čimbenici koji trebaju prihvatiti viziju razvoja turizma općine Raša

Svi nositelji značajnijih odluka u općine Raša trebali bi prilagoditi svoje djelovanje kako bi se zacrtana vizija razvoja turizma i ostvarila.

Postavljena vizija počiva na već uspostavljenim odnosima na turističkom tržištu, općoj percepciji općine Raša od strane potencijalnih turista i isticanju specifičnih odnosno onih elemenata koji ovo područje čine drugačijim u odnosu na konkurenciju.

6.4. Matrica proizvoda

S ciljem uočavanja razlike između postojećeg stanja turizma i vizije turizma općine Raša u 2020. godini, potrebno je usporediti sadašnju i buduću matricu proizvoda turizma općine.

Sadašnja matrica turizma općine Raša uglavnom nudi proizvode niske konkurentnosti. Srednja atraktivnost i konkurentnost se pojavljuje u sferi odmorišnog turizma, dok se srednja atraktivnosti, ali niska konkurentnost pojavljuje u sferi sportsko-rekreacijskog turizma. Zbog nedostatnih financijskih sredstava te neadekvatne prezentacije industrijske baštine, a unatoč bogatstvu i jedinstvenosti industrijske baštine općine Raša, turizam nasljeđa ima malu atraktivnost te na sadašnjoj razini i nisku konkurentnost.


66

Slika 34. Matrica proizvoda turizma općine Raša 2013. Godine

U smislu budućeg razvoja, temeljem provedene analize resursa te mogućnosti njihove turističke valorizacije i dostizanja konkurentnosti, na području općine Raša potrebno je unapređivati postojeće ali i razvijati druge turističke proizvode za koje postoje objektivne pretpostavke da će biti privlačni turistima. Među najatraktivnijim turističkim proizvodima općine Raša za 2020.g. ističu se aktivni odmorišni turizam te turizam nasljeđa koji se u slučaju općine Raša odnosi prvenstveno na njenu industrijsku baštinu, odnosno na rudnik koji predstavlja neprocjenjivi potencijal koji je trenutno potpuno nevaloriziran. Razvoj turizma u općini može potpomoći održavanju objekata, posebno objekata kulture koji su suočeni s problemom financiranja, te si uključivanjem u turistička kretanja otvaraju novo tržište i dodatni izvor prihoda. Upravo to može biti ključna pokretačka snaga za revitalizaciju općine ili pojedinih njenih dijelova, posebno u procesu tranzicije općine iz središta industrije u središte uslužnog sektora. Najčešća strategija koju su odabrali postindustrijski gradovi i općine da bi pokrenuli svoj gospodarski rast bila je njihovo okretanje prema informacijama i uslužno orijentiranom gospodarstvu. Oni pokušavaju ponovno izgraditi svoja gospodarstva oko uslužnih djelatnosti, uključujući slobodno vrijeme i turizam, kao i financijske, informacijske i komunikacijske usluge. Ova vrsta strategije slobodnog vremena i potrošnje, povezane s urbanom obnovom zahtijeva ulaganja u infrastrukturu i nadgradnju uslužnog sektora. Stara i istrošena industrijska zemljišta, skladišta, luka, obnavljaju se za novu svrhu – turističku upotrebu. On dobivaju nove sadržaje – kina, muzeje, zabavne parkove, kreativne radionice, marine i slično (Smolčić Jurdana, 2012). Transformacija industrijskog nasljeđa u objekte uslužnog sektora, odnosno urbana obnova u skladu s novim postavljenim ciljevima, iziskuje ulaganja u stvaranju novog i privlačnijeg imidža općine s konkurentskim prednostima nad drugim destinacijama što će unaprijediti gospodarsku vitalnosti i krajnju održivost turizma. Konkurentnosti i atrakcija, te imidž destinacije može biti važan čimbenik unapređenja gospodarske dimenzije održivosti razvoja turizma u općini.

S obzirom na raznolikost prirodnih resursa općine Raša otvaraju se velike mogućnosti za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma koji može uključivati aktivnosti uz more i na moru, uz i na rijeci Raši, zatim niz aktivnosti koje se mogu provoditi na obali i u zaleđu kao što je biciklizam, pješačenje, nordijsko hodanje i slično. S obzirom na njegov potencijal, u zaleđu je potrebno nastaviti s već započetim procesom razvoja ruralnog turizma. Uzimajući u obzir da se općina Raša nalazi u Istri koja se brendira kao destinacija sa specifičnom gastronomijom, općina Raša ima


67

mogućnost priključiti se tom brendu ulaganjem u ovakav oblik turizma. Turističke proizvode navedene na matrici uspješnosti proizvoda potrebno je kvalitativno unaprijediti i prilagoditi zahtjevima turističke potražnje. Predloženi projekti ulaganja prilagođeni su ostvarenju preduvjeta za kvalitativni pomak proizvoda na matrici uspješnosti. Realizacija razvojnih projekata, uz organizacijsku podršku treba osigurati pomak proizvoda na matrici kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 35. Matrica proizvoda turizma općine Raša 2020. Godine

Aktivni odmorišni turizam

U Republici Hrvatskoj aktivni odmorišni turizam najzastupljeniji je oblik turizma. Međutim, ova vrsta turizma bilježi promjene prvenstveno zbog smjene generacija, ali i zbog različitih motiva i interesa koji potiču ljude na putovanja. Generaciju koja se naziva ''Baby boomeri'' zamjenjuju mlađe generacije X i Y koje komuniciraju putem interneta i društvenih mreža, koja idu na kraća putovanja, u potrazi su za smislom, zdravljem i lifestyle odmorom, žele učiti o kulturama u koje putuju te im je važna društvena odgovornost. S druge strane, iako je globalna kriza dovela do smanjenja potrošnje, turisti se ne odriču putovanja: odlaze na češća, ali kraća putovanja te odabiru cjenovno prihvatljivije oblike smještaja,

Odmorišni turizam općeg tipa treba selekcionirati ovisno o ciljanim zahtjevima pojedinih korisnika, ali za turističku destinaciju općinu Raša poseban naglasak se stavlja na: privatni smještaj, kampove, male obiteljske i difuzne hotele, odnosno smještajne objekte koji nude visoku razine kvalitete usluge, koji su prilagođeni boravku obitelji s djecom, koji osiguravaju zadovoljenje potreba osoba treće dobi, te po mogućnosti osiguravaju i odmor za osobe s drugim posebnim zahtjevima koji obično prate visoku razinu ponude orijentacije (mogućnost dovođenja kućnih ljubimaca i sl.). Na tim temeljima bi i općina Raša trebala nadograditi svoju ponudu u smislu opremanja i osmišljavanja sadržaja na plaži, uređenja šetnica i biciklističkih staza te izgradnji sveobuhvatnog sportskog centra, i na taj način učiniti da ovaj oblik turizma ima visoku atraktivnost i konkurentnost. Moderni gost danas prije svega traži doživljaj („Experience for Money“) te bi stoga općina Raša kao destinacija morala ponuditi odgovarajuće zabavne, kulturne,


68

športske i srodne sadržaje. Posebnu pažnju treba posvetiti organizaciji događanja koji će angažirati goste za razdoblja loših atmosferskih prilika (izleti, koncerti, muzeji, obilazak gastro ruta).

Turizam nasljeđa

Kulturni turizam odnosno turizam nasljeđa teško je definirati jer su kultura i turizam sami po sebi kompleksni i podložni promjenama. Postoji mnoštvo definicija kulturnog turizma, ali Svjetska turistička organizacija navodi sljedeću: ''putovanja motivirana kulturom poput studijskih, kazališnih i kulturnih tura, putovanja na festivale i slična događanja, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima, putovanja kako bi se proučavala priroda, folklor ili umjetnost te hodočašća'' (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.). U Republici Hrvatskoj kulturni turizam tek je u začecima, ali je kultura oduvijek bila sastavni dio turističke ponude. Općina Raša posjeduje mnoštvo objekata koji su preduvjet za razvoj turizma nasljeđa. Međutim, ti objekti nisu dobro iskorišteni, odnosno atraktivni te je slijedom toga kulturni turizam nerazvijen i nisko je dohodovan. Kako bi se takvo stanje prevladalo i učinilo da ovaj oblik turizma ima veliku atraktivnost i konkurentnost, potrebno je revitalizirati i u turističku funkciju staviti bogatu industrijsku baštinu općine Raša odnosno njeno jedinstveno rudarsko i arhitekturno nasljeđe. Stoga su interpretacijski centar bivšeg rudnika i entografski muzej o nastanku grada u samo 547 dana, kao i izletništvo povezano s njima, primarni nositelji buduće turističke ponude općine Raša (više o valorizaciji industrijskog nasljeđa može se pročitati u prilogu ovog dokumenta pod nazivom Benchmarking rudnika kao turističke destinacije).

Sportsko-rekreacijski turizam

Sportsko-rekreacijski turizam (engl. sports-recreational tourism) poseban je oblik turizma u kojemu prevladavaju sportski motivi za putovanje i boravak u određenim turističkim mjestima i centrima. Sport je u suvremenom turizmu postao ne samo sadržaj boravka, nego je vrlo često i glavni motiv za putovanja u određene turističke destinacije. Upravo sportsko-rekreacijski sadržaji u turizmu predstavljaju sve snažniji faktor turističke ponude i potražnje.

Prirodna atraktivnost i raznolikost općine Raša idealno je mjesto za razvoj ovog oblika turizma. Kvalitetu sportsko-rekreacijske ponude općine Raša potrebno je inovirati kroz brojne sportsko-rekreacijske programe u čiju realizaciju treba obvezatno uključiti izgradnju sportsko-rekreacijskog centra, mrežu šetnica, biciklističkih i planinarskih staza, brojnih sadržaja za ronioce i surfere, te osmišljavanja aktivnosti na plaži kao i na rijeci i uz rijeku Rašu. Ulaganje u razvoj sportskog turizma uvelike doprinosi unaprjeđenju ukupne kvalitete turističke ponude destinacije.

Gastronomija

Gastronomija se u turističkoj ponudi bazira na ponudi hrane spremljene na tradicionalan način. Na taj način se hranom predstavlja nacionalno bogatstvo nekog kraja. Osim samog turizma, na ovaj način razvija se i promovira lokalna poljoprivreda jer se namirnice nabavljaju od lokalnih proizvođača. Gotovo svi moderni turisti ističu gastronomiju kao čimbenik prepoznatljivosti neke zemlje, a mnogi od njih putuju isključivo kako bi uživali u specifičnoj hrani pojedinih regija. Tako i najnovija istraživanja govore da je gastronomija na četvrtom mjestu motiva dolazaka turista u Republiku Hrvatsku.

Komparativna, ali i konkurentna, prednost općine Raša je njena pripadnost Istri – jednoj od najpoznatijih europskih gastro odredišta. Gastronomsku ponudu, baziranu na tipičnim jelima ovoga kraja, trebalo bi osuvremeniti osmišljavanjem raznih gastro događanja te otvaranjem novih ugostiteljskih objekata kojih u sadašnjem trenutku nedostaje.


69

Ruralni turizam

Pojam ''ruralnog turizma'' često se zamjenjuje pojmovima seoskog turizma, seljačkog turizma, ekoturizma, prirodnog turizma, agroturizma, zelenog turizma. Međutim, Vijeće Europe je 1986.g. definiralo ruralni turizam kao oblik turizma koji obuhvaća sve aktivnosti u ruralnom području, a ne samo aktivnosti koje bi se mogle odrediti kao agroturizam ili farmerski turizam. Vijeće Europe u tom kontekstu predlaže sljedeći popis potencijalnih aktivnosti (Pančić Kombol, 2000):

Tabela 16. Popis potencijalnih aktivnosti u ruralnim područjima

Ture Pješačenje Jahanje Ture u kamp-kućicama Motorizirane ture Vožnje biciklom Trčanje

Aktivnosti otkrivanja zanimljivosti, radnih procesa Lokalna proizvodnja Poljoprivreda

Aktivnosti zdravstvenog karaktera Fitness Zdravstvene pogodnosti

Športske aktivnosti Tenis Ostale športske aktivnosti u zavisnosti od područja

Aktivnosti u zraku pomoću jedrilica balona na topli zrak

Kulturne aktivnosti Arheologija Područja pod restauracijom Tečajevi ručnog rada Umjetničke radionice Folklorne grupe Kulturni, gastronomski i drugi izvori i podrijetla

Izvor: obrada autora prema Pančić Kombol. T., 2000.

U uvjetima opće globalizacije i standardizacije ponude na turističkom tržištu, ruralni turizam ima dobre perspektive razvoja, uz uvjet da bude diferenciran i personaliziran. Ponuda ruralnog turizma u Hrvatskoj slaba je i neravnomjerno raspoređena, gotovo u začecima, osim područja Istre (Hrvatski turizam, plavo, bijelo, zeleno, 2006.).

Zbog ljepote i atraktivnosti ruralnog prostora okolnog područja općine Raša, šanse za razvitak ove vrste turizma veoma su velike. U ostvarivanju prepoznatljivosti i uspješnosti na tržištu, naglasak je svakako na projektima obnove starih autohtonih kuća, kao i izgradnji difuznih hotela. Pritom je neophodno naglasiti da je ključni nositelj razvoja ruralnog turizma stanovništvo koje živi na ruralnim prostorima, a nužni su mu partneri u stvaranju infrastrukture i turističke ponude: prijevoznici, turističke agencije, lokalne vlasti, udruge i druge organizacije kojih razvoj turizma u ruralnom prostoru nije moguć. Također, imajući na umu da veliki dio populacije općine Raša čini starije stanovništvo, nije zanemariva činjenica da ruralni turizam značajno doprinosi smanjenju stope ruralne depopulacije.

Nautički turizam

Nautički turizam je specifični oblik turizma, a definira se kao plovidba i boravak turista – nautičara na plovnim objektima, kao i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora i rekreacije. Tri su osnovna oblika nautičkog turizma: luke nautičkog turizma, charter i cruising.

Preduvjet nastanka nautičkog turizma su prirodne ljepote i razvedenost obale, no razvoj nautičkog turizma određene destinacije uvelike determiniraju položaj, razvoj i opremljenost luka nautičkog turizma s pripadajućim objektima infrastrukture i suprastrukture. Razvojni pravac nautičkog turizma


70

općine Raša temeljiti će se na aspektu sporta i rekreacije, izgradnji luka nautičkog turizma te morskoj povezanost općine Raša s okruženjem.

6.5. Razvojni projekti

Uzimajući u obzir definiranu viziju te postavljene ciljeve razvoja turizma općine Raša, potrebno je utvrditi ključne projekte čijom će se realizacijom postići strateški cilj razvoja turizma općine, a to je osiguranje prepoznatljivosti i konkurentnosti na dinamičnom turističkom tržištu. Slika 36. Repozicioniranje općine Raša na turističkom tržištu

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti samom odabiru i definiranju ključnih projekata, naime potrebno je izdvojiti one projekte koji će rezultirati izuzetnom privlačnom snagom za turiste i biti ključni impuls za odabir destinacije te na taj način promijeniti percepciju postojećih i potencijalnih turista vezanu uz općinu Raša. Osim navedenog, realizacija ključnih razvojnih projekata trebala bi potaknuti realizaciju i ostalih projekata koji su iznimno važni za općinu Raša i razvoj turizma u općini.

Kako bi se ključni projekti u konačnici i realizirali i time potaknuli realizaciju niza ostalih projekata, njihovo definiranje zahtjeva sudjelovanje svih dionika koji su neposredno ili posredno uključeni u razvoj turizma općine Raša. Upravo je iz tog razloga organiziran niz radionica na kojima su aktivno sudjelovali svi zainteresirani za daljnji razvoj turizma na području općine. Izuzetno je važno da se oko ključnih razvojnih projekata postigne konsenzus svih dionika (javni sektor, privatni sektor, treći sektor, lokalno stanovništvo) jer je jedino u tom slučaju moguće očekivati realizaciju razvojnih projekata i postizanje zadanih ciljeva razvoja turizma u općini Raša (slika).


71

Slika 37. Upravljanje i odgovornost za ključne razvojne projekte

Općina Raša zajedno s turističko zajednicom općine trebala bi biti podrška definiranim razvojnim projektima, dok odgovornost za suradnju, održivost, kvalitetu i konkurentnost leži na svima, kako na javnom tako i na privatnom sektoru.

Prilikom odabira pojedinih projekata važno je utvrditi određene kriterije koji trebaju biti ispunjeni. Slijedom toga, postavljeni su sljedeći kriteriji za odabir projekata:

- razvojni projekti podržavaju viziju razvoja općine Raša, - razvojni projekti podržavaju ciljeve razvoja turizma općine Raša, - razvojni projekti doprinose repozicioniranju destinacije, - razvojni projekti podižu kvalitetu života lokalnog stanovništva, - razvojni projekti su ekonomski, društveno i ekološki održivi, - razvojni projekti koji u sebi imaju karakteristike inovativnosti.

Na osnovi tako postavljenih kriterija u nastavku se navode odabrani ključni razvojni projekti, odnosno ključni projekti diferencijacije općine Raša koji predstavljaju bazu za repozicioniranje destinacije te realizacija kojih je na određeni način i preduvjet za realizaciju svih ostalih projekata. U postupku izrade ove Strategije navedeni su projekti dobili potporu dionika turističkog razvoja općine Raša.


72

Slika 38. Razvojni projekti općine Raša

Prethodna slika prikazuje projekte koje je potrebno realizirati kako bi se ostvarili postavljeni

dugoročni ciljevi. Među navedenim projektima, nalaze se i projekti diferencijacije odnosno ključni projekti koji su jedinstveni za općinu Raša i koji na svojevrstan način obilježavaju općinu (tu posebice spadaju projekti koji se oslanjaju na turizam nasljeđa). Radi se o projektima po kojima bi se općina Raša kao destinacija razlikovala od drugih destinacija i na temelju kojih se gradi željeni imidž općine.

U nastavku ovog dokumenta daje se kratki opis odabranih razvojnih projekta što uz naziv i kratki opis projekta, uključuje namjenu projekta, preduvjete za realizaciju, izvor financiranja, rok predviđene realizacije, prioritet te potencijalne rizike. U zavisnosti od određenog trenutka, interesa investitora kao i odluka lokalne samouprave, u okviru monitoringa ove Strategije moguća je modifikacija istih.


73

Projekt: INTERPRETACIJSKI CENTAR - RUDNIK

Namjena: Atrakcija, usluge

Kratki opis:

Interpretacijski centar – RUDNIK predstavlja ključnu atrakciju općine Raša s izrazito visokom privlačnom snagom i kao takav odlično se uklapa u dugogodišnji imidž općine Raša kao rudarske općine. Projekt je utemeljen na dugogodišnjoj tradiciji rudarstva na ovim područjima koja u općini Raša datira još od 30tih godina prošlog stoljeća. Zbog prepoznatljivosti općine Raša upravo po rudarstvu, logično je razvijati i turistički brend općine zasnovan na rudarstvu. Osnovna svrha prezentacijskog centra jest na kreativan način upoznati sve zainteresirane s dugom rudarskom tradicijom općine Raša. Interpretacijski centar - RUDNIK bi po uzoru na slične centre u svijetu u svom sklopu imao:

- Interpretacijsku cjelinu – upoznavanje s poviješću i tradicijom rudnika - muzej o rudarstvu - dvoranu za manje skupove - suvenirnicu.

