68

Poljoprivredni glasnik 5/2009.

Autor: Predrag Vujevi, dipl. ing. agr.

Izbor sorte i uzgojni oblici lijeske

Lijeska se najee uzgaja na vlastitom korijenu tj. sadnicama uzgojenim iz korijenovih izda-naka eljene sorte. Postoji mogunost i proizvodnje sadnica cijepljenjem sorti na medvjeu lijesku (Corylus colurna L.) koja daje manji broj korijenovih izdanaka. Meutim toj podlozi ne odgovara teko tlo koje prevladava u naem kontinentalnom podruju. Iako uzgoj lijeske na vlastitom korijenu u veim plantanim nasadima poveava posao zbog uklanjanja korijenovih izdanaka, i dalje se sadi takvim sadnicama. U veini naih plantaa, a takoer i u zemljama koje su vodee u proizvodnji ljenjaka, lijeska se uglavnom uzgaja na vlastitom korijenu.Sadnice se proizvode prstenovanjem i nagrtanjem korijenovih izdanaka. Za sadnju se mogu ko-ristiti dobro razvijeni i oiljeni jednogodinji korijenovi izdanci. Bolji rezultati u sadnji se postiu sadnjom dvogodinjih sadnica. Oiljeni se korjenjaci nakon vaenja ispod grmova sade u rasad-

nik i njeguju jo jednu godinu. Tako proizvedene sadnice imaju razvijeniji korijen i nadezemni dio to osigurava bolji primitak i bri ulazak u rod. Treba kupovati deklarirane sadnice u registriranim rasadnicimna koji su pod strunim nadzorom i proizvode kvalitetan sadni materijal.

Izdanci se prstenuju i nagrnu

Nakon vaenja vri se klasiranje

U jesen se vade dobro oiljeni izdanci

Dobro razvijen korijen

69

Poljoprivredni glasnik 5/2009.

IZBOR SORTISorte lijeske meusobno se razlikuju po itavom nizu gospodarskih i biolokih svojstava. To je ra-zumljivo kada se zna da kulturne sorte lijeske, odnosno skupine sorti, vode porijeklo od razliitih vrsta lijeske. Tako npr. odabrane sorte europske lijeske vode porijeklo od vrste Corylus avellana L. Skupina Lambertovih sorti vodi porijeklo od lijeske krupnog ploda Corylus maxima Mill., od koje vodi porijeklo i naa autohtona sorta Istarski duguljasti. Stoga pojedine sorte specifino reagiraju prema odreenim ekolokim uvjetima.Pri izboru sorti treba voditi brigu o vie znaajnih imbenika. Pored klimatskih i edafskih prilika, treba uzeti u obzir i zahtjeve trita i potrebe potroaa. Vano je znati trae li se stolne sorte ili je proizvodnja namijenjena prehrambenoj industriji.Prema tome sorte ljenjaka moemo grupirati u 3 skupine:

za stolnu potronju u svjeem stanju kombinirane namjene sorte za prehrambenu industriju

Budui da je prehrambena industrija najvei potroa ljenjaka, kod izbora sorti treba odabrati sortiment koji moe zadovoljiti i njihove zahtjeve.Prehrambena industrija trai sitnije plodove, okruglastog oblika, tanke ljuske, dobrog randmana te je vano da se s jezgre nakon prenja lako skida ovojnica.Naravno, vano je odabrati sorte koje e redovito i obilno raati. U naim nasadima najzastu-pljenije su sorte: istarski duguljasti, rimski i haleki pa emo ih ukratko i opisati. Navedene sorte posaene su u naim najveim proizvodnim plantaama lijeske u Orahovici, Daruvaru i okolici Bjelovara. Iz tih plantaa potjee i naj-vei dio sadnica lijeske na naem tritu.

ISTARSKI DUGULJASTITo je autohtona istarska sorta koja je dobro prilagoena u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Istarski duguljasti je sorta umjerene bujnosti, redovito i obilno rodi, a dolazi i rano u rod. Plodovi su krupni, dobre kvalitete i vrlo ukusni. Ljuska je dosta debela. Randman je dobar, do 43 %. Jezgra je vrlo aromatina i ukusna. Dolazi 3 - 5 plodova u infrutescenci, ali moe ih biti i

Dvogodinje sadnice u rasadniku i nakon vaenja

Sorta istarski duguljasti

Ostatak teksta proitajte u regularnom broju.

lijeska01lijeska02