Embed Size (px)
Citation preview
Pov
ijest
Spo
rtaP
ovije
st S
porta
Doc
.dr.
Doc
.dr. DD
obro
mir
obro
mir B
onac
inB
onac
inD
anije
la B
onac
in, M
Sc s
tude
ntD
anije
la B
onac
in, M
Sc s
tude
nt Spl
it, 2
009.
Spl
it, 2
009.
Nak
ladn
ikN
akla
dnik
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
Spl
it S
plit
––H
rvat
ska
Hrv
atsk
a
Rec
enze
nti
Rec
enze
nti
Fak
ultet
spor
ta i
tjeles
nog
odgo
ja U
nive
rzite
ta u
Sar
ajevu
Fak
ultet
spor
ta i
tjeles
nog
odgo
ja U
nive
rzite
ta u
Sar
ajevu
Ped
agoš
ki fa
kulte
t Uni
verz
iteta
u B
ihać
uP
edag
oški
faku
ltet U
nive
rzite
ta u
Bih
aću
** Fak
ultet
prir
odos
lovn
oF
akul
tet p
rirod
oslo
vno --
matem
atičk
ih i
odgo
jnih
znan
osti
Sve
učili
šta u
Mos
taru
matem
atičk
ih i
odgo
jnih
znan
osti
Sve
učili
šta u
Mos
taru
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
u S
plitu
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
u S
plitu
** Eduk
acijs
ki fa
kulte
t Uni
verz
iteta
u T
ravn
iku
Eduk
acijs
ki fa
kulte
t Uni
verz
iteta
u T
ravn
iku
Pan
evro
pski
uni
verz
itet A
peiro
n u
Ban
ja L
uci
Pan
evro
pski
uni
verz
itet A
peiro
n u
Ban
ja L
uci
Pro
f.dr.I
van
Hmj
elovje
cP
rof.d
r.Iva
n H
mjelo
vjec **
Doc
.dr.Ž
arko
Bilić
Doc
.dr.Ž
arko
Bilić **
Doc
.dr.O
smo
Bajr
ićD
oc.d
r.Osm
o B
ajrić
Zna
njeZ
nanje
ljuds
kog
roda
je p
oput
pira
mide
koja
se st
alno
lju
dsko
g ro
da je
pop
ut p
irami
de k
oja se
stal
no g
radi
. Sve
grad
i. S
vešto
mož
emo
jest
što m
ožem
o jes
t ug
radi
ti ug
radi
ti ma
li ka
menč
ićma
li ka
menč
ićsp
ozna
je i
spoz
naje
i nad
ati s
e da će
s os
talim
na
dati
se da
će s
osta
lim k
amenčić
ima
kame
nčići
maizd
ržat
iizd
ržat
i svu
težin
u zn
anja
koje
svu
težin
u zn
anja
koje
dola
zi.do
lazi.
DB
DB
Sad
ržaj
Sad
ržaj
3. P
ovije
st3.
Pov
ijest
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
3.2.
Kau
zalit
et3.
2. K
auza
litet
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
3.4.
Int
egrit
et3.
4. I
nteg
ritet
3.5.
Upr
avlja
nje3.
5. U
prav
ljanje
3.6.
Pov
ijesn
i okv
iri3.
6. P
ovije
sni o
kviri
4. R
azvo
j čov
jeka
4. R
azvo
j čov
jeka
4.1.
Bio
lošk
e pro
mjen
e4.
1. B
iolo
ške p
romj
ene
4.2.
Soc
io4.
2. S
ocio
-- pol
itičk
e pro
mjen
epo
litičk
e pro
mjen
e4.
3. D
emog
rafsk
e pro
mjen
e4.
3. D
emog
rafsk
e pro
mjen
e4.
4. E
duka
cijsk
e pro
mjen
e4.
4. E
duka
cijsk
e pro
mjen
e4.
5. P
romj
ene u
upr
avlja
nju4.
5. P
romj
ene u
upr
avlja
nju4.
6. T
ehno
lošk
e pro
mjen
e4.
6. T
ehno
lošk
e pro
mjen
e4.
7. Z
nans
tven
e pro
mjen
e4.
7. Z
nans
tven
e pro
mjen
e4.
8. M
oral
ne p
romj
ene
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1.1. P
redg
ovor
1.1. P
redg
ovor
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
2. P
otre
be2.
Pot
rebe
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
2.2. M
otiva
cijsk
a str
uktu
ra2.2
. Mot
ivacij
ska
struk
tura
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
2.4. P
objed
a ka
o mo
tiv2.4
. Pob
jeda
kao
motiv
2.5. O
stale
potre
be2.5
. Osta
le po
trebe
2.6. S
port
kao
potre
ba2.6
. Spo
rt ka
o po
treba
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
4.8.
Mor
alne
pro
mjen
e
7. M
oder
ni sp
ort
7. M
oder
ni sp
ort
7.1. D
ifere
ncija
cija
7.1. D
ifere
ncija
cija
7.2. T
rend
ovi i
par
adig
me7.2
. Tre
ndov
i i p
arad
igme
7.3. N
arod
ni sp
ort
7.3. N
arod
ni sp
ort
7.4. V
itešk
i tur
niri
7.4. V
itešk
i tur
niri
7.5.
7.5. H
uman
izam,
rene
sans
a...
Hum
aniza
m, re
nesa
nsa.
..7.6
. 7.6
. Gra
Građđ a
nski
spor
tan
ski s
port
7.8. S
port
19. i
20.
stol
jeća
7.8. S
port
19. i
20.
stol
jeća
7.9. S
port
u H
rvat
skoj/
BiH
7.9. S
port
u H
rvat
skoj/
BiH
8. O
rgan
izacij
e i su
stavi
8. O
rgan
izacij
e i su
stavi
8.1.
Med
iji, p
oliti
ka i
nasil
je8.
1. M
ediji
, pol
itika
i na
silje
8.2.
Žen
e, gl
obal
izacij
a8.
2. Ž
ene,
glob
aliza
cija
8.3.
Pub
licist
ika,
izra
žava
nje8.
3. P
ublic
istik
a, iz
raža
vanje
8.4.
Org
aniza
cije i
nat
jecan
ja8.
4. O
rgan
izacij
e i n
atjec
anja
8.5.
Olim
pijsk
i pok
ret
8.5.
Olim
pijsk
i pok
ret
8.6.
Mas
ovni
i eli
tni s
port
8.6.
Mas
ovni
i eli
tni s
port
8.7.
Osta
li ob
lici s
porta
Sad
ržaj
Sad
ržaj
(nas
tava
k)(n
asta
vak)
5. O
dred
nice
spor
ta5.
Odr
edni
ce sp
orta
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
5.4.
Pra
vila
spor
ta5.
4. P
ravil
a sp
orta
5.5.
Org
aniza
cija
spor
ta
5.5.
Org
aniza
cija
spor
ta
5.6.
Uni
verz
alno
st5.
6. U
nive
rzal
nost
6. S
port
kroz
pov
ijest
6. S
port
kroz
pov
ijest
6.1.
Sta
ri vij
ek6.
1. S
tari
vijek
6.2.
Ant
ički s
port
Euro
pe6.
2. A
ntičk
i spo
rt Eu
rope
6.3.
Osta
li A
ntičk
i svij
et 6.
3. O
stali
Ant
ički s
vijet
6.4.
Spo
rt sre
dnjeg
vijek
a 6.
4. S
port
sredn
jeg vi
jeka
6.5.
Već
e man
ifesta
cije
8.7.
Osta
li ob
lici s
porta
6.5.
Već
e man
ifesta
cije
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1. U
vodn
a ra
zmat
ranja
1.1. P
redg
ovor
1.1. P
redg
ovor
O p
ovije
sti je
već m
nogo
toga
reče
no i
mnog
o to
ga će
se te
k reći
O p
ovije
sti je
već m
nogo
toga
reče
no i
mnog
o to
ga će
se te
k reći ..
Pov
ijest
se sta
lno
stvar
a pa
i u
ovom
tren
utku
dok
čita
te tek
st.P
ovije
st se
staln
o stv
ara
pa i
u ov
om tr
enut
ku d
ok či
tate
tekst.
Osta
je tra
jna in
spira
cija
svim
sada
šnjim
i bu
dućim
gen
erac
ijama
.O
staje
trajna
insp
iracij
a sv
im sa
dašn
jim i
budućim
gen
erac
ijama
.P
ovije
st sp
orta
nije
izni
mka
i ne m
ože s
e od
toga
dist
ancir
ati.
Pov
ijest
spor
ta n
ije iz
nimk
a i n
e mož
e se o
d to
ga d
istan
cirat
i.K
ad zn
amo
što je
bilo
i što
jest
može
mo u
tjeca
ti na
budućn
ost.
Kad
znam
o što
je bi
lo i
što je
st mo
žemo
utje
cati
na bu
dućn
ost.
Sve
ima
svoje
vrije
me.
Sve
ima
svoje
vrije
me.
(Rim
ska
poslo
vica)
(Rim
ska
poslo
vica)
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Mat
erija
u o
voj k
njizi
ima
prete
nzije
obu
hvat
iti p
ovije
sna
znan
jM
ater
ija u
ovo
j knji
zi im
a pr
etenz
ije o
buhv
atiti
pov
ijesn
a zn
anj a
a o
spor
tu k
ao p
oseb
noj a
ktivn
osti čo
vjeka
unu
tar s
vih u
kupn
osti
o sp
ortu
kao
pos
ebno
j akt
ivnos
ti čo
vjeka
unu
tar s
vih u
kupn
osti
povij
esnih
zbiva
nja. C
ilj je
amb
icioz
an i
u ist
o vr
ijeme
dos
ta l
povij
esnih
zbiva
nja. C
ilj je
amb
icioz
an i
u ist
o vr
ijeme
dos
ta l a
koako
ostv
ariv.
Ovo
zato
jer j
e pov
ijest
zaist
a uč
itelji
ca i
uči n
as s
ostv
ariv.
Ovo
zato
jer j
e pov
ijest
zaist
a uč
itelji
ca i
uči n
as s v
e, a
ve, a
da
bi je
razu
mjeli
treb
amo
se pr
ije sv
ega
odre
diti
za p
ristu
p.da
bi je
razu
mjeli
treb
amo
se pr
ije sv
ega
odre
diti
za p
ristu
p.
Mno
go to
ga št
o zo
vemo
man
agem
ent s
asto
ji se
u ot
ežav
anju
posla
M
nogo
toga
što
zove
mo m
anag
emen
t sas
toji
se u
otež
avan
ju po
sla
ljudi
ma. (
Pete
r Dru
cker
)lju
dima
. (P
eter D
ruck
er)
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1.2. M
oguć
i pris
tupi
1. Či
sti vr
emen
ski s
lijed
ili t
ime
1. Či
sti vr
emen
ski s
lijed
ili t
ime --
line
line
2. 2. S
lijed
om so
ciolo
ških
pro
mjen
aS
lijed
om so
ciolo
ških
pro
mjen
a3.
3.
Slij
edom
saču
vani
h ar
tefak
ata
Slij
edom
saču
vani
h ar
tefak
ata
4.
4. K
ljučn
im sp
ozna
jnim
točk
ama
Ključn
im sp
ozna
jnim
točk
ama
5.
5. U
nive
rzal
nim
kont
inui
tetom
Uni
verz
alni
m ko
ntin
uitet
om
ČČ uva
j se m
alih
puk
otin
a. M
ala će
puk
otin
a po
topi
ti i v
eliki
bro
d.uv
aj se
malih
puk
otin
a. M
ala će
puk
otin
a po
topi
ti i v
eliki
bro
d.(B
enjam
in F
rank
lin)
(Ben
jamin
Fra
nklin
)
1.2.1.
