Upload
others
View
12
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Službeničko zakonodavstvo prema
pozitivnom pravu Republike Hrvatske
Priredila: dr.sc. Marijeta Vitez Pandžić
1. Uvodna razmatranja
Zakon o državnim službenicima (Narodne novine,49/12 – pročišćeni tekst, 37/13, 38/13, 01/15,138/15, 61/17), kao temeljni propis u područjuslužbeničkih odnosa u državnoj službi otvorio jenovo poglavlje u razvoju i primjeni modernoghrvatskog službeničkog prava.
Razrada ovog Zakona nastavljena je brojnimprovedbenim propisima koji, uz njega, čine važnesastavnice sustava službeničkog prava državnihslužbenika.
Radna mjesta mogu se popunjavati samo u skladus pravilnikom o unutarnjem redu i premausvojenom planu prijma u službu.
2. Način popunjavanja radnih mjesta
u državnoj službi Slobodna radna mjesta u državnoj službi
popunjavaju se putem javnoga natječaja. No,prije raspisivanja javnoga natječaja slobodnoradno mjesto može se popuniti putemnapredovanja, internog oglasa, premještaja ilirasporeda državnog službenika.
Slobodno radno mjesto u državnom tijelu možese popuniti prijmom u državnu službu osobe kojaje na temelju ugovora o stipendiranju iliškolovanju u obvezi raditi određeno vrijeme udržavnoj službi pa se tada javni natječaj neprovodi.
Izbor kandidata kojima će se popuniti
slobodna radna mjesta, bilo da se radna
mjesta popunjavaju javnim natječajem ili
internim oglasom, obavlja se na temelju
njihovih stručnih sposobnosti, vještina,
stečenog radnog iskustva u struci, rezultata
ostvarenih u njihovom dosadašnjem radu te
rezultata pokazanih na testiranju.
Za kandidata izabranog putem javnog
natječaja ili internog oglasa koji je već
državni službenik u tome tijelu, donosi se
rješenje o rasporedu na radno mjesto.
Popunjava li se radno mjesto kandidatom
koji nije zaposlen u državnoj službi, donosi se
rješenje čelnika tijela ili osobe koja u tijelu
rješava po tome pitanju, a po izvršnosti toga
rješenja donosi se rješenje o rasporedu na
radno mjesto.
Prije raspisivanja javnog natječaja sva su
državna tijela dužna kod središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za službeničke
odnose, provjeriti ima li na raspolaganju Vladi
službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored
na radno mjesto koje treba popuniti.
3. Postupak prijama u državnu
službu Postupak prijama u državnu službu, može
biti:
- redoviti: provodi se za prijam u državnu
službu osoba s određenom stručnom
spremom, bez radnog iskustva (vježbenici)
- izvanredan: provodi se za potrebe prijma
stručnih osoba s odgovarajućim iskustvom
na radna mjesta utvrđena pravilnikom o
unutarnjem redu.
Osoba koja se prima u državnu službu
mora imati:
a) odgovarajući stupanj obrazovanja,
b) odgovarajuće stručno znanje i radno
iskustvo, osim u slučaju prijma
vježbenika,
c) zdravstvenu sposobnost za obavljanje
poslova radnog mjesta na koje se prima,
d) hrvatsko državljanstvo.
U državnu službu ne mogu biti primljene osobe:
a) protiv kojih se vodi kazneni postupak po
službenoj dužnosti ili koje su proglašene
krivim za kazneno djelo za koje se kazneni
postupak vodi po službenoj dužnosti,
b) kojima je prestala državna služba zbog teške
povrede službene dužnosti, u razdoblju od
četiri godine od prestanka državne službe,
c) kojima je prestala državna služba zbog toga što
nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju
od četiri godine od prestanka državne službe.
Listu kandidata prijavljenih na javni natječaj, kojiispunjavaju formalne uvjete propisane natječajem,utvrđuje komisija za provedbu natječaja, kojuimenuje čelnik tijela. U komisiji obvezno mora bitipredstavnik središnjeg tijela državne upravenadležnog za službeničke odnose.
Kandidate koji su zadovoljili formalne uvjetenatječaja, komisija za provedbu natječaja upućujena testiranje radi provjere njihovih stručnihsposobnosti, vještina i stečenog radnog iskustva ustruci. Izbor kandidata obavlja se na temeljupokazanih rezultata na testiranju između najviše10 kandidata koje su pokazali najbolje rezultate.
Kada nijedan kandidat nije postigaozadovoljavajuće rezultate na provedenomtestiranju, postupak prijma se obustavlja.
Izabrani kandidati primaju se u državnu
službu rješenjem čelnika tijela, a to
rješenje je upravni akt, protiv kojega je
dopuštena žalba u roku od 15 dana
odboru za državnu službu.
