SMILJE Helichrysum italicum

Narodni nazivi - Sinonimi: Žuto smilje, cmilje, zlatnocvita trava, marjetica. Latinski: Helichrysum italicum

Engleski: Immortelle Njemački: Currykraut, Strohblume

Francuski: Immortelle d'Italie Talijanski: Maredda, Elicriso

Smilje u prirodi Smilje u uzgoju Smilje je višegodišnja biljka koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvata veliki broj različitih vrsta. Kod nas su najznačajnije vrste Helichrysum italicum. Smilje je nižeg grma sa sitnim cvjetićima zlatno žute boje i specifičnim prijatnim, blago oporim mirisom. Cvijet smilja nazivaju besmrtnim, vječnim, riznicom ljekovitih materija - tvari, spremnikom moćnog eteričnog ulja za različite zdravstvene aspekte. 1. STANIŠTE Smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredozemlja (Cipar, Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska, Alžir, Maroko). Najpoznatije prirodno nalazište je na Korziki. Samoniklo raste na krševitom području, siromašnim pjeskovitim tlima ili na plitkim tlima napuštenih poljoprivrednih površina. Odgovara mu veća količina sunčeve svjetlosti, što određuje aromatična svojstva. Vrlo je otporan na niske temperature. Postoji uvjerenje da

smilje u svojim cvjetovima akumulira sunčevu toplinu, pa se cvjetovima smilja pune jastuci kojima se korisnici griju pri niskim temperaturama. 2. MORFOLOŠKE I FIZIOLOŠKE ODLIKE Smilje (Helichrysum italicum) je mediteranska biljka koja raste na sunčanim kamenjarima, visoka do 60 cm, uskih listića i žutih cvjetova. Višegodišnja je zeljasta biljka sivkaste boje sa većom količinom vunastih dlaka. Stabljika je uspravna, razgranata, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko žutih glavičastih cvasti. Naizmjenično su raspoređeni listići čvrste kutikule koji su s lica zeleni, a s naličja sivo zeleni, prekriveni sitnim dlačicama. Vrijeme cvatnje je VI mjesec (lipanj/juni). Cvasti zadržavaju svoju žutu boju nakon cvatnje i sušenja, zato se zovu „besmrtno cvijeće“. U daljoj prošlosti korišteni su za izradu vijenaca. Svaka stabljika završava cvastima. Cvjetovi grma su ujednačene visine jer su drške gornjih cvjetova kraće, a donjih duže. Biljka je dvodoma. Muški cvjetovi su neugledni, cjevastog oblika. Nakon oplodnje cvjetovi brzo sazrijevaju. Plod je sitna roška (achenium). Sjeme je duguljasto, crno, sitno, a 1 g sjemena sadrži 3.300-3.700 zrna. Podzemni izdanak smilja je razgranat, duboko prodire u tlo. Iz drvenastog vretenastog rizoma svake sezone se razvija više desetaka stabljika koje nose cvijet.