Poseban naglasak je na kreiranju doživljaja i stoga bi jedna od ključnih značajki prezentacijskog centra - RUDNIK trebala biti inovativnost i korištenje najmodernije tehnologije multimedije čime će se osigurati atraktivna i suvremena prezentacijska razina. Rudnik stavljen u funkciju turizma predstavlja atrakciju koja u Republici Hrvatskoj, ali i na širem području ne postoji. Radi se o projektu jedinstvenom na ovim područjima i kao takav on općini Raša daje iznimnu prednost pred konkurentskim turističkim destinacijama. Realizacija ovog projekta, uz ključni uvjet da je projekt realiziran na iznimno visokoj tehnološkoj i prezentacijskoj razini, svakako će pridonositi proizvodnoj diferencijaciji općine Raša.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Priprema podloge za realizaciju projekta.

Izvor financiranja: EU fondovi

Predviđena realizacija: 2016. g. i dalje

Prioritet: A

Potencijalni rizici:

Velika investicija koja zahtjeva podizanje projekta na razinu županije. Nedovoljno inovativni način prezentacije, što bi u mnogome umanjilo interes potencijalnih posjetitelja.


74

Projekt: RAŠA – PRIČA O NASTANKU JEDINSTVENE ARHITEKTURE U 547 DANA

Namjena: Atrakcija, baština, usluge

Kratki opis:

Raša, kao najmlađi grad u Istri, nastala je zbog potreba rudnika ugljena na temelju projekta tršćanskog arhitekta Gustavu Pulitzera Finalia. Izgradnja naselja započela je krajem travnja 1936. i nakon 547 dana cijeli je grad bio sagrađen, dok je Raša svečano inaugurirana 4. studenog 1937.g. Godinu dana kasnije uspostavljena je nova općina Raša. Bogato nasljeđe i povijest općine Raša predstavljaju sjajnu osnovu za osmišljavanje jedinstvenih i prepoznatljivih priča i doživljaja. U tom smislu, ovaj projekt bi trebao biti onaj koji povezuje sve projekte, posebice one koji se odnose na turizam nasljeđa jer može biti ukomponiran u svaki oblik turističke ponude općine. Sukladno tome projekt bi sadržavao:

- interpretacijski centar arhitekture - interpretacijske ploče diljem cijele općine Raša koje bi na

inovativan i originalan način „pričale“ priču o pojedinim sadržajima koje predstavljaju

- tematsku rutu na temu nastanka grada Raše i njene arhitekture. Ovim projektom općina Raša bi iskoristila potencijal koji leži u samom njenom nastanku koji je kao takav vrlo specifičan i zanimljiv. Uslijed posebnosti arhitekture, Raša se valorizira kao grad-spomenik graditeljskog industrijskog nasljeđa i jedinstven primjer moderne arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj (Radović Mahečić, 2000). Važno je napomenuti kako je Raša zbog navedenog prepoznata u krugovima arhitekata diljem svijeta.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Aktiva podrška lokane zajednice.

Izvor financiranja: Javno, javno-privatno

Predviđena realizacija: 2014.g. i dalje

Prioritet: A Potencijalni rizici: -


75

Projekt: ETNOGRAFSKI MUZEJ


Kratki opis:

Svrha etnografskog muzeja općine Raša bi bila istraživanje etnografske, etnološke i kulturno antropološke građe općine. Time bi se ukazivalo na sličnosti i razlike s drugim sredinama od vremena nastanka grada Raše, a sve u cilju ostvarenja informativne i edukativne muzejske institucije koja promiče tradicijsku baštinu općine Raša. Etnografski muzej se nadovezuje na priču o nastanku Raše u 547 dana te na projekt interpretacijskog centra - rudnik te kao takav može biti ukomponiran u navedene projekte kao i biti uključen u ponudu različitih izletničkih programa. Djelovanje muzeja bilo bi usmjereno lokalnom stanovništvu te gostima općine i regije putem povremenih izložbi i stalnoga postava muzeja. Sukladno navedenom muzej bi sadržavao:

- multimedijalni centar - stalni postav - povremene izložbe - knjižnicu - muzejsku trgovinu

Preduvjeti za realizaciju projekta: Aktiva podrška lokane zajednice. Osiguranje prostora.

Izvor financiranja: Javno

Predviđena realizacija: 2015.g.

Prioritet: B Potencijalni rizici: Nedostatak financijskih sredstava.


76

Projekt: IZLETNIČKI PROGRAMI


Kratki opis:

Uzevši u obzir jedinstvenu priču o nastanku grada Raše te postojanje rudnika kao jedinstvene atrakcije ovog područja, turistima je potrebno pružiti objedinjene sadržaje turističke ponude cijele općine Raša. Važno je napomenuti kako za turiste ne postoji sadržaj ako o njemu nisu informiran i ukoliko taj sadržaj nije na zanimljiv način učinjen privlačnim i vrijednim vremena i novca. Stoga je potrebno komunicirati s potencijalnim tržištem svim suvremenim komunikacijskim kanalima kao i osmisliti programe obilaska/zanimljivosti na području općine uz primjerenu kombinaciju različitih sadržaja:

- tematske obilaske različite duljine trajanja (poludnevni / cjelodnevni)

- tematske obilaske prilagođene različitim skupinama (školska djeca, obitelji, turistima na području Istre i Kvarnera)

Predloženi programi bi trebali proizlaziti iz industrijske te kulturno povijesne baštine općine i kao takve ih je moguće ponuditi turistima koji borave u općini i u okolici, ali i školskoj populaciji s područja Istre i bližih županija kao izlet s edukativnim sadržajem. Sadržaji trebaju pratiti priče, a boravak pružiti doživljaj ambijenta i tradicije.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Aktivnosti treba koordinirati Turistička zajednica općine Raša u suradnji s jedinicom lokalne samouprave.

Izvor financiranja: Javno-privatno


Prioritet: A

Potencijalni rizici: Nedostatna atraktivnost programa zbog niskog stupnja inovativnosti.


77

Projekt: PLAŽE

Namjena: Plaže i plažni sadržaji; atrakcija

Kratki opis:

Plaže i plažni sadržaji, uključujući objekte na moru i uz more, uz jaku logistiku u zaleđu. Standard uređenosti plaža – visok. Upravljanje – dijelove plaža dati na koncesiju uz precizno definirane uvjete budućem koncesionaru. Realizirati projekt tematskih plaža:

• Plaža za djecu i obitelji • Plaža sa bogatom ponudom sadržaja za sport i rekreaciju • Zabavni park na vodi • Tiha plaža • Plaža s dozvolom pristupa kućnim ljubimcima

Prateći sadržaji uz plaže: spasilačka služba, ležaljke, suncobrani, svi sadržaji vezani uz kupanje, sport i rekreaciju na moru. Sve plaže trebaju dostići standard Plave zastave. U zaleđu plaža potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta, odnosno u slučajevima gdje to nije moguće organizirati alternativne mogućnosti za pristup plažama (npr. električni vlakić, male brodice za plaže koje su dostupne samo s mora).

Preduvjeti za realizaciju projekta:

Izrada projekta uređenja i proširenja plažnog prostora. Reguliranje koncesioniranja. Osiguranje dostupnosti plažnih prostora (kopnom, morem); uređenje parkirališta i primjerenog lokalnog prijevoza – npr. električki vlakić, male brodice.

Izvor financiranja: Javno, javno-privatno, koncesije


Prioritet: A


Nedostatak interesa potencijalnih koncesionara. Devastacija obale – u slučaju neprimjerenih projektnih rješenja.


78

Projekt: AKTIVNOSTI NA MORU I UZ MORE

Namjena: Atrakcija

Kratki opis:

S obzirom da je more i sadržaji na i uz more od visokog značaja za turiste koji posjećuju općinu Raša, potrebno je bitno kvalitativno unaprijediti navedene sadržaje. Turističke sadržaje potrebno je organizirati na obali i na moru. Potencijalne aktivnosti na obali i na moru:

• Morski vrtić za najmlađe • Tobogani, aquagani • Iznajmljivanje pedalina, sandolina, daska za surfanje, malih

brodica • Zabavne vožnje na moru • Pontoni na moru sa sadržajima za turiste • Animacija na obali i na moru

Potencijalne aktivnosti moraju biti usklađene s tematskim usmjerenjem pojedine plaže. Obavljanje navedenih aktivnosti može biti prepušteno malim poduzetnicima ili obrtnicima; u slučaju kada je riječ o plaži koja ima koncesiju aktivnosti su prepuštene koncesionaru. Sve aktivnosti moraju biti organizirane poštujući visoke standarde sigurnosti za korisnike.


Izrada projekta uređenja i proširenja plažnog prostora. Reguliranje koncesioniranja. Osiguranje dostupnosti plažnih prostora (kopnom, morem); uređenje parkirališta i primjerenog lokalnog prijevoza – npr. električki vlakić, male brodice.

Izvor financiranja: Privatni


Prioritet: A

Potencijalni rizici: Nedovoljan interes poduzetnika. Nedovoljna kvaliteta usluga, ponuđenih aktivnosti.


79

Projekt: AKTIVNOSTI NA RIJECI I UZ RIJEKU RAŠU

Namjena: Atrakcija

Kratki opis:

Rijeka Raša bitno obilježava prostor općine Raša. S obzirom na njen tok moguće je u određenom dijelu organizirati sportsko rekreacijske aktivnosti namijenjene turistima. Naime, glavni motiv turista za dolazak u Rašu (i uopće Istru) je more, no aktiviranje i valoriziranje rijeke Raše kao resursa donosi dodatnu i za ovaj prostor nestandardnu, tj. neuobičajenu turističku ponudu. Moguće aktivnosti na rijeci i uz rijeku Rašu:

• Plov malim brodicama po rijeci Raši, • Sportski ribolov na rijeci Raši, • Upoznavanje flore i faune na i uz rijeku Rašu – edukacijski

programi za posebna ciljna tržišta (npr. školarci). Organiziranje ovih programa zahtjeva turističko opremanje toka Raše koji bi bio turistički valoriziran. Potrebno je organizirati ukrcajne punktove, točke posebnih zanimljivosti, interpretacijske ploče. Ovaj segment u ingerenciji je Općine Raša. Potencijalnim poduzetnicima potrebno je ponuditi povoljne uvjete za organiziranje i provođenje navedenih aktivnosti u cilju širenja ponude za sve goste općine Raša, kao i posjetitelje koji dolaze iz susjednih destinacija. Sve aktivnosti moraju biti organizirane poštujući visoke standarde sigurnosti za korisnike.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Osiguranje infrastrukturnih uvjeta za odvijanje turističkih aktivnosti na rijeci Raši.

Izvor financiranja: Privatno; infrastrukturna priprema – javno

Predviđena realizacija: 2014.-2015.g.

Prioritet: B

Potencijalni rizici: Nedovoljni interes potencijalnih poduzetnika. Nedovoljno atraktivni sadržaji.


80

Projekt: MREŽA ŠETNICA, PLANINARSKIH I BICIKLISTIČKIH STAZA

Namjena: Infrastruktura, atrakcija

Kratki opis:

Sukladno suvremenim trendovima koji obilježavaju turističku potražnju, turistima je potrebno omogućiti dodir s čistom i netaknutom prirodom te osigurati sadržaje za održavanje psihofizičkog zdravlja i opuštanje od stresa. U tom se smislu predlaže izgradnja mreža šetnica te planinarskih i biciklističkih staza, uz rješavanje popratnih programa i projekata kao što su: - sustav rasvjete, - parkirališne površine, - označavanje staza (radi sigurnosti, odabira staza prema mogućnostima

te vremenske organizacije) u vidu putokaza i info tabli, prema propisima Komisije za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza,

- označavanje kulturno-povijesnih znamenitosti i krajobraznih posebnosti - označavanje gastro i eno ruta, - uređenje vidikovaca, - implementacija „Hot Spot“ tehnologije (bežične lokalne računalne mreže

postavljene na javnim lokacijama koje turistima, ali i lokalnom stanovništvu, omogućavaju pristup Internetu).

Pobornicima aktivnog turizma, kojih je na turističkom tržištu sve više, tako na raspolaganju stoje sljedeće povezane aktivnosti: - pješačenje i panoramsko razgledavanje, - trekking i nordijsko hodanje, - biciklizam. Mreža šetnica i staza nudi turistima uživanje u ljepotama krajolika (i to u izuzetnoj kombinaciji morske i riječne obale te planinskih predjela), ali i obilazak kulturno-povijesnih lokaliteta.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Podrška lokalne samouprave. Prostorno-planska podloga.

Izvor financiranja: Javno


Prioritet: A

Potencijalni rizici: -


81

Projekt: RONILAČKI CENTAR


Kratki opis:

Sportsko-rekreacijski turizam prepoznat je kao proizvod visoke atraktivnosti za općinu Raša. Stoga je u cilju njegova unapređenja potrebno inovirati određene elemente ponude među kojima je i izgradnja ronilačkog centra s ciljem: - izvođenja obuke svih vrsta tehnika ronjenja, - izdavanja ronilačkih dozvola, - organiziranja ronilačkih izleta, tečajeva i ekspedicija,

- iznajmljivanja, servisiranja i mogućnosti kupnje ronilačke opreme za rekreativno i tehničko ronjenje,

- posjeta popularnim ronilačkim lokacijama u okolici i šire,

- istraživanja raznolikog biljnog i životinjskog svijeta podmorja

- pružanja usluga smještaja. Promotivne aktivnosti vezane za ronilački centar (diving center) moguće je nasloniti na dugu tradiciju ronilačkog turizma Svete Marine.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Podrška lokalne zajednice.

Izvor financiranja: Privatno


Prioritet: B Potencijalni rizici: -


82

Projekt: CENTAR ZA SURFERE


Kratki opis:

Planirani sportsko-rekreacijski centar općine Raša nudi i (wind) surfing usluge odnosno usluge jedrenja na dasci za ljubitelje vodenih sportova i sportova na plaži. Centar za surfere trebao bi ponuditi sljedeće sadržaje: - tečajevi jedrenja na dasci za sve uzraste, - najam i kupovina vrhunske windsurf opreme, - održavanje tematskih natječaja i festivala, - organizacija windsurfing putovanja, - razne aktivnosti na plaži te uživanje u čistom moru i svježem zraku. Kao osobito pogodna mikro lokacija za izgradnju centra za surfere prepoznato je mjesto Ravni zbog optimalnih uvjeta odnosno obilja vjetra i valova. No, centar za surfere koji bi velikim dijelom privlačio korisnike mlađih dobnih skupina, mora imati podršku u vidu odgovarajućih smještajnih kapaciteta (kamp) i raznovrsne ponude ugostiteljskih objekata.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Podrška lokalne zajednice.



Prioritet: B Potencijalni rizici: Neadekvatni smještajni objekti


83

Projekt: GASTRO DOGAĐANJA/UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Namjena: Ugostiteljski kapaciteti, atrakcija, usluga, baština

Kratki opis:

Bogato istarsko podneblje proizvodima lokalnih proizvođača čini značajnu konkurentsku prednost Istre kao gastronomskog odredišta. U tom smislu gastronomska događanja na području općine Raša kroz ovaj projekt treba potrebno je potaknuti novom ponudom po kojima bi se istaknula njena posebnost i zanimljivost. Događanja u gastronomiji, a u okvirima projekta obuhvaćala bi:

- Dane dagnji, maslinovog ulja i domaćega vina; - Radionice domaće tjestenine; - Kuhinja istarskih težaka; - Jela raških rudara.

Cilj projekta je pružiti turistima, posjetiteljima kao i lokalnoj zajednici jedinstveni događaj i zabavu kroz edukaciju, osvještavanje o jedinstvenosti podneblja destinacije, neposredno uključivanje turista u tradicijske recepture kao i ukazivanje na stoljetnu kulturu i ključne gastronomske delicije cijelog područja. Realizacija ovog projekta svakako će pridonijeti diferencijaciji ponude ugostiteljskih objekata i produljenju sezone turističkog poslovanja.


Odabir lokacija. Uključiti lokalne ugostiteljske objekte. Aktivna podrška lokalne zajednice. Entuzijazam lokalne zajednice.

Izvor financiranja: Javno-privatno


Prioritet: B

Potencijalni rizici: Nedovoljno dobra organizacija i realizacija projekta, što bi umanjilo interes potencijalnih posjetitelja.


84

Projekt: HOTELSKI SMJEŠTAJ

Namjena: Smještajni kapacitet, atrakcija, usluga

Kratki opis:

Cilj projekta sadržan je u izgradnji hotelskih smještajnih kapaciteta, odnosno poticanje nove kvalitete smještajnih kapaciteta općine Raša koji se trenutno temelje na smještaju u kampovima i domaćinstvima.

Ovaj projekt osigurao bi proširenje turističko-ugostiteljskih i ostalih sadržaja i osiguranje kvalitete usluge, a vezuje se uz ponudu specijaliziranih sadržaja u hotelima namijenjenih različitim interesima gostiju:

- „diving“, „surfing“ sport hotel - usmjeren roniocima, surferima i ostalim sportašima; - obiteljski hotel – namijenjen obiteljima s djecom; - boutique hotel – mali hotel tematske orijentacije. Realizacija bi potaknula bi cijeli niz poduzetničkih aktivnosti na području općine Raša (posebice područja Ravni, Raše, kao i ostalih naselja) jer se na projekt nadovezuje primjerena ponuda dodatnih sadržaja.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Prostorno-planska dokumentacija Interes investitora.

Izvor financiranja: Privatno, EU fondovi (djelomično)


Prioritet: A

Potencijalni rizici: Imovinsko-pravna dokumentacija. Izostanak adekvatne infrastrukture .


85

Projekt: OBNOVA STARIH AUTOHTONIH KUĆA

Namjena: Smještajni objekti

Kratki opis:

S obzirom na predviđeno aktivnije uključivanje na turističko tržište izgradnja novih smještajnih kapaciteta je nužna. Turistička potražnja pokazuje snažan rast interesa za boravkom u starim, autohtonim kućama. Objekte je potrebno obnoviti sukladno najvišim pravilima struke, te kategorizirati u skladu s nacionalnim standardima za ovaj tip smještajnog objekta. Budući su uz stare autohtone kuće poželjni i dodatni sadržaji (primjerice bazen), preporučuje se korištenje svih dostupnih poticajnih sredstava ili fondova za njihovu realizaciju. Neophodno je naglasiti da je ključni nositelj razvoja ruralnog turizma stanovništvo koje živi na ruralnim prostorima, a nužni su mu partneri u stvaranju infrastrukture i turističke ponude: lokalne vlasti, turističke agencije, udruge, organizacije i drugi bez kojih razvoj turizma u ruralnom prostoru nije moguć. Ruralni turizam je važan čimbenik u smanjenju stope ruralne depopulacije. Turizam u tim prostorima može imati ključnu ulogu u očuvanju povijesne graditeljske baštine i tradicionalnih aktivnosti i običaja.

