1

Smjernice ozahtjevima za hidroenergiju u odnosu na zakonodavstvo EU-a o prirodiSažetak

Okoliš

Diljem Europske unije postoji stotine informacijskih centara Europe Direct. Adresu najbližeg centra možete pronaći na: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Besplatan telefonski broj: 00 800 67 89 10 11 (neki operateri mogu naplaćivati pozive).

Pošaljite e-poštu preko: https://europa.eu/european-union/contact_hr

Informacije o Europskoj uniji na svim službenim jezicima EU-a dostupne su na web-stranici: https://europa.eu/european-union/index_hr

Možete preuzeti ili naručiti besplatne publikacije EU-a ili publikacije uz naknadu na: https://publications.europa.eu/hr/publications

Veći broj primjeraka besplatnih publikacija možete dobiti ako kontaktirate Europe Direct ili svoj lokalni informacijski centar (vidi https://europa.eu/european-union/contact_hr).

Portal otvorenih podataka EU-a (http://data.europa.eu/euodp/hr) omogućava pristup skupovima podataka iz EU-a. Podatke možete besplatno preuzeti i koristiti, kako u komercijalne tako i nekomercijalne svrhe.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2018.

© Europska unija, 2018.

Ponovna uporaba dopuštena je pod uvjetom navođenja izvora. Politika ponovne uporabe dokumenata Europske komisije uređena je Odlukom 2011/833/EU (SL L 330, 14.12.2011., str. 39). Za bilo koju uporabu ili umnožavanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravom EU-a potrebno je zatražiti dopuštenje izravno od nositelja autorskog prava.

ISBN: 978-92-79-88904-2 doi:10.2779/496714 KH-02-18-896-HR-N

O ovom letku

Voda se već stoljećima iskorištava za proizvodnju energije, a još u staroj Grčkoj bila su u uporabi vodenička kola.

Danas hidroelektrane imaju važnu ulogu u proizvodnji obnovljive energije i u smanjenju emisija CO2. Budući da je pokreće voda, hidroenergija ne onečišćuje zrak kao elektrane na fosilna goriva. Ona ipak može imati cijeli niz negativnih utjecaja na riječne tokove, staništa riba i drugih vodenih organizama kao i na životinjske i biljne vrste koje su zaštićene propisima EU-a i čiji opstanak ovisi o riječnim i jezerskim ekosustavima.

Dokument „Smjernice o zahtjevima za hidroenergiju u odnosu na zakonodavstvo EU-a o prirodi“ koji je sažet u ovome letku namijenjen je u prvom redu onima koji se bave hidroenergetskim planovima i projektima te očuvanjem područja Natura 2000 i njihovim upravljanjem. On prikazuje niz praktičnih studija slučajeva o tome kako hidroenergija može djelovati u skladu sa zahtjevima direktiva o staništima i pticama. U njemu se razmatraju utjecaji koje hidroenergija može imati na okoliš te se pokazuje kako je njih moguće izbjeći ili barem u najvećoj mjeri smanjiti provedbom niza različitih uvjeta.

FOTOGRAFIJE naslovnica: M. Perris 3.stranica: M. Perris

3

Hidroenergija u EU

Europske rijeke predstavljaju izdašan izvor bioraznolikosti i važan dio naše prirodne baštine. Opstanak značajnog broja vrsta europske divlje faune i flore ovisi o riječnim i jezerskim ekosustavima. Rijeke su također bitan višenamjenski resurs za europsko gospodarstvo i društvenu dobrobit kojega koristi veliki broj različitih sektora i koji pruža društvu brojne važne robe i usluge.