Stablo smilja

Cvijet smilja

Sjeme smilja

3. SASTAV I KORIŠTENJE Zbog ljepote i mirisa cvijeta i djeci su davana imena Smilja, Smiljka te Smiljan, Smiljana. U prošlosti su se osušeni i usitnjeni cvjetovi pušili u luli, kao preventiva asmatičnim napadima. Smilje je korišteno u kulinarstvu kao začin jelima od riže, mesa i drugim jelima, kojima daje intenzivnu aromu. Smilje sadrži različite aromatične materije-tvari, među kojima su najznačajniji: italdion, α-kariofilen, γ-kurkumen, α-pinen, β-pinen, linalol, geraniol, nerol. Smilje ima antialergijsko, antikoagulantno, antiseptično, diuretsko, fungi-cidno i inflamantorno djelovanje. Koristi se u liječenju želučanih i žučnih kamenaca, za poticanje rada jetre i poboljšanje apetita, olakšavanje tegoba disajnih organa. Smilje također djeluje antibakterijski a zbog protuupalnog djelovanja ima primjenu u liječenju: hematoma, ožiljaka, ekcema, infekcija kože i alergijskih reakcija. Ipak najveće količine smilja se troše za dobijanje eteričnog ulja, koje se primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetičkoj industriji pri izradi preparata za njegu kože lica. 3. UZGOJ SMILJA Uspješnost uzgoja smilja ovisi o agroekološkim uvjetima, prije svega: temperature, svjetlosti, vlage, nadmorske visine, tipa tla, izoalcije, gnojidbe, navodnjavanja, prisustva biljnih bolesti, štetnih insekata, korova i dr, kao i agrotehničkoj provedbi. Pojedinačno, ili u interakciji, ovi agroekološki uvjeti određuju uspjeh ili neuspjeh u proizvodnji smilja. 3.1. Tlo Osobine tla značajno uvjetuju kvalitet biomase, odnosno procenat aktivne materije-tvari u smilju. Posebno valja naglasiti da je smilje zahtjevno prema reakciji tla (pH vrijednost). Tlo direktno utječe na količinu i kvalitet eteričnih ulja i drugih važnih sastojaka smilja. Inače, zahtjev smilja prema tlu su veoma skromni. Smilju najviše odgovaraju topla i lako propustljiva tla. Uspijeva na plodnim, dubokim tlima sa dovoljnim količinama kreča (vapna). Teška, vlažna, hladna i kisela tla ne odgovaraju smilju. Smilje je biljka suhog i toplog podneblja. Uspijeva na terenima sa malo vlage i oštrim zimama. Nedostatak svjetla i toplote se negativno odražava na kvalitet smilja. Sva tla na kojima uspijeva vinova loza i lavanda pogodna su i za uzgoj smilja.

Priprema zemljišta za sjetvu smilja (Roing Ljubuški)

Tlo za podizanje zasada smilja treba uzorati krajem ljeta ili najkasnije početkom jeseni, na dubinu ne manju od 30 cm. Ako se sadi u jesen, tlo se priprema za sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u proljeće, uzorana parcela se ostavlja da izmrzne u toku zime. Nakon toga se pristupa površinskoj obradi da bi se dobilo što finije i rahlije tlo. Krševita i stjenovita tla moguće je privesti uzgoju smilja. Priprema plitkih stjenovitih tala uključuje mehanizirano usitnjavanje uz pomoć drobilica koje stijene pretvaraju u šljunak i tako stvaraju supstrat pogodan za uzgoj, obradu i održavanje plantaže smilja. U organskoj proizvodnji smilja gnojidba mineralnim gnojivima se isključuje, a primjenjuju se gnojiva koja imaju dozvolu korištenja u ekološkoj proizvodnji. Stajski gnoj se također ne preporuča jer u slučaju njegove lošije kvalitete, može doći do pojave nepoželjnih korova. Pri podizanju plantažnog nasada smilja važno je koristiti certificirani kvalitetni sadni materijal nabavljen kod registriranih proizvođača presadnica ili rasadnika. 3.2. Svjetlost Za sintezu aktivnih materija/tvari u smilju osnovni ekološki uvjet je svjetlost. Svjetlost utječe na procese metabolizma, na količinu i kvalitet biomase i eteričnog ulja smilja. Pored toga, svjetlost smilju služi kao izvor toplote, zatim za proces transpiracije. Više od 50% svjetlosti koja padne na biljku smilja preobraća se u toplotnu energiju. Rast smilja i većine drugih biljnih vrsta uvjetovan je svjetlošću. Ukoliko nema dovoljno indeksa osvjetljenja na smilju se javljaju promjene u vizuelnom izgledu, svakako i negativnim fiziološkim aspektima. Smilje uzgojeno u sjeni uz manjak svjetla, sintetiziraju manje aktivne materije/tvari. Prisustvom većeg indeksa svjetla tokom vegetacije smilja, fotosinteza se potiče što omogućava kontinuitet i stabilnost fizioloških procesa i kvalitete smilja. Sve ove činjenice ukazuju da je utjecaj sunčeve svjetlosti na rast i razvoj smilja veliki i zavisi od: sastava (kakvoće) sunčeve svjetlosti, jačine (inteziteta) i dužine trajanja sunčeve svjetlosti. U uzgoju smilja bitno je obezbijediti uvjete da biljka bolje koristi sunčevu energiju. Ovo se postiže podešavanjem vegetacione sredine za bolji rast i razvoj biljke, pravilnom sjetvom i obezbjeđenjem najpovoljnijeg vegetacionog prostora za svaku biljku, optimalnom gnojidbom, izborom položaja parcele, ekspozicije staništa i životnim prostorom (međurednim razmakom i razmakom u redu smilja). i dr. 3.3. Temperatura - toplina Osnovni uvjet za razvoj bio mase, te uopće rasprostranjenost biljne vrste je temperatura.Uticaj temperatura na biljke je različit. Temperatura utiče kako na metabolizam biljke, njeno razmnožavanje, porast razvoj, dužinu života, na ponašanje biljke, njenu rasprostranjenost, na brojnost populacije i slično. Za temperaturu su vezani svi procesi u ćeliji biljaka, proces osmoze, kretanje sokova u biljci, proces klijanja sjemena, nicanje i porast, cvjetanje, sazrijevanje plodova i uopće svi fiziološki procesi u biljkama. Niske temperature usporavaju akumulaciju eteričnih ulja kod smilja. Dakle, svaki sastojak biljke pojedinačno zahtijeva optimalnu temperaturu u kritičnim fazama razvoja.Sadržaj eteričnih ulja kod smilja povećava se s povećanjem prosječne dnevne temperature tokom intenzivnog rasta i razvoja.

