1

Smjernice oDirektivama o pticama i staništima u estuarijima i obalnim područjimaSažetak

Okoliš

O ovom letku

Estuariji i obalna područja spadaju među najdinamičnije i najproduktivnije ekosustave na svijetu, s visokim gospodarskim i ekološkim vrijednostima. U njima se nalaze luke i plovni kanali koji su od vitalnog značaja za međunarodnu trgovinu u Europi, ali estuariji i obalna područja su također od iznimne važnosti za divlju prirodu, naročito za ptice selice i gnjezdarice, te su vrlo vrijedni radi bogatih prirodnih resursa koje sadrže.

Smjernice koje su ovdje sažete imaju za cilj pomoći u usklađivanju zaštite prirode u estuarijima i obalnim područjima s potrebom za povećanjem kapaciteta nosivosti luka kako bi se zadovoljio europski promet. One se bave provedbom Direktive o pticama i Direktive o staništima u estuarijima i obalnim područjima, s posebnim osvrtom na aktivnosti jaružanja i na razvoj luka. Ciljne skupine i korisnici ovih smjernica su lokalna, regionalna i nacionalna ili savezna nadležna tijela, lučke uprave i uprave plovnih putova, operateri, industrije, poduzeća i udruženja koja se bave jaružanjem, industrija pomorskih usluga, nevladine organizacije u području zaštite okoliša, agencije za zaštitu prirode i upravitelji područjima Natura 2000.

Diljem Europske unije postoji stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Besplatan telefonski broj: 00 800 67 89 10 11 (neki operateri mogu naplaćivati pozive).

Pošaljite e-poštu preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na web-stranici: https://europa.eu/european-union/index_hr

Možete preuzeti ili naručiti besplatne publikacije EU-a ili publikacije uz naknadu na: https://publications.europa.eu/hr/publications

Veći broj primjeraka besplatnih publikacija možete dobiti ako kontaktirate Europe Direct ili svoj lokalni informacijski centar (vidi https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućava pristup skupovima podataka iz EU-a. Podatke možete besplatno preuzeti i koristiti, kako u komercijalne tako i nekomercijalne svrhe.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2019.

© Europska unija, 2019.

Ponovna uporaba dopuštena je pod uvjetom navođenja izvora. Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je Odlukom 2011/833/EU (SL L 330, 14.12.2011., str. 39). Za bilo koju uporabu ili umnožavanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravom EU-a potrebno je zatražiti dopuštenje izravno od nositelja autorskog prava.

ISBN: 978-92-79-99517-0 doi:10.2779/157968 KH-02-19-071-HR-N

FOTOGRAFIJE naslovnica: Rijeka Deva / M. Perris 3.stranica: Sjeveno more, galebovi / Pxhere 4.stranica: Močvara / Pxhere 5.stranica: Obala Velike Britanije / Pxhere 6.stranica: Luka u Starom gradu / Port of Tallinn

3

Gospodarska važnost europske obale naglašena je u Integriranoj pomorskoj politici EU-a. Od svog donošenja 2007. godine, Integrirana pomorska politika EU-a ima za cilj poboljšati održivi razvoj europskog pomorskog gospodarstva i bolje zaštititi morski okoliš kroz holistički, integrirani pristup. Europska lučka politika nastoji ostvariti uspješan europski lučki sustav koji se može nositi s budućim izazovima potreba u europskom prometu.

Politike u podlozi

Direktive o pticama i staništima koje su temelj politike EU-a o bioraznolikosti, omogućuju državama članicama da djeluju zajedno unutar istog snažnog zakonodavnog okvira kako bi zaštitile najvrjednije europske vrste i staništa u njihovom cijelom prirodnom području rasprostranjenosti diljem EU-a. Obje direktive zahtijevaju od država članica da proglase posebna kopnena i morska područja koja zajedno čine mrežu Natura 2000. Cilj mreže Natura 2000 je osigurati dugoročni opstanak najugroženijih vrsta i staništa u Europi. Ostale odredbe direktiva uključuju sustav stroge zaštite vrsta, kao i obveze monitoringa i izvješćivanja.

Estuariji i obalna područja sastavljeni su od širokog raspona različitih stanišnih tipova od kojih je većina zaštićena temeljem Direktiva o pticama i staništima. Zakonodavstvo EU-a o zaštiti prirode ne isključuje razvojne aktivnosti unutar i oko područja Natura 2000. Članak 6. Direktive o staništima ima ključnu ulogu u upravljanju i održivom korištenju područja koja čine mrežu Natura 2000. On kroz niz propisanih postupaka osigurava da gospodarski razvoj ide ruku pod ruku s očuvanjem prirode. Obvezno je da svaki plan ili zahvat koji bi mogao imati značajan negativan utjecaj na jedno ili više područja Natura 2000 prođe kroz postupak ocjene prihvatljivosti (OP) u skladu s člankom 6. stavkom 3. kako bi se procijenili učinci tog plana ili zahvata na područje(a).

