Specifičnosti primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Specifičnosti primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost ADVOKAT DEJAN RAKIĆ

Naknadna promjena osnovice za PDV

Naknadno odobreni rabat

Povrat dobara nakon isporuke

Knjižna terećenja

Naknadna promjena osnovice za PDV

Članom 55. stav 6. Zakona propisano je da se knjižna obavijest izdaje u sljedećim slučajevima kada:

dobavljač dobara, odnosno davalac usluga nakon ispostavljanja fakture odobri sniženje cijene ili popust;

se roba vraća nakon ispostavljanja fakture;

dobavljač dobara, odnosno davalac usluga primi dodatnu uplatu za isporučena dobra, odnosno izvršene usluge nakon ispostavljanja fakture.


U skladu s članom 20. stav 11. i 12. Zakona o PDV-u ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom člana 55. stav 6. ovog zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a.

Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može da ispravi iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga.


Naknadno odobreni rabat dopušten je u sistemu PDV-a.

Zakonom je jasno propisano postupanje kod odobrenja rabata po bilo kom osnovu nakon ispostavljanja fakture u odnosu obveznik-obvezniku PDV-a.

Problemi, nedoumice i različita tumačenja od slučaja do slučaja nastaju u praksi, posebno u slučajevima naknadnog odobravanja rabata neobvezniku PDV-a.


U slučaju da se naknadno odobreni rabat odobrava obvezniku PDV-a postoji obaveza da onaj koji je odobrio rabat izda knjižnu obavijest, te da istu, nakon ovjere primalac vrati nazad.

Osim ovjere poslovnim pečatom , korisno je da na KO jasno bude navedeno da „ovjerom ove knjižne obavijesti potvrđujemo da smo izvršili ispravku odbitka ulaznog PDV-a“.

Nakon prijema ovjerene KO obveznik koji odobrava rabat može izvršiti umanjenje izlaznog PDV-a.

Naknadno odobreni rabat neobvezniku

U slučaju kada neobveznik primi KO kojim se odobrava nakon ispostavljanja fakture isti nije u mogućnosti da ovjeri knjižnu obavijest na način da potvrdi da je izvršio ispravku odbitka ulaznog poreza.

Praksa UIO neusaglašena zavisno od slučaja do slučaja.

Kod nespornih situacija, kada je u pitanju banka, zdravstvena ustanova, ustanova kulture i sl. kontrole UIO priznaju pravo na umanjenje izlaznog PDV-a.

Osnovanost rabata

U svakom slučaju, neophodno je da u skladu s propisima iz oblasti PDV-a rabat bude zasnovan na realnim poslovnim aktivnostima, a ne da bude „fiktivno“ odobren radi zuloupotrebe propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja, kada UIO može da ospori savršeno ovjerene KO.

Primjer

Poreski obveznik A je u odnosu povezanog lica sa drugim poreskim obveznikom B. Poreski obveznik B dužan je obaveze po osnovu svih vrsta poreza, blokiran mu je račun, nema imovine, a ima dospjelu obavezu prema povezanom poreskom obvezniku A. Poreski obveznik A mu izdaje knjižno odobrenje, kojim mu odobrava rabat u iznosu od 98% ispostavljenih faktura po osnovu kojih nije naplatio svoje potraživanje. Poreski obveznik A mu ovjerava KO, vrši umanjenje u PDV prijavi svog ulaznog PDV-a i dostavlja poreskom obvezniku A.

Da li obveznik A može umanjiti svoj izlazni PDV?

Rabat odobren na fakturi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura

Kod odobrenja rabata na fakturi, UIO do sada nije vršila dodatni razrez obaveza, obzirom da u tim slučajevima kupac koji je poreski obveznik ima pravo odbitka ulaznog PDV-a obračunatog na cijenu koja je umanjena za rabat.

Uslov je da rabat bude transparentno iskazan na fakturi.

