1.SPECIFINOSTI SPOLJNOTRGOVINSKOG POSLA Spoljna trgovina trgovina koja se odvija izmeu rezidenata jedne zemlje i rezidenata drugih zemalja. Spoljnotrgovinski poslovi poslovi meunarodnog prometa robe, usluga i intelektualne svojine, SDI,

zakljueni izmeu pravnih lica sa sjeditem u razliitim zemljama. Osnova je izvozni, tj uvozni posao.Izvoznik nosilac izvoznog posla, pravno lice registrovano na teritoriji jedne drave, ija je obaveza da

isporui kupcu robu, pod dogovorenim uslovima i u dogovoroenom roku i pravo da naplati ugovorenu vrijednost. Uvoznik nosilac uvoznog posla, pravno lice registrovano na teritoriji jedne drave, ija je osnovna

obaveza da u odreenom dogovorenom roku i pod odreenim uslovima iz ugovora plati uvezenu robu, a pravo da dobije tu robu.

Poslovima uvoza i izvoza bave se pravna lica registrovana za to kod privrednih sudova ili ovlatenih dravnih agencija, zavisno od zakonskih propisa.

Normativni reim registracije firmi u veini zemalja i kod nas firme se automatski registruju nakon to ispune odreene uslove iz zakona koji regulie spoljnotrgovinsko poslovanje.

Koncesioni reim registracije samo na osnovu dozvole koju daje nadleni organ, npr Ministrastvo za spoljnu trgovinu.

Liberalizovani reim registracije gotovo sva pravna lica mogu se registrovati za obavljanje spoljnotrg. poslova.

Pravna lica koja su uesnici u spoljnotrg. poslu, rezidenti razliitih zemalja, meusobno se mogu poznavati, ali u veini sluajeva, oni se prvi put sreu i jedan o drugom nemaju puno informacija, pa taj proces dobijanja informacija i meusobnog upoznavanja partnera u poslu traje neto due nego unutranje trgovine.

Spoljnotrg.posao zakljuuju neposredni uesnici u poslu: uvoznik i izvoznik, ali tokom njegove realizacije, ukljuuje se veliki broj posrednika, a zbog vremenske i prostorne distance razvijen je sistem poslovne korespodencije, u kome svaki uesnik u zemlji izvoza ima svog korespodenta u zemlji uvoza.

Posredni uesnici u spoljnotrg.poslovima su svi oni koji nisu direktno registrovani za obavljanje spoljnotrg.operacija, ali ali bez njihovog uea nema realizacije spoljnotrg.posla.

U posredne uesnike spoljnotrg.transakcija spadaju:1.Nezavisni uesnici i firme, koji nisu registrovani za spoljnotrg.djelatnosti, ali vre odreene poslove, tokom realizacije spoljnotrg.posla i oni su logistika podrka izvoznicima i uvoznicima kao neposrednim uesnicima. Tu spadaju:

1.Meunarodne pediterske firme brinu o otpremi i dopremi robe i toku isporuke.2.Transportne firme obavljaju meunarodni prevoz3.Osiguravajue kompanije smanjuju rizik gubitka dobara4.Poslovne banke vre sva plaanja i naplate prema inostranstvu5.Razne uslune firme koje se bave marketingom, istraivanjem trita, procjenom boniteta, itd.6.Firme koje se bave skladinim poslovima7.Instituti i centri za atestiranje i nacionalne institucije za standardizaciju ovlaeni za ispitivanja raznih

dobara2.Dravne institucije od znaaja za spoljnu trgovinu, a najvei znaaj ima carina i Ministarstvo nadleno za spoljnu trgovinu3.Razne nedravne institucije, npr privredna udruenja Spoljnotrg.posao se odvija kroz tri faze:1.Faza pripreme istraivanje inostranog trita, pravne regulative, boniteta poslovnog partnera, priprema i analiza ponude traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci2.Faza ugovaranja koja obuhvata fazu pregovaranja i fazu zakljuenja ugovora ova faza ponekad traje i godinu do dvije kod veih investicionih ulaganja.3.Faza realizacije Sve faze spoljnotrg.posla realizuju se kroz operativno djelovanje uesnika u poslu, tj kroz spoljnotrg.operacije. Spoljnotrg.operacije su aktivnosti koje se odvijaju tokom svih faza spoljnotrg.posla, a iji su izvrioci nosioci spoljnotrg.posla, odnosno izvoznici i uvoznici. One se obavljaju na dva naina:1.direktno kada je izvoznik/uvoznik vlasnik robe kada proizvodno p-e, trgovaka firma ili neka druga institucija, sama izvozi ili uvozi robu.

2.indirektno kada izvoznik/uvoznik robe nije i vlasnik robe izvoznik ili uvoznik su samo posrednici, koji se bave spoljntrg.poslom za potrebe nalogodavca iz privrede. Nalogodavac moe biti proizvodno p-e, trgovaka firma, ili bilo koja druga institucija.

Spoljnotrg.posao je praen brojnim rizicima. Oni se mogu pojaviti:1.nezavisno do djelovanja bilo koje strane u psolu posljedica su objektivnih okolnosti ili djelovanja vie

sile stranke u poslu e primjeniti metod prenosenja rizika na treu stranu osiguravajuu kompaniju.2.posljedica subjektivnog djelovanja stranaka u poslu npr neizvrenje ugovornih obaveza ovo se

prevazilazi uz pomo instrumenta garancija, od kojih se najvie koriste bankarske garancije.U mnogim zemljama, pa i u Srbiji, radi odravanja uravnoteenog bilansa plaanja postoji:1.Zakonska obaveza odravanja spoljnotrg.ravnotee u pogledu vrijednosti uvezene i izvezene robe i

plaene i naplaene robe. To znai da:-vrijednost izvezene robe mora odgovarati vrijednosti naplaene robe dozvoljeno odstupanje je +-2%

isporuene vrijednosti-vrijednost uvezene robe mora odgovarati vrijednosti plaene robe dozvoljeno odstupanje je +-2%

plaene vrijednosti2.Carinskim zakonom, Zakonom koji regulie spoljnu trgovinu ili Zakonom koji regulie devizno

poslovanje regulisana je u veini zemalja oblast spoljnotrg.razmjene.U spoljnotrg.poslovanju postoji vremenski pomak (gep) izmeu isporuke i plaanja robe, pa stoga postoji

i razvijen je specifian instrumentarijum meunarodnog plaanja, odnosno specifini su instrumenti naplate spoljnotrg.poslova. Naroito je razvijena dokumentarna naplata.

Sve spoljnotrg.poslove moemo podijeliti na:1.redovne2.privremene3.sloene Ugovor o kupoprodaji robe definie sve odredbe spoljnotrg.posla. U ovom pos vremenski rokovi igraju

veliku ulogu i moraju u ugovoru biti precizno definisani.Cijena se u ugovoru o spoljnotrg.poslu sastoji od sljedee tri komponente:1.Numeriki izraz broj (npr 100)2.Valuta koja je oznaka uz broj (npr USD)3.INCOTERMS klauzula, uz naznaku godine njenog izdavanja (npr CIP Franfurt INCOTERMS 2000) paritet ili transportna klauzula.

Zahvaljujui izboru INCOTERMS klauzule, jedna ista roba e biti nuena po formalno razliitim cijenama, dok e njena vrijednost biti ista. Zahvaljujui INCOTERMS klauzulama kupac i prodavac u svoj ugovor ne moraju unositi detalje o trokovima osiguranja, prevoza, obavezama oko carinskih dadbina, kao i o trenutku prenosa vlasnitva i rizika na robi, jer je to sve transportnom klauzulom ve definisano.

2. PRAVILA ZA TUMAENJE MEUNARODNIH TRGOVINSKIH TERMINA (INCOTERMS)

Zbirka INCOTERMS sastoji se od skupa jedinstvenih pravila, koji su sistematizovani i oznaeni skraenicama i oznaavaju ugovorene trgovinske termine. Tako se:

1.eliminiu nesporazumi razliitih tumaenja meusobnih prava i obaveza kod realiazcije isporuke2.eliminiu skupi sporovi proistekli iz ovih nesporazuma3.smanjuje rizik nesporazuma tokom realizacije isporuke4.eliminie zastoj i ubrzava odvijanje me.trgovineINCOTERMS termini se jo zovu i pariteti ili transportne klauzule. Prva zbirka INCOTERMS izala je 1936.g. i izdala ju je Meunarodna trgovinska komora (MTK) u

Parizu. Zadnja je izala 2000.g. INCOTERMS se koriste u meunarodnim kupoprodajnim ugovorima, ali i u ugovorima o me.prevozu,

carinskim dokumentima, itd. INCOTERMS klauzule (pariteti) sastoje se od 13 skraenica, a svaka od 3 slova i uz svaku treba dodati

odgovarajui nastavak. Svaka klauzula odgovara na pitanja : 1.Koji vid prevoza e biti korien?2.Ko ima obavezu prevoza robe (zakljuenja ugovcora o prevozu), a samim tim, ko snosi trokove

prevoza?3.Gdje e biti izvrena isporuka robe?4.Ko ima obavezu da osigura robu, odnosno, zakljui ugovor o osiguranju, pa samim tim, ko snosi

trokove osiguranja?5.Ko vri izvozno, a ko uvozno carinjenje?6.Kada se prenosi vlasnitvo, a time i rizik na robi sa prodavca na kupca?Vai opte pravilo da izvozno carinjenje vri prodavac, a uvozno kupac.Trokovi pakovanja padaju na izvoznika, a trokovi pregleda robe prije isporuke na kupca. INCOTERMS klauzule se mogu svrstati u 2 velike grupe:1.klauzule otpreme E, F i C vlasnitvo nad robom se prenosi u zemlji prodavca.2.klauzule prispjea D vlasnitvo prelazi sa izvoznika na kupca u zemlji prispjea (zemlji kupca).

Grupa E otpremaEXW - Ex Works - franko fabrika (ugovoreno mesto) za svaki vid transporta izvoznik treba samo

da stavi robu na dogovoreno mjesto u svojoj zemlji (a najee fabrici). Sve ostalo, otprema, prevoz, uvozno i izvozno carinjenje i osiguranje plaa kupac.

Osnovne obaveze izvoznika: Pripremiti robu za transport i staviti je na raspolaganje kupcu na mjestu na kom treba isporuiti robu i utovariti je u prevozno sredstvo (u svojoj fabrici, pogonu, skladitu, rudniku i sl). Snositi sve trokove i rizik na robi do trenutka kad je roba stavljena kupcu na raspolaganje, ukljuivi i trokove kontrole kvaliteta i koliine robe potrebne za isporuku robe kupcu. Pripremiti i pomoi kupcu oko pribavljanja svih dokumenata potrebnih za izvoz robe (npr. izvozna dozvola, uvjerenje o porijeklu robe,uvjerenje o zdravstvenom stanju robe i sl.)Osnovne obaveze kupca:Platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru. Obezbjediti prevozno sredstvo kojim e robu otpremiti. Preuzeti robu im mu bude stavljena na raspolaganje u ugovorenom roku i na ugovorenom mjestu. Snositi sve trokove i sav rizik od gubitka ili oteenja robe od trenutka kad mu je ona stavljena na raspolaganje, kao i naknadne trokove koji su nastali zato to nije preuzeo robu kad mu je stavljena na raspolaganje. Pruiti izvozniku odgovarajui dokaz o preuzimanju robe ( vano za izvoznika radi naplate isporuene robe).

Grupa F Glavni prevoz neplaen Izvoznik treba da doveze robu do mjesta otpreme u svojoj zemlji, da je utovari samo ako je mjesto

otpreme neka njegova prostorija i da plati izvoznu carinu.

FCA - Free Carrier franko prevoznik (ugovoreno mjesto) za svaki vid transporta

Osnovne obaveze izvoznika: Predati robu, u skaldu sa kupoprodajnim ugovorom, prevozniku kog je odredio kupac, na ugovoreni datum ili u roku ugovorenom za isporuku na naznaenom mjestu. Ako nije ugovoreno odreeno mjesto, i ako ima vie raspoloivih taaka za predaju robe, izvoznik moe izabrati taku u mjestu isporuke koja mu najbolje odgovara. Snositi sve trokove i rizike za robu sve do trenutka njezine predaje prevozniku ili drugoj osobi koju je odredio kupac (npr. pediteru), ukljuivi i trokove carinskog postupka i ostalih izvoznih dadbina, trokove kontrole robe potrebne radi predaje robe prevozniku i trokove ambalae. Obavijestiti kupca, bez odlaganja, o isporuci robe.Osnovne obaveze kupca:Platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru. Nabaviti uvoznu dozvolu i obaviti uvozno carinjenje. Osigurati, po potrebi, tranzitni prolaz preko neke druge zemlje. O svom troku ugovoriti prevoz robe od ugovorenog mjesta, te pravovremeno obavijestiti izvoznika o imenu prevoznika i vremenu u kojemu se roba mora predati tom prevozniku. Snositi sve trokove i rizik za robu (znai trokove transporta i osiguranja robe) od trenutka kada je roba isporuena prevozniku ili drugoj ugovorenoj osobi, a i sav rizik za robu ukoliko propusti obavijestiti izvotnika o imenu prevoznika, a i naknadne trokove koji bi iz takvog propusta nastali.