Osoba primljena u državnu službu postaje
državni službenik danom početka rada.
Dan početka rada utvrđen je rješenjem o
rasporedu na radno mjesto.
4. Probni rad
Osobe se u pravilu primaju u državnu službuna neodređeno vrijeme i to uz obvezniprobni rad.
Za osobe primljene u državnu služburedovitim postupkom (vježbenici) probni rad(vježbenički staž) traje 12 mjeseci.
Za osobe primljene u državnu službuizvanrednim postupkom probni rad traje 3mjeseca.
Za osobe koje na radno mjesto dolazenapredovanjem ili premještajem nijepotreban probni rad.
Na kraju probnog rada državnogslužbenika se ocjenjuje ocjenom:
a) “zadovoljava” - kada se na osnovi rada ipokazanog znanja i učinkovitostislužbenika može očekivati da ćeslužbenik i dalje uspješno izvršavatiposlove radnoga mjesta,
b) “ne zadovoljava” - kada se na osnovirada i pokazanog znanja i učinkovitostislužbenika ne može očekivati da ćeslužbenik uspješno izvršavati posloveradnoga mjesta.
Službeniku koji na probnom radu nije
zadovoljio, otkazuje se državna služba, o
čemu se donosi rješenje najkasnije u roku
od osam dana od dana isteka probnog
rada.
Ako se takvo rješenje ne donese u
spomenutom roku, smatra se da je
službenik zadovoljio na probnome radu.
5. Državni stručni ispit Državni službenik koji je zadovoljio na probnom
radu dužan je najkasnije u roku od 6 mjeseci odisteka probnog rada položiti državni stručni ispit.
Državni stručni ispit sastoji se od općeg iposebnog dijela. Postupak i način polaganja teprogram državnoga stručnog ispita propisuje Vladauredbom.
Državni stručni ispit polaže se pred Državnomispitnom komisijom koja se ustrojava prisredišnjem tijelu državne uprave nadležnom zaslužbeničke odnose (trenutno je to ministarstvouprave).
Službenik koji ne položi ispit u roku od 6 mjeseci,prestaje državna služba istekom posljednjeg danaroka za polaganje ispita (osim iz opravdanihrazloga).
6. Klasificiranje radnih mjesta u
državnoj službi Radna mjesta u državnim tijelima klasificiraju se na
slijedeći način: potrebno stručno znanje, složenostposlova, samostalnost u radu, stupanj suradnje sdrugim državnim tijelima i komunikacije sastrankama, stupanj odgovornosti i utjecaj nadonošenje odluka.
Sustav klasifikacije radnih mjesta u državnoj službi,razvrstava se prema slijedećim kategorijama:
a) radna mjesta rukovodećih državnih službenika,
b) radna mjesta viših državnih službenika,
c) radna mjesta nižih državnih službenika.
Nazive i opise radnih mjesta u državnom
tijelu utvrđuje pravilnikom o unutarnjem
redu, čelnik tijela uz prethodno odobrenje
središnjeg tijela državne uprave nadležnog
za službeničke odnose.
7. Ocjenjivanje rada državnih
službenika Ocjenjivanje rada i učinkovitosti službenika
provodi se svake godine za prethodnukalendarsku godinu (do 28. veljače tekuće godine)
Ne ocjenjuju se službenici koji su u prethodnojkalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci,bez obzira na razloge.
Postupak ocjenjivanja rada i učinkovitostislužbenika provodi se kroz tri glavne faze:
a) planiranje poslova koje državni službenik trebaobaviti,
b) kontrola rada i učinkovitosti,
c) ocjenjivanje rada i učinkovitosti.
Rad i učinkovitost državnog službenikaocjenjuje neposredno nadređeni službenik,pri čemu utvrđuje njegovu učinkovitostuspoređivanjem rezultata izvršenih poslova srezultatima utvrđenim u opisu njegovogradnog mjesta i radnim planovima.
Ako službenik nije zadovoljan predloženomocjenom, ima pravo dati primjedbunadređenom službeniku, koji je dužan tuprimjedbu razmotriti zajedno saslužbenikom.
Čelnik tijela donosi rješenje o ocjeni ilislužbena osoba ovlaštena za donošenjerješenja o ocjeni.
Rad i učinkovitost državnog službenikaocjenjivat će se ocjenama; “uspješan”,“primjeran”, “izuzetan”, “zadovoljava”, “nezadovoljava”.
Državnog službenika koji je ocijenjenocjenom “zadovoljava” upućuje se nadodatno stručno osposobljavanje ili sepremješta na drugo radno mjesto iste ili nižesloženosti poslova, unutar istog stupnjaobrazovanja.