Ipak, rijeke su kroz desetljeća pretrpjele značajne promjene. Njihovo intenzivno iskorištavanje, vezano između ostaloga uz razvoj gradova, obranu od poplava, plovidbu unutarnjim vodama i isušivanje zemljišta za poljoprivredu, izvršilo je golemi pritisak na ovaj vrijedan resurs s posljedicom da su mnoge europske rijeke izrazito degradirane te su nužne aktivnosti ne samo za sprječavanje njihovog budućeg propadanja nego i za aktivno popravljanje njihovog ekološkog stanja. Hidroelektrane (HE) spadaju u razvojne projekte koji utječu na režim riječnih tokova, prirodne procese i vodene zajednice, ugrožavajući razmnožavanje i opstanak riba te bogatstvo vrsta.

Hidroenergija ima ključnu ulogu u provedbi Direktive o obnovljivim izvorima energije i u doprinosu energetskim ciljevima EU-a za razdoblje 2010.-2030. U EU je 2011.godine bilo registrirano 23.000 hidroenergetskih postrojenja. Veliku većinu (91%) čine male HE (manje od 10 MW) koje proizvode oko 13% ukupno proizvedene električne energije iz hidroenergije. S druge strane, velike HE čine tek 9% svih hidroenergetskih postrojenja ali proizvode oko 87% ukupno proizvedene električne energije iz hidroenergije.

Iz tehničkih razloga hidroenergetska postrojenja su često smještena u planinskim područjima, ali imaju bitne dalekosežne utjecaje na velike i na male rijeke i jezera u različitim regijama. Kad su u pitanju manje rijeke, čak i mali zahvat u vodotok ili narušavanje prirodnih ekoloških uvjeta može imati značajne negativne posljedice za rijeku.

Najčešća su sljedeća hidroenergetska postrojenja:• Protočne hidroelektrane: u protočnim hidroenergetskim sustavima proizvodnju električne energije pokreće postojeći

riječni tok i njegov prirodni pad. Taj tip postrojenja koristi prirodni tok vodotoka za stvaranje električne energije.• Akumulacijsko-protočne hidroelektrane: akumulacija pruža mogućnost skladištenja vode kroz razdoblja niske potrošnje te njezinoga ispuštanja u razdobljima vršne potrošnje. Zahvaljujući tome kapacitet proizvodnje je manje ovisan o količini vode u vodotoku.• Akumulacijske hidroelektrane: konvencionalna akumulacijska HE ima dovoljno veliku akumulaciju da može zadržavati vodu i u vlažnim i u suhim razdobljima. Voda je nakupljena iza brane i dostupna za proizvodnju prema potrebi.• Reverzibilne hidroelektrane: one se temelje na akumulacijama smještenima na različitim visinama što omogućuje proizvodnju dodatne električne energije u razdobljima vršne potrošnje. Tijekom smanjene potrošnje voda se pumpa iz donje u gornju akumulaciju i pušta na turbine za vrijeme visoke potražnje.

4

Direktive EU-a o prirodi

Direktive EU-a o pticama i staništima su kamen temeljac njezine politike zaštite prirode i bioraznolikosti. One omogućavaju suradnju svih država članica EU-a, unutar zajedničkog zakonodavnog okvira, na očuvanju europskih najugroženijih, osjetljivih i značajnih vrsta i staništa diljem njihovog prirodnog područja rasprostranjenja unutar EU-a, bez obzira na političke i administrativne granice.

Glavni cilj te dvije direktive je osigurati da se vrste i stanišni tipovi koji su pod njihovom zaštitom očuvaju i obnove do povoljnog stanja očuvanosti na njihovom prirodnom području rasprostranjenja unutar EU-a.