3.4. Voda Vrlo bitan agroekološki činioc za sadržaj aktivne materije u smilju je voda. Sve životne funkcije vezane su i uvjetovane vodom. Voda aktivira fiziološke procese u biljci: metabolizam biljke, procese fotosinteze, disanja, transpiracije. Voda direktno utječe na akumulaciju biološki aktivnih materije u biljci. Međutim, vlaga u obliku kiše pred berbu ili žetvu smilja znatno smanjuje koncentraciju aktivnih materija/tvari u biljci, jer ispire materije lako topive u vodi. Ispiranje posebno dolazi do izražaja u žljezdastim dlačicama gdje je ispiranje eteričnih ulja za kišnih dana vrlo intenzivno. Voda može znatno poticati formiranje cvjetova i plodova kod smilja.. 3.5. Plodored Smilje se kao višegodišnja vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli ostaje osam i više godina. Najbolje je zasad smilja podignuti nakon kultura koje ostavljaju zemljište slobodno od korova. 4. PROIZVODNJA PRESADNICA Smilje se razmnožava generativno sjemenom i vegetativno reznicama ili dijeljenjem busena. Kako se direktna sjetva sjemena ne preporučuje, važno je proizvesti kvalitetne presadnice. Proizvodnja presadnica iz sjemena uključuje njihov uzgoj tokom ljeta u hladnim klijalištima. Prilikom ručne sjetve sjemena na 1 m² hladnog klijališta potrebno je oko 0,5 g sjemena, čija je klijavost 50%. Sa hladnog klijališta površine 1 m² može se dobiti 300-400 presadnica smilja.

Presadnice smilja u klijalištu prije presađivanja Presadnice smilja spremne za sadnju Presadnice smilja se mogu proizvoditi i direktnom sjetvom sjemena u stiropolne kontejnere što olakšava postupak proizvodnje presadnica. Presadnice proizvedene iz sjemena nakon 90 dana spremne su za sadnju na poljoprivrednim površinama. Klijanci koji su dobiveni sjetvom sjemena presađuju se u stiropolna udubljenja napunjena zemljom pomiješanu sa perlitom i utisnutim mjestom sa olovkom (da se napravi rupica) u koju dolazi klijanac. Za proizvodnju 1 ha nasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m² hladnih klijališta ili 60 g sjemena. Proizvodnja presadnica smilja vegetativnim razmnožavanjem iz reznica može se odvijati u zaštićenom prostoru. Važno je da su za reznice odabrani novi izbojci sa dovoljno odrvenjelim baznim dijelom. Od odabrane zdrave biljke smilja odreže se 5-10 cm dugačak izdanak sa 4-5 pari listova, ostale listiće odrezati. Oštrim nožem režemo reznicu nekoliko milimetara ispod čvora sa listovima. Reznica se utisne u supstrat - zemlju i oprezno učvrsti pomoću dva prsta, tako da stoji uspravno. Reznicama je važno osigurati dovoljno vlage i svjetlosti uz zaštitu od prejakog sunčevog zračenja.