Državnom službeniku koji je ocijenjenocjenom “ne zadovoljava” prestaje državnaslužba po sili zakona, danom izvršnostirješenja o ocjenjivanju.
8. Napredovanje državnih službenika
Državni službenik može napredovati redovito i
izvanredno.
Državni službenik može napredovati redovito ako je:
a) je jedanput ocijenjen ocjenom »izuzetan« ili najmanje
dva puta uzastopno ocjenom »primjeran« ili najmanje tri
puta uzastopno ocjenom »uspješan« ili višom ocjenom,
b) postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o
unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku
napredovanja može rasporediti,
c) ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Državni službenik napreduje izvanredno,
ako ispunjava uvjete za raspored na radno
mjesto propisane uredbom Vlade kojom
se uređuje napredovanje državnih
službenika.
Državni službenik promiče se u okviru
istoga radnog mjesta dobivanjem povišice
plaće.
9. Povrede službene dužnosti
Povrede službene dužnosti mogu biti lake
i teške.
Pogledati lake i teške povrede službene
dužnosti u čl.98. i 99. Zakona o državnim
službenicima
O lakim povredama službene dužnosti
odlučuje čelnik tijela, ako posebnim
zakonom za službenike pojedinih državnih
tijela nije drukčije određeno.
O teškim povredama službene dužnosti u
prvom stupnju odlučuje službenički sud, a
u drugom stupnjuViši službenički sud.
Službeničke sudove i Viši službenički sud
ustrojavaVlada.
Na postupak zbog povrede službene
dužnosti primjenjuju se odredbe zakona
kojim se uređuje opći upravni postupak.
Postupak zbog povrede službene dužnosti
je hitan i javan. Odlukom tijela koje vodi
postupak može se iznimno isključiti
javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja
službene ili druge zakonom propisane
tajne ili drugih opravdanih razloga.
Postupak zbog lake povrede službene
dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela,
na vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog
nadređenog službenika.
Postupak zbog teške povrede službene
dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba
koju on za to ovlasti, danom predaje
zahtjeva za pokretanje postupka
nadležnom službeničkom sudu.
U postupku zbog povrede službene dužnosti oodgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, ao pitanjima postupka zaključkom.
Protiv odluke čelnika tijela u postupku zbog lakepovrede službene dužnosti može se podnijetižalba nadležnom službeničkom sudu u roku odosam dana od dana primitka odluke.
Protiv odluke službeničkog suda u postupku zbogteške povrede službene dužnosti može sepodnijeti žalba Višem službeničkom sudu u rokuod osam dana od dana primitka odluke.
Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbogpovrede službene dužnosti može se pokrenutiupravni spor.
Za lake povrede službene dužnosti mogu
se izreći sljedeće kazne:
a) usmena opomena,
b) pisana opomena,
c) pisana opomena s upisom u osobni
očevidnik državnog službenika,
d) novčana kazna u visini do 10% plaće
službenika isplaćene u mjesecu kad je
kazna izrečena.
Za teške povrede službene dužnosti mogu seizreći sljedeće kazne:
a) novčana kazna na vrijeme od jednog do šestmjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20%ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecuu kojem je kazna izrečena,
b) premještaj na drugo radno mjesto nižesloženosti poslova istog stupnja obrazovanja,
c) prestanak državne službe. Državni službenik kojem je utvrđenaodgovornost za tešku povredu službenedužnosti ne može se promicati i napredovati uslužbi u roku od dvije godine od dana izvršnostirješenja o odgovornosti.
10. Odgovornost za štetu
Državni službenik je dužan naknaditi štetukoju u službi ili u svezi sa službom namjernoili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.
Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti podkojima je nastala utvrđuje čelnik tijela,odnosno osoba koju on ovlasti, rješenjemkoje nije upravni akt.
Prije donošenja rješenja čelnik tijela dužan jesaslušati službenika.
Ako službenik odbije nadoknaditi štetu, štetase nadoknađuje po općim propisimaobveznog prava.
O visini i načinu naknade štete čelnik tijela idržavni službenik mogu zaključiti pisanisporazum.
Pisani sporazum predstavlja ovršni naslov.
Rok za naknadu štete ne može isteći prijedana u koji se isplaćuje plaća za obračunskorazdoblje u kojemu je donijeto rješenje, amože se dogovoriti i plaćanje u obrocima.
Za naknadu štete na stvari može se pozahtjevu službenika dopustiti uspostavaprijašnjeg stanja o njegovom trošku uprimjerenom roku. O tome se zaključujepisani sporazum.
U postupku zbog povrede službene
dužnosti može se odlučivati i o naknadi
štete nastale državnom tijelu povredom
službene dužnosti.
