Upload
smekersa
View
223
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
1/25
ociologija religije
Seminar iz sociologije
24 10 2006 utorak
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/ReligijneSymbole.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/ReligijneSymbole.pnghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f0/ReligijneSymbole.png8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
2/25
"Religija je bijeg osamljenika Osamljenom."
Plotin
"Religija je ono to ovjek ini sa svojom osamljenou."A..N. Whitehead
"Ljudi stvaraju bogove na svoju sliku."Ksenofan
"Jedna je religija istinita kao i druga."
Robert Burton
"Moramo imati religiju radi same religije"Victor Cousin
"Stvorio si nas za Sebe, nae je srce nemirno dok ne nae mir u Tebi.Sv. Augustin iz Hipa
"Religija je uzdah
potlaenog stvora,osjeaj okrutnog svijeta,
dua bezdunihokolnosti. Ona je opijum
za narod."
Ukinue religije kaoprividne sree narodazahtjev je za njihovu
stvarnu sreu. Zahtjevda se odreknu iluzija o
svom stanju, zahtjev da
se odreknu stanja koje
dovodi do iluzija.Karl Marx
"Religija je tada bila sveopa opsesivna neuroza ovjeanstva;poput opsesivne neuroze kod djece Ako je to glediteispravno, tada bi trebalo pretpostaviti da je odvraanje odreligije neminovno kao i fatalna neizbjenost procesa rasta"Sigmund Freud
Ako je religija dala sve ono to je drutvu potrebno, to je stogato je drutvo dua religije."Emile Durkheim
Religija ima "svoje nezavisne korijene u skrivenim dubinama
samoga duha."Rudolf Ott
'Religija' je odgovor ljudskog bia na vlastito stanje.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
3/25
Sociologija religije
je znanstvena disciplina koja se bavi socijalnim strukturama,povijesnom pozadinom, razvojem, univerzalnim temama, ulogama i
funkcijama religija u drutvu.
pokuava objasniti efekte koje religija ima na drutvo i efekte kojedrutvo ima na religije, odnosno njihov uzajamni odnos.
poseban naglasak stavlja na ulogu religije kao univerzalne pojave ugotovo svim drutvima na Zemlji i u dosad zabiljeenoj povijesti te
njezinog utjecaja u industrijaliziranom drutvu
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
4/25
Rijenik pojmova
Religija (lat. ligare-vezati(?))- apstraktan sustav ideja, vjerovanja,vrijednosti ili iskustava ali i rituala, institucija i moralnih kodovarazvijenih kao dio kulturne matrice, koje se dijelom tiunadnaravnog, svetog, uzvienog ili boanskog objekta, osobe,nevienog bia ili sistema misli.
Ne mora nuno biti: vjera u boga (mana u Polineziji) ili upravljanjeponaanjem vjernika (antika Grka)
Ukljuuje: skup simbola, rituale (vie ili manje formalna pravila kakobi se ljudi trebali ponaati u prisutnosti svetog, koja osnauju vjerujui stvaraju solidarnost) i zajednicu vjernika
Religioznostapstraktan pojam koji obuhvaa aspekte religijskeaktivnosti, posveenosti i vjere
Ukljuuje: vjerovanje, praksu, spoznaju, iskustvo, pripadanje
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
5/25
Svetoodlika mjesta, osobe, objekta ili koncepata za kojesljedbenici vjeruju da su iznimne, nesvakodnevne, tajanstvene ilipovezane s boanskim ili nadnaravnim koje izaziva osjeajstrahopotovanja i zato ih se tuje.
U suprotnosti je s profanim (svakodnevnim i uobiajenim) a razlikuini odnos koji ljudi uspostavljaju, a ne same osobine.
Vjerapovjerenje bazirano na transpersonalnom odnosu s Bogom,viom silom ili prirodom.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
6/25
Tipologija religija (McGee)
Jednostavni supernaturalizam: u jednostavnim drutvimapripisivanje prirodnim pojavama i predmetima bezline i nadnaravneosobine ->sila povoljno ili nepovoljno utjee na dogaaje;
Razliitim postupcima nastoje privoljeti silu da djeluje po njihovimhtijenjima.