Sljedeće direktive EU-a iz područja zaštite okoliša također su relevantne za razvoj planova i zahvata u estuarijima i obalnim područjima:• Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SPUO) - 2001/42/EK - o procjeni utjecaja određenih planova i programa na okoliš;• Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš (PUO) - 2014/52/EU - o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih zahvata na okoliš;• Okvirna direktiva o vodama (ODV) - 2000/60/EK –uspostavlja okvir za zaštitu svih površinskih voda (rijeka, jezera, prijelaznih i obalnih voda) i podzemnih voda na razini EU-a;• Okvirna direktiva o morskoj strategiji (ODMS) - 2008/56/EK –uspostavlja okvir za zaštitu i obnovu morskih ekosustava.

4

Problematične teme

Pritisci na estuarije i obalna područja Ljudske aktivnosti u obalnim i estuarijskim područjima mogu biti vrlo različite, od urbanizacije, plovidbe ili jaružanja do akvakulture, industrije ili crpljenja vode. Ove aktivnosti, poduzete pojedinačno ili u kombinaciji, potencijalno mogu prouzročiti značajne utjecaje na ciljeve očuvanja prirode tih područja. U nastavku su prikazani primjeri utjecaja povezanih s plovnim putovima i lučkim aktivnostima.• Jaružanja: opsežno (kapitalno) jaružnje u cilju izgradnje, produbljivanja ili proširenja luka, bazena, kanala i marina za prihvat većih brodova; jaružanje u sklopu održavanja postojećih plovnih putova, luka i kanala; također, premještanje izvađenog materijala – sve to utječe na hidrodinamički režim i geomorfologiju estuarija. To može izmijeniti ravnotežu i protok sedimenata te lokacije staništa koja tvore estuarijske i obalne ekosustave (npr. muljevite ili pješčane plićine). Kapitalno jaružanje može preokrenuti trend popunjavanja estuarija sedimentom i utjecati na stanje ravnoteže u estuariju, jer produbljivanje može omogućiti prodor slane vode (slanog klina) dalje uzvodno, pojačati djelovanje valova na obalu, promijeniti

raspon plime i oseke i plimne struje te povećati nanošenje i taloženje suspendiranog sedimenta. Postoje i okolnosti u kojima se iskopani materijali mogu upotrijebiti na koristan način, kao npr. za dodatni izvor sedimenta za plaže, iako je potrebno poduzeti mjere kako bi se izbjeglo zagušivanje važnih subplimnih zajednica. Sve to ukazuje na potrebu za pažljivom procjenom hidrodinamičkih utjecaja u estuarijima i obalnim vodama. Pažljivo projektiranje jaružanja i premještanja iskopanog materijala sastavni je dio shema upravljanja sedimentom.• Aktivnosti održavanja: zamjena ili ugradnja navigacijskih oznaka, pilota, svjetala, shema plovidbe i privezišta, proširenje navoza i šetnica, kao i održavanje mekih morskih nasipa, nasipa za obranu od poplava i zaslona za zaštitu od valova, mogu imati negativne utjecaje na ciljeve očuvanja u zaštićenim estuarijima i obalnim područjima.• Dogradnja luka i korištenje zemljišta: izgradnja nove infras-trukture (terminali, željeznica, cjevovodi, ceste, objekti za obav-ještavanje i sl.) za potrebe luke također može utjecati na obližnja područja Natura 2000. U nekim područjima će luke možda, zbog nedostatka raspoloživog prostora, koristiti dodatno zemljište, što

5

će zauzvrat zahtijevati kompenzacijske sheme za prirodu. • Komercijalni pomorski promet: u lukama to uključuje kretanje plovila i aktivnosti na njima te operacije pretovara tereta. Kretanje brodova kroz estuarijske i obalne vode potencijalno može utjecati na značajke staništa, kako stvaranjem valova tako i zamućivanjem vodenog stupca uslijed djelovanja propelera. Učinci kretanja plovila mogu biti štetni, npr. međuplimna erozija estuarija i / ili vraćanje sedimenata u suspenziju, ili pak korisni, npr. prozračivanje vodenog stupca. Buka (iznad i ispod vode) povezana s pretovarom može ometati zaštićene morske životinje.Pretovar rasutih tereta može uzrokovati emisiju prašine i onečišćenje zraka, a balastne vode mogu dovesti do unošenja stranih vrsta. Rukovanje tekućim teretom zahtijeva ispuštanje kroz cjevovode što stvara potencijalni rizik od propuštanja, emisija i izlijevanja. I posljednje, ali ne i najmanje važno, kretanje plovila nosi sa sobom rizik od havarija. • Industrijski kompleksi: industrijski kompleksi u lučkim područjima mogu uključivati rafinerije, energetska postrojenja, čvorišta za rasuti i tekući teret i kontejnerske terminale, te industrijske operacije, pretovar i promet, svaki sa svojim specifičnim utjecajem na okoliš. Njihovi kumulativni utjecaji mogu dovesti do nepovoljnih ekoloških učinaka na obližnja područja Natura 2000.

