11. travnja, 2012. Broj 58 / 2012. 1

Tjedni newsletterTjedni newsletter

1 1 . t r a v n j a , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   5 8   /   2 0 1 2 .

Periferija eurozone još ne pokazuje znakove oporavka

Dužnička kriza posrnulih GIPSI zemalja malo se primirila, ali fundamentalni pokazatelji koji i doveli do krize mijenjaju se vrlo sporo: samo je Irska uspjela oživjeti izvoz

Jaz u konkurentnosti sporo se smanjujeNominalni jedinični troškovi rada; indeks, 2000.=100

2000. 2002. 2004. 2006.

Njemačka GIPSI prosjek

2008. 2010.

140,0

130,0

120,0

110,0

100,0

90,0

80,0

Izvor: Eurostat

Sporo okretanje izvozu......kao odgovor na pad domaće potražnje

Njemačka GIPSI  prosjek

GIPSI  bez Irske

Nizozemska

Izvor: OECD, Eurostat

10

5

0

-5

-10

-15Realna domaća potražnja, stopa rasta (%)Izvoz u odnosu na BDP, promjena u postotnim bodovima

Spori povratak periferije u ravnotežuStanje na tekućem računu, posto BDP-a

Izvor: MMF

10,08,06,04,02,00,0

-2,0-4,0-6,0-8,0

-10,0

2002. 2004. 2006. 2008. 2010.

NjemačkaGIPSI prosjek

2000.

Odmak od ruba katastrofeU kojoj je fazi kriza periferije eurozone? Otkako su prošloga studenoga talijanske obveznice dosegnule rekordni prinos od 7,5 posto, a španjolske od 6,7 posto, Europska centralna ban-ka u prosincu i veljači stavila bankama na raspolaganje više od bilijun eura, što je oko 10 posto BDP-a eurozone. I EU je formirala fond za pomoć posrnulim zemljama od 800 milijardi eura. Pri-vatni vjerovnici otpisali su Grčkoj 105 milijardi eura svojih potraživanja, a nove vlade Italije i Španjolske pokre-nule su opsežne programe smanjivanja državnih troškova.

Europa se za korak odmaknula na-trag od ruba katastrofe. No, mnogi analitičari upozoravaju da je eurozona samo ušla u “oko” uragana, u kojem vlada prividan mir, a da oluja još ni izdaleka nije prošla. Razloge za takvu ocjenu nalaze u istim onim fundamen-talnim poremećajima koji su i doveli do manifestacije simptoma krize. Pri-tom, fokus na državnu dužničku krizu i na prinose državnih obveznica, samo zamagljuje prave uzroke krize, kao i pravo stanje stvari u eurozoni danas.

Pravi uzrok krize je veliki raskorak u realnim efektivnim tečajevima valuta pojedinih zemalja eurozone, makar je u svi-ma ista valuta - euro. Sredinom 1990-ih nominalni su tečajevi fiksirani, kamate su se izjednačile, a domaća potražnja i infla-cija u zemljama periferije rasle su puno brže nego u starim

Od sredine 2008. do sredine 2011. Grčka je doživjela odljev kapitala u visini 40 posto svojega BDP-a iz 2007., a Irska u visini 70 posto

11. travnja, 2012. Broj 58 / 2012. 2

Tjedni newsletter

za 17,7 postotaka.Rezultat svega bili su go-

lemi deficiti na računima plaćanja s inozemstvom na periferiji, a suficiti u zemljama jezgre. Uz sve to dogodio se i nevjerojatan previd, epohalna zabluda privatnih financijera: fi-nancijska tržišta procijenila su obveznice prezaduže-nih zemalja jednako malo rizičnima kao i njemačke obveznice, i financirala su model zasnovan na rastu domaće potražnje sve do trenutka kad njegova neo-drživost nije svima postala očigledna. Financiranje je tada naglo prestalo i nastao je stampedo. Od sredine

2008. do sredine 2011. Grčka je doživjela odljev kapitala u vi-sini 40 posto svojega BDP-a iz 2007., a Irska u visini 70 posto. Posljedice su bile porazne.

Nakon desetljeća realne aprecijacije, zemlje periferije eu-rozone trebale su provesti snažnu realnu deprecijaciju eko-nomije (budući da nominalni tečaj “svojega” eura ne mogu mijenjati), sniziti jediničnu cijenu rada i odlučno se okrenu-ti izvoznim djelatnostima. Ali, tri godine nakon što je kriza eruptirala, napredak je zabrinjavajuće slab.