FAS Free Alonside Ship - franko uz bok broda (ugovorena otpremna luka) samo za vodeni transport

Osnovne obaveze izvoznika Postaviti robu "uz bok broda" ("ispod ekrka") na obali (gatu keju) u naznaenoj luci otpreme, ugovorenog dana ili u ugovorenom roku i na nain uobiajen u toj luci. Pravovremeno obavijestiti kupca da je roba isporuena "uz bok" naznaenog broda u naznaenoj luci ukrcaja i o svom troku pribaviti kupcu uobiajenu "istu ispravu", kojom se dokazuje da je roba isporuena "uz bok naznaenog broda" (Dock Recipt pristanina potvrda) u koliini i vrsti kako je to ugovoreno, kao i druge dokumente potrebne za izvoz robe. Snositi sve trokove i rizik za robu do trenutka njenog postavljanja uz bok broda, kao i trokove kontrole kvaliteta i koliine robe i ambalae te, na zahtjev kupca, nabaviti i informacije potrebne za dobijanje osiguranja.Osnovne obaveze kupca:Platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru. O svom troku ugovoriti prevoz do naznaene odredine luke. Pravovremeno saoptiti izvozniku ime broda, mjesto i datum ukrcaja na brod te snositi sve trokove i rizik za robu od trenutka kad je roba stvarno postavljena uz bok broda u ugovorenoj luci ukrcaja (znai trokove prevoza i osiguranja od tog mjesta odredita). Snositi sve naknadne trokove koji su nastali zbog toga to je brod stigao sa zakanjenjem. Platiti sve carinske, poreske i druge propisane dadbine i trokove carinskog postupka pri izvozu i uvozu robe, trokove kontrole robe, dozvolu izvoza i uvoza, izdavanja teretnice i sl. te, prema potrebi, trokove njenog tranzitnog prolaza preko druge zemlje

FOB Free on Board - franko brod (ugovorena otpremna luka) samo za vodeni transport

Osnovne obaveze izvoznika:Pripremiti robu za transport, propisno je upakovati (ako nije roba u rasutom stanju), dovesti u ugovorenu luku ukrcaja i ugovorenog dana ili u ugovorenom roku ukrcati robu na brod koji je oznaio kupac. Bez odgaanja obavijestiti kupca da je roba ukrcana na brod. O svom troku pribaviti "istu teretnicu", kao dokaz da je robu isporuio na naznaeni brod. Snositi sve trokove i rizik za robu do trenutka prelaza robe preko ograde u naznaenoj luci ukrcaja/otpreme. Osnovne obaveze kupca:Platiti cijenu u skladu sa kupoprodajnim ugovorom. O vlastitom troku pronai brod i sklopiti brodarski ugovor ("atrirati" brod) ili rezervisati poseban brodski prostor (kod brodara ili agenta brodara) za prevoz robe do luke odredita. Pravovremeno obavijestiti izvoznika o imenu broda, luci ukrcaja i rokove isporuke robe na brod (u skladu s kupoprodajnim ugovorom). Snositi sve trokove i rizik za robu od trenutka kad roba zaista pree ogradu broda u luci ukrcaja (znai, trokove prevoza i osiguranja od luke ukrcaja do odredinog mjesta), kao i trokove predukrcajne kontrole, osim ako se kontrola obavlja prema nalogu dravnih vlasti zemlje izvoznice. Snositi i trokove pribavljanja teretnice i ostalih dokumenata koje su mu potrebne za uvoz i izvoz robe (npr. Dozvola uvoza, izvoza, razna uvjerenja o robi i sl.), kao i sve naknadne ako brod, to ga je on naznaio, nije stigao u luku ukrcaja ugovorenog dana ili do kraja utvrenog roka, ili ako brod nije mogao primiti robu ili je prestao primati robu prije ugovorenog datuma ili do kraja ugovorenog roka.

Grupa C Glavni prevoz plaen Izvoznik ima obavezu da plati prevoz do naznaenog mjesta opredjeljenja, izvri izvozno carinjenje, a

klauzule CIF i CIP ga obavezuju i da plati osiguranje do naznaenog mjesta opredjeljenja. Isporuka sa klauzulom C vri se u zemlji otpreme, stavljanjem robe na plovilo u luci otpreme, ili predajom robe prevozniku na dogovorenom mjestu u zemlji otpreme, pa izvoznik ima obavezu da plati osiguranje, a vlasnitvo i rizik na robi prelazi na kupca jo u zemlji otpreme.

CFR Cost and Freight - cijena sa vozarinom (ugovorena odredina luka) samo za vodeni transport

Osnovne obaveze prodavatelja:Snositi sve trokove i vozarinu (osim trokova pomorskog osiguranja) potrebne radi dopreme robe do naznaene luke odredita. U razumnom roku obavijestiti kupca da je roba ukrcana na brod i dati kupcu ime broda (i oekivano vrijeme prispjea broda u luku odredita) i dati mu ostala dokumenta potrebna radi preuzimanja robe. Obaviti sve izvozne i carinske formalnosti i o svom troku nabaviti izvoznu dozvolu i druga odobrenja dravnih organa, potrebna radi izvoza robe. Snositi sav rizik za robu do trenutka kad ona zaista pree ogradu broda u luci ukrcaja. O svom troku nabaviti i predati kupcu, bez odgaanja, "istu utrivu (negocijabilnu) teretnicu", koja treba da glasi na ugovorenu robu za ugovorenu luku odredita, koja mora biti datirana u okviru roka potrebnog za otpremu robe i koja mora omoguiti kupcu preuzimanje robe od prevoznika u mjestu odredita. Snositi trokove kvantitativne i kvalitativne kontrole robe kad je to potrebno radi ukrcaja, kao i sva davanja i takse u vezi s robom koje se plaaju do trenutka ukrcaja. Na zahtjev kupca nabaviti uvjerenje o porijeklu robe i konzularnu fakturu i pruiti mu svaku pomo oko nabavljanja drugih dokumenata koja se izdaju u zemlji porijekla robe, koje su kupcu potrebne radi uvoza robe u zemlju odredita ili tranzita preko tree zemlje.Osnovne obaveze kupca:Platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru,nabaviti uvoznu dozvolu i obaviti carinski postupak za uvoz robe ili njenog tranzita preko tree zemlje. Snositi sav rizik od gubitka ili oteenja robe od trenutka kad ona pree ogradu broda u luci ukrcaja. Snositi trokove osiguranja robe na putu od trenutka njenog prelaza preko ograde broda u luci ukrcaja, a ostale trokove od trenutka isporuke robe u luci odredita. Uvijek kad kupac ima pravo odrediti trenutak otpreme i/ili luku odredita, o tome mora pravovremeno obavijestiti izvoznika. U suprotnom, snosi sav rizik za robu od ugovorenog dana ili trenutka isteka ugovorenog roka za otpremu.

CIF Cost, Insurance and Freight - cijena sa osiguranjem i vozarinom (ugovorena odredina luka) samo za vodeni transport

Osnovne obaveze izvoznika:Pripremiti robu i trgovaku fakturu, nabaviti izvoznu dozvolu, obaviti izvozno carinjenje. O vlastitom troku ugovoriti prevoz do naznaene luke odredita. O vlastitom troku ugovoriti osiguranje robe do luke odredita s osiguravajuim drutvom. Ako nema izriitog dogovora u suprotnom smislu, osiguranje mora biti u skladu s minimalnim pokriem institutske klauzule za robu (Institut londonskih osiguravaa) ili nekim drugim skupom klauzula. Minimalno osiguranje treba pokriti ugovorenu cijenu uveanu za 10% i mora biti osigurano u valuti ugovora. Izvoznik je duan predati kupcu prenosivu polisu osiguranja i snositi sav rizik za robu do trenutka njenog prelaza preko ograde broda u luci ukrcaja.Osnovne obaveze kupca:Platiti cijenu prema kupoprodajnom ugovoru, nabaaviti uvoznu dozvolu, preuzeti robu kad mu je ona isporuena i primiti je od prevoznika u ugovorenoj luci odredita i obaviti uvozno carinjenje. Snositi trokove iskrcaja raunajui trokove maona i obale, ukoliko ti trokovi nisu uraunati u cijenu vozarine, ili ukoliko ih brodar nije naplatio pri obraunu vozarine. Snositi sav rizik od gubitka ili oteenja na robi od trenutka kad je roba prela ogradu broda u luci ukrcaja. Naime, kupac od izvoznika dobija prenosivu polisu osiguranja, pa e ako doe do gubitka ili oteenja na robi, od trenutka kad je roba prela ogradu broda u luci ukrcaja i tokom transporta, namiriti svoj odtetni zahtjev od osiguravajueg drutva koje je takvu polisu izdalo. Kupac snosi i ostale trokove i izdatke u vezi s dobijanjem uvjerenja o porijeklu robe, konzularnih dozvola koje se izdaju u zemlji otpreme odnosno porijekla robe i sl. CPT Carriage paid to vozarina plaena do...(ugovoreno mjesto opredjeljenja) svi vidovi transporta

Osnovne obaveze izvoznika:Ova transportna klauzula znai da izvoznik plaa trokove prevoza do naznaenog mjesta odredita i da snosi rizik za robu do trenutka kad robu preda prvom prevozniku u ugovoreno vrijeme. Ako mjesto isporuke nije ugovorom utvreno, ili nije obiajima odreeno, izvoznik moe birati mjesto isporuke i mjesto opredejljenja robe po svojoj elji. Izvoznik je obavezan osigurati kupcu o svom troku, ako je to uobiajeno, transportni dokument (npr. prenosivu teretnicu, rijenu teretnicu, neprenosivi brodski tovarni list, avionski, eljezniki ili drumski tovarni list ili dokument o multimodalnom prevozu).

Ova se klauzula moe iskoristiti za sve vrste prevoza, ukljuujui i multimodalni prijevoz.Osnovne obaveze kupca:Preuzeti robu od prevoznika na mjestu isporuke u mjestu odredita, platiti ugovorenu cijenu i snositi sve trokove od trenutka prispjea robe na mjesto isporuke. Snositi sav rizik za robu od trenutka kad je roba predana prvom prevozniku u mjestu otpreme robe, kao i trokove osiguranja robe, sve izdatke i trokove nastale u vezi s robom tokom tranzita do njenog prispjea u mjesto odredita, a i trokove iskrcaja (osim ako takvi trokovi i izdaci nisu uraunani u vozarinu ili ih prevoznik nije obraunao pri naplati vozarine). Ako kupac prekorai rok u kojem se roba treba otpremiti i/ili zadri pravo izbora mjesta odredita, pa propusti pravovremeno dati instrukcije izvozniku, snosie naknadne trokove nastale uslijed toga, kao i sav

rizik za robu od dana isteka utvrenog roka, pod pretpostavkom da je izvoznik pravovremeno izvrio svoju ugovornu obavezu. CIP Carriage and Insurance paid to - vozarina i osiguranje plaeni do ... (ugovoreno mjesto opredjeljenja) svi vidovi transporta

Ova klauzula znai da izvoznik ima iste obaveze kao kod pojma (termina) CPT, ali uz dodatak da mora ugovoriti i osiguranje tereta za izgubljenu ili oteenu robu tokom njenog prevoza do odredita. Prema ovoj klauzuli, izvoznik je obavezan platiti vozarinu od mjesta polazita do mjesta odredita i ugovoriti i platiti minimalno osigurajavajue pokrie (prema institutskim klauzulama Instituta londonskih osiguravaa).

Obaveze kupca sline su onima iz CPT, osim to ne plaa osiguranje za robu. Ako kupac trai od izvoznika ire osiguranje (npr. protiv ratnih i slinih rizika), izvoznik e ugovoriti i ta dodatna osiguranja , ali na teret kupca. Ova se klauzula primjenjuje za sve vrste prevoza, ukljuujui i multimodalni prevoz.

Grupa D doprema prispjeeOvo su klauzule prispjea, poto je isporuka izvrena kada roba dospije na odredite kupca ili u

dogovoreno mjesto, na granici sa zemljom uvoza. Izvoznik ima obavezu prevoza i plaanja vozarine do naznaenog mjesta, ali bez obaveze osiguranja, a plaa i izvozne dadbine i izvozno carinjenje. Mjesto isporuke je najee neposredno prije carinske take (ispred granice zemlje uvoza), kako bi uvozno carinjenje izvrio uvoznik. Jedino klauzula DDP je izuzetak, jer tu izvoznik plaa i uvozno carinjenje.