Rabat mora biti osnovan i plod komercijalnih aktivnosti.


U skladu s članom 20. stav 11. i 12. Zakona o PDV-u ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može, primjenom člana 55. stav 6. ovog Zakona, izvršiti ispravku iznosa PDV-a.

Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može da ispravi iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga.


U slučaju da se roba vraća nakon ispostavljanja fakture obvezniku PDV-a, postoji obaveza da onaj koji je prodao robu, odnosno ispostavio fakturu, izda knjižnu obavijest, te da istu, nakon ovjere primalac vrati nazad.

Osim ovjere poslovnim pečatom , korisno je da na KO jasno bude navedeno da „ovjerom ove knjižne obavijesti potvrđujemo da smo izvršili ispravku odbitka ulaznog PDV-a“.

Nakon prijema ovjerene KO obveznik kome je roba vraćena može izvršiti umanjenje izlaznog PDV-a.

Knjižna terećenja

Knjižno terećenje predstavlja povećanje osnovice za obračun PDV-a iz različitih razloga, koji mogu nastati nakon isporuke dobara ili usluga.

Kod knjižnog terećenja ne postoji obaveza ovjeravanja istog, ali je pravo na odbitak ulaznog poreza po knjižnom terećenju, kod primaoca istog, uslovljeno postojanjem opštih uslova za odbitak propisanih članom 32. Zakona o PDV-u.

Fiktivna knjižna terećenja često se osporavaju u praksi kod kontrola od strane UIO, a nastaju uslijed nezakonitog povećanja cijene (ne postoje jasni razlozi za povećanje u ugovorima ili u prirodi transakcija).

Srazmjerni odbitak ulaznog PDV-a (sporne situacije kod djelatnosti sa mješovitim oporezivim i neoporezivim prometom)

Osiguranja

Zdravstvene ustanove

Ustanove kulture

OsiguranjaOslobađanja od plaćanja PDV-a (finansijske i novčane usluge)

Članom 25. stav (1) pod 1. Zakona propisno se od plaćanja PDV-a oslobađaju usluge osiguranja ireosiguranja, uključujući i prateće usluge posrednika i agenata (zastupnika) u osiguranju.

Osiguranja Član 32. stav 1. i 2. Pravilnika glase:

(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 1. Zakona u vezi s osiguranjem odnosi se natransakcije gdje se davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, obavezujeda, u slučaju materijalizacije osiguranog rizika, osiguraniku pruži pokriće dogovoreno pri zaključenjuugovora. Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 1. Zakona u vezi s reosiguranjemodnosi se na transakcije gdje davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, preuzima ukupan ili dio rizika davaoca osiguranja. Usluga osiguranja ili reosiguranja koja je oslobođenaplaćanja poreza podrazumijeva postojanje ugovornog odnosa između davaoca usluge osiguranja i licačiji su rizici pokriveni osiguranjem, odnosno osiguranika.

(2) Oslobađanje plaćanja poreza za brokere i agente osiguranja (zastupnici) odnosi se samo na uslugekoje pružaju lica koja imaju ugovorni odnos i s davaocem osiguranja i s osiguranom stranom, a u svojstvu posrednika.

Nedoumice

Faktoring (regulisan u Federaciji BiH Zakonom o faktoringu) i poreske implikacije.

Otkup duga (regulisan odredbama Zakona o obligacionim odnosima), poreske implikacije.

Posebna problematika Bitcoin-a i ostalih virtuelnih valuta (Nije regulisano posebnim propisom, da li se smatra sredstvom plaćanja ili ne).

Zdravstvene usluge

Oslobađanja od plaćanja PDV-a (djelatnosti u javnom interesu)

Članom 24. stav (1) pod 2. Zakona propisano je da se od plaćanja PDV-a oslobađaju medicinskeusluge i usluge zdravstvene zaštite, uključujući davanje ljudskih organa, krvi i mlijeka, koje se vrše u skladu sa zakonom kojim se reguliše oblast zdravstvene zaštite, te usluge koje pružaju stomatolozi, zubotehničari i protetičari.