Čist
i vre
mens
ki sl
ijed
1.2.1.
Čist
i vre
mens
ki sl
ijed
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
prav
o on
ako
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
prav
o on
ako
kako
su se
po
godi
nama
deša
vali.
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
seka
ko su
se p
o go
dina
ma d
ešava
li. D
obra
stra
na je
u to
me št
o se
mogu
pre
cizno
locir
ati u
odn
osu
na re
lativ
ni p
rotek
vrem
ena.
mogu
pre
cizno
locir
ati u
odn
osu
na re
lativ
ni p
rotek
vrem
ena.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
sva
druš
tva
prol
aze i
ste ra
zvoje
neL
oša
stran
a je
u to
me št
o sv
a dr
uštv
a pr
olaz
e iste
razv
ojene
proc
ese k
oji se
ne očit
uju u
istim
vrem
ensk
im ra
zdob
ljima
.pr
ocese
koji
se n
e očit
uju u
istim
vrem
ensk
im ra
zdob
ljima
.
1.2.2.
Soc
iolo
ške p
romj
ene
1.2.2.
Soc
iolo
ške p
romj
ene
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
kon
tekstu
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
kon
tekstu
druš
tven
ih u
ređe
nja (
od p
r. za
jedni
ce i
robo
vlas
ništv
a do
dan
as)
druš
tven
ih u
ređe
nja (
od p
r. za
jedni
ce i
robo
vlas
ništv
a do
dan
as) ..
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
se ra
zumi
jevaju
glo
baln
a dr
uštv
ena
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
se ra
zumi
jevaju
glo
baln
a dr
uštv
ena
ure
ure đđ
enja.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
se po
iman
je po
vijest
i en
ja. L
oša
stran
a je
u to
me št
o se
poim
anje
povij
esti
ogra
niča
va sa
mo n
a (i
ako
važn
u) p
olitičk
u di
menz
iju vl
asti.
ogra
niča
va sa
mo n
a (i
ako
važn
u) p
olitičk
u di
menz
iju vl
asti.
1.2.3
. Sač
uvan
i arte
fakt
i1.2
.3. S
ačuv
ani a
rtefa
kti
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
ugl
avno
maji
, poja
ve, p
roce
si i o
dnos
i se p
rouč
avaju
u u
glav
nom
paleo
ntol
oško
m sm
islu.
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
je tem
eljem
paleo
ntol
oško
m sm
islu.
Dob
ra st
rana
je u
tome
što
je tem
eljem
tih n
alaz
a mo
guće
zakl
jučiva
ti o
događa
jima
unut
ar za
jedni
ca.
tih n
alaz
a mo
guće
zakl
jučiva
ti o
događa
jima
unut
ar za
jedni
ca.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
je ar
tefak
te jak
o teš
ko točn
o sta
viti
Loš
a str
ana
je u
tome
što
je ar
tefak
te jak
o teš
ko točn
o sta
viti u
u ko
ntek
st sv
ih d
rugi
h od
nosa
koji
su u
odr
eko
ntek
st sv
ih d
rugi
h od
nosa
koji
su u
odr
e đđen
oj fa
zi po
stojal
i.en
oj fa
zi po
stojal
i.
1.2.4
. Ključn
e spo
znajn
e toč
ke1.2
.4. K
ljučn
e spo
znajn
e toč
ke
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
rela
cijam
a aji
, poja
ve, p
roce
si i o
dnos
i se p
rouč
avaju
u re
lacij
ama
spoz
naja
i otk
rića
neki
h sre
dina
i ra
zdob
lja. D
obra
stra
na je
u
spoz
naja
i otk
rića
neki
h sre
dina
i ra
zdob
lja. D
obra
stra
na je
u
glob
alno
m pr
eferir
anju
znan
osti
i teh
nolo
gije.
Loš
a str
ana
je u
glob
alno
m pr
eferir
anju
znan
osti
i teh
nolo
gije.
Loš
a str
ana
je u
tome
što
su u
vijek
ideje
i ot
krića
ovis
ni o
mno
gim
nepo
znat
imto
me št
o su
uvij
ek id
eje i
otkr
ića o
visni
o m
nogi
m ne
pozn
atim
fa
ktor
ima
i tak
ofa
ktor
ima
i tak
o đđer
se za
nema
ruje
duho
vno
er se
zane
maru
je du
hovn
o --mo
raln
i kon
tinui
tet.
mora
lni k
ontin
uitet
.
1.2.5
. Uni
verz
alni
kon
tinui
tet1.2
.5. U
nive
rzal
ni k
ontin
uitet
Dog
aD
oga đđ
aji, p
ojave
, pro
cesi
i odn
osi s
e pro
učav
aju u
odn
osu
naaji
, poja
ve, p
roce
si i o
dnos
i se p
rouč
avaju
u o
dnos
u na
trajne
spoz
naje
uz u
važa
vanje
mul
tikau
zaln
osti
(više
struk
ih
trajne
spoz
naje
uz u
važa
vanje
mul
tikau
zaln
osti
(više
struk
ih
uzročn
ouz
ročn
o --po
slijed
ičnih
veza
) i m
ultid
imen
ziona
lnos
ti (v
išestr
ukih
po
slijed
ičnih
veza
) i m
ultid
imen
ziona
lnos
ti (v
išestr
ukih
ist
odob
no p
roma
trani
h pa
rame
tara
). D
obra
stra
na je
pov
ećan
a ist
odob
no p
roma
trani
h pa
rame
tara
). D
obra
stra
na je
pov
ećan
a vje
rodo
stojno
st zn
anja,
a lo
šija
stran
a ve
lika
slože
nost
učen
ja.vje
rodo
stojno
st zn
anja,
a lo
šija
stran
a ve
lika
slože
nost
učen
ja.
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Mat
erija
l u o
voj k
njizi će
biti
izlož
en k
roz m
odel
Uni
verz
alno
g M
ater
ijal u
ovo
j knji
zi će
biti
izlož
en k
roz m
odel
Uni
verz
alno
g ko
ntin
uitet
a. D
akle,
pre
dsta
vit će
se P
ovije
st sp
orta
unu
tar s
viko
ntin
uitet
a. D
akle,
pre
dsta
vit će
se P
ovije
st sp
orta
unu
tar s
vihh
odre
dnica
pro
mjen
a kr
oz ra
zvoj čo
vjeka
. Te p
romj
ene s
u ut
jecal
eod
redn
ica p
romj
ena
kroz
razv
oj čo
vjeka
. Te p
romj
ene s
u ut
jecal
ena
to k
akvi
smo
dana
s, pa
dak
le i k
akav
je bi
o sp
ort k
ojim
smo
sna
to k
akvi
smo
dana
s, pa
dak
le i k
akav
je bi
o sp
ort k
ojim
smo
s eeba
vili,
kojim
se d
anas
bavim
o ili
čak
kojim
ćemo
se ba
viti s
utra
bavil
i, ko
jim se
dan
as ba
vimo
ili ča
k ko
jim će
mo se
bavit
i sut
ra..
Hist
oria
mag
istra
vita
e est.
Hist
oria
mag
istra
vita
e est.
(Rim
ska
poslo
vica)
(Rim
ska
poslo
vica)
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
1.3. D
rugi
izvo
ri in
forma
cija
Spo
znaje
veza
ne u
z pov
ijesn
o za
ključ
ivanje
nuž
no tr
eba
gled
ati u
Spo
znaje
veza
ne u
z pov
ijesn
o za
ključ
ivanje
nuž
no tr
eba
gled
ati u
smisl
u sin
teze i
nter
disci
plin
arni
h po
kaza
telja
bez f
avor
izira
njasm
islu
sintez
e int
erdi
scipl
inar
nih
poka
zatel
ja be
z fav
orizi
ranja
ulog
e bilo
koje
g og
raniče
nog
prist
upa.
Zat
o je
uvije
k po
trebn
oul
oge b
ilo k
ojeg
ogra
niče
nog
prist
upa.
Zat
o je
uvije
k po
trebn
ouv
ažav
ati b
rojne
različit
e izv
ore z
a sa
znan
ja ko
ja se
o po
jedin
iuv
ažav
ati b
rojne
različit
e izv
ore z
a sa
znan
ja ko
ja se
o po
jedin
i m m
situa
cijam
a za
stupa
, što
vrije
di i
za ci
ljanu
liter
atur
u. sit
uacij
ama
zastu
pa, š
to vr
ijedi
i za
cilja
nu li
terat
uru.
2. P
otre
be2.
Pot
rebe
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
2.1. A
ntro
polo
ški s
klop
ovi
ČČ ovje
k je
izuze
tno
slože
no biće
i nje
gova
uku
pnos
t se z
ato
običn
oov
jek je
izuz
etno
slože
no biće
i nje
gova
uku
pnos
t se z
ato
običn
opo
dijel
i u se
gmen
te ra
di la
kšeg
pro
učav
anja
i raz
umije
vanja
. Te
podi
jeli u
segm
ente
radi
lakš
eg p
rouč
avan
ja i r
azum
ijeva
nja. T
eseg
ment
e naz
ivamo
ant
ropo
lošk
i skl
opov
i. U
spor
tu su
pos
ebno
seg
ment
e naz
ivamo
ant
ropo
lošk
i skl
opov
i. U
spor
tu su
pos
ebno
za
niml
jivi m
orfol
oški
(gr
ađa)
, mot
oričk
i (gi
banje
), fu
nkcio
naln
iza
niml
jivi m
orfol
oški
(gr
ađa)
, mot
oričk
i (gi
banje
), fu
nkcio
naln
i(f
iziol
oški
), p
sihol
oški
, soc
iolo
ški,
etičk
i, a
poseb
no m
otiva
ci(f
iziol
oški
), p
sihol
oški
, soc
iolo
ški,
etičk
i, a
poseb
no m
otiva
ci jsk
i.jsk
i.
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
potre
be d
etaljn
og n
avo
potre
be d
etaljn
og n
avo đđ
enja
svih
ant
ropo
lošk
ih sk
lopo
va čo
vjeka
. en
ja sv
ih a
ntro
polo
ških
sklo
pova
čovje
ka.
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
2.2. M
otiva
cijsk
a str
uktu
ra2.2
. Mot
ivacij
ska
struk
tura
Mot
ivi su
sve o
no št
o čo
vjeka
pok
reće
na
aktiv
nost
i usm
jerav
anje
govo
djel
ovan
je u
određe
nom
prav
cu.R
azlik
ujemo
prim
arne
(bio
tičke
) pr
oiza
šle iz
fizio
lošk
ih d
ispoz
icija
i org
ansk
ih p
otre
bate
sekun
darn
e (so
cijal
ne)
motiv
e koji
se is
kazu
ju ka
o po
treba
zasig
urno
šću, a
firma
cijom
, dom
inac
ijom
i gru
pnom
iden
tifik
acijo
m.
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
2.3. M
otivi
i po
trebe
dav
nine
Još o
d pr
adav
nih
vrem
ena čo
vjek
je sv
oje p
otre
be za
dovo
ljava
ona
nač
ine k
oji su
mu
bili d
irekt
no vr
edno
vani
u ži
votu
. Usp
ješni
su je
dnos
tavn
o os
tali
živi,
a ne
uspje
šni n
e. P
reživ
ljava
nje, k
aoi
prod
užen
je vr
ste (
poto
mstv
o) d
irekt
no su
znač
ili o
stvar
enje
neki
hug
lavn
om el
emen
tarn
ih p
otre
ba. A
li su
te bi
le na
jinten
zivni
je.
