UNIVERZITET U TUZLITEHNOLOKI FAKULTET TUZLA-ODJELJENJE U TRAVNIKUODSJEK: PREHRAMBENA TEHNOLOGIJAPREDMET: EKONOMIKA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

STUDENTI: MAHIR HRNJI I AMER GOTI PROFESOR: DR.SC.ZAIM BULJUBAI

TROKOVI I KALKULACIJE*

1.UvodIntenzivno izuavanje trokova poelo je krajem 19. i poetkom 20.stoljea, kada se javljaju prve gospodarske krize u kapitalistikim zemljama.Tvrtke su radi opstanka i razvitka na tritu morale proizvoditi sa sniavanjem trokova proizvodnje, odnosno prodajne cijene. Za ostvarenje tog cilja morale su izuavati i dobro poznavati odnose trokova i uinaka. Zahtjev: - Poslovanje uz sniavanje prodajne cijene i pokrivanje trokova izrade. Upitnost: - Do koje granice sniziti prodajnu cijenu da bi se bilo konkurentnim na tritu, a poslovalo s dobitkom.

*

* TROKOVI Trokovi predstavljaju vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije. Kako se vrijednost izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina utroene radne snage, sredstava za rad i predmeta rada.

Trokovi se dakle sastoje od :

- trokova radne snage - trokova sredstava za rad - trokova predmeta rada

* Trokovi se mogu grupirati prema razliitim karakteristikama ali najrairenija je podjela : sa stajalita mogunosti rasporeivanja na nosioce troka ( direktni i indirektni trokovi ) sa stajalita njihovog odnosa prema stupnju iskoritenja kapaciteta ( fiksni i varijabilni trokovi) 2.1. Podjela trokova

* Direktni i indirektni trokovi Direktni ( pojedinani) trokovi su oni koji se mogu neposredno obuhvatiti ne samo po mjestu nastanka troka, ve i po nosiocima trokova. To su:materijal izrade ( osnovni i pomoni materijal) te energija i gorivo ako se mogu obuhvatiti po uinku osobni dohoci izradeamortizacija ( obraunata po funkcionalnom sistemu )

* Indirektni ( opi ) trokovi

Indirektni trokovi ne mogu se evidentirati neposredno po mjestu i nosiocima troka, pa ine zajednike trokove za vie mjesta trokova ili vie vrsta uinaka. To su:opi trokovi izrade ( pogonska reija)opi trokovi uprave i prodaje

*

Mogunost podjele trokova na direktne i indirektne podrazumijeva poznavanje mjesta nastanka i nosioca trokova mjesta nastanka trokova su pojedini dijelovi poduzea u kojima trokovi nastaju. nosioci troka su pojedini uinci tj. proizvodi i usluge bez obzira na mjesta gdje su trokovi nastali. Odreivanje mjesta trokova i nosioca trokova preduvjet je za izradu kalkulacija.

* Fiksni i varijabilni trokoviS obzirom na njihovu osjetljivost na promjenu opsega proizvodnje ili stupnja iskoristivosti kapaciteta trokove svrstavamo u dvije skupine :

a) fiksni trokovi b) varijabilni trokovi

*

a) Fiksni trokovi ( F)

Fiksni trokovi su takvi trokovi koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja opseg proizvodnje. Razlikuju se apsolutno fiksni trokovi - koji nastaju zbog postojanja poduzea. Postoje bez obzira da li poduzee radi ili ne. ine ih:

amortizacija ( po vremenskom sistemu)trokovi investicijskog odravanjanajamnine i zakupninepremije osiguranja itd

* Dok se ukupni apsolutni fiksni trokovi ne mijenjaju odnosno nezavisni su od stupnja iskoritenja kapaciteta, jedinini apsolutni fiksni trokovi mijenjaju se promjenom opsega proizvdonje. Taj troak po jedinici uinaka pada ako opseg proizvodnje (Q) raste, odnosno raste ako proizvodnja (Q) pada.