DES Delivered Ex Ship - isporueno franko brod (ugovorena odredina luka) samo za vodeni transport

Ovaj izraz znai da je izvoznik ispunio svoju obavezu isporuke kad je robu, slobodnu radi uvoza, stavio kupcu na raspolaganje na brodu u ugovorenoj luci odredita. On snosi sve trokove i rizike vezane uz dopremu robe do ugovorene luke odredita. Izvoznik je obavezan bez odgaanja obavijestiti kupca o datumu prispjea imenovanog broda u ugovorenu luku i osigurati mu teretnicu ili nalog za isporuku robe (Delivery Order) odnosno ispravu na temelju koje kupac moe preuzeti robu.

Kupac je obavezan preuzeti robu im mu je stavljena na raspolaganje na ugovorenom mjestu u ugovorenoj luci odredita, platiti ugovorenu cijenu i snositi sve trokove i rizike od trenutka kad mu je roba stavljena na raspolaganje u ugovorenoj luci odredita , pod uslovom da je roba na odgovarajui nain jasno izdvojena kao ugovorena roba. Kupac takoe snosi sve trokove i izdatke koje je izvoznik imao pribavljajui potrebne dozvole i dokumente koje je kupac zahtijevao, kao to su: uvjerenje o porijeklu robe, konzularna dozvola i dr. Kupac mora o svom troku i na svoj rizik nabaaviti potrebne dozvole i dokumente radi iskrcaja odnosno uvoza robe i snositi trokove carine i sva ostala davanja i takse koje se plaaju u vezi s iskrcajem odnosno uvozom robe.Ovaj se izraz moe upotrebljavati samo za pomorski i rijeni prevoz.

DEQ Delivered ex Quay Duty Paid - isporueno franko obala (ugovorena odredina luka) samo za vodeni transport

Izvoznik je ispunio svoju obavezu isporuke kad robu, slobodnu za uvoz, stavi na raspolaganje kupcu na obali (gatu, keju) u ugovorenoj luci odredita. On snosi sve trokove i rizik za robu, ukljuivo carinske, poreske i druge naknade vezane uz isporuku robe na tom mjestu.

Kupac je obavezan platiti ugovorenu cijenu, preuzeti robu im mu je stavljena na raspolaganje u ugovorenoj luci odredita, u ugovorenom roku, i snositi sve trokove i rizike u vezi s robom od trenutka kad mu je roba stavljena na raspolaganje u ugovorenoj luci, pod uslovom da je roba jasno izdvojena ili na drugi nain identificirana kao ugovorena roba. Ovaj se termin moe primijeniti samo za pomorski i rijeni prevoz.

DAF Delivered at Frontier - isporueno na granici ... (ugovoreno mjesto) svi vidovi transporta

Izvoznik je ispunio svoju obavezu isporuke kad je robu stavio na raspolaganje kupcu, slobodnu za izvoz na naznaenom mjestu na dravnoj granici, ali prije carinske linije susjedne zemlje. Odredba granica moe se primjenjivati za svaku granicu, ukljuujui granicu zemlje izvoza. Vano je precizno utvrditi o kojoj je granici rije, s time to u klauzuli DAF treba uvijek naznaiti i mjesto graninog prelaza (npr. DAF Gorian-Letenye, ili DAF entilj-Spielfeld itd.). Klauzula DAF uglavnom se primjenjuje kad se roba prevozi eljeznicom ili drumski, ali se moe primijeniti bez obzira na vrstu prevoza.

Izvoznik snosi sve trokove i rizik za robu do trenutka njene isporuke kupcu na naznaenom mjestu na granici i duan je kupca pravovremeno da obavijesti o otpremi robe do naznaenog mjesta na granici.Kupac je obavezan platiti ugovorenu cijenu i snositi sve trokove i rizik za robu od trenutka kad mu je stavljena na raspolaganje na naznaenom mjestu na granici.

DDU Delivered Duty Unpaid - isporueno neocarinjeno (ugovoreno mjesto opredjeljenja) svi vidovi transporta

Izvoznik je ispunio svoju obavezu isporuke kad je robu stavio na raspolaganje na naznaeno mjesto u zemlji uvoza. On snosi sve trokove i sav rizik za dopremu robe od tog mjesta (ukljuivo transportne trokove i trokove osiguranja), ali bez trokova carine i ostalih propisanih dadbina koje se plaaju pri uvozu u zemlji kupca.

Kupac je obavezan platiti ugovorenu cijenu i sve dodatne trokove i snositi sav rizik koji bi nastao zbog njegova propusta da pravovremeno osigura uvozno carinjenje robe.Ako ugovorne strane ele da izvoznik obavi carinski postupak i snosi trokove koji zbog toga nastanu, onda to treba jasno naznaiti dodavanjem odgovarajuih rijei (duty paid - carina plaena).Ovaj se termin moe upotrebljavati za sve vrste prevoza.

DDP Delivered Duty Paid - isporueno ocarinjeno (ugovoreno mjesto opredjeljenja) svi vidovi transporta

Izvoznik je kod ovog termina ispunio svoju obavezu isporuke kad je robu stavio na raspolaganje kupcu na naznaenom mjestu u zemlji uvoza. On snosi sve trokove i rizike, ukljuivi i carinske, poreske i druge dadbine, vezane uz isporuku robe, slobodne radi uvoza do tog mjesta.Za razliku od termina EXW koji predstavlja minimalnu obavezu za izvoznika, termin DDO predstavlja njegovu maksimalnu obavezu.

Kupac je duan preuzeti robu im je izvoznik uredno stavio na raspolaganje u naznaenom mjestu odredita, platiti ugovorenu cijenu , platiti trokove istovara (ukoliko te trokove ne plaa izvoznik), snositi sve rizike za robu i platiti sve trokove kad mu je roba stavljena na raspolaganje. Kupac je obavezan izvozniku, na njegov zahtjev, pruiti razuman opseg pomoi u nabavljanju svih dokumenata koja se izdaju u zemlji uvoza i koje izvoznik moe zatraiti radi stavljanja robe kupcu na raspolaganje.

Podjela INCOTERMS klauzula moe se izvriti i na:

1.Opte za sve vidove transportaEXW samo dostava u svojoj fabrici ili blizu fabrike

FCA mjesto otpreme u zemlji + izvozna carinaCPT mjesto otpreme u zemlji + izvozna carina + vozarina do mjestaCIP mjesto otpreme u zemlji + izvozna carina + vozarina do mjesta + osiguranje do mjestaDAF ugovoreno mjesto na granici + izvozna carina + prevoz do graniceDDU ugovoreno mjesto u zemlji kupca + izvozna carina + prevoz do mjesta u zemlji kupcaDDP ugovoreno mjesto u zemlji kupca + izvozna carina + vozarina do mjesta u zemlji kupca + uvozna carina

2.Posebne samo za pomorski i rijeni transport

FAS ugovoreno mjesto luka otpreme + izvozna carina + prevoz do luke otpremeFOB ugovoreno mjesto luka otpreme + izvozna carina + prevoz do luke otpreme + utovar na brodCFR ugovoreno mjesto luka odredita (prije granice sa kupcem) + izvozna carina + prevoz do luka odreditaCIF ugovoreno mjesto luka odredita + izvozna carina + prevoz do luke odredita + osiguranje DES ugovoreno mjesto luka odredita + izvozna carina + prevoz do luke odreditaDEQ ugovoreno mjesto luka odredita na obali + izvozna carina + prevoz do odredita

Razlika izmeu CFR i DES je u mjestu gdje vlasnitvo prelazi sa izvoznika na kupca. Kod CFR to je luka utovara, a kod kod DES luka istovara.

Razlika izmeu DES i DEQ je u tome to DEQ obuhvata i utovar robe na prevoz na kopnu? I istovar sa broda u luci.

Nema pravila koja do INCOTERMS klauzula najvie odgovara izvozniku, a koja kupcu. Npr izvoznik moe insistirati na vlasnitvu nad robom tokom isporuke, pa e radije prihvatiti D paritete, iako oni za njega znae vie obaveza, da bi mogao na osnovu vlasnitva nad robom osigurati naplatu.

Cijena za isti proizvod i istog proizvoaa, kalkulisana na bazi svakog od 13 pariteta INCOTERMS bila bi razliita, tako da bi se dolo do 13 razliitih cijena, ali samo nominalno.

Pored pariteta INCOTERMS koji se unose u ugovor, neke detalje izvoznik i kupac treba da dodatno preciziraju u ugovoru, pa to je proizvod manje standardizovan, potrebno je precizirati vie detalja, posebno u vezi utovara i istovara i osiguranja.

3.DOKUMENTA U SPOLJNOTRGOVINSKOM POSLU Brojni su dokumenti koje koriste uvoznik, izvoznik, banke, pediteri, carine...Svi se dijele na:1.trgovaka dokumenta2.pediterska3.transportna 4.carinska 5.bankarska

1.Trgovaka dokumentaTo su dokumenta u vezi sa robom, iz kojih se vidi: kada je roba otpremljena, ocarinjena, kako

osigurana, ko je vlasnik, itd.U trgovaka dokumenta spadaju: 1. Faktura2. Izvozna lista pakovanja3. Zapisnik o kvalitativnom i kvantitativnom prijemu4. Uvjerenje o krajnjem korisniku (End-use certificate)5. Uvjerenje o kvalitetu i ispravnosti robe6. Atest proizvoaa

1.FakturaKoristi se vie faktura:1.Trgovaka faktura ( definitivna, konana) 2. Proforma faktura3. Privremena (prethodna) faktura4. Gratis (carinska) faktura5. Konzularna faktura

1.Trgovaka faktura Izdaje je izvoznik kupcu i ona je dokaz (raun) o izvrenoj kupoprodaji. Ona detaljno opisuje robu, unosi se na memorandumu firme i sadri : naziv i adresu izvoznika, broj evidencije izdatih faktura, broj izvoznog zakljuka, datum izdavanja, naziv i adresu kupca, opis robe, fabriku oznaku robe, koliinu, jedininu cijenu, ukupnu vrijednost, INCOTERMS klauzulu, nain pakovanja, oznaku koleta, potpis ovlaenog lica izvoznika.

Ona je osnovni dokument kod naplate robe i preporuuje se da bude na jeziku kupca ili na engleskom jeziku jer se koristi kod uvoznog carinjenja. Ona za carinu predstavlja konanu vrijednost robe i na osnovu nje se odreuje carinska osnovica i vri konano carinjenje robe.

2.Proforma faktura ista je kao trgovaka faktura, ali nosi oznaku proforma. Cijena na njoj nije i konana cijena robe, pa se kao dokument za odreivanje carinske osnovice prihvata samo u izuzetnim sluajevima. Izdaje je izvoznik na zahtjev kupca, i koristi se :

- ukoliko je potrebna uvozniku za obavljanje pripremnih radnji u vezi realizacije posla (pribavljanje uvoznih dozvola, dobijanje kredita od banke, itd). - ako kupac plaa robu unaprijed, tj prije nego to ju je primio - za robu koja se privremeno uvozi ili izvozi ne slui sa carinsku osnovicu - ako se roba alje agentu na konsignaciju - izuzetno je moe podnijeti uvoznik za carinjenje, ako se uz to podnese dokaz o stvarno plaenoj cijeni robe

3.Privremena faktura Ima iste elemente kao i trgovaka faktura, osim to je vrijednost robe na njoj privremena. Ona slui za privremeno carinjenje robe, kada se preuzimanje robe (kvalitativno i kvantitativno) vri nakon isporuke robe.Kada se ovo uradi i utvrdi konana vrijednost (primljena koliina) robe, carini se podnosi (u zakonskom roku) konana faktura, a eventualne razlike po carinskim dadbinama se vraaju.

4.Gratis (carinska) faktura Ispostavlja je izvoznik za robu koja se isporuuje bez plaanja (besplatno). Ima sve podatke kao i trgovaka faktura, s tim da je vrijednost robe samo nominalna, a ne stvarna, pa ne slui kao osnova za utvrivanje carinske osnovice, nego samo u svrhu carinske kontrole.

5.Konzularna faktura - Nju zahtijevaju odreene zemlje uvoza i moraju biti na jeziku uvoznika. Ovjerava ih konzulat zemlje uvoza sa sjeditem u zemlji izvoznika, a ovjeru plaa izvoznik i ova faktura se uzima u obzir prilikom utvrivanja carinske osnovice. Insistiranjem na konzularnim fakturama zemlje uvoza osiguravaju da izvoznik:

- ne fakturie fiktivne (transferne), ve realne cijene robe- ne vri reeksport robe, ve isporuuje robu porijeklom iz zemlje u kojoj je sjedite konzulata koji je ovjerio faktureOne imaju tako svrhu da potvrde realnu vrijednost robe i slue kao uvjerenje o porijeklu robe. Danas je konzularna faktura zamijenjena standardizovanim dokumentom o porijeklu robe EUR Form, a carini je dato pravo da sama odredi carinsku osnovicu na bazi prispjelih faktura, ako posumnja u realnu vrijednost na fakturi.