Klimatske promjene Obalna područja su među najranjivijim područjima na klimatske promjene jer su osjetljiva na porast razine mora u kombinaciji s povećanim rizikom od oluja, intenzivnih oborina i bujica, što dovodi do opsežnih šteta na izgrađenim područjima i infrastrukturi. Mjere zaštite od poplava kao što su izgradnja nasipa, isušivanje i druge obrambene mjere mogu dovesti do fenomena “stiskanja obale”, pri čemu je sve manje i manje prostora za prirodne prilagodbe erodirajućim silama ili prilagodbe promjenama poput porasta razine mora. “Stiskanja obale” javljaju se osobito u niskim i međuplimnim područjima, koja bi se prirodno prilagodila promjenama razine mora, olujama i utjecaju plime i oseke, ali to ne mogu učiniti zbog ljudskih građevina. Stoga je u estuarijima i obalnim područjima potrebno poduzimati inovativne mjere za sprječavanje sužavanja obale.

Klimatske promjene uvelike će utjecati na prirodni okoliš Europe i gotovo sve dijelove društva i gospodarstva. Porast razine mora smanjit će zaštitni učinak valobrana i obrambenih obala, ali također razdoblja smanjenih oborina u slivnim područjima rijeka mogu dovesti do slabije odvodnje slatke vode i pojačane sedimentacije unutar estuarija.

6

Ključne preporuke

Smjernice pružaju niz preporuka i elemenata dobre prakse koji obuhvaćaju sljedeće aspekte:

Ciljevi očuvanja u dinamičnom okruženjuRazvoj ciljeva očuvanja za estuarije i obalna područja koja su zaštićena mrežom Natura 2000, predstavlja pravi izazov jer su ta područja vrlo složeni i dinamični ekosustavi. Prije postavljanja ciljeva očuvanja važno je razumjeti kako funkcioniraju takvi složeni ekosustavi, kako se razvijaju „morfološki“ i kako na njih mogu utjecati ljudski pritisci i klimatske promjene. Potrebno je detaljno istražiti fizičke procese i morfološki razvoj pojedinih estuarija i obalnih područja. Nadležna tijela trebaju osigurati najbolje raspoloživo i znanstveno utemeljeno znanje kao osnovu za utvrđivanje ciljeva očuvanja prirode za takve ekosustave.Ciljevi i mjere očuvanja trebaju se temeljiti na procjeni lokalnog

stanja očuvanosti zaštićenih staništa i vrsta te na relativnoj važnosti područja za koherentnost mreže Natura 2000 i za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti tih staništa i vrsta.U ranim procesima razvoja i provedbe mjera očuvanja za ona područja Natura 2000 koja se nalaze u blizini luka ili koja imaju plovni pristup, potrebno je konzultirati nadležna tijela za luke i plovne putove.Ciljevi očuvanja ne smiju biti statični; naprotiv, potrebno ih je prilagoditi stvarnom razvoju stanja očuvanosti vrsta i staništa te razvoju drugih ekoloških čimbenika u složenom i dinamičnom okruženju.

Integrirano planiranjePlanovi upravljanja preporučuju se za područja Natura 2000, ali nisu obvezni prema Direktivi o staništima. Međutim, oni stvaraju prilike za usklađivanje održivog gospodarskog razvoja i pitanja sigurnosti i pristupačnosti s ciljevima očuvanja prirode.

Prostorno planiranje i integrirano upravljanje mogu pomoći u provedbi mjera očuvanja u područjima i doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti za projekte razvoja luka. Integrirano planiranje predstavlja metodu traženja sinergije i komplementarnosti; ono predstavlja alat za promicanje društvene odgovornosti i održivog razvoja. Ono bi trebalo pomoći u izbjegavanju paradoksa, sukoba i konačno, nadmetanja za prostor.Kad god je to moguće, potrebno je primijeniti integrirano prostorno planiranje, podvrgnuto strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, kao način za predviđanje poteškoća i štetnih utjecaja na okoliš te za izbjegavanje potencijalnih sukoba i kašnjenja u razvoju pojedinih zahvata. Prostorno planiranje treba napraviti jasnu razliku između strateške razine i razine zahvata. Procjene na strateškoj razini mogu se pojednostaviti ukoliko se izbjegne razmatranje detalja vezanih uz pojedini zahvat.Nacionalna, regionalna i lokalna nadležna tijela odgovorna za upravljanje područjem Natura 2000 trebala bi surađivati s tijelima nadležnim za prostorno planiranje. Svi relevantni dionici, uključujući nadležna tijela za luke i plovne putove, operatore terminala, nevladine organizacije u području zaštite okoliša

7

Smjernice za planove upravljanja područjima Natura 2000Trebalo bi uspostaviti integrirane planove upravljanja za područja Natura 2000, naročito za područja koja su u blizini lučkih ili drugih industrijskih aktivnosti.