Zdravstvene usluge


Član 30. Pravilnika glasi:

(1) Porezno oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 10. Zakona, odnosi se na promet dobara i uslugakoje vrše medicinske, zdravstvene i ustanove iz oblasti kulture, isključivo za njihove vlastitepotrebe.

Nedoumice

Oporezive zdravstvene usluge- sistematski pregledi radnika, primjeri i praksa.

Pravo na odbitak srazmjernog dijela ulaznog poreza kod apoteka, pravnih lica koja se bave protetičkom djelatnosti (izuzev stomatologa), primjeri i praksa.

Ustanove kulture


Članom 24. stav (1) pod 9. Zakona propisano je da se od plaćanja PDV-a oslobađaju usluge iz oblasti kulture, uključujući i karte za kulturne manifestacije, kao i s njima neposredno povezani promet dobara i usluga, a koje lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti vrše u skladu s propisima kojima je regulisana oblast kulture.

Ustanove kulture



(1) Porezno oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 9. Zakona, odnosi se na usluge iz oblasti kulture koje pružaju lica registrovana za obavljanje ove djelatnosti u skladu sa propisima koji uređuju oblast kulture, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, od strane lica čija djelatnost nije usmjerena ka ostvarivanju dobiti, a kojima se smatraju: pozorišna i muzička djelatnost, djelatnost muzeja i galerija, djelatnost arhiva, djelatnost biblioteka, djelatnost zaštite kulturnih dobara, djelatnost zaštite historijskih spomenika.

Srazmjerni poreski odbitak

Članom 33. stav 1. Zakona propisano je da ako ako obveznik koristi isporučena ili uvezena dobra za potrebe svoje poslovne djelatnosti ili prima usluge da bi izvršio promet dobara i usluga s pravom ili bez prava na odbitak ulaznog poreza, može da koristi pravo na odbitak srazmjernog dijela tog ulaznog poreza.

Stav (3) istog člana Zakona propisuje da se srazmjerni poreski odbitak utvrđuje primjenom procentasrazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos kojeg obveznik nema pravo da odbije.

Stavom (7) istog člana propisano je da obveznik može, posebno za svaku djelatnost koju obavlja, odrediti dio koji se može odbiti, pod uslovom da odvojeno vodi knjige za svaku djelatnost i da dobijeodobrenje od UIO.


Član 74. stav (2) Pravilnika glasi:

(2) Srazmjerni iznos ulaznog poreza koji se može odbiti privremeno se utvrđuje na osnovuprometa iz prethodne godine i, ukoliko nema podataka o prometu u prethodnoj godini ili ukolikose radi o zanemarivom iznosu (de minimis), dio koji se može odbiti utvrđuje UIO na osnovu izjaveporeznog obveznika.


Ukupan iznos godišnjeg prometa (bez PDV-a)

koji se odnosi na promete kod kojih se PDV može odbiti Procenat srazmjernog odbitka = -----------------------------------------------

Ukupan iznos godišnjeg prometa bez PDV-a

PDV tretman nekretnina

Poreski tretman prometa i iznajmljivanja nekretnina

Ispravka odbitka ulaznog poreza u slučaju promjene namjene ili oslobođenog prometa

Prvi prenos raspolaganja nekretnina oporeziv PDV-om


Članom 3. stav (1) Zakona propisano je da se PDV u skladu s odredbama ovog zakona, plaća napromet dobara i usluga (u daljem tekstu: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik, u okviruobavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu.

Članom 7. stav (1) Zakona propisano je da se prenosom dobara uz naknadu smatra se prenoscjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, ako je ulazni porez moguće u potpunosti ilidjelimično odbiti, kada je ta imovina kupljena, proizvedena ili na drugi način stečena.