Preduvjeti za realizaciju projekta: Prostorno planska dokumentacija. Razvijena infrastruktura.



Prioritet: B

Potencijalni rizici: Dug period za prikupljanje sve potrebne dokumentacije (administrativne prepreke). Nedostatna znanja o obnovi tradicijskih kuća.


86

Projekt: DIFUZNI HOTEL

Namjena: Smještajni kapacitet, atrakcija, usluga, baština

Kratki opis:

Osnovna ideja ovog projekta je obnova i stavljanje u funkciju postojećih napuštenih, starih građevina kojima se daje nova vrijednost kroz turističke usluge. Cilj projekta sadržan je u revitalizaciji povijesnih naselja kroz turističke usluge, odnosno poticanje razvoja autentičnih turističkih usluga, uz očuvanje i popularizaciju tradicijske kulture i generiranje prihoda u cijeloj zajednici Projekt Difuznog hotela osigurao bi aktivan prikaz i organizaciju turističkih usluga koje su vezane uz baštinu i tradicijski život na selu i seoskoj okolici uz tematsku orijentaciju: - difuzni hotel starih zanata – prikaz starih zanata; - vinski difuzni hotel – usmjeren na vino i ulje kao tradicionalne proizvode; - glazbeni difuzni hotel – s prikazom tradicijske glazbe. Realizacija ovog projekta potaknula bi cijeli niz poduzetničkih aktivnosti na području općine Raša (posebice područja Skitače, Brovinja kao i ostalih ruralnih sredina) jer se na sam projekt difuznog hotela nadovezuje i primjerena ponuda gastronomskih, zanatskih, trgovačkih, umjetničkih i drugih sadržaja.


Prostorno-planska dokumentacija. Suglasnost svih zainteresiranih strana. Aktivna podrška lokalne zajednice-mjere potpore razvoju turizma.

Izvor financiranja: Javno-privatno, EU fondovi

Predviđena realizacija: 2015. g.

Prioritet: B

Potencijalni rizici: Imovinsko-pravna dokumentacija Konzervatorska podloga


87

Projekt: NAUTIČKA MARINA

Namjena: Usluge, infrastruktura

Kratki opis:

Projekt izgradnje nautičke marine uključuje izgradnju nautičke luke i pripadajućih sadržaja:

- nautička marina: vezovi u moru/suha marina; - sportsko-rekreativni sadržaji; - ostali turistički sadržaji.

Realizacija ovog projekta pokrenula bi niz poduzetničkih aktivnosti (na području Tunarice i uvale Bršica) budući da se uz sam projekt nadovezuje realizacija niza turističko-ugostiteljskih sadržaja (restoran, sanitarni čvor, recepcija, mjenjačnica, trgovina i dr.). Jedna do temeljnih značajki ovog projekta trebala bi biti inovativnost uz osiguranje tražene kvalitete ponude svih sadržaja. S obzirom na zahtjeve turističkog tržišta, u budućnosti se može razmatrati gradnja nautičke marine na prostoru Trgeta. Navedeno nije predviđeno važećim Prostornim planom općine Raša te stoga u ovoj fazi realizacija nije moguća. Pri razmatranju ove lokacije potrebno je uzeti u obzir i postojeće uzgajalište školjki – aquakultura.


Prostorno-planska dokumentacija. Projektna dokumentacija. Aktivna podrška lokalne zajednice-mjere potpore razvoju turizma. Financiranje

Izvor financiranja: Javno, EU fondovi

Predviđena realizacija: 2017. g.

Prioritet: B


Izostanak izgradnje i uređenje pratećih ugostiteljskih, trgovačkih, uslužnih, agencijskih, sportskih i zabavnih djelatnosti, kao i drugih obveznih sadržaja uvjetovanih posebnim propisom iz područja luka nautičkog turizma.


88

Projekt: MORSKA POVEZANOST S OKRUŽENJEM

Namjena: Usluge, atrakcija

Kratki opis:

Jedna od prednosti za razvoj turizma općine Raša jest blizina otoka kao što su Mali Lošinj, Cres, Krk itd. Međutim, osim trajektne linije na relaciji Brestova-Porozina, ovaj je potencijal ostao nedovoljno iskorišten. Stoga se predlaže uvođenje brodskih linija prema sjevernojadranskim otocima, ali i atraktivnim turističkim destinacijama u neposrednoj blizini – primjerice Rabac. Na ovaj bi se način djelomično riješio problem kvalitete prometnica i preopterećenosti cestovnog prometa općine Raša. Isto tako, brodske linije i ture omogućuju izuzetan doživljaj odnosno razgled skrovitih uvala, plaža, svjetionika i slično – primjer rt Crna Punta.


Obalni pristup, privezište. Aktivnosti treba koordinirati Turistička zajednica općine Raša u suradnji s jedinicom lokalne samouprave.



Prioritet: B Potencijalni rizici: -

Realizacijom ključnih projekata povećala bi se atraktivnost općine Raša te je iz tog razloga potrebno započeti politiku diferencijacije područja općine zbog djelotvornijeg komuniciranja s ciljanim tržištima čime bi se u konačnici stvorio željeni imidž općine na turističkom tržištu. Realizacija navedenih projekata rezultirati će bogatijom i suvremenijom turističkom ponudom općine, a u zavisnosti od stavova investitora ili novonastalih okolnosti projekti su podložni modificiranju u pojedinim segmentima.

6.6. Mjere i programi podrške realizaciji strategije

U cilju uspješne realizacije Strategije razvoja turizma općine Raša potrebno je primjenjivati

posebne razvojne i druge mjere i programe podrške. Kako je intencija Strategije razvoja turizma općine Raša dati konkretne ciljne smjernice na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled postojećih programa potpore na razini Republike Hrvatske i Europske unije čijim korištenjem se može direktno doprinijeti implementaciji razvoja turizma na području općine. Međutim, potrebno je naglasiti specifičnost trenutka izrade ovog dokumenta, te se očekuje kako će se u bliskoj budućnosti zasigurno pojaviti novi modaliteti, odnosno mjere i programi podrške. Na


89

lokalnim činiteljima razvoja turizma općine Raša ostaje pratiti mjere i programe podrške koji će se tek pojaviti.

6.6.1. Programi raspoloživi na razini Republike Hrvatske

U nastavku se iznose osnovne informacije o pojedinim programima koji su raspoloživi na

razini Republike Hrvatske. Sve informacije, uvjeti i službena procedura dostupni su zainteresiranima u relevantnim institucijama/tijelima zaduženima za provedbu te je svakako potrebno prije pristupanja provjeriti njihov status, uključivši raspoloživost novih programa koji mogu biti od interesa investitorima na području općine Raša.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

Ministarstvo turizma na godišnjoj bazi nudi različite projekte i potpore raznolikim turističkim razvojnim idejama i inicijativama, koje provodi samostalno i u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i drugima (Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2013).

Ministarstvo poduzetništva i obrta

Ministarstvo poduzetništva i obrta temeljem Programa Vlade RH za razdoblje od 2011. - 2015. godine provodi Program poticanja poduzetništva i obrta „PODUZETNIČKI IMPULS 2013“. U osnovnom Program se sastoji od sustava potpora malom gospodarstvu s ciljem poticanja razvoja, novog zapošljavanja, izvoza te stvaranja konkurentskih prednosti poduzetništva i obrta. Ministarstvo turizma kontinuirano usmjerava na aktivnosti u sklopu Ministarstva poduzetništva i obrta koje su u tijeku i na otvorene javne pozive na koje se mogu prijaviti subjekti malog gospodarstva registrirani za djelatnosti iz područja ugostiteljstva i turizma (Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2013).

Potpore Hrvatske turističke zajednice za 2013.g.

Hrvatska turistička zajednica će financijski podržati održavanje zabavnih, sportskih i ostalih manifestacija koje imaju za cilj unapređenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imagea hrvatskog turizma i zemlje u cjelini. Manifestacije kojima će se odobriti potpora odabrat će se sukladno razrađenim kriterijima. Odluku o izboru manifestacija i visini potpora donosi Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice na prijedlog Savjeta za manifestacije. Sredstva potpore odobravat će se za organizaciju i realizaciju kulturnih, zabavnih, sportskih, eno-gastronomskih manifestacija i ostalih manifestacija. Gdje će se okvirno 50% raspoloživih sredstava će se dodijeliti manifestacijama koje se održavaju u pred i posezoni (siječanj-lipanj i rujan-prosinac), a 50% manifestacijama koje se održavaju u glavnoj turističkoj sezoni (srpanj-kolovoz) (Hrvatska turistička zajednica, 2013). Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

Hrvatska banka za obnovu i razvoj kreditira turizam jer se ulaganjem u turističku djelatnost nastoji se utjecati na razvoj kako malih i srednjih tako i velikih hotelsko turističkih društava, i to kroz povećanje kapaciteta smještaja, povećanje kategorizacije, podizanje razine usluge, a samim tim i produžetkom turističke sezone.


90

Po svojoj namjeni dugoročni krediti su uglavnom namijenjeni za osnovna sredstva odnosno kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju objekata, te opremanje istih, a kratkoročni za potrebe pripreme turističkih sezona odnosno ulaganja u obrtna sredstva za nabavu hrane, pića, sitnog inventara i tekuće održavanje (Hrvatska banka za obnovu i razvoj, 2013).

Sukladno prethodnom popisu, može se zaključiti kako su trenutni programi na razini Hrvatske malobrojni. No, očekuje se, nakon pokretanja hrvatskog gospodarstva, otvaranje novih programa koji imaju za cilj razvijanje konkurentnosti općenito turizma, pa tako i turizma općine Raša.

6.6.2. Programi raspoloživi na razini Istarske županije

Djelokrug poslova Upravnog odjela za turizam Istarske županije (Istarska županija, 2013): - proaktivno prati, te usmjerava i koordinira ukupna kretanja u turizmu Istarske županije, - prati i koordinira aktivnosti u svezi izrade i provedbe strateškog Master plana razvoja

turizma na području IŽ, te potiče rješavanje problematike značajne za turistički razvoj na području Istarske županije. Posebno se zalaže za razvoj i realizaciju novih (greenfield) ulaganja u turizmu Istre,

- potiče i koordinira suradnju s javnim i privatnim turističkim sektorom (horizontalno i vertikalno), na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou,

- predlaže, inicira i aktivno sudjeluje u procesu kako izrade tako i provedbe zakonskih i podzakonskih akata direktno i indirektno vezanih za turističku djelatnost u RH,

- u suradnji s Upravnim odjelom za međunarodnu suradnju i europske integracije IŽ, potiče, razvija i vodi projekte iz oblasti turizma sufinancirane iz fondova EU,

- surađuje sa Turističkom zajednicom IŽ i sustavom TZ-a na području IŽ u kreiranju turističke promocije Istre kao turističke regije, te potiče i razvija selektivne razvojne turističke projekte.

Iz navedenog je vidljivo kako sve turističke destinacije Istarske županije imaju potporu na

županijskoj razini kada je riječ o projektima koji podupiru daljnji razvoj turizma.

6.6.3. Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane općine Raša

Općina Raša se opredijelila za izradu Strategije razvoja turizma čime se stvara se osnova

za dugoročno promišljanje budućnosti općine, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje gospodarske aktivnosti, zadire u sve dijelove gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na ukupno sociokulturno okruženje. Stoga se javlja potreba za poticanjem svih zainteresiranih osoba i institucija ne samo na raspravu, već i na veće angažiranje u procesu izgradnje konkurentskoga i prepoznatljivoga turističkog gospodarstva općine Raša. Uslijed navedenog te uzevši u obzir trenutno stanje turizma u općini, Općina Raša bi trebala:

- osigurati stimulativne mjere za financiranje izgradnje i unaprjeđenje smještajnih i drugih turističkih kapaciteta te ostalih sadržaja turističke ponude,

- poticati sustav racionalnoga gospodarenja i upravljanja prostorom i prirodnim resursima, - poticati sustav zaštite okoliša i suzbijanja ekoloških onečišćenja, - kontinuirano pratiti stavove i zadovoljstvo tržišta (istraživanjem tržišta), - kontinuirano pratiti stavove i zadovoljstvo lokalnog stanovništva, - pripremati programe i podloge za financiranje iz različitih fondova EU,


91

- biti potpora u provedbi razvojnog programa turizma osiguranjem raznih komunalnih, prostorno-lokacijskih i sličnih olakšica turističkim subjektima,

- voditi brigu o kadrovima (stipendirati deficitarna zanimanja; financirati programe edukacije za male poduzetnike u turizmu),

- stručna i tehnička pomoć privatnim poduzetnicima i domaćinstvima, - održavati komunalni sustav, regulirati promet, voditi brigu o uređenju parkova, pročelja

zgrada, spomeničke baštine, zemljišta, raznih manifestacija i turističkih atrakcija, - poticati kreativnost, osposobiti se za nove izazove i kooperativnost u stvaranju integralnog

upravljanja turističkom ponudom, - stvoriti ''strateške saveze'' za zajedničku promociju, kvalitetu i širenje ponude raznovrsnih

proizvoda i usluga, - integralnim upravljanjem unaprijediti kvalitetu i sniziti troškove destinacije, - poticati edukativne aktivnosti, - razvijati suradnju sa stručnim i drugim udrugama civilnog društva koje imaju važne zadatke

i aktivnosti u promicanju turističke ponude u cjelini.

Potrebno je na svim razinama uskladiti aktivnosti i kontinuirano projektirati razne mjere i poticaje za usmjeravanje razvoja općine Raša, kako bi ona prerasla u konkurentnu turističku destinaciji. S obzirom na trenutno stanje turizma u općini, nameće se potreba preuzimanja aktivne uloge Općine Raša u promicanju ''turističke klime'' te donošenje seta mjera aktivne turističke politike. Pri tome je nužna potpora i angažman Turističke zajednice općine Raša te ostalih relevantnih subjekata. Tabela 17. Prijedlog mjera turističke politike općine Raša Opći cilj - Sustavom financijskih poticaja pozitivno bi se utjecalo na razvoj turističkog poslovanja na

području općine Raša. - Stvaranje osnova za realizaciju projekata navedenih u Strategiji razvoja turizma općine Raša. - Promoviranje poboljšanja konkurentnosti raznih sektora aktivnosti (smještaj, hrana i piće,

organizatori aktivnosti, slobodna zanimanja – vodiči, lokalni umjetnici koji prodaju svoje proizvode, itd.)

- Stvaranje turistički orijentiranog poslovanja. - Otvaranje novih radnih mjesta. - Poticanje poduzetništva. Glavne naznake primjene - Sustav mjera i poticaja treba biti raspoloživ do 2020. godine. Moguće je uvođenje novih ili

modificiranje mjera i poticaja. - Otvoren je za pojedince i tvrtke čiji prihodi podliježu hrvatskim porezima. - Uključenje javnog sektora u razvoj turizma. - Lokalna vlast ima aktivnu ulogu u upravljanju razvojem. Očekivani rezultati - Povećanje investicijskih ulaganja koja su usmjerena na realizaciju predloženih projekata. - Poboljšanje doživljaja i konkurentnosti turističke ponude općina Raša. - Poboljšanje ekonomskih performansi privatnog sektora. Aktivnosti koje moraju biti uključene u sustav poticaja - Nova investiranja prema ključnim smjernicama Strategije razvoja turizma općine Raša. - Očuvanje i obnova objekata i imovine od kulturno-povijesnog značenja. - Investiranje u aktivnosti namijenjene zaštiti okoliša. - Stvaranje strateških saveza i destinacijskog menadžmenta. - Izgradnja, obnova i prenamjena smještajnih objekata.


92

- Stvaranje stalnog zapošljavanja. - Njegovanje tradicije. - Očuvanje starih zanata. Kriteriji procjene - Nove investicije u smještajne kapacitete i turističke sadržaje koji su definirani Strategijom razvoja

turizma općine Raša. - Etablirana tvrtka ili skupina tvrtki koja djeluje na području općine Raša. - Prikazati realne financijske rezultate neto-gospodarske koristi za općinu Raša. - Pokazati sposobnost provođenja i održavanja predloženog projekta. - Pružati dokaze za planirane rezultate i neto-gospodarske koristi za općinu Raša. - Pokazati spremnost ka širenju poslovanja na nova tržišta ili biti dio brenda sa sličnim ciljevima.

Kao što je prethodno navedeno, u cilju realizacije ove strategije, neophodna je aktivna potpora razvoju turizma od strane Općine Raša u vidu različitih programa podrške i poticaja razvoju turizma. Navedeno uključuje edukaciju, financijske poticaje te savjetodavne usluge.

Edukacija – važno je osvijestiti činjenicu kako u turizmu sve počinje i završava s čovjekom. Kako operacionalizacija Strategije razvoja turizma općine Raša podrazumijeva realizaciju ključnih razvojnih projekata, to znači i angažman lokalnih stručnjaka, poduzetnika i svih onih koji imaju direktnog ili indirektnog utjecaja na turistički razvoj. Turizam je specifičan i nikada nije ograničen samo na poduzetnika i njegov poduzetnički projekt, već je turizam kao takav inkorporiran u svaki segment života lokalne zajednice na čijem se području razvija. Stoga i programi edukacije za turizam trebaju biti shvaćeni u najširem smislu riječi. Podrazumijevaju niz aktivnosti koje za krajnji cilj imaju ovladavanje znanjima relevantnim za poslovanje u ugostiteljstvu i turizmu, ali i edukaciju najšireg stanovništva o učincima i prednostima razvoja turizma, očekivanjima turista u pogledu općih uvjeta u destinaciji. Dakle, za razumijevanje i primjenu Strategije razvoja turizma općine Raša potrebno je sustavno organizirati edukativne radionice kako bi se korisnici mogli osposobiti za provođenje predviđenih aktivnosti. Osposobljavanje je potrebno provesti u prvome redu za osobe relevantne za destinacijski menadžment u jedinici lokalne samouprave i turističkoj zajednici, turističkom gospodarstvu, ali i za sve druge interesne skupine direktno ili indirektno uključene u pripremu i pružanje (dijela) turističkog proizvoda destinacije. Uzimajući u obzir navedeno te slijedeći nabrojene i druge sadržaje, mogućnost stjecanja nedostajućeg znanja treba ponuditi u obliku radionica ili seminara sljedećim ciljanim skupinama:

- poduzetnicima i menadžerima, - zaposlenima u sustavu turističke ponude, - ostalim sudionicima na razini turističke destinacije, - lokalnom stanovništvu.

