Standardi i smjernice zaosiguranje kvaliteta u

Evropskom podru ju visokog obrazovanja

Evropsko udruzenje za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju

© European Association for Quality Assurance in Higher Education, 2005, HelsinkiLayout: Pikseri Julkaisupalvelut Helsinki, Finland 2005

Ovaj projekat fmancira se uz podršku Evropske komisije, u okviru programa Socrates. Publikacija odražavastavove samih autora, te se Komisija ne može smatrati odgovornom za bilo koje svrhe u koje se u njoj sadržaneinformacije mogu upotrijebiti.

Ovaj d okument je preveden i objav ljen u se ptembru 2006 . godin e, u okviru zajedni kog pr ojekta Evropskekomisije i Vije a Evrope « Ja anje vi sokog obrazovanja u BiH». Za više in formacija pogledajtewww.coe.ba/visokoobrazovanje.

This document was translated and published in September 2006, in the frame of the joint Council ofEurope/European Commission project "Strengthening Higher Education in BiH". For further details, please seewww.coe.ba/highereducation.

1

PredgovorU Berli nskom kominikeu od 19. septemb ra 2003. godin e, ministri zemalja pot pisnicaBolonjskog pr ocesa p ozvali su Ev ropsku m režu za osiguranje kvali teta u vi sokomobrazovanju da, „preko svojih lanica, u sarad nji sa EUA, EUR ASHE i ESIB-om“, r azrade„usaglašen set standarda, procedura i smjernica za gar anciju kvaliteta“, te da „isp itaju na ineosiguravanja adekvatnog sistema analize unut ar struke u sv rhu osiguranja kvaliteta, i/ili t ijelaili agencija za akr editaciju, te da 2005. go dine ministrima podnesu izvještaj, preko Grupe zapra enje Bo lonjskog pro cesa“. M inistri su od E NQA-e t ražili i da uzme u obz ir „stru naznanja dragih udruženja i mreža za osiguranje kvaliteta“.

Ovaj i zvještaj predstavlja odgovor n a t aj zadatak i im a pod ršku svi h o rganizacijaimenovanih u torn dijelu ko minikea. Takva saglasnost rezultat je duha saradnje i uzajamnogpoštovanja, ko ji su karakt erizirali sve razgo vore n avedenih aktera. Sto ga bi h žel io iskazatizahvalnost organizacijama EUA, EURASHE i ESIB, kao i agencijama lanicama ENQA-e,na konstruktivnom i nadasve korisnom doprinosu ovom procesu.

Ovaj izvještaj upu en je evropskim ministrima obrazovanja. Me utim, mi od izvještajaekujemo i da ide u širu distribuciju, i to onima koje zanima osiguranje kvaliteta u visokom

obrazovanju. Nadamo se da e takvim itaocima izvještaj biti koristan i inspirativan.Mora se naglasiti da je izvješt aj tek prvi korak u o nome što e, vrlo vjerovatno, biti

dug i težak put do uspost ave zajedni kog seta osnovnih vrijednosti, o ekivanja i dobre prakseu ve zi sa k valitetom i osiguranjem kvaliteta, me u institucijama i agencijama u cijelomEvropskom podru ju visokog obrazovanja (EHE A). Ono što je ber linski zadatak po krenuomorat e se da lje razvi jati, ako se njime že li osigurati dobra e vropska dimenzija o siguranjakvaliteta za Evropsko podru je visokog obrazovanja. A, ako se to može ostvariti, onda e seostvariti i mnoge druge ambicije Bolonjskog procesa. Svi u esnici u dosadašnjem radu nadajuse da e mo i nastaviti davati doprinos uspjehu u takvim nastojanjima.

Christian ThunePredsjednik, ENQAfebruar 2005. godine

2

SadržajKratki pregled

1. Kontekst, ciljevi i principi2. Evropski standardi i smjernice

Uvod u standarde i smjerniceUvod u Prvi i Drugi dio: Evropski standardi i smjernice za interno i eksternoosiguranje kvaliteta visokog obrazovanja

Prvi dio: Evropski standardi i smjernice za interno osiguranje kvalitetau visokoškolskim ustanovamaDrugi dio: Evropski standardi i smjernice za eksterno osiguranjekvaliteta u visokoškolskim ustanovama Uvod u Tre i dio: Evropski

standardi i smjernice za agencije za eksterno osiguranje kvalitetaTre i dio: Evropski standardi i smjernice za agencije za eksterno

osiguranje kvaliteta

3. Sistem ocjenjivanja unutar struke (peer review) za agencije za osiguranje kvalitetaMe unarodni kontekstCikli na agencijska analizaRegistar agencija za eksterno osiguranje kvaliteta koje rade u EvropiEvropski konsultativni forum za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju

4. Budu e perspektive i izazovi

Prilog: Cikli na analiza agencija za osiguranje kvaliteta - teoretski model

3

Kratki pregledOvaj izvještaj izradila je Evropska asocijacija za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju(ENQA),1 kroz svoje lanice, u konsultacijama i saradnji sa EUA-om, ESIB-om i EURASHE-om i uz dis kusije sa razli itim relevantnim m režama. On predstavlja odgovor na dvojnizadatak koji se Berlinskim kominikeom iz septembra 2003. godine daje ENQA-i, da izgradi„dogovoreni set standarda, procedura i smjernica o osiguranju kvaliteta“ i da „razmotri na ineza o siguravanje odgovaraju eg sistema a nalize u nutar st roke (peer review) za age ncije ilitijela koja se bave osiguranjem kvaliteta i akreditacijom“.

Ovaj izvještaj sastoji se od etiri po glavlja. Nakon uvodnog, o kontekstu, ciljevima iprincipima, sl ijede poglavlja o standardima i smjerni cama za os iguranje kvaliteta,2 o sistemuanalize unutar st ruke za a gencije za osiguranje kva liteta, i o perspektivama i budu imizazovima.

Najzna ajniji rezultati i preporuke ovog izvještaja su:• Uspostavit e se e vropski standardi za in terno i ekst erno o siguranje kva liteta, kao i za

agencije za eksterno osiguranje kvaliteta.• Evropske agencij e za o siguranje kvaliteta e mor ati podlijegati pregledu u redovnim

ciklusima od po pet godina.• Naglasak e biti na supsidijarnosti, a gdje god je to mogu e, pregled e se vršiti na nivou

zemlje.• Izradit e se evropski registar agencija za osiguranje kvaliteta.• Komisija za e vropski registar d jelovat e kao institucija za o dabir agencija za u lazak u

registar.• Uspostavit e se evropski konsultativni f orum za osiguranje kv aliteta u vi sokom

obrazovanju.

Kad se preporuke provedu:• Korištenjem dogovorenih standarda i smjernica un aprijedit e se ko nzistentnost u

osiguranju kvaliteta u Evropskom podru ju visokog obrazovanja (EHEA);• Visokoškolske ustanove i agencije za os iguranje kvaliteta u cijelom Evropskom podru ju

visokog obrazovanja e u osiguranju kvaliteta mo i koristiti iste referentne ta ke;• Registar e olakšati identifikaciju profesionalnih agencija sa kredibilitetom;• Osnažit e se procedure za priznavanje kvalifikacija;• Kredibilitet rada agencija za osiguranje kvaliteta e se unaprijediti;• Razmjena st avova i iskust ava izm e u age ncija i drugih klju nih a ktera (uklj u uju i

visokoškolske ust anove, studente i predstavnike t ržišta rada) e se u naprijediti radomevropskog konsultativnog foruma za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju.

• Unaprijedit e se povjerenje me u agencijama i institucijama.• Pomo i e se pri kretanju ka uzajamnom priznavanju.

1 Generalna skupština ENQA-e je 4. novembra 2004. godine, potvrdila prelazak iz evropske mreže u evropskuasocijaciju.2 Terrain „osiguranje kvaliteta“ u ovom izvještaju podrazumijeva i procese kao što su evaluacija, akreditacija irevizija.

4

Kratki pregled evropskih standarda za osiguranjekvalitetaOvaj krati pregled evropskih standarda za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju izvedenje iz 2 . poglavlja izvještaja i o vdje se nalazi ra di lak šeg k orištenja. Smjernice nisu ovdjeuklju ene. St andardi su u t ri dijela i uklju uju i nterno o siguranje kva liteta vis okoškolskihustanova, eksterno osiguranje kvaliteta u visokom obrazvanju, te osiguranje kvaliteta agencijaza eksterno osiguranje kvaliteta.

Prvi dio: Evropski standardi i smjernice za interno osiguranjekvaliteta u visokoškolskim ustanovama

1.1 Politika rada i procedure za osiguranje kvaliteta: Institucije bi trebale imati politikurada i za nju vezane procedure za osiguranje kvaliteta i standarda pro grama i stepenakoje dodjeljuju. Trebale bi s e i eksplicitno obavezati da e graditi kulturu koja priznajezna aj kvaliteta i osiguranja kva liteta u nji hovom radu. Da bi to postigle, institucije bitrebale raditi na formiranju i provedbi strategije za kontin uirano unaprje enje kvaliteta.Takva strategija, politika rada i procedure trebale bi imati formalni status i biti dostupnejavnosti. Trebale bi podrazumijevati i odre enu ulogu za studente i druge aktere.

1.2 Usvajanje, pra enje i periodi na revizija programa i stepena: Institucije bi trebaleimati formalne mehanizme za usvajanje, peridi nu reviziju i pra enje programa i stepenakoje dodjeljuju.

1.3 Provjera znanja studenata: Provjere z nanja studenata tr ebale bi s e vršiti n a osnovuobjavljenih kriterija, propisa i procedura, koje se konzistentno primjenjuju.

1.4 Osiguranje kvaliteta nastavnog osoblja: Institucije bi trebale ima ti na ina da budusigurne da je osoblje angažirano u n astavnom radu sa s tudentima za takav rad ikvalificirano i kompetentno. Takve bi provjere treb ale bi ti dostupne onima koji v rševanjsku analizu i u izvještajima bi se trebali davati komentari na njih.

1.5 Resursi za u enje i podrška studentima: Institucije bi tr ebale os igurati da su re sursipredvi eni za podršku studentima u u enju adekvatni i primjereni za svaki program kojise nudi.

1.6 Sistem informacija: Institucije bi trebale os igurati da pr ikupljaju, a naliziraju i koristeinformacije r elevantne z a d jelotvorno upravljanje s tudijskim p rogramima i d rugimaktivnostima.

1.7 Informacije za javnost: Institucije bi trebale redo vno objavljivati ažurirane,nepristrasne i objektivne informacije, i kvalitativne i kvantitativne, o svim pro gramima istepenima koje nude.

5

Drugi dio: Evropski standardi za eksterno osiguranje kvaliteta uvisokom obrazovanju

2.1 Korištenje procedura za interno osiguranje kvaliteta: Procedure za eks ternoosiguranje kvaliteta trebale bi uzimati u o bzir djelotvornost pro cedura z a i nternoosiguranje kvaliteta, kako je opisano u 1. dijelu Evropskih standarda i smjernica.

2.2 Izrada procedura za eksterno osiguranje kvaliteta: Svrha i cilj procedura zaosiguranje kvaliteta trebali bi, prije izrade samih procesa, odrediti svi oni koji su za njihodgovorni (uklju uju i vi sokoškolske ustanove) i trebali bi biti objavljeni, zajedno saopisom procedura koje e se koristiti.

2.3 Kriteriji za odlu ivanje: Svaka formalna odluka koja se donese kao rezultat aktivnostina ekst ernom osiguranju kvali teta tr ebala bi se zasnivati na eksplicitnim, o bjavljenimkriterijima koji se konzistentno primjenjuju.

2.4 Procesi primjereni namjeni: Svi procesi u eksternom osiguranju kvaliteta trebali bi bitiuobli eni tako da su primjereni za ostvarivanje svrhe i cilja koji se za njih odrede.

2.5 Izvještavanje: Izvještaji b i se t rebali o bjavljivati i t rebali b i b iti izra eni s tilom ko ji jejasan i pristupa an publici kojoj je namijenjen. Sve odluke, pohvale i prepor uke koje suu njima sadržane trebale bi itaocu biti jednostavne za prona i.

2.6 Procedure za dalji rad: Procesi za os iguranje kv aliteta ko ji sadrže prepo ruke zadjelovanje ili koji traže n aknadni plan aktivnosti, treb ali bi imati unaprijed odre eneprocedure za dalji rad, koje se konzistentno primjenjuju.

2.7 Periodi ni pregledi: Vanjsko osiguranje kvaliteta institucija i/ili programa trebalo bi sevršiti u cik lusima. Dužina ciklusa i procedura pregleda ko ja e se p rimijeniti t rebali b ibiti jasno definirani i unaprijed objavljeni.

2.8 Analiza na nivou cijelog sistema: Agencije z a osiguranje kvaliteta trebale biperiodi no izra ivati sk ra ene izvještaje, koji o pisuju i a naliziraju g eneralne zaklju kepregleda, evaluacija, provjera, itd.

Tre i dio: Evropski standardi za agencije za eksterno osiguranjekvaliteta

3.1 Korištenje procedura za eksterno osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju:Agencije za ek sterno o siguranje k valiteta trebale bi uzimati u o bzir p ristustvo idjelotvornost procedura za eks terno osiguranje kvaliteta opisanih u 2. dijelu Evropskihstandarda i smjernica.

3.2 Zvani ni status: Agencije bi nadležni javni organi u zemljama Evropskog p odru javisokog o brazovanja t rebali pr iznati kao agencije zadužene za eksterno osiguranjekvaliteta i one bi trebale imati jasan pravni osnov. Trebale bi poštivati sve zahtjeve datihpravnih sistema unutar kojih djeluju.

6

3.3 Aktivnosti: Agencije bi trebale redo vono obavljati aktivnosti na ekstemom osiguranjukvaliteta (na nivou institucije ili programa).

3.4 Resursi: Agencije bi trebale ima ti adekvatne i pro porcionalne resurse, i l judske ifinancijske, koji e im o mogu iti da s e or ganiziraju i obavljaju pro cese eks temogosiguranja kvaliteta na djelotvoran i efikasan n a in, sa o dgovaraju im sredstvi ma zaizradu takvih procesa i procedura.

3.5 Izjava o zadatku: Agencije bi trebale imati jasne i eksplicitne svrhe i ciljeve svog rada,dostupne javnosti kroz objavljenu izjavu.

3.6 Nezavisnost: Agencije bi treble bi ti nezavisne u smisl u da samostalno sn oseodgovornost za svoj rad i da zaklju ci i preporuke u njihovom izvještajima ne podliježubilo kak vom utjecaju tre ih li ca, u sm islu vis okoškolskih us tanova, ministarstava ilidrugih aktera.

3.7 Kriteriji i procedure za eksterno osiguranje kvaliteta koje koriste agencije: Procesi,kriteriji i procedure koje agencije kor iste trebali bi bi ti unaprijed definirani i dostupnijavnosti. Ti procesi bi trebali sadržavati:

• samoocjenu ili ekvivalentnu procedura samog subjekta procesa osiguranja kvaliteta;• vanjsku ocjenu grape stracnjaka, uklju uju i, tamo gdje je to primjereno, studenta ili

studente, kao i posjete na lieu mjesta, o kojima odlu uje agencija;• objavljivanje izvještaja, uklju uju i sve odluke, preporuke ili drage formalne ishode;• dalju procedura za pregled aktivnosti koje subjekt procesa osiguranja kvaliteta poduzima

u vezi sa preporakama sadržanim u izvještaju.

3.8 Procedure u vezi s odgovornoscu: Agencije bi trebale imati uspostavljene procedure zasopstvenu odgovornost.

7

1 Kontekst, ciljevi i principiU Berli nskom kominikeu od 19. septemb ra 2003. godin e, ministri zemalja pot pisinicaBolonjskog pr ocesa p ozvali su Ev ropsku m režu za osiguranje kvali teta u vi sokomobrazovanju da, „preko svojih lanica, u sarad nji sa EUA, EUR ASHE i ESIB-om“, r azrade„usaglašen set standarda, procedura i smjernica za gar anciju kvaliteta“, te da „isp itaju na ineosiguravanja adekvatnog sistema analize unut ar struke u sv rhu osiguranja kvaliteta, i/ili t ijelaili agencija za akr editaciju, te da 2005. go dine ministrima podnesu izvještaj, preko Grupe zapra enje Bo lonjskog pro cesa“. M inistri su od E NQA-e t ražili i da uzme u obz ir „stru naznanja dragih udruženja i mreža za osiguranje kvaliteta“.

ENQA j e pozdravil a m ogu nost da da zna ajniji doprinos i zgradnji evropskedimenzije osiguranja kvaliteta, te da time unaprijedi i ciljeve samog Bolonjskog procesa.

Rad na ovo m izvještaju uklju io je bro jne organizac ije i interesne grupe. K ao prvo,lanice ENQA -e bile su akt ivno uklju ene u pro ces. U estvovale su u radni m grupama, a

nacrti izvještaja bili su bi tan element rada Generalnih skupšt ina ENQA-e u junu i n ovembru2004. Drugo, Evr opska asocijacija univerzi teta (EUA), Evr opska asocijacija inst itucija uvisokom obrazovanju (E URASHE), Nacionalne uni je studenata u Evropi (ESIB) i Evropskakomisija redovno su u estvoali u sast ancima „gr upe E4“ . T re e, kontakti i doprinos drugihmreža, kao što su Evro pski konzorcij za akr editaciju (E CA) i Mreža age ncija za o siguranjekvaliteta u srednjoj i isto noj Evropi (CEE Network), posebno su bili korisni u procesu izradeteksta. Kona no, ENQA i njeni partneri iskoristili su po jedina ne internacionalne kontakte iiskustva, te na taj na in osigurali da se u proces uklju e i relevantna me unarodna gledišta.

Osiguranje k valiteta u vi sokom obrazovanju svakako nije sa mo evropsko pi tanje. Ucijelom svijetu r aste zanimanje z a kva litet i standarde, što o dražava i brz razvo j visokogobrazovanja, a i troškove koje on predstavlja i za javna i za pr ivatna sredstva. Shodno tome,ako Evropa želi ostvariti namjeru da postane najdinami nija, na znan ju zasnovana ekonomijau svijetu (tzv. Lisabonska strategija), onda e evropsko visoko obrazovanje morati pokazati daozbiljno shvata kv alitet s vojih pro grama i st epena, t e da j e s premno d a us postavlja n a ineosiguravanja i pokaz ivanja to g kv aliteta. Inicijative i zahtjevi koji u svje tluinternacionalizacije visok og obrazvanja do laze i izvana i iz same Ev rope, t raže odgovor.Obaveza s vih ko ji su uk lju eni u stvaranje ovih prijedl oga dobro se uklapa u ost varenjeistinske evropske dim enzije o siguranja kvaliteta, kojom e se osnažiti privla nost onoga štonudi visoko školstvo u Evropskom podru ju visokog obrazovanja.

Prijedlozi sadržani u ovom izvještaju potkrijepljeni su odre enim brojem principa, kojisu detaljnije opisani u dva po glavlja koja pokrivaju dva d ijela berlinskog zadatka. Me utim,neki temeljni principi provla e se kroz cijeli rad:

• zanimanje studentata, a i poslodavaca i društva uop e, za kvalitetnim visokimobrazovanjen;

• centralni zna aj institucionalne autonomije, u kombinaciji sa shvatanjem da ona sa sobomnosi i velike odgovornosti;

• potreba da eksterno osiguranje kvaliteta bude primijenjeno svojoj svrsi, te da u ostvarenjuciljeva na institucije stavlja samo primjeren i neophodan teret.

Evropski prostor vi sokog obrazovanja, sa svo jih 40 drža va, karakt erizira raz novrsnostpoliti kih sis tema, vi sokoškolskih s istema, druš tvenih, ku lturnih i obrazovnih t radicijia,jezika, as piracija i o ekivanja. To p otpuno n eprimjerenim ini jedan m onolitni pristupkvalitetu, standardima i osiguranju kvaliteta u v isokom obrazovanju. U svjetlu raznovrsnosti irazli itosti, što se generalno priznaje kao jedna od posebno vrijednih stvari u Evropi, ovaj

8

izvještaj stoji nasuprot uskog, isklju ivog i precizno formuliranog pri stupa s tandardima. I ustandardima i u smj ernicama, o vaj izvještaj, zapr avo, pref erira ge neri ki princip u pogl edukonkretnih zahtjeva. To ini jer se smatra da je ve a vjerovatno a da e takav pristup dovestido šireg inicijalnog prihvatanja, a i za to što d aje ja i o snov za okupljanje razli itihvisokoškolskih zajed nica u E vropsko podracj e visokog obrazovanja. Ge neri ki standarditrebali bi generalno bi ti prihvatljivi na na cionalnorri nivou ve ine država potpisnica.Me utim, posljedica generi kog principa je da se standardi i smjernice više fokusiraju na onošto bi trebalo da se rad i, nego kako e se o ne ostvariti. Shodno tome, izvještaj sadrži iproceduralne stvari, ali prioritet daje standardima i smjernicama, posebno u Poglavlju 2.

Kona no, mora se naglasiti da p ostizanje saglasnosti u ve zi s o vim iz vještajem n ijeisto što i i spunjavati bolonjski cilj dimenzije osiguranja kvali teta u Ev ropskom prostoruvisokog obrazo vanja. Pr ed n ama je j oš pu no r ada na provedbi preporaka iz izvješt aja i nastvaranju kul ture kva liteta i u visokoškolskim ustanovama, a i u agenci jama za eksternoosiguranje kvaliteta.

3 U cijelom izvještaju, terrain „nacionalni“ uklju uje i regionalni kontekst u pogledu agencija za osiguranjekvaliteta, nacionalne kontekste i vlasti, itd.

9

2 Evropski standardi i smjerniceZadatak ko ji su mi nistri postavili, da se uspostavi „ set usaglašenih standarda, pr ocedura ismjernica o o siguranju kvali teta“, po krenuo je bro jna pi tanja. „Osiguranje kva liteta“ j egeneri ki termin u visokom obrazovanju, ko ji podliježe brojnim tuma enjima. Nije mogu ejednim terminom obuhvatiti sve okolnosti. Sli no tome, rije „standardi“ koristi se na razli itena ine u raz li itim dijelovima Evrope, od izjava o usko definiranim regulatornim zahtjevima,do generali ziranih des krpitora d obre prakse. Rije i imaju i razli ita zna enja u lokalnomkontekstu nacionalnih visokoškolskih sistema.

Uz to, sa m proces i zrade t eksta po kazao je da ak i u sa moj zajednici koja se ba viosiguranjem kvaliteta postoje neke fundamentals razlike u po gledu pr imjerenog odnosa kojibi se trebao uspostaviti izme u visokoškolskih ustanova i onih koji vrše eksternu evaluacijutih ustanova. Neki od njih, uglavnom iz agencija koje vrše akreditaciju programa ili ustanova,imaju stav da je eksterno osiguranje kvaliteta, u suštini, pitanje „zaštite potroša a“, te da tražida se uspostavi j asna distanca izme u age ncije za os iguranje kvaliteta i vi sokoškolskeustanove iji rad ocjenjuje, do k druge agencije osnovnu svrhu eksternog osiguranja kvalitetavide u davanju savjeta i usmjerenja u radu na unaprje ivanju standarda i kvaliteta programa iza njih vezanih stepena. U ovom drugom slu aju, neophodan je blizak odnos izme u onih kojivrše evaluaciju i onih koji se ocjenjuju. Drugi, pak, žele da usvoje stav koji je negdje izme uova dva, da bi uspostavili ravnotežu izme u odgovornosti i unapre enja.

Nisu samo agencije za o siguranje kvaliteta te ko je ova p itanja vide raz li ito. Interesivisokoškolskih ustanova i tijela koja predstavljaju studente nisu uvijek isti, jer prvi traže visokstepen a utonomije sa minimumom pr opisa ili e valuacije izvana ( i t o na n ivou cijeleinstitucije), a drug i žele da institucije budu javn o o dgovorne, kroz este inspekcije na ni vouprograma ili kvalifikacija.

Kona no, st andardi i smjernice odnose se sam o na tr i ciklusa visokog obrazovanjaopisana u Bolonjskoj deklaraciji i nemaju za cilj da pokriju cijelo podru je istraživa kog radaili generalnog menadžmenta u institucijama.

Uvod u standarde i smjernice

Ovaj dio izvještaja sadrži prijedlog standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta u Evropskompodru ju visoko g obrazovanja. St andardi i smjern ice zamišljeni su tako da budu pr imjenijvina sve vis okoškolske ust anove i agencije za o siguranje kvali teta u Ev ropi, bez o bzira nanjihovu strukturu, funkciju i veli inu, i bez obzira na nacionalni sistem unutar kojeg se nalaze.Kako je ranije spomenuto, nije se sma tralo primjerenim da se u prep oruke u ovom poglavljuizvještaja uklj u e i detaljne pro cedure“, jer institucionalne i agencijske pro cedurepredstavljaju važan dio njihove autonomije. Na sa mim e agencijama i in stitucijama biti da,kroz saradnju u nutar sv og k onteksta, odl u e o proceduralnim posljedicama usvajanj astandarda sadržanih u ovom izvještaju.

Kao svoju polaznu ta ku, standardi i smjernice podržavaju duh „izjave iz Graza iz jula2003.“, Evropske asocijacije univerziteta (EUA), ko ja kaže da je „svrha evropske dimenzijeosiguranja kvali teta da pr omovira uzajamn o povjerenje i da unapr ijedi transparentnost,istovremeno poštuju i razli itost na cionalnih ko nteksta i tematskih podru ja“. U skladu saizjavom iz Graza, standardi i smj ernice sadržani u o vom izvještaju pot vr uju pr venstvonacionalnih sistema visokog obrazovanja, zna aj institucionalne i agencijske autonomije u timsistemima, i posebne zahtjeve razli itih akade mskih podru ja. Uz t o, st andardi i smjerni cedosta duguj u iskust vima st e enim tokom pilot projekta „ Transnacionalni evropski projekatevaluacije (Transnatinal European Evaluation Project - TEEP), koji je koordinirala ENQA, i

10

koji j e u tri discipline st raživao o perativne implikacije e vropskog transnacionalnog pro cesaocjene kvaliteta.

Standardi i procedure uzim aju u obzi r i studiju o konvergenciji kvaliteta, ko ji jeENQA objavila u martu 2005., koja razmatra razloge za razl ike izme u nacionalnih pr istupaeksternom osiguranju kvaliteta i ograni enjima u nji hovoj konvergenciji. Nada lje, odražavajuizjavu ministara iz Bergenskog k ominikea, da „u skladu sa p rincipima institucionalneautonomije, k lju na o dgovornost za osiguranje kvali teta u vi sokom obrazovanju leži nasvakoj pojedina noj instituciji i predstavlja os nov za s tvarnu o dgovornost akadem skogsistema unutar nacionalnog okvira za kvalitet“. U ovim standardima i smjernicama se, shodnotome, t ražila ravnoteža izme u izgradnje kulture internog kvaliteta i uloge ko ju mogu igratiprocedure eksternog osiguranja kvaliteta.

Uz to, st andardi i smjernice po sebno su im ali ko risti od „K odeksa dobre prakse“ ,kojeg je u dec embru 2004. o bjavio Evropski konzorcij za akredi taciju (EC A), kao i drugihgledišta sadržanih u ESIB-ovoj „Izjavi o dogovorenom setu standarda, procedura i principa naevropskom ni vou“ (april 2004.) i „Izjavi o ko legijalnoj (unutar st ruke) an alizi agencija zaosiguranje kva liteta i akredi taciju“ (april 2004.) , E UA-ovom „Strateškom stavu u ko ntekstuBerlinskog ko minikea“ (apr il 2004.) i EURASHE-ovoj „ Strateškoj izjavi o Bolonjskomprocesu“ Guni 2004.). I n a kra ju, internacionalna perspektiva uklju ena je kro z upore ivanjestandarda ek sternog o siguranja kvaliteta s a „Smjernicama za do bru pr aksu“, ko ji pro vodiinternacionalna mreža INQAAHE.

Uvod u Prvi i Drugi dio:Evropski standardi i smjernice za eksterno osiguranje kvalitetavisokog obrazovanja

Standardi i smjernice za in terno i eksterno os iguranje kvali teta k oji slijede izra eni su zaupotrebu u vi sokoškolskim ust anovama i age ncijama za o siguranje kva liteta ko je djelujuunutar E vropskog p odru ja visokog obrzovanja, i pokrivaju k lju na po dru ja vezana zakvalitet i standarde.

Svrha ovih standarda i smjernica je da b udu i zvor p omo i i usmjerenja ivisokoškolskim ust anovama u izgradnji sopstv enog si stema os iguranja k valiteta, a iagencijama ko je s e bave s istemom osiguranja kv aliteta, kao i da do prinesu st varanjuzajedni kog referentnog o kvira, koji e k oristiti i a gencije i in stitucije. Namjera nije d a o vistandardi i smjernice diktiraju praksu, ili da se tuma e kao nepromjenjiv recept za rad.

U n ekim zemljama Ev ropskog p odru ja vi sokog o brazovanja, za ne ka o d p odru jakoja p okrivaju s tandardi i s mjernice o dgovornost nose ministarstva o brazovanja iliekvivalentne organizacije. Tamo gdje je to slu aj, takva ministarstva ili organizacije trebale biosigurati da s e us postave odgovaraju i m ehanizmi osiguranja kv aliteta, k oji e p odlijegatinezavisnoj analizi.

Osnovni principi

Standardi i smjernice zasnivaju se na nekim osnovnim principima osiguranja kvaliteta, koje jeu vi sokom školstvu Ev ropskog po dru ja visokog obrazovanja i i nterno i eksterno. Touklju uje sljede e:• oni koji pružaju visoko obrazovanje nose i primarnu odgovornost za kvalitet onoga što

rade i za osiguravanje istog;• potrebno je štititi interes društva u pogledu kvaliteta i standarda visokog obrazovanja;

11

• kvalitet akademskih programa mora se razvijati i unaprje ivati, za studente i dragekorisnike visokog obrazovanja u Evropskom podru ju visokog obrazovanja;

• moraju postojati efikasne i djelotvorne organizacione strukture, unutar kojih se akademskiprogrami mogu održavati i podržavati;

• u procesu osiguranja kvaliteta, bitni su transparentnost i korištenje eksternih stru nihznanja;

• unutar visokoškolskih ustanova mora postojati poticaj za kulturu kvaliteta;• treba razviti procese kroz koje visokoškolske ustanove mogu pokazati svoju odgovornost

prema investiranju javnih i privatnih sredstava;• osiguranje kvaliteta u svhu odgovornisti u potpunosti je kompatibilno sa osiguranjem

kvaliteta u svrhu unaprje enja;• institucije bi trebale biti u stanju da pokažu svoj kvalitet, i kod ku e i na me unarodnom

nivou;• procesi ne bi trebali ko iti raznovrsnost i inovacije.

Svrha standarda i smjernica

Svrha standarda i smjernica je:• da unaprijede obrazovanje dostupno studentima na visokoškolskim ustanovama u

Evropskom podru ju visokog obrazovanja;• da pomognu visokoškolskim ustanovama u upravljanju kvalitetom i unaprje enju

kvaliteta, te da time pomognu da se opravda njihova institucionalna autonomija;• da stvori osnov za rad agencija za osiguranje kvaliteta;• da eksterno osiguranje kvaliteta u ini transparentnijim i jednostavnijim za razumjeti

svakome ko je uklju en u njega.

Ciljevi standarda i smjernica

Ciljevi standarda i smjernica su:• da potaknu razvoj visokoškolskih ustanova koje e poticati dinami ne intelektualne i

obrazovne aktivnosti;• da budu izvor pomo i i usmjerenja za visokoškolske ustanove i drage relevantne agencije

u razvijanju sopstvene kulture osiguranja kvaliteta;• da obavještavaju i pove avaju o ekivanja visokoškolskih ustanova, studenata,

poslodavaca i dragih aktera od procesa i ishoda visokog obrazovanja;• da doprinesu zajedni kom referentnom okviru za prazanje visokog obrazovanja i

osiguranje kvaliteta u Evropskom podru ju visokog obrazovanja.

Eksterno osiguranje kvaliteta

Standardi i smje rnice ko ji s e predlažu u ovo m i zvještaju z na ajnu u logu predvi aju zaeksterno osiguranje kvaliteta. Njegova forma zavisi od sistema do sistema, a može uklju ivatiinstitucionalnu evaluaciju raznih vr sta, ev aluaciju pred meta ili pro grama, akred itaciju p opodracjima, pro gramima ili i nstitucionalnim ni voima, ili kombinaciju s vega ovoga. Takv aeksterna evaluacija za svoju d jelotvornost u v elikoj mjeri zavisi od po stojanja eksp licitnestrategije internog o siguranja kvali teta, sa konkret nim ciljevima, kao i o upotrebi, u nutarsamih institucija, mehanizama i metoda usmjerenih ka ostvarenju ovih ciljeva.

Osiguranjem kvaliteta mogu se baviti eksterne agencije, u razne svrhe, uklju uju i,izme u ostalog:

12

• uvanje nacionalnih akademskih standarda u visokom obrazovanju;• akreditaciju programa i/ili institucija;• zaštitu korisnika;• javno objavljivanje nezavisno potvr enih informacija (i kvantitativnih i kvalitativnih) o

programima ili institucijama;• unaprje enje i promociju kvaliteta.

Aktivnosti evropskih age ncija za os iguranje k valiteta o dražavat e pravn e, soc ijalne ikulturološke zahtjeve date jurisdikcije i okr uženja un utar ko jeg djelu ju. E vropski standardivezani za os iguranje kvali teta sam ih agenc ija za osiguranje kvali teta sa držani su u tr e emdijelu ovog poglavlja.

Procesi koje o bavljaju agencije za o siguranje kvaliteta e, sasvim i spravno, zavisti onjihovoj svrsi i ishodima koje t rebaju ostvariti. Procedure koje agencije usvajaju, a kojima jecilj da u prvi plan stave unaprje enje kv aliteta, mogu bi ti dosta razli ite o d onih kojima jeprvenstvena funkcija da os iguraju jaku „zašt itu pot roša a“. St andardi koji slijede odražavajuosnovnu dobru evropsku praksu u pogledu osiguranja kvaliteta, ali nepokušavaju dati detaljnausmjerenja o to me šta bi trebalo ispitivati ili kako bi trebalo voditi aktivnosti na os iguranjukvaliteta. To su pitanja nacionalne autonomije, mada ve postoji razmjena informacija me uagencijama, što vodi do pojave elemenata konvergencije.

Ovo su, pak, n eki generalni pr incipi dobre prakse u procesi ma ekster nog osiguranjakvaliteta:• treba poštovati institucionalnu autonomiju;• interesi studenata i drugih aktera, kao što su predstavnici tržišta rada, trebali bi biti u

fokusu procesa eksternog osiguranja kvaliteta;• gdje god je to mogu e, treba koristiti rezultate aktivnosti samih institucija na internom

osiguranju kvaliteta.

Same „smjernice“ daju dodatne informacije o dobroj praksi, a u n ekim slu ajevima detaljnijeobjašnjavaju zna enje i zna aj standarda. Mada smjernice nisu dio samih standarda, standardebi trebalo posmatrati povezano s njima.

Prvi dio: Evropski standardi i smjernice za internoosiguranje kvaliteta u visokoškolskim ustanovama

1.1 Politika rada i procedure za osiguranje kvaliteta

Standard:Institucije bi trebale im ati politiku rada i za nju v ezane pro cedure za osiguranje kvaliteta istandarda pro grama i stepena ko je dod jeljuju. T rebale bi se i eksplicitno obavezati da egraditi kuturu ko ja pr iznaje z na aj kvaliteta i os iguranja kvaliteta u njihv om radu. Da bi topostigle, institucije bi t rebale r aditi na formiranju i provedbi st rategije z a k ontinuiranounaprje enje kvaliteta.

Takva strategija, po litika rada i procedure t rebale bi imat i formalni stat us i bitidostupne javnosti. Trebale bi podrazumijevati i odre enu ulogu za studente i druge aktere.

Smjernice:Formalne politike rada i procedure daj u okvi r u nutar k ojeg vis okoškolske ustanove m ogugraditi i pratiti djelotvornost svojih sistema osiguranja kvaliteta. One pomažu i u izgradnji

13

povjerenja javnosti u institucionalnu autonomiju. Politike rada sadrže izjave o namjerama iklju na sredstva kojima e se one ostvariti. Proceduralno usmjeravanje može dati detaljnijeinformacije o na inima na koje se politika rada provodi, te biti korisna referentna ta ka za onekojima treba da poznaju prakti ne aspekte obavljanja procedura. Od izjave o politici rada se

ekuje da sadrži:• odnos izme u nastavnog i istraživa kog rada u ustanovi;• „strategiju kvaliteta i standarda“ date institucije;• organizaciju sistema osiguranja kvaliteta;• odgovornosti odsjeka, škola, fakulteta i drugih organizcionih jedinica i pojedinaca u

pogledu osiguranja kvaliteta;• esce studentata u osiguranju kvaliteta;• na in na koji se politika rada provodi, prati i revidira.

Realizacija Evropskog podru ja prvenstveno zavisi od toga koliko su se svi nivoi unutar jedneinstitucije obavezali da e osigurati da programi imaju jasne i konkretno izražene ciljeve, da jeosoblje spremno, voljno i u stanju da pruži nastavu i podršku koja e studentima pomo i daostvare t e i shode, i da posto ji potpuno, bl agovremeni i opipljivo priznanje dopr inosa onihuposlenika koji u radu po kazuju izuzetan kvalitet, stru nost i predanost. Sve visokoškolskeustanove t rebale bi težiti ka t ome da u naprje uju i promoviraju o brazovanje koje svo jimstudentima nude.

1.2 Usvajanje, pra enje i periodi na revizija programa i stepena

Standard:Institucije bi t rebale imati formalne mehanizme za u svajanje, periodi nu reviziju i pr a enjeprograma i stepena koje dodjeljuju.

Smjernice:Povjerenje studenata i drugih aktera u visoko obrazovanje lakše e se uspostaviti i održavatikroz djelotvorne aktivnosti na osiguranju kvaliteta, koje osiguravaju da su programi dobrouobli eni, da se redovno prate i periodi no revidiraju, ime se osigurava njihova stalnarelevantnost i kurentnost. Od osiguranja kvaliteta programa i stepena se o ekuje da sadrži:

• izradu i objavljivanje jasno iskazanih ishoda u enja;• punu pažnju prema obliku i sadržaju planova i programa;• konkretne potrebe razli itih oblika poha anja nastave (npr. redovno, vanredno, na

daljinu, preko interneta) i razli ite vrste visoko g obrazovanja ( npr. akade msko,stru no, profesionalno);

• dostupnost odgovaraju ih resursa za u enje;• procedure formalnog o dobravanja pro grama, na ni vou t ijela ko je nij e o no koje

program i izvodi;• pra enje napretka i uspjeha studenata;• redovne periodi ne revizije programa (uklju uju i vanjske lanove komisija);• redovne po vratne informacije od po slodavaca, pr edstavnika t ržišta rada i drugih

relevantnih organizacija;• esce studenata u aktivnostima na osiguranju kvaliteta.

14

1.3 Provjera znanja studenata

Standard:Provjere zn anja studenata trebale bi s e vrš iti na osnovu objav ljenih kriterija, pro pisa iprocedura, koje se konzistentno primjenjuju.

Smjernice:Provjera z nanja stu denata jedan je od najzna ajnijih elemenata visokog obrazovanja. Is hodiprovjere znanja bitno se odražavaju na budu e karijere studenata. Stoga je bitno da se provjeraznanja u s vakom trenutku vrši profesionalno, t e da uz ima u o bzir š irok spekt ar s aznanja oprocesima testiranja i ispitivanja. Provjera znanja i institucijama daje zna ajne informacije odjelotvornosti nastave i podrške studentima.

Od procedura za provjeru znanja studenata o ekuje se:• da budu uobli ene tako da mjere ostvarenje planiranog ishoda u enja i druge ciljeve

programa;• da budu primjerne svrsi, bilo dijagnosti koj, edukativnoj ili preglednoj;• da imaju jasne i objavljene kriterije ocjenjivanja;• da ih obavljaju osobe koje razumiju ulogu provjere znanja u napredovanju studenata

ka sticanju znanja i vještina povezanih sa kvalifikacijom koju sti u;• tamo gdje je to mogu e, da se ne oslanjaju na samo jednog ispitiva a;• da uzimaju u obzir sve mogu e posljedice propisa o ispivanju;• da imaju jasne propise koji pokrivaju odsustvo studenta, bolest i druge olakšavaju e

okolnosti;• da osiguraju da se provjera znanja vrši sigurno i u skladu sa obznanjenim procedurama

institucije;• da podliježu provjerama administrativne verifikacije, da se osigura ta nost procedura.

Uz to, st udenti trebaju bi ti j asno informirani o s trategiji pro vjere znanja ko ja se kor isti zanjihov program, kakvim ispitima i me todama pro vjere znanja podliježu, šta e se od njih

ekivati i kakvi e se kriteriji primjenjivati na provjeru onoga što urade.

1.4 Osiguranje kvaliteta nastavnog osoblja

Standard:Institucije bi trebale imati na ina da budu sigurne da je osoblje angažirano u nastavnom radusa s tudentima za takav rad k valificirano i kompetentno. T akve pro vjere t rebale bi bi tidostupne o nima koji vr še vanjske a nalize i u izvještajima bi se t rebali da vati komentari nanjih.

Smjernice:Nastavnici su najzna ajniji resurs za u enje koji je ve ini studenata dostupan. Važno je da onikoji predaju u potpun osti znaju i razumiju predmet koji predaju, da im aju vještine i is kustvopotrebne za dj elotvorno pr enošenje svog znanj a i razumijevanja s tudentima u raz li itimnastavnim kone kstima, t e da m ogu o cijeniti povratnu inf ormaciju o sopstvenom radu.Institucije bi trebale osigurati da njihove procedure za odabir i zapošljavanje sadrže i sredstvakojima s e o sigurava d a novouposleno osoblje ima barem min imalni po trebni n ivokompetencija. Nastavno oosoblje trebalo bi dobiti priliku da svo je nastavne sposobnosti širi irazvija, i trebalo bi ga poticati da vrjednuje svoje vještine. Institucije bi lošim nastavnicima

15

trebale dati priliku da svoje vještine unaprijede do prihvatljivog nivoa, te osigurati na in da seudalje sa nastavnih dužnosti ako nastave biti vidno nedjelotvorni.

1.5 Resursi za u enje i podrška studentima

Standard:Institucije bi trebale os igurati da resurs i predvi eni za po dršku s tudentima u u enju b uduadekvatni i primjereni za svaki program koji se nudi.

Smjernice:Uz n astavnike, studen ti se u u enju esto o slanjaju na po mo raz li itih resursa. Ti resursivariraju od f izi kih, kao što su bi blioteke i ko mpjuteri, do ljudskih, u obl iku t utora,akademskih i drug ih savjetnika. Res ursi za u enje i drugi mehanizmi podrške tr ebali bistudentima biti lako dostupni, uobli eni u skladu sa nj ihovim potrebama, i to kao odgovor napovratne inf ormacije od o nih ko ji te usluge koriste. Ins titucije bi trebale redo vno pratiti,revidirati i unaprje ivati djelotvornost službi podrške dostupnih studentima.

1.6 Sistem informacija

Standard:Institucije bi trebale os igurati da pr ikupljaju, a naliziraju i koriste informacije releantne zadjelotvorno upravljanje studijskim programima i drugim aktivnostima.

Smjernice:Institucionalno samoznanje (o dnosno samoinformiranje) po etna j e t a ka za djelotvornoosiguranje k valiteta. Bi tno je da instut ucije imaju na ina da pr ikupljaju i analizirajuinformacije o sopstvenim aktivnostima. Bez toga ne e znati šta je u radu dobro, a šta tražinjihovu pažnju, ili kakvi su rezultati inovativnih na ina rada.Pojedina noj ins tituciji t reba sistem info rmacija k oji je vezan za k valitet, a ko ji u o dre enojmjeri zavisi od lokalnih okolnosti, ali se od njega o ekuje da minimalno pokriva:

• napredovanje studenata i prolaznost;• mogu nost zaposlenja svršenih studenata;• koliko su studenti zadovoljni svojim programima;• djelotvornost nastavnika;• profil studentske populacije;• dostupne resurse za u enje i njihovu cijenu;• indikatore za klju ne u inke u radu same institucije.

Korisno je i da ins titucije sa me se be por ede s a drug im sli nim organizacijama u nutarEvropskog prostora vi sokog obrazovanja i š ire. To im omogu ava da pro šire o psegsamoinformiranosti i da ostvare pristup mogu im na inima unaprje enja sopstvenog rada.

1.7 Informacije za javnost

Standard:Institucije bi trebale redovno o bjavljivati ažurirane, nepristrasne i objektivne inf ormacije, ikvalitativne i kvantitativne, o svim programima i stepenima koje nude.

16

Smjernice:U ispunjenju svoje javne uloge, visokoškolske ustanove imaju obavezu da daju informacije oprogramima k oje nude, o planiranim ishodima u enja u t im pr ogramima, o kvalifikacijamakoje dod jeljuju, o nastavi, u enju i procedurama pro vjere znanja ko je kor iste, i omogu nostima u enja koje su studentima dostupne. Objavljene informacije mogu sadržavati istavove i obavješt enja o zapo šljavanju st udenata ko ji su ranij e za vršili te pro grame, kao iprofil sadašnj e st udentske populacije. Te inf ormacije trebale bi bi ti ta ne, ne pristrasne,objektivne i l ako do stupne, i ne bi se trebale ko ristiti samo kao pr ilika za market ing.Institucije bi trebale potvrditi da ispunjavaju sopstvena o ekivanja u pogledu nepristrasnosti iobjektivnosti.

Drugi dio: Evropski standardi i smjernice za eksternoosiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju

2.1 Korištenje procedura za interno osiguranje kvaliteta

Standard:Procedure za ekst erno osiguranje kvaliteta trebale bi uzimat i u obzir djelotvornost proceduraza interno osiguranje kvaliteta, kako je opisano u 1. dijelu Evropskih standarda i smjernica.

Smjernice:Standardi za interno osiguranje kvaliteta sadržani u Prvom dijelu predstavljaju koristan osnovza pro ces eksternog o siguranja kvaliteta. B itno je d a interna po litika rada i procedure sameinstitucije budu pažljivo ocijenjene u t oku eksternih procedura, da bi se odred ilo u kojem seomjeru zadovoljavaju standardi.

Ako v isokoškolske ustanove m ogu pokazati djelotvornost s vojih procesa i nternogosiguranja k valiteta, i ako t i procesi na odgo varaju i na in os iguravaju k valitet i standarde,onda procesi eksternog osiguranja kvaliteta mogu biti manje intenzivni.

2.2 Izrada procedura za eksterno osiguranje kvaliteta

Standard:Svrhu i cilj procedura za osiguranje kvaliteta trebali bi, prije izrade samih procesa, odrediti svioni koji su za njih odgovorni (uklju uju i visokoškolske ustanove) i trebali bi biti objavljeni,zajedno sa opisom procedura koje e se koristiti.

Smjernice:Da bi se os igurala jasno a sv rhe i transparentnost procedura, m etode ekstern og osiguranjakvaliteta moraju se uobli iti i izgraditi kroz proces u kojem u estvuju svi akter i, uk lju uju ivisokoškolske ustanove. Pr ocedure oko k ojih po stoji kona an dogo vor treb ale bi b itiobjavljene i trebale bi da sadržavaju izjavu o svrsi i ciljevima procesa, kao i opis procedurakoje e se koristiti.

Kako eksterno o siguranje po stavlja za htjeve pr ed in stitucije na ko je se o dnosi,potrebno je obaviti preliminarnu pro cjenu e fekata, da se osigura da su pro cedure koje e seusvojiti primjerene i da n e o metaju uobi ajeni rad visokoškolskih ustanova više nego što j eneophodno.

17

2.3 Kriteriji za odlu ivanje

Standard:Svaka f ormalna o dluka koja se do nese ka o rezultat aktivnosti na ekst emom osiguranjukvaliteta tr ebala bi se zasnivati na eksp licitnim, objavljenim kriterijima koji se ko nzistentnoprimjenjuju.

Smjernice:Formalne o dluke ko je do nose agenc ije za o siguranje kvali teta imaju zna ajne po sljedice poinstitucije i programe o ko jima sude. U interesu jednakosti i pouzdanosti, odluke bi se trebalezasnivati na o bjavljenim kr iterijima k oji se konzistentno t uma e. Zaklju ci bi se trebalizasnivati na zabi lježenim dokaz ima, a age ncije bi trebale im ati na in z a, ako je po trebno,odmjerene zaklju ke.

2.4 Procesi primjereni namjeni

Standard:Svi procesi u eksternom osiguranju kvaliteta trebali bi bi ti uobli eni tako da su primjereni zaostvarivanje svrhe i cilja koji se za njih odrede.

Smjernice:Agencije za osiguranje kvaliteta unutar Evropskog prostora visokog obrazovanja poduzimajurazli ite ekst erne pro cese u raz li ite svr he i na raz li ite na ine. Od n ajve eg je zna aja daagencije rade po procedurama koje su primjerene onome što je njihova definirana i objavljenasvrha. Me utim, iskustva su pokaza la da po stoje n eki elementi eksterne analize koji su uširokoj upotrebi, a ko ji ne samo da pomažu u osiguranju validnosti, pouzdanosti i korisnosti,ve i predstavljaju o snov za ev ropsku dim enziju o siguranja kv aliteta. Od tih elemenataposebno treba naglasiti sljede e:• insistiranje na tome da eksperti koji se bave aktivnostima eksternog osiguranja kvaliteta

posjeduju odgovaraju e vještine i da su kompetentni za taj zadatak;• pažnja pri odabiru eksperata;• osiguravanje odgovaraju ih informacija ili obuke za eksperte;• korištenje me unarodnih eksperata;• esce studenata;• osiguravanje da su procesi koji se koriste za pregled dovoljne da daju odgovaraju e

dokaze, koji e potkrijepiti nalaze i zaklju ke;• korištenje samoocjene/posjeta lokacijama/nacrta izvještaja/objavljenog izvještaja/rada sa

uzorkom ranijeg pregleda;• potvrda zna aja politike unaprje enja i razvoja institucije kao jednog od klju nih

elemenata osiguranja kvaliteta.

2.5 Izvještavanje

Standard:Izvještaji b i s e t rebali o bjavljivati i trebali b i b iti izra eni s tilom ko j je ja san i pr istupa anpublici kojoj je namijenjen. Sve odluke, pohvale i preporuke koje su u njima sadrža ne trebalebi itaocu biti jednostavne za prona i.

18

Smjernice:Da bi se o sigurala mak simalna ko rist o d procesa eks temog o siguranja k valiteta, bitno je daizvještaji odgovaraju na iden tificirane potr ebe ciljne publike. Izvj eštaji se ponekad prave zarazli ite itaoce, a to tr aži pažljivo izra enu strakturu, sadrža j, st il i to n. Izvje štaji bi ,generalno, trebali imati st rakturu ko ja pokriva o pis, analizu (uklju uju i relevantne dokaze),zaklju ke, po hvale i preporuke. Mora se dati odgovaraju e uvo dno objašnjenje, da bi seneukom itaocu pr ibližila sv rha preg leda, njegova f orma, t e kri teriji koji su kor išteni uodlu ivanju. Klju ni nala zi, zaklju ci i preporuke trebali bi bi ti j ednostavni za prona i.Izvještaje bi trebalo objavljivati u pris tupa nom formatu, i trebalo bi da po stoji dovoljnomogu nosti da itaoci i ko risnici izvještaja ( i u r elevantnim institucijama i izvan njih) mogudati komentar o tome koliko su im korisni.

2.6 Procedure za dalji rad

Standard:Procesi za osiguranje kvaliteta koji sadrže preporuke za djelovanje ili koji traže naknadni planaktivnosti, t rebali bi imat i unaprijed odre ene pr ocedure za dalji rad, k oje se ko nzistentnoprimjenjuju.

Smjernice:Osiguranje kvaliteta ne ti e se prvenstveno pojedina nih aktivnosti eksterne analize. Stalno bitrebalo nastojati bolje rad iti. E ksterno o siguranje kv aliteta ne završava se o bjavljivanjemizvještaja i trebalo bi uklju ivati i strukturiran nastavak, da se os igura da se preporuke usvojena od govaraju i na in, t e da s e i zrade i provedu traženi planovi aktivnosti. T o bi moglopodrazumijevati dalje sastanke sa predstavnicima institucija ili programa. Cilj je da se osigurada podru ja za koja je re eno da ih treba unaprijediti budu brzo obra ena, te da se poti e daljirazvoj.

2.7 Periodi ni pregledi

Standard:Eksterno osiguranje kvaliteta institucija i/ili programa trebalo bi se vršiti u ciklusima. Dužinaciklusa i pro cedura pregleda ko ji e s e p rimijeniti tr ebala b i b iti jas no definirana i una prijedobjavljena.

Smjernice:Osiguranje kvaliteta nij e st ati an, ve d inami an proces. Trebao bi bi ti kontinuiran, a ne„jednom u ž ivotu“. Ne zav ršava se prvim pregledom ili završetkom formalne pro cedurenastavka rada. Mo ra se periodi no obnavljati. Kasniji ekst erni preg ledi trebali bi uzimat i uobzir napredak ko ji j e ost varen od pret hodnog p regleda. Pr oces koji e s e ko ristiti u svimeksternim pr egledima sama a gencija za eksterno osiguranje k valiteta bi t rebala d efinirati, azahtjevi ko je postavlja pred inst itucije ne bi trebali bi ti ve i nego š to je n eophodno z aostvarenje ciljeva.

2.8 Analiza na nivou cijelog sistema

Standard:

19

Agencije za os iguranje kvaliteta tr ebale bi per iodi no izra ivati skra ene izvje štaje, ko jiopisuju i analiziraju generalne zaklju ke pregleda, evaluacija, ocjena, itd.

Smjernice:Sve age ncije za ekste mo osiguranje kvali teta pr ikupljaju do sta informacija o po jedina nimprogramima i/ili in stitucijama, ime stvaraju materijal za strakturiranu a nalizu cijelogvisokoškolskog sis tema. Tak ve a nalize m ogu dati vrlo ko risne informacije o r azvoju,trendovima, novoj dobroj praksi i podru jima u kojima stalno ima teško a i slabosti, te mogupredstavljati korisno sredstvo za izgradnju politike rada i unaprje enje kvaliteta. Agencije bitrebale razm otriti i uklju ivanje f unkcije i straživanja i razvoja u svoje aktivn osti, da im sepomogne da od svog rada imaju maksimalnu korist.

Uvod u Tre i dio:Evropski standardi i i smjernice za agencije za eksternoosiguranje kvaliteta

Razvoj evropskih agencija za eksterno osiguranje kvaliteta naglo raste po etkom devedesetih.U i sto vrij eme, sarad nja i razmjena n ajbolje prakse me u agenci jama post aju in tegriranielelement tog rasta. Ve 1994/95., t akozvani „ev ropski pilot projekti“ koje je po krenulaEvropska komisija, rezultirali su time da su agencije uzajamno priznale osnovnu metodologijuosiguranja kvaliteta: nezavisne agencije, sa moocjenjivanje, ekst erne posjete l okacijama ijavno izvještavanje, postavljenu u Preporuci Vije a EU iz 1998. godine, o osiguranju kvalitetau vi sokom obrazovanju. For miranje ENQ A-e 2 000. go dine je, pre ma t ome, predst avljaloprirodnu formalizaciju razvoja saradnje, t e je ENQA mogla nadgra ivati osnovni konsenzuspostigunut tokom devedesetih.

Evropski standardi za age ncije za os iguranje k valiteta ko ji slijede nastali su napretpostavci ovakvog razvoja u no vijoj historiji e ksternog osiguranja kvaliteta u Ev ropi. Uzto, odluka da standardi ne tr ebaju b iti ni previše detaljni, ni previše preskr iptivni je svje snaambicija. Ne s miju umanjiti slobodu evropskih agencija za o siguranje kvaliteta da odražavajuorganizaciju, pr ocese, i skustva i o ekivanja svojih n acija ili regija. St andardi, pak, morajuosiguravati da profesionalizam, kred ibilitet i integritet agencija budu vi dljivi i transparentnisvim akterima, i moraju o mogu iti da upor edivost me u agencijama bude vi dljiva, ime seomogu ava potrebna evropska dimenzija.

Treba dodati da na ovaj na in standardi prirodno doprinose svemu što se radi upogledu uzajamnog priznavanja agencija i rezultata agencijskih ocjena ili akreditacija. Taj radje istr aživala Ska ndinavska mreža za o siguranje kv aliteta u vis okom obrazovanju {NordicQuality Assurance Network in Higher Education - NOQA) i predstavlja dio „Kodeksa dobreprakse“ Evropskog konzorcija za akreditaciju (ECA).

Nekoliko „smjernica“ su dodane kao do datne informacije o do broj praksi, a u nekimslu ajevima i kao detaljnije objašnjenje zna enja i zna aja standarda. Mada smjernice nisu diosamih standarda, standarde bi trebalo posmatrati u kombinaciji s njima.

20

Tre i dio: Evropski standardi za agencije za eksternoosiguranje kvaliteta

3.1 Korištenje procedura za eksterno osiguranje kvaliteta uvisokom obrazovanju

Standard:Agencije za eksterno osiguranje kvaliteta trebale bi uzimati u obzir pr isustvo i djelot vornostprocedura za ekt erno osi guranje kval iteta opi sanih u dru gom dijel u Evro pskih st andarda ismjernica.

Smjernice:Strandardi za eksterno osiguranje kvaliteta sadržani u drugom dijelu predstavljaju zna ajanosnov za proc es ekster nog osiguran ja kvali teta. Stand ardi odra žavaju najbo lju pra ksu iiskustva ste ena kroz razvoj eksternog osiguranja kvaliteta u Ev ropi od po etka devedesetih.Upravo zato je bitno da ti sta ndardi budu integrirani u pro cese koje ag encije za eksternoosiguranje kvaliteta primjenjuju na visokoškolske ustanove.

Standardi za ek sterno osiguranje kvaliteta, zajedno sa standar dima za agencije zaeksterno os iguranje kval iteta, predstavljaju os nov za stru no i vje rodostojno ekst ernoosiguranje kvaliteta visokoškolskih ustanova.

3.2 Zvani ni status

Standard:Agencije bi nadležn i javni or gani u zemlja ma Evropskog podru ja viso kog obrazovanjatrebali priznati kao agencije zadužene za eksterno osiguranje kvaliteta i one b i trebale imatijasan pravni osno v. T rebale bi poš tivati sve za htjeve datih pravnih siste ma unutar kojihdjeluju.

3.3 Aktivnosti

Standard:Agencije bi trebale redovno obavljati aktivnosti na eksternom osiguranju kvaliteta (na ni vouinstitucija i programa).

Smjernice:Tu se mog u u klju iti evaluacija, preg led, rev izija, procjena, akredi tacija, ili drug e sli neaktivnsoti, i trebale bi biti dio osnovne funkcije agencije.

3.4 Resursi

Standard:Agencije bi trebale imati adekvatne i proporcionalne resurse, i ljuds ke i financijske, koji e imomogu iti da se organiziraju i obavljaju procese eksternog osiguranja kvaliteta na djelotvorani efikasan na in, sa odgovaraju im sredstvima za izradu takvih procesa i procedura.

21

3.5 Izjava o zadatku

Standard:Agencije bi trebale imati jasne i eksplicitne svrhe i ciljeve svoga rada, dostupne javnosti krozobjavljenu izjavu.

Smjernice:Takve izjave trebale bi op isivati sveukupne i konkretne cilj eve pro cesa osiguranja kvalitetakoje age ncija pro vodi, po djelu rada izme u re levantnih akter a u vis okom obrazovanju,posebno u po gledu vis okoškolskih ustanova, i kulturološki i hi storijski kontekst nj ihovograda. T e i zjave jas no bi trebale re i da je pro ces eksternog o siguranja kvaliteta klj u nadjelatnost agenci je, t e da s e o stvarenju ciljeva pr istupa siste mati no. Mo ra po stojati idokument koji pokazuje kako se te izjave preta u u jasnu politiku rada i plan rakovo enja.

3.6 Nezavisnost

Standard:Agencije bi trebale biti nezavisne u s mislu da s amostalno snose odgovornost za svoj rad i dazaklju ci i p reporake u njihovim izvještajima ne podliježu bilo kakvom utjecaju t re ih l ica, usmislu visokoškolskih ustanova, ministarstava ili drugih aktera.

Smjernice:Agencija e svoju nezavisnost morati pokazati kroz mjere kao što su:• operativna nezavisnost o d vi sokoškolskih ustanova i vlade garantirana z vani nom

dokumentacijom (npr. zakoni i propisi);• definicija i vo enje pro cedura i metoda, n ominacija i imenovanje vanjs kih eksperat a i

odluka o ishodima pro cesa os iguranja kvali teta ob avljaju se auto nomno i nezavisno o dvlade, visokoškolskih ustanova i organa koji mogu ostvariti politi ki utjecaj;

• mada se re levantni akteri u vi sokom obrazovanju, naro ito studenti, ko nsultiraju u to kuprocesa osi guranja kva liteta, sam o je age ncija o dgovorna za kona ni i shod pro cesaosiguranja kvaliteta.

3.7 Kriteriji i procedure za eksterno osiguranje kvaliteta kojekoriste agencije

Standard:Procesi, kriteriji i procedure koje agencije koriste trebali bi biti unaprijed definirani i dostupnijavnosti. Ti procesi bi trebali sadržavati:• samoocjenu ili ekvivalentnu procedura samog subjekta procesa osiguranja kvaliteta;• vanjsku o cjenu grape str acnjaka, uk lju uju i, t amo gdje j e t o prim jereno, s tudenta i li

studente, kao i posjete na lieu mjesta, o kojima odlu uje agencija;• objavljivanje izvještaja, uklju uju i sve odluke, preporuke ili drage formalne ishode;• dalju procedura za preg led akt ivnosti koje subjekt procesa osiguranja kvaliteta poduzima

u vezi sa preporakama sadržanim u izvještaju.

Smjernice:Agencije mogu razvijati i koristiti druge procese i procedure za odre ene svrhe.

22

Agencije moraju u svakom trenutku biti pažljive u po gledu svo jih o bznanjenih pr incipa, t eosigurati i da se pro fesionalno vode svi zaht jevi pro cesa, i da se do zak lju aka dolazi nakonzistentan na in, mada samu odluku formira grupa razli itih ljudi,

Agencije koje donose formalne odluke ili zaklju ke o osiguranju kvaliteta, koje imajuformalne pos ljedice, t rebale bi ima ti i mogu nost žalbe. Pr iroda i oblik žalben og post upkatrebali bi se odrediti u svjetlu statuta svake agencije.

3.8 Procedure u vezi sa odgovornoš u

Standard:Agencije bi trebale imati uspostavljene procedure za sopstvenu odgovornost.

Smjernice:Od procedura se o ekuje da sadrže sljede e:1. objavljenu politiku rada za osiguranje kvaliteta same agencije, dostupnu na internetu;2. dokumentaciju koja pokazuje da:• procesi i rezultati agencije odražavaju njen osnovni zadatak i ciljeve osiguranja kvaliteta;• agenicja i ma, i u radu svo jih ekster nih eksperata ko risti mehanizme zaštite od sukoba

interesa;• agencija ima pouzdane mehanizme koji osiguravaju k valitet svih aktivnosti ili materijala

koje izrade i zvo i pod ugovor om, ako se svi ili n eki elementi procedure osi guranjakvaliteta ugovorom povjere nekoj drugoj strani;

• agencija ima pro cedure internog osiguranja kvaliteta koje pod razumijevaju i mehanizamza in terne povratne i nformacije ( tj. na in da se od sopstvenog osoblja ili odbora do bijepovratna inf ormacija); m ehanizam za interno r azmatranje (t j. na in da se odgovori nainterne i eks terne preporuke za un aprje enje); i mehanizam za ekster ne po vratneinformacije (t j. na in da se po vratne inf ormacije pr ikupe od eksperat a i analiziranihinstitucija, u sv rhu budu eg raz voja), da bi bile o baviještene i da pot krijepe s opstvenirazvoj i unaprje enje.

3. Obavezna cikli na eksterna analiza aktivnosti agencije najmanje jednom u pet godina.

23

3 Sistem ocjenjivanja unutar struke (peer review)U Berli nskom kominikeu od 19. septembra 2 003. godin e, ministri zemalja potpisini caBolonjskog procesa pozvali su Ev ropsku m režu za osiguranje kvali teta u vi sokomobrazovanju da, „preko svojih lanica, u saradnji sa EUA, EURASHE i ESIB-om“... „ispitajuna ine osiguravanja adek vatnog siste ma analiz e unutar st ruke u sv rhu o siguranja k valiteta,i/ili tijela ili agencija za akreditaciju“.

ENQA i njeni partneri na ovaj su poziv odgovorili tako što su nadogradili svoj mandat,tako da s istem ocjenjivanja a gencija unutar struke u klju uje ne s amo kolegijalni p regledsamog pro cesa, ve i paž ljivo razmatranje k valiteta s tandarda na ko jima se pr egled grad i.Nadalje, u pr ocesu je po stignuta saglasnost da preg led ag encija unutar st ruke tr eba da setuma i kao sredstvo ostvarivanja ciljeva t ransparentnosti, vid ljivosti i uporedivosti kvalitetaagencija.

Upravo zato o vaj i zvještaj sadrži zna ajan pr ijedlog, formiranje reg istra p riznatihagencija za ekst erno osiguranje k valiteta ko je ra de u vi sokom obrazovanju u Evro pi. O vajprijedlog je, u suštini, odgovor na o ekivanja da e uskoro vjerovatno do i do pove anja brojatijela za o siguranje kvali teta ko ja že le ostvariti profit iz vrijednosti titule pr iznate i liakreditirane ustanove. Iskust va na drug im mjestima pokazala su da je t akve poduhvate teškokontrolirati, a li Evropa im a vjerovatno jedinstvenu m ogu nost da ost vari prakti norukovo enje ovim novim tržištem, ne da bi zaštitila interese ve ustanovljenih agencija, veda bi osigurala da se ko rist o d osiguranja k valiteta n e umanji aktivnostima akt era upi tnogkvaliteta.

Rad na ovim principima uzima u o bzir evropski kontekst i zahtjeve koje on post avlja.U isto vrijeme p ostoji i s vijest o t ome d a s e s li na iskustva i pr ocesi razvijaju name unarodnom nivou. P rema to me, o vaj dio po inje kratkom analizom me unarodnihiskustava i i nicijativa relevantnih za izradu ovog dijela izvještaja. Nakon toga okvirno navodiprijedlog sis tema analize un utar str uke, n a osn ovu pr incipa supsi dijarnosti i evropskihstandarda za agenc ije za ekst erno osi guranje kvali teta. T aj okvir uvo di predstavljanjepreporu enog registr a agencija za ek sterno osiguranje k valiteta ko je rade u E vropi. Anal izaunutar str uke i poštivanje e vropskih standarda od stran e agen cija igraju klju nu u logu usastavljanju registr a. Na kra ju se pred laže E vropski konsultativni f orum za os iguranjekvaliteta u visokom obrazovanju.

Metfunarodni kontekst

Evropa nije jedino podru je u ko jem se dešava d inami an razvoj u po lju osiguranja kvalitetavisokog obrazovanja. Ovaj odjeljak opisuje neke od iskustava i inicijativa organizacija kao štosu Me unarodna mreža agencija za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju (InternationalNetwork for Quality Assurance Agencies in Higher Education - INQAAHE), Me unarodnaasocijacija pred sjednika univerz iteta (International Association of University Presidents -IAUP), Vije e z a akr editaciju visokog obrazovanja u S jedinjenim Drža vama (Council forHigher Education Accreditation in the United States - CHEA), OECD i UNESCO. Rad tihagencija na osiguranju kvaliteta bio je koristan u izradi ovog izvještaja. Mada t a me unarodnaiskustva nisu direktno uklju ena u konkretne prepo ruke, neki klju ni internacionalni elementipredstavljeni su u dal jem tekstu, na na in koji ih povezuje sa preporukama u ovom poglavlju.Identifikacija dobrog kvaliteta i dobre prakse agencija za ekst erno osiguranje kvaliteta je venekoliko godina i me unarodna tema. Od 1999. nadalj e, INQAAHE razmatra t itulu kvalitetaza agencije za eksterno o siguranje kvaliteta, koju je pokrenuo IAUP, da bi se odgovorilo napotrebe visokoškolskih ustanova da budu u stanju identificirati one agencije

24

koje su kvalificirane za ekstemo os iguranje kvaliteta. Titula kvaliteta naišla je na zna ajnuopoziciju, pa se, u mjesto to ga, INQAAHE fokusirala na f ormuliranje kr iterija dobre prakseagencija. Rezultat je set principa koji predstavljaju zajedni ke nazivnike dobre prakse, a u istovrijeme po tvr uju i me unarodnu raznovrsnost agencija u po gledu s vrhe i h istorijsko-kulturološkog konteksta.

Što se ti e prepo raka za ana lizu age ncija unut ar st ruke, rel evantno je o no što radiCHEA. C HEA je n evladina organizacija koja dj eluje kao k rovno ti jelo z a ameri keregionalne, spec ijalizirane, nacionalne i pro fesionalne age ncije za akred itaciju. Orga nizacijeza akred itaciju ko je t raže da ih CHEA prizna moraju u naprje ivati akademski kvalitet,pokazati odgovornost, poticati napredak, koristiti odgovaraju e procedure, stalno preispitivatipraksu u a kreditaciji i posjedovati odgovaraju e resurse. CHEA traži da lanovi svakih šestgodina pro u t akozvani pregled za pr iznavanje. Po stoje neke osn ovne sli nosti izme uCHEA-ovog pristupa i p rijedloga u ovom izvještaju, recimo u vezi s a cikli nom r evizijom.Me utim, ovaj izvještaj prioritet je dao jasnom fokusu na osiguranje kvaliteta agencije.

Zasebnu inicijativu zajedno su pokrenuli OECD i UNESCO, da bi razradili smjerniceza os iguranje kvaliteta u preko grani nom visokom obrazovanju. S mjernice OECD-a iUNESCO-a finalizirat e se t okom 2005. go dine, a li proces izrade identificirao je kont rasteizme u po trebe da se regu lira in ternacionalizacija v isokog obrazovanja i injenice da sepostoje i nacionalni kapaciteti za os iguranje kva liteta esto f okusiraju isklju ivo na raddoma ih institucija u zemlji. To je p redstavljalo izazov p ostoje im s istemima za osiguranjekvaliteta, da i zrade odgovaraju e metodologije i meha nizme, ko jima e uz doma e, pokriti istrane ustanove i programe, da bi se do maksimuma ostvarile koristi i ograni ile mogu e šteteod internacionalizacije visokog obrazovanja.

Predložene smjer nice OECD-a i UNESCO-a prepor u uju da agenc ije za ekst ernoosiguranje kva liteta uklj u e st rane i profitne institucije/agencije z a pruža nje vis okogobrazovanja, kao i u enje na daljinu, i druge net radicionalne metode pružanj a o brazovnihusluga. Me utim, pr oces izrade sm jernica pr ihvata i da uk lju enje stranih us tanova u ok virrada nacionalnih agencija ho e, u v e ini slu ajeva, traži ti promjene u zako nima i upravnimprocedurama.

Ovaj iz vještaj potvr uje z na aj i i mplikacije internacionalizacije p o o siguranjekvaliteta visokoškolskih ustanova. Mada se sm atralo da je prerano ovo uklju iti u predloženeevropske standarde za ek sterno os iguranje k valiteta, prij edlog za e vropski registar jasnouklju uje i agencije koje n isu iz Ev rope, ali tu rade, ka o i evropske agen cije saprekograni nim operacijama.

Mora se nazna iti i da kont inuirani evropski pr oces u p otpunosti zadovoljavapreporuke OECD-a i UNESCO-a da agen cije trebaj u po državati i ja ati regionalne iinternacionalne mreže.

Cikli na agencijska analiza

Podru je eks ternog o siguranja kvali teta u Ev ropi relativno je n ovo. Me utim, može sesmatrati elementom sve ve e zrelosti agencija to što se u posljednjih nekoliko godina vidi sveve i interes za u naprje enje kredibiliteta rada age ncija, t ako što e se fokusirati na interno ieksterno o siguranje k valiteta samih agenc ija. Radionica ko ju je E NQA upr ili ila u februaru2003. u Si tgesu u Španiji , za t emu je i mala o siguranje k valiteta agen cija. U esnici s urazmatrali postoje a iskustva eksterne evaluacije agencija i jedan od zaklju aka radionice bilaje i preporuka da bi ENQA tr ebala rad iti ka uspostavi cikli nih ekster nih pregleda agencij alanica. U s kladu s t im, ENQA j e berlinski zadatak d obila u v rijeme kad j e razgovor o

eksternom pregledu agencija ve zapo eo i kad je bio element razmatran na sastancima E4.

25

Ovaj izvještaj preporu uje da sv aka evropska agencija, u in tervalima ne ve im od petgodina, t reba da obavi ili se podvrgne cikli nom eksternom pregledu s vojih pro cesa iaktivnosti. Rezul tati bi trebali bi ti dokumentirani u izvješ taju ko ji n avodi u koj oj mjeriagencija po štuje e vropske standarde za agenci je za ekst emo osiguranje kvaliteta (vi dipoglavlje 3, Tre i dio).

Mapa ustanova koje se bave eksternim osiguranjem kvaliteta visokoškolskih ustanovau Evro pskom podru ju visokog obrazovanja e u b udu nosti svakako postati složenija.Upravo je zato važno da agen cije koje n isu lanice ENQA-e budu uk lju ene u raz matranjeosiguranja kvaliteta. Još je važnije da agencije koje nisu iz Evrope, ako to žele, dobiju prilikuda budu analizirane u s vjetlu evropskih standarda. Shodno tome, ovaj izvještaj ne želi f okuspreporuka ograni iti na nacionalno priznate evropske age ncije, a time i mplicitno i samo nastvame i potencijalne lanice E NQA-e. Št aviše, neevropske agencije ko je rade u Evro pi, ilievropske agencije koje nisu nacionalno priznate, moraju imati mogu nost da se opredijele zaanalizu koja razmatra koliko one poštuju evropske standarde.

Generalni principi cikli nog pregleda koji se predlažu su sljede i:• Agencije za ekst erno osiguranje kvaliteta ustanovljene i zvani no priznate kao nacionalne

agencije država potpisnica Bolonjske deklaracije trebale bi se analizirati na nacionalnomosnovu, ime s e pošt uje pr incip supsidijarnosti - ak i a ko rade izvan drža vnih gra nica.Takve evropske nacionalne agencije mogu se, s d ruge strane, opredijeliti za analizu kojuorganizira ENQA, a ne internacionalnu. Analiza agencija tr eba da uk lju uje i pro vjeru dali agencije poštuju evropske standarde za agencije za eksterno osiguranje kvaliteta.

• Agencije ko je nisu ust anovljene i zvani no priznate u ze mlji pot pisnici Bo lonjskedeklaracije m ogu se, na s voju in icijativu, o predijeliti da budu ana lizirane na osnovuevropskih standarda za agencije za osiguranje kvaliteta..

• Takve analiz e tr ebale bi slij editi proces koji sadrži samoocjenjivanje, nezavisnu grupueksperata i objavljen izvještaj.

Eksterna analiza obi no e s e p okrenuti na nacionalnom n ivou ili na nivou a gencije.Stoga se o ekuje d a e a naliza age ncije o bi no pro iza i i z do ma ih pro pisa ili pro cesainternog o siguranja k valiteta k oji u a genciji v e p ostoje. Ovaj izvještaj že li ja sno naglasitizna aj poštivanja principa supsidijarnosti, te se predlaže da ENQA, u po gledu svojih lanica,preuzme inicijat ivu pr ema age nciji sam o ako nako n pet go dina nem a inicijative nanacionalnom n ivou, ili o d s ame a gencije. U s lu aju d a se radi o agenciji ko ja nije lancaENQA-e i d a nakon pet godina nema inicijative bilo države, bilo same agencije, Komisija zaevropski registar zadužena je za iniciranje analize.

Kad državne vlas ti iniciraju analiz u, svr ha bi o igledno mogla bi ti dosta ši roka iuklju ivati i , recimo, pitanje d a li ag encija ispunjava nacionalni ma ndat. Me utim, suštinaovog prijedloga je da analize, bez obzira na to d a li ih inicira država, sama agencija ili ENQA,moraju uvijek ja sno razmatrati u kojoj mjeri agencija poštuje evropske standarde za agencijeza ekster no o siguranje kvaliteta. Generaln a skupšt ina ENQA-e je, na s astanku u novemb ru2004., o dlu ila da bi kriteriji za lanstvo morali bi ti u skla du sa predloženim evropsk imstandardima za agencije za eksterno osiguranje kvaliteta. Shodno tome, analiza agencije ne esamo pokazati u kojoj mjeri agencija poštuje evropske standarde, ve e istovremeno ukazati ina nivo poštivanja kriterija za lanstvo u ENQA-i.

Na kraju, izvještaj naglašava da je u eš e internacionalnih eksperata sa odgovaraju imstru nim znanjima i iskustvima od velike koristi za sam proces analize.

Nastavak rada nakon cikli nog preg leda e p rvenstveno b iti dio od govornostinacionalnih vlast i ili vl asnika agen cije i , naravno, sam e agencije. ENQA e igrat i ulogu udaljem radu samo u slu aju da se radi o lanici i da ENQA mora da potvrdi u kom stepenu

26

ona, na osnovu te analize, zadovoljava evropske standarde za agencije za ekst erno osiguranjekvaliteta. Propisi ENQA-e navode posljedice ako to nije slu aj.

Ilustrativan prikaz pr imjera pro cesa e ksteme a nalize agencije dat je u pril ogu o vogizvještaja.

Registar agencija za eksterno osiguranje kvaliteta koje rade uEvropi

ENQA je na berlinskom ministarskom sastanku 2003. godine preuzela obavezu da e,u s aradnji sa relevantnim akterima, formirati evropski registar agenc ija za o siguranjekvaliteta, ko ji e obuhvat iti javne, pr ivatne i predmetne age ncije, ko je r ade ili planiraju darade u Evropi.

Registar bi zadovoljio interese visokoškolskih ustanova i vl ada u po gledu mogu nostiidentificiranja st ru nih i i stinski kvali tetnih agenc ija za o siguranje kvali teta u Ev ropi. Ta jinteres pr venstveno se zasniva na kom pliciranom podru ju pr iznavanja stepena iz drugihzemalja. Pro cedure pr iznavanja bile bi osnažene kad bi bil o t ransparentno vid ljivo u ko jojmjeri same ust anove pos jeduju k valitet ko ji potvr uju pr iznate agencije. Drugo , sve je višemogu e da visokoškolske ustanove traže osiguranje kvaliteta od agencija izvan granica s vojezemlje. V isokoškolskim ust anovama bi se, s vakako, u to rn procesu pom oglo kad bi im seomogu ilo da na osnovu pouzdanog registra identificiraju stru ne agencije.

Najve a kor ist o d regi stra bi la bi u inf ormativnoj vrijednosti za ins titucije i drugeaktere, a sam registar bi m ogao postati zna ajan instr ument za postizanje transparentnosti iuporedivosti eksternog osiguranja kvaliteta visokoškolskih ustanova.

Registar mora jasno pokazati koliko evidentirane agencije poštuju evropske standardeza agencije za ekst erno o siguranje kvaliteta. Me utim, bitno je naglasiti da o vaj i zvještajnema za cilj da registar predloži kao instrument za rangiranje.

Za registar bi se mogle p rijaviti ag encije k oje r ade u Evropi, uklju uju i i o ne k ojerade iz vanevropskih z emalja, ili t ransnacionalne i int ernacionalne agencije. Agencije bi s esmještale u raz li ite o djeljke reg istra, u zavi snosti od to ga da l i su pred met analize unutarstruke ili ne, da li poštuju evropske standarde za agenc ije za ek sterno osiguranje kvaliteta iline, i da li rade strogo na nacionalnom nivou ili i preko granice.

Mogu a struktura registra bi bila:

Odjeljak 1. Agencije koje su predmet analize unutar struke, podijeljene u sljede e kategorije:

• Evropske nacionalne agencije koje su analizirane i koje zadovoljavaju sve evropskestandarde za agencije za eksterno osiguranje kvaliteta.

• Evropske nacionalne agencije koje su analizirane, ali koje ne zadovoljavaju sve evropskestandarde za agencije za eksterno osiguranje kvaliteta.

• Nenacionalne i vanevropske agencije koje rade Evropi, koje su analizirane i kojeispunjavanju sve evropske standarde za agencije za eksterno osiguranje kvaliteta.

• Nenacionalne i vanevropske agencije koje rade Evropi, koje jesu analizirane, ali koje neispunjavaju sve evropske standarde za agencije za eksterno osiguranje kvaliteta.

27

Odjeljak 2. Agencije koje nisu analizirane

• Evropske nacionalne age ncije, nenaci onalne a gencije i v anevropske agencije ko je nisuanalizirane i ko je s u, s hodno t ome, n avedene n a o snovu inf ormacija pr ibavljenih kro znjihove prijave za ulazak u registar.

Tabelarno predstavljena, struktura registra bila bi sljede a:

Predložena straktura Analiziraneregistra Ispunjavaju evropske

standardeNe ispunjavajuevropske standarde

Nisu analizirane

Rade uzemlji

Evropskenacionalneagencije Rade

prekogranice

Evropske nenacionalneagencijeVanevropske agencijekoje rade u Evropi

Komisija za ev ropski registar odlu it e o pri jemu u Ev ropski registar. Komisija e koristitiinformacije o tome ko liko agencije poštuju e vropske standarde za agencij e za ekster noosiguranje k valiteta, pri kupljene kro z cikli ne analize agencija, kao jedan od kr iterija zaulazak u reg istar. Trebalo bi izraditi i druge kri terije, ko ji e uzeti u obzir raznovrsnostvisokoškolskih sistema.

Komisija e bi ti j ednostavna i nebirokratska, sa devet lanova ko je imen ujuEURASHE, E SIB, EUA, ENQA i organizacije koje predst avljaju ev ropske posl odavce,sindikate i st ru ne o rganizacije, plus p redstavnici v lasti. Ti e lanovi r aditi u li nomsvojstvu, a n e ako o vlašteni preds tavnici organizacija ko je ih imenuju. ENQA e obavljatisekretarske dužnosti za komisiiju, koja e se sastajati najmanje svakih šest mjeseci.

Komisija za ev ropski registar e, ka o j edan od sv ojih prvih za dataka, f ormalizirativlasništvo nad registrom.

Još j edan n eposredni zadatak K omisije za e vropski registar e b iti da ustanovinezavistan i vj erodostojan žalbeni s istem, d a bi se osiguralo po štivanje prava o nih ko ji suodbijeni, ili koji n e m ogu pr ihvatiti ulazak u reg istar. Taj žalbeni si stem trebao bi bi ti dioprotokola, koji e komisija izraditi im po ne s radom.

Evropski konsultativni forum za osiguranje kvaliteta u visokomobrazovanjuOd sastanka u Pragu 2001. go dine, grupa E 4, koju ine E NQA, E UA, E SIB i EURASHE,redovno se sastaje da bi razmatrala budu nost Bo lonjskog pro cesa i evropskog kv aliteta uvisokom obrazovanju. Od sastanka u Berlinu 2003. godine, sastanci grape E4 pr venstveno sebave pro vedbom zadataka koj e min istri povjere grap i, u v ezi sa kvalitetom u visokomobrazovanju.

Ovakva sarad nja n a e vropskom nivou po kazala se ko nstraktivnom. T e etiriorganizacije do govorile su sa da e Evro pski konsultativni f orum za os iguranje kvali teta uvisokom obrazovanju nastaviti da postoji kao nadgradnja na E4. Osnov takvog foruma je,

28

prakti no govore i, da po stoje u saradnju izme u ENQA-e, EUA, EUR ASHE-a i ESIB-austanovi na tr ajnom osnovu. Forum bi prvenstveno f unkcionirao kao konsultativni isavjetodavni forum za klju ne evropske aktere, i podsje ao bi na sadašnji aranžman, u ko jemsvaka o d etiri organizacije snosi svoje troškove u eš a, bez st varanja nove adm inistrativnestrukture. Dugoro no gledano, u forum bi trebali u i predstavnici tržišta rada.

29

4 Budu e perspektive i izazoviOvaj izvještaj sadrži prijedloge i preporuke koje su izradili i podržali klju ni evropski akteri upolju o siguranja kvali teta u vi sokom obrazovanju. Sa mo postojanje izvješ taja svje do i opostizanju razumijevanja u podru ju gdje bi raz umijevanje moglo djelovati inherentno malovjerovatno, o bzirom na r azli ite interese. Prijedlozi nud e ve u t ransparentnost, sigurnost iinformacije o vis okom obrazovanju, i za s tudente i za društvo uop e. Nude, i sto t ako, ipriznanje i kredibilitet visokoškolskih ustanova, kao i mogu nost da pokažu koliko su predanikvalitetu u s ve konkure ntnijem i skepti nom okruženju. Što se ti e agen cija za osiguranjekvaliteta, prij edlozi unaprje uju njihov kredibilitet i produktivnije ih povez uju sa širomevropskom profesionalnom zajednicom.

Me utim, prijedlozi ostaju samo pr ijedlozi, ako uz njih ne ide i djelotvorna strategy aprovedbe. Ako ih ministri u Bergenu odobre, odmah e uslijediti koraci ka uvo enju nekih odklju nih elemenata iz ovog izvještaja. Registar agencija za o siguranje kvaliteta mora se po etiplanirati najkasnije za drugu po lovinu 2005. godin e, da krene on-line od 2006. Sek retarijatENQA-e predvidio je dodatne resurse ko ji e biti neophodni u te svrhe. Nakon ministarskogsastanka, E NQA e pod uzeti konkretne in icijative neo phodne za uspostavu Ko misije zaevropski registar. Komisija e po eti s r adom na formalizaciji v lasništva i na izradi protokolana osnovu preliminarnih radova koje je E NQA obavila u pro lje e 2005. O ekuje se da e seprve cikli ne analize izvršiti tokom 2005.

Jedna od ranih inicijativa e biti i Evropski konsultativni forum za osiguranje kvalitetau visokom obrazovanju. Tako e ishodi bergenskog ministarskog sastanka i uspostava forumabiti klju ne teme predstoje eg sastanka ENQA-e i njenih partnera iz grupe E4 , planiranog zajuni 2005. Uz t o, govor it e se i o daljoj saradnji sa drugim klju nim akterima, kao što supredstavnici t ržišta r ada. ENQA je p lanirala i s astanak sa drugim e vropskim mr ežama zaosiguranje kvaliteta, prije Generalne skupštine ENQA-e u septembru 2005.

Mogu nost brze implementacije nekih od prijedloga iz ovog izvještaja ne treba shvatitikao izjavu da e ostatak b iti j ednostavan. V iše e vre mena t rebati da st andarde ekst ernogosiguranja kva liteta agencije i ins titucije pr ihvate u velikom broju, jer pr ihvatanje zavisi odspremnosti na promjenu i razvoj u državama potpisnicama sa odavno ustanovljenim i mo nimvisokoškolskim sistemima. Ono što s e predlaže u standardima internog osiguranja kvaliteta zaneke e vis okoškolske ustanove bi ti i zazovno, po sebno kad po stoji n ova i rastu a tr adicijaosiguranja kvali teta, i li tamo gdje bavljenje potrebama s tudenata i njihovim pripremama zatržište rada nij e u sa eno u i nstitucionalnu ku lturu. Sli no tome, st andardi za ekster noosiguranje kvaliteta i za same agenci je tražit e od svi h u esnika, a po sebno od agencija, dapažljivo analiziraju sam e sebe i da svoju praksu up orede s a ev ropskim o ekivanjima. Novaprocedura cikli nog preg leda e u t e svrhe bi ti blagovremena. Tek kad se koristi usvajanjastandarda budu vidjeli, postojat e vjerovatno a i da e se oni prihvatiti.

Evropski prostor visokog obrazovanja funkcionira na osnovu pojedina ne nacionalneodgovornosti za visoko obrazovanje, a t o implicira a utonomiju u pitanjima eksternogosiguranja k valiteta. Upravo zato , ovaj i zvještaj nij e, niti može biti bil o kaka v pro pis, vesamo set prepo ruka i prijedloga u du hu uza jamnog po štovanja me u pro fesionalcima,ekspertima iz s amih vis okoškolskih ustanova, uk lju uju i studente, m e u ministarst vima iagencijama za osiguranje kvaliteta. Neke države potpisnice možda e htjeti standarde i procesanalize u nijeti u svoje zakonske ili upra vne ok vire. Drugi e možda že ljeti duže raz matratikoliko je to pr imjereno i odvagivati prednosti pro mjene nas pram statusa quo. Predl oženiEvropski konsultativni f orum za os iguranje kva liteta u vis okom obrazovanju trebao b ipredstavljati mjesto za di skusiju, dij alog i s aznavanje o n ovom na inu razmi šljanja,iskustvima drugih sistema i sli nostima i razlikama nacionalnih iskustava.

30

Sve u sv emu, za narednih nek oliko godina, pred ENQA-om, njenim partner ima izgrape E4 i drug im akterima stoje veliki izazovi. Izvještaj jasno k aže da zav ršetak samogizvještaja nije isto š to i ostvarenje bolonjskog cilja dimenzije osiguranja kvaliteta za Evropskopodru je visokog obrazovanja. Predstoji rad na pr ovedbi preporuka izvještaja i osigura vanjuimplicirane k ulture k valiteta m e u v isokoškolskim ustanovama i agencijama za ekstemoosiguranje kva liteta. O no što je po krenuto be rlinskim zada tkom treba t e dalje održavati injegovati, a ko se žel i stvoriti u potpunos ti fun kcionalna e vropska di menzija osi guranjakvaliteta za Evropsko podru je visokog obrazovanja.

Sad je mogu e evro psko viso ko š kolstvo sa j akim, autonomnim i djelot vornimvisokoškolskim ustanovama, jasan osje aj zna aja kvaliteta i st andarda, dobre analize unutarstruke, vjerodostojne agencije za os iguranje kvaliteta, djelotvoran regis tar i ve a saradnja sadrugim akterima, kao što su poslo davci, a prij edlozi sadržani u ov om izvještaju veliki edoprinos dati u pretakanju takve vizije u stvarnost.

31

Prilog:Cikli na analiza agencija za osiguranje kvaliteta4 –teoretski modelModel koji se ovd je predst avlja je okvirni prijedlog za pro ces eks terne a nalize agencije zaeksterno osiguranje kvaliteta. Predstavljen je kao primjer vjerodostojnog procesa pogodnog zaidentfikaciju poštivanja evro pskih standarda za agenc ije za ek sterno o siguranje kvaliteta.Mora se naglasiti, pa, da je svrha ovog primjera da bude instruktivan i ilustrativan. Zato sadržidosta detalj a, vjerovatno više nego št o bi se s matralo neophodnim za a nalizu po jedina neagencije. Iz toga proizilazi da se o vaj proces ni u kom smislu ne t reba smatrati standardom.Nadalje, t reba nag lasiti da se u ovo m primjeru ter min „evaluacija“ koristi i za ci ljeve i zaprocese. Mogli bi se koristiti i termini „akreditacija“ i „revizija“.

Proces pokriva sljede e elemente:• formuliranje referentnog okvira i protokola za analizu;• predlaganje i imenovanje komisije eksperata;• samoocjenjivanje same agencije;• posjeta lokaciji;• Izvještaj.

1 Opis poslova i zadataka

Opis po slova i zadataka m ora identificirati ciljeve anali ze u pogledu per spektive i in teresavlasti, akt era i same agencije. S vi klju ni zadaci i operacije agencije m oraju se pokriti nana in da bude o igledno da ne postoji ništa sakriveno.

2 Samoocjenjivanje

2.1 Osnovne informacije potrebne od agencije kao osnov za analizuOsnovne informacije su neophodne da bi se shvatio kontekst unutar ko jeg agencija radi. Odovog dijela se o ekuje da sadrži:

2.1.1 Kratki pregled nacionalnog visokoškolskog sistema, uklju uju i:

• strukturu akademskih stepena;• institucionalnu strukturu;• procedure i strane uklju ene u uspostavljanje novih predmeta, programa i institucija;• druge procedure osiguranja kvaliteta;• status visokoškolskih ustanova u odnosu na vlast.

2.1.2 Kratki pregled historije date agencije i generalnu ocjenu visokogobrazovanja:

• izjava o zadatku;

Struktura ovog priloga sli na je ovakvom prilogu

32

• uspostava agencije (vlada, visokoškolske ustanove, ostali);• opis pravnog okvira i drugih formalnih propisa u vezi sa agencijom (npr. zakoni usvojeni

u parlamentu, ministarski nalozi ili uredbe);• financiranje agencije;• nosilac prava na pokretanje inicijative za evaluacije;• intema organizacija agencije, uklju uju i procedure imenovanja i sastav odbora/vije a;• drage dužnosti agencije, osim evaluacije visokog obrazovanja;• me unarodne aktivnosti agencije, uklju uju i formalne ugovore, kao i dr uge aktivnosti,

npr. u eš e na konferencijama, u radnim grupama i razmjeni osoblja;• uloga agencije u nastavku rada nakon evaluacija, posljedice i sankcije.

2.2 Eksterno osiguranje kvaliteta koje poduzima sama agencija

Moraju se predo iti dokazi da ag encija redovno obav lja procedure ek sternog osiguranjakvaliteta z a vis okoškolske u stanove il i pro grame. Takvo o siguranje kva liteta tre balo bipodrazumijevati evaluaciju, akreditaciju, pregled, reviziju ili oc jenu, a sve je to dio o snovnihfunkcija agencije.

Pod „redovnim“ se podrzaumijeva da se evaluacije planiraju na osnovu sistemati neprocedure i da je u protekle dvije godine obavljeno nekoliko ocjena kvaliteta.

Takvi dokazi trebali bi uklju ivati:• opis metodološkog opsega agencije;• opis odre enog broja obavljenih ocjena kvaliteta i broj ocijenjenih jedinica.

2.3 Metod evaluacije koji agencija koristi

2.3.1 Osnovne informacije

Pregled sveukupnog planiranja evaluacije i druga temeljna pitanja potrebna su za odre ivanjeda li agencija radi na osnovu transparentnih metodoloških procedura.

Takav pregled bi trebao sadržavati:• procedure za obavještavanje i komunikaciju sa evaluiranim institucijama;• strategiju agencije za u esce studenata;• procedure vezane za usp ostavu opis a poslo va i z adataka/ pro jektnog plan a poje dina ne

analize;• osnovne reference za e valuaciju (unaprijed def inirani k riteriji, za konski do kumenti,

tematski ind ikatori, p rofesionalni standardi, objavljeni c iljevi insti tucije koja je p redmetevaluacije);

• mjera u kojoj se metodološki elementi modificiraju za odre ene preglede.

2.3.2 Elementi metodologije

Pregled koji pokazuje da je m etodologija po k ojoj agencija radi priprem ljena unaprijed ijavna, te da su rezultati pregleda javni.

Metodologija uklju ujue:• samoocjenjivanje ili ekvivalentnu procedura agencije koja je predmet evaluacije;

33

• eksternu evaluaciju koju obavlja grapa eksperata i posjete lokaciji o kojima odlu ujeagencija;

• objavljivanje izvještaja sa javno obznanjenim rezultatima.

Agencija može razraditi i primjenjivati drage metodologije, za posebne namjene.Odluke i izvještaji agencije su konzistentni u pogledu principa i zahtjeva, ak i kad se radi oocjeni razli itih grupa.Ako agencija donosi odluke o evaluaciji, postoji sistem za podnošenje žalbi. Ovametodologija primjenjuje se u odnosu na potrebe agencija.Ako agencija daje preporuke i/ili odluke sa uslovima, ima procedure za nastavak rada iprovjeru rezultata.

2.3.3 Pregled uloge grupe vanjskih eksperata

Pregled uloge grupe vanjskih eksperata treba uklju ivati:• procedure za predlaganje i imenovanje eksperata, uklju uju i kriterije za korištenje

me unarodnih eksperata, te predstavnike klju nih aktera, kao što su poslodavci i studenti;• metode informiranja i obuke eksperata;• sastanke eksperata, broj, obim i raspored sveukupnog procesa evaluacije;• podjela zadataka izme u agencije i eksperata;• identifikacija i imenovanje osoblja agencije na zaduženja vezana za evaluaciju.

2.3.4 Dokumentacija

Nekoliko pregleda procedura agencije za prikupljanje dokumentacije potrebni su zasagledavanje procedura vezanih za samoocjenjivanje agencije i posjete lokacijama:

2.3.4.1 Pregled procedura vezanih za samoocjenjivanje

Takav pregled treba uklju ivati:• specifikaciju sadržaja smjernica koje agencija daje;• proceduralne savjete koje agencija pruža;• zahtjeve za sastav timova za samoocjenjivanje, uklju uju i i ulogu studenata;• obuku/informiranje timova za samoocjenjivanje;• vrijeme koje je na raspolaganju za operaciju samoocjenjivanja.

2.3.4.2 Pregled procedura vezanih za posjete lokaciji

Takav pregled treba uklju ivati:• upitnike/protokole za intervjue;• principe za odabir u esnika/respondenata (kategorije i konkrentne u esnike);• principe o dužini posjeta;• broj sastanaka i prosje no trajanje;• dokumentaciju sa sastanaka (internu/eksternu, zapisnike, transkripte, itd.);• metode rada grupe vanj skih eksperata.

2.3.4.3 Izvještaji

Dokumentacija treba da uklju uje sljede e informacije o izvještajima:

34

• svrhu izvještaja;• izradu teksta izvještaja (uposlenici agencije ili eksperti);• format izvještaja (dizajn i dužinu);• sadržaj izvještaja (dokumentaciju ili samo analize/preporake);• principe pribavljanja povratnih informacija o nacrtu izvještaja, od institucija koje su

predmet evaluacije;• procedure i politiku objavljivanja (npr. komunikacije s medijima);• neposredni nastavak rada (npr. seminari i konferencije);• aktivnosti dugoro nog nastavka rada (npr. kasnija evaluacija ili posjeta).

2.3.5 Žalbeni sistem

Agencija dokumentira metod podnošenja žalbi protiv odluka i kako s e ta m etodologijaprimjenjuje na potrebe agencije. Iz dokumentacije mora biti vidljivo koliko se žalbeni s istemzasniva na procesu rasprave, kroz koji agencija može onima koji su predmet evaluacije pružitisredstva kojima mogu dati komentar ili osporiti ishode evaluacije.

U suštini, agencija mora dati dokaze da žalbeni sistem predvi en za one koji supredmet evaluacije njima zaista daje mogu nost da izraze svoje mišljenje o ishodima.

2.4 Dodatna dokumentacija

Dodatna d okumentacija trebala bi d ati pr egled korištenja anketa, statisti kih materijala ilidrugih vrsta dokumentacije koja drugdje nije spomenuta. Takvi materijali trebali bi biti javni.

2.5 Procedure za sistem kvaliteta za agencije

Agencija mora dokumentirati da ima mehanizme internog osiguranja kvaliteta koji su saglasnisa on im što je navedeno u ev ropskim standardima za agenci je za ek sterno os iguranjekvaliteta.

2.6 Završna razmatranja

Analiza sna ga, slabosti, mogu nosti i opasnosti agencije po trebna j e da bi s e dao pregledsposobnosti agencije da se pr ilagodi novim iz azovima i trendovima i da st alno unapre ujesvoj rad, istovremeno održavaju i solidan metodološki okvir i model upravljanja.

3 Smjernice za komisiju za eksterni pregled

Te smjernice opisuju šta se o ekuje od komisije za eksterni pregled. Tu se nalaze smjernice o:

• imenovanju i generalnoj organizaciji;• posjetama lokaciji;• izradi izvještaja.

Kako je go re opisano, agencija koja j e pred met analize trebala bi dati izvještaj osamoocjenjivanju u skladu sa dat im smjernicama. Rezultat takvog samoocjenjivanja trebao bise dostaviti komisiji za eksterni pregled najkasnije jedan mjesec prije posjete.

35

3.1 Imenovanje komisije za eksterni pregled

Ovaj odjeljak bavi se imenovanjem eksperata koji e obaviti pregled.

Grapa eksternih eksperata bi me u lanovima trebala imati sljede e:• jednog ili dva eksperta za osiguranje kvaliteta (internacionalne);• predstavnika visokoškolskih ustanova (nacionalni);• predstavnika studenata (nacionalni);• predstavnika zainteresiranih aktera (npr. predstavnika poslodavaca, nacionalni).

Jednog od tih eksperata trebao bi izabrati predsjedavaju i komisije za eksterni pregled.Preporacuje se i da se ko misiji doda o soba koj a b i radila kao sekretar k omisije,

nezavisno od agencije.Prijedlozi lanova mogu do i od agencija, zainteresiranih aktera il i lokalnih v lasti, ali

da bi se osigurali kredibilitet i povjerenje u ko misiju, neophodno je da se za datak imenovanjaeksperata povjeri nekoj vanjskoj, a li povezanoj agenciji. Tr e a str ana bi, r ecimo, mogla bitiENQA, ili agencija koja u dat i proces nije uklju ena. Osnov za potvrdu eksperat a trebale b ibiti izjave o nezavisnost i. Me utim, age ncija koja je pred met pregleda t rebala bi imat imogu nost da da komentar na kona ni sastav komisije.

3.2 Posjete lokaciji

Mora postojati protokol o posjetama lokaciji, u smislu sljede eg:Preporacuje se da po sjete t raju d va do tri dana, uklju uju i pripremu i nast avak, u

zavisnosti od toga koliko komisija ve poznaje agenciju koja se oc jenjuje i kontekst u ko jemdjeluje. Dan prije p osjete, komisija e se sastati i dogovoriti se o t emama relevantnim zaposjetu. Svrh a pos jete l okaciji j e da se pot vrdi s amoocjenjivanje. Vo di za o bavljanjerazgovora bi se trebao pripremiti sa tim na umu.

Posjeta bi trebala p odrazumijevati zasebne s astanke s a lanovima odbora agencije,upravom, uposlenicima, ekspertima, vlasnicima/klju nim za interesiranim ak terima irakovodnim nivoom predstavnika agencije koja je pred met analize, kao i lanovima komisijeza interno samoocjenjivanje.

3.3 Priprema izvještaja

Uz is punjenje genera lnih pos lova i zadataka, izvještaj mora precizno raz motriti poštivanjeevropskih st andarda za age ncije za ek sterno o siguranje kva liteta, kako je t o navedeno uprotokolu o samoocjeni, kao i mogu nosti i preporake za dalja unaprje enja.

Nakon posjete, komisija za eks ternu analizu e, uz po mo sekretara, izraditi izvještaj.Kona na v erzija izvješt aja trebala b i se po slati agenciji koja j e b ila predmet analize, zakomentare o injeni nim greškama.

36