2.4. P
objed
a ka
o mo
tiv2.4
. Pob
jeda
kao
motiv
Na
isti n
ačin
kao
i pr
ethod
no, i
pob
jeda
je pr
edsta
vljal
a mn
ogo
više n
ego
li mi
to d
anas
dož
ivljav
amo.
Pob
jeda
je zn
ačila
živo
t.O
bično
su p
oraž
eni b
ivali
pojed
eni,
pobje
dnici
su im
ali “
bank
et”.
Iako
tisućlj
ećim
a sv
e to
nesta
je i p
retv
ara
se u
simbo
lički
okr
šaj,
i dan
as su
u n
ama
segme
nti t
ih vr
emen
a i n
e mog
u se
izbris
ati.
Istin
a se
ne m
ijenja
zato
što
u nju
vjer
uje il
i ne v
jeruje
većin
Istin
a se
ne m
ijenja
zato
što
u nju
vjer
uje il
i ne v
jeruje
većin
a a lju
di. (
Gio
rdan
o B
runo
)lju
di. (
Gio
rdan
o B
runo
)
2.5. O
stale
potre
be2.5
. Osta
le po
trebe
Psih
ološ
ke p
otre
be (
indi
vidua
lnos
t),
Pot
reba
za ed
ukac
ijom
(zna
nje),
S
ocio
lošk
e pot
rebe
(ek
spoz
icija)
,P
otre
ba za
priz
nanje
m (e
valu
acija
),P
otre
ba za
upr
avlja
njem
(men
adžm
ent)
.
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Kak
o se
vidi u
pre
thod
nim
navo
dima
, pot
rebe
niti
su p
resta
leK
ako
se vid
i u p
reth
odni
m na
vodi
ma, p
otre
be n
iti su
pre
stale
a ni
ti je
vjero
jatno
da će
pre
stati,
već n
apro
tiv, r
azvij
aju se
,a
niti
je vje
rojat
no d
a će
pre
stati,
već n
apro
tiv, r
azvij
aju se
, ras
tu.
rastu
. U
vjeti
i nač
in ži
vota
, kul
tura
i civ
iliza
cija,
tehn
olog
ija i
dru
Uvje
ti i n
ačin
živo
ta, k
ultu
ra i
civili
zacij
a, te
hnol
ogija
i dr
u go,go,
stvar
aju n
ove.
One
koje
“ne t
reba
ju” o
dbac
uju se
, nad
ograđu
je se
stvar
aju n
ove.
One
koje
“ne t
reba
ju” o
dbac
uju se
, nad
ograđu
je se
nove
u p
rosto
ru se
kund
arni
h, a
možd
a i t
ercij
arni
h mo
tiva.
no
ve u
pro
storu
seku
ndar
nih,
a mo
žda
i ter
cijar
nih
motiv
a.
2.6. S
port
kao
potre
ba2.6
. Spo
rt ka
o po
treba
Kao
i dr
uge p
reth
odno
defi
nira
ne p
ojave
kod
čovje
ka i
spor
t je
nasta
jao u
dul
jem vr
emen
skom
inter
valu
, kro
z ta
ista
tisuć
ljeća
.P
ojava
spor
ta n
ije te
k po
prat
ni u
sput
ni se
gmen
t civi
lizac
ijsko
g ra
zvoja
već s
uštin
ska
stvar
koja
savr
šeno
opisu
je čo
vjeku
nar
av.
Spo
rt je,
dak
le, ta
kođe
r pot
reba
, pot
reba
da
se po
bjeđu
je.
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
2.7. U
prav
ljanje
kao
pot
reba
Čovje
k (k
ao i
sve d
rugo
) na
stoji
ovla
dati
priro
dnim
resu
rsima
i opće
nito
svojo
m ok
olin
om, i
z svih
već n
aved
enih
razlo
ga. T
o ra
ditra
jno i
bez p
reki
da, n
asto
jeći s
ve št
o ga
okr
užuje
spoz
nati,
mož
da
spoz
naje
prim
jeniti
, i k
onač
no d
ogađ
ajima
upr
avlja
ti. S
poso
bnos
tto
g up
ravl
janja
jedno
stavn
o mo
žemo
ozn
ačiti
kao
Men
adže
ment
.
Najb
ogat
iji lj
udi n
a sv
ijetu
traž
e mre
že i
grad
e ih.
Svi
osta
li N
ajbog
atiji
ljud
i na
svije
tu tr
aže m
reže
i gr
ade i
h. S
vi os
tali
traže
pos
ao.
traže
pos
ao.
(Rob
ert K
iosa
ki)
(Rob
ert K
iosa
ki)
3. P
ovije
st3.
Pov
ijest
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
3.1.
Raz
lozi
prouča
vanja
Pov
ijest
u seb
i sad
rži n
ajuže
refle
ksije
svih
deša
vanja
koji
ma je
čo
vjek
bio iz
lože
n. S
ve št
o se
deša
valo
, osta
lo je
na
neki
nač
inza
pisa
no. I
z tog
a sli
jedi d
a uo
pće n
ije m
oguć
e raz
umjet
i čov
jeka,
nje
govo
pon
ašan
je, su
štinu
, smi
sao,
sada
šnje
i bud
uće p
rojek
cije,
bez d
etaljn
og p
ozna
vanja
pov
ijesti
. U sp
ortu
i u
širem
kon
tekstu
.
Nik
ada
nisa
m bio
siro
maša
n, al
i sam
bio
bez n
ovca
. Biti
bez n
ovc
Nik
ada
nisa
m bio
siro
maša
n, al
i sam
bio
bez n
ovca
. Biti
bez n
ovc a
je
a je
prol
azno
stan
je: bi
ti sir
omaš
an je
stan
je du
ha. (
Mik
e Tod
d)pr
olaz
no st
anje:
biti
sirom
ašan
je st
anje
duha
. (M
ike T
odd)
3.2.
Kau
zalit
et3.
2. K
auza
litet
Sva
ki d
ogađ
aj ko
ji je
real
izira
n im
ao je
odr
eđen
e pre
duvje
te iz
kojih
je p
roiza
šao,
kao
i odr
eđen
e rep
erku
sije k
oje su
usli
jedile
. N
iti n
ajman
ji od
njih
nije
pos
tojao
sam
za se
be be
z dire
ktni
h po
vezn
ica p
rema
svim
dru
gim
događa
jima.
Iak
o je
utjec
aj jed
nih
na d
ruge
različit
, ova
j kau
zalit
et je
uvije
k be
zuvje
tno
očuv
an.
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
3.3.
Mul
tidim
enzio
naln
ost
Raz
umije
vanje
velik
og br
oja p
ojava
, dog
ađaja
i pr
ocesa
, uvij
ek je
po
veza
no s
brojn
im za
daća
ma i
velik
om k
oliči
nom
infor
macij
a.
Baš
zato
, pos
ebno
pov
ijest,
nip
ošto
ne b
i tre
balo
pro
matra
ti uz
uv
ažav
anje
manje
g br
oja il
i čak
samo
jedn
e spo
znajn
e dim
enzij
e. T
aj pr
istup
je o
bično
tend
encio
zan
i ogr
aniče
n, da
kle p
ogre
šan.
3.4.
Int
egrit
et3.
4. I
nteg
ritet
Pov
ijesn
e poja
ve i
događa
ji na
stajal
i su
u ra
zličit
im sr
edin
ama
u ra
zličit
im u
vjetim
a, u
različit
im vr
emen
skim
ods
ječcim
a. N
a to
su
utje
cali
klim
atsk
i uvje
ti, iz
bor h
rane
, raz
ina
spoz
naje
inter
ne
orga
niza
cije,
alat
i, ra
zvije
nost
socij
alni
h od
nosa
, i št
ošta
dru
go.
Integ
ritet
povij
esnih
spoz
naja,
dak
le, n
ije je
dnos
tava
n al
i pos
toji.
3.5.
Upr
avlja
nje3.
5. U
prav
ljanje
Suk
ladn
o sv
ojstv
ima
vrste
, čov
jek je
nap
redo
vao,
u ne
kim
bitni
m seg
ment
ima
višest
ruko
brže
i kv
alite
tnije
od
drug
ih vr
sta. J
edno
od n
ajvaž
nijih
svojs
tava
koje
ga
je uz
digl
o na
tron
kom
pletn
og
živog
svije
ta je
spos
obno
st ko
oper
acije
, org
aniza
cije,
eduk
acije
i up
ravl
janja
okol
inom
. Dak
le, n
a Z
emlji
men
adže
r par
exela
nce.
Civil
izacij
a je
uvije
k u
opas
nosti
kad
oni
koji
nisu
naučil
i slu
Civil
izacij
a je
uvije
k u
opas
nosti
kad
oni
koji
nisu
naučil
i slu
šati
šati
dobij
u pr
avo
zapo
vijed
ati.(
Win
ston
Chur
chill
)do
biju
prav
o za
povij
edat
i.(W
insto
n Ch
urch
ill)
3.6.
Pov
ijesn
i okv
iri3.
6. P
ovije
sni o
kviri
Kak
o u
spor
tu, t
ako
i u sv
emu
drug
ome,
povij
esne d
ogađ
aje il
i pr
ocese
, mog
uće j
e pro
matra
ti na
jman
je na
slije
deće
nač
ine:
1. po
razd
oblji
ma o
bziro
m na
rasp
olag
anje
općim
resu
rsima
, 2.
po sp
ozna
jnim
dosti
gnuć
ima,
3. p
o um
jetničk
im d
ometi
ma, i
4. p
o po
vijesn
im su
kobim
a. I
svi s
u, na
ravn
o, u
vezi.
3.6.
1. O
pći r
esursi
3.6.
1. O
pći r
esursi
1. P
rvob
itna
zajed
nica
(od
skup
ljanja
hra
ne d
o pr
vih a
lata
),2.
Rob
ovla
sničk
o dr
uštv
o (r
aspo
laga
nje lj
udim
a),
3. F
euda
lno
razd
oblje
(ra
spol
agan
je ze
mljom
, ter
enom
),4.
Građa
nska
dru
štva
(ras
pola
ganje
nov
cem)
,5.
Info
rmac
ijsko
dru
štvo
(ras
pola
ganje
infor
macij
ama)
.
3.6.
2. S
pozn
ajna
dosti
gnuć
a3.
6.2.
Spo
znajn
a do
stign
uća
1. P
rona
laza
k i p
rimjen
a al
ata
i oru
žja (
Pov
ećan
a sig
urno
st),
2. R
azvo
j vla
stitih
izvo
ra h
rane
,vode
(M
oguć
nost
plan
iranja
),3.
Ustr
oj za
jedni
ce (
Osig
uran
je do
voljn
o od
mora
i re
sursa
),4.
Raz
voj s
trojev
a (Z
amjen
ski e
ntite
ti za
izvr
šava
nje ra
da),
5. I
nteg
racij
a zn
anja
(Nad
moć i
nform
acija
nad
resu
rsima
).
Sve
velik
e isti
ne p
očin
ju ka
o sv
etogrđe
.S
ve ve
like i
stine
poč
inju
kao
sveto
grđe
.(G
eorg
e Ber
nard
Sho
w)(G
eorg
e Ber
nard
Sho
w)
3.6.
3. U
mjetn
ički d
ometi
3.6.