Ukoliko se sustav edukacije pravilno provodi, on će dugoročno osigurati specijalizaciju i visok stupanj profesionalnosti u obavljanju svih, a posebno specijalnih zadataka sudionika u turističkoj ponudi općine Raša. Time se jamči visoka kvaliteta usluga, mjerena potrebama i željama kupaca onih ciljanih tržišta kojima se turistička ponuda općine usmjerava. Visoki profesionalizam uz istovremeno isticanje značajki očuvane prirode i autohtone kulture zahtjevi su koje suvremeni turizam postavlja, a edukacija ih mora slijediti. Znanja i vještine, cjeloživotno obrazovanje shvaćeno u najširem smislu riječi, uz prateće investicije u različite segmente turističke ponude, ključni su preduvjet uspjeha na turističkom tržištu.

Financijski poticaji - u ovoj fazi razvoja turizma na području općine Raša preporuča se usvajanje novih mjera kojima će se omogućiti poticajni investicijski uvjeti za ulaganja i realizaciju turistički važnih projekata. Prema svom sadržaju, model razvoja i njegovo ostvarenje u najvećoj se mjeri temelji na pribavljanju sredstava za ulagačke aktivnosti, odnosno za uspješno animiranje i


93

privlačenje domaćih i stranih investitora kako bi uložili u razvojne projekte turizma na području općine. Realizacijom Strategije razvoja turizma općine Raša i njegovom promocijom u praksi očekuju se inicijative i ulaganja u različite oblike sadržaja turističke ponude od strane investitora. Sredstva je potrebno dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim se definira maksimalni iznos pomoći od strane Općine po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje odluke o ukupnim sredstvima Općine Raša raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.

Savjetodavne usluge - S obzirom na obilježja ulaganja u kapacitete i sadržaje turističke ponude na području općine Raša, realno je za očekivati da su lokalnim poduzetnicima od velike pomoći savjetodavne usluge vezane uz zakonsku regulativu, raspoložive izvore financiranja te druge relevantne informacije za realizaciju poduzetničkih projekata koji se tiču ugostiteljstva i turizma.

Pružanjem savjetodavne usluge s ciljem kvalitetne i profesionalne provedbe ciljeva i zadataka vezanih uz aktivnu politiku razvoja turizma na području općine Raša osigurala bi se:

- profesionalna pomoć lokalnim poduzetnicima pri realizaciji poduzetničkih ideja vezanih uz turizam,

- profesionalno savjetovanje potencijalnih investitora u sadržaje direktno ili indirektno vezane uz razvoj turizma ili unaprjeđenje pretpostavki za njegov razvoj,

- pomoć i potpora pri pripremi i prijavi projektnih prijedloga na natječaje za sredstva iz fondova Europske unije,

- umrežavanje interesnih skupina na pojedinim projektima direktno ili indirektno vezanim za razvoj turizma (različiti oblici partnerstva),

- sudjelovanje u osmišljavanju i realizaciji multidestinacijskih turističkih proizvoda grada i gradova u okruženju,

- praćenje pravne regulative iz područja turizma i ugostiteljstva te aktualizacija mogućnosti financiranja.

Destinacijski menadžment postaje temeljna pokretačka snaga u svim fazama od donošenja

urbanističkih i razvojnih planova, osmišljavanja poticajnih mjera, organiziranja permanentne edukacije kadrova i ustroja sustava nagrađivanja najboljih. On mora biti inicijator procesa poslovne suradnje između poslovnih subjekata, te poslovnih subjekata i lokalne uprave i samouprave s ciljem gospodarskog napretka destinacije, kako u turističkom, tako i ukupnom gospodarskom i društvenom vidu.

6.6.4. Programi raspoloživi na razini fondova Europske unije

IPA – Instrument pretpristupne pomoći (izvor: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije/ Ministarstvo financija)

Vremenski period: od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013. godine

Opis mogućnosti financiranja: Instrument pretpristupne pomoći IPA za razdoblje 2007.-2013., zamjenjuje prijašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje strukturnih fondova.


94

Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pretpristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:

1. Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija),

2. Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska).

Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zaduženo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije (mrrfeu.hr).

Slika 39. EU fondovi do 2013.g.

Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica:

1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, 2. Prekogranična suradnja, 3. Regionalni razvoj, 4. Razvoj ljudskih potencijala, 5. Ruralni razvoj.

U preostalom razdoblju do kraja 2013. najavljuje se još mogućnost sljedećih otvaranja poziva za natječaje. U nastavku izdvajaju oni natječaji koji mogu biti od interesa za općinu Raša: Ø Shema dodjele bespovratne pomoći za poslovnu infrastrukturu (IPA IIIc - Regionalna

konkurentnost)

Korisnici: neprofitne pravne osobe – jedinice lokalne ili regionalne samouprave, lokalne/regionalne javne institucije, javna poduzeća ili turističke zajednice Prihvatljive aktivnosti: - Razvoj temeljne poslovne i komunalne infrastrukture unutar već postojećih poslovnih zona

gdje je manjak takve infrastrukture prepreka razvoju MSP,


95

- Razvoj regionalnih ustanova koje pružaju usluge MSP-u kroz nabavku strojeva i opreme, širenje i poboljšanje kvalitete usluga (informacijska mreža, zbrinjavanje i korištenje otpada),

- Razvoj i poboljšanje javne turističke infrastrukture. Ukupni budžet: 4,005 milijuna eura Pojedinačni iznos nepovratnih sredstava: najmanji iznos 325.000 eura i najveći iznos 1.000.000 eura Ø IPA prekogranični program suradnje Slovenija – Hrvatska, 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i

prekogranična suradnja) Korisnici: neprofitne pravne osobe iz Slovenije i Hrvatske osnovane javnim i privatnim pravom u svrhu javnog i općeg interesa. Korisnici se moraju nalaziti unutar prihvatljivog područja, osim ako nije opravdano drugačije. Minimalni uvjet je postojanje jednog partnera iz Hrvatske i jednog iz Slovenije; maksimalni broj partnera nije ograničen Ukupni budžet: 14.152.158 eura Maksimalni iznos sufinanciranja: 2 milijuna eura (85 % javnih sredstava). Svaki slovenski partner mora osigurati sufinanciranje od najmanje 5% iz vlastitog doprinosa, dok svaki hrvatski partner mora osigurati sufinanciranje od najmanje 15% iz javnih sredstava Info točka u Hrvatskoj: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

Ø Jadranska prekogranična suradnja 2007.-2013. (IPA II - Regionalna i prekogranična suradnja)

Korisnici: javna tijela i privatne organizacije (uključujući poduzeća) Ukupni budžet: 75 milijuna eura Maksimalni iznos sufinanciranja: 5 milijuna eura (85 % javnih sredstava)

Ø Transnacionalni program SEE (Jugoistočni europski prostor) – transnacionalni program

Korisnici: javna tijela, tijela javnog prava i tijela privatnog prava. Subjekti komercijalnog karaktera nisu pogodni za financiranje. Ukupni budžet: 400.000 Eura Maksimalni iznos sufinanciranja: 85 % IPA V –Ruralni razvoj

IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. godine. Sastavni je dio IPA-e, čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

IPARD Program 2007-2013 čini strategiju koja će se baviti specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske prepoznatim u analizi prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti poljoprivrednog i ruralnog sektora u Hrvatskoj (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2013). IPARD program izradilo je Povjerenstvo za izradu Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak 2007.–2013. Unutar IPARD programa predviđeno je korištenje 7 mjera, u okviru tri prioriteta i to:

• Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice,


96

• Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja,

• Razvoj ruralne ekonomije.

Opći ciljevi IPARD programa su u određenoj mjeri povezani s deklaracijama iz Lisabona i Gőteborga, što se tiče potpore diversifikaciji ekonomskih aktivnosti, razvoja malog i srednjeg poduzetništva i posebne skrbi za zaštitu okoliša.

IPARD mjere će dopuniti provedbu Nacionalne strategije za poljoprivredu i ribarstvo. IPARD sredstva su usmjerena na ograničeni broj sektora, prihvatljiva ulaganja i krajnje korisnike. Ona su usmjerena na održive proizvođače, a jasni je prioritetni cilj poduprijeti ih u približavanju standardima Zajednice i pomoći im da postanu konkurentniji. Državni programi i IPARD sredstva dopunjuju jedni druge omogućavajući potrebne potpore raznim korisnicima uz podjelu ciljeva.

IPARD pomoć će također doprinijeti održivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s međunarodnom ekološkom praksom razvijanjem ruralne ekonomije, povećanjem prihoda i omogućavanjem i osiguravanjem mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima kako bi se uravnotežile nejednakosti između regija i u usporedbi s urbanim područjima, kao i razvila i oporavila osnovna ruralna infrastruktura, također i u ratom pogođenim područjima.

Stoga je definiran po jedan specifični cilj po prioritetnom području koji će se učiniti funkcionalnim putem odgovarajućih mjera: Tabela 18. Specifični ciljevi po odabranom prioritetu

Prioritet Specifični cilj Odgovarajuća mjera Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kako bi ih se rekonstruiralo i približilo standardu Zajednice.

Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda kako bi se te aktivnosti rekonstruirale i približile standardima Zajednice

Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Jačanje i poboljšanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okolišu i pristup temeljen na LEADER-u

Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

Razvoj ruralne ekonomije Stvaranje boljih životnih uvjeta u ruralnim područjima poboljšanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti.

Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti

Mjera potpore: Tehnička pomoć, informativne i promidžbene kampanje Izvor: MPRRR, 2007


97

Kohezijska politika

Danom pristupanja Europskoj uniji Republika Hrvatska će kao punopravna članica sudjelovati u kohezijskoj politici Unije. Kohezijska politika već je neko vrijeme druga financijski najznačajnija zajednička politika Europske unije, a iznosi više od trećine proračuna EU-a.

Slika 40. EU fondovi nakon 2013.g.

Ova je politika osmišljena u svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica, odnosno regija Europske unije. Kohezijska se politika EU-a ostvaruje putem strukturnih fondova i Kohezijskog fonda čija će značajna sredstva namijenjena razvoju tada moći koristiti i Republika Hrvatska. Ova je potpora znatno većeg financijskog opsega od trenutno dostupnih instrumenata pretpristupne pomoći (Phare, ISPA, SAPARD, IPA), a predstavljat će izuzetno veliku mogućnost za razvoj zemlje.

Tri prioritetna cilja – konvergencija1, regionalna konkurentnost i zapošljavanje2 te teritorijalna suradnja3 – predstavljaju osnovu za zemljopisnu prihvatljivost i korištenje sredstava.

Cilj je ove politike ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju, odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije. Iz ovih se fondova stoga financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU-a, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU:

• Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF), • Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF) , • Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF).

1 Cilj konvergencije usmjeren je na smanjivanje razlika u razvoju izme�u zemalja �lanica i regija EU-a, poboljšavanjem uvjeta za rast i zapošljavanje kroz pove�anje kao i unaprje�enje kvalitete ulaganja u fizi�ki i ljudski kapital, u razvoj inovacija i društva znanja te administrativnu u�inkovitost. 2 Cilj regionalne konkurentnosti i zapošljavanja usmjeren je na ja�anje konkurentnosti i privla�nosti pojedinih regija te rast zapošljavanja putem predvi�anja gospodarskih i društvenih promjena. 3 Cilj europske teritorijalne suradnje usmjeren je na ja�anje prekograni�ne suradnje kroz zajedni�ke lokalne i regionalne inicijative, kroz aktivnosti koje ubrzavaju cjelovit teritorijalni razvoji.


98

Slika 41. Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU

Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument EU-a za ostvarivanje

strateških ciljeva politike zapošljavanja. Osnovan je Rimskim ugovorom 1957., a primljen od 1960. godine, što ga čini najstarijim strukturalnim fondom. U početku su se njegova djelovanja ograničavala na povrat dijela rashoda zemljama članicama Zajednice, koji je bio usmjeren na profesionalno smanjenje nezaposlenosti. Danas fond prati odluke o zapošljavanju, olakšava pristup tržištu rada i mobilnost radnika u okviru EU-a te ulaže u programe profesionalnog osposobljavanja i socijalno uključivanje najranjivijih društvenih kategorija. Sredstvima fonda sufinanciraju se projekti u pojedinim regijama Unije, koje imaju problema s većom nezaposlenošću, a posebno se pomažu regije zaostale u razvoju, regije pogođene dugotrajnom nezaposlenošću i regije koje imaju problema s uključivanjem mladih na tržište rada. Za razdoblje 2007.-2013. fond raspolaže proračunom od 75 milijardi eura.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Fond nudi dodatnu pomoć za aktivnosti nacionalnih javnih vlasti s ciljem razvoja regija koje zaostaju u ekonomskom razvoju ili su u znatno nepovoljnijem geografskom ili drugom položaju. Proračun fonda je 201 milijardu eura za razdoblje 2007.-2013. godine.

Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), za razliku od prethodnih, strukturalnih fondova, općenito je određen za financiranje projekata kojima je cilj osiguranje poboljšanja ekonomske kohezije u okviru EU-a, ali za najsiromašnije zemlje članice (a ne regije). Financira projekte kojima se unaprjeđuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio transeuropske prometne mreže. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 80-85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod per capita ispod 90% prosjeka EU i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te, nakon proširenja u 2004. i 2007. godini, i novim državama članicama Unije.


99

Buduća kohezijska politika – postojeći regionalni programi financiranja biti će aktivni do 2013. godine. Već su razmotrene opcije za kohezijsku politiku poslije 2014. godine. Ova razmatranja povezana su sa širim kontekstom europskog proračuna i strategije ''Europa 2020''. Europsko vijeće je 8. veljače 2013. postiglo dogovor o idućem višegodišnjem financijskom okviru koji definira proračunske prioritete EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. U skladu s konsolidacijskim naporima država članica, čelnici EU-a dogovorili su smanjenje sredstava koje EU može mobilizirati, u usporedbi sa sadašnjim višegodišnjim financijskim okvirom za 2007.-2013. Međutim, kako bi se intenzivirao rast i otvaranje novih radnih mjesta, povećana su sredstva za istraživanje, inovacije i obrazovanje. Čelnici su prihvatili i novu inicijativu za hitno rješavanje problema nezaposlenosti mladih. Hrvatska će u sljedećem proračunskom razdoblju moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 milijardi iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu.

Opcije za reforme - u Petom kohezijskom izvještaju, usvojenom u studenome 2010. godine, iznesene su ideje o tome kako se kohezijska politika može reformirati, uključujući:

• usredotočivanje na resurse nekoliko prioriteta koji su usko povezani sa strategijom ''Europe 2020'',

• definiranje jasnih i mjerljivih ciljeva, • jačanje regulatornih i institucionalnih okvira, • povećanje iskoristivosti utjecaja na učinak ulaganja, • financiranje privatnog sektora, • pojednostavljenje pravila upravljanja/menadžmenta, • koncentriranje na najsiromašnije države članice i regije.

Pojam NUTS se primjenjuje od datuma ulaska države u članstvo EU, a do datuma ulaska

se koristi pojam prostornih jedinica za statistiku koje se definiraju u skladu s kriterijima za primjenu NUTS-a, Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog Parlamenta i Vijeća o 26. svibnja 2003. o uspostavi Zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS).

NUTS je statistička klasifikacija koja služi za prikupljanje, obradu, analizu i publiciranje statističkih prostornih podataka na razini Europske unije i podloga za određivanje prihvatljivosti prostornih jedinica za korištenje fondova Europske unije u okviru Kohezijske politike.

Slika 42. Nova podjela na 2 statističke regije

Izvor: www.mrrfeu.hr


100

Usuglašena s Eurostat-om, odnosno Europskom komisijom tijekom 2012. godine, Republika Hrvatska je podijeljena na 2 statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku regiju. Nova klasifikacija primjenjuje se od 1. siječnja 2013. (DZS), a za potrebe Kohezijske politike od 1. srpnja 2013. (nakon pristupanja Europskoj uniji). Sve hrvatske regije bit će pogodne za financiranje u okviru cilja 1 Kohezijske politike (Konvergencija) najmanje do 2027.g. Nova klasifikacija omogućit će korištenje 450 milijuna eura do kraja 2013. te preko 1 milijardu eura svake iduće godine. Nova klasifikacija osigurat će veću ukupnu apsorpciju sredstava iz EU fondova.


101

7. MONITORING PROVEDBE STRATEGIJE

Izradom i usvajanjem Strategije razvoja turizma općine Raša rad na razvoju turizma na

ovom prostoru nije završen. Štoviše, može se reći da su time simbolički postavljeni temelji, odnosno zacrtani ciljevi, zadaci i predložene mjere ostvarenja istog. Pravi izazovi su u procesu primjene Strategije, u njegovom oživotvorenju u praksi. Pri tome se treba podsjetiti na metodologiju izrade koja je pretpostavila njegovu provedivost i fleksibilnost, odnosno mogućnost njegova prilagođavanja novonastalim okolnostima u budućnosti, podrazumijevajući da te prilagodbe nisu u suprotnosti sa strateškim ciljevima razvoja turizma na području općine Raša.

U okviru perioda monitoringa primjene Strategije mogu se provesti korekcije i adaptacije, odnosno, a to je poželjno, trajnom se kontrolom može Strategija modificirati u odnosu na eventualne bitne promjene u samom gospodarstvu i turizmu Raše ili u njegovom bližem i daljem okruženju.

U okviru razvojnog modela i ključnih projekata za razvoj turizma na području općine Raša definirano je:

• što se mora učiniti, • tko to mora učiniti, • potrebne resurse, • kada se to mora učiniti, • razinu prioriteta, • rizike.

Pri aktivnoj primjeni ovog dokumenta očekuje se angažman u prvom redu:

• Jedinice lokalne samouprave – Općina Raša,

• Turističke zajednice općine Raša,

• tvrtki i poduzetnika koji djeluju na području općine Raša,

• lokalnog stanovništva.

Za razvoj turizma i primjenu ove Strategije od izuzetnog je značajna formiranje tijela koje je

zaduženo za praćenje njene implementacije. U tom kontekstu predlažu se dvije mogućnosti:

a) Turističko vijeće Turističke zajednice Općine Raša, b) Povjerenstvo za turizam Općine Raša

Koju će od navedenih mogućnosti primijeniti ovisi isključivo o odluci Općine Raša i

relevantnih dionika turizma općine Raša. Turističko vijeće već je postojeće tijelo koje djeluje na području Raše i sastavljeno je od osoba relevantnih za turistički razvoj. Druga je mogućnost osnivanje posebnog Povjerenstva za turizam Općine Raša članove kojeg imenuje Općinsko vijeće Općine Raša. Navedeno bi se Povjerenstvo moralo sastojati od osoba koje predstavljaju važne dionike turizma na području Raše, a po funkciji članovi Povjerenstva su i načelnik Općine Raša i predstavnik Turističke zajednice Općine Raša.