2.Izvozna lista pakovanja Lista pakovanja je spisak robe upakovane u odreeno koleto. Lista pakovanja sadri: broj, broj izvoznog zakljuka, broj koleta, detaljan opis i koliinu upakovane robe, registarsku oznaku vozila. Lista pakovanja se ubacuje u svako koleto, a kopija se stavlja sa vanjske strane u vodootporni koverat. Zbir pojedinano naznaenih koliina u listama pakovanja mora odgovarati koliini isporuene robe sa fakture. Lista pakovanja je vana za prevoznika i peditere, jer se na njoj vidi teina (bruto i neto), dimenzije i volumen robe, pa olakava organizaciju prevoznog prostora. Lista pakovanja je potrebna primaocu robe, ali i carinskim organima, ako je poiljka zbirna.

3.Zapisnik o kvantitativnom i kvalitativnom prijemu robeKvalitativni i kvantitativni prijem robe vri se u mjestu njenog prispjea, odnosno odredita naznaenog u ugovoru i njime uvoznik komisijski provjerava i potvruje da je roba po fakturama zaista prispjela u naznaenoj koliini i u ispravnom stanju. Poredi se stvarno stanje u pristiglim koletima sa stavkama u dokumentaciji. Pritom se moe utrditi da:

- postoji manjak ili oteenje na robi- da dobijena roba (oprema) ne funkcionie kako je ugovoreno, da nije u ispravnom stanju

Ukoliko se neto od ovoga utvrdi, to se unosi u Zapisnik. Zapisnki potpisuju predstavnik uvoznika, a nkod opreme i predstavnik izvoznika. U komisiji su obino jo predstavnik carinarnice i vozar. Zapisnici o kvalitativnom i kvantitativnom prijemu mogu biti zasebni dokumenti, a mogu biti i objedinjeni u jedan dokument. O stanju na robi (opremi) uvoznik obavjetava izvoznika, koji je duan da nedostajuu robu nadoknadi, ili se drugaije nadoknauje teta, u skladu sa ugovorom.

4.Uvjerenje o krajnjem korisniku (End-use certificate)Ova uvjerenja se izdaju na zahtjev izvoznika, koji eli da se osigura od reeksporta izvezene robe. Nabavlja ga uvoznik, od ovlaene institucije u zemlji (najee je to Privredna komora), koja garantuje da e uvezena roba biti koriena u zemlji uvoza ili prodata na tritu zemlje uvoza i da nee biti predmet reeksporta. Onda uvjerenje dostavlja prodavcu, a esto je isporuka robe uslovljena ovim uvjerenjem.

5.Uvjerenje o kvalitetu i ispravnosti robePostoje mnoga uvjerenja o ispravnosti robe: uvjerenje o kvalitetu, sanitarna, veterinarska, fitopatoloka uvjerenja, itd. Ova uvjerenja izdaju nadlene institucije i strune organizacije i njih treba da ima pediter, a nabavljaju ih u nekim sluajevima uvoznik, a u nekim izvoznik, to je predvieno ugovorom.

6.Atest proizvoaaUobiajeno je da proizvoa izdaje svoj atest, kojim potvruje da je roba proizvedena u njegovim pogonima, uspjeno testirana i da zadovoljava zahtjevane standarde za tu vrstu robe. On koristi kupcu robe pri koritenju garantnih rokova, jer oekuje ispunjenje deklarisanog kvaliteta proizvoda u predvienom roku korienja. U suprotnom, proizvoa mora izvriti korekcije i proizvod dovesti na nivo ugovorenog kvaliteta i namjene.

4. ULOGA MEUNARODNIH PEDITERA U REALIZACIJI SPOLJNOTRGOVINKIH POSLOVA Nastanak pedicije Venecijanski trgovci su angaovali posrednike za isporuku, a kasnije se pedicija izdvojila kao zasebna djelatnost, u tolikoj mjesri da danas pediteri ak kreditiraju kupce. Nacionalna udruenja pediterskih p-a odreuju opte uslove poslovanja i pravni i ekonomski poloaj pedicije. Internacionalna FIATA Meunarodno udruenje peditera lanice su nacionalna udruenja. 95% otprema robe danas u svijetu se odvija preko meunarodnih pediterskih p-a.

pedicija organizacija isporuke robe, otpreme i dopreme kupcu, na najsigurniji i najefikasniji nain. Meunarodna pedicija pruanje pediterske usluge spoljnotrg.firmi radi realizacije spoljnotrg.posla. To

je izvoz i uvoz pediterskih usluga. Uvoz kada domaa kompanija angauje stranog peditera.Izvoz kada domaa pediterska firma radi za stranog komitenta.Meunarodno peditersko p-e specijalizovano za obavljanje usluga nadzora i praenja robe prilikom

realizacije isporuke u spoljnotrgovinskim poslovima.

Zato se angauju pediteri? Oni bolje poznaju trite transportnih usluga, transport je maksimalno efikasan, ostvaruje se ekonomija obima, jer rade za vei broj komitenata, tede vrijeme i resurse spoljnotrg.kompaniji.

Ugovor o pediciji neformalni ugovor izmeu nalogodavca (izvoznika/uvoznika) i peditera, po kojem se pediter obavezuje da e u svoje ime, a za raun komitenta, uiniti sve radnje i zakljuiti sve ugovore radi otpreme/dopreme robe koja je ugovorena spoljnotrg.poslom. Za to naplauje sve trokove, plus ugovorenu cijenu peditersku tarifu.

Obaveza nalogodavca da dostavi pediteru dispoziciju nalog za otpremu (dopremu) robe, sa uputstvima koja sadre: vrstu robe, naziv i adresu kupca i prodavca, datum otpreme, rok isporuke, odredite, ugovorenu transportnu klauzulu, nain otpreme, osiguranje i dodatne napomene (aktivnosti) peditera.

pediter dispoziciju evidentira u pozicionoj knjizi i dodjeljuje joj pozicioni broj na osnovu tog broja sakuplja i prati svu dokumentaciju u vezi te isporuke.

pediter organizuje prevoz robe, da ona doe u najkraem vremenu, najkraim putem, neoteena i uz to nie trokove na odredite. pediter nije prevoznik, mada moe imati svoj vozni park. Preko usluge pedicije ostvaruje se maksimalna ekonominost i efikasnot u otpremi i dopremi robe.

Tok realizacije pediterskog posla nakon primanja dispozicije, realizuje se pedicija:

1.Zakljuenje ugovora o prevozu sa prevoznikom. pediter poznaje tarife prevoznika, pa moe dobiti i povlastice (refakcije ), za vee koliine prevezene robe. Refakcije se ugovaraju u % iznosu od plaene vozarine i progresivnog su karaktera (rastu sa cijenom i koliinom robe). Refakcije se dijele izmeu peditera i njegovog komitenta, npr refakcije su 2%, ide pediteru, a komitentu.

Ugovor moe biti za bilo koju vrstu prevoza pojedinano i za kombinovani ili multimodalni prevoz prevoz bira pediter, osim ako komitent nije posebno naglasio neto u dispoziciji. Izbor i kombinacija puteva i prevoza zove se instradicija i nju bira pediter.

2.Prijem robe radi otpreme vri se na 2 naina:1) prijem robe u skladite peditera ili komitenta pediter izdaje potvrdu o prijemu komitentu2) putem prevoznika pediter alje prevoznika direktno kod komitenta, pa pediter istovremeno prima

robu i daje potvrdu komitentu i predaje robu vozaru koji izdaje njemu transportni dokument dokaz da je primio robu.

3.Organizacija inspekcijskog pregleda robe kvaliteta i zdravstvene ispravnosti, kod nadlenog inspektorata. Tek po dobijanju potvrde (uvjerenja), moe se uvoziti (izvoziti). Prilikom uvoza, pediter dostavlja i dokumente o inspekciji prilikom izvoza (paralelne).

4. Zakljuenje ugovora o osigura nju sa osiguravajuom kompanijom ili drutvom pediter ga zakljuuje u svoje ime, a za raun svog komitenta, o emu dobija instrukcije u dispoziciji.

5.Organizacija uvoznog/izvoznog carinjenja robe komitent je carinski obveznik, a pediter se pojavljuje pred carinskim organima kao zastupnik komitenta i djeluje u njegovo ime i za njegov raun. pediter mora biti registrovan u knjizi podnosilaca carinskih isprava kod Carinske uprave . pediteri imaju obino ispostave blizu carinarnica i na mjestima pretovara robe (aerodromi, luke, eljeznike stanice), a ako nema filijalu na tom mjestu, pediter ovlauje korespodentnog peditera da obavi te radnje.

6.Praenje izvrenja transporta kad otpremi robu, pediter alje avizo (pismeno obavjetenje) primaocu robe o mjestu, vremenu i prevozu, da bi se ovaj pripremio za prijem. To je najee pediter suprotne strane. Informacione tehnologije danas omoguavaju detaljno praenje robe tokom itave isporuke.

7.Obavljanje specijalnih pediterskih poslova ovi poslovi se posebno naplauju. To su poslovi organizacije zbirnog transporta, hranjenje ivotinja, odravanje robe, sortiranje, vaganje, uzorkovanje, doraivanje, pakovanje, oznaavanje, kontrola kvaliteta, izdavanje garantnih i FIATA dokumenata.

8.Polaganje rauna komitentu pediter redovno obavjetava komitenta o toku posla i kontrolie dokumente i obraun trokova, a eventualne reklamacije radi za trokove i mogue tete na robi.

Po realizaciji, alje komitentu specifikaciju trokova + dokumente kao dokaz o trokovima i naplauje trokove + peditersku tarifu.

pediter odgovara za tete nastale samo njegovom krivicom, a za ostale aktere u otpremi ne, iako ih je birao on, ali pomae komitentu da nadoknadi eventualnu tetu.

pediter odgovara za rad treih lica samo kad je operater multimodalnog transporta. On tada izdaje jedan forfetni stav jedan dokument za itav transport, sa jednom fiksnom ili paualnom cijenom.

pediterski trokovi - Postoje 2 osnovne vrste:1.pediterska usluga tarifa moe biti precizirana u godinjem ugovoru (kada postoji trajnija saradnja),

ili za svaki posao pojedinano pediter alje ponudu sa tarifama (komitent bira izmeu vie peditera). 2.trokovi prevoza i otpreme/dopreme pediter ih podnosi u obraunu na naplatu.

Tehnologija plaanja i naplate pediterskih usluga

1.pediter sve plaa svojim sredstvima kreditira komitenta, a po realizaciji fakturie sve nastale trokove + svoje trokove + kamate na angaovana sredstva ovo je sluaj kada postoje stabilni i dugogodinji odnosi izmeu peditera i komitenta i stabilni uslovi na tritu.

2.pediter trai avans dio sredstava, a po realizaciji fakturie sve trokove komitentu + kamate na dio svojih angaovanih sredstava.

3.Komitent sve plaa direktno ovo se deava kad nije likvidan i kad pediter nije likvidan ili kad su na tritu nestabilni uslovi (inflacija npr) , ne postoje dugogodinji poslovni odnosi, itd.

U svakom spoljnotrgovinskom poslu angaovana su dva peditera: pediter uvoznika i pediter izvoznika.

5.TRANSPORTNA I PEDITERSKA DOKUMENTA Transportna dokumenta Izdaje ih vozar kad primi robu, u vie primjeraka nekoliko daje pediteru, nekoliko prati robu, a nekoliko zadrava.Transportna dokumenta su dokaz:1.da je prevoznik (vozar) primio robu2.da je zakljuen ugovor o prevozu3. slue za carinjenje robe4. sadre podatke o trokovima transporta5. slue kod dokumentarne naplate robe i za fakturisanje ZTN izvoznika

1.Tovarni list koristi se kod drumskog, eljeznikog i avio transporta. Sadri: datum izdavanja (otpreme) robe, podatke o robi (naziv, koliina, vrsta, teina), ime i adresu primaoca i poiljaoca, otpremnu i prijemnu stanicu, visinu trokova prevoza, nain plaanja prevoza. Ne mora sadravati vrijednost robe, ali mora sadravati trokove prevoza.

2.Meunarodni drumski (kamionski) tovarni list (Road bill) prevoznik izdaje 1 primjerak za svaku poiljku postoje 3 originala 1 ide primaocu, 1 poiljaocu, a 1 zadrava vozar. Obavezno sadri ime prevoznika, registraciju vozila, mjesto carinjenja, ime vozaa i broj njegovog pasoa. Potpisuju ga poiljalac, vozar i primalac. tete na robi pediter unosi u tovarni list.