*Prikaz kretanja ukupnih i prosjenih jedininih apsolutno fiksnih trokova

F

f

F

f(q)

Q

* Relativni fiksni trokovi ostaju nepromijenjeni u ukupnoj sumi samo u pojedinim zonama poslovanja

relativno fiksni

trokovi zone III

relativno fiksni

trokovi zone II

zona III

zona I

zona II

O

F

Q

*b) Varijabilni trokovi ( V) Pojavljuju se tek s otpoinjanjem proizvodnje i iezavaju s prestankom proizvodnje. Pri svakoj promjeni opsega proizvodnje ( stupnja iskoritenja kapaciteta) mijenjaju se ukupni varija-bilni trokovi dok jedinini varijabilni trokovi ostaju isti. Tipini varijabilni trokovi su:materijal za izradu proizvodaosobni dohoci izradeamortizacija obraunata po funkcionalnom sistemupomoni materijal i energija vezani neposredno za proizvodnju

*Varijabilni trokovi dijele se na : a) Proporcionalne trokove( Vp) - ukupni proporcionalni trokovi rastu ili opadaju razmjerno porastu ili smanjenju opsega proizvodnje. Oni su konstantni na svim stupenima poslovanja. Najznaajniji su materijal za izraduosobni dohoci izrade

* b) Progresivni trokovi ( Vpg) - su takovi varija-bilni trokovi koji rastu bre nego to raste opseg proizvodnje. Progresija varijabilnih trokova uvijek se javlja kao znak nenormalnih pojava u procesu proizvodnje. Tipian primjer progresivnih trokova nastaje uvoenje prekovremenog i/ili nonog rada kada osjetno rastu osobni dohoci , trokovi rasvjete, grijanja i sl.

*c) Degresivni trokovi (Vd ) - su takovi varijabilni trokovi koji rastu sporije od opsega proizvodnje. Pojavljuju se kod poduzea koja su intenzivna sredstvima za rad ( elektrine centrale, plinare, rafinerije i sl.). Trokovi koji pokazuju degresivne karakteristike, obino se razvrstavaju u pogonsku ili upravno-prodajnu reiju (kao na pr. ogrjev, pomoni materijal )

*Ukupni trokovi Ukupni trokovi predstavljaju zbir ukupnih fiksnih i ukupnih varijabilnih trokova. T = F +Vp+Vpg+Vd odnosnoT = F+V

*2.2. KALKULACIJE Kalkulacija je raunski postupak kojim se izraunavaju cijena kotanja, cijena prodaje i cijena nabave. Ovim se postupkom obuhvaaju trokovi prema odreenim stajalitima raspodjeljuju obuhvaeni trokovi na pojedine nosioce trokova.

* Da bi ispunila postavljene zadatke kalkulacija se mora temeljiti na slijedeim naelima :naelo dokumentarnostinaelo vremenskog razgranienjanaelo diferenciranjanaelo preglednosti, tonosti, ekonominosti i usporedivosti

*2.2.1.Podjela kalkulacijaKalkulacije se dijelea) prema vremenu kada se izrauju na :prethodne ili planske ( sastavljaju se prije poetka proizvodnje )naknadne ili obraunske (sastavljaju se nakon dovretka uinaka, na temelju postojeih knjigovodstvenih ili drugih podataka

*b) Prema metodama izrade1. djelidbenu ili divizionu - kojom se cijena kotanja jedinice uinaka, dobiva tako da se ukupni trokovi (T) podijele s koliinom proizvedenih uinaka (Q) Ck = T / Q

*Djelidbene kalkulacije dalje se dijele na : a) ista djelidbena kalkulacija Uglavnom se primjenjuje u masovnoj proizvodnji samo jednog proizvoda i u proizvodnji gdje na kraju nema nedovrene proizvodnje. Postupak izraunavanja cijene kotanja uinka sasvim je jednostavan : cjelokupne trokove obraunskaog razdoblja treba podijeliti proizvedenom koliinom uinaka.

*b) djelidbena kalkulacija pomou ekvivalentnih brojeva Upotrebljava se u poduzeima koja proizvode vie vrsta slinih proizvoda iz istih sirovina i uz isti tehnoloki postupak. Srodni proizvodi se pomou ekvivalentnih brojeva ( razliita obiljeja- teina, dimenzija i sl.) stavljaju u odreeni odnos, da bi u kalkulaciji nestala njihova razliitost.

* c) djelidbena kalkulacija vezanih proizvoda Primjenjuje se u proizvodnji vezanih (paralelnih) proizvoda tj. veeg broja razliitih proizvoda iz iste sirovine ( rafinerija nafte, tvornica betonskih preraevina, plinare, koksare i sl.) Pri tome se jedan proizvod smatra glavnim, a ostali se smatraju sporednim proizvodima (na. pr. razni derivati nafte u proizvodnji nafte, razni betonski elementi i sl).