Kako bi se postigao taj cilj, direktive EU-a o prirodi zahtijevaju od država članica provedbu dva tipa mjera a naročito:• Proglašavanje i očuvanje ključnih područja za zaštitu vrsta i stanišnih tipova. Ta područja čine ekološku mrežu EU-a Natura 2000 koja trenutačno uključuje više od 27.000 lokaliteta. Jezerski i riječni ekosustavi pokrivaju oko 4% ukupne površine Natura 2000.• Uspostavljanje režima zaštićenih vrsta za sve divlje europske ptičje vrste i druge vrste iz popisa Direktive o staništima. Te mjere se primjenjuju na cijelom prirodnom području rasprostranjenja vrsta unutar EU-a, tj. unutar i izvan područja Natura 2000. Odredbe zaštite vrsta su vrlo bitne za hidroenergetska postrojenja koja djeluju izvan područja Natura 2000, naročito u slučajevima kad je HE smještena na rijeci koja je važna za migratorne vrste poput migratornih ptica i riba (npr. atlantska jesetra Accipenser sturio ili vretenac Zingel asper, obje na Prilogu IV. Direktive o staništima).

Članak 6. Direktive o staništima:

Zaštita i upravljanje područjima Natura 2000 propisani su odredbama članka 6. Direktive o staništima koji također određuje odnos između očuvanja područja i drugih načina korištenja zemljišta kao što je hidroenergija, kako unutar područja tako i izvan njega.

Članak 6. je podijeljen na dva tipa mjera:• Prvi dio članka propisuje upravljanje svim područjima Natura 2000 i postavljanje ciljeva očuvanja za ta područja. Od država članica zahtijeva se da:

a) utvrde i provedu pozitivne mjere očuvanja koje odgovaraju ekološkim zahtjevima stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. koje su zastupljene u području (stavak 6.1.); ib) poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo svako propadanje stanišnih tipova i staništa vrsta kao i svako značajno uznemiravanje prisutnih vrsta (stavak 6.2).

• Drugi tip mjera (propisanih stavkom 6.3.) odnosi se na postupak ocjene prihvatljivosti svakog plana ili projekta koji može utjecati na jedno ili više područja Natura 2000. U osnovi, zahtijeva se da se za svaki plan ili projekt koji može imati značajan utjecaj na područje Natura 2000 provede postupak ocjene prihvatljivosti (OP) kako bi se ti utjecaji detaljno sagledali sa stanovišta ciljeva očuvanja područja.

Sukladno Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš (PUO) potrebno je provesti usklađeni i/ili zajednički postupak ako je procjena potrebna prema Direktivi o PUO i prema direktivama o prirodi. Države članice trebaju kroz objedinjeni postupak provesti jedinstvenu procjenu utjecaja na okoliš određenog projekta u skladu s relevantnim propisima EU-a.

Usprkos tome, ocjena prihvatljivosti propisana direktivama EU-a o prirodi treba ostati jasno prepoznatljiv zaseban dio ukupne studije utjecaja na okoliš, s obzirom da ona razmatra posebne aspekte prirodnog okoliša i koristi druga mjerila za određivanje ‘značaja’ utjecaja nego studije PUO/SUO.

Hidroenergetski projekti, kao i sve druge aktivnosti koje iskorištavaju vodu moraju također biti usklađene sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, Direktive o poplavama te direktiva o procjeni utjecaja na okoliš (PUO/SUO).

5

Raspon utjecaja hidroenergetskih postrojenja na staništa i vrste:

•promjene riječne morfologije i riječnih staništa

•prepreke za migraciju i širenje zaštićenih vrsta

•poremećaj dinamike nanosa

•promjene režima ekološki prihvatljivog protoka

•promjene režima protoka djelovanjem vršnih hidroelektrana

•promjene ciklusa sezonskih poplava

•promjene kemijskih svojstava i temperature vode

•ozljeđivanje i ubijanje životinja

• raseljavanje i uznemiravanje

•utjecaj na kopnene vrste i staništa

Utjecaji hidroenergije na vrste i staništa

Raspon utjecaja koje hidroenergetsko postrojenje može imati na vrste i staništa znatno varira, ovisno o značajkama određene rijeke, njezinim fizikalnim svojstvima i ekološkom stanju – da li je već degradirana ili nije regulirana, da li je velika ili mala, planinska ili nizinska itd. – kao i o tipu i veličini hidroenergetskog postrojenja.

Utjecaji se mogu pojaviti u bilo kojem razdoblju vijeka trajanja hidroenergetskog postrojenja, od početaka njegove gradnje pa do renoviranja, razgradnje ili tijekom svakodnevnog rada i upravljanja. Oni mogu uzrokovati gubitak, propadanje i fragmentaciju prirodnih staništa i populacija vrsta čiji opstanak ovisi o tim staništima. Značaj gubitka ovisi o veličini utjecaja te o rijetkosti i osjetljivosti utjecanih staništa i vrsta.

Integrirano planiranje

Osiguravanje proizvodnje i korištenja energije od hidroelektrana uz uvažavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i direktiva EU-a o prirodi predstavlja izazovan zadatak kojemu je najbolje strateški pristupiti kroz integrirano planiranje prilikom revizije nacionalnih akcijskih planova, izrade planova upravljanja riječnim slivovima i izrade planova upravljanja područjima Natura 2000.

Pristup strateškog planiranja je nužan zato jer:• predstavlja odličnu priliku za integriranje ciljeva politika koje se odnose na vodu, prirodu i energiju, kao i ciljeva drugih sektorskih politika;• omogućava povezivanje strateškog planiranja za vodeni okoliš i zaštitu prirode s nacionalnim planiranjem za obnovljivu električnu energiju;• dopušta uključivanje svih zainteresiranih dionika, što može značajno smanjiti potencijalne sukobe i osigurati razvoj projekata;• koristi proces planiranja kao pomoć u određivanju prioriteta (npr. u odnosu na uravnoteženje prioriteta u energetici, zaštiti prirode i vodnom gospodarstvu);• pomaže usmjeriti postupak izdavanja dozvola za nove hidroenergetske razvojne projekte i poboljšati transparentnost i predvidivost za nositelje projekata;• omogućava da se prikladno procijene najbolje varijante za okoliš i prevladavajući javni interes projekta;• nositeljima projekata pruža prethodne informacije o tome gdje je najizglednije (geografski) dobiti odobrenje, s obzirom da razlučuje najpogodnija i manje pogodna područja;• koristi politike i mjerila koja pomažu upravljati rizicima od kumulativnih utjecaja hidroelektrana;• pruža mogućnost da se kroz planiranje upravljanja riječnim slivovima integrira strateško planiranje razvoja hidroenergije.

6

Mjere ublažavanjaPostoji široki raspon mjera koje je moguće primijeniti za postojeće i za nove hidroelektrane u cilju smanjivanja njihovih ekoloških utjecaja. One mogu ublažiti moguće utjecaje prije nego do njih dođe ili popraviti štetu koja je već bila učinjena.

Tablica: Pregled najčešće korištenih mjera za ublažavanje utjecaja akumulacija Izvor: Prilagođeno iz tablice 3. u Izvješću radne skupine za ECOSTAT o zajedničkom razumijevanju korištenja mjera ublažavanja za postizanje dobrog ekološkog potencijala za znatno promijenjena vodna tijela, 2. dio: Utjecaj akumulacija.

Hidromorfološka promjena Glavni ekološki utjecaj Ublažavanje... Moguće mjere ublažavanja

Smanjen ili promijenjen kontinuitet rijeke za uzvodnu migraciju riba

Ribe: populacije migratornih i drugih riječnih riba odsutne ili znatno smanjene

prekinutog uzvodnog kontinuiteta za ribe

• rampe• riblja staza• obilazni kanal

Smanjen ili promijenjen kontinuitet rijeke za nizvodnu migraciju riba

Ribe: populacije migratornih i drugih riječnih riba odsutne ili znatno smanjene

prekinutog nizvodnog kontinuiteta za ribe

• turbine manje štetne za ribe• zaštitne rešetke za ribe• obilazni kanal• riblja staza

Umjetni ekstremno niski protoci ili dugotrajni niski protoci

Smanjena brojnost ili promijenjeni sastav biljnih i životinjskih vrsta

niskog protoka • osiguravanje dodatnog protoka• promjena riječne morfologije

Gubitak ili smanjenje protoka tako da nije dovoljan za poticanje i podržavanje migracije riba

Migratorne vrste odsutne ili njihove populacije znatno smanjene

otežanog kretanja riba • omogućiti nesmetano kretanje riba

Smanjenje ili odsutnost promjenljivih protoka dostatnih za ispiranje

Promijenjena/smanjena brojnost vrsta riba i beskralježnjaka

promjenljivog protoka • pasivna promjenljivost protoka• aktivna promjenljivost protoka

Nagle promjene vodostaja (uključujući naglu promjenu protoka)

Smanjenje brojnosti biljnih i životinjskih vrsta radi nasukavanja i ispiranja

naglih promjena vodostaja

• kompenzacijski bazen(i) (unutarnji)• premiještanje odvodne građevine HE• smanjenje stope protoka• promjena riječne morfologije• kompenzacijski bazeni (vanjski)

Promjena općih fizikalno-kemijskih uvjeta uzvodno i nizvodno (npr. temperature i dr.)

Promijenjen sastav i rast makrozajednica beskralježnjaka i riba ili riblji mortalitet

fizikalno-kemijskih promjena

• fleksibilni zahvati• višestruki zahvati• upravljanje razinom akumulacije

Poremećaj ili smanjenje riječnog kontinuiteta za nanos što dovodi do promjena u sastavu supstrata

Smanjenje brojnosti riba i beskralježnjaka te promjene u sastavu vrsta

promjena nanosa • mehaničko razbijanje površine korita• uklanjanje nanosa• ponovno unošenje nanosa (zahvati)• ponovno unošenje nanosa (akumulacije)• obnavljanje procesa bočne erozije• uvođenje mobilizirajućih protoka

Umjetne izrazite promjene vodostaja jezera, smanjenje kakvoće i količine staništa obale i plićaka

Smanjenje brojnosti biljnih i životinjskih vrsta;promjene sastava vrsta

promjene razine jezera • smanjenje crpljenja• povećanje ulaznog toka• stvaranje zaljeva• upravljanje staništima obale i plićaka• povezivanje s pritocima• izgradnja umjetnih plutajućih otoka

Isušena obala i smanjen riječni protok— rijeka slična bari

Promjene sastava biljnih i životinjskih vrsta (npr. pogodovanje vrstama koje ne podnose uznemiravanje/vrstama stajaćica)

rijeka nalik bari (akumulacija)

• obilazni kanal• smanjenje razine skladištenja• popravljanje uvjeta staništa u vodotoku• ponovno bočno povezivanje

7

Projekt Kembs: uklapanje u okoliš velikog hidroenergetskog sustava – Francuska

Brana Kembs skreće vodu u Veliki alzaški kanal na kojemu se nalaze četiri hidroelektrane. Budući da sustav Kembs uključuje tri države s različitim stavovima o tome kako rješavati problematiku okoliša, Francuska elektroprivreda je odlučila primijeniti integrirani pristup u poboljšanju stanja okoliša umjesto da teži strogom odnosu ‘utjecaj/ublažavanje’.

Primjeri poduzetih mjera uključuju:• povezivanje Velikog kanala s močvarnim područjem;• nadziranu eroziju: inovativni koncept koji koristi prirodni erozivni kapacitet poplave za ponovno opskrbljivanje rijeke nanosima nakon što se uklone nasipi;• obnavljanje starog riječnog rukavca i njegovog okoliša.

To je rezultiralo:• značajnim porastom ekološki prihvatljivog protoka;• snažnim geomorfološkim kretanjima u Staroj Rajni, uključujući opskrbu šljunkom iz nove elektrane i provedbu originalnog koncepta nadzirane erozije;• aktivnostima za osiguravanje migracije riba (uzdužne i bočne) i obnovom močvarnih područja.

Za više informacija:http://alsace.edf.com/wp-content/uploads/2015/06/20150610-Renaturation-Kembs-EDF-PCA.pdf

Reaktivacija protoka nanosa kroz 11 hidroelektrana duž prekograničnog područja Gornje Rajne

Ukupno 73 km rijeke Rajne između Bodenskog jezera i Basela je regulirano te su preostala samo tri poteza sa slobodnim tokom koja imaju nešto prirodnije uvjete. Značajno su poremećeni ravnoteža i protok nanosa ne samo radi nasipa i brana na glavnom riječnom toku nego i radi smanjenog pristizanja nanosa iz glavnih pritoka i od erozije obale usljed njezinog opsežnog oblaganja kamenometom.

2006.godine 11 hidroelektrana, povezanih u neobaveznu udrugu, odlučilo je stvoriti zajedničku platformu i zajedno s nadležnim državnim tijelima pokrenuti i financirati masterplan za reaktivaciju protoka nanosa i ekološku revitalizaciju u području Gornje Rajne.

Cilj masterplana je:• znanstveno istražiti prirodno i postojeće stanje protoka nanosa (tj. sa i bez hidroelektrana);• osigurati temeljnu znanstvenu podlogu o mehanizmima i modeliranju protoka nanosa i• opisati sve moguće i tehnički izvodive mjere i scenarije za poboljšanje protoka nanosa i ribljih staništa duž cijele utjecane dionice rijeke.

Za više informacija posjetite: www.energiedienst.de

Razvijanje održive hidroenergije u slivu Dunava

2010.godine ministri podunavskih zemalja zatražili su da se izrade vodeća načela o ugrađivanju aspekata okoliša u korištenje hidroenergije kako bi se osigurao uravnoteženi i integrirani razvoj i kako bi se od samog početka uzeli u obzir mogući sukobi interesa.

Vodeća načela su bila zacrtana u sklopu širokog participativnog procesa koji je uključio predstavnike upravnih tijela za energetiku i okoliš, hidroenergetskog sektora, NVU-a i znanstvene zajednice.

Ta vodeća načela usvojila je Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) 2013.godine.

Vodeća načela sadrže sljedeća poglavlja:• opća načela za razvoj održive hidroenergije;• tehnička nadogradnja postojećih hidroelektrana i ekološka obnova;• pristup strateškog planiranja za razvoj novih hidroenergetskih projekata i• ublažavanje negativnih utjecaja hidroenergije.

Za više informacija:https://www.icpdr.org/main/activities-projects/hydropower

Primjeri dobre prakse u primjeni pristupa integriranog planiranja na hidroenergiju Sljedeće studije slučajeva predstavljaju primjere dobre prakse za ublažavanje utjecaja HE i provedbu mjera obnove.

Dodatni izvoriOva publikacija predstavlja sažetak Smjernica EK o zahtjevima za hidroenergiju u odnosu na zakonodavstvo EU-a o prirodi. Cijeli dokument možete naći na: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Stvaranje sinergije između Okvirne direktive o vodama, Okvirne direktive o morskoj strategiji, Direktive o staništima i Direktive o pticama http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/Compilation%20WFD%20MSFD%20HBD.pdf

Zajednička provedbena strategija za Okvirnu direktivu o vodama 2006: ODV i hidromorfološki pritisci – policy paper (prosinac, 2006.) https://circabc.europa.eu/sd/a/3dac5b10-1a16-4a31-a178-2f5401f30c50/.pdf

Pregled glavnih odredbi Okvirne direktive o vodama, Okvirne direktive o morskoj strategiji, Direktive o staništima, Direktive o pticama i Direktive o poplavama: sličnosti i razlike http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/docs/starter_guide.pdf

Komisija je priredila smjernice u cilju boljeg razumijevanja i provedbe postupka ocjene prihvatljivosti. One su dostupne na web stranici Komisije o Natura 2000 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

Preglednik Natura 2000: http://natura2000.eea.europa.eu/Ured za publikacije

KH-02-18-896-H

R-N