3.Meunarodni eljezniki tovarni list (Railway bill) koristi se za kabastu robu koja se prevozi eljeznicom. eljeznica daje popuste (bonifikacije) za vee koliine prevezene robe, u obliku % od vrijednosti ili od koliine, a pediteri ih koriste. Tovarni list izdaje otpremna eljeznika stanica i to: 1 original prati robu do primaoca, a 1 ovjerena kopija ide pediteru. Jedan tovarni list vrijedi za jedan vagon i svu robu u njemu. Ako treba ekati da se vagon napuni, pediter alje izvozniku potvrdu o prijemu robe radi otpreme + skladinicu (dokaz da je roba uskladitena). Po krcanju, pediter dobija bordero specifikaciju robe po primaocima + tovarni list.

4.Avionski tovarni list (Airway bill) Avionski prevoz se koristi za brze dostave (cvijee, voe, itd) i velike udaljenosti. To je skuplji, ali bri prevoz. Avionski tovarni list se izdaje za svakog poiljaoca po jedan primjerak. Izdaje se 3 originala + 9 kopija 1 ide poiljaocu, 1 primaocu (prati robu), a 1 prevozniku. Moe biti prenosiv, ako je tako naznaeno. Za sav utovareni teret izdaje se specifikacija kargo manifest za itav avion predaje se pola sata prije sletanja i nakon sletanja potpisuje ga kapetan.

5.Pomorski konosman ili teretnica (Bill of Lading) Dokument koji prevoznik dostavlja pediteru, kad se roba ukrca na brod. Pored toga to je dokaz da je roba primljena radi prevoza, kao i dokaz o zakljuenom ugovoru o prevozu, konosman je hartija od vrijednosti (HOV). Sva tri originala prima pediter izvoznika od brodara, prilikom otpreme robe, i prosljeuje ih izvozniku. Izvoznik originalom konosmana dokazuje kod kupca robe da je otpremio robu i da oekuje isplatu, dok kupac robe isplatu uslovljava prezentiranjem konosmana. Dokument e cirkulisati preko banaka kupca i prodavca. Sve dok ima konosman, vlasnik robe je izvoznik. Kada primi sva tri originala od svog peditera, on ih prezentira banci, banka vri isplatu vrijednosti isporuene robe izvozniku, a konosman dostavlja kupcu. Kupac na osnovu originala konosmana preuzima robu po njenom prispjeu. Roba se moe podii prezentacijom samo jednog originala konosmana, a ako se pojave dva ili tri imaoca originalnog konosmana, brodar robu predaje licu koje se prvo pojavi sa konosmanom. Specifinost konosmana i jeste u tome to je imalac konosmana i vlasnik robe. To znai da, poto primi od brodara original konosmana, poiljalac robe moe robu prodati drugom vlasniku, koji na osnovu posjedovanja konosmana postaje i vlasnik robe. Poto roba brodom moe putovati danima, ona moe u tom periodu promijeniti vie vlasnika, a robu e u odreditu preuzeti onaj ko posjeduje konosman. Konosman se moe prenositi na tri naina:

1. konosman koji glasi na ime kada u rubrici Consignee pie ime primaoca ovaj konosman se prenosi cesijom (ugovorom kojim se prava prenose na novog vlasnika).

2. konosman po nalogu kada u rubrici Consignee stoji odredba po nalogu ovaj konosman se prenosi indosiranjem

3. konosman na kojem ne pie nita prenosi se prostom predajom

Po jednom plovnom objektu izdaje se onoliko konosmana koliko ima poiljki. Konosman moe biti:1. ist kada vozar nije stavio nikakve primjedbe na stanje robe u trenutku krcanja2. neist kada vozar (a duan je to da uini) stavi neke primjedbe na stanje robe u konosmanPrezentacijom neistog konosmana kod naplate isporuke, izvoznik se izlae riziku da kupac stavi rezervu na isplatu, odnosno da trai naknadnu saglasnost, ali roba u savremenim uslovima najee putuje u zatvorenim, zapeaenim kontejnerima. Konosman sadri podatke o vrsti robe, koliini, teini ili broju koleta, stanju i prilikama na robi, datum izdavanja, koji je ujedno i datum otpreme. Pandan pomorskom konosmanu je u rijenoj plovidbi Rijeni konosman ili teretnica (Inland Waterway Bill of Lading).

6.Rijeni tovarni list (Inland Waterway Bill) Dokument koji izdaje brodar prilikom krcanja robe na brod i to je dokaz o otpremi, kao i ugovor o prevozu. Za razliku od konosmana, rijeni tovarni list nije prenosiva HOV, jer glasi iskljuivo na primaoca robe. Izdaje se samo u jednom originalnom primjerku, koji prati robu i predaje se primaocu zajedno sa robom. Pandan rijenom tovarnom listu u pomorskoj plovidbi je Pomorski tovarni list (Seaway Bill).

pediterska dokumentaOd 1955.g na meunarodnom nivou, Meunarodni savez udruenja peditera (FIATA) izvrio je unifikaciju pediterskih dokumenata. Pravo nadzora nad tampanjem i distribucijom pediterskih dokumenata imaju ovlaene lanice FIATA, najee nacionalne Privredne komore. Na zahtjev peditera, Privredna komora, uz naplatu odreene sume, izdaje obrazac odgovarajueg pediterskog FIATA dokumenta, koji ima svoj evidencioni ili serijski broj i vodi evidenciju o firmama koje su ih primile. Tekst dokumenta moe biti na jeziku zemlje izdavaoca uz naznaku koda drave.

1.pediterska potvrda prijema (FCR- Forwardes Certificate of Receipt) pediterski dokument koji pediter ispostavlja isporuiocu robe kao dokaz da je primio robu, uz neopoziv nalog da je isporui i stavi na raspolaganje kupcu. Ova potvrda je neprenosiva i koristi se: kod prijema robe za zbirni transport, kao i kod klauzule EXW. Kod ugovorene klauzule EXW, predajom pediterske potvrde banci, dokumentuje se otprema robe, obzirom da ovdje izvoznik ne moe da prezentuje transportni dokument, poto on ne angauje prevoznika.

2.pediterska transportna potvrda (FCT- Forwardes Certificate of Transport) To je potvrda peditera da je primio robu i obavezao se da je isporui na dogovorenom mjestu. Ona je HOV ako glasi po naredbi i prenosi se indosiranjem. Po prispjeu, roba e biti predata podnosiocu indosiranog, originalnog primjerka ove potvrde. Ona izvozniku obezbjeuje naplatu isporuene robe jer je za kupca dokaz da e roba biti isporuena i koristi se kod ugovaranja multimodalnog stransporta, kao i kod ugovaranja DDU i DDP INCOTERMS klauzule. Ovu potvrdu e pediter izdati kad je siguran da je roba prola izvoznu proceduru i kad angauje vozara.

3.pediterska teretnica za multimodalni transport (FBL FIATA Bill of Lading) dokument koji izdaje pediter, koji obavlja multimodalni transport robe. Ovaj dokument je prenosiv, ukoliko nije navedeno da je neprenosiv. pediter je kod multimodalnog transporta odgovoran za itav transport i za sve uesnike i prevoznike, a odgovoran je i za gubitak ili oteenje robe do odreene vrijednosti. FIATA B/L je priznat od strane MTK u Parizu kao transportni dokument kojim se dokumentuje otprema po osnovu dokumentarne naplate, iako je pediterski dokument.

4.pediterska skladina potvrda (FWR FIATA Warehouse Receipt) pediteri posjeduju svoja skladita i prilikom predaje robe u skladite izdaju isporuiocu skladinu potvrdu. Ovaj dokument je neprenosiv, osim ako se naglasi da je prenosiv. Slui kao dokaz o otpremi robe kod dokumentarne naplate.

5.Ostala pediterska dokumenta postoje jo neka, kao npr skladinica (Warrant), kapetanska potvrda (Mates Receipt), nalog za isporuku (Delivery order), obalska potvrda (Dock receipt).

6.OSIGURANJE ROBE U MEUNARODNOM TRANSPORTU (MEUNARODNO KARGO OSIGURANJE)1. Zato postoji osiguranje? Zbog teta koje moghu nastati tokom me.transporta robe, usljed ega dolazi do gubitka, propasti ili oteenja robe i to:

- namjernom nepanjom uesnika u transportu- nepredvienim dogaajima nezavisno od uesnika

Rizik se prevaljuje na treu stranu osiguravajua drutva finansijske institucije ija je djelatnost zatita imovine i lica od svih rizika, pa i rizika u transportu. Sva osiguranja dijele se na: osiguranja imovine, osiguranja lica i ostala osiguranja. Vrste meunarodnog transportnog osiguranja: robe koja se prevozi, brodova, plovnih objekata, vazduhoplova, itd, odgovornosti prevozioca i drugih interesa u transportu.

2. Kako se moe ugovoriti osiguranje? 1. Preko INCOTERMS klauzule, koja predvia ko, kako i do koje take ugovara i plaa osiguranje, kao i na

kojem mjestu se prenosi vlasnitvo, pa samim tim i rizici na robi2. Naznakom u ugovoru za sve ono to INCOTERMS klauzula ne pokriva

Lomljeno osiguranje kada rizik prelazi sa prodavca na kupca tokom prevoza, pa prodavac i kupac osiguravaju robu na dijelu puta i tokom vremena kada one snose rizik skuplje je od jedinstvenog osiguranja i moe biti problem utvrditi gdje je tano teta nastala.

Ugovor o osiguranju je ugovor kojom se jedna strana (osigurava) obavezuje da e drugoj strani (osiguraniku) ili treem licu isplatiti dogovorenu sumu ukoliko nastupi osigurani dogaaj, pod uslovom da osiguranik plati odreeni iznos novca premiju osiguranja. Osigurava garantuje zatitu od neeljenog osiguranog dogaaja za premiju osiguranja. To su najee osiguravajua drutva i kompanije.Osiguranik je lice koje ima pravo da za premiju naplati sumu od osiguravaa, ukoliko nastupi osigurani dogaaj. Ugovara osiguranja je lice koje za svoje ime i za svoj raun ili u svoje ime i za tui raun ugovara osiguranje. To je najee pediter kod spoljnostrg.poslova, koji u svoje ime, a za raun nalogodavca (uvoznika ili izvoznika osiguranika) zakljuuje ugovor o osiguranju. Ugovor je neformalni, u pisanoj formi. Postoje 2 vrste ugovora o osiguranju robe u transportu:1. pojedinani za svaku poiljku za poiljke vee vrijednosti, za koje se pojedinano utvruje rizik2. generalni ili opti sadri opte podatke o robi i koristi se u sluaju ee otpreme robe ili veeg broja poiljki. Ugovara nakon otpreme dostavlja konkretne podatke o svakoj poiljci.

3.Osnovni elementi ugovora o transportnom osiguranju :

1. Predmet osiguranja roba koja ima, ili ija se vrijednost moe izraziti u novcu, kao i ista takva prava. Roba se dijeli u kategorije po stepenu rizika.

2. Transportni rizici dijele se na 4 grupe:1) osnovni gubljenje, oteena ili unitena roba, saobraajni udes, elemntarne nepogode, poari,

eksplozija, razbojnitvo2) dopunski kraa itave ili dijela robe, neisporuke, manipulativni rizici, spoljanji uticaji, baraterija.

Osiguravaju se samo na izriit zahtjev i to je osiguranje protiv svih rizika AAR Against All Risks osnovno + dopunsko osiguranje

3) rizici usljed mana i prirodnih osobina osiguranog predmeta isparljivost, higroskopnost, eksplozivnost, lomljivost, itd skupo osiguranje, jer je teko procijeniti rizik osigurava se kao npr AAR + lomljivost

4) rizici nastanka tete iz bilo kog razloga najire osiguranje od odbijanja prijema robe, kvarljivosti robe, sve do rasipanja i manjka razlozi zbog kojih roba nije primljena ne moraju se ni dokazivati proireno AAR osiguranje

5) ratni i politiki rizici rat trajk, nemiri

3. Trajanje osiguravajueg pokria moe biti: od utovara do istovara, od predaje vozaru do isporuke primaocu, od skladita do skladita

4. Osigurano putovanje od polazita do odredita i u ugovoru je striktno naznaeno5. Prevozno sredstvo obavezno se definie 6. Osigurana suma najvei iznos koji osigurava isplauje ako nastupi osigurani dogaaj. Vea osigurana suma povlai veu premiju osiguranja. Pritom, postoje razne varijante odnosa osigurane sume i vrijednosti robe i premije:- nadosiguranje osigurana suma > vrijednosti robe- podosiguranje osigurana suma < vrijednosti robeRoba se moe osigurati kod vie osiguravaa i tako moe nastati:

- dvostruko osiguranje - osiguranih suma > vrijednosti robe osiguranik moe uzeti obe premije, ali ne ukupno vie od vrijednosti robe

- viestruko osiguranje - osiguranih suma vrijednosti robe svaki pojedini osigurava daje premiju prema svom udjelu u osiguranoj sumi.