102

U procesu monitoringa primjene Strategije važno je pratiti:

ð učinke i stupanj korištenja potpora za razvoj turizma, kako onih raspoloživih putem programa Ministarstva turizma, Istarske županije, te onih koje daje Općina Raša (ukoliko su na raspolaganju),

ð visinu investicija u smještajne kapacitete i druge sadržaje – elemente turističke ponude Raše,

ð kvalitativna unapređenja objekata za ugostiteljstvo i turizam,

ð kretanje broja zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu,

ð kretanje turističkog prometa, stanje emitivnih tržišta,

ð kretanje broja i strukture smještajnih kapaciteta,

ð disperziranje diferenciranih sadržaja turističke ponude u općini,

ð stavove lokalnog stanovništva i njihovo prihvaćanje usmjerenja ka razvoju turizma kao jednom od segmenta gospodarstva područja općine Raša,

ð identificiranje novih momenata, eventualnih ograničenja i prepreka za razvoj turizma na području općine Raša,

ð identificiranje novih tržišnih prilika ili pozitivnih utjecaja iz okruženja za razvoj turizma na području općine Raša,

ð kontinuirano praćenje trendova na globalnom turističkom tržištu,

ð kontinuirano ispitivanje stavova iznajmljivača, ugostitelja, turističkog menadžmenta i drugih relevantnih subjekata o ključnim problemima turizma,

ð kontinuirano ispitivanje stavova, zadovoljstva i očekivanja turista o elementima ponude.


103

ZAKLJUČAK

Strategija razvoja turizma općine Raša (2013.-2020.) donosi transformaciju iz sadašnjeg stanja nedovoljno turistički orijentirane i prepoznatljive destinacije u tržišno konkurentnu destinaciju ugodnu za boravak turista. Kako bi cilj bio mjerljiv postavljeni su i ambiciozni kvantificirani ciljevi, u smislu povećanja turističkog prometa, povećanja iskorištenosti i unapređenja strukture smještajnih kapaciteta(novi smještajnih kapaciteti u hotelima)kao i povećanja potrošnje turista.

Stoga se pred glavne dionike u javnom sektoru koji trebaju rukovoditi ovim promjenama stavlja vrlo odgovoran i ambiciozan zadatak, detaljno razrađen u ovom dokumentu.

Analiza stanja turizma općine Raša pokazala je brojne prednosti za razvoj turizma: bogatu kulturno-povijesnu baštinu, jedinstvenu industrijsku baštinu, biološku i krajobraznu raznolikost, ekološki očuvan okoliš, povoljnu klimu i geoprometni položaj. Budući se općina Raša nalazi u atraktivnoj turističkoj regiji, potrebno je koristiti postojeći imidž turizma Istre.

Analizirajući stanje turizma na području općine Raša u odnosu na životni ciklus turističke destinacije utvrđeno je kako je turizam pozicioniran u fazi istraživanja uz tendenciju prema daljnjem razvoju.

Turistički proizvod općine Raša treba izgraditi i repozicionirati na turističkom tržištu valorizirajući raspoložive resurse sukladno suvremenim trendovima na turističkom tržištu.

Intenzivniji razvoj turizma na području općine Raša zahtijeva istodobnu primjenu dva modela razvoja: ubrzani razvoj, te restrukturiranje i repozicioniranje. Primjenu navedenih modela prati kontinuirani monitoring uz korištenje indikatora prilagođenih lokalnoj situaciji. Ciljevi razvoja turizma na području općine Raša usklađeni su s globalnim gospodarskim i društvenim ciljevima. Dugoročno, turizam treba doprinijeti blagostanju lokalne zajednice i gospodarskom napretku, uz maksimalnu zaštitu prirodnih i kulturno-povijesnih resursa.

U tom smislu dodatne napore potrebno je usmjeriti osmišljavanju novog i konkurentnog destinacijskog proizvoda na korist poduzetnicima i lokalnom stanovništvu. Matrica turističkih proizvoda u 2020. godini pokazuje kako bi najveću atraktivnost i konkurentnost trebali imati aktivni odmorišni turizam te turizam nasljeđa -industrijska baštinu, odnosno rudnik kao neprocjenjivi potencijal koji je trenutno potpuno nevaloriziran.

Ključni elementi za povećanje iskorištenosti smještajnih kapaciteta destinacije općine Raša jesu novi hotelski smještajni kapaciteti, tematske orijentacije, namijenjeni različitim interesima gostiju,dovoljno atraktivni i okruženi sadržajima za kvalitetno provođenje slobodnog vremena. U tom smislu otvaraju se velike mogućnosti za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma kao i turizma posebnih interesa (lov, ribolov i dr.).

Sve to međutim ne znači da su ostali turistički proizvodi manje važni: gastronomsko nasljeđe, te s tim povezana gastronomska događanja ali i ruralni turizam jednako su važni za cjelokupnu ponudu, a ne treba zaboraviti niti nautički turizam kao značajan budući razvojni pravac u stvaranju turističkog prometa povećanja i turističke potrošnje.


104

Kako bi se prethodno navedeno ostvarilo, ključno je:

• Aktivno započeti sa realizacijom projekata diferencijacije koji obilježavaju Rašu kao jedinstvenu i prepoznatljivu turističku destinaciju. Pritom je jako važno zajednički i koordinirano djelovati, uz prethodno sačinjen plan za svaki od projekata diferencijacije.

• Paralelno s realizacijom projekata diferencijacije, nastaviti sa ostalim započetim projektima i otvarati nove, na temelju projektnih ideja danih u popisu projekata značajnih za turizam općine Raša.

• Osigurati trajni monitoring provedbe Strategije.

U konačnici Strategija treba osigurati repozicioniranje općine Raša na turističkom tržištu i realizaciju vizije:

Raša – jedinstvenog nasljeđa, otvorena srca, mirna i neotkrivena Istra.


105

BIBLIOGRAFIJA

Bilen, M. (2006), Turizam i prostor, Veleučilište u Karlovcu, Karlovac.

Bramwell, B. et al. (1996), Sustainable Tourism Management: Principles and Practice, Tilburg University Press, Tilburg.

Carter, G. (2011), „Camping's Extreme Makeover“, Enterpreneur, 39(8) p. 58-64.

Cerović, Z. (2008), Animacija u turizmu, FTHM Opatija.

Cerović, Z., Milohnić, I. (2012), „Private accommodation as a challenge to hospitality“, 10th International Conference on Knowledge, Economy and Management'', Istambul Medeniyet University, Istambul, Turkey, 2012., str. 1843-1851.

Coccossis, H. (1996), „Tourism and sustainability: Perspectives and Implications“, u Priestley, G.K., Edwards, J.A. i Coccossis (ur.), Sustainable Tourism? European Experiences, CAB International, Oxon.

Cvelić Bonifačić, J., Milohnić, I., (2013), Menadžment promjena kamping turizma, Fakultet ekonomije i turizma Pula, Pula (monografija)

EFC (2008), Camping Tourism in Eastern Europe, International European Caravan Federation, Brussels.

ETC (2012), European Tourism, Trends & Prospectus, (Q4/2011), Brussels, str.6

Förtsch K. (2011), Caravaning Urlaub profitirt from aktuellen Trend, (CIVD) Caravan Salon, Duesseldorf.

Grupa autora, (2005), Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija

Grupa autora, Čorak, S., Mikačić, V., ur., (2006), Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb

Haak, E. (2011), The Rise Of Glamping: Glamorous Camping, Fast Company, Issue 156

Hendija, Z., Čizmar, S. (1992), „Utjecaj društvenih promjena na svjetska turistička kretanja“, Turizam, Vol.40, Br. 5-6, 1992.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj, http://www.hbor.hr/Sec49

Hrvatska turistička zajednica, http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica/Potpore-HTZ-a

Istarska županija, http://www.istra-istria.hr/index.php?id=2631

Ivandić, N., (2006), Trendovi ljetnog odmorišnog turizma u svijetu i Europi, Institut za turizam, Zagreb.

Jadrešić, V. (2001), Turizam, u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zbornik istraživanja, Školska knjiga, Zagreb 2001.


106

Kušen, E. (2002), Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb.

Kušen, E. (2006), Ruralni turizam, u Hrvatski turizam – plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb.

Latza, B. (2011), „Camping on the Ritz“, Newsweek, 157(23):60.

Magaš, D. (2003), Management turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Adamić, Opatija.

Marušić, Z., Čorak, S., Sever, I. i Ivandić, N. (2011), Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS LJETO 2010, Institut za turizam, Zagreb

McIntyre, G. et al. (1993), Sustainable Tourism Development: Guide for Local Planners, WTO, Madrid.

Milohnić, I. (2009), „New Trends of Event Management and Leisure Time in Tourism“, u zborniku radova Management, Education and Tourism - Creative in Changes, University of Primorska, Faculty of Tourism and Hospitaliy, Portorož, Slovenia, 2009., str. 1882-1888,

Milohnić, I. (2010), „Standards in Private Accomodation-Kvarner Family“, Journal of International Scientific Publication, ECONOMY & BUSINESS, Volume 4., No1, Science & Education Foindation Bulgaria, Bulgaria, 2010., str.321-330.

Ministarstvo poduzetništva i obrta, http://www.mint.hr/default.aspx?id=9579

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, www.mrrfeu.hr

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/default.aspx?id=7936

Muller, H. (1994), „The Thorny Path to Sustainable Tourism Development“, Zbornik radova Prema održivom razvitku turizma u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb.

Pančić Kombol, T. (2000), Selektivni turizam – uvod u menadžment prirodnih i kulturnih resursa, TMCP Sagena, Matulji.

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" (interno pročišćeni tekst Pravilnika) NN 75/08 i 45/09.

Prostorni plan Općine Raša

Radović Mahečić, D. (2000), Raša - grad-spomenik moderne arhitekture - Gustava Pulitzer-Finalija, Radovi Instituta za povijesti i umjetnost, Vol.24, pp. 113-126.

Schoenberer, C. (2012), „Das wachsende Stueck von Kuchen“, Workshop, V. Camping Congress Essen, Germany.

Smolčić Jurdana, D. (2012), "Event Management during city image transformation processes: The case of Rijeka, Croatia”, u Tourism, Festivals and Cultural Events in Times of Crisis, ur. Lise Lyck, Phil Long, i Allan Xeenius Grige, Frederiksberg bogtrykkeri, Danska, str. 163-179.

Statistički ljetopis Hrvatske 2011.

Sternberg H.K. (2010), Current trends in the sales andappearance of leisure vehicles u Europe, European Caravan Federation EFC, FIA Camping&Caravanning Commision, Como, Italia, ppt.


107

UNWTO, Tourism towards 2030, Dani Hrvatskog turizma, Šibenik, 2011

Vukonić, B., Čavlek, N., (ur.), (2011), Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb.

Vukonić, B., Keča, K. (2001), Turizam i razvoj, pojam, načela, postupci, Mikrorad, Zagreb.

World Commission on Environment and Development (WCED) (1987), Our Common Future, Oxford University Press, Oxford.

WTO (1996), What Tourism Managers Need to Know: A Practical Guide to the Development and Use of Indicators of Sustainable Development, WTO, Madrid.

WTO (2000), Sustainable Development of Tourism, WTO, Madrid.

WTO (2004), Indicators of Sustainable Development for Tourism Destinations: A Guidebook, WTO, Madrid.

www.pressemitteilungen-online.de/index.php/studie-kurzurlaub-per-wohnmobil-mieten-voll-im-trend, 05.02.2012.

www.rasa.hr


108

Popis tablica

Tabela 1. Osnovna obilježja turizma – strukturalna transformacija turizma ........................................ 11 Tabela 2. Obilježja promjena na turističkom tržištu potražnje ................................................................ 12 Tabela 3. Poslovanje poduzetnika općine Raša u 2012. Godini ........................................................... 31 Tabela 4. Broj poduzetnika na području općine Raša u periodu od 2008. do 2012.g. ....................... 32 Tabela 5. Broj nezaposlenih općine Raša u periodu od 2004. do 2012. Godine ................................ 32 Tabela 6. Smještajni kapaciteti općine Raša od 2007. do 2011. godine (postelje) ............................ 35 Tabela 7. Ugostiteljski objekti na području općine Raša ........................................................................ 36 Tabela 8. Turistički promet općine Raša u 2012. Godini ........................................................................ 37 Tabela 9. Kretanje turističkog prometa općine Raša od 2007 do 2012. Godine ................................. 38 Tabela 10. Ostvareni turistički promet 2012. godine prema mjestima .................................................. 40 Tabela 11. Socio-demografska obilježja ispitanika .................................................................................. 41 Tabela 12. Ocjena pozitivnih učinaka razvojnih scenarija općine Raša ............................................... 52 Tabela 13. Sociokulturni utjecaji razvoja turizma ..................................................................................... 57 Tabela 14. Kvantificirani ciljevi razvoja turizma općine Raša ................................................................ 60 Tabela 15. Struktura smještajnih kapaciteta općine Raša 2012. i 2020. Godine ................................ 62 Tabela 16. Popis potencijalnih aktivnosti u ruralnim područjima ........................................................... 69 Tabela 17. Prijedlog mjera turističke politike općine Raša ..................................................................... 91 Tabela 18. Specifični ciljevi po odabranom prioritetu .............................................................................. 96


109

Popis slika

Slika 1. Slobodno vrijeme i turizam ................................................................................................................. 10 Slika 2. Nova koncepcija turizma (Svjetska turistička organizacija-UNWTO) ........................................... 14 Slika 3. Međunarodni dolasci turista i prognoza broja dolazaka turista do 2030. ..................................... 14 Slika 4. 7RE-TRENDs kamping proizvoda ..................................................................................................... 17 Slika 5. Vrste i oblici segmentiranih kampova ................................................................................................ 18 Slika 6. Trendovi potražnje u apartmanima .................................................................................................... 22 Slika 7. Trendovi potražnje prehrane i pića .................................................................................................... 23 Slika 8. Trendovi potreba za novim oblicima sporta i rekreacije ................................................................. 24 Slika 9. Mogući programi i sadržaji implementacije novih trendova ........................................................... 25 Slika 10. Ekonomija-ekologija-turizam ............................................................................................................ 27 Slika 11. Održivi razvoj –složenost odnosa i potrebna znanja .................................................................... 28 Slika 12. Općina Raša na karti Hrvatske ........................................................................................................ 30 Slika 13. Poslovanje poduzetnika općine Raša u 2012. Godini .................................................................. 32 Slika 14. Kretanje nezaposlenosti općine Raša od 2004. do 2012. Godine .............................................. 33 Slika 15. Struktura smještajnih kapaciteta općine Raša u 2011. godini (broj postelja) ............................ 35 Slika 16. Iskorištenost smještajnih kapaciteta općine Raša od 2007. do 2011. godine (u danima) ...... 36 Slika 17. Dužina boravka gostiju u opčini Raša od 2007. do 2012. godine (broj dana) .......................... 38 Slika 18. Ostvareni turistički promet 2012. godine po emitivnim tržištima ................................................. 39 Slika 19. Dobna struktura turista u općini Raša 2012. godine ..................................................................... 40 Slika 20. Važnost pojedinih elementa turističke ponude općine Raša ....................................................... 42 Slika 21. Zadovoljstvo pojedinim elementima turističke ponude općine Raša .......................................... 43 Slika 22. Prijedlozi za razvoj turizma općine Raša ........................................................................................ 43 Slika 23. SWOT matrica –općina Raša ........................................................................................................... 45 Slika 24. Životni ciklus turističke destinacije općina Raša ............................................................................ 49 Slika 25. Polazište za formiranje modela razvoja turizma općine Raša ..................................................... 50 Slika 26. Mogući razvojni scenariji razvoja turizma općine Raša ................................................................ 51 Slika 27. Atrakcijska osnova općine Raša kao turističke destinacije .......................................................... 53 Slika 28. Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma općine Raša ......................................................... 55 Slika 29. Trenutna situacija i željeno stanje turizma općine Raša .............................................................. 58 Slika 30. Dugoročni ciljevi razvoja turizma općine Raša .............................................................................. 59 Slika 31. Dužina boravka gostiju u Republici Hrvatskoj, Istarskoj županiji i Općini Raša u 2012. godini .............................................................................................................................................................................. 61 Slika 32. Vizija i razvoj proizvoda u funkciji ostvarenja dugoročnih ciljeva razvoja turizma općine Raša .............................................................................................................................................................................. 64 Slika 33. Čimbenici koji trebaju prihvatiti viziju razvoja turizma općine Raša ........................................... 65 Slika 34. Matrica proizvoda turizma općine Raša 2013. Godine ................................................................. 66 Slika 35. Matrica proizvoda turizma općine Raša 2020. Godine ................................................................. 67 Slika 36. Repozicioniranje općine Raša na turističkom tržištu .................................................................... 70 Slika 37. Upravljanje i odgovornost za ključne razvojne projekte ............................................................... 71 Slika 38. Razvojni projekti općine Raša .......................................................................................................... 72 Slika 39. EU fondovi do 2013.g. ....................................................................................................................... 94 Slika 40. EU fondovi nakon 2013.g. ................................................................................................................ 97 Slika 41. Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika EU ...................................................................... 98 Slika 42. Nova podjela na 2 statističke regije ................................................................................................. 99


110

PRILOG

BENCHMARKING RUDNIKA KAO TURISTIČKIH ATRAKCIJA

Autor: DINA MILETIĆ


111

SADRŽAJ

Uvod .................................................................................................................................................... 112

1. TEMELJNE OREDNICE BENCHMARKING PRISTUPA ........................................................... 113

1.1.Definicije i karakteristike benchmarkinga .................................................................................. 114

1.2.Djelovanje i ciljevi benchmarkinga ............................................................................................ 116

2. BENCHMARKING ANALIZA ODABRANIH TURISTIČKI VALORIZIRANIH RUDNIKA ............. 118

2.1.Rudnik soli “ Wieliczka“, Poljska ............................................................................................... 118

2.2. Industrijski kompleks rudnika „Zollverein“, Njemačka .............................................................. 122

2.3.Međusobna usporedba i identifikacija najboljih praksi rudnika „Wieliczka“ i „Zollverein“ .......... 124

Zaključak ............................................................................................................................................. 129

POPIS LITERATURE .......................................................................................................................... 130

POPIS ILUSTRACIJA ......................................................................................................................... 131


112

UVOD

U današnjem poslovnom svijetu kako bi poduzeća opstala potrebno je stalno natjecanje s konkurencijom i praćenje poslovnih promjena. Jedna od tehnika koja poduzećima omogućava da usporedno prate svoje poslovanje u odnosu na neko drugo poduzeće jest upravo benchmarking. On zapravo postaje ključan čimbenik u postizanju najboljeg finalnog proizvoda ili usluge ukoliko se govori o turističkim aktivnostima. Njegova najbolja karakteristika je ta da se može primijeniti u svim djelatnostima bez obzira o kojoj je gospodarskoj grani riječ.