Izvoz bez znakova životaKako se može vidjeti iz podataka u tablici, samo je Irska od svih posrnulih perifernih zemalja eurozone uspjela načiniti zaokret prema izvozu. Prema zadnjim dostupnim podacima za Grčku, ta je zemlja unatoč padu domaće potražnje od 18,4 posto u prvom kvartalu 2011. zabilježila deficit na tekućem

Vraća li se periferija u ravnotežu?(Svi su iznosi kumulativni)

2007.-2011.

Realna domaća potražnja

Realni efektivni tečaj baziran na jediničnim troškovima rada u US dolarima

Tekući račun Izvoz

Stopa rasta (%)

Stopa r asta (%)

Postotnih poena promjene

Postotnih poena promjene

Njemačka 3,3 0,1 -2,4 2,9

Nizozemska -7,2 0,6 0,8 8,5

GIPSI prosjek -11,6 -2,5 3,9 6,4

GIPSI prosjek bez Irske -10,0 0 3,2 1,7

Grčka -18,4 2,3 6,0 0,5

Irska -20,6* -10,9 7,1 25,1

Italija -4,4 2,2 -1,0 -0,1

Portugal -7,2 -0,2 1,5 3,3

Španjolska -7,6* -4,4 6,2 3,2* Podaci za 2007.-2010. Izvori: Europska komisija AMECO baza podataka, MMF, OECD

Tema tjedna

Državne obveznice

(Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je 21:00 sati u utorak)

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 11/07/2012 99,99 / 0,16 0,000 / 0,002 10. 4.

Njemačka 2 godine

0,250 14/03/2014 100,31 / 0,09 0,090 / -0,047 10. 4.

Njemačka 10 godina

2,000 04/01/2022 103,20 / 1,64 0,835 / -0,092 10. 4.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 100-01½ / 1,99 0-15½ / -0,055 10. 4.

Australija 10 godina

5,750 15/07/2022 115,62 / 3,89 1,301 / -0,143 10. 4.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 988,98 / 10,74 6,581 / -0,119 10. 4.

Japan 10 godina 1,000 20/03/2022 100,45 / 0,96 0,127 / -0,014 10. 4.

UK 10 godina 4,000 07/03/2022 117,81 / 2,01 1,430 / -0,147 10. 4.

članicama. Sve to, skupa s neprilagodljivim tržištima rada i proizvoda, progresivno je nagrizlo međunarodnu konkuren-tnost perifernih zemalja i proizvodne faktore preusmjerilo prema proizvodima i uslugama koje ne sudjeluju u međuna-rodnoj razmjeni.

Nevjerojatan raskorakPodaci su nevjerojatni. Dok je realna domaća potražnja u Njemačkoj od 2000. do 2007. porasla za 2,7 posto, u Grčkoj je porasla 34,3 posto, a u Irskoj 42,8 posto. Isto se dogodilo sa realnim efektivnim tečajem izračunatim na temelju jedinič-nih troškova rada. U Njemačkoj se tečaj snizio za pet posto, a u GIPSI zemljama porastao u prosjeku za 19,8 posto. U Irskoj 36,6 posto, a u Italiji i Španjolskoj gotovo 20 posto. S izvozom se dogodilo upravo suprotno: u odnosu na BDP izvoz Nje-mačke je porastao za 13,5 postotnih poena, a u Irskoj je pao

11. travnja, 2012. Broj 58 / 2012. 3

Tjedni newsletter Tema tjedna / Domaće dionice

Tražene su i hrvatske državne obveznice

Optimistične procjeneI hrvatski obveznički indeks Crobis nastavlja s rastom. Isto kao i dionički indeks Crobex, lokalni vrh je imao u petom mjesecu prošle godine, a dno prije dva mjeseca. Rast indeksa pokazuje rast optimizma u procjenama bliske budućnosti hrvatskog gospodarstva. Iz grafova Crobexa i Crobisa možemo zaključiti da investitorima raste apetit za rizik pa ulažu kapital u dionice hrvatskih poduzeća i ob-

Indeks cijena hrvatskih obveznica raste posljednja dva mjeseca i brže od šireg dioničkog indeksa, što upućuje na optimizam ulagača

Zagrebačka burzaod 3.4. do 10.4.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.830,98 -0,25

CROBEX10 993,28 -0,27(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 10.4.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 3.4.2012.)

računu plaćanja s inozemstvom od 11 posto i tek zane-marivo povećanje izvoza. A uz veliku fiskalnu kontrakciju u sljedećim godinama, uz razduživanje poduzeća i građana i uspaničene investitore, ne može se očekivati da će u dogledno vrijeme rast u zemljama PIGS-a dobiti poticaj od domaće po-tražnje. No, opet, situacija po zemljama je različita.