Član 25. stav (1) pod 2. i 3. Zakona propisuje da se od plaćanja PDV-a oslobađa:

2. Promet nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava svojine ili prava raspolaganjanovoizgrađenom nepokretnom imovinom.

3. Usluge izdavanja pod zakup i podzakup kuća za stanovanje, stanova i stambenih objekata naperiod duži od 60 dana, kao i usluge izdavanja pod zakup poljoprivrednog i šumskog zemljištaregistrovanog u zemljišnim knjigama.


Promet korištenih objekata (šta se smatra korištenim objektom)

Iznajmljivanje nekretnina po principu povremenog korištenja smještaja („Stan na dan“)

Porezni tretman iznajmljivanja građrvinskog ili šumskog zemljišta (primejri i praksa)


Pojam novosagrađenih građevinskih objekata


(1) Novosagrađenom nepokretnom imovinom smatraju se objekti koji još nisu upotrebljavani.

(2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaža, itd.) smatraju se dijelovinovosagrađenih građevinskih objekata iz stava 1. ovog člana, kojima se prometuje kao posebnimcjelinama i za koje se plaća posebna naknada.



(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 3. Zakona odnosi se samo na izdavanje u zakup nepokretne imovine i dijelova nepokretne imovine za stanovanje i na izdavanje u zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

(2) Smještaj u hotelima ili objektima slične funkcije ne smatra se stanovanjem.

Ispravka odbitka ulaznog poreza u slučaju promjene namjene ili oslobađanja prometa

Član 36. stav (2) Zakona propisuje da obveznik koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza prinabavci opreme i objekata za vršenje svoje poslovne djelatnosti, dužan je da izvrši ispravku odbitkaulaznog poreza ako prestane da ispunjava uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je počela upotreba opreme, a u slučaju nepokretne imovine, deset godina od momenta početka upotrebe objekata.

Ispravka odbitka ulaznog poreza u slučaju promjene namjene ili oslobađanja prometa

Članom 76. stav (4) pod a) i b) propisano je da ukoliko do prometa kapitalnim dobrima dođe u toku perioda za ispravku, primjenjuje se sljedeće:

a) Ukoliko je taj promet oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za potpunooporezive svrhe tokom preostalog perioda za ispravku. Ukoliko porezni obveznik nije imao pravoda u potpunosti izvrši odbitak ulaznog poreza, ispravka za preostali period za ispravku se možeizvršiti u poreznom periodu u toku kog je došlo do prometa kapitalnim dobrima. Ispravka ne smijeprelaziti 17% prodajne cijene, bez PDV-a.

b) Ukoliko taj promet nije oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za neopoorezive svrhe tokom preostalog perioda za ispravku. Ukoliko je porezni obveznik imaopravo da u potpunosti ili djelimično odbije ulazni porez, ispravka se za preostali period za ispravkuvrši u poreznom periodu u toku kog je došlo do prometa kapitalnim dobrima.


Obračun i plaćanje PDV-a na nepokretnosti

Član 4. stav (3) tačka 4. ZPDV-prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata.

Član 8. Pravilnika o primjeni ZPDV-novosagrađenom nepokretnom imovinom smatraju se objekti koji još nisu upotrebljavani.

Prvim prenosom se smatrao promet novosagrađenih objekata koji nisu upotrebljavani.


Promijenjen stav UIO – Nekada se zanemarivao član 8. Pravilnika, PDV se plaćao na prvi prenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskm objektima bez obzira da li su upotrebljavani ili ne, sada ponovo član 8. Pravilnika u upotrebi.

Pod upotrebom se smatra upotreba za poslovne svrhe investitora ili iznajmljivanje.

PDV se ne obračunava i ne plaća na drugi i svaki slijedeći promet nepokretnosti i na promet nedovršenih građevisnkih objekata.


Nedoumice oko stava koji objekat se smatra nedovršenim.

U praksi, objekti u bilo kojoj fazi izgradnje prije tehničkog prijema se smatraju nedovršenim.