Posljednjih nekoliko godina, sve se više govori o industrijskom turizmu, kao posebnom obliku kulturnog turizma, te on sve više privlači interes potencijalnih turista. Suvremeni turist više ne traži more i sunce i nije pasivan kao što je bio prije dvadesetak godina, već je u potrazi za avanturom, posebnim programima i doživljajem. Prenamjena nekadašnjih rudničkih kompleksa u muzeje ili jednostavno njihova adaptacija kako bi bili dostupni za posjete, postaje sve učestalija pojava posebice na području Europe, pa su tako za benchmarking analizu odabrana dva rudarska kompleksa koja su ujedno i predmet istraživanja. Prvi je rudnik soli „Wieliczka“ u Poljskoj, a drugi je industrijski kompleks „Zollverein“ Njemačkoj. Njihovom međusobnom komparacijom doći će se do zaključaka koji od dva rudnika ima bolje formiranu ponudu te na koji se način isti prezentiraju na tržištu.

Svrha rada je objasniti benchmarking metodu, način njezine primjene u određenu organizaciju i koje su pozitivne odnosno negativne posljedice njezine upotrebe. Cilj rada je napraviti usporedbu između dva odabrana kompleksa rudnika, uočiti koji od dva promatrana objekta bolje prilagođava turističku ponudu svojim posjetiteljima te u konačnosti identificirati najbolje prakse.

Pri izradi rada koristiti će se slijedeće istraživačke metode: metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda komparacije, metoda analize i sinteze , povijesna metoda te statistička metoda.

Rad se sastoji od dva poglavlja. U prvom je poglavlju obrađena sama teorija benchmarking pristupa, odnosno analiziraju se karakteristike, ciljevi i djelovanje na određenu organizaciju. Drugo je poglavlje praktične prirode, te prikazuje mogućnosti prenamjene rudnika u turističke atrakcije. Osim toga detaljno se analizira ponuda dvaju odabranih kompleksa te se na kraju donosi i međusobna usporedba navedenih rudnika.


113

1. TEMELJNE OREDNICE BENCHMARKING PRISTUPA

Benchmarking predstavlja metodu kojom neka organizacija identificira i istražuje ključne aspekte neke druge organizacije, a saznanja koja dobije istraživanjem primjenjuje na vlastitim operacijama. Sam pojam benchmarkinga još uvijek nije preveden u hrvatskom jeziku, pa će se zato u radu koristiti izvorni engleski termin. Izvorno taj pojam označava nivelacijsku spravu za određivanje referentnih veličina različitih točaka zemaljske površine.4 U Hrvatskom jeziku bi se ovaj termin mogao prevesti kao komparativna analiza uz odabir odgovarajućeg standarda usporedbe. Metoda benchmarkinga ima svrhu prepoznati unutarnje snage i slabosti te spoznati konkurentske prednosti tržišnih konkurenata u cilju poboljšanja poslovnih aktivnosti. Potrebno je identificirati najbolje na tržištu, a potom i utvrditi što ih čini najboljima.

S obzirom na to tko je osnovni predmet proučavanja, postoje četiri osnovne vrste benchmarkinga: 5 konkurentski, funkcionalni, generički i interni. Konkurentski benchmarking odnosi se na sve aktivnosti prikupljanja podataka, njihovu analizu i usporedbu vezano za konkurente. Funkcionalni benchmarking također obuhvaća aktivnosti prikupljanja podataka , njihovu analizu i usporedbu ali vezano za istovrsne ili srodne funkcije u dvjema ili više funkcija/organizacija. Generički benchmarking još se naziva i benchmarking opće prakse jer obuhvaća sve aktivnosti vezane uz potragu za najboljima bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ciljnu grupu kojoj se obraćaju i prostor na kojem djeluju. Interni benchmarking obuhvaća pretežito usporedbu odjela unutar same organizacije.

S obzirom na to gdje se standardi za nivelaciju(usporedbu) pronalaze može se razlikovati: 6

• interni benchmarking – kojemu je svrha pomoću SWOT analize spoznati snage, slabosti, prilike i prijetnje u poduzeću. Najčešće ga upotrebljavaju kompanije koje imaju više dislociranih poslovnih jedinica u raznim zemljama u cilju kako bi se dobio uvid u poslovanje svih jedinica te kako bi se pronašli eventualni problemi u jedinicama koje slabije funkcioniraju. Ova je vrsta benchmarkinga samim time i lakše provediva jer je dostupnost podataka veća .

• eksterni benchmarking – dati će veći stupanj poboljšanja jer se poduzeće uspoređuje sa konkurencijom najčešće unutar iste industrije, ali je moguć i sa poduzećima iz neke druge industrije.

Proces benchmarkinga kao što je napomenuto može se adaptirati svakom poduzeću individualno i najčešće se provodi u četiri etape:7 planiranje, aktivnost, akcija i monitoring.

Važno je napomenuti da se benchmarking ne mora nužno provoditi kada je poduzeće zapalo u probleme, već se sve češće koristi kao metoda koja se kontinuirano primjenjuje i koje poduzeće koristi kao proces kojim dolazi do spoznaje o potrebnom smjeru budućeg djelovanja na tržištu

4 Štokovi�, I.: „Benchmarking u turizmu“, Ekonomski pregled, Vol.55 No.1-2., Zagreb, 2004.g., str. 66.-84. 5 Prilago�eno prema: Pavi�i�, J. et.al., Marketing i menad�ment u kulturi i umjetnosti, Masmedia, 2006.g., str.320. 6 Štokovi�, I., op.cit. str. 66.-84. 7 Katalenac., D.: „Mogu�nost primjene benchmarkinga u upravljanju knji�nicama“, Knji�ni�arstvo:glasnik Društva knji�ni�ara Slavonije i Baranje, Vol.4., No1.-2., 2000.g., str.29.-45.


114

Već je prije napomenuto kako se benchmarking koristi u cilju usporedbe određene organizacije s drugima u cilju pronalaženja najbolje poslovne prakse, međutim to nije dovoljno. Bechmarking je uspješno proveden tek kada se stečena znanja primjene na vlastito poslovanje i poveća njegova efikasnost. U svojoj biti benchmarking je proces učenja i stjecanja znanja u svrhu primjene naučenog i poboljšanja vlastite poslovne prakse.8 Upravo time ova metoda postaje jedna od najboljih i najučinkovitijih u izgradnji učeće organizacije za koju se smatra da je ključna za opstanak na nemilosrdnom tržištu.

Informacije predstavljaju temeljni problem benchmarkinga. Naime, prikupljajući informacije dolazi se do velikog opsega podataka , pa upravo to mnoštvo podataka stvara poteškoće u procesu obrade jer je mukotrpno odvojiti bitne i nebitne rezultate. Zato bi trebalo istraživati procese koji su po važnosti ključni za poduzeće. Osim toga, poduzeća se prilikom primjene benchmarkinga znaju „izgubiti“ u primjeni te metode, jer počinju oponašati poduzeća sa kojima se uspoređuju, a to im zasigurno neće donijeti konkurentsku prednost na tržištu.

Posljednjih nekoliko godina benchmarking postaje dio poslovnog upravljanja, ali smatra se kako se još uvijek minorno primjenjuje u turističkoj djelatnosti. Učenje od drugih i najboljih jedini je način da se poduzeće trajno prilagodi i napreduje, a najvažnije je da se benchmarking implementira na nižim organizacijskim razinama kako bi svaki pojedinačni poslovni subjekt ostvario što bolji finalni proizvod ili uslugu.

1.1. Definicije i karakteristike benchmarkinga

Osnova je svakog benchmarkinga apsolutno volja da se uči od drugih, odnosno mora postojati želja da se odredi pozicija vlastitog poduzeća na tržištu i da se ga u konačnosti usporedi sa drugima, u cilju poboljšanja kvalitete proizvoda. Benchmarking omogućuje stupnjevanje i mjerenje rezultata, te uspostavljanje normi, standarda. Na taj se način korisnicima usluga, kupcima daju vrijedne informacije, o npr. hotelima ili destinacijama kao cjelinama.9

Bench-mark označava najboljega u struci i sigurno je najbolje mjerilo dosega poslovnog uspjeha i rezultata. To može biti najbolji konkurent na tržištu, onaj koji je prvi po svojim poslovnim rezultatima, ili pak idealno poduzeće kojemu se pripisuju najbolji rezultati pojedinih internih odjeljenja ili poslovnih operacija u više različitih poduzeća.10 Bechmarking je metoda unaprjeđivanja rada i poslovanja, koja se temelji na promatranju i učenju od drugih konkurenata, s ciljem vlastitog poslovnog usavršavanja.11 Često se definira i kao proces učenja kako postati najbolji u svojoj praksi. Ovaj vid edukacije postao je cijenjen kod Japanaca tijekom osamdesetih godina XX. stoljeća kada su se tamošnji menadžeri slali u posjete drugim poduzećima kako bi se

8 Osmanagi� Bedenik, N.: „Benchmarking kao instrument suvremenog kontrolinga“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., Zagreb, 2006., str. 331.- 346. 9 Cetinski, V., Juri�i�, B.: „Uloga sustava kvalitete i eco-labelling sustava u benchmarkingu turisti�ke destinacije“, Tourism and Hospitality Management, Vol.11., No2., str. 79.-92. 10 Avelini Holjevac, I.: „Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji“, Fakultet za menad�ment u turizmu i ugostiteljstvu , Opatija, 2002., str.264. 11 Cerovi�, Z.: „Hotelski menad�ment“, Fakultet za menad�ment u turizmu i ugostiteljstvu , Opatija, 2003.g., str.481.


115

poboljšale poslovne operacije. To je dovelo do značajnih rezultata u poslovanju poduzeća koja su ga primjenjivala.

Metodika izvođenja benchmarking pristupa u unaprjeđivanju organizacije sastoji se od četiri faze, sličnim onima navedenim u prethodnom poglavlju:12

1. Pokretanje benchmarking projekta, 2. Benchmarking analiza, 3. Oblikovanje novih rješenja i 4. Aplikacija benchmarking projekta

U prvoj fazi treba se ponajprije donijeti odluka da se benchmarking želi izvoditi u organizaciji, zatim se u drugoj fazi detaljno proučava vlastito stanje, te se istražuju prednosti drugih poduzeća. Treća faza je ključna jer je u njoj potrebno izraditi adekvatno rješenje kojim će se sustići promatrani konkurent. U četvrtoj i ujedno posljednjoj fazi, se prvotno oblikovano rješenje implementira u praksu same organizacije Ove faze na približan način prikazuje slijedeća slika.

Slika 1. Benchmarkinški krug

Izvor: Osmanagić Bedenik, N.: „Benchmarking kao instrument suvremenog kontrolinga“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., Zagreb, 2006., str. 331.- 346.

Faze koje su prvotno opisane, veoma su slične onima koje prikazuje ova slika, jedino su drugačije imenovane, ali su radnje koje se poduzimaju u fazama identične.

Najčešće će određeno poduzeće (organizacija) uspoređivati kvalitativne i kvantitativne pokazatelje.13 Kvantitativni pokazatelji odnose se na prihod, profit, povrat na investicije, ekonomičnost, rentabilnost i slično, dok su kvalitativni pokazatelji neopipljivi i odnose se na kvalitetu proizvoda, kvalitetu usluge, zadovoljstvo potrošača i tako dalje.

12 Ibidem 13 Prilago�eno prema: Štokovi�, I., op.cit., str.66.-84.


116

Korištenje benchmaringa, pomaže poduzeću u postavljanju novih ciljeva djelovanja, novih politika i programa, no poduzeća često zaboravljaju kako benchmarking treba koristiti kao stalan proces koji nakon posljednje etape, ponovo započinje kako bi se spriječilo nazadovanje za konkurentima. Ova metoda se također može koristiti kako bi se saznale i ostvarile preferencije korisnika proizvoda/usluge, i na taj se način dostiže osnovni cilj svakog poduzeća a to je maksimalizacija prihoda. Korištenje te metode, posebno kod velikih multinacionalnih poduzeća, dovelo je do velikih razvojnih poticaja, snižavanja cijena gotovih proizvoda, te usavršavanja proizvodnih procesa.14 Važno je napomenuti kako su je najprije koristile visoko razvijene zemlje, doku današnjici nalazi primjenu i u tranzicijskim zemljama.

Primjena benchmarkinga može u praksi osigurati brojne prednosti kao što su unaprjeđenja poslovnih procesa, unaprjeđenje kvalitete proizvoda i usluga, snižavanje troškova poslovanja, povećanje zadovoljstva kupaca, postizanje konkurentske prednosti, povećanje profita, otvaranje novih poslovnih mogućnosti i slično.15 Međutim, prije nego li se ova metoda uopće počine provoditi potrebno je sve razine menadžmenta dobro uputiti u svrhu uspoređivanja, i što se njome želi postići, kako bi svi zaposlenici kasnije uspješno implementirali nova rješenja za poboljšanje konkurentnosti. Osim navedenih prednosti mogu se javiti i potencijalni nedostaci, a to su između ostalog:16 „gušenje“ inicijative i stvaranja novih ideja u instituciji, prevelika usmjerenost na unutarnje probleme institucije, upitnost konkurentskih prednosti institucije te ugrožena reputacija institucije.

1.2. Djelovanje i ciljevi benchmarkinga

Već je u prijašnjem poglavlju navedeno koje se prednosti primjene metode benchmarkinga, ali kao najvažnija je smatra se, povećanje kvalitete finalnog proizvoda. Napominje se, kako je interni benchmarking (koji je objašnjen u prijašnjim poglavljima), mnogo jednostavniji, zbog dostupnosti podataka, ali ne omogućava nivelaciju vlastitog poduzeća sa ostalima na tržištu. Zato je mnogo prikladniji eksterni benchmarking, no on je i teže provediv jer mnoga poduzeća ne žele javnosti objaviti neke specifične pokazatelja svog poslovanja.

Benchmarking bi trebao poduzeću pomoći na način da kada se usporede pokazatelji, strategije i slično, poduzeće može analizirati promatrane učinke i samostalnim procesima učenja dovesti do promjena u poduzeću. U nastavku se ukratko navode specifične karakteristike benchmarkinga: 17

ü Eksplicitno se koristi kod pojedinih funkcionalnih područja(najčešće za određeni odjel u poduzeću), a ne za cjelinu poduzeća.

ü To je decentralizirani proces koji obuhvaća sve odgovorne osobe za neku funkciju. ü Za učinkovito djelovanje zahtjeva odgovarajući „uzor“ za svaku pojedinu funkciju; u fokusu

je specifična usporedba. ü Jedan od ciljeva je oblikovati nekonvencionalne stavove i razbijanje običaja djelatnosti. ü Često dovodi kompetentne sugovornike zajedno u proces razmjene iskustva. ü Motivira menadžment na konkretne promjene u poduzeću i finalno

14 Vizjak, A., Alikier Radini�, R.: „Djelovanje „benchmarkinga“ u me�unarodnoj ekonomiji“, Tourism and Hospitality Management, Vol.12, No1., Opatija, 2006.g., str. 171.-182. 15 Prilago�eno prema: Osmanagi� Bedenik, N., op.cit. str. 331.- 346. 16 Pavi�i�, J. et.al.: „Marketing i menad�ment u kulturi i umjetnosti“, Masmedia, 2006.g., str.323. 17 Prilago�eno prema: Štokovi�, I., op.cit. str. 66.-84


117

ü Potiče kontinuiran proces poboljšanja.

Zavisno o tome da li se pažnja usmjerava na poboljšanje finalnog rezultata ili procesa, može se razlikovati benchmarking zasnovan na rezultatu ili benchmarking zasnovan na procesu. Kada se govori o rezultatima, produkt mjerenja biti će mjerljivi, odnosno kvantitativni podaci, dok se kod procesa govori o kvalitativnim pokazateljima. Slijedeća slika zorno prikazuje način na koji benchmarking djeluje prilikom njegove primjene.

Slika 2. Djelovanje i ciljevi benchmarkinga

Izvor: Štoković, I.: „Benchmarking u turizmu“, Ekonomski pregled, Vol.55 No.1-2., Zagreb, 2004.g., str. 66.-84

Iz prikazane slike vidljivo je kako proces benchmarkinga započinje izborom standarda koje će se uspoređivati te postavljanjem ciljeva koje poduzeće želi postići, zatim kreće sam proces mjerenja i usporedbe u cilju postizanja poboljšanja. To dovodi do boljih performansi, povećanju konkurentske pozicije i većem zadovoljstvu potrošača, međutim ovdje proces benchmarkinga još uvijek nije u potpunosti proveden, jer je za potpuni uspjeh potrebno učestalo i kontinuirano ponavljati cjelokupni proces. Dakle benchmarking pomaže kompanijama da se usmjere na okolinu koja ih okružuje i poboljšaju efikasnost svog poslovanja.18 Međutim od velike je važnosti proces započeti podacima o vlastitom poslovanju, jer je prije svega potrebno identificirati vlastite učinke, ukoliko se kasnije želi analizirati poslovanje drugih poduzeća.

Zaključuje se kako bez primjene benchmarking metode određena organizacija nikad neće saznati kakvo je njezino poslovanje u odnosu na njezine konkurente na domaćem ali i stranom tržištu. Ova metoda nameće menadžerima nove načine razmišljanja koji su ključni za postizanje razvoja te omogućuje mjerenje koliko su poslovni procesi zaista djelotvorni.

18 Renko, N., et.al.: „Benchmarking u strategiji marketinga“, Mate, 1999.g., str.12.


118

2. BENCHMARKING ANALIZA ODABRANIH TURISTIČKI VALORIZIRANIH RUDNIKA

Napušteni rudnici se kao atrakcije počinju razvijati unutar industrijskog turizma, koji se

intenzivnije razvija posljednjih nekoliko godina, kao dio kulturnog turizma. Kulturni turizam u industrijskim područjima najčešće se javlja među turistima kojima je glavni cilj putovanja posjet industrijskim objektima i njihovim prostorima. Međutim to ne moraju biti zapuštena ili povijesna industrijska područja, već i poduzeća koja trenutno posluju unutar određene industrije.19 Osim rudnika koji su predmet ovog rada, navode se slijedeća područja koja mogu biti turistički valorizirana i korištena u industrijskom turizmu: poznati industrijski brendovi, elektrane, ekskluzivne tvornice parfema, javne lokacije kao zračne luke ili televizijske kuće i slično. U radu, prikazani rudnici valorizirali su se kao kulturni resursi te ih se primarno iskorištava u ekonomske svrhe, ali njihovom ponovnom eksploatacijom proizašla je svijest o identitetu i pripadnosti stanovništva.

Rudnici su izvrsne lokacije za razvoj turističkih kretanja zbog njihovog atraktivnog položaja,

ali i raznovrsnih aktivnosti koje se mogu odvijati ispod zemljine površine. U radu će biti prikazani rudnik soli „Wieliczka“, smješten nedaleko grada Krakowa u Poljskoj, te industrijski kompleks „Zollverein“ u Njemačkoj. Ovi realizirani projekti odabrani su jer se smatra da su primjer uspješne prenamjene rudničkih postrojenja u atrakcije koje posjećuju turisti iz cijeloga svijeta. Spomenuta dva rudnika usporedit će se na način da će se komparirati njihova ponuda za posjetitelje te način na koji se oni predstavljaju na turističkom tržištu. Istovremeno potrebne su velike sigurnosne mjere kako bi se posjetitelje uvjerilo da je „pod zemljom“ dovoljno sigurno, te da nema opasnosti koje bi mogle ozbiljnije ugroziti njihove živote.