Ako je do štete došlo postupanjem po
nalogu nadređenog službenika, a službenik
je prethodno stavio pisano upozorenje
nadređenom da bi izvršenjem naloga
mogla nastati šteta, službenika će se u
cijelosti osloboditi od odgovornosti za
štetu.
11. Prestanak državne službe
Državna služba prestaje:
a) sporazumom - na temelju pisanoga sporazumadržavnog službenika i čelnika tijela,
b) istekom roka – državna služba na određenovrijeme,
c) otkazom - državnom službeniku se otkazujedržavna služba ako nije zadovoljio na probnomradu te na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelupodnese državni službenik,
d) po sili zakona i
e) na drugi način propisan zakonom.
O prestanku službe donosi se rješenje u roku odosam dana od nastupa okolnosti koje su razlog zaprestanak službe.
Državnom službeniku prestaje državna služba posili zakona u slijedećim slučajevima;
a) smrću,
b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog općenesposobnosti za rad,
c) kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godinamirovinskog staža – posljednjeg dana godine ukojoj su ostvareni ti uvjeti,
d) kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznudugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnuosudu za kazneno djelo – danom saznanja zapravomoćnost presude, osim ako mu jepravomoćnom presudom izrečena uvjetnaosuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radomza opće dobro,
e) kad neopravdano izostane s rada petradnih dana uzastopce,
f) ako ne položi državni stručni ispit upropisanom roku,
g) ako se sazna da u vrijeme prijma udržavnu službu nije ispunjavao uvjete zaprijam u državnu službu propisaneZakonom,
h) kad se sazna da je u vrijeme prijma udržavnu službu postojala zapreka zaprijam u državnu službu propisanaZakonom,
j) kad mu je izrečena kazna prestanka
službe u postupku zbog teške povrede
službene dužnosti,
k) ako se po premještaju neopravdano ne
javi na dužnost u zakonskom roku,
l) ako ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava«,
m) u drugim slučajevima utvrđenim
zakonom.
12. Namještenici
Na prava, obveze i odgovornostinamještenika primjenjuju se opći propisi oradu (Zakon o radu), Zakon o državnimslužbenicima i u skladu s njim sklopljenikolektivni ugovor (Kolektivni ugovor zadržavne službenike i namještenike).
Termine namještenik i službenik koristi se zazaposlenike u državnim službama ili uupravnim tijelima jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, kojima se njihovaprava, obveze i odgovornosti uređujuposebnim zakonima.
Namještenik radi na pomoćno-tehničkimposlovima i ostalim poslovima čije je obavljanjepotrebno radi pravodobnog i kvalitetnogobavljanja poslova iz djelokruga tijela.
Kolektivnim ugovorom za državne službenike inamještenike, što se tiče radnog odnosa, uređenoje:
- sistematizacija radnih mjesta namještenika upojedinom državnom tijelu,
- način zasnivanja radnog odnosa u skladu sUstavom zajamčenim pravom svakog državljaninaRepublike Hrvatske da pod jednakim uvjetimasudjeluje u obavljanju javnih poslova i budeprimljen u javne službe
- sklapanje ugovora o radu.
Radna mjesta namještenika utvrđuju sepravilnikom o unutarnjem redu državnogtijela kao radna mjesta za obavljanjepomoćno-tehničkih poslova.
S namještenikom se sklapa ugovor o radutemeljem provedenog internog oglasa ilijavnog natječaja.
Prilikom sklapanja ugovora o radu snamještenikom može se ugovoriti probnirad.
Probni rad namještenika može trajatinajduže dva mjeseca.
Namješteniku koji nije zadovoljio na
probnom radu prestaje radni odnos
otkazom koji mora biti u pisanom obliku i
obrazložen. Ako poslodavac namješteniku
otkaz ne dostavi najkasnije posljednjeg
dana probnoga rada, smatrat će se da je
zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Na udaljenje s rada i odgovornost
namještenika za povrede radne dužnosti
primjenjuje se odredbe Zakona o
državnim službenicima o udaljenju iz
službe te odgovornosti državnih
službenika za povrede službene dužnosti.
Rad i učinkovitost državnog službenika
ocjenjivat će se ocjenama; “uspješan”,
“primjeran”, “zadovoljava”, “ne
zadovoljava”.
Pitanje plaća i dodataka na plaću riješeno jeKolektivnim ugovorom za državne službenikei namještenike koji propisuje osnovnu plaćukao umnožak koeficijenata složenostiposlova radnog mjesta na koje jenamještenik raspoređen i osnovice zaizračun plaće, uvećan za 0,5% za svakunavršenu godinu staža.
Dodaci na osnovnu plaću su dodaci zauspješnost na radu, dodaci za poslove sposebnim uvjetima rada i druga uvećanjaplaća (noćni rad, prekovremeni rad,vikendom, blagdanima i sl.)