. Presadnica smilja iz sjemena Proizvodnja presadnica smilja iz reznica

Proizvođači presadnica smilja koji sadni materijal distribuiraju komercijalnim proizvođačima, svoju proizvodnju trebaju registrirati u Federalnom ministarstvu za poljoprivredu. 5. SADNJA, ZAŠTITA I KOŠNJA SMILJA Sadnja se može obavljati u proljeće u ožujku/martu ili na jesen listopad/oktobar. Za sadnju presadnica sađenih u dvoredu u redove na razmake 0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35.000 biljaka/ha što je najisplatljivija opcija. Takođe je, radi manjih početnih ulaganja, moguće saditi jednored sa međurednim rastojanjem od 0,7 m i rastojanjem između biljaka u redu od 0,4 m pri čemu je potrebno 20.000 sadnica/ha. U prvoj sezoni uzgoja kultivaciju je potrebno obaviti više puta ovisno o pojavi korova, dok se stariji nasadi u sezoni kultiviraju najčešće dva puta. Iako je smilje relativno otporno na bolesti i štetnike, u uzgoju se mogu pojaviti gljivične bolesti te štetnici: šampionova mušica, lisne i štitaste uši, štitasti moljac i dr. U slučaju zadržavanja vlage na nadzemnom dijelu smilja može se pojaviti siva plijesan (Botrytis sp.), zaražene listove i stabljike potrebno je uklanjati, a neophodno je koristiti smjesu na bazi od luka ili preslice. Smješa na bazi luka, na bazi pelina ili koprive koristit će u zaštiti smilja od lisnih uši. Pogrešna košnja (preniska) do odrvenjelih baznih dijelova grma spriječit će dalji rast biljke, a u tm slučajevima dolazi i do trulenja biljaka i napada šampinjonove mušice. Prinosi variraju ovisno o starosti nasada i ekološkim uvjetima mikrolokaliteta. Tako prinosi svježeg cvijeta u punoj zrelosti nasada variraju od 7 do 8 t/ha, od kojih će se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta. Postupak sušenja smilja kojim se cvijet konzervira dehidracijom, može se obavljati prirodnim putem ili u sušarama. Cvjetovi smilja se suše na temperaturi od 40 do 45oC. Cvijet smilja se vrlo lako suši, odnos svježeg i sušenog smilja je 3:1. Prinos svježeg smilja po sadnici je 0,5 kg, odnosno 160 gr suhog smilja. 6. DESTILACIJA SMILJA Smilje treba destilirati u što kraćem roku nakon branja. U slučaju duljeg stajanja, može doći do truljenja otkosa i pada kvalitete prinosa. Očekivani prinosi eteričnog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od približno 750 kg smilja u svježem stanju može se dobiti kilogram destilata eteričnog ulja. Zbog svojih sastojaka eterično ulje smilja osim u farmaceutskoj sve više postaje interesantno u kozmetičkoj industriji.

7. FINANSIJSKA ULAGANJA I DOBIT 7.1. Uzgoj smilja na 1ha

POČETNA ULAGANJA

Redni broj

Opis Jedinica

mjere Broj jedinica

Cijena po

jedinici (KM)

Iznos u KM

I MATERIJAL 1. NPK 7: 20 : 30 kg 400 1.52 608.00

2. KAN 27% kg 100 1.11 111.00

3. Sredstva za zaštitu -

- 4. Stajnjak kg 15000 0.05 750.00

5. Sadnice kom 20000 1.00 20,000.00

6. Sadnice - gubitci 2-10%

gubitaka kom 2000 1.00 2,000.00

UKUPNO, materijal

23,469.00

II MAŠINSKI RAD 1. Oranje proces 1 400.00 400.00

2. Kultiviranje (2x) proces 2 300.00 600.00

3. Frezanje proces 1 300.00 300.00

4. Razni prevozi proces 1 100.00 100.00

UKUPNO, mašinski rad

1,400.00

III RADNA SNAGA 1. Rasturanje stajnjaka dan 7 30.00 210.00

2. Sadnja dan 22 30.00 660.00

3. Okopavanje dan 18 30.00 540.00

4. Skupljanje i odvoz proces 1 600.00 600.00

UKUPNO, radna snaga

2,010.00

Ulaganje

26,879.00

PREGLED ULAGANJA I PRIHODA U PRVIH SEDAM GODINA NA POVRŠINI 1 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7

ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod

svježe smilje 26,879 0.00 1,000 23,750 1,000 25,000 1,000 25,000 1,000 25,000 1,000 25,000 1,000 25,000