Izvozni sektor u Španjolskoj je mali, stvara oko 26 posto

BDP-a, no zemlja je u proteklim godinama barem sačuva-la svoja svjetska tržišta. Italija ima nešto veću izvoznu bazu, oko 29 posto BDP-a, i to vrlo raznovrsnu, s paletom izvoznih proizvoda od strojeva do luksuznih cipela. Italija bi mogla računati s oporavkom na temelju izvoza, ali do sada nije poka-zala takve znakove. Najveće izglede da pokrene rast uz pomoć izvoza ima Irska.

Obveznički Crobis nadoknadio je polovicu pada

98,097,096,095,0

94,0

93,0

92,0

91,090,013.4. 13.5. 13.6. 13.7. 13.8. 13.9. 13.10.13.11.13.12. 2012. 15.2. 13.3. 13.4.

Deset dionica u fokusu ulagača

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. AD Plastik ADPL-R-A 123,90 -1,12 2,916

2. Adris grupa P ADRS-P-A 210,00 -0,94 5,180

3. Atlantska plov. ATPL-R-A 337,50 -3,58 0,679

4. Belje BLJE-R-A 84,25 +0,90 2,123

5. Dalekovod DLKV-R-A 139,99 -5,93 1,364

6. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 84,05 +3,13 3,824

7. Hrvatski telekom HT-R-A 217,89 +0,48 19,506

8. Ina INA-R-A 3.555,00 -0,84 1,074

9. Petrokemija PTKM-R-A 318,99 -4,90 27,654

10. Podravka PODR-R-A 253,00 +4,55 1,503

Dionički indeks Crobex odlijepio se od dna2.300,00

2.200,00

2.100,00

2.000,00

1.900,00

1.800,00

13.4.15.3. 12.3. 13.6. 13.7. 12.8. 13.9. 13.10.14.11.13.12. 2012. 13.3.13.2. 13.4.

veznice hrvatske države. Premda iz indeksa još ne vidimo neki značajniji priljev, možemo također zaključiti da ba-rem nema ni značajnijeg odljeva kapitala iz Hrvatske.

11. travnja, 2012. Broj 58 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

 Može li Lumia 900 vratiti Nokiji stari sjaj

Drastičan gubitak tržištaU nedjelju 8. travnja započela je u Sjedinjenim Državama prodaja Nokijina pametnog mobitela Lumia 900 s Micro-softovim operativnim sustavom Windows Phone. Premda Lumia 900 nije prvi Nokijin smartphone s Windowsima (prva je bila znatno jeftinija Lumia 710 čija je prodaja počela još u 2011.), od novoga pametnog mobitela očekuje se da bi mogao oživjeti interes investitora za Nokijine dionice.

Naime, cijena Nokijinih dionica sa oko 40 dolara s kraja 2007. srozala se u zadnje vrijeme na oko 5 dolara. Posljedi-ca je to drastičnog gubitka tržišta: Nokijin udjel na global-nom tržištu mobitela pao je sa 40 posto u četvrtom kvarta-lu 2007. na 26,6 posto u zadnjem kvartalu 2011. (prema podacima analitičke tvrtke IDC). Potonuli su joj i prihod i dobit, u zadnjih godinu dana Nokijin prihod pao je dra-stičnih 76 posto. Ako, dakle, Lumia 900 na tržištu postigne uspjeh kakav joj se prognozira, Nokija bi se mogla pokaza-ti i kao dobra prilika za ulaganje.

4G za samo 99 dolaraLumia 900 se za kupce mora izboriti na tržištu na kojem su se već učvrstili Appleov iPhone i mobiteli koji koriste Googleov operativni sustav Android. No, analitičari sma-traju da Lumia nije bez šansi. Cijena joj je u SAD-u samo 99 dolara, povezuje se u 4G mrežu. Pomaže joj fragmen-tiranost Android mobitela, čije su brojne verzije počele stvarati probleme s kompatibilnošću. Također, Lumia će dobiti snažnu marketinšku potporu same Nokije, Micro-softa i operatera AT&T-a.

Slaba točka Windows mobitela je relativno mali broj apli-kacija i dodataka, no Microsoft i Nokia već su najavili da će u ispravljanje tog nedostatka uložiti 24 milijuna dolara.

Nokijine dionice srozale su se sa 40 na samo pet dolara, a tržišni joj se udjel gotovo prepolovio, no analitičari procjenjuju da bi njezin novi smartphone mogao sve to promijeniti

Zaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

S&P 100 619,14 -1,61 -0,13

S&P 500 1.360,46 -1,57 -0,53

DJ Industrials 12.715,93 –1,65 -1,49

NASDAQ 100 2.695,12 –1,64 +2,20

NYSE Composite

7.746,09 –1,83 -2,86

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

DAX (Njemačka) 6.606,43 –2,49 -3,98

FTSE 100 (Engleska) 5.595,55 –2,24 –4,96

CAC 40 (Francuska) 3.217,60 –3,08 –7,74

FTSE Eurofirst 300 1.026,15 –2,48 –4,93

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u utorak 10. travnja

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

Nikkei 225 (Japan) 9.538,02 –0.09 -3,94

Hang Seng (Hong Kong) 20.356,24 -1,15 –3,46

Shanghai (Kina) 2.305,86 +0,88 –5,48

All Ordinaries (Australija) 4.373,71 +0,65 +1,70

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u utorak 10. travnja 

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJEDNEVNA 

PROMJENA MJESEČNA PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.929,00 –0,74 –4,60

Bovespa (Brazil) 61.787,58 –1,80 –7,37

Bolsa (Meksiko) 39.024,17 -1,03 +3,54

IPSA 40 (Čile) 4.569,42 –0,79 +1,09

11. travnja, 2012. Broj 58 / 2012. 5

Tjedni newsletter

cijene u utorak 10. travnja u 21:00 sati

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 3.4. %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

svibanj ‘12. 101,07 -2,88

Nafta Brent crude  (USD/barel)

svibanj ‘12. 120,42 -3,50

Ulje za loženje (USD/galon)

svibanj ‘12. 3,10 -4,02

Prirodni plin (USD/mm btu)

svibanj ‘12. 2,04 -5,99

RBOB benzin (USD/galon)

svibanj ‘12. 3,25 -4,11

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

cijene u utorak 10. travnja u 21:00 sati

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 3.4. %

Kukuruz  (USD /bušel)

svibanj ‘12. 636,00 -4,07

Soja  (¢US/bušel)

svibanj ‘12. 1.424,00 +0,35

Žito  (¢US/bušel)

svibanj ‘12. 626,00 -4,86

Zob  (¢US/bušel)

svibanj ‘12. 334,00 -0,60

Riža  (USD/CWT)

svibanj ‘12. 14,84 -0,40

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

cijene u utorak 10. travnja u 21:00 sati

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

PROMJENA OD 3.4. %

Zlato  (USD/unca)

travanj ‘12. 1.659,50 +0,40

Srebro (USD/unca)

travanj ‘12. 31,51 -4,75

Bakar  (¢US/libra)

travanj ‘12. 365,00 -6,47

Svjetske burzovne cijene metala

Hvatanje i zbrinjavanje CO2Šok među američkim proizvođačima električne energije izazvala je prošloga tjedna američka državna Agencija za zaštitu okoliša (EPA, Environmental Protecion Agency). EPA je predložila novi standard za emisiju ugljikova di-oksida iz elektrana koje za pogon koriste fosilna goriva, a prema tom prijedlogu niti jedna elektrana snage veće od 25 megavata ne bi smjela ispuštati CO2 više od tisuću fun-ti (454 kilograma) po jednom megavatsatu proizvedene struje.

Toliko, naime, emitiraju elektrane na prirodni plin u tzv. kombiniranom ciklusu. Elektrane na ugljen, međutim, emitiraju i 1800 funti (816 kilograma) po MWh, što znači, prihvati li se prijedlog EPA-e, da niti jedna buduća termo-elektrana na ugljen u SAD-u neće moći raditi bez uređaja za hvatanje i zbrinjavanje ugljikova dioksida. Za sada po-stoje samo eksperimentalni uređaji te vrste i oni drastično poskupljuju proizvodnju struje iz ugljena, i do 30 posto.

Američka inicijativa zanimljiva je i za Hrvatsku, budući da i Hrvatska planira gradnju jedne velike termoelektra-ne na ugljen, Plomina 3. Analitičari su odmah zaključili da je EPA zadala smrtni udarac ugljenu iz kojega se u svijetu proizvodi oko 41 posto struje, a u Sjedinjenim Državama 45 posto.

Plin je upola jeftinijiU SAD-u danas rade 594 elektrane na ugljen, a prije deset godina bilo ih je 645: to je posljedica velikog okretanja pri-rodnom plinu kojega sada na sjevernoameričkom konti-nentu ima u izobilju pa mu je i cijena, po kalorijskom sa-držaju, upola niža nego ugljenu. Pritom, i gradnja plinskih elektrana je jeftinija, lakše je za njih dobiti suglasnosti i dozvole, emitiraju (kao što smo vidjeli) manje stakleničkih plinova i energetski su učinkovitije.

Sjedinjene Države posjeduju na svom teritoriju oko 23 posto svjetskih iskoristivih zaliha termalnog ugljena, a na godinu troše oko 900 milijuna short tona (1 US short tona = 0,9 metričkih tona).

Prijedlog američke Agencije za zaštitu okoliša da nove TE smiju ispuštati najviše tisuću funti CO2 po megavatsatu struje, šokirao je energetičare

Commodities

 Novi standard zadao smrtni udarac ugljenu

11. travnja, 2012. Broj 58 / 2012. 6

Tjedni newsletter

Sveobuhvatne konzultacijeEuropska komisija otvorila je novo poglavlje svoje ambici-ozne reforme regulative financijskog sektora: potkraj ožuj-ka pokrenula je sveobuhvatne konzultacije o takozvanom bankarstvu u sjeni. To je golemi sektor financijskih aktiv-nosti koje nisu u užem smislu bankarske i do sada nisu bile u fokusu regulacije i nadzora iz pre-dostrožnosti (engl. prudential).

Bankarstvo u sjeni obavlja vital-ne funkcije u financijskom sustavu i gospodarstvu općenito, ali predstav-lja i veliku potencijalnu opasnost za dugoročnu financijsku stabilnost, budući da se u njemu gomilaju mnogi skriveni rizici koji se mogu preliti u bankarski sektor i privredu u cjelini. Dobro se zna kako je nepoznata koli-čina i raspodjela financijskih derivata emitiranih na temelju američkih hi-potekarnih kredita izazvala globalnu financijsku paniku 2007. i potom Ve-liku svjetsku recesiju.

Na ovom mjestu nemamo prostora za iznošenje cjelo-kupne strategije Europske Unije na regulaciji bankarstva u sjeni pa čitatelja upućujemo na Zeleni papir* Europske komisije. Ovom prilikom otkrit ćemo što EK uopće smatra bankarstvom u sjeni i zašto procjenjuje da ono predstavlja opasnost koju treba otkloniti regulativom.

Financijske čarolijeEuropska definicija bankarstva u sjeni vrlo je zanimljiva. Prvo, ono se “financira sredstvima koji imaju obilježja depo- *) http://ec.europa.eu/internal_market/bank/shadow_banking/index_en.htm

 EU želi upoznati i staviti pod nadzor ‘bankarstvo u sjeni’Brojne i raznovrsne institucije koje obavljaju financijske poslove izvan regularnog bankarstva i koje raspolažu sa 46 bilijuna dolara, mogu skrivati mnoge sistemske rizike, upozorava EK

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Financijska regulativa EU

zita”. Odatle proistječe i prva opasnost od “juriša na šaltere”, depozitari mogu bez najave povlačiti sredstva i prisiliti inve-sticijske fondove da naglo rasprodaju svoju imovinu i tako joj ruše cijene. Drugo, “obavlja transformaciju po ročnosti i/ili likvidnosti”. Drugim riječima, prima kratkoročne uplate i plasira ih dugoročno, likvidna sredstva (npr. novac) plasira

u manje likvidna (dionice, nekretnine) pa se može naći u situaciji da opet ne može isplatiti ulagače na kontrolirani i uređeni način.

Nadalje, “posreduje kreditne rizike”. Slično kao i obične banke, i investicij-ske banke, fondovi i tvrtke tuđim nov-cem kreditiraju poduzeća ili neke tran-sakcije i riskiraju da im ti krediti neće biti vraćeni. Naposljetku, bankarstvo u sjeni “koristi se izravno ili neizravno financijskom polugom”. To znači da uz vlastiti jamstveni kapital koristi i po-suđeni novac, nerijetko u vrlo velikim omjerima, i sve skupa izlaže tržišnim i

drugim rizicima. Tada je dovoljan i vrlo mali pad vrijednosti investicije da se izgubi čitav kapital ulagača.

Uz sve to, bankarstvo u sjeni “obavlja sekuritizaciju, pozajmljuje vrijednosnice i obavlja repo transakcije”... Eu-ropsko Vijeće za financijsku stabilnost (FSB) procijenilo je sredstva globalnog bankarstva u sjeni na oko 46 bilijuna dolara 2010. godine, ili polovicu ukupne bankovne imovi-ne. Za početak, EK bi željela upoznati njegove sudionike i njihove aktivnosti, a potom razviti i učinkovit način njego-va nadzora, kakav postoji i za regularni bankovni sustav.

Izvor financijskih panika i slomova, Londonski City