Iako je benchmarking „izgrađen“ u proizvodnji proizvoda i usluga, samo je omanji broj

benchmarking istraživanja proveden među ugostiteljskim poduzećima, kako bi se analizirala konkurentska pozicija takvih poduzeća s obzirom na prednosti i nedostatke operacija.20 U nastavku rada će se benchmarking metoda koristiti u cilju komparacije turističke ponude te kao sredstvo diversifikacije usluga koje nude dva povijesna rudarska kompleksa. Nakon iznijetih činjenica moći će se utvrditi da li je jedan od analiziranih rudnika bolji od drugog ili su pak na istoj razini što se tiče ponude i načina prezentacije na tržištu.

2.1. Rudnik soli “ Wieliczka“, Poljska

Rudnik soli Wieliczka smješten je u južnoj Poljskoj, u širem području grada Krakowa. Iako je rudnik u pogonu još od 13. stoljeća, svoju najveću slavu doživio je tek nedavno, kada je postao kulturno-turistička atrakcija. Ovaj rudnik je jedan od najvrjednijih spomenika materijalne i spiritualne kulture u Poljskoj, te ga svake godine posjeti više od milijun turista iz svih krajeva svijeta.21 Može se reći da rudnik Wieliczka predstavlja veličanstven spoj višestoljetne tradicije i modernosti, odnosno povezuje povijest od nekoliko stotina godina i podzemni grad sa prostranom infrastrukturom. Rudnik je „proizvod“ rada desetaka generacija rudara i predstavlja spomenik poljskom narodu.

Rudnik je oduvijek pružao inspiraciju brojnim umjetnicima, čak su u gomilama znali dolaziti kako bi izvukli inspiraciju za svoja djela. Rudari koji su radili u rudniku, polako su svojim samoukim umjetničkim vještinama „slane “ komore pretvarali u galerije sa vjerskim skulpturama, tako da je svaka generacija ostavila svoj trag u rudniku. Prostorije rudnika također predstavljaju, izvrsnu 19 U povijesti je Jack Daniels pokazivao posjetiocima svoju destileriju viskija i njeno postrojenje, pa se i to mo�e uzeti kao primjer industrijskog turizma, odnosno ve� je krajem 19.stolje�a postojao motiv da se posjeti industrijsko podru�je. 20 Kozak, P.: „Destination benchmarking“, CABI Publishing, Wallingford(UK), 2004.g.,str.21. 21 Rudnik je 1978.godine uvršten na popis UNESCO-ve Svjetske kulturne i prirodne baštine.


119

prirodnu scenografiju za izlaganje dijela brojnih slavnih umjetnika. Komore u rudniku postale su popularne koncertne dvorane klasične glazbe, od kojih je veoma upečatljiv koncert za doček Nove godine, a osim toga rudnik predstavlja vrlo atraktivan set za filmaše.

Sol je tijekom povijesti bila nerazdvojni pratilac čovječanstva, tako istraživanja pokazuju da je sol u Wieliczki stara otprilike 14 milijuna godina. Ta vrsta soli može se smjestiti u geološku epohu Miocen22 te se sastoji od naslaga kamene soli i kalij-magnezijeve soli. Talozi soli u Wieliczki formirali su se tijekom tisuća godina kao rezultat više procesa, te imaju jedinstvenu geološku strukturu. Kamena sol Wieliczka, danas se proteže na području od oko 10 kilometara. Njezina širina proteže se od nekoliko stotina metara pa čak do 1, 5 kilometara, te se nalazi na dubini od 30 do 330 metara ispod površine zemlje.23 Najveća prijetnja rudniku predstavlja voda, zbog visoke topljivosti soli. I najmanja pukotina kroz koju voda prodire može se pretvoriti u veliki kanal. Posljednji ozbiljniji problem je voda izazvala 1992.godine kada je potopljen jedan dio unutrašnjosti rudnika.

Rudari su u povijesti njegovali brojne običaje. Između ostalog navode se susreti u pivnici prije odlaska na posao. To su bili tradicionalni sastanci na kojima su rudari zajedno slavili i međusobno se natjecali u turnirima, pričanju viceva i slično. Osim druženja, rudari su mnogo pažnje posvećivali molitvi prije silaska u podzemlje. Rudari su štovali brojne svetce zaštitnike, za koje su vjerovali da im pomažu u obavljanju mukotrpnog posla, te su ih štitili od potencijalnih nesreća. Najpoznatija svetica je Sveta Barbara koja je i u Hrvatskoj poznata kao zaštitnica rudara. Iz tog razloga, brojne komore i galerije u rudniku krasi upravo lik Sv. Barbare. Sa njom je povezana i legenda koja kaže da je Sv. Barbara bacila zaručnički prsten u rudarsko okno, koji je pronađen u prvom iskopavanju soli u rudniku Wieliczka.

Zadivljujuća unutrašnjost rudnika, savršeno je mjesto za organizaciju sastanaka, konferencija, vjenčanja, balova i slično. U rudniku postoje prostorije u koje stane i do 600 uzvanika za određeni događaj, a njih se prije samog događaja može povesti na neku od turističkih tura u rudniku. U rudniku su se tijekom posljednjih godina održale mnogobrojne čudnovate aktivnosti: ističe se let balonom (u najvišoj komori visokoj 36 metara, čije su pripreme trajale dvije godine, te je ovaj događaj ušao u Guinness-ovu knjigu rekorda), bungee jumping, jedrenje u podzemlju, nogometne utakmice, natjecanje plesnih parova, borilački turniri, utrke rally-a oko rudnika i slično. Slijedeća slika prikazuje dio unutrašnjosti rudnika prilagođen posjetiteljima.

22 Miocen je geološki period koji pokriva razdoblje od prije 23 do prije 5,3 milijuna godina. 23 http://www.wieliczka-saltmine.com/about-the-mine/the-mine-of-the-past-and-of-today/crumbs-of-knowledge/how-the-deposit-was-formed (5.2.2013.)


120

Slika 3. Unutrašnjost rudnika "Wieliczka", Poljska

Izvor: http://www.wieliczka-saltmine.com (5.2.2013.)

Posjetitelji rudnika mogu s obzirom na svoje preferencije odabrati više vrsta turističkih obilazaka(ruta):24

Ø Klasični turistički obilazak - prilagođen je svim uzrastima i posebnu pozornost posvećuje tradiciji i povijesti rudnika.

Ø Rudnička ruta - namijenjena pravim avanturistima, koji se uživljavaju u uloge autentičnih rudara i doživljavaju prvo radno iskustvo u podzemlju,

Ø „Tajne rudnika Wieliczka“ – je ruta koja će zainteresirati one posjetitelje koji vole nepristupačna mjesta koja nisu dostupna u drugim rutama,

Ø Hodočasnička ruta – namijenjena je osobama koje će duhovnom molitvom doživjeti rudnik sa sakralnog aspekta.

Ø Grupna avantura – posebice prikladna za team buillding programe, međutim organizira se i za obitelji i prijatelje,

Ø Rudnik za velike i male – namijenjen obiteljskim posjetima, gdje se djecu animira likovima iz bajke. Djeca se posebno raduju Rizničaru-dobrom duhu rudnika, te ljudima soli – koji pozivaju djecu da plešu sa njima.

Rute za posjetitelje mogu biti duge i do 3,5 kilometara te uključuju povijesne kipove i mitske figure. Unutar samog rudnika nalazi se i Rudarska taverna u Budryk-ovoj komori, međutim ona će tijekom prvih nekoliko mjeseci u 2013. godini biti će zatvorena za posjetitelje zbog modernizacije. Zanimljiva je informacija kako za grupna putovanja, vođa grupe može na internet stranici rudnika složiti meni za ručak za cijelu grupu, vidjeti cjelokupni trošak i naravno formirani meni poslati u Rudarsku tavernu koja će pripremiti željeni meni. Rudarska taverna interijerom je više prilagođena rudarskom ozračju, dok se izvan rudnika nalazi restoran u Grand Sal hotelu(****) koji je modernije i elegantnije uređen.

Grand Sal hotel smješten je odmah pored rudarskog okna Danilowitz koji predstavlja sam ulaz u rudnik, te je udaljen 10 kilometara od centra Krakowa, što čini njegovu lokaciju vrlo privlačnom svim turistima koji dođu u glavni grad.

Hotel nudi 7 vrsta smještajnih jedinica: 25

24 http://www.wieliczka-saltmine.com/visiting (5.2.2013.)


121

• Jednokrevetne, 480 kn/noć • Dvokrevetne sa odvojenim krevetima (twin), 540 kn/noć • Sobe sa francuskim ležajem (double), 540kn/noć • Trokrevetna soba, 700 kn/noć • Studio sa spojenim sobama, 1030 kn/noć • Apartmani, 940 kn/noć • Luksuzne sobe (pokój delux), 690 kn/noć

Većina soba opremljena je sa satelitskom televizijom, samokontrolirajućim klima uređajem, telefonom, sefom, mini barom, besplatnim internet pristupom, setom za pravljenje kave i čaja, kupaonicom sa kadom/tušem, sušilom za kosu i dostupnom poslugom u sobu. Hotel nudi brojne pakete za zainteresirane goste, koji se mogu uskladiti sa turističkim rutama iz rudnika , a osim toga nudi pakete za treću dob, romantične vikende, spa vikende i slično. Također nude i konferencijsku salu za 50 osoba, što znači da su osposobljeni i za business ponudu, odnosno održavanje sastanaka i manjih konferencija. U sklopu rudnika soli osim spomenutih kapaciteta nalazi se i lječilište koje nudi zdravstvene tretmane u podzemnim rudarskim komorama upotrebljavajući jedinstvenu klimu bez zagađenja i alergena, bogatu mikronutrijentima. Upravo u rudniku soli, razvijena je inovativna metoda liječenja subteranoterapija, koja podrazumijeva aktivnu rehabilitaciju dišnog sustava koristeći ljekovita svojstva podzemne okoline. Ova vrsta terapije pomaže pacijentima koji boluju od astme, infekcije gornjih i donjih dišnih putova, i slično. Za pacijente koji ostaju dulje vrijeme u lječilištu nude se smještajni kapaciteti u Grand Sal hotelu, zatim se iznajmljuju sobe u objektu „Salt Mill“, te se nudi tretman „zdravi san“ u preuređenim stajama koji pospješuju očuvanje imuniteta. Iz opisanog vidi se kako rudnik soli Wieliczka zaista nudi široku paletu usluga za se vrste gostiju. Osim toga imaju odlično formiranu internet stranicu na kojoj potencijalni posjetitelj može pronaći mnogobrojne informacije koje su mu korisne prilikom formiranja svog boravka u rudniku. Može se zaključiti da svi segmenti ponude funkcioniraju na sinergijskoj bazi, i čini se da je upravo u tome ključ uspjeha rudnika Wieliczka. Mnogo se pažnje posjećuje praćenju preferencija gostiju, ali i kontinuiranom organiziranju posebnih događaja u rudniku koji privlače dodatne posjetitelje. Nakon posjete ovakvom objektu posjetitelji apsolutno nose sa sobom temeljni motiv svog putovanja,a to je doživljaj.

25 http://www.grandsal.pl/en/calm-sleep/rooms , cijene su pretvorene u HRK, na temelju slu�benog te�aja HNB-a 06.02.2013., 1 PLN = 1,817507 HRK


122

2.2. Industrijski kompleks rudnika „Zollverein“, Njemačka

Zollverein predstavlja kompleks instalacija na povijesnom rudarskom mjestu, sa zgradama pretežito iz XX. stoljeća čineći izuzetno arhitektonsko zdanje, a smješten je u gradu Essenu u Njemačkoj. Grad Essen smješten je u dolini Ruhr, koju karakteriziraju velika nalazišta ugljena te razvoj rudarstva i čelika tijekom industrijske revolucije u Njemačkoj. Ovaj kompleks čuva izvanredne materijalne dokaze evolucije i propadanja industrije ugljena u proteklih 150 godina. Upravo je iz tog razloga odličan primjer kako se, industrijska baština može transformirati u kulturnu i koja je pretvorena u višenamjenski kompleks koji godišnje posjeti nešto više od pola milijuna ljudi.

Godine 2001., kompleks Zollverein uvršten je na UNESCO-v popis svjetske baštine, a 2010.godine, grad Essen u kojem je smješten kompleks Zolleverein proglašen je Europskim gradom kulture, zajedno sa Istanbulom(Turska) i Pécsom(Mađarska).26 Kompleks se prostire na površini od stotinu hektara na sjeveru Essena te se sastoji od dva glavna djela: rudnika(okno 1/2/8 te okno XII) i koksare. Rudarski kompleks je bio aktivan od 1851. do 1986. godine, te je bio najveće rudarsko područje u Europi.27 Zanimljiva je informacija kako je 1937.godine rudnik ostvario proizvodnju od 3,6 milijuna tona ugljena, te je zapošljavao 6.900 radnika. Naravno, rudarska industrija bila je ključna industrija za vrijeme Drugog svjetskog rata. Proizvodnja je zaustavljena u kasnim godinama XX. stoljeća, te je kompleks počelo pokrivati grmlje i mahovina. Prvo okno potopljeno je 1847.godine dok je posljednja eksploatacija ugljena bila 1986.godine.28 Koksara je zatvorena najkasnije, 1993.godine. Tada se shvatilo da ovaj izvanredan kompleks ne treba dalje propadati već da ga se može očuvati kroz alternativnu upotrebu. Brojne su zgrade kompleksa pretvorene u izložbene prostore, kino dvorane, restorane, i kongresne dvorane, te se zato ovaj kompleks često naziva najljepšim rudnikom ugljena na svijetu. Iduća fotografija prikazuje cjelokupni kompleks.

26 http://whc.unesco.org/en/news/248 (6.2.2013.) 27 http://courses.umass.edu/latour/Germany/jchandler/index.html (5.2.2013.) 28 http://www.zollverein.de/#/tour (6.2.2013.)


123

Slika 4. Kompleks rudnika "Zollverein", Njemačka

Izvor: http://whc.unesco.org/en/list/975 (6.2.2103.)

Kompleks je otvoren tijekom cijele godine za posjetitelje, osim za veće državne praznike. Često su organizirane turističke ture na engleskom jeziku, a veliku posjećenost ima i muzej Ruhr, koji ima stalnu izložbu kulturno-povijesne baštine regije Ruhr, pretežito se radi o rudarskim strojevima i alatu. Dizajneri su neiskorištenu zgradu pretvorili u muzej sa pet razina, a u sredini stubišta može se vidjeti nekadašnji otvor za dizalo. Unutar muzeja nalaze se brojne multimedijalne produkcije i info punktovi koji pokazuju uporabu industrijske baštine u prošlosti i danas te pomoću zvuka, teksta i slike pričaju povijesnu priču posjetiteljima. Bivši zaposlenici rudnika, danas rade kao vodiči u muzeju jer su jedini oni pravi znalci koji mogu posjetitelje uputiti u rad nekadašnjih strojeva.

Kompleks svojim posjetiteljima nudi restoran „Casino“ , koji je sam po sebi poseban doživljaj, jer su tragovi industrijskog rada stvorili ambijentalne prostore koji jednostavno pozivaju goste da se ponovo vrate. Spomenuti je restoran od strane znanstvenog časopisa „Galileo“, uvršten među 10 najspektakularnijih restorana u svijetu. 29 Važno je napomenuti kako je za uređenje restorana korištena izvorna infrastruktura nekadašnjeg postrojenja. Posjetitelji mogu uživati u posjeti kafića „Zollverein“, koji je popularna destinacija za bicikliste i planinare, zatim kafići „Studio 1 & 2“ i Café Kohlenwäsche .

Iz do sada opisanog kompleksa moglo bi se zaključiti kako ovo područje karakteriziraju samo ogromne zgrade prenamijenjene u raznovrsne prostore, međutim kompleks je pun zelenila i biljaka. Mlađe generacije mogu uživati i u rekreacijskom parku „ZOLLVEREIN®“. Na nekadašnjem odlagalištu rudarskog otpada, nalaze se brojni botanički rariteti i životinje koji se mogu posjetiti. Postojeći je krajolik pažljivo dizajniran i popunjen brojnim spravama namijenjenim djeci, a prostor je dovoljno velik da djeca mogu istraživati i igrati se sa prijateljima. Napravljena je suradnja sa obližnjom školom, čija se djeca sama brinu za određene biljke u parku, te se tamo održava nastava na otvorenom.

29 http://www.zollverein.de/#/tour (6.2.2013.)


124

U zimskom se periodu, bivša koksara pretvara u klizalište dugo 150 metara. Na području klizališta se u vrijeme kada je rudnik bio aktivan pekao ugljen na 1000 oC kako bi se pretvorio u koks. U ljetnim mjesecima koristi se kao bazen, te dozvoljava brojne sportske aktivnosti. Također je napravljena instalacija sa svjetlima, koja u večernjim satima stvara posebne vizualne efekte. Cjelokupni kompleks okružuje prstenasta promenada duga 3,5 kilometara i predstavlja vrlo atraktivno rekreacijsko područje.

Velika atrakcija u kompleksu, koja je tijekom 2013. godine u izgradnji biti će i kotač „Sun wheel“ koji je neobično konstruiran. Kotač će biti smješten iznad pećnice u koksari, te će posjetitelji osim prekrasnog pogleda na cijeli kompleks, biti spušteni u podzemlje. Naime, pećnica u koksari će biti djelomično izrezana kako bi se kotač mogao okretati i kako bi se ovaj projekt realizirao. Na taj će način posjetitelji moći ući u samu mašineriju nekadašnje koksare.

Na nekadašnjem prostoru skladišta materijala izgradilo se „Kreativno naselje“ (Creative Village). Postojala je ideja da se to područje prenamjeni u prostore koji bi bili novi dom za poduzeća iz područja arhitekture, dizajna, marketinga i komunikacije. Ovi prostori namijenjeni su mladim poduzetnicima, koji bi zajedno sa studentima iz „Zollverein škole za menadžment i dizajn“ pronalazili nove kontakte za ostvarenje ambicioznih planova i projekata. Ova je škola jedinstvena takve vrste u Europi, te je jedna od zgrada koja je nanovo sagrađena a ne prenamijenjena. Zgradu su projektirali japanski arhitekti u obliku kocke, a grije se vrućom vodom iz rudarskih dubina. U planu su osim navedenih zdanja i gradnja hotela, apartmana, radionica i kafića. Smatra se kako u Zollvereinu još uvijek postoje brojne staze, putovi i željezničke pruge koje su neiskorištene, a koji će zasigurno postati funkcionalni u daljnjoj budućnosti.