3. U
mjetn
ički d
ometi
1. In
tegra
tivno
stva
ranje
(S
inkr
etiza
m um
jetničk
ih sa
drža
ja),
2. O
blici
i sa
drža
ji (D
ifere
ncija
cija
umjet
ničk
ih m
odus
a),
3. E
kspa
nzija
tehn
ike i
tehn
olog
ije (
Knji
ge, i
nstru
ment
i,...)
,4.
Šire
priz
nava
nje vr
ijedn
osti
(Pot
ražn
ja, tr
govin
a),
5. I
zraž
avan
je (S
pecij
aliza
cija
idejn
ih i
sadr
žajni
h kr
eacij
a).
3.6.
4. P
ovije
sni s
ukob
i3.
6.4.
Pov
ijesn
i suk
obi
1. In
divid
ualn
i suk
obi (
Za
odmj
erav
anje
pojed
inac
a),
2. P
red-
plem
ensk
i suk
obi (
Za
formi
ranje
ustr
oja i
vlas
ti),
3. P
lemen
ski s
ukob
i (Z
a ter
en i
priro
dne r
esurse
),
4. S
ukob
i rad
i sla
ve (
Kup
ovin
a bu
dućn
osti)
,5.
Hed
onist
ički s
ukob
i (R
adi z
adov
oljst
va p
objed
e).
Mud
raci
se os
loba
Mud
raci
se os
lobađđ a
ju str
asti
za sl
avom
.aju
stra
sti za
slav
om.
(Tac
it)(T
acit)
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Pre
thod
no n
aved
eni n
ačin
i pro
matra
nja p
ovije
snih
dog
ađaja
, P
reth
odno
nav
eden
i nač
ini p
roma
tranja
pov
ijesn
ih d
ogađ
aja,
pojav
a, p
roce
sa i
odno
sa p
reds
tavl
jaju
slože
ni k
ompo
zit u
koje
mupo
java,
pro
cesa
i od
nosa
pre
dsta
vljaj
u slo
ženi
kom
pozit
u k
ojemu
ni je
dan
od ti
h način
a ni
je mo
guće
samo
staln
o izd
vojit
i. U
prav
o ni
jeda
n od
tih
način
a ni
je mo
guće
samo
staln
o izd
vojit
i. U
prav
o sh
vaća
nje si
nerg
ije i
prož
iman
ja na
vede
nih
segme
nata
mož
e učin
itsh
vaća
nje si
nerg
ije i
prož
iman
ja na
vede
nih
segme
nata
mož
e učin
it i i
razu
mijev
anje
povij
esti m
oguć
im. O
vo, n
arav
no, v
rijed
i i za
spor
razu
mijev
anje
povij
esti m
oguć
im. O
vo, n
arav
no, v
rijed
i i za
spor
t.t.
4. R
azvo
j čov
jeka
4. R
azvo
j čov
jeka
4.1.
Bio
lošk
e pro
mjen
e4.
1. B
iolo
ške p
romj
ene
1. F
iloge
netsk
i raz
voj u
složn
javan
jem bi
ološ
kog
entit
eta-č
ovjek
a,
2. S
enzo
-mot
orne
pro
mjen
e ada
ptat
ivnog
biol
oško
g ka
rakt
era,
3. K
inez
iolo
ške p
romj
ene s
usta
va za
savl
adav
anje
pros
tora
, 4.
Raz
voj k
ogni
tivni
h fun
kcija
u p
ravc
u sp
ozna
je i g
ener
aliza
cije,
5. P
oveć
anje
emoc
iona
lnih
kap
acite
ta u
svrh
u ev
alua
cije a
kcija
.
4.2.
Soc
io4.
2. S
ocio
-- pol
itičk
e pro
mjen
epo
litičk
e pro
mjen
e
1. In
divid
ualn
a eg
zisten
cija
(Min
imum
pot
reba
),
2. M
ikro
gru
pa sa
zajed
ničk
im in
tereso
m (S
igur
nost)
,3.
Opt
imiza
cija
zajed
nice
(In
terno
org
anizi
ranje
),
4. S
trateg
ija (
Pla
nska
eksp
anzij
a pr
ema
drug
im za
jedni
cama
),5.
Zaje
dničk
a ek
splo
atac
ija re
sursa
(In
tegra
cija,
har
moni
ja).
4.3.
Dem
ogra
fske p
romj
ene
4.3.
Dem
ogra
fske p
romj
ene
1. P
oveć
anje
velič
ine z
ajedn
ice (
Prir
odni
prir
ast,
grup
iranje
),
2. M
igra
cije (
Veli
ki k
olek
tivni
tran
sferi,
traž
enje
pros
tora
),3.
Stru
ktur
iranje
(T
rajne
nas
eobin
e, za
štita
, obr
ana)
,4.
Opt
imiza
cija
broja
član
ova
(Int
erna
kon
zisten
cija
resu
rsa),
5.
Raz
mjen
a lju
dski
h po
tencij
ala
(Int
erak
cija
resu
rsa).
4.4.
Edu
kacij
ske p
romj
ene
4.4.
Edu
kacij
ske p
romj
ene
1. In
terak
cija
s prir
odno
m sre
dino
m (E
lemen
tarn
e rea
kcije
),
2. Ed
ukac
ijski
pra
gmat
izam
(Živo
tno
usmj
eren
a zn
anja)
,3.
Obr
azov
anje
svih
član
ova
(Int
ergr
upno
znan
je i uče
nje),
4. S
pecij
aliza
cija
znan
ja i e
duka
tora
(D
ifere
ncija
cija
znan
ja),
5. S
ofisti
ciran
i mod
eli ed
ukac
ije (
Infor
macij
sko
vrije
me).
4.5.
Pro
mjen
e u u
prav
ljanju
4.5.
Pro
mjen
e u u
prav
ljanju
1. A
uton
omno
indi
vidua
lno
upra
vljan
je (S
poj s
prir
odom
),
2. U
prav
ljanje
teme
ljeno
na
efika
snos
ti (Z
a pr
eživl
javan
je),
3. A
kumu
lacij
a i h
ijera
rhija
odn
osa
(Ras
podje
la o
vlas
ti),
4. D
eterm
inira
no p
ozici
onira
nje u
prav
ljanja
(S
amos
vojno
),
5. I
nteg
rativ
ni ra
zvoj
(Ura
vnot
eživa
nje p
otre
ba i
resu
rsa).
Mud
ar čo
vjek
jedna
ko m
irno
prim
a po
hval
e i p
odno
si uv
rede
.M
udar
čovje
k jed
nako
mirn
o pr
ima
pohv
ale i
pod
nosi
uvre
de.
(Kon
fucije
)(K
onfuc
ije)
4.6.
Teh
nolo
ške p
romj
ene
4.6.
Teh
nolo
ške p
romj
ene
1. M
anip
ulat
ivni i
ndivi
dual
ni a
lati
(Min
imal
na o
brad
a),
2. N
amjen
sko
oblik
ovan
je sre
dsta
va (
Za
stabil
nost
život
a),
3. N
amjer
ne in
terve
ncije
u o
kolin
u (P
lans
ko d
jelov
anje)
,4.
Stra
tegijs
ke d
ugor
očne
akc
ije (
Kre
acije
u sk
ladu
s cil
jevim
a),
5. G
loba
lizac
ija ci
ljeva
(S
nam
jerom
opć
e dob
robit
i svih
).
4.7.
Zna
nstv
ene p
romj
ene
4.7.
Zna
nstv
ene p
romj
ene
1. K
orišt
enje
sluča
jno p
repo
znat
ih zn
anja
(Prir
odni
dog
ađaji
),
2. O
pona
šanje
pre
pozn
atih
dog
ađaja
(V
atra
, odr
on k
amen
ja,..)
,3.
Izu
mitel
jsko
djelo
vanje
(K
otač
, kop
lje, s
plav
, kol
iba,..
.),
4. I
straž
ivanje
prir
odni
h po
java
(Pre
pozn
avan
je i d
efini
ranje
),
5. P
ovez
ivanje
prim
jene i
razv
oja sa
znan
ja (S
usta
vna
znan
ost)
.
4.8.
Mor
alne
pro
mjen
e4.
8. M
oral
ne p
romj
ene
1. Eg
oiza
m i i
ntui
tivno
djel
ovan
je (
Stih
ijski
i be
z pla
nira
nja),
2.
Zaš
tita
vlas
titog
pot
omstv
a (I
nstin
ktivn
i nas
tava
k vr
ste),
3. Oču
vanje
gru
pnog
integ
riteta
(D
efini
cija
grup
nog
dome
ta),
4. P
omoć
entit
etima
izva
n pr
imar
ne g
rupe
(Em
patij
a živ
oga)
, 5.
Opć
i kol
ektiv
ni a
ltrui
zam
(Mor
alno
i etičk
o dje
lova
nje).
Vese
o čo
vjek
je ka
o S
unce
; kud
god
ide o
svije
tljav
a.V
eseo čo
vjek
je ka
o S
unce
; kud
god
ide o
svije
tljav
a.(T
ursk
a po
slovic
a)(T
ursk
a po
slovic
a)
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Važ
nost
iznese
nih
prom
išljan
ja oč
ituje
se pr
vens
tven
o u
spoz
naji
Važ
nost
iznese
nih
prom
išljan
ja oč
ituje
se pr
vens
tven
o u
spoz
naji
da je
pov
ijest
iznim
no sl
ožen
a i s
lojev
ita. B
uduć
i je s
port,
dak
da je
pov
ijest
iznim
no sl
ožen
a i s
lojev
ita. B
uduć
i je s
port,
dak
le i
le i
povij
est sp
orta
njen
neo
dvoji
vi di
o, to
sigu
rno
znač
i da
i pov
ijpo
vijest
spor
ta n
jen n
eodv
ojivi
dio,
to si
gurn
o zn
ači d
a i p
ovij e
st est
spor
ta tr
eba
shvaća
ti na
jedn
ako
ozbil
jan i
komp
leksa
n način
.Da
spor
ta tr
eba
shvaća
ti na
jedn
ako
ozbil
jan i
komp
leksa
n način
.Da
bi se
razu
mjelo
pov
ijest
spor
ta, p
rvo
treba
razu
mjeti
pov
ijest
lbi
se ra
zumj
elo p
ovije
st sp
orta
, prv
o tre
ba ra
zumj
eti p
ovije
st l ju
di.
judi.
5. O
dred
nice
spor
ta5.
Odr
edni
ce sp
orta
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
5.1.
Kin
ezio
lošk
i asp
ekti
Prir
odne
zako
nito
sti re
lacij
a izm
eđu
orga
nske
form
e i fu
nkcij
e su
biolo
ški t
emelj
giba
nja.S
vaki
orga
niza
m vr
šioč
uvan
je di
namičk
era
vnot
eže,
očuv
anje
kapa
citeta
ovisn
oo
spos
obno
stima
, fun
kcijs
kuek
onom
izacij
uis
pecij
aliza
ciju
(vjež
banje
izaziv
asp
ecija
lizac
iju).
S
port
kao
cilj i
spor
t kao
sred
stvo
sadr
ži sv
a na
vede
na sv
ojstv
a.
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
5.2.
Defi
nicij
a sp
orta
Sva
ka a
ktivn
ost u
kojo
j je n
agla
šeno
natje
canje
ima
obilj
ežja
spor
ta. N
o to
je p
rejed
nosta
vna
defin
icija
za sp
ort k
oji je
veom
asp
ecifičn
a lju
dska
djel
atno
st. S
porto
m se
ljudi
bave
već m
noga
tisuć
ljeća
i čin
e sve
što
je u
njiho
voj m
oći d
a po
stign
u sp
ortsk
i re
zulta
t koji
žele
i oče
kuju,
i to
iskl
jučivo
kro
z nat
jecan
je.