Granični slučajevi-prodaja po sistemu “rau bau” i prodaja objekata koji su faktički dopvršeni ali ne posjeduju upotrebnu dozvolu.

Krivično djelo utaje poreza ili prekršaj propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja Porezna utaja ili prevara

Član 210.

(1) Ko izbjegne da plati davanja propisana poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine nepružanjemzahtijevanih podataka ili pružanjem lažnih podataka o svojim stečenim oporezivim prihodima ili o drugimčinjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje iznosa obaveza, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegavaprelazi iznos od 10.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i onaj ko, u namjeri da ostvari pravo na povrat ili kredit poosnovu indirektnih poreza propisanih poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, podnese poreznuprijavu neistinitog sadržaja sa iskazanim iznosom za povrat ili kredit indirektnih poreza koji prelazi 10.000 KM.

(3) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi50.000 KM, ili ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana, a iskazani iznos povrata ili kredita po osnovuindirektnih poreza prelazi 50.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(4) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi200.000 KM, ili ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana, a iskazani iznos povrata ili kredita po osnovuindirektnih poreza prelazi 200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Krivično djelo utaje poreza ili prekršaj propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja

Prekršaji su regulisani članom 67. Zakona o PDV-u i odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.

Krivično djelo utaje poreza regulisano je Krivičnim Zakonom BiH.

Karakteristika ovih krivičnih djela jeste da su to blanketna krivična djela, tj. mora da postoji prekršena odredba blanketnog zakona-konkretno Zakona o PDV-u.


Prekršaji su regulisani članom 67. Zakona o PDV-u i odredbama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.

Krivično djelo utaje poreza regulisano je Krivičnim Zakonom BiH.

Karakteristika ovih krivičnih djela jeste da su to blanketna krivična djela, tj. mora da postoji prekršena odredba blanketnog zakona-konkretno Zakona o PDV-u.

Za krivično djelo porezne utaje neophodna je namjera kao oblik vinosti učinioca djela.

Krivično djelo utaje poreza ili prekršaj propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja Poreski obveznik prima fakture za izvođenje građevinskih radova na izgradnji poslovne hale. Izvođač radova redovno ispostavlja fakture, one se plaćaju, a ulazni porez koristi se s pravom naodbitak u svakom poreskom periodu. Međutim, u dogovoru sa dobavljačem, vlasnik poreskogobveznika pravnog lica, traži od istog da za njegove potrebe gradi vikend objekat na drugojlokaciji, a da pri tome ne razdvaja fakture i kompletan iznos „fakturiše“ na izgradnju hale. Plaćanje ide direktno sa računa poreskog obveznika, a nerijetko i banke investicionim kreditimabez znanja finansiraju ovakve „operacije“. Dakle, izvođač vrši isporuku betona u vrijednosti od npr. 234.000 KM, prilikom čega se koristi ulazni porez u vrijednosti od 34.000 KM, ali ne završavasav beton u hali, već se dio odmah prevozi na lokaciju vikend objekta. Dalje, vrši se ugradnjacigle, željeza, stolarije, elektroinstalacija i sl. i na kraju kompletna investicija iznosi npr. 1.170.000 KM, prilikom čega je poreski obveznik izvršio povrat od UIO u iznosu od 170.000 KM. Međutim, za vikend-objekat je utrošeno 10 % materijala i usluga i isti je koštao 117.000 KM. Poreskiobveznik prikazao je da je i ovo utrošio u halu, te je samim tim oštetio budžet u vrijednosti od 17.000 KM.


Fiktivne nabavke na osnovu falsifikovanih dokumenata

Falsifikovanje ulaznih dokumenata (najčešće faktura dobavljača) vrši se uglavnom na dva načina.

Češće sretan način u praksi je falsifikovanje faktura dobavljača koje poreski obveznik već posjeduje usvom knjigovodstvu. Falsifikovanje dokumenata krađom identifikacionih brojeva i podatakanasumično izabranih poreskih obveznika.