Animizam: vjerovanje u duhove ili onostrana bia koja borave u
ivotinjama, biljkama, stijenama, drugim ljudima a imaju sline
motive i osjeaje kao i ljudi pa koriste i ista sredstva: darove, kazne,tovanje, ulagivanje
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
7/25
Teizam: vjera u boga; monoteizam ili politeizam
Sustav apstraktnih ideala: postizanje moralne i etike izvrsnosti(etike religije);
Konfucijanizam- usklaivanje duhovnog ivota s unutarnjim skladomprirode, tovanje predaka;
Budizam- odricanje od elja i jaanje samodiscipline meditacijom;
Taoizam- meditacija i nenasilje;
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
8/25
Tipologija religijskih organizacija (Trolsch)
Crkvereligiozne organizacije koja su snano intergrirane udominantnu drutvenu i politiku kulturu; (Rimska katolika Crkva)
Denominacijepodgrupe veih religijske organizacije koje djeluju
pod zajednikim imenom, tradicijom i identitetom; (Baptizam)
Mogu nastati: *sporo iz razliitih geografskih, kulturnih ili razlogarazliitih utjecaja kako se poinju nazirati teoloke, filozofske, etikeili ritualne razlike izmeu skupina
*naprasno*odcjepljivanjem od ve postojeedenominacije
*ukoliko skupina doivi fenomen spiritualneobnove ili buenja i eli formirati novu denominaciju;
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
9/25
Sektemanja religiozna organizacija koja dijeli vjerovanja i ritualesa veom religioznom organizacijom od koje se odvojila, ali se odnje razlikuje doktrinama;
Naglaavaju povratak istinskoj vjeri i esto se odvajaju zbogoptubi za herezu ili neposluh. (Amii)
Kultovikohezijska grupa (esto manji i nedavno osnovan religijskipokret) koji nisu u skladu s kulturom i drutvom a propagirajupovratak novome ili neemu davno izgubljenome;
esto su pod utjecajem karizmatskog voe.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
10/25
Drutvene funkcije religije
Kompenzacija (psiholoka)religija prua utoite i nadomjestakspram ivotnih nedaa, odgovara na metafizika pitanja i pomae uivotnim prijelazima;
Pribavlja osjeaj osobne intergracije. Socijalna intergracijastvara i ouvava drutvenu solidarnost;
Ritualima i ceremonijama stvara se vrsta kolektivne emocionalne
energije kojom se vjernici uvode u zajedniko stanje svijesti o
meusobnoj povezanosti, a odnos prema vioj sili odnos je premadrutvu.
tovanje boga tovanje je sredinjih drutvenih vrijednosti toomoguuje njegovu intergraciju.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
11/25
Socijalna kontrolaosiguranje potovanja drutvenih normi;
Drutvo titi temeljne institucije zaogrtanjem drutvenih vrijednosti i
normi svetou i strahopotovanjem. (brak i u modernim drutvima).
Djeluje i iznutra oblikovanjem savjesti (internalizacijom drutvenopoeljnih oblika ponaanja).
Utjecaj na drutvene promjenepodloga za drutvene pokretekoji ele izmijeniti pojave u drutvu (Martin Luther King) ili moeljudima pruiti takve motive za ponaanje i obrasce odnoenjaprema svijetu da to izazove ili podupre proces drutvene promjene;
Neke religijske pojave nemaju svoju funkciju (skupina pustinjaka
koja u divljini trai mistino prosvjetljenje Neke religijske pojave su disfunkcionalne (prinoenje ljudskih rtavakod Asteka)
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
12/25
Kritika religije
Religijska vjerovanja i ponaanja nude neupitne istine koje mogu bitiprepreka novim oblicimamiljenja i ponaanja.
Nejednakost i nepravda dani su od boga i nepromjenjivi (kaste).
Karl Marx smatra vjeru iluzijom i obmanom koja prikriva i opravdavadrutvene nepravde i privilegije vladajue klase.
Drutvena nejednakost i potlaenost uzrokuju masovno okretanjereligiji kao utjehi.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
13/25
Klasici u sociologiji religije-Durkheim
15 godina prouavao primitivne religije Australskih Aboridinapleme Arunta nastojei shvatiti osnovne odrednice religijskog ivotakoje vrijede u svim drutvima.
-> djelo Elementarni oblici religijskog ivota ->Religija je oblik socijalne kohezije, vrlo stvaran i ekspresija je
samog drutva i koncepcija o sebi (primjer totema u Aboridina);
Kao individualci stvaramo viu silu koja je na drutveni ivot, idajemo toj pretpostavki nadnaravan oblik, a simbolika snaga rastenaim religioznim izraavanjem u grupi.
Religija je izraaj kolektivne svijesti.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
14/25
Jednostavnija drutva imaju jednostavnije religiozne sustave kojiukljuuju toteme povezane s odreenim klanovima.
Sloenost religioznih sustava raste sa sloenou drutva.
Kako drutva dolaze u doticaj s drugim drutvima, postoji tendencijada se u religioznim sustavima naglaava univerzalnost kako bi seirili.
No kako podjela rada naglaava poloaj pojedinca, religiozni sistemifokusiraju se na individualan spas i svijest.
Religija definira funkcionalistiki ona esencijalno ujedinjuje drutvona temelju svetoga;
Rituali u modernim drutvima ne moraju biti povezani s uobiajenoshvaenom religijom;
Postoje funkcionalni ekvivalenti (politiki rituali) kojima se sredinjevrijednosti reafirmiraju
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
15/25
Klasici u sociologiji religije2- Weber
Ne reducira religiju na bit ili funkciju, ve se koncentrira se na uinkereligiozne aktivnosti i neaktivnosti;
U kakvom su odnosu religiozne ideje i grupe sa drugim aspektimadrutvenog ivota (ekonomijom)?Kakvo je subjektivno znaenje religije pojedincu?
Verstehen ->Religijske skupine pod utjecajem su razliitih stvari aliako tvrde da se tako djeluju zbog religije, njihovu perspektivutrebamo pokuati shvatiti na religioznim temeljima;
Religija oblikuje ljudsku sliku svijeta i ova slika svijeta moe utjecatina njihove interese i konano na to kakve odluke donose.
Religiju ju najlake razumjeti kroz pitanjateodicijei soteriologijePitanje teodicije je pitanje kako izvanredna mo boanskog u skladusa nesavrenou svijeta kojeg je stvorio i nad kojim vlada.Soteriologiki odgovori su oni koji nude nadu za spas- odmor odpatnje i utvrivanje smisla.
Potreba za spasom tako postaje dio ljudske motivacije.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
16/25
Na taj nain utvruje da je kalvinizam osnova za stvaranjemodernog kapitalizma na Zapadu.
Kalvinizam se temelji na injenici da e samo odabrani biti spaeni
od prokletstva i to na temelju Boje predestinirane volje a ne natemelju djelovanja u ivotu.
Nitko nije nije mogao pouzdano znat je li meu odabranima.
Engleski puritanci uvjeravali su ljude da je dobar znak od Bogaukoliko im posao bude iao dobro- uz uvjet da pametno iskoritavajuplodove rada.
To je dovelo do razvoja racionalne i kalkulirane proizvodnje izvan
onoga to im je trebalo za preivjeti- duha kapitalizma.
S vremenom su te navike izgubile svoje religiozno znaenje i profitje postao jedini cilj.
Takoer je istraivao hinduizam i budizam;
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
17/25
Suvremena sociologija religije-Stark
Religije su sustavi kompenzatora deprivacije (ekonomske,socijalne, organizmike, etikeili psihike)podruje jezika ilirituala koji kompenziraju psihiki nedostatak ili neostvarenji cilj;
Kompenzatori se mogu podijeliti na specifine kompenzatore zaspecifine ciljeve i generalne kompenzatore za openito postizanjeciljeva (socijalni ili politiki pokreti esto nakon neuspjeha uostvarivanju ciljeva prirodnim putem poseu u nadnaravno itransformiraju se u religiju).
R. Stark i W.S. Bainbridge: Teorije religija ->
Veina religija pone kao kultovi ili sekte i s vremenom izumiru ilipostaju uobiajene i prihvaene od drutva.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
18/25
etiri su modela formacije kulta:Psihopatoloki modelpojedinac razvija religiju za vrijemeozbiljnog stresa u njegovu ivotu i pokuava psiholoke problemerijeiti osnivanjem religije (terapija, samolijeenje);
Poduzetni model- osniva voli pothvate, razvoj produkata iprodavanje konzumentima;Veina njih ve ima iskustva u drugim religioznim grupama iz kojihuzimaju elemente i pokuavaju ih pobojati i popularizirati.Socijalni model- naglaava grupu,a ne osnivaa;Religija se osniva sredstvima socijalne implozije, tako da lanoviprovode to vie vremena unutra, a ne vani ime se njihovaemocionalna povezanost i ljubav poveavaju,a druge nestaju.Na temelju toga prirodno se razvijaju nova teologija i rituali.