Velika je vjerojatnost da od ovog genijalnog projekta ne bi bilo ništa, da Europska Unija nije uložila 165 milijuna eura u obnovu ne samo kompleksa Zollverein, već i u grad Essen i okolnu regiju. Od svih navedenih pozitivnih činjenica u vezi kompleksa, može se iznijeti i najveća slabost. Naime, kompleks stvara prihode samo od ulaznica muzeja Ruhr, nekih komercijalnih izložbi, restorana i kafića, međutim ta sredstva još uvijek nisu dovoljna za održavanje i razvoj kompleksa Zollverein u budućnosti. 30Trenutno ne postoji rješenje kako bi se riješio problem samofinanciranja, pa se velikim dijelom oslanjaju na sredstva Europske Unije i te regije Rhine-Westphalia. Činjenica je kako je ovo područje zaista jedinstveno po svojoj strukturi, jer kombinira urbane inovacije i idiličan krajolik te istovremeno uspijeva očuvati povijesni ambijent rudarstva.

2.3. Međusobna usporedba i identifikacija najboljih praksi rudnika „Wieliczka“ i „Zollverein“

Prikazani prenamijenjeni rudnici zaista su izvanredno osmišljeni projekti koji pokazuju odlične rezultate posjećenosti. Međutim, iako su oboje funkcionirali unutar rudarske industrije, rudnik Wieliczka se specijalizirao u vađenju soli, a kompleks Zollverein za eksploataciju ugljena i njegovu preradu u koks. Trenutno su oba rudnika neaktivna u smislu eksploatacije kako soli tako ugljena i funkcioniraju kao ogromni muzeji koji su otvoreni za posjetitelje tijekom cijele godine.

Najveća razlika, između dva rudnika, jest ta da je rudnik Wieliczka u potpunosti formirao svoju ponudu u podzemlju rudnika (iako na površini nudi i smještajne kapacitete u hotelu i lječilištu), a Zollverein svoju ponudu bazira na korištenju postojeće arhitekture na površini zemlje, a

30 Xu., L.: „The Renascent road of old industrial areas „- A comparison between Zollverein and 798 Art Zone in order to do the planning of RUBBER SOUL in Nanjing, Karlskrona(Švedska), 2010..g., str. 42.


125

samo manjim dijelom podzemni dio rudnika. Oba opisana rudnika, veliki dio ponude baziraju na organizaciji mnogobrojnih evenata: od koncerata, izložbi, raznovrsnih sportskih aktivnosti, vjenčanja, kongresa i sastanaka. Tijekom svojih godina postojanja postali su prepoznatljiv brend na turističkom tržištu te ih posjećuju turisti iz svih krajeva svijeta. Možda je Zollverein tu ipak u manjoj prednosti, jer je Njemačka oduvijek bila vrlo razvijena zemlja, dok se Poljsku doživljavalo kao tranzicijsku zemlju i tek se 50-ih godina prošlog stoljeća probila na turističko tržište.

Ako se uspoređuje cjelokupna ponuda i način prezentacije na tržištu, može se zaključiti kako rudnik Wieliczka obavlja mnogo bolji posao. Za potencijalnog posjetitelja koji nije posjetio niti jedan od spomenutih rudnika, samo posjetom internet stranica rudnika, na engleskom jeziku više će konstruktivnih informacija pronaći na stranicama rudnika Wieliczka , jer je vrlo detaljno opisana cjelokupna ponuda rudnika, jedina zamjerka je što su cijene navedene u poljskim zlotima, a ne u eurima, pa se posjetitelj mora sam pobrinuti o preračunavanju valute. Internet stranica rudnika Zollverein bogata je slikama, i ponuda je vrlo dobro objašnjena ali na njemačkom jeziku, dok je na engleskom manje detaljna i relativno površna.

Ustanovljeno je kako rudnik Wieliczka ima atraktivnije formirane turističke ture, a što je još važnije posjetiteljima privlačnije od Zollvereina, jer su vrlo loše objašnjene na engleskom jeziku. Kao što je prije napomenuto, Zollverein više cilja na istovremenu turističku iskorištenost kako i funkcionalnost prostorija za ostale svrhe, primjerice izgradnju škole, igrališta za djecu, poslovnih prostora i slično, dok Wieliczka ima isključivo turističku namjenu. Kompleks Zollverein s druge strane, više se bazira na kulturnoj ponudi, dok mu posjetitelji rudničke infrastrukture nekako predstavljaju sekundarnu ponudu. Također područje Zollvereina, predstavlja i rekreativno područje na kojem se može cjelodnevno boraviti jer je to otvoren prostor, dok je s te strane Wieliczka malo zakinut jer je sva njegova ponuda u podzemlju i to ponekad može stvoriti nelagodu kod posjetitelja. U slijedećoj tablici prikazan je broj posjetitelja kompleksa Zollverein.

Tabela 1. Prikaz broja posjetitelja od 2007. - 2011. godine

Izvor: podaci dobiveni u suradnji sa gđom. Martinom Tendick, koordinator za turizam u „Zollverein“ kompleksu (08.02.2013.)

Iz tablice je vidljivo kako je najveći broj posjetitelja ostvaren 2010.godine, i to čak više od 2 milijuna. Izračunati su verižni indeksi za navedenih pet godina, pa je vidljivo kako je 2008.g. ostvaren rast broja posjetitelja od 9 % u odnosu a 2007.g. Godine 2009. ostvaren je porast od 19%, a 2010.g. je ostvaren porast od visokih 22% u odnosu na 2009.godinu. Trend pada ostvaren je u 2011.godini od 34%, najvjerojatnije zbog krize u gospodarstvu. Većinu posjetitelja čini njemačko stanovništvo, dok strani posjetitelji čine samo 10% posjetitelja. U slijedećoj tablici prikazuje se broj domaćih i stranih posjetitelja u rudniku soli „Wieliczka“.

GODINA BROJ POSJETITELJA IND

2007. 770.000 /

2008. 840.000 109

2009. 996.000 119

2010. 2.210.000 222

2011. 1.466.000 66


126

Tabela 2. Prikaz broja posjetitelja rudnika "Wieliczka" od 2007. - 2011. godine

GODINA STRANI TURISTI

DOMAĆI TURISTI

UKUPAN BROJ POSJETITELLJA IND

2007. 675.698 483.937 1.159.635 /

2008. 627.249 470.224 1.097.473 95

2009. 526.047 455.522 981.569 89

2010. 528.752 474.685 1.003.437 102

2011. 556.900 504.057 1.060.957 106

Izvor: podaci dobiveni u suradnji sa gđom. Renatom Golab, Odjel za marketing i odnose s javnošću u rudniku „Wieliczka“ (14.02.2013.)

Iz tablice je vidljivo kako u 2008. i 2009. godini postoji trend pada posjetitelja i to za 5% u 2008.g. u odnosu na 2007.godini, te 11% u 2009.godini u odnosu na prethodnu godinu. Iduće dvije godine zamjećuje se trend porasta broja posjetitelja i to za 2 % u 2010. godini i 6% u 2011.godini. Također se primjećuje kako u strukturi posjetitelja uvijek prednjače strani turisti(preko 50%). Rudnik je 2012. godine posjetilo rekordnih 1.117.158 posjetitelja, čak 5% više u odnosu na 2011.godinu, uz napomenu da strani turisti čine otprilike 53% posjetitelja. Najposjećeniji je bio mjesec prosinac sa više od 45.000 posjetitelja. Najbrojniji su u 2012. godini bili turisti iz V.Britanije (60.9 tisuća), zatim iz Italije (42.4 tisuće), te iz Njemačke (38.5 tisuća).31 Od ostalih nacionalnosti tu su još i Francuzi, Rusi, Norvežani, Španjolci, Amerikanci, Mađari i tako dalje. Prema istraživanju koje je proveo Yahoo, Wieliczka je jedno od deset najzanimljivijih mjesta za istraživanje podzemlja i koje se jednostavno mora posjetiti. Rudnik soli Wieliczka je prošle godine dobio nagradu „Certifikat za izvrsnost “ od strane Trip Advisor-a. U slijedećoj tablici sumirane su temeljne razlike dvaju rudnika.

31 http://www.thenews.pl/1/9/Artykul/123933,Wieliczka-Salt-Mine-hits-tourist-record (13.2.2013.)


127

Tabela 3. Temeljne razlike u ponudi rudnika "Wieliczka" i "Zollverein"

RUDNIK „WIELICZKA“ KOMPLEKS „ZOLLVEREIN“

Eksploatacija soli Eksploatacija ugljena i prerada u koks

Ponuda pretežito u podzemlju Ponuda pretežito na površini zemlje

Atraktivnije formirane turističke ture Relativno atraktivne ture slabo objašnjene na engleskom jeziku

Internet stranica bogata detaljnim informacijama na engleskom jeziku u svim aspektima

Internet stranica bogata je informacijama ali na njemačkom jeziku

Nema samostalan muzej, ali cijelo je podzemlje muzejski eksponat

Kombinacija tematskog parka i bogate kulturne ponude

Fokusirani također na wellness i spa ponudu

Cilja više na rekreaciju i sportske aktivnosti na otvorenom

S obzirom na veličinu objekta, ima dovoljan broj smještajnih kapaciteta Nedostaju hotelski kapaciteti, ali su u planu

Usmjereni na samostalno poslovanje Razvija suradnju sa školama i mladim poduzetnicima

Višednevni posjetitelji Prevladavaju jednodnevni posjetitelji

Problem samofinanciranja

Izvor: izrada autora

Osim navedenih razlika, rudnici imaju i određene sličnosti, pa se iste navode.

Zajedničke karakteristike rudnika: - Otvoreni za posjete tijekom cijele godine, - Uvršteni na UNESCO-v popis svjetske baštine, - Usmjereni na organiziranje evenata i kulturnih događaja (koncerata, izložbi, seminara,

vjenčanja...), - Prepoznatljivi brend na tržištu, - Bogata ponuda restorana i barova (s malom brojčanom prednošću kompleksa „Zollverein“), - Fokus je utjecaj rudarstva u povijesti na razvoj tih područja i način života stanovnika, - Projekti poboljšavaju kvalitetu života tamošnjeg stanovništva.

Navedene su i razlike i zajedničke karakteristike kod opisanih rudnika, ali smatra se kako je temeljna poveznica koja spaja oba kompleksa Zollverein i Wieliczku, ideja da se posjetiteljima ali i domaćem stanovništvu prikaže utjecaj rudarske industrije na tamošnja područja i na ljudske živote. Obje su ideje hvalevrijedne jer su uspjele očuvati bogatu tradiciju koju uspješno prikazuju ne samo domicilnom stanovništvu već i turistima diljem svijeta. Vrijednost projekata prepoznala je i organizacija UNESCO koja ih je upisala na popis svjetske baštine i tako ih učinila još renomiranijim. Osim toga, oba projekta poboljšali su kvalitetu življenja stanovništva i obogatili turističku ponudu koja u tim krajevima prije nije bila razvijena, zatim se izbjegnulo daljnje narušavanje teritorija, otvorila su se nova radna mjesta te se očuvala industrijska baština.


128

Zaključuje se kako analizirani kompleksi imaju nekoliko dobrih praksi koje su primjenjive i na slične projekte diljem Europe. U komplesu Zollverein ističe se prvenstveno težnja da se poslovanje rudnika uklopi u lokalnu zajednicu, te da oni budu primarni korisnici, dok su turisti u „drugom planu“. Zollverein je fokusiran na avanturističke sadržaje i rekreaciju te je implementirana odlična suradnja sa obrazovnim sustavom. Rudnik Wieliczka ima u podzemlju cijeli kompleks prostorija i hala opremljene na način da mogu biti korištene u organizaciji raznih kulturnih događaja, a osim samog rudnika, ponuda je proširena putem smještajnih kapaciteta te wellness i spa ponude koji imaju funkciju zadržavanja posjetitelja na više dana. Ističu se također i turističke rute koje su zaista mnogobrojne, atraktivno osmišljene i prilagođene raznovrsnim segmentima. Ustanovljeno je kako su analizirani kompleksi atrakcije koje svaki turist željan avanture i doživljaja jednostavno mora posjetiti.


129

ZAKLJUČAK

Suvremeni turisti donose odluke o izboru turističke destinacije ovisno o tome zadovoljava li

ponuda njihove potrebe, pruža li im nezaboravan doživljaj. Danas su najtraženije turističke destinacije koje omogućuju turistima bavljenje različitim aktivnostima, koje njeguju tradiciju i prilagođavaju ponudu interesima, potrebama, motivaciji i ponašanju turista. Oštra konkurencija na međunarodnom turističkom tržištu i sve veći broj sudionika s razvijenom i kvalitetnom ponudom omogućuju turistima veći izbor usluga. Međutim, često je upravo kvaliteta presudan čimbenik u odabiru određene destinacije ili usluge. Zato je kvalitetu potrebno neprestano poboljšavati i mjeriti raznim metodama. Benchmarking je jedna od metoda koja se može primjenjivati u cilju osiguravanja održivosti kvalitete.

Ova metoda vrlo je praktična jer se može primijeniti na gotovo sve segmente poslovanja, ukoliko taj segment omogućava usporedbu sa sličnim karakteristikama organizacije s kojom se uspoređuje. Mogu se promatrati, a kasnije analizirati proizvodi, usluge, cijene, procesi, strategije i slično, a najefikasniji način da se utvrde djelotvorne promjene jest učenje od drugih. U svom životnom ciklusu poduzeće uvijek uči nešto novo,a ako se pritom ima priliku učiti od najboljih onda takvu priliku ne treba propustiti, već je treba kontinuirano primjenjivati kako bi se izbjegla stagnacija u poslovnim procesima.

Benchmarking pristupom u ovom radu uspoređuje se ponuda i mehanizam prenamjene rudnika u turističke atrakcije. U radu su navedene temeljne različitosti dvaju rudnika, ali nije ih moguće u potpunosti usporediti jer svaki za sebe čini unikatan arhitektonski eksponat i primjer očuvanja industrijske baštine. Oba rudnika posluju vrlo dobro, te iz godine u godinu, broj posjetitelja raste, jedino se predlaže da Zollverein, razvoj usmjeri ka tematskom parku jer ima odlične predispozicije da to postane, uz daljnji nastavak suradnje sa školskim ustanovama i mladim poduzetnicima. Tematski park predložen je iz razloga, što kompleks ima problema sa samofinanciranjem i uvelike ovisi o financijskim sredstvima koja dolaze od Europske Unije i tamošnje samouprave, pa bi se tim načinom povećali prihodi od vlastite djelatnosti. Rudnik Wieliczka vrlo je dobro percipiran među turistima, tako da on mora nastaviti kontinuirano pratiti eventualne promjene u percepciji tržišta te nastojati nadmašiti očekivanja posjetitelja.

Ovakav vid selektivnog turizma, dakle, prenamijenjena industrijska baština u turističku ponudu, posljednjih godina dobiva na značenju, a interes javnosti sve više raste. Prikazana dva primjera zasigurno ne bi bila uspješno dovršena da nije bilo izvrsne komunikacije i suradnje između lokalne zajednice i domicilnog stanovništva. Iz tog razloga potrebno je promicati daljnji razvoj industrijskog turizma jer je on jedan od načina da se zaštiti i očuvaju vanfunkcionalna industrijska područja, i unaprijedi kvaliteta života domicilnog stanovništva.


130

POPIS LITERATURE

Knjige:

Avelini Holjevac, I.: „Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji“, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu , Opatija, 2002.g. Cerović, Z.: „Hotelski menadžment“, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu , Opatija, 2003.g. Kozak, P.: „Destination benchmarking“, CABI Publishing, Wallingford(UK), 2004.g. Pavičić, J. et.al., Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti, Masmedia, 2006.g. Renko, N., et.al.: „Benchmarking u strategiji marketinga“, Mate, Zagreb, 1999.g.

Članci:

Cetinski, V., Juričić, B.: „Uloga sustava kvalitete i eco-labelling sustava u benchmarkingu turističke destinacije“, Tourism and Hospitality Management, Vol.11., No2.,Opatija, 2005.g., str. 79.-92. Katalenac., D.: „Mogućnost primjene benchmarkinga u upravljanju knjižnicama“, Knjižničarstvo:glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Vol.4., No1.-2., 2000.g., str.29.-45. Osmanagić Bedenik, N.: „Benchmarking kao instrument suvremenog kontrolinga“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., Zagreb, 2006., str. 331.- 346. Štoković, I.: „Benchmarking u turizmu“, Ekonomski pregled, Vol.55 No.1-2., Zagreb, 2004.g., str. 66.-84. Vizjak, A., Alikier Radinić, R.: „Djelovanje „benchmarkinga“ u međunarodnoj ekonomiji“, Tourism and Hospitality Management, Vol.12, No1., Opatija, 2006.g., str. 171.-182. Xu., L.: „The Renascent road of old industrial areas „- A comparison between Zollverein and 798 Art Zone in order to do the planning of RUBBER SOUL in Nanjing, Karlskrona (Švedska), 2010.g., str.42.

Internet stranice:

Hotel Grand Sal, www.grandsal.pl/en/calm-sleep/rooms (13.2.2013.) Rudnik soli „Wieliczka“, www.wieliczka-saltmine.com (5.2.2013.) Industrijski kompleks „Zollverein“, www.zollverein.de/#/tour (6.2.2013.) Vijesti iz Poljske, www.thenews.pl/1/9/Artykul/123933,Wieliczka-Salt-Mine-hits-tourist-record (13.2.2013.) Ured informacijske tehnologije, www.courses.umass.edu/latour/Germany/jchandler/index.html (5.2.2013.) Organizacija Ujedinjenih Naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, www.whc.unesco.org/en/list/975 (6.2.2103.)


131

POPIS ILUSTRACIJA

Slike

Slika 1. Benchmarkinški krug .................................................................................................................... 115 Slika 2. Djelovanje i ciljevi benchmarkinga ............................................................................................. 117 Slika 3. Unutrašnjost rudnika "Wieliczka", Poljska ................................................................................. 120 Slika 4. Kompleks rudnika "Zollverein", Njemačka ................................................................................ 123

Tabele

Tabela 1. Prikaz broja posjetitelja od 2007. - 2011. godine ................................................................. 125 Tabela 2. Prikaz broja posjetitelja rudnika "Wieliczka" od 2007. - 2011. godine ............................... 126 Tabela 3. Temeljne razlike u ponudi rudnika "Wieliczka" i "Zollverein" .............................................. 127


132

S A D R Ž A J

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

Redni broj Stranica

1. ODLUKA o donošenju Strategije razvoja turizma Općine Raša….. 1

„Službene novine Općine Raša“ – službeno glasilo Općine Raša – izdavač: Općina Raša Tisak: Jedinstveni upravni odjel Općine Raša

Odsjek za općinsku samoupravu i upravu, opće i pravne poslove

Documents

SLUŽBENE NOVINE Stranica - 1- Broj - 18 OPĆINE RAŠA ...SLUŽBENE NOVINE Stranica - 1- Broj - 18 OPĆINE RAŠA 06.prosinac 2013. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I Na temelju članka 26