7. Premija osiguranja cijena rizika ovisi od osigurane sume i od subjektivnih procjena osiguravaa.8. tete pokrivene osiguranjem odnose se na potpuni ili djelomini gubitak osiguranog predmeta, havarije, trokove konstatacije i likvidacije tete. Osiguranjem nisu pokrivene tete uzrokovane grubim nemarom i nepanjom osiguranika ili tete usljed prirodnih mana na robi. Franiza dio tete (procenat vrijednosti robe) kojeg snosi sam osiguranikIntegralna franiza osiguranik snosi potpunu tetu do nivoa ugovorene franize, ali ako je teta vea od franize, onda je u potpunosti snosi osigurava. Odbitna franiza osiguranik snosi tetu do nivoa franize, a osigurava snosi ostatak. 9. Polisa osiguranja dokument o zakljuenom osiguranju, koji sadri: ime osiguranika i osiguravaa, predmet osiguranja, rizike, osigurani rok, sumu, premiju i datum izdavanja (zakljuenja ugovora). Polisa nije HOV, ali moe glasiti na ime prenosi se cesijom, po naredbi prenosi se indosiranjem i na donosioca prenosi se prostom predajom. 4.Ko ugovara osiguranje? - Osiguranje kod spoljnotrg.poslova ugovara pediter, u svoje ime, a za raun uvoznika/izvoznika. Naknada u sluaju tete ide osiguraniku, a premiju plaa pediter, a nadoknauje je osiguranik, kao i sve ostale trokove. 5.Osiguranje za raun koga se tie Kada se zakljuuje ugovor za raun nepoznatog lica, polisa se prenosi prostom predajom novom vlasniku robe koji je novi osiguranik. Ovo je posebno esto kod pomorskog karga, kad se prenosi skupa sa konosmanom.

Osiguranje u meunarodnom pomorskom transportu

1.Zato postoji meunarodno kargo osiguranje? radi zatite robe na moru. Ako se za prevoz robe koristi vie modaliteta transporta, od kojih je barem jedan pomorski, smatrae se da je rije o pomorskom osiguranju. Standardni ugovori su tipske polise osiguranja:1. Lojdova pomorska polisa nastala u 17.st a zove se jo i SG polisa (ship good). Pokriva sve rizike na robi i brodu. Ona je danas osnova za osiguranje, a ako se eli preciznije osiguranje, dodaju se tipske, institucionalne klauzule za osiguranje robe u prevozu, koje je izdao Institut londonskih osiguravaa. 2. Nova pomorska polisa od 1983.g u upotrebi i koristi se kod svih vidova transporta, a uskoro e potpuno zamijeniti SG polisu. Uporedo su donijete i nove institutske klauzule za teret i to 5 kompleta:- A najira obuhvata sve osnovne i dopunske rizike, osim onih koji su iskljueni, a teret dokazivanja je na osiguravau- B i C samo izriito navedeni rizici + teret dokazivanja je na osiguraniku-A, B i C su osiguranja od pomorskih rizika, a postoje jo i osiguranja od ratnih rizika i rizika trajka. 2.UNCTAD-ovi uslovi za osiguranje robe postoje 3 vrste pokria: protiv svih rizika (odgovara instituskoj klauzuli A), srednje pokrie (odgovara klauzuli B) i ogranieno pokrie (odgovara klauzuli C). 3.Znaaj osiguranja za spoljnotrg.poslovanje:- visina premije je dio carinske osnovice- polisa je dokument za akreditivnu naplatu- polisa moe zamijeniti bankarsku garanciju- osigurana roba moe biti osnova za dobijanje kredita

7.ULOGA POSLOVNIH BANAKA U REALIZACIJI SPOLJNOTRGOVINSKIH POSLOVA1.Pojam poslovnih banaka

Poslovne banke vre poslove platnog prometa sa insotranstvom po nalogu komitenata spoljnotrgovniskih firmi. Meunarodni platni promet zbir svih platnih transakcija sa inostranstvom u devizama, efektivnom stranom novcu i deviznim surogatima. On moe biti gotovinski i bezgotovinski, a uglavnom je bezgotovinski, gdje banke prebacuju sredstva sa jednog rauna na drugi raun u inostranstvu.Samo one banke koje imaju ovlaenje Centralne narodne banke mogu raditi sa inostranstvom, a to ovlaenje moe biti:

- malo ovlaenje za devizno valutne poslove samo u zemlji- srednje platni promet sa inostranstvom- veliko devizni valutni poslovi u zemlji + meunarodni platni promet + kreditni poslovi sa inostranstvom

Spoljnotrg.firme sredstva dre na svojim deviznim raunima kod poslovnih banaka, sa kojih vre plaanja uvoza i na koje primaju prilive od izvoza. Pokrie za naloge za plaanje moraju imati ili na deviznom ili na dinarskom raunu.

2.Korespodentske banke i odnosi i kontokorentni raun

Banka u zemlji zakljuuje sporazum sa stranom bankom ili vie njih o meusobnoj saradnji i izvrenju naloga za plaanje i tako one postaju korespodentske banke. Svaka banka u zemlji ima po jednu korspodentsku banku u drugoj zemlji, a nekad i vie, ako je veliko trite. Kontokorentni raun je raun koji kod sebe otvara jedna banka po nalogu korespodentske banke. To je tekui raun kroz koji se evidentiraju sve transakcije plaanja i naplate u kojima uestvuju firme komitenti banaka. Banke mogu biti:

1. direktni korespodenti jedna banka ima otvoren raun kod druge i preko njega idu sve transakcije2. indirektni korespodenti nemaju kontokorentni raun, ve rade preko treih banaka

Spoljnotrg.firmama vie odgovara da ima banke budu direktni korespodenti. Ponekad, za neke druge svrhe, moe postojati jo rauna. Nostro raun (na) kontokorentni raun domae banke u inostranoj banci Loro raun (njihov) raun inostrane banke u naoj banci.Poto su na raunu uvijek neka sredstva, svaka banka ima vie interesa da otvara loro raune, iako na sredstva na nostro raunima ide kamata.

3.Tok tra nsakcija

- ide kroz prenos potraivanja sa rauna na raunKomitent izdaje nalog za plaanje svojoj banci, koja prebacuje sredstva sa rauna komitenta na kontokorentni raun u korespodentskoj banci, a zatim strana korespodentska banka prebacuje ta sredstva sa kontokorentnog rauna na raun povjerioca (svog komitenta).

4.Prvoklasne i ostale banke

Tako banke djele svoje korespodente po rejtingu, povjerenju i pouzdanosti, bonitetu i veliini. Prvoklasne banke su one ije naloge za plaanje korespodentske banke vre odmah, a da pritom nemaju pokrie na kontokorentnom raunu.

8.CARINSKA TARIFA I CARINSKE RADNJE1.Carinska tarifa i nomenklatura

Carinska tarifa sistematizovani pregled robe po tarifnim oznakama, tarifnim brojevima i nazivima (naimenovanju) robe i carinskim stopama. U irem smislu, obuhvata i oblike uvoza/izvoza, odredbe o carinskoj osnovici, nainu primjene stopa, carinskim osloboenjima, mjerama zatite, itd.

Carinska nomenklatura razvijala se kao sistem koji e biti prepoznatljiv za sve uesnike, od 1831.g (prva je bila Belgijska nomenklatura), pa sve do danas.

Od 1983g, u preko 100 zemalja primjenjuje se Meunarodna konvencija o harmonizovanom sistemu naziva i ifarskih oznaka robe, koju je koristila i YU. Robe su svrstane u 21 odjeljak, 96 glava, 1200 tarifnih brojeva i 5000 vrsta proizvoda koji su ralanjeni na 3 nivoa:

1. nivo tarifnih brojeva2. nivo tarifnih podbrojeva 1.nivo3. nivo tarifnih podbrojeva 2.nivo

2.Svrstavanje robe u tarifne stavove

Tarifni stav obuhvata:1.Tarifnu oznaku numeriku oznaku tarifnog broja i tarifnog podbroja

2. Tarifni broj naimenovanje robe, koje je odreeno sa dva dvocifrena broja koja su odvojena takom, pri emu je prvi broj broj glave, a drugi broj broj tarifnog broja unutar glave. 3. Tarifni podbroj naimenovanje robe oznaeno sa najmanje 6 cifara. Carinska tarifa po harmonizovanom sistemu ima ralanjavanje tarifnih podbrojeva do nivoa od 6 cifara:

Tar.broj tar.oznaka naimenovanje stopa carine85.35 el.aparati za iskljuivanje 10%

8535.10 osigurai

Carinska tarifa po Kombinovanoj nomenklaturi EU, ima jo daljnje ralanjavanje tarifnih podbrojeva na 8 cifara:

Tar.broj tar.oznaka naimenovanje stopa carine85.35 el.aparati za iskljuivanje 10%

8535.10.00 osigurai8535.10.108535.10.20

Carinska tarifa u naoj zemlji je kombinacija harmonizovanog i kombinovanog sistema i ide do nivoa ralanjavanja tarifnih brojeva do 10 cifara i ima 21 odjeljak.

Tar.broj tar.oznaka naimenovanje stopa carine85.35 el.aparati za iskljuivanje 10%

8535.10.00.00 osigurai

Prilikom izvoznog/uvoznog carinjenja, roba se mora svrstati u odgovarajui tarifni stav, ime je automatski odreena visina carinske stope. Carinska tarifa odreena je Zakonom o carinskoj tarifi.

3.Carina, carinsko podruje, sjedite i carinski prelaz

Cari na kao sluba kontrolie putnike i robe na ulasku/izlasku iz jednog carinskog podruja u drugo.Carinsko podruje ogranieno je carinskom linijom koja se poklapa sa dravnom granicom. Sjedite carinarnice mjesto gdje se vri carinjenje robe carinska ispostava moe biti na carinskom prelazu, ali i unutar zemlje.

Carinski prelaz mjesto za uvoz i izvoz, tranzit robe i prelaz saobraajnih sredstava i putnika. Moe biti meunarodni i pogranini. Roba koja se laboratorijski pregledava prijavljuje se na carinarnicama sa laboratorijom.

4.Carinski postupci

Roba dolazi na carinsko podruje, prijavljuje se na carinarnicu i tu se podnosi zahtjev za dobijanje odobrenja za sprovoenje carinskog postupka.Carinski postupak je svako carinski dozvoljeno postupanje s robom u kome nastaju prava i obaveze u vezi sa robom. pediter carinski agent (registrovan u carinskoj upravi) uzima odobrenje i upuuje robu na carinarnicu na carinski postupak. Sve do dolaska robe na odredinu carinarnicu, ta je roba u tranzitu. Carinski postupci su:1. Stavljanje robe u carinski postupak za robu koja ostaje na domaem tritu i u slobodnom prometu, ili za potrebe uvoznika nije potrebno ododbrenje za carinski postupak. Obuhvata jo i: carinsko skladitenje, aktivno i pasivno oplemenjivanje i preradu pod carinskim nadzorom, privremeni uvoz, tranzit i izvoz. 2. Unoenje robe u slobodnu zonu3. Ponovni izvoz iz carinskog skladita4. Unitenje ili ustupanje robe u korist drave

5.ta sve radi carina?

1. Prima i izdaje carinska i druga dokumenta2. Pregled robe i prevoznog sredstva, selektivno3. Svrstava robu po carinskim tarifama4. Kontrolie robne reime i posebnu dokumentaciju npr dozvole Ministrastva za trgovinu, Zavoda za standardizaciju, itd.5. Laboratorijski pregled i analiza uzoraka6. Utvruje carinsku vriejdnost robe7. Vri obraun carine i ostalih dadbina8. Naplata obraunatih carina i dadbina

Carinski nadzor obuhvata mjere obezbjeenja istovjetnosti roba od prispjea na carinsko podruje do zavretka carinskog postupka. Mjere su: praenje, uvanje robe, uzimanje uzoraka, prospekata, fotografija i drugih podataka, stavljanje carinskih obiljeja i ovjera odgovarajuih dokumenata.

9. CARINSKA DOKUMENTACarinska dokumenta su:

1. Saeta deklaracija2. Redovna carinska deklaracija3. Potvrda o carinskoj vrijednosti robe4. Spisak poiljke5. Uvjerenje o prijeklu robe (EUR Form )6. Karnet TIR7. Karnet ATA 1. Saeta deklaracija - To je dokument kojim se roba prijavljuje i na carini smjeta u privremeni

smjetaj, dok se ne podnese zahtjev za dobijanje uvjerenja za sprovoenje carinskog postupka, a rok za to je od 20, do 45 dana (za vodeni transport).

