Socijalni rad u centru za socijalnu skrb

Konferencija Socijalna uključenostZagreb, 5. studenog 2010.

Štefica Karačić. dipl. socijalna radnica

Socijalni rad

• Profesija koja promiče društvene promjene i rješavanje problema u međuljudskim odnosima, te osnažuje osobe kako bi se povećala njihova dobrobit i kvaliteta života

• Zadaća socijalnog rada je pružanje pomoći i podrške pojedincima, skupinama i zajednicama u cilju obnavljanja ili jačanja njihove sposobnosti za društveno djelovanje i stvaranje uvjeta za bolju kvalitetu življenja

Područja djelovanja

• Socijalni rad se može primjenjivati u svim područjima ljuskog života, a osobito u području:

• Socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, zapošljavanja, lokalne uprave, organizacija civilnog društva, vjerskih organizacija i u području drugih djelatnosti

Socijalna skrb

• Javna djelatnost od posebnog interesa za RH kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama .

• Socijalna skrb uključuje: prevenciju socijalnih problema i pružanje socijalnih usluga pojedincima, obiteljima i skupinama .

Korisnici socijalne skrbi• Samci ili obitelji koji zbog nepovoljnih socijalno-

ekonomskih prilika, zdravstvenog stanja, invalidnosti, narušenih obiteljskih odnosa ili drugih osobnih poteškoća nisu u mogućnosti sami, niti uz pomoć članova obitelji:

• Zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe• Postići skladne odnose s članovima obitelji ili

drugim osobama iz vlastitog okruženja• Uspješno izvršavati svoje obveze prema

osobama o kojima su dužni skrbiti

Pružatelji socijalnih usluga

• Centar za socijalnu skrb – ključna ustanova u sustavu socijalne skrbi.

• Ustanove socijalne skrbi ( obiteljski centar, domovi soc. skrbi, centar za pomoć i njegu)

• Vjerske zajednice, udruge i druge pravne osobe

• Udomiteljske obitelji• Fizičke osobe koje obavljaju prof. djelatnost

Prava u sustavu socijalne skrbi

• Stalna pomoć• Pomoć za podmirenje troškova stanovanja• Doplatak za pomoć i njegu• Pomoć i njega u kući• Osobna invalidnina• Naknada do zaposljenja• Skrb izvan vlastite obitelji• Status roditelja njegovatelja

Drugi oblici pomoći • Jednokratna pomoć : može se odobriti samcu ili obitelji koji zbog

trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke svoje specifične potrebe )

• Savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća: ključna socijalna usluga kojoj je cilj OSNAŽIVANJE KORISNIKA

Savjetovanje je sustavna i programirana pomoć sa svrhom uspješnijeg prevladavanja životnih nedaća i poteškoća i stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti, te odgovornog odnosa pojedinca prema samome sebi, obitelji i društvu

Centar za socijalnu skrb

• Javna ustanova čiji je osnivac RH• Na temelju javnih ovlasti ( preko 140 ovlasti )

centar za socijalnu skrb rješava o pravima iz socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kazneno- pravne zaštite i drugim pravima u skladu s posebnim zakonom

• Na području Hrvatske osnovano je 80 centara za socijalnu skrb s 24 podružnice i 11 ureda Centra za socijalnu skrb Zagreb

Stručni radnici centra za socijalnu skrb

• Uz socijalnog radnika kao voditelja postupka stručne poslove u centru timski obavljaju i psiholog, pravnik i defektolog

• U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti centar za socijalnu skrb:

• Informira korisnike o pravima iz socijalne skrbi i izvan njega,o socijalnim uslugama i ulozi korisnika u postupku

• Procjenjuje potrebe korisnika• Provodi ispitni postupak i donosi odluke o pravima iz socijalne

skrbi i drugim oblicima pomoći i zaštite korisnika• Utvrđuje način ostvarivanja prava i uključuje druge pružatelje socijalnih usluga u lokalnoj zajednici• Prati provođenje svojih odluka neovisno o tome pružaju li se

socijalne usluge korisniku u centru ili drugim ustanovama socijalne skrbi i organizacijama civilnog društva

Primjer iz prakseZagrebačka Dubrava

• Naselje na istočnom rubu Zagreba• dvije gradske četvrti sa 110 078 stanovnika ( 12 % stanovništva Grada Zagreba )• Gustoća naseljenosti: Zagreb 1.215 stan./m2• Gornja Dubrava 1.524/stan./m2• Donja Dubrava 3.321 stan./m2• Prosječna starosna dob u Dubravi: 37 godina

CZSS Zagreb Ured Dubrava

Treći po veličini od 12 ureda CZSS ZagrebOd travnja 2010 godine- nova organizacija rada-

Ured sve na jednom mjestuU Uredu je zaposleno 39,5 radnika ( 33,5 stručna

radnika) što čini 10,5% zaposlenih radnika u CZSS Zagreb

Ukupno: 4.039 korisnika prava iz socijalne skrbi ( 21 % ukupnih korisnika prava CZSS Zagreb)

Korisnici prava iz sustava socijalne skrbi ( 2009 godina )

Broj korisnika:• Stalna pomoć : 1992 ( 894 nositelja pomoći)• Doplatak za pomoć i njegu: 897 • Osobna invalidnina: 368 • Pomoć i njega u kući: 16 • Naknada do zaposlenja: 82 • Status roditelja njegovatelja: 48• Smještaj i/ili boravak u ustanovi: 516 • Smještaj u udomiteljskoj obitelji: 120 • 2.970 jednokratnih pomoći za 1603 različitih

korisnika

Korisnici stalne pomoći• Ukupno: 1992 korisnika (25 % korisnika stalne pomoći u CZSS

Zagreb)• Samci: 488 Obitelji : 406 ( 1504 člana )• Struktura korisnika prema spolu i radnom statusu:

Ž MNEZAPOSLENA OSOBA 348 316 664 33,33ZAPOSLENA OSOBA 1 1 0,05UMIROVLJENIK 14 17 31 1,56DJECA DO ZAVRŠETKA REDOVNOG ŠKOLOVANJA 369 381 750 37,65POTPUNO RADNO NESPOSOBNA ODRASLA OSOBA (a da nije umirovljenik) 276 261 537 26,96OSTALI 9 9 0,45UKUPNO 1017 975 1992 100

% 51,05 48,95 100

%KORISNICI STALNE POMOĆI PREMA RADNOM

STATUSU SPOL

UKUPNO

Radno sposobni korisnici stalne pomoći

sveukupnoŽ M Ž M Ž M Ž M %1 1 1 16 19 24 29 53 7,983 4 11 2 45 28 53 25 78 11,749 18 27 1 65 41 101 60 161 24,2415 33 25 2 70 54 110 89 199 29,96

više od 50 - 60 21 46 9 1 30 44 60 91 151 22.7411 11 22 22 3,31

49 113 73 6 226 197 348 316 664 100,00bez škole 1 2 1 18 4 21 5 26 3,91nezavršena NSS 3 7 15 1 43 33 61 41 102 15,36NSS 14 43 28 1 106 112 148 156 304 45,78SSS 23 59 26 2 57 45 106 106 212 31,92VŠS 3 1 1 1 2 2 6 4 10 1,50VSS i više 5 3 1 1 6 4 10 1,50UKUPNO 49 113 73 6 226 197 348 316 664 100,00% 14,08 35,76 20,98 1,90 64,94 62,34 100,00 100,00

NEZAPOSLENI RADNO SPOSOBNI KORISNICI STALNE POMOĆIUKUPNOSOCIODEMOGRAFSK

A OBILJEŽJASAMAC JEDNORODITELJSKA OSTALI

DOB

više od 15 - 21više od 21 - 30više od 30 - 40više od 40 - 50

više od 60 - 65UKUPNO

OBR

AZO

VAN

JE

Dužina primanja stalne pomoći (radno sposobni korisnici)

SVEUKUPNO %

Ž M Ž M Ž M Ž M7 19 7 14 14 28 33 61 9,182 11 8 34 24 44 35 79 11,894 11 9 1 20 23 33 35 68 10,245 14 11 2 34 29 50 45 95 14,331 58 38 3 124 107 193 168 361 54,3649 113 73 6 224 197 348 316 664 100

14,08 35,76 20,98 1,90 64,94 62,34 100,00 100,00 100,00 100,003 18 12 45 40 60 58 118 17,77

UKUPNONEZAPOSLENI RADNO SPOSOBNI KORISNICI STALNE POMOĆI

DUŽINA PRIMANJA STALNE POMOĆI

SAMAC JEDNORODITELJSKA OSTALI

RECIDIV

do navršenih 6 mj više od 6 mj - 1 g više od 1 - 2 g više od 2 - 5 g od 5 g i više UKUPNO %

Drugi oblici pomoći• Pučke kuhinje : 67 radno sposobnih samaca i 174

obitelji • Pomoć u naravi : 91 obitelj s troje i više djece• Preporuka za uključivanje u vrtići i/ili smanjenje cijene

vrtića : 64 obitelji• Subvencije troškova stanovanja:• Oslobođenje od plaćanja boravka/prehrane u školi –

svi učenici osnovne škole• Jednokratna pomoć za školovanje : 551 • Mjere obiteljsko-pravne zaštite: 77 obitelji• Usluge pomoći u rješavanju problema stanovanja i

zapošljavanja : 95 korisnika

Naš prosječan korisnik stalne pomoći

• Žena ili muškarac između 30 i 50 godina života (54%)• Nezavršena ili završena osnovna škola (61%)• Bez radnog staža ili sa manje od 10 godina radnog

iskustva• Živi u obitelji (45 % ) pri čemu mlt. djeca čine 38%

svih korisnika stalne pomoći )• Ostvaruje moguća druga prava izvan sustava

socijalne skrbi ( 95 % )• Korisnik je stalne pomoći duže od 5 godina (54%)

Korisnička perspektiva• Neovisno o opsegu priznatih prava zadovoljstvo korisnika

ostvarenom pomoći je nisko • Kvalitetu socijalnih usluga korisnici procjenjuju prema visini

ostvarene novčane pomoći• Većina korisnika izražava osjećaj društvene nejednakosti i

osobne nemoći za promjenu• Skloni su stereotipima ( posla nema niti za mlade i obrazovane;

ne mogu raditi zbog djece; ne vrijedi raditi jer poslodavci ne plaćaju; nisam zdravstveno sposoban za takav posao....)

• Pronalaze vlastite modele preživljavanja ( korištenje mogućih prava u sustavu socijalne skrbi i izvan njega uz povremene prihode od rada na crno, korištenje ušteđevine, pomoć obitelji i sl.)

Prepreke i ograničenja u radu• Očekivanja korisnika i njihova uloga u postupku• Pozitivni propisi ( usluge nisu uvijek najbolje usmjerene )• Nepovezanost različitih sustava (obrazovanje,zapošljavanje)• Stanje na tržištu rada ( otežano zapošljavanje ) • Nedovoljna informiranost radnika centra o mogućnostima

zapošljavanja ili osposobljavanja za rad• Slabe mogućnosti uključivanja korisnika u dobrovoljni,

humanitarni, društveno koristan rad u zajednici• Toleriranje “ rada na crno “ u našem društvu• Nedovoljna motivacija korisnika za rad ( stjecanjem prihoda

gube različite socijalne naknade u sustavu soc. skrbi i izvan njega)

• Kratkoročno : Socijalni rad sa siromašnim korisnicima u CZSS organizirati u okviru posebnog odjela ( odjela za novčane pomoći ) na način da se uz zadovoljavanje primarnih životnih potreba korisnika adekvatnim uslugama socijalne skrbi potiče socijalna integracija korisnika i njihov izlazak iz siromaštva.

• Dugoročno : Postići takve strukturalne promjene koje će omogućiti radno sposobnim nezaposlenim osobama da svoja prava ostvaruju u službama za nezaposlene osobe koje im uz primjerenu novčanu pomoć mogu osigurati i pomoć u zapošljavanju ( a ne kao sada u sustavu socijalne skrbi gdje mogu ostvarivati novčanu pomoć neograničeno dugo što je ozbiljan rizik za njihovu socijalnu isključenost )

Što želimo ?