Usu
diti
se, to
je ci
jena
napr
etka.
.U
sudi
ti se,
to je
cijen
a na
pretk
a..
(Vict
or H
ugo)
(Vict
or H
ugo)
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
5.3.
Kla
sifik
acija
spor
tova
Kla
sifik
aciju
spor
tova
je m
oguć
e defi
nira
ti na
mno
ge n
ačin
e, a
iti
način
i se m
ijenja
ju su
klad
no sp
ozna
jama
kroz
pov
ijest.
Spo
rtsig
urno
nije
pre
dsta
vljao
npr
. u A
ntičk
om R
imu
u sv
emu
isto
štopr
edsta
vlja
dana
s. S
port
se ra
zvija
, a p
aral
elno
s tim
razv
ija se
isk
up m
oguć
ih k
lasif
ikac
ija. S
lijed
e nek
a od
mog
ućih
viđe
nja.
5.3.
1. P
o način
u od
mjer
avan
ja5.
3.1.
Po
način
u od
mjer
avan
ja
1. In
divid
ualn
i1.1
.Bez
kon
takt
a s p
rotiv
niko
m (S
obje
ktom
i be
z njeg
a)1.2
. Uz k
onta
kt s
prot
ivnik
om (
S o
bjekt
om i
bez n
jega)
2. K
olek
tivni
2.1. B
ez k
onta
kta
s pro
tivni
kom
(S o
bjekt
om i
bez n
jega)
2.2. U
z kon
takt
s pr
otivn
ikom
(S
obje
ktom
i be
z njeg
a)
5.3.
2. P
o mo
torič
koj r
ealiz
aciji
5.3.
2. P
o mo
torič
koj r
ealiz
aciji
1. S
velik
im d
irekt
nim
učešć
em tr
ansfe
ra (
Atle
tika,
boril
ački
),2.
Pre
težno
ovis
ni o
tehn
ičkim
uvje
tima
(Mot
o, jed
renje
,...)
,3.
S n
aizm
jeničn
im ra
spol
agan
jem o
bjekt
om (
Nog
omet,
teni
s),
4. P
ogađ
anje
cilja
(Stre
ljašto
, kug
lanje
, stre
ličar
stvo,
golf,
...),
5. K
ombin
irani
(B
iatlo
n, sin
kron
izira
no p
livan
je,...
).
5.3.
3. P
o ko
mplek
sitetu
5.3.
3. P
o ko
mplek
sitetu
1. M
onos
trukt
ural
ni (
Jedn
osta
vna
struk
tura
više
eleme
nata
)1.1
. Acik
lički
(Atle
tika,
gim
nasti
ka, s
koko
vi u
vodu
,...)
1.2. C
iklič
ki(B
icikl
izam,
trča
nja, v
eslan
je, p
livan
je,...
)2.
Pol
istru
ktur
alni
(N
epre
dvid
ljiva
stru
ktur
a re
aliza
cije)
2.1. A
ciklič
ki(J
udo,
kara
te, bo
ks, h
rvan
je,...
)2.2
. Kom
plek
sni(
Koo
pera
cija čla
nova
-K
ošar
ka, n
ogom
et)2.3
. Kon
venc
iona
lni(
Acik
lički
estet
ski –
ples,
kliz
anje,
...)
5.3.
4. P
o ka
rakt
eru
cilja
5.3.
4. P
o ka
rakt
eru
cilja
1. Iz
azov
(A
tletik
a, st
relja
štvo,
gimn
astik
a)2.
Son
dira
nje il
i pov
reda
pro
stora
(O
dbojk
a, te
nis,
stoln
i ten
is)3.
Tra
nspo
rt (A
utom
obili
zam,
zrak
oplo
vstv
o, jed
renje
)4.
Osv
ajanje
pro
stora
(K
ošar
ka, n
ogom
et, ru
gby)
5. D
estru
kcija
pro
tivni
ka (
Bor
ilačk
i, mače
vanje
, pai
nt)
6. S
lavl
je (U
mjetn
ičko
kliza
nje, p
les)
5.4.
Spo
rtska
pra
vila
5.4.
Spo
rtska
pra
vila
Spo
rtska
pra
vila
pred
stavl
jaju
skup
: a)
priro
dnih
-sp
onta
nih,
b) u
ređe
nih
–pr
ihvaće
nih,
i c)
dogo
vore
nih
-cilj
anih
form
ulac
ija
kojim
a se
pobl
iže o
dređ
uju te
hnol
oške
mog
ućno
sti re
aliza
cije
ciljev
a un
utar
poje
dine
spor
tske d
iscip
line.
Kao
i dr
ugi p
ojmov
i, sp
ortsk
a pr
avila
su p
odlo
žna
prom
jenam
a iz
razn
ih ra
zloga
.
ŽŽivo
t je s
amo
most.
Ne g
radi
kuć
u na
mos
tu.
ivot j
e sam
o mo
st. N
e gra
di k
uću
na m
ostu
.(K
inesk
a po
slovic
a)(K
inesk
a po
slovic
a)
5.4.
1. S
pont
ana
prav
ila5.
4.1.
Spo
ntan
a pr
avila
Kro
z pov
ijesn
i raz
voj,
prav
ila u
spor
tu su
prv
o na
stala
spon
tano
i got
ovo
u cij
elosti
uvje
tova
na m
oguć
nošću
real
izacij
e u p
rirod
nim
uvjet
ima
u ko
joj su
se a
ktivn
osti
odvij
ale.
Uvje
ti na
tjeca
nja n
isubil
i sta
ndar
dizir
ani i
varir
ali s
u ov
isno
o sre
dini
. Rez
ultir
alo
jera
zličit
im, t
eško
uspo
redi
vim p
ostig
nućim
a (k
ros,
mara
ton)
.
5.4.
2. O
bičajn
a pr
avila
5.4.
2. O
bičajn
a pr
avila
Obič
ajna
prav
ila ra
zvija
la su
se su
klad
no o
bičajn
om p
ravu
kao
re
fleks
ija u
zanc
i odr
eđen
e sre
dine
ili s
ocija
lne z
ajedn
ice. U
nuta
rte
zajed
nice
bila
su u
glav
nom
stabil
na, a
li ni
su m
oral
a vr
ijedi
tiza
dru
ge za
jedni
ce (
baca
nje k
amen
a s r
amen
a, sp
rintev
i na
100
yard
i ili
100
meta
ra, s
kok
u vis
, zač
etci n
ogom
eta u
svije
tu,..
.).
5.4.
3. D
efini
rana
pra
vila
5.4.
3. D
efini
rana
pra
vila
Zbo
g po
trebe
za k
ompa
racij
om sp
ortsk
ih p
ostig
nuća
, nem
inov
no
se po
javila
pot
reba
stan
dard
izacij
e uvje
ta u
koji
ma se
rezu
ltati
posti
žu. O
vo d
ovod
i do
defin
iranja
poje
dini
h sp
ortsk
ih d
iscip
lina
što je
dire
ktno
uvje
tova
lo i
način
selek
cije,
trena
žne p
ripre
me,
natje
canja
, opć
u ko
nzum
aciju
i ev
alua
ciju
posti
gnut
ih re
zulta
ta.
5.4.
4. R
estrik
tivna
pra
vila
5.4.
4. R
estrik
tivna
pra
vila
Zbo
g izn
imno
g bu
janja
vrsta
i ob
lika
spor
tskih
disc
iplin
a no
vijeg
do
ba, k
ao i
zbog
evid
entn
og u
grož
avan
ja zd
ravl
ja sp
orta
šapo
javila
se te
nden
cija
restr
iktiv
nih
prav
ila. N
a ta
j nač
in se
poku
šava
zašti
titi b
iolo
ški i
dru
gi in
tegrit
et na
tjeca
telja
ugro
žen
jurnja
vom
za p
ostig
nućim
a (s
ki-le
tovi,
diza
nje u
tega,
boks
,...)
.
Kad
kuje
š svo
ju sreću
, ne u
dara
j bliž
nje p
o pr
stima
.K
ad k
uješ s
voju
sreću
, ne u
dara
j bliž
nje p
o pr
stima
.(I
bn Z
afar
)(I
bn Z
afar
)
5.4.
5. R
azvo
jna p
ravil
a5.
4.5.
Raz
vojna
pra
vila
Spo
rtski
dom
eti u
poje
dini
m ak
tivno
stima
nisu
pod
nosil
i dul
ju sta
gnac
iju i
pad
zani
mljiv
osti,
pa
su za
to p
ravil
a mi
jenjan
a ka
kobi
se po
veća
la sp
ortsk
a uz
buđe
nja i
dome
ti (l
inija
trice
u k
ošar
ci,zla
tni g
ol, p
romj
ena
kopl
ja u
atlet
ici, b
olid
i u a
uto
trkam
a, n
ačin
suđe
nja u
judo
u, ka
cige i
traja
nje u
boks
u, ob
lik p
adob
rana
,...)
.
5.5.
Org
aniza
cija
spor
ta5.
5. O
rgan
izacij
a sp
orta
1. P
roziv
od (
Rez
ulta
t sp.
aktiv
nosti
, živo
t, po
bjeda
, sre
dstv
a)2.
Sud
ioni
ci i c
iljev
i(N
atjec
atelj
i, ko
nzum
enti,
pot
pora
, osta
lo)
3. S
trukt
ura
kroz
pov
ijest
(Od
pojed
inca
do
mrež
e ulo
ga),
4. S
port
i resu
rsi u
pov
ijesti
(O
d pr
irodn
ih k
a pr
ojekt
irani
ma),
5. O
rgan
izacij
a ma
nifes
tacij
a (O
d lo
kaln
ih d
o gl
obal
nih)
,6.
Men
adžm
ent k
roz p
ovije
st (O
d sluča
ja do
nam
jera)
.
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
Sad
ržaj
ove k
njige
usm
jeren
je p
rema
pov
ijesti
spor
ta, p
a ne
ma
potre
be d
etaljn
og n
avo
potre
be d
etaljn
og n
avo đđ
enja
infor
macij
a o
orga
niza
ciji u
spor
tu.
enja
infor
macij
a o
orga
niza
ciji u
spor
tu.
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
U tu
svrh
u mo
gu d
obro
pos
lužit
i dru
gi iz
vori
i udž
beni
ci po
put:
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
Bon
acin
, D.,
Bilić,
Ž.,
Bon
acin
, Da.
(20
08)
Uvo
d u
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
antro
polo
šku
anal
izu. T
ravn
ik: K
inez
iolo
ški f
akul
tet.
Kad
lept
ir za
mahn
e kril
om za
trese
se cij
eli S
vemi
r.K
ad le
ptir
zama
hne k
rilom
zatre
se se
cijeli
Sve
mir.
(Lao
(Lao
-- Tse)
Tse)
5.6.
Uni
verz
alno
st sp
orta
5.6.
Uni
verz
alno
st sp
orta
Spo
rt ka
o ak
tivno
st je
prirođe
na sv
akom
čovje
ku k
roz p
otre
bu za
kr
etanje
m ko
je im
a sv
rhov
itu u
logu
(tel
eolo
ški s
misa
o gi
banja
).N
a ist
i nač
in je
i po
bjeda
, pa
dakl
e i sp
ortsk
a,im
anen
tna čo
vjeku
te i o
na im
a tel
eolo
ški s
misa
o. P
ojedi
ne d
iscip
line p
reds
tavl
jaju
parti
kula
rne r
ealiz
acije
unu
tar u
nive
rzal
nog
spor
tskog
mill
ieua.