Model otkria normalnog- stvara religiju u kojoj osnivainterpretira normalni fenomen kao izvanredan, koristi svoju vlastitukreativnost;
Nakon osnutka osniva treba pridobiri lanove (najbolje otvorenitipovi koji ne pripadaju ili se ne uklapaju u neku drugu religioznugrupu sa velikim brojem prijatelja).
Veina velikih religija (naroito kranstvo) uvrstile su se i proirilenakon to su ih prihvatili politiki moni pojedinci.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
19/25
Religija u modernom drutvu
Weber: u modernom kapitalizmu religijska potrebna nije viepotrebna
Sekularizacijaproces smanjivanja utjecaja religije u drutvu kakotehnologija i materijalizam dobivaju sve veu vanost u oblikovanjuvrijednosti i normi modernim drutva
Oituje se u: smanjenju broja lanova religijske organizacije,smanjenom broju vjenanja u crkvi, smanjenju pohaanja vjerskihobreda i smanjenju politikog i socijalnog utjecaja crkava
Glasner: religija nastavlja bujati izvan struktura to su je uobiajenoobuhvaale
Privatizacija religijepreobrazba religije iz javne u osobnu stvar,usidrenu u individualnoj svijesti uz opadanje sudjelovanja u
institucionaliziranoj religiji i porasta religijskog individualizma
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
20/25
Civilna religija(R. Bellah)kvazireligiozna vezanost za simbole iinstitucije sekularnog ivota )
Rituali poput nacionalne himne, javnih parada, nacionalnih praznika,
zastava kao religiozni simbol (komunizam, Bog je Amerikanac?)
Nova religioznostvarijacije postojeih vjerskih organizacija,potiu iz drugih krajeva svijeta ili originalni izumi
Mogu biti *religije koje se prilagoavaju svijetu: kritiziraju crkve, a nedrutvo, tee izravnijem doivljavanju svetog (pentekostalne sekte)
*religije koje odbacuju svijet: odbacuju sredinje vrijednostii pretpostavke modernog drutva, od iskvarenosti svijeta brane se
izolacijom, trae predanost (Unifikacijska crkva)*religije koje prihvaaju svijet: najvaniji su osobni ciljevi
unutar religije, trae doprinose od lanova (scijentologija)
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
21/25
Sekularizacija?
Ako je Bog mrtav zato* je posjeenost crkava u SAD-u stabilna zadnjih 40 godina?* je se u Africi broj krana poveao sa 10 na 200 milijuna u zadnjih100 g.?
* islamski fundamentalizam svoje nove utjecaje bazira na Zapadu?
Sociolozi religije predviali su porast religioznosti (P.Bergerpredvia kulturne ratove na vjerskoj osnovi u kasnom 20. stoljeu.
ovjek postmoderne nalazi se u sakralnoj shizofreniji. Vrlo jereligiozan ali je njegova religioznost bez identiteta.
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
22/25
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
23/25
Religioznost u Hrvatskoj
Nakon 1990. dolo je do porasta religioznosti u Hrvatskoj zbogslobodnog izraavanja religijskog uvjerena
1972. 42% 1999. 85%
U Hrvatskoj prevladava tradicionalna i obiajna religioznost
Unato tome Hrvati su skloni prihvaati vjerovanja koja ne pripadajudogmi njihove vjere (sudbina, horoskopi)
Postoji znatna razlika izmeu usvojenog vjerovanja i religijske prakse
Vjeruje da Bog postoji 84% Odlazi na misu nedjeljom 25%
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
24/25
Hvala! Ana
Iva
Matea
Sunica
8/10/2019 Sociologija_religije.ppt
25/25
Literatura
Dr. Nenad Fanuko: Sociologija
Sabino Acquaviva, Enzo Pace: Sociologija religija
Hubert Knoblauch: Sociologija religije
http://en.wikipedia.org/wiki/Sociology_of_religion