*

2. Dodatna ili adiciona kalkulacija Temelji se na prethodnom zahvaanju pojedinanih (direktnih) trokova i naknadnom dodavanju opih (indirektnih) trokova na osnovi odreenog kljua. Ta metoda kalkulacije primjenjuje se u radnim organizacijama s pojedinanom ili maloserijskom proizvodnjom, koje karakterizira mnotvo raznovrsnih proizvoda

*3. Direct costing Po ovoj metodi kalkulacije u cijenu kotanja proizvoda uraunavaju se samo direktni trokovi, ali je ovdje pojam direktnih trokova donekle modificiran. Tu se podrazumijevaju:materijal izradeosobni dohoci izrade direktne usluge drugihvarijabilni dio opih trokova

*2.2.2. Struktura cijene proizvoda Struktura cijene proizvoda predstavlja odreeni raspored elemenata cijene, koji se sastoji od trokova nastalih u procesu proizvodnje.

Kalkulacije cijene uinaka omoguavaju kontrolu i analizu svih elemenata poslovanja kao i meusobno usporeivanje cijena istih proizvoda razliitih proizvoaa.

Pored toga cijene uinaka osnovica su za planiranje, ekonomsku analizu poslovanja kao i za formiranje poslovne politike poduzea

*Razlikujemo tri vrste cijena :cijena kotanjacijena prodaje cijena nabave

Cijena kotanja i cijena prodaje formiraju se u poduzeu za vlastite proizvedene gotove uinke, dok cijena nabave predstavlja cijenu po kojoj se nabavljaju srestva za rad i predmeti rada .

*a) Cijena kotanja U cijeni kotanja sadrani su svi trokovi i izdaci koji su nastali u vezi s proizvodnjom uinaka.

Pri kalkulaciji cijene kotanja potrebno je obuhvatiti uz trokove elemenata reprodukcije (sredstva za rad predmete rada i rad) i sve ostale izdatke bez kojih se taj proces ne bi mogao nesmetano odvijati(ugovorne i zakonske obveze, reklame, slubena putovanja i sl.)

* Struktura cijene kotanja sastoji se od slijedeih pet elemenata:

materijal za izraduosobni dohoci izradeamortizacijaopi trokovi izradeopi trokovi uprave i prodaje

Struktura cijene kotanja formirana je na osnovi podjele trokova na direktne i indirektne

*b) cijena prodaje Cijena prodaje formira se natritu pod djelovanjem zakona ponude i potranje. Predstavlja cijenu kotanja uveanu za odreenu dobit koju oekujemo.

Ako cijena prodaje padne ispod cijene kotanja poduzee vie ne ostvaruje dobitak ve gubitak .

* c) Cijena nabave Nabavna cijena sredstava za rad i predmeta rada utvruje se na temelju fakture dobavljaa koja predstavlja prodajnu cijenu proizvoda.

Strukturu cijene nabave ine :iznos iz fakturetrokovi prijevoza i/ili osiguranjatrokovi carine trokovi montaeostali trokovi ( PTT,dnevnice,putni tr.i sl.).

ZakljuakU cilju potovanja osnovnih prinicipa poslovanja, neophodno je stalna kontrola i analiza trokova koji nastaju u poslovanju preduzea. Takoe iz gore navedenog, moemo zakljuiti da kalkulacije cijene kotanja, neovisno od toga o kojoj djelatnosti se radi, predstavljaju nezaobilaznu komponentu u funkcionisanju preduzea. Koritenje razliitih metoda kalkulacija za utvrivanja cijene kotanja pojedih vrsta proizvoda obezbjeuje veu preciznost u izraunu trokova po proizvodima, ime preduzea na taj nain saveom sigurnou mogu da se opredjele za odreeni proizvodni program.Potpuno shvaanje trokova i kalkulacija nuno je za razumijevanje kako se ekonomskaoskudnost na tritima pretvara u cijene.Ujedno vrlo je vano da trokovi nikad ne budu vei od prihoda poduzea, jer u tom sluajuproizvodnja nije isplativa i opstanak preduzea u takvim okolnostima nije ekonomski opravdan.Menadmentu preduzee e omoguiti odabir odgovarajuih proizvoda koje e proizvoditi usvojim kapacitetima, stalno praenje i kontrolom trokova, uporedne analize cijena proizvoda icijene kotanja, te kvalitetan nastup na tritu ponude i tranje.

*

Literatura1. Ekonomika Preduzea, Prof. dr Mira unji-Beus, Ekonomski Fakultet, Sarajevo Prof. dr efkija Berberovi, Ekonomski Fakultet, Banja Luka Prof. dr Boidar Stavri, Tehnoloko-metalurki Fakultet, Beograd Tree dopunjeno i izmjenjeno izdanje, 2000 god.2. Teorija Trokova, Doc. dr sc. Zoran Grgi, Agronomski Fakultet, Zagreb, 2006 god.

k.god.2005/2006*

k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*k.god.2005/2006k.god.2005/2006*