6. S
port
kroz
pov
ijest
6. S
port
kroz
pov
ijest
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Nem
a na
roda
ni z
ajedn
ice u
ant
ičkim
vrem
enim
a (k
ao i
u sv
im
drug
im ra
zdob
ljima
) ko
ji ni
je im
ao sp
ort i
vjež
banje
ugr
ađen
o u
same
teme
lje u
stroja
dru
štva.
Raz
like s
u u
deta
ljima
i ob
ičajim
aka
o i c
iljev
ima
i stu
pnju
orga
niza
cije.
Iz o
vih ra
zloga
, ukl
jučit će
se on
e sre
dine
koje
iska
zuju
poseb
nu ra
zličit
ost i
zani
mljiv
ost.
ČČ udn
o je
to k
ako
je ma
lo p
otre
bno
da bu
demo
sretn
i, i j
oš je
ud
no je
to k
ako
je ma
lo p
otre
bno
da bu
demo
sretn
i, i j
oš je
ču
dnije
kak
o na
m ba
š to
malo
ned
osta
je.(I
vo A
ndrić
)ču
dnije
kak
o na
m ba
š to
malo
ned
osta
je.(I
vo A
ndrić
)
6.1.
Sta
ri vij
ek6.
1. S
tari
vijek
Sta
ri vij
ek je
dob
a ko
jenače
lno
traje
odpo
jave p
rvih
drža
vai
pism
enos
ti(o
ko 4
000
pr. K
r.) u
Mez
opot
amiji
i Egi
ptu
dopr
opas
ti po
sljed
nje ve
like r
obov
lasn
ičke d
ržav
e, Z
apad
norim
skog
carst
va (
476.
g).K
aže s
e da
vlas
nici
robo
va n
isu ra
dili
-ima
lisu
vrem
ena/
mogućn
osti
za p
oliti
ku,z
nano
st,um
jetno
stpa
isp
ort.
6.2.
Ant
ički s
port
6.2.
Ant
ički s
port
1. Eg
ipat
2. K
retsk
o-M
iken
ska
kultu
ra3.
Asir
, Per
zija,
Bab
ilon
4. H
elens
ka k
ultu
ra5.
Rim
6.2.1
. Egi
pat
6.2.1
. Egi
pat
Egip
at (
prije
550
0.g.)
(T
O tr
ajno)
. Pos
ebne
hrv
ačke
škol
e, bo
rbe š
tapo
vima
(por
ijekl
o iz
borb
e kop
ljima
), sp
orto
vi na
vodi
(Nil
popl
ave)
, vesl
anje
i bor
be m
otka
ma n
a ča
mcim
a, s
lopt
om,
preteča
hok
eja. S
obr
učim
a, ra
vnot
eže,
puza
nja, (
eleme
ntar
ne i
mani
pula
tivne
igre
), lo
v, bo
ks, p
les, t
rbuš
ni p
les, d
izanje
tere
ta...
6.2.2
. Kre
ta i
Mik
ena
6.2.2
. Kre
ta i
Mik
ena
Kre
tska
i Mik
ensk
a ku
ltura
(pr
ije ca
550
0 g.)
bile
su vr
lo
razv
ijene
(trg
ovin
a, u
mjetn
ost,
kupa
lišta
, vrto
vi). S
port
-igr
a sa
zmija
ma za
žene
, igr
e Min
otau
ra (
bik)
za m
uška
rce,
kao
i bo
rbe s
biko
vima
s akr
obat
ikom
. U p
očetk
u re
ligijs
ko-m
agijs
kipo
slije
se pr
etvar
aju u
spor
tsko-
zaba
vne i
gre.
Tak
ođer
i ša
kanje
, hr
vanje
, trč
anje.
U M
iken
i dom
inan
tno
trka
bojni
h ko
la.
6.2.3
. Asir
, Per
zija,
Bab
ilon
6.2.3
. Asir
, Per
zija,
Bab
ilon
Asir
razv
oj trg
ovin
e (pr
ije 5
000.
g.) -
vojne
akt
ivnos
ti (s
taln
i su
kobi)
. Lov
(slo
nova
, lav
ova,
pan
tera)
na
kolim
a, k
onjim
a,
zasje
dama
. Per
zijan
ci (p
rije 2
500.
g.) ta
kođe
r, al
i i p
olo
i hok
ej na
trav
i, pl
es s o
ružje
m, lu
k i s
trijel
a, bo
dež i
kop
lje.B
abilo
n se
prvi
put s
pomi
nje p
rije 2
500.
g. O
biljež
en st
alni
m ra
tovim
a.
6.2.4
. Hele
nska
kul
tura
6.2.4
. Hele
nska
kul
tura
Drž
avice
Spa
rta, A
tena
prije
250
0.g.
Jako
razv
ijena
kul
tura
, fil
ozofi
ja, zn
anos
t i S
port.
Dije
le ag
onist
iku
i gim
nasti
ku. T
rke
kola
, bok
s, hr
vanje
, trč
anje,
borb
e kop
ljem,
disk
, stri
jele.
Ter
eni,
nagr
ade,
orga
niza
cija,
nat
jecan
ja, g
ledat
elji,
tj. su
stav.
Spa
rta,
ratn
ički r
ad o
ba sp
ola,
odg
oj us
mjer
en u
vojne
svrh
e. Ig
re.
Ljub
av je
vatra
, da.
Ali
nika
d ne
znat
e hoć
e li v
am
Ljub
av je
vatra
, da.
Ali
nika
d ne
znat
e hoć
e li v
am
zagr
ijati
srce i
li za
palit
i kuć
u. (
Joan
Cra
wfor
d)za
grija
ti src
e ili
zapa
liti k
uću.
(Jo
an C
rawf
ord)
6.2.5
. Rim
6.2.5
. Rim
Rim
(pr
ije 2
800.
g.). O
svajačk
i nar
od, p
o mo
delu
eksp
anzij
e ios
vajan
ja. S
port
domi
nant
no u
smjer
en u
oču
vanje
vojni
h vje
ština
(mar
ševi,
trčan
je s r
atno
m op
remo
m, ja
hanje
, mač
evan
je, h
rvan
je,lo
v, ig
re lo
ptom
, pliv
anje,
trke
born
ih k
ola)
. Gla
dijat
orsk
e igr
es k
rvol
očno
m ko
mpon
ento
m. P
omor
ske b
itke –
umjet
no je
zero
.
6.3.
Osta
li A
ntičk
i svij
et6.
3. O
stali
Ant
ički s
vijet
1. O
stala
Ant
ika
Euro
pe2.
Sre
dnja
Ame
rika
3. J
užna
Ame
rika
4. K
ina
5. J
apan
6. I
ndija
6.3.
1. O
stala
Ant
ika
Euro
pe6.
3.1.
Osta
la A
ntik
a Eu
rope
Iako
je i
u os
talim
dije
lovim
a Eu
rope
u ra
zdob
lju A
ntik
e bilo
sp
ortsk
ih a
ktivn
osti,
one
su bi
le ug
lavn
om u
smjer
ene k
ratn
imvje
ština
ma (
npr.
Vik
inzi)
. Dak
le, s
pozic
ije p
ovije
sti sp
ort n
ijedo
vede
n na
razin
u ko
ju su
pos
tigli
Grč
ka il
i Rim
, što
nip
ošto
ne
znač
i da
se ni
su ba
vili s
pecif
ičnim
akt
ivnos
tima
blisk
im sp
ortu
.
6.3.
2. 6.
3.2.
Sre
dnja
Sre
dnja
Ame
rika
Ame
rika
Mek
siko:
najs
tarij
iTla
tilco
od 15
00pr
.n.e.,
spor
tski t
eren
i, ig
repu
njeno
m lo
ptom
i trč
anje.
Azte
ci -tj
elesn
erat
ne vj
eštin
epos
ebno
hrva
njeal
i i ve
slanje
(ka
nu),
pliv
anje
i sko
ku
vodu
, lov
,ribo
lov.
Kop
lje, l
uk i
strije
la, p
raćk
a te
sulic
a za
puh
anje.
Igr
a pe
rjani
ce.
Tak
arih
okej
i igr
e lete
nja te
jaha
nje i
borb
e s bi
kovim
a, ro
deo..
.
6.3.
3.6.
3.3.
Južn
aJu
žna
Ame
rika
Ame
rika
Per
u–
civili
zacij
eslič
ne M
ajama
, Ink
e (vr
hu
15. s
t).T
rčan
je(p
oseb
ne m
etode
tren
inga
), št
afete
(prij
enos
vijes
ti),b
umer
ang,
luk
i stri
jela,
kupa
njena
oruž
anih
mla
dića
(u ča
st že
tve)
,ratn
ičke
vješti
ne; b
acan
jeko
plja
s vrp
cama
, šta
povi,
hrva
nje,p
erjan
icei
igra
pun
jenom
lopt
om, p
oslij
e i ig
re s
bikov
ima
i jah
ački.
6.3.
4.6.
3.4.
Kin
aK
ina
Kin
a -l
uki s
trijel
a, ja
hanje
i bo
jnako
la, d
izanje
tere
ta, 3
2 for
me
boks
a, 18
vrsta
mač
evan
ja, h
rvan
je.U
7. st
.peto
boj.
Pro
dira
njebu
dizm
a do
nosi
ples
soru
žjem,
boril
ačke
spor
tove
, bok
s, bo
rbe
kopl
jima
i šta
povim
a. N
adv
oru
ples.
Igr
ape
rjani
ca,t
e pre
teča
nogo
meta
(tsu
chi)
. Pos
tojal
aje
i jed
na te
meljn
a vr
stago
lfa.
Ne o
bara
se sv
ako
drvo
prv
im u
darc
em.
Ne o
bara
se sv
ako
drvo
prv
im u
darc
em.
(Kin
eska
poslo
vica)
(Kin
eska
poslo
vica)
6.3.
5.6.
3.5.
Japa
nJa
pan
Japa
n–
u poče
tku
utjec
aj ki
nesk
e civi
lizac
ije, a
od
12.s
t. sp
ort
pod
utjec
ajem
kaste
samu
raja
(dak
le do
mina
ntno
boril
ačke
ivo
jne vj
eštin
e),s
umo,
kend
o-ke
ndo,
judo,
mače
vanje
, kyu
do,o
d 3.
st. k
onjič
ki sp
ort,
polo
, igr
a pe
rjani
ca i
kama
ri no
gome
t. O
snov
noob
iljež
je jap
ansk
e kul
ture
pa
i spo
rta bi
o je
i osta
o ko
deks
časti
.
6.3.
6.6.
3.6.
Indi
jaIn
dija
Indi
ja–
igre
s bik
ovim
a, p
lesov
i,pl
ivanje
, vjež
be u
mač
evan
ju,
hrva
nju, g
ađan
ju lu
kom
i stri
jelom
, bac
anju
kopl
ja. D
eseto
boj
koji
je uk
ljučiv
ao5
spos
obno
sti(h
rvan
je, bo
ks, p
livan
je,sk
okov
i, mače
vanje
)te
5 du
hovn
ih sp
osob
nosti
. Kas
nije
se ra
zvija
i yo
ga.
Hok
ejna
trav
i te p
olo
kao
igra
zaviš
e dru
štven
eslo
jeve.
6.4.
Spo
rt sre
dnjeg
vijek
a6.
4. S
port
sredn
jeg vi
jeka
Sre
dnji
vijek
-ra
zdob
lje k
oje u
ključ
uje u
glav
nom
feuda
lne o
dnos
e pa
je i
spor
t ugl
avno
m (n
e i p
otpu
no)
tako
kon
stitu
iran.
Tre
baod
ijelit
i spo
rt km
etova
(jed
nosta
van
i ne u
grož
ava
vlas
telu)
od
plem
ićkog
obil
ježen
og o
ružje
m (k
onji,
jahan
je, lo
v, mače
vi, bo
ks,
kopl
ja, sj
ekire
). R
eligi
jski v
ođe o
gran
ičava
ju sp
ort.
Tur
niri.
6.5.
Već
e man
ifesta
cije
6.5.
Već
e man
ifesta
cije
1. Eg
ipat
ske i
gre.
2. G
rčka
–N
emejs
ke, P
itijsk
e, Is
tmijs
ke, O
limpi
jske i
gre.
3. G
ladi
jator
i –R
im4.
Aste
ci –
Bor
be u
čast
boga
rata
.5.
Sre
dnjev
jekov
ni vi
teški
turn
iri.
6.5.
1. Eg
ipat
ske i
gre
6.5.
1. Eg
ipat
ske i
gre
Egip
at –
boril
ačke
igre
s na
grad
ama.
Nag
rade
su u
to vr
ijeme
bil
e u m
ater
ijalu
koji
je bi
o od
pra
ktičn
og zn
ačen
ja (k
oža,
stok
a,od
ijela
). J
edno
od
prvih
spom
injan
ja (H
erod
ot)
nagr
ađiva
njasp
orta
ša za
njih
ovo
posti
zanje
rezu
ltata
u p
ovije
sti. O
vo sv
jedoč
io
uzna
pred
oval
oj po
ziciji
spor
ta/re
zulta
ta već p
rije 4
-500
0.g.
6.5.
2. G
rčka
6.5.
2. G
rčka
U H
elens
koj k
ultu
ri ig
re -
poseb
no m
jesto
(P
itijsk
e, Is
tmijs
ke,
Nem
ejske
) a
posli
je O
limpi
jske.
Sva
ke 4
god
ine,
po n
jima
broje
godi
ne, n
ije bi
lo ra
ta. U
poč
etku
žene
. Od
13. s
t. p.n
.e. Z
nalo
jebit
i 20
disci
plin
a. S
elekc
ija, p
lan-
treni
ng, o
rgan
izacij
a, sl
avlje
.S
uci s
u pr
aktič
no m
enad
žeri
(pra
vila,
nad
zor,
spisa
k, na
grad
e).
6.5.
3. G
ladi
jator
i 6.
5.3.
Gla
dijat
ori --
Rim
Rim
Sce
nski
krv
oloč
ni k
arak
ter g
ladi
jator
skih
igar
a pr
oiza
šao
je iz
nasil
nog
osva
jačko
g ka
rakt
era
rimsk
e drž
ave.
Sam
e igr
e got
ovo
uvije
k sa
drža
vaju
brut
alno
st -b
orbe
ljud
i sa
zvije
rima,
različit
ih
glad
ijato
ra m
eđus
obno
, uz č
ak m
asov
no p
rocje
njiva
nje a
udito
rija
ili vl
adar
a u
zaslu
gama
pob
jedni
ku za
živo
t / sl
obod
u.
Ave
Imp
erat
or, m
oritu
ri te
salu
tant
!A
ve I
mper
ator
, mor
ituri
te sa
luta
nt !
6.5.
4. A
stečk
e igr
e6.
5.4.
Astečk
e igr
e
Aste
ci su
bili
ratn
ički n
arod
međ
u mn
ogim
sličn
im p
lemen
ima.
Tem
eljna
znač
ajka
bilo
im je
žrtv
ovan
je i z
atim
očit
i elem
enti
kani
baliz
ma. T
ako
su i
igre
prir
eđiva
ne u
čast
boga
rata
. No,
posto
jao je
i bo
g lo
ptan
ja, št
o sv
jedoč
i o u
lozi
i važ
nosti
spor
ta,
pa sv
e upuću
je na
izra
ziti p
objed
ničk
i ali
krvo
ločn
i men
talit
et.
6.5.
5. V
itešk
i tur
niri
sr. vi
jeka
6.5.
5. V
itešk
i tur
niri
sr. vi
jeka
Vite
ški t
urni
ri su
viso
ko o
rgan
izira
ne m
anife
stacij
e s m
nogo
sjaja
i d
emon
strac
ije n
admoći
boga
tih i
moćn
ih n
ad o
stalim
a. S
vaka
ko
treba
prih
vatit
i i tu
rnir
kao
nadm
etanje
poje
dina
ca, v
id za
bave
au
prip
remi
za tu
rnir
i nač
in vj
ežba
nja. O
vo sv
e odr
ažav
a i n
ačin
život
a (v
laste
le) k
oji je
bio
usmj
eren
pre
ma oču
vanju
poz
icija.
7. M
oder
ni sp
ort
7. M
oder
ni sp
ort
7.1. D
ifere
ncija
cija
7.1. D
ifere
ncija
cija
Dife
renc
ijacij
a po
jedin
ih sp
ortsk
ih d
iscip
lina
je pr
oces
u du
ljem
vrem
enu,
na ra
zličit
e nač
ine i
u ra
zličit
im u
vjetim
a. N
eke o
d tih
disci
plin
a su
se ra
nije
profi
liral
e (np
r. at
letsk
e), a
nek
e mno
goka
snije
(sp
ortsk
e igr
e, teh
ničk
e disc
iplin
e). D
anaš
nja te
nden
cija
je oč
uvan
je in
tegrit
eta sp
orto
va i
prom
jena
atrib
uta
užeg
dom
eta.
7.2. T
rend
ovi i
par
adig
me
7.2. T
rend
ovi i
par
adig
me
Opć
a po
vijesn
a ten
denc
ija je
stva
ranje
obr
azac
a sv
e već
eg u
tjeca
ja zn
anja
i teh
nolo
gije,
uz s
ve m
anje
spon
tano
sti, š
to je
i pr
irodn
o s
obzir
om n
a sn
agu
spor
ta u
socij
alni
m za
jedni
cama
. Upr
avlja
njeje
pri t
ome u
smjer
eno
na d
efini
ranje
i do
djelu
spec
ijaliz
irani
hul
oga
svim
sudi
onici
ma. O
staje
otvo
reno
pita
nje bu
dućn
osti.
Daj
dite
mater
i.D
aj di
te ma
teri.
(Dal
matin
ska
poslo
vica)
(Dal
matin
ska
poslo
vica)
7.3. N
arod
ni sp
ort
7.3. N
arod
ni sp
ort
Nar
odni
spor
t je z
abav
a bl
iska
veće
m br
oju p
ojedi
naca
, obič
no u
ma
njoj s
ocija
lnoj
zajed
nici,
često
pre
slika
stva
rnih
akt
ivnos
ti iz
život
a (p
otez
anje
kono
pca,
oba
ranje
drv
eta, b
acan
je ka
mena
), a
posli
je po
staju
srestv
o u
služb
i oču
vanja
trad
icije.
Ne m
ože s
eza
nema
riti n
i ulo
ga n
arod
nih
spor
tova
u o
kupl
janju
i pro
mocij
i.
7.4. V
itešk
i tur
niri
7.4. V
itešk
i tur
niri
Ova
j poja
m op
isuje
poseb
no p
onaš
anje
koje
uključu
je pl
emen
itost,
vitešt
vo, č
ast i
sl. (
konj,
mač
, kop
lje, s
okol
arstv
o). N
aziv
očito
dola
zi iz
pozic
ije p
lemen
itaša
, vite
za. O
va se
ulo
ga ja
ko is
tiče,
noak
tivno
sti p
olak
o pr
elaze
u n
atjec
anja
bez s
ukob
a, N
a pr
stena
c,A
lku
ili M
egda
ne s
varij
acija
ma n
ačin
a bo
rbe s
pro
tivni
kom.
7.5. H
uman
izam
i ren
esans
a7.5
. Hum
aniza
m i r
enesa
nsa
Hum
aniza
m i r
enesa
nsa
(14.
-16.
st.)
su k
ultu
rolo
ške p
rekr
etnice
u
doživ
ljaju
sebe i
svije
ta u
odn
osu
na p
reth
odni
kon
zerv
ativi
zam.
K
ultu
ra i
umjet
nost
se na
glo
razv
ijaju,
dok
spor
t nije
dož
ivio
poseb
ne d
irekt
ne p
romj
ene i
zuze
v nap
ušta
nja fe
udal
nih
obra
zaca
.P
okaz
alo
se to
kao
baza
za k
asni
ji ra
zvoj
građ
ansk
og sp
orta
.
Ljub
av je
izva
nred
an cv
ijet,
ali t
reba
imat
i hra
bros
ti da
se
Ljub
av je
izva
nred
an cv
ijet,
ali t
reba
imat
i hra
bros
ti da
se
uber
e na
ivici
užas
nog
pono
ra. (
M.H
.BS
tendh
al)
uber
e na
ivici
užas
nog
pono
ra. (
M.H
.BS
tendh
al)
7.6.
7.6. G
raG
rađđ a
nski
spor
tan
ski s
port
Građa
nski
spor
t je a
ktivn
ost k
oja je
pop
rimila
znač
ajke m
asov
no
dostu
pne a
ktivn
osti
popu
t kul
ture
, umj
etnos
ti i z
nano
sti (
ca 17
.sto
ljeće
) om
oguć
ene h
uman
izmom
i re
nesa
nsom
. Kom
ensk
y (poč.
17. st
.) u
vodi
nas
tavu
TO
u šk
ole,
tj. si
stems
ki in
strum
ent k
ojios
igur
ava
buduću
spor
tsku
bazu
(sre
dstv
a, o
prem
a, k
adar
,...)
.
Gla
s nar
oda
Gla
s nar
oda
––gl
as B
oga.
glas
Bog
a.(R
imsk
a po
slovic
a)(R
imsk
a po
slovic
a)
7.7. S
port
19. i
20.
stol
jeća
7.7. S
port
19. i
20.
stol
jeća
U ra
zdob
lju 19
. i 2
0. st
oljeć
a do
lazi
do veće
g ra
zvoja
znan
osti,
medi
ja, te
hnol
ogije
, i d
r., p
a je
poslj
edičn
o i s
port
time z
ahvaće
n.Z
nanja
o čo
vjeku
i tre
nažn
im te
hnol
ogija
ma p
osta
ju kl
jučni
cilje
visp
orta
radi
ostv
ariva
nja p
objed
a. S
port
buja.
Osn
ivaju
se br
ojni
klub
ovi,
save
zi, m
eđun
arod
ne a
socij
acije
i na
tjeca
nja (
kao
OI)
.
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Sad
ržaj
ove k
njige
je u
puće
n k
razu
mijev
anju
pojav
a i o
dnos
a u
Sad
ržaj
ove k
njige
je u
puće
n k
razu
mijev
anju
pojav
a i o
dnos
a u
spor
tu k
roz p
ovije
st. F
akto
graf
ske č
injen
ice, k
ojih
je kr
oz p
ovi
spor
tu k
roz p
ovije
st. F
akto
graf
ske č
injen
ice, k
ojih
je kr
oz p
ovi je
stjest
ogro
man
broj,
uve
dene
su u
prav
o u
mjer
i koja
osig
urav
a pr
ecizn
uog
roma
n br
oj, u
vede
ne su
upr
avo
u mj
eri k
oja o
sigur
ava
prec
iznu
iden
tifik
aciju
i ra
zumi
jevan
je, be
z suv
išne r
edun
danc
ije. O
ne k
oid
entif
ikac
iju i
razu
mijev
anje,
bez s
uvišn
e red
unda
ncije
. One
ko j
ejeta
kve č
injen
ice d
etaljn
o za
nima
ju up
ućuje
mo n
a bo
gatu
liter
atur
uta
kve č
injen
ice d
etaljn
o za
nima
ju up
ućuje
mo n
a bo
gatu
liter
atur
u ..
Tko
želi
nešto
naučit
i nać
i će n
ačin
; tko
ne ž
eli n
aći ć
e izli
kuT
ko že
li ne
što n
aučit
i nać
i će n
ačin
; tko
ne ž
eli n
aći ć
e izli
ku..
(Pab
lo P
icasso
)(P
ablo
Pica
sso)
7.8. S
port
Hrv
atsk
e7.8
. Spo
rt H
rvat
ske
Suk
ladn
o pr
ethod
no reče
nome
, spo
rt u
Hrv
atsk
oj i B
iH m
ože
se pr
omat
rati
u ko
ntek
stu n
aved
enih
pris
tupa
i pr
omišl
janja.
Za
potre
be o
vog
preg
leda
treba
nag
lasit
i kak
o su
te d
ržav
e ima
lebu
rnu
proš
lost
koja
se di
rekt
no re
flekt
irala
na
spor
t. Ip
ak, n
ijemo
guće
zane
marit
i usp
jehe i
pos
tignuća
koji
h je
ne m
ali b
roj.
8. O
rgan
izacij
e i su
stavi
8. O
rgan
izacij
e i su
stavi
8.1.
Med
iji, p
oliti
ka i
nasil
je 8.
1. M
ediji
, pol
itika
i na
silje
Spo
rt na
razn
ovrsn
e kom
plek
sne n
ačin
e pov
ezuje
različit
e ljud
ešto
ima
pozit
ivne (
uspje
h, za
dovo
ljstv
o, no
vac)
, ali
i neg
ativn
epo
sljed
ice (
nasil
je, m
oguć
nost
mani
pulir
anja)
. Tim
e pos
taje
neza
obila
zna
tema
medi
ja ka
o su
stava
infor
mira
nja i
polit
ike
kao
susta
va o
dluč
ivanja
u o
dređ
enom
vrem
enu
i pro
storu
.
Idea
le ne
kog
druš
tva
najbo
lje će
te pr
osud
iti p
o re
klam
ama.
Id
eale
neko
g dr
uštv
a na
jbolje
ćete
pros
uditi
po
rekl
amam
a.
(Nor
man
Dou
glas
)(N
orma
n D
ougl
as)
8.2.
Žen
e, ra
se, g
loba
lizac
ija...
8.2.
Žen
e, ra
se, g
loba
lizac
ija...
Ulo
ga že
na i
rasa
kro
z pov
ijest
je bil
a vr
lo sl
ožen
a. P
oslo
vi,
odije
vanje
, pa
i pro
mišlj
anja
su se
dije
lili,
zapr
avo
je ta
ko sv
ijet
bio p
odije
ljen,
većin
om n
a šte
tu že
na i
neki
h ra
sa. M
eđut
im,
“otv
aran
je” i
proc
es gl
obal
izacij
e u br
ojnim
segm
entim
a i s
port
kao
način
pov
eziva
nja lj
udi o
mogućil
i su
prom
jenu
i nap
reda
k.
Zap
amtit
e da
ako
vam
ljudi
gov
are i
za le
Zap
amtit
e da
ako
vam
ljudi
gov
are i
za leđđ a
, to
je sa
mo za
to
a, to
je sa
mo za
to
jer st
e kor
ak is
pred
. (F
anni
Fla
gg)
jer st
e kor
ak is
pred
. (F
anni
Fla
gg)
8.3.
Pub
licist
ika,
izra
žava
nje...
8.3.
Pub
licist
ika,
izra
žava
nje...
Got
ovo
kroz
cijel
u po
vijest
, a n
aroč
ito u
nov
ije vr
ijeme
, spo
rt po
staje
pred
meto
m pu
blici
ranja
i izr
ažav
anja
na n
ajraz
ličiti
jenačin
e. O
vo iz
razlo
ga št
o sp
ortsk
a teh
nolo
gija
i rez
ulta
ti po
staju
pred
met z
anim
anja
mnog
ih p
a se
kao
poslj
edica
javl
jaju
razn
iob
lici p
ublic
istik
e (me
diji,
struč
ni čl
anci
i knji
ge, i
nter
net,.
..).
8.4.
Org
aniza
cija
i nat
jecan
je8.
4. O
rgan
izacij
a i n
atjec
anje
Nat
jecan
je im
a za
cilj
iskaz
ivanje
jasn
o izr
ažen
e pob
jede.
Za
uspje
šno
spro
vođe
nje n
atjec
anja
potre
bno
je jav
no o
dmjer
avan
je su
parn
ika.
Tak
av su
sret,
a na
ročit
o zb
og očit
e kom
plek
snos
ti,
zaht
ijeva
kval
iteta
n pr
istup
, prip
remu
, pro
vođe
nje i
eval
uacij
u re
zulta
ta, i
lijed
nom
rječju
mak
simal
no k
valit
etnu
orga
niza
ciju.
Ako
vjer
ujete
da p
osto
ji način
za st
vari
učin
iti bo
ljima
, A
ko vj
eruje
te da
pos
toji
način
za st
vari
učin
iti bo
ljima
, nanađđ i
te ga
! (N
arod
na p
oslo
vica)
ite g
a ! (
Nar
odna
pos
lovic
a)
8.5.
Olim
pijsk
i pok
ret
8.5.
Olim
pijsk
i pok
ret
Dav
ne ig
re bi
le su
mno
gostr
uko
vrhu
nski
dog
ađaj.
Spr
etnos
t i
snag
a poče
tno
su sm
atra
ni d
arom
bogo
vima,
pos
lije s
e vre
dnuju
fizičk
a i d
uhov
na lj
epot
a i s
amo
natje
canje
koje
je za
vrije
me sv
ogtra
janja
osig
urav
alo
mir.
Mod
erne
olim
pijsk
e igr
e obn
ovlje
ne su
1896
po
antič
kom
uzor
u al
i s n
ekim
nov
im vr
ijedn
ostim
a.
Sut
ra će
dan
as bi
ti juč
er.
Sut
ra će
dan
as bi
ti juč
er.
(D.B
.)(D
.B.)
8.6.
Mas
ovni
i eli
tni s
port
8.6.
Mas
ovni
i eli
tni s
port
Kre
tanje
je im
anen
tno čo
vjeku
-spo
rt pr
uža
bezb
rojne
mog
ućno
sti.
Pri
tome
se n
ekim
spor
tovim
a mo
gu ba
viti g
otov
o sv
i (trč
anje,
ples,
pliv
anje…
) do
k se
drug
im sp
orto
vima
mogu
bavit
i sam
oiza
bran
i poje
dinc
i jer
se za
htije
va p
oseb
na sp
remn
ost i
li ul
agan
jeizr
ažen
ijih
resu
rsa (
jahan
je, u
trke g
liser
a...)
, pa
to n
e mog
u sv
i.
Ako
ja bi
ram
što ću
radi
ti, o
nda
je to
igra
. Ako
mi d
rugi
A
ko ja
bira
m što
ću ra
diti,
ond
a je
to ig
ra. A
ko m
i dru
gi
kaže
što ću
radi
ti, o
nda
je to
pos
ao.(
Pat
ricia
Nou
rot)
kaže
što ću
radi
ti, o
nda
je to
pos
ao.(
Pat
ricia
Nou
rot)
8.7.
Osta
li ob
lici s
porta
8.
7. O
stali
oblic
i spo
rta (1)(1)
Bit
spor
ta je
upr
avo
natje
canje
, odn
osno
pob
jeda.
Kre
ativa
n ka
kav j
e, čo
vjek
u sv
emu
oko
sebe v
idi n
atjec
anje
i od
sveg
a mo
žena
prav
iti sp
ortsk
u ak
tivno
st i m
anife
stacij
u. N
o, sp
ort i
ma i
gran
ice je
r je g
ibanje
vrlo
širo
k po
jam i
uključu
je ra
spon
od
cilja
(pob
jeda)
pre
ko sr
edstv
a (e
duka
cija)
do
alat
a (r
ekre
acija
).
8.7.
Osta
li ob
lici s
porta
8.
7. O
stali
oblic
i spo
rta (2)(2)
Vojn
i spo
rt je
očito
u fu
nkcij
i izg
radn
je vo
jne m
oći j
edin
ke i
grup
e. A
PA
spor
t je očit
o sre
dstv
o ps
iho-
socij
alne
oku
pacij
e/ te
rapi
je.O
dnos
ama
tera
i pro
fesio
nala
ca je
jasn
o za
dan
prim
itkom
nov
ca.
Log
istik
a i p
otpo
ra su
vidl
jivo
nesp
ecija
lizira
ni se
gmen
ti sp
orta
.O
bjekt
i su
kroz
pov
ijest
bili s
tjeciš
ta sp
ortsk
ih d
ogađ
aja, i
td.
Nem
ojte k
varit
i moje
kru
gove
.N
emojt
e kva
riti m
oje k
rugo
ve.
(Gal
ileo
Gal
llei)
(Gal
ileo
Gal
llei)
Ova
knji
gaO
va k
njiga
Pog
lavl
ja ov
og p
regl
eda
knjig
e sad
rže i
nform
acije
dos
ta sl
ičnog
vo
lume
na ra
di ra
zumi
jevan
ja sa
mih
temelj
a. T
iskan
i obl
ik to
ne
treba
i ne
mož
e ima
ti, je
r sad
rži n
iz dr
ugih
pojm
ova,
kao
što
supr
ikaz
i, fa
ktog
rafsk
e čin
jenice
, nav
odi i
dr.
Sto
ga je
mat
erija
luov
om o
blik
u u
sušti
ni p
omoć
i pr
iručn
ik za
kor
išten
je ud
žben
ika.
Svij
eća
ne g
ubi s
jaj k
ad p
ali d
rugu
svijeću
.S
vijeć
a ne
gub
i sjaj
kad
pal
i dru
gu sv
ijeću
.(N
arod
na p
oslo
vica)
(Nar
odna
pos
lovic
a)
Istin
a je
da n
e zna
mo št
o im
amo
dok
to n
e izg
ubim
o.Is
tina
je da
ne z
namo
što
imam
o do
k to
ne i
zgub
imo.
Ali
je ist
ina
i da
ne zn
amo
što n
am n
edos
taje
dok
to n
e nađ
emo.
Ali
je ist
ina
i da
ne zn
amo
što n
am n
edos
taje
dok
to n
e nađ
emo.
Doc
.dr.D
obro
mir B
onac
inD
oc.d
r.Dob
romi
r Bon
acin
Dan
ijela
Bon
acin
, MS
c stu
dent
Dan
ijela
Bon
acin
, MS
c stu
dent
Pov
ijest
spor
taP
ovije
st sp
orta
Viso
ka šk
ola
za sp
ortsk
i men
adžm
ent A
spira
Spl
itV
isoka
škol
a za
spor
tski m
enad
žmen
t Asp
ira S
plit
Spl
it, 2
009.
Spl
it, 2
009.
UUsu
radn
ji sa
:su
radn
ji sa
:Ed
ukac
ijski
faku
ltet U
nive
rzite
ta u
Tra
vnik
uEd
ukac
ijski
faku
ltet U
nive
rzite
ta u
Tra
vnik
u