sušeno smilje 26,879 0.00 1,000 22,800 1,000 24,000 1,000 24,000 1,000 24,000 1,000 24,000 1,000 24,000

POTENCIJALNI PROFIT ZA PRVIH SEDAM GODINA NA POVRŠINI 1 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7 Ukupno

svježe smilje -26,879 22,750 24,000 24,000 24,000 24,000 24,000 115,871

sušeno smilje -26,879 21,800 23,000 23,000 23,000 23,000 23,000 109,921

Objašnjenje: Procjenjuje se da je, nakon podizanja plantaže, godišnje potrebno oko 1,000 KM za eventualno dohranjivanje i održavanje nasada na površini od 1 ha. Prinos tokom druge i treće godine je umanjen za 5% radi mladog nasada. Prinos svježeg smilja po stablu – 500 grama. Prinos sušenog smilja po stablu - 160 grama. Cijena 1 kg svježeg smilja u 2014. - 2.50 KM Cijena 1 kg osušenog smilja u 2014. - 7.50 KM

7.2. Uzgoj smilja na 0,2 ha (2 dunuma)

POČETNA ULAGANJA

Redni broj

Opis Jedinica

mjere Broj

jedinica

Cijena po

jedinici Iznos u KM

I MATERIJAL 1. NPK 7: 20 : 30 kg 50 1.52 76.00

2. KAN 27% kg 20 1.11 22.00

3. Sredstva za zaštitu -

- 4. Stajnjak kg 3000 0.05 150.00

5. Sadnice kom 4000 1.00 4,000.00

6. Sadnice - gubitci 2-10%

gubitaka kom 400 1.00 400.00

UKUPNO, materijal

4,648.20

II MAŠINSKI RAD 1. Oranje proces 1 80.00 80.00

2. Kultiviranje (2x) proces 2 70.00 70.00

3. Frezanje proces 1 70.00 70.00

4. Razni prevozi proces 1 30.00 30.00

UKUPNO, mašinski rad

250.00

III RADNA SNAGA 1. Rasturanje stajnjaka dan 2 30.00 60.00

2. Sadnja dan 5 30.00 150.00

3. Okopavanje dan 5 30.00 150.00

4. Skupljanje i odvoz proces 1 100.00 100.00

UKUPNO, radna snaga

460.00

Ulaganje

5,358.20

PREGLED ULAGANJA I PRIHODA U PRVIH SEDAM GODINA NA POVRŠINI 0,2 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7

ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod ulaganje prihod

svježe smilje 5,358 0.00 200 4,750 200 5,000 200 5,000 200 5,000 200 5,000 200 5,000

sušeno smilje 5,358 0.00 200 4,650 200 4,800 200 4,800 200 4,800 200 4,800 200 4,800

POTENCIJALNI PROFIT ZA PRVIH SEDAM GODINA NA POVRŠINI 0,2 ha

Godina 1 Godina 2 Godina 3 Godina 4 Godina 5 Godina 6 Godina 7 Ukupno

svježe smilje -5,358 4,550 4,800 4,800 4,800 4,800 4,800 23,192

sušeno smilje -5,358 4,360 4,600 4,600 4,600 4,600 4,600 22,022

Objašnjenje: Procjenjuje se da je, nakon podizanja plantaže, godišnje potrebno oko 200 KM za eventualno dohranjivanje i održavanje nasada na površini od 1 ha. Prinos tokom druge i treće godine je umanjen za 5% radi mladog nasada. Prinos svježeg smilja po stablu – 500 grama. Prinos sušenog smilja po stablu - 160 grama. Cijena 1 kg svježeg smilja u 2014. - 2.50 KM Cijena 1 kg osušenog smilja u 2014. - 7.50 KM