Tako npr. poreski obveznik koji se bavi prevozom i trgovinom često nabavlja potrošni materijal, uslugeili i jedno i drugo od jednog od dobavljača. U konkretnom slučaju radi se o veoma čestim nabavkama,po nekoliko desetina puta mjesečno.

Taj poreski obveznik, računajući da u slučaju kontrole UIO ima male šanse da bude otkriven odlučujeda svaku desetu ulaznu fakturu od svog dobavljača falsifikuje i prikaže da je nabavio više robe iliusluga nego što jeste. Npr, taj poreski obveznik prikaže da je u konkretnom mjesecu umjesto faktureza nabavku robe i usluga nabavio u vrijednosti od 11.700 KM, prikaže lažnu fakturu od 23.400 KM. Nataj način ostvari lažni povrat od 1.700 KM. Ovu prevaru je jako teško uočiti, obzirom da npr. ukonkretnom slučaju ovaj poreski obveznik veoma često stvarno nabavlja od tog dobavljača.

Krivično djelo utaje poreza ili prekršaj propisa iz oblasti indirektnog oporezivanja Prevare sa izlaznim porezom

Prevare sa izlaznim porezom uglavnom uljučuju umanjenje poreske obaveze na nezakonitnačin.

Radi se o neprijavljivanju ili neplaćanju PDV-a za izvršene isporuke dobara ili usluga ilijednostavno o namjernom i svjesnom umanjenju poreske osnovice.

Neobračunavanje i neplaćanje izlaznog poreza

Dakle, u konretnom primjeru radi se o čistoj poreskoj utaji gdje poreski obveznik vrši prometdobara i usluga i pri tome isti ne prijavljuje, ne obračunava PDV i naravno ne vrši plaćanje naJedinstveni račun inidrektnih poreza.


Primjer 1

Poreski obveznik-preduzetnik, koji se bavi ugostiteljskom djelatnošću vrši nabavku robe oddobavljača hrane i pića. Pri tome mu isti ispostavljaju fakture, plaćanje se vrši žiralno, te se poprijemu robe sačinjava kalkulacija. Međutim veću količinu prodaje alkoholnih i bezalkoholnih pićaporeski obveznik ne evidentira. Pri tome, obzirom da npr. flašica vode košte u nabavci uveleprodaji 0,6 KM, a u ugostiteljskom objektu se prodaje za 1,5 KM, vidljivo je da marža iznosi250%. To bi konkretno značilo da obveznik u principu po ovakvoj nabavci ostavruje 2,5 puta manjiulazni porez od izlaznog poreza koji obračunava prilikom prodaje.

Kako otkriti ovakve nepravilnosti?


Nezakonito umanjenje poreske osnovice

Blaži oblik poreskih utaja, koji isključuje neizdavanje izlaznih računa ili falsifikovanje istih, odnosi se na nezakonitaumanjenja poreske osnovice.

Primjer 1

Poreski obveznik se bavi uvozom robe iz Kine. Nakon izvršenog carinjenja isti vrši plaćanje PDV-a carini i taj ulazniporez koristi s pravom na odbitak. Nakon uvoza (radi se o cipelama npr.) dodaje maržu od 2-3% i prodaju vršinekom od drugih poreskih obveznika na teritoriji BiH. Taj drugi poreski obveznik registrovan je na nekoj od adresa ucentrima u kojima se vrši masovna trgovina. Npr. pijace ogromne veličine.

Dakle, obveznik je izvršio nabavku cipela iz Kine za 10 KM po paru, dodao 0,2 KM marže, te iste prometovaodrugom poreskom obvezniku. Dakle, na količinu uvoza od 100.000 KM, poreski obveznik je dodao maržu od 2.000KM. Samim tim plaća PDV u iznosu od 234 KM.