Lučke uprave i tijela nadležna za plovne putove trebala bi biti aktivno uključena u izradu planova upravljanja za područja Natura 2000 u blizini luka i povezanih plovnih putova.

Strateški lučki planovi, planovi upravljanja riječnim slivovima sukladno Okvirnoj direktivi o vodama te planovi upravljanja područjima Natura 2000 trebaju biti koordinirani i gdje je moguće integrirani, kako bi se u potpunosti iskoristile potencijalne situacije koje su korisne za svih.

Redoviti radovi održavanja koji podržavaju rad luke i plovni pristup trebaju biti integrirani u planove upravljanja i oblikovani tako da ne štete ciljevima očuvanja područja.

• U cilju rješavanja bilo kakvih neočekivanih učinaka plana ili zahvata ili pak nedostatka učinkovitosti povezanih mjera ublažavanja ili kompenzacije, potrebno je uspostaviti provjereni okvir za praćenje stvarnih utjecaja i za primjerenu prilagodbu mjera ublažavanja i kompenzacije.

i druge javne dionike, trebali bi biti uključeni već u ranoj fazi planiranja, s ciljem usklađivanja društvenih i gospodarskih interesa s ciljevima očuvanja prirode u području Natura 2000 ili u njegovoj blizini.Već pri izradi prostornih planova potrebno je utvrditi i procijeniti kumulativne utjecaje zahvata.

Razvoj projekata i radovi održavanjaOsmišljavanje planova ili zahvata uvijek se mora temeljiti na obostrano korisnim strategijama da bi se postigli dvostruki ciljevi, kako ciljevi očuvanja područja Natura 2000 tako i društveno-gospodarski ciljevi, sve u skladu s konceptom „surađivati s prirodom“.• Mjere sprječavanja ili izbjegavanja štete uvijek trebaju biti u prednosti u odnosu na kompenzacijske mjere.• Uvijek treba predvidjeti prethodnu ocjenu kako bi se procijenio mogući utjecaj plana ili zahvata na područja Natura 2000. To je potrebno kako bi se odlučilo hoće li plan ili zahvat vjerojatno imati značajni utjecaj na područje Natura 2000 i je li potrebna „glavna ocjena“ u smislu članka 6. stavka 3. Direktive o staništima.• Uvijek se preporuča provesti temeljito i pravovremeno savjetovanje s dionicima kako bi se spriječilo podizanje prigovora tijekom postupka izdavanja dozvola za zahvat.• Posebne smjernice o odredbama članka 6. stavka 3. dostupne su on-line, zajedno s onima koje se odnose na članak 6. stavak 4. Direktive o staništima, koje treba primijeniti tamo gdje će se, u nedostatku alternativnih rješenja, dopustiti štetni zahvati te će postojati potreba za kompenzacijskim mjerama kako bi se u cijelosti nadoknadio svaki gubitak ili oštećenje područja.• Održavanje luka i plovni pristup trebalo bi rješavati u kontekstu integriranih planova upravljanja za cijeli plovni put ili za utjecano područje Natura 2000. Opsežni radovi jaružanja trebali bi biti osmišljeni kao dio shema za održivo jaružanje i gospodarenje sedimentom.• Radovi održavanja u području Natura 2000 ili u njegovoj blizini trebaju biti posebno osmišljeni za svaki estuarij ili obalno područje i poduprti programom monitoringa koji omogućuje otkrivanje i pravodobno ispravljanje nepredviđenih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja.

Ured za publikacije

Dodatni izvoriSmjernice EK-a “Provedba Direktiva o pticama i staništima u estuarijima i obalnim područjima” http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Smjernice o postupku ocjene prihvatljivosti i odredbama članka 6. stavaka 3. i 4. Direktive o staništima dostupne su na web stanici Komisije o mreži Natura 2000: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Često postavljana pitanja o mreži Natura 2000: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/faq_en.htm

Napori za stvaranje sinergija između ODV-a, ODMS-a i Direktiva o staništima i pticama http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/Compilation%20WFD%20MSFD%20HBD.pdf

Pregled glavnih odredbi Okvirne direktive o vodama, Okvirne direktive o morskoj strategiji, Direktive o pticama, Direktive o staništima i Direktive o poplavama: https://publications.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/cce60733-c81e-11e6-a6db-01aa75ed71a1

Preglednik Natura 2000: http://natura2000.eea.europa.eu/

KH-02-19-071-H

R-N