Umjesto saete deklaracije, moe se podnijeti neto od komercijalnih ili transportnih dokumenata (tovarni list, fakture, liste pakovanja). Roba je u privremennom smjetaju sve do poetka carinskog postupka ako ide na carinu u unutranjost zemlje, prilae se i bankarska garancija koja pokriva eventualne carinske dadbine.Carinska deklaracija se ispunjava na jedinstvenom JCI (Jedinstvena Carinska Isprava) obrascu i moe biti:1.Prethodna podnosi se prije nego to stigne roba, sa ostalom dokumentacijom. Ne prihvata se dok ne stigne roba, ali ubrzava postupak. 2.Redovna sadri sve podatke o robi, sva pratea dokumenta i podrazumijeva plaanje svih dadbina.3.Pojednostavljena nema sve podatke o robi ni sva dokumenta samo podatke potrebne za identifikaciju robe i utvrivanje carinskog duga.4.Dopunska mora se u nekom roku podnijeti kao dodatak na prethodne deklaracije.5.Rekapitulativna koristi se kada se ista roba uvozi periodino u duem periodu vremena. Sve vrste deklaracija su na obrascu JCI.

Elementi deklaracije:1. naimenovanje robe i tarifni broj2. vrijednost carinske osnovice3. vrijednost carinskog duga (carinske dadbine).

JCI BIS dodaje se kao dokument uz JCI kada se istovremeno uvozi vie vrsta raznih roba za vie raznih korisnika.

2. Redovna carinska deklaracija - sadri sve podatke o robi, sva pratea dokumenta i podrazumijeva plaanje svih dadbina.

3. Potvrda o carinskoj vrijednosti robe

4. Spisak poiljke koristi se kao zamjena za JCI BIS, prilae se uz JCI, kada se pojavljuje vie vrsta robe, vie poiljalaca ili vie primalaca, ili kod zbirnih poiljki.

5. Uvjerenje o porijelu (EUR Form 1) izdaje se na zahtjev kupca koji eli da bude siguran da je roba nova, proizvedena kod proizvoaa kod kojeg kupuje i da nije reeksportovana. To je izjava da je roba domaeg porijekla, popunjava je izvoznik, a izdaje je carinska sluba prilikom izvoznog carinjenja 1 primjerak ide sa robom, 1 pediteru (izvozniku), a 1 carini.

EUR Form A kada uvjerenje o porijeklu robe izdaje Privredna komora zemlje.Tranzit Strana roba je ona roba koja nije uvozno ocarinjena i putena u slobodan promet na domaoj teritoriji. Domaa roba je sva ona roba koja je u slobodnom prometu. Strana roba postaje domaa kad se uvozno ocarini (stavi u slobodan promet). Roba je u tranzitu ako:

- se kree pod carinskim nadzorom izmeu dva mjesta unutar jednog carinskog podruja.- ona koja tranzitira kroz jednu zemlju bez zadravanja- ona koja je prijavljena uvoznoj carinarnici i koja je upuena na carinski terminal u unutranjost

zemlje radi daljeg carinskog postupka

- koja je izvozno ocarinjena, u unutranjosti zemlje, ima status strane robe i treba da napusti zemlju na odreenom graninom prelazu.

Sva roba koja je u tranzitu treba da bude pokrivena bankarskim garancijama, ako sluajno ode u slobodan promet, da postoji pokrie za carinu.

6. Karnet TIR - kada roba ide u jednom smjeru kroz vie drava (carinskih podruja)TIR meunarodni drumski prevoz Karnet TIR je meunarodni dokument, koji se koristi u tranzitnom drumskom prevozu, kada se roba izvozi preko jedne ili vie zemalja.TIR konvencija je donesena 1975.g, a Srbija ga je usvojila 2001. godine. Karnet TIR ubrzava dopremu robe jer standardizira carinsku kontrolu. TIR konvencija podrazumijeva 4 osnovna principa:1.Roba putuje u osiguranim vozilima i kontejnerima, plombiranim i zatvorenim kamionima i ima uoljivu oznaku TIR.2.Carinska kontrola uraena u zemlji otpreme vai i u svim ostalim zemljama.3.TIR karnet se izdaje nakon carinske kontrole u zemlji otpreme i slui kao kontrolni dokument sve do kraja (prispjea). Roba se u tranzitnim carinarnicama ne pregledava i kontejneri su zapeaeni. 4.Uvozne carinske dadbine i takse moraju biti pokrivene meunarodnom validnom garancijom. Kako se dobija Karnet TIR? izdaje ga Meunarodna unija drumskih prevoznika iz eneve nacionalnim asocijacijama, koje zatim vre postupak prijema prevoznika (to su najee privredne komore). Zatim od IRE (Meunarodne asocijacije) dobija table za prevoznike, identifikacioni broj i kvotu za TIR karnete, kojeg prevoznici preuzimaju. TIR karnet se sastoji od seta listova koji su identini i u koje se upisuju svi podaci o robi, a svaki TIR karnet ima dva dijela na svakoj ulaznoj carinarnici ostvalja se gornji dio, a odsjeak ostaje prevozniku. TIR karnet sa svim odsjecima prevoznik po otpremi alje Privrednoj komori kao dokaz o tranzitu. Finansijska odgovornost za uvozno carinjenje je na prevozniku i on prvi plaa carinska potraivanja (ako ih ima), ali one su ve pokrivene meunarodno priznatim bankarskim garancijama. Ako se to ne plati, carina potrauje dug od Privredne komore svoje zemlje, koja garantuje za nosioce TIR, a krajnji garant je IRA. Znaaj TIR karneta je u tome to je to dokument za carinski nadzor i dokument za carinjenje robe koristi se umjesto carinske deklaracije. 1 TIR karnet se koristi za jedan transport robe, a trokovi TIR karneta su trokovi izvoznika.

7. Karnet ATA - kada roba ide kroz vie drava, pa se vraa natragSvrha ATA karneta je to to je on robni paso za privremeni uvoz dobara.Proizvodi se privremeno uvoze /izvoze radi sajmova, kao profesionalna oprema, uzorci, itd. Karnet ATA je uveden 1961. u okviru ICC Meunarodne trgovinske komore, a 1990.g WCO Svjetska carinska organizacija je usvojila novu ATA konvenciju Istambulska konvencija. Karnet ATA se sastoji od onoliko pari listova kroz koliko zemalja prolazi roba 1 list se daje na ulasku, a drugi na izlasku sa teritorije zemlje (i domae, isto). Po povratku robe u zemlju, ATA karnet se dostavlja carinskim organima. ATA karnet izdaje nacionalno udruenje (Privredna komora) na rok od godinu dana nosiocu, za neogranien broj privremenih izvoza robe, koja su pokrivena dokumentom. Cilj ATA karneta je pojednostavljenje carinske procedure, jer:1. eliminie nacionalna carinska dokumenta2. eliminie plaanje carinskih dadbina pri uvozu carina i PDV-a ako se roba zadri, naplauju se carinske dadbine.3. jednostavna carinska kontrola roba se ne pregledava, a pokrivena je i roba u tranzitu.4. manje administracije za carinu i vea sigurnost plaanje dadbina i taksi garantuej IBCC/ATA Meunarodno udruenje na teritoriji privremenog uvoza. Ako nosilac ATA karneta ne plati garanciju, plaa Privredna komora. 5. Funkcije ATA karneta :

- carinski nadzor nad robom- carinsko zaduenje kod uvoznog carinjenja i razduenje kod izvoznog- zamjenjuje carinsku deklaraciju- ne koristi se kod oplemenjivanja, obrade i dorade robe

10. CARINSKE DADBINE (OBRAUN)Carinske dadbine novana suma koja se plaa carinskim organima pri izvozu/uvozu robe. Na izvoz se uglavnom ne plaaju carinske dadbine, jer su ukinute. Vrste dadbina ovise o carinskoj politici i propisima zemlje. Procenat carinskih dadbina propisan je zakonom zemlje.

Carinska vrijednost ili osnovica vrijednost robe koja je osnovica za izraunavanje carinskih dadbina. Vrijednost moe biti:

- carinska vrijednost stvarno plaena vrijednost robe- ugovorena vrijednost fakturna vrijednost

Carinska vriejdnost mogu biti iste ili razliite, jer ugovorena vrijednost moe biti manja ili vea od carinske vrijednosti.

Obraun carinskih dadbina Carinska vrijednost je zbir vie elemenata:

1. UV vrijednost robe (ugovorena) EXW mjesto otpreme INCOTERMS 20002. ZTN do granice (prevoz i osiguranje ukupno, kao i svi ostali trokovi do granice pakovanje, utovar,

itd.)

CO = UV + TP + TOCO carinska osnovica carinska vrijednostUV ugovorena vrijednost robe (faktura)TP trokovi prevoza do granice podaci iz tovarnog listaTO trokovi osiguranja podaci iz polise osiguranja

OA = CO + UCOA osnovica za obraun akcizeUC iznos uvozen carine (% od CO)A - % od OA akcize

OPDV = OA + A OPDV osnovica za obraun PDV-aPDV = OPDV x %PDV-a

DU = UC + A + PDV

DU konaan dug uvoznika carini ukupne carinske dadbineCarinska vrijednost = ugovorenoj cijeni ako je ugovoreno CIP mjesto carine.U osnovu za PDV ulaze i trokovi dopreme uvozne robe do prvog mjesta istovara u zemlji uvoza. Ako ZTN do granice nisu utaunati u fakturi, carina ih sama odreuje po standardnoj metodologiji.

Carinska deklaracija izdaje se nakon utvrivanja carinske vrijednosti robe. Carina naplauje carinske takse, dadbine, akcize i PDV na uvezenu robu.Roba se nakon carinjenja moe preuzeti, ali tek ako se dug plati ili ako se podnese bankarska garancija, ali u roku od najvie 8 dana.

11.PREGOVARANJE O SPOLOJNOTRGOVINSKOM POSLU, FAZE PREGOVARANJA I PREGOVARAIPregovaranje nain da se prevaziu razlike u gledanju na isti problem. Pregovori mogu biti biletralni izmeu dvije strane i multilateralni izmeu vie strana. Pregovaranje je nain, tj model prevazilaenja konflikata bez ukljuivanja legalnih institucija sistema. Rjeavanje konflikata izmeu dvije strane moe biti pregovaranjem ili na sudu (ukljuivanjm tree strane). Na sudu, strane su protivnici u nepovjerenju, uestvuju 2 strane + sudija, odluuje sudija, i jedna strana dobija, a druga gubi. U pregovorima, uestvuju 2 strane u povjerenju, odluuju obe strane, obe strane dobijaju i niko ne gubi. Povjerenje se stie jo i prije pregovora i zakljuivanja posla, kroz kredibilitet u oima partnera, to podrazumijeva tanost, ozbiljnost i ispunjene dogovore. Tokom pregovora ne smije biti iznenaenja, stavljanja partnera pred svren in, izmjena uslova bez najave, itd. Meunarodni pregovori imaju u dodatnu komponentu, jer moraju da se prevaziu kulturne, jezike, civilizacijske, tehnoloke, tradicionalne, psiholoke i mnoge druge barijere koje se pred pregovarae postavljaju. Problemi su prije svega tehnike prirode, ali i u razliitim uglovima posmatranja: zapadne firme vie naglaavaju tehniku komponentu i daju prioritet tehnikim problemima na pregovorima, dok su firme iz istonih zemalja vie sklone personalnom pristupu tokom pregovora. Tokom pregovora, pregovarake strane nastoje da se priblie jedna drugoj, tako to svaka strana pokuava da ubijedi onu drugu da je njen nain vienja stvari ispravan. Bitno je sluati drugu stranu. U pregovorima je takoe bitno upravljati oekivanjima druge strane. Zbog toga je bitno istraiti ta oekivanja, a zatim usmjeravati u eljenom pravcu. U sklopu toga je potrebno istraiti i kljune vrijednosti drutva iz kojeg dolazi pregovaraka strana. Sutinu pregovaranja ini razmjena posebne vrste, koja se svodi na mogunost (samo mogunost) da stranke razmjene meusobna obeanja i angaovanja koja mogu voditi do prevazilaenja razlika i postizanja sporazuma. Pregovaraki proces se moe grubo podijeliti na dvije faze:

1. fazu neformalnih pregovora2. fazu formalnih pregovora

1.Faza neformalnih pregovora obuhvata sve aktivnosti koje spoljnotrg.firme ostvaruju kroz direktne i indirektne kontakte sa svojim potencijalnim partnerima.

To se odvija kroz reklamu, na sajmovima, preko informacionih mrea, preko kojih se informiu potencijalni partneri o namjerama i mogunostima druge strane, to je takoe vid pregovaranja.

Sljedei korak je slanje zahtijeva za ponudu (upita) i analiza ponude. Ako se uvoznik i izvoznik u ovoj fazi ne dogovore o zakljuenju spoljnotrg.posla, a ipak postoji dobra volja da se posao sklopi, prelazi se na drugu fazu fazu formalnih pregovora.

2.Faza formalnih p regovora Na ovu fazu prelazi se kad obe strane zakljue da mogu postii povoljnije uslove od onih koji su dati u ponudi izvoznog posla. Prodavac je zainteresovan da proda i spreman je da saslua kupca, da bi zajednikim dogovorom izmjenili prethodno datu ponudu izvoznog posla i uskladili je na obostrani interes.

Formalni pregovori su pregovori licem u lice za pregovarakim stolom, gdje su prisutne obe pregovarake strane. Kao rezultat, javlja se zakljuenje ugovora o prodaji robe, sa ijim su uslovima zadovoljne obe strane.

Pregovore moe inicirati bilo koja strana. Kada su u pitanju spoljnotrg.poslovi dugoronog karaktera, kada se partneri vezuju dugogodinjom poslovnom saradnjom, ova faza pregovora je neophodna, posebno ako su u pitanju trita na koja se izvozi prvi put i za koje je pripremljena dugorona strategija prodora.

to je spoljnotrg.posao vee vrijednosti i to je sloeniji, vea je mogunost formalnih pregovora. Pregovori mogu biti vrlo dugi i iscrpljujui i ne moraju uvijek voditi zakljuenju ugovora.

Rizik uspjenog zavretka pregovora u spoljnotrg.poslu je veliki, a neuspjeh pregovora je troak za obe strane. Tim koji je putovao u drugu zemlju ima trokove puta i smjetaja, a to je tim vei, trokovi su vei. Pored ovih direktnih trokova, postoje jo vei indirektni trokovi, jer tim odsustvuje s posla i troi vrijeme i resurse i za pripreme za pregovore. Zato se obe strane trude da pregovori uspiju.

Na uspjenost ostvarenja pregovora djeluje mnogo faktora koji se mogu podijeliti na dvije velike grupe :1.neuoljivi faktori oni koji su u pozadini2.uoljivi faktori koji stvaraju pregovaraku atmosferu1. Faktori u pozadini nisu tako uoljivi, ali imaju veliki uticaj na ciljeve uesnika u pregovorima. Njihov

uticaj moe biti:- mogu biti uobiajeni bez znatnog uticaja - konfliktni djelovati na razbijanje pregovora- komplementarni mogu pospjeivati uspjenost pregovoraU ove faktore spada i trea strana, koja je indirektno ukljuena u pregovore, npr konkurentska firma. 2.Pregovaraka atmosfera odraava se kroz ponaanje samih pregovaraa. Na pregovorima moe

preovlaivati odnos kooperacije nasuprot konflikta, kao i odnos moi i zavisnosti, zatim udaljenosti i oekivanja, itd.

Svaki od ovih faktora zahtijevae posebnu pripremu i strategiju. Ovi faktori prisutni su u svakoj fazi pregovaranja.

Postoji 5 faza pregovaranja:1.faza ponude2.faza neformalnog sastanka3.faza formulisanja strategije4.faza formalnih pregovora5.faza implementacije (uvoenja)

1.Faza ponude pregovarai pokuavaju da shvate meusobne potrebe i zainteresovanost. Ispituju se meusobna mo i zavisnost i polako se izgrauje poslovni odnos meu pregovaraima.

2.Faza neformalnog sastanka razmatranje ponude, stranke se bolje upoznaju i ustanovljavaju se meusobne pozicije i povjerenje. Odvijaju se meusobne prijateljske posjete, kako bi se pregovarai meusobno upoznali sa poslovnim programima.

3.Faza formulisanja strategije - U savremenim uslovima, moe se poveati uspjenost pregovora primjenom odgovarajuih strategija. Procjenom meusobne udajenosti i zavisnosti, stranke formuliu svoju strategiju kojom e nastupati na pregovorima.

Stranke mogu koristiti konkurentsku strategiju, kooperativnu, ili mogu kombinovati ove dvije strategije tokom pregovaranja.

Kooperativna strategija se obino primjenjuje kada su u pitanju dugogodinji poslovni partneri i ona podrazumijeva spremnost stranaka na meusobnu razmjenu informacija, injenje uzajamnih ustupaka i spremnost da se doe do zajednikog dogovora od kojeg bi obe strane imale koristi.

Konkurentna strategija je prisutna kod stranaka koje prvi put pregovaraju, pa je prisutna odreena krutost koja se svodi na ispitivanje i pozicioniranje moi drugog partnera. Stranke prvenstveno ele maksimizirati svoj interes, pa ovdje nema pretjerane razmjene informacija, prate se potezi konkurencije i prihvataju se dobici na kratak rok.

U praksi je najprisutnija kombinacija kooperativne i konkurentske strategije. To se npr dogaa ako jedna strana krene sa kooperativnom strategijom i ponudi ustupke, a druga strana to protumai kao njenu slabost i reaguje tako to zahtijeva dalje ustupke, donosno primjenjuje konkutrentsku strategiju. Da je druga strana ustupke shvatila kao znak elje da se postignu dugorone koristi za obe strane, i ona bi primjenila kooperativnu strategiju i sama bi ponudila odreene ustupke zauzvrat. Ako se zatim prva strana okrene konkurentskoj strategiji, ishod pregovora moe biti krajnje neizvjestan. Najee se deava da obe strane krenu sa konkurenstkom strategijom, a zatim primjenjuju kooperativnu strategiju.

Neki autori dijele strategije na vrste, meke i fer. vrstu strategiju primjenjuje strana koja nastupa sa ponudom koja je za nju konana i ne pristaje na

ustupke. Ova strategija je rizina i moe da je primejnjuje samo ona strana koja u neemu ima monopol. U ovom sluaju sigurno se radi o dobicima na kratak rok.

Meku strategiju primjenjuje strana koja zna da drugoj strani iz nekih razloga mora izai maksimalno u susret.

Fer strategija e biti primjenjivana ako pregovarai pristaju na meusobne ustupke koji vode obostranoj koristi i to u odnosu pola-pola, ikao bi bi jedan od njih mogao da obezbjedi sebi bolje uslove.

4.Faza formalnih pr egovora nakon formulisanja strategije, slijedi faza formalnih pregovora, kada pregovarake strane treba da se dogovore o planu rada koje predlae jedna od strana.

Pregovori o spoljnotrg.poslu mogu se voditi na bazi ugovora o kupoprodaji, korak po korak po svim bitnim pitanjima koje ovaj ugovor treba da regulie.

Tokom ove faze moraju se razjasniti sva bitna pitanja u vezi sa ugovorom: uslovi ponude, cijena, rokovi isporuke, garantni rokovi, nain plaanja, koliina, kvalitet, specifini zahtjevi i drugo.

Ovdje je fleksibilnost pregovarakih strana uslov za uspjeh pregovora.5.Faza implementacije u ovoj fazi, potrebno je sve to je na pregovorima dogovoreno, pismeno

uobliiti i verifikovati potpisima pregovaraa. Vano je da tekst dogovora (ugovora) bude na jeziku kojeg su stranke prethodno dogovorile, kao i da tekst ugovora bude u cjelini razumljiv objema pregovarakim stranama.

Pregovarai u spoljnotrgovniskom poslu Formalno pregovaranje mogu realizovati dva pregovaraa ili dva pregovaraka tima. Broj lanova pregovarakog tima zavisie od kompleksnosti, vrijednosti i rokova posla koji je predmet pregovaranja. Pregovaraki timovi e u sastavu imati sve bitne strunjake kao i strunjake za pregovaranje. Istraivanja su pokazala da optimalan broj lanova pregovarakog tima varira izmeu dva i pet, ali nikako ne smije biti vei do deset.

Struktura pregovarakog tima zavisie od prirode predmeta pregovaranja. Ako su u pitanju proizvodi sloene, visoke tehnologije, na obe strane e biti prisutni inenjeri, kao i pravnik, strunjak za pregovaranje i prevodilac. Kod nekih drugih pregovora mogu biti ukljueni i strunjaci iz drugih oblasti, ako je to neophodno.

Ako se timski pregovara, mora se odrediti rukovodilac tima. On je predstavnik firme koja uestvuje u pregovorima i on je ovlaen da potpie ugovor ako do njega doe. Ostali lanovi tima mogu, ali ne moraju biti zaposleni u firmi koja pregovara. Rukovodioci timova daju rije lanovima tima ako je to potrebno i imaju definisan obim ovlaenja do kojeg mogu pruati ustupke drugoj strani. Pregovaranje se preputa dobrim i iskusnim pregovaraima. Oni moraju dobro poznavati strune i komercijalne aspekte predmeta pregovaranja, ali moraju posjedovati i odreene psiholoke karakteristike, kao to su brzo razmiljanje i veliko strpljenje, kao i samopouzdanje, mirnou, itd.

Pregovarai moraju biti indiferentni na eventualne line izazove koje im prua suprotna strana. Korpucija i mito mogu okrenuti tok pregovora i obezbjediti ustupke kakve je u normalnim pregovorima gotovo nemogue dobiti, posebno u zemljama u razvoju, u kojima je Vlada veliki kupac, dok su ovlaeni pregovarai mahom iz Vladinih institucija.

Dobri poslovni odnosi zahtijevaju da se stranke, prije otpoinjanja pregovora, meusobno obavijeste o sastavu pregovarakih timova, kao i o eventualnim izmjenama. U pregovorima treba da postoji ravnotea pregovarakog tima kada je u pitanju obim nadlenosti kao i nivo rukovodeih ljudi. Takoe nije mudro u poetnim fazama pregovora ukljuivati najvii rukovodei nivo, ve tek kad je potrebno initi one ustupke koji prevazilaze ovlaenja pregovaraa.

Pripreme za pregovore Kae se da je priprema pregovora 80% uspjenosti, a tek 20% uticaja se pripisuje faktorima interakcije.

Bitno je prije poetka pregovora ispitati da li postoje neke restrikcije u zemljama kupca i prodavca na multilateralnom nivou. Restrikcije mogu biti vezane za predmet trgovine, mogu biti politike, ekonomske i druge, pa treba utvrditi do koje mjere one mogu uticati na posao.

Pregovori i zakljuenje meunarodne kupoprodaje robe mogu se odvijati u sjeditu kupca (najee), u sjeditu prodavca, kao i posredstvom video konferencijskih dvorana sala, pri emu kupac i prodavac ostaju u svojim zemljama. Ovo se primjenjuje samo ako se radi o poslovima sa visokim rizikom zakljuenja posla, dalekim tritima ili lanovima timova koji se ukljuuju postepeno u pregovore tokom dueg perioda.

Kao kupac, uvoznik je najee u prilici da bira mjesto odravanja pregovora i on upuuje poziv pregovarakom timu izvoznika prodavca, da stupe u pregovore u sjeditu uvoznika, u odreeno vrijeme i na odreenom mjestu.

Prednosti odravanja pregovora na terenu uvoznika su za samog uvoznika brojne:-nema trokova slubenog puta i boravka u inostranstvu-nema odsustvovanja tima sa posla i mogue je lako mijenjati tim-bre su konsultacije sa nadreenim strukturama-mogu se lako uvoditi novi lanovi u pregovore, bez velikih dodatnih trokovaKupac kao inicijator treba pripremiti odgovarajuu salu i sve ostale tehnike uslove za odvijanje pregovora. Pregovarai treba da odrede objekt pregovaranja, kao i plan i nain rada na pregovorima, Takoe se

utvruje i tehnika pregovaranja, gdje postoje dvije osnovne tehnike:- kada se pregovaraju sve stavke ugovora jedna po jedna, i svaka se na kraju formulie- jedna strana prvo pripremi nacrt ugovora, a onda se o svakoj taki pregovara

Uobiajeno je da se preputa kupcu da on izradi nacrt ugovora. Jezik pregovaranja moe biti tako da se pregovara na jezicima neke od strana, odnosno svako na svom jeziku uz prevodioca, ili na nekom treem jeziku, najee engleskom.Uvoznik, kao domain pregovora, treba da obezbjedi izvoznikom timu sve potrebne uslove za rad, a posebno efikasnu komunikaciju sa bazom, radi kosultacija.Takoe u pripremu pregovora spada i lociranje potencijalnih konfliktnih taaka, i mogue varijante njihovog rjeavanja.

Ustupci na pregovorima Ustupci su povezani sa otkrivanjem potencijalnih jakih i slabih taaka suprotne strane. Proces pregovaranja je proces injenja meusobnih ustupaka, ali svaki uinjeni ustupak je odreeni troak za drugu stranu, tako da je neophodno iskalkulirati troak svakog pojedinog ustupka.Takoe, ne smije se na poetku pregovora izai sa konanim ustupcima ili konanom ponudom, koja vie ne moe biti izmjenjena. Ne smije se uriti ni u prihvatanju ustupaka koje e uiniti suprotna strana, a da se pritom se procjeni ta se sve zauzvrat mora dati. Veliki ustupci su povezani sa velikim rizicima. Najee se najvei i kljuni ustupci ostavljaju za kraj pregovora, poto se definiu svi neophodni detalji sporazuma. Vai pravilo da to god se vie zna o suprotnoj strani, vee su anse da se postignu povoljniji uslovi sporazuma. Praksa pokazuje da se u zavrnoj fazi,