Ukoliko nema nekih sporednih troškova, te ukoliko taj poreski obveznik nema više od jednog zaposlenog ikancelariju u zakupu, a plaćanje se vrši gotovinski iako se radi oprometu između pravnih lica, obično u iznosuporeza koji je potrebno platiti carini pri uvozu sa sigurnošću se može utvrditi da se radi o poreskoj utaji.

Na prvu bi se moglo postaviti pitanje zašto se ovdje radi o nekoj utaji?


Prevare vezane za zloupotrebu niže stope oporezivanja ili poreskog oslobađanja s pravom naodbitak ulaznog poreza

Izvoz

Primjer

Za primjer ćemo uzeti poreskog obveznika koji se bavi prodajom visokotarifne robe (npr. alkoholnih pića). Naalkoholna pića se prilikom prodaje na teritoriji BiH plaća i akciza (ukoliko se proizvode i prvi put prometujuna teritoriji BiH i ukoliko se uvoze). Uzmimo za primjer da određeni poreski obveznik ima manji pogon zaproizvodnju domaće rakije. Na tu rakiju se u skladu s odredbama Zakona o PDV-u plaća PDV po stopi od 17%ukoliko se ista proda na teritoriji BiH, ali i akciza po stopi od 8 KM po litri apsolutnog alkohola u skladu saZakonom o akcizama u BiH. Ukoliko se rakija izveze ne plaća se ni akciza ni PDV.

Taj poreski obveznik svjestan da može napraviti ogromne uštede ukoliko rakiju fiktivno izveze, običnopostupa na način da istu prodaje bez prijavljivanja prometa na tržištu BiH, a fiktivno falsifikuje i sačinjavadokumentaciju kao da se radi o izvozu.

Kako prepoznati ovu vrstu prevare?


Mjesto prometa usluga

Odredbama člana 15. Zakona propisuje se mjesto oporezivanja kod pružanja usluga sa elementominostranosti. Tako je nekoliko prinncipa oporezivanja usluga primjenjeno u našem Zakonu o PDV-u.

Prvi princip je da se ve usluge koje nisu navedene kao izuzeci od osnovnog pravila oporezuju premasjedištu pružaoca usluga.

Navode drugi principi oporezivanja usluga prema:

mjestu gdje je usluga stvarnio izvršena (usluge izvršene na pokretnim stvarima, sporedne usluge izoblasti transporta, priocjene vrijednosti pokretnih stvari i usluge iz pblasti kulture, priređivanjamanifestacija i sl.),

gdje se nalazi nepokretna imovina ili gdje se obavlja prevoz,

gdje primalac usluge obavlja djelatnost (prenos prava ili licenci, reklamiranja, savjetovanja, inženjera,revizora, tumača, obrade i davanja podataka, preuzimanja obaveze da se odusane od vršenja nekogprava, telekomunikacijskih usluga i sl.).


Kako prevara nastaje?

Recimo da određeni poreski obveznik na teritoriji BiH obavlja uslugu koja je oporeziva na teritorijiBiH, stranom pravnom licu. Recimo da se usluga odnosii na procjenu vrijednosti nekretnine uBanjaluci. Ta usluga košta 100.000 KM. Poreski obveznik obavještava kupca da je ta uslugaoporeziva u BiH i da mora da plati i dodatnih 17.000 KM PDV-a u BiH. Ino kupac obavještavanašeg poreskog obveznika da nema govora o tome da plaća PDV i njih dvojica pristupajuradnjama koje su ništa drugo do poreska prevara, naime, dogovaraju se da promijene vrstu uslugekoja je pružena. Poreski obveznik iz Banjaluke, koji je inače registrovan za savjetovanja, fakturišekonsultantske usluge licu u inostranstvu. Naravno, usluge procjene nekretnina su oporezive gdjese nekretnina nalazi, a usluge savjetovanja prema primaocu usluga.

Hvala na pažnji.

Documents

Specifičnosti primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost