Standardni troškovi

dr. sc. Hrvoje Perčević

Pojam standarda

Ciljana razina izvršenja koja se može postaviti na različitim razinama strogosti

Instrumenti planiranja i kontrole

Dimenzije standarda:

1. Vremenska – temelj iz kojeg se razvija standard

2. Dostižna – poteškoće kod postizanja standarda

Vrste standarda

Prema stupnjevima strogosti standardi se klasificiraju u tri vrste:

1. Očekivani standardi

2. Praktični standardi

3. Idealni standardi

Očekivani standardi

Postavljeni su na razini koja odražava stvarno očekivano izvršenje u budućem razdoblju

Odražavaju sve probleme, zastoje i kvarove koji će se dogoditi

Nisu relevantna podloga za motivaciju zaposlenih i kontrolu izvršenja ciljeva

Praktični standardi

Formiraju se na strožoj razini od očekivanih

Dopuštaju normalna ograničenja u poslovnom procesu

Ostvarivi su u konkretnim uvjetima

Najefikasniji standardi za izvršenje zaposlenih i kontrolu izvršenja ciljeva

Uzrokuju povoljna i nepovoljna odstupanja

Idealni standardi

Definiraju se na najvišoj razini strogosti

Predstavljaju krajnost tj. najveće izvršenje koje se može ostvariti u idealnim uvjetima

Ne uvažavaju ograničenja

Neostvarivi u praksi – demotiviraju zaposlene

Nepovoljno odstupanje

Definiranje standardnih troškova

Očekivani troškovi koji bi trebali nastati u određenim uvjetima

Pažljivo određenje o tome kakvi troškovi trebaju biti ili kakvi bi morali biti s ciljem da se pretpostavi stvarni rezultat

Koriste se u obračunu troškova, planiranju i kontroli

Komponente standardnog troška

1. Količinski standard – standardna količina

2. Cjenovni standard – standardna cijena

Standardni trošak ≠ planirani trošak Stand. trošak = stand. kol. x stand. cijena

Planirani trošak = stvarna kol. x planirana cijena

Količinski standard

Standardna količina po jedinici gotovog proizvoda

Očekivana količina direktnog materijala ili očekivani broj direktnih sati rada potrebnih za proizvodnju jedne jedinice proizvoda

Očekivani input za proizvodnju jedinice outputa

Utvrđuje ih priprema rada (tehnolozi)

Cjenovni standard

Standardna cijena za svaku mjeru količinskog standarda

Iznos koji se očekuje platiti za trošak svake jedinice direktnog materijala i trošak svakog sata direktnog rada koji su uključeni u proizvodnju jedne jedinice gotovog proizvoda

Standardni trošak

Input Output

standardna količina standardni trošak x jednako jedinice gotovog proizvoda

standardna cijena

Razlozi korištenja standardnih troškova

Upravljanje troškovima

Odlučivanje o cijenama

Planiranje i kontrola

Sastavljanje financijskih izvještaja

Primjena standardnih troškova u planiranju i kontroli

Kod sastavljanja glavnog poslovnog plana

Kod izrade fleksibilnih planova koji su osnova za procjenu provedbe poslovnih aktivnosti

Olakšavaju obračun proizvodnje

Određivanje standardnih troškova

Standardni trošak direktnog materijala

Standardni trošak direktnog rada

Standardni opći troškovi proizvodnje

Standardni trošak direktnog materijala

1. Postavljanje količinskog standarda direktnog materijala

- pitanje vrste i količine direktnog materijala potrebnog za jedinicu gotovog proizvoda sukladno postavljenoj proizvodnoj metodi

2. Postavljanje cjenovnog standarda direktnog materijala

- postavlja ga nabavna služba koja komunicira s

dobavljačima

Odstupanja od standardnih troškova direktnog materijala

1. Količinsko odstupanje –razlika između ukupnih stvarnih količina direktnog materijal i prethodno postavljanih standardnih količina

2. Cjenovno odstupanje – razlika između stvarno plaćenih cijena za direktni materijal i prethodno postavljanih standardnih cijena

Količinsko odstupanje od standardnih troškova direktnog materijala

a) Standardna količina standardna kol. dir. broj proizvedenih

direktnog materijala = materijala po jed. x jed. proizvoda u proizvoda tijeku razdoblja

b) Količinsko odstupanje ukupno utrošena standardna standardna

direktnog materijala = količina dir. - količina x cijena po materijala dir. materijala jed. dir.

mat.

Cjenovno odstupanje od standardnih troškova direktnog materijala

Cjenovno odstupanje stvarna cijena standardna stvarno direktnog materijala = plaćena za jed. - cijena po jed. x nabavljena

dir. materijala dir. materijala kol. dir. materijala

Stvarno nabavljena

količina dir. mat.

x

stvarne cijene

Stvarno nabavljena

količina dir. mat.

x

standardne cijene

Stvarno utrošena

količina dir. mat.

x

standardne cijene

Standardna

količina dir. mat.

x

standardne cijene

7.000 kg

x

3,10 kn/kg

7.000 kg

x

3 kn/kg

5.800 kg

x

3 kn/kg

6.000 kg*

x

3 kn/kg

21.700 kn 21.000 kn 17.400 kn 18.000 kn

700 kn

nepovoljno cjenovno odstupanje

600 kn

povoljno količinsko odstupanje

100 kn

nepovoljno ukupno odstupanje direktnog materijala

Standardni trošak direktnog rada

1. Postavljanje količinskog standarda

- broj direktnih sati rada koji su potrebni za proizvodnju jedne jedinice gotovog proizvoda

- rezultat su studija u pripremi rada

2. Postavljanje cjenovnog standarda

- predočuje se satnicom koju poduzeće očekuje da će platiti tijekom računovodstvenoga razdoblja

- postavlja se u kadrovskoj službi, a na njega utječe i kolektivni ugovor

Odstupanja od standardnih troškova direktnog rada

1. Količinsko odstupanje –razlika između ukupnih stvarno izvršenih sati direktnog rada i prethodno postavljanih standardnih sati

2. Cjenovno odstupanje – razlika između stvarno plaćenih cijena za direktni rad i prethodno postavljanih standardnih cijena

Količinsko odstupanje od standardnih troškova direktnog rada

a) Stand. kol. standardna kol proizvedena dir. rada = dir. rada x količina

po jed. proizvoda proizvoda

b) Kol. odstup. ukupno ukupna standardna cijena

dir. rada = izvršena - stand. kol, x po jed. dir. kol. dir. rada dir. rada rada

Cjenovno odstupanje od standardnih troškova direktnog rada

Cjenovno odstup. stvarna cijena stand. cij. stvarno

dir. rada = po satu - po satu x izvršena dir. rada dir. rada kol. sati dir. rada

Stvarno izvršena kol. dir.

rada

x

stvarna cijena

Stvarno izvršena kol. dir.

rada

x

standardna cijena

Standardna kol. dir.

rada

x

standardna cijena

11.000 sati

x

7,10 kn/satu

11.000 sati

x

7 kn/satu

10.500 sati

x

7 kn/satu

78.100 kn 77.000 kn 73.500 kn

1.100 kn 3.500 kn

nepovoljno cjenovno odstupanje nepovoljno količinsko odstupanje

4.600 kn

nepovoljno ukupno odstupanje

Standardi općih troškova proizvodnje

Očekivani OTP koji bi trebali nastati u određenim uvjetima

Definiraju se na bazi analize ostvarenog outputa i stvarnih OTP

U analizi OTP utvrđuje se mjera proizvodne aktivnosti – indikator koji najbolje odražava vezu između OTP (varijabilnog dijela) i opsega proizvodnje

Faze izrade standarda OTP

1. Formula fleksibilnog proračuna

2. Stopa OTP

3. Standardi OTP za jedinicu proizvoda

Formula fleksibilnog proračuna

Formula u kojoj se OTP separiraju na fiksnu i varijabilnu komponentu

Formula fleksibilnog proračuna OTP je zbroj pojedinih pozicija troškova

Pokazuje ukupno očekivane fiksne i varijabilne opće troškove po jedinici mjere aktivnosti.

Fleksibilni proračun odjela montaže

01. 01. - 30. 06. 2010. (u kn)

Pozicija Fiksni troškovi Varijabilni troškovi po satu dir. rada

Kontrola 35 000 -

Amortizacija 45 000 -

Indirektni rad - 0,75 kn/satu

Indirektni materijal - 1,00 kn/satu

Maziva - 0,25 kn/satu

Ukupno 80 000 2,00 kn/satu

Formula fleksibilnog proračuna = 80 000 kn + 2 kn/satu dir.

rada

Stopa OTP

Pokazuje očekivane OTP po jedinici mjere proizvodne aktivnosti (satu direktnog rada)

Mjera proizvodne aktivnosti eliminira sezonska odstupanja u OTP i opsegu proizvodnje

procijenjeni godišnji OTP SOTP = ----------------------------------------------------

procijenjeni godišnji standardni sati dir. rada

Standard OTP

Temelji se na količinskom standardu za određenu mjeru aktivnosti

Pokazuje očekivane OTP po jedinici gotovog proizvoda

ukupna standardna količina sati direktnog rada

POTP = SOTP x za procijenjeni opseg proizvodnje

Ukupni POTP POTP po jedinici proizvoda = količina proizvodnje

Odstupanja od standarda OTP

Nazivaju se prebačaji ili podbačaji

Vrste odstupanja:

1. Proračunsko (plansko) odstupanje

2. Odstupanje od opsega

Ostvareni OTP odjela montaže 01. 01 - 30. 06. 2010.

Pozicija OTP-fiksni OTP-varijabilni Ukupni OTP

Kontrola 37.000 37.000

Amortizacija 45.000 45.000

Indirektni rad 16.470 16.470

Indirektni

materijal

22.425 22.425

Maziva 4.105 4.105

Ukupno 82.000 43.000 125.000

ukupno ostvareni ukupno POTP

OTP za 22.000 stand.

sati dir. rada

125.000 132.000*

7.000 kn

prebačaj OTP (povoljno odstupanje)

* POTP = SOTP x ukupni stand. sati dir. rada = 6 kn x 22.000 stand. sati

= 132.000 kn

POTP se može izračunati i na temelju POTP-a po jedinici proizvoda:

132.000 kn = 11.000 kom proizvoda x 12 kn.

Proračunsko odstupanje

Plansko odstupanje

Razlika između stvarno nastalih OTP-a i fleksibilnog plana OTP-a temeljenoga na količini standardnih sati direktnog rada

Razlika između stvarno nastalih OTP-a i standardnih OTP-a, odnosno OTP-a koji su trebali nastati na temelju dopuštenih standardnih sati direktnog rada

Vrsta troška Ukupno ostvareni Fleksibilni proračun

OTP OTP za 22.000

standardnih sati dir. rada

OTP-fiksni 80.000

OTP-varijabilni 44.000 (2 kn x 22.000 sati)

Ukupno 125.000 124.000

1.000 kn

nepovoljno proračunsko odstupanje

Vrste proračunskog odstupanja

Odstupanje od potrošnje

Razlika stvarnih OTP i OTP-a u fleksibilnom proračunu za stvarne sate direktnog rada

Odstupanje od učinkovitosti

Razlika OTP-a u fleksibilnom proračunu za stvarne sate direktnog rada i standardne

Odstupanje u varijabilnim OTP

Vrsta troška Ukupni Fleksibilni proračun Fleksibilni

stvarni za stvarnih pror. OTP

OTP 21.000 sati dir. rada za 22.000*

stand. dir.

sati rada

Fiksni 80.000 80.000

Varijabilni 42.000** 44.000***

Ukupno 125.000 122.000 124.000

3.000 kn 2.000 kn

nepovoljno odstupanje povoljno odstupanje

od potrošnje od učinkovitosti

. 000

nepovoljno proračunsko odstupanje

* 22.000 = 11.000 kom x 2 stand. dir. sata

** 42.000 = 21.000 kom x 2 stand. dir. sata

*** 44.000 = 22.000 kom x 2 stand. dir. sata.

Odstupanje od opsega

Razlika između ostvarenog i očekivanog opsega proizvodnje koji se uzima za računanje stope OTP-a

Nastaje kada stvarni opseg proizvodnje, mjeren brojem standardnih sati direktnog rada, odstupa od očekivanoga godišnjeg opsega proizvodnje koji se uzima prilikom računanja stope OTP-a

Odstupanje od neiskorištenog kapaciteta

Odstupanje u fiksnim OTP

Vrsta troškova Planirani OTP Primijenjeni OTP

prema fleks. prorač. za 22 000 stand.

za 22 000* stand. sati sati dir. rada

dir. rada

Fiksni 80.000 4 x 22.000 = 88.000

Varijabilni (2 x 22.000) = 44.000 2 x 22.000 = 44.000

Ukupno 124.000 6 x 22.000 = 132.000

8.000 kn

* 22.000 = 11.000 x 2 povoljno odstupanje od opsega

«Alfa» d.d. Ukupno odstupanje od OTP odjela montaža

01. 01. - 30. 6. 2010.

Vrsta troška Ostvareni Fleks. prorač. Fleks. prorač. Ukupni stand.

OTP OTP za 21 000 OTP za 22 000 OTP za 22 000

Fiksni 80.000 80.000 88.000****

Varijabilni 42.000* 44.000** 44.000 ***

Ukupni 125.000 122.000 124.000 132.000

3.000 2.000 8.000

nepovoljno odstupanje povoljno odstupanje povoljno

odstupanje

od potrošnje od učinkovitosti od opsega

1.000

nepovoljno plansko odstupanje

7.000

povoljno ukupno odstupanje

* 2 kn po satu dir. rada x 21.000 sati

** 2 kn po satu dir. rada x 22.000 sati

*** 2 kn po satu dir. rada x 22.000 sati

**** 4 kn po satu dir. rada x 22.000 sati