Novinarski Dom, 4. prosinca 2014. godine, Zagreb

Tijekom 2013. godine na cestama je Europske unije poginulo neto vie od 26,000 osoba U komparaciji sa 2012. godinom broj se smrtno stradalih smanjio za priblino 8%Na milijun stanovnika u cestovnom prometu unutar Europske unije tijekom 2013. godine smrtno su stradale 52 osobe

OSNOVNI POKAZATELJI

U periodu 2010-2012 najbolji su rezultati postignuti u domeni smanjenja broja smrtno stradalih mladih sudionika u prometu (osobe u dobi od 18 do 24 godine) i suputnika u vozilima

Hrvatska sa 86 poginulih osoba na milijun stanovnika jo uvijek iznad prosjeka

Izvor RAS 2011

U periodu 2010 do 2012 broj poginulih u cestovnom prometu na nivou Europske unije ukupno je smanjen za 11%.Naalost, u promatranom periodu zabiljeeno je znaajno poveanje broja poginulih biciklista i to za ak 6%.Svi navedeni podaci govore da se vozaima bicikala kao jednoj od najugroenijih kategorija sudionika u prometu posveuje pre mala pozornost.

Od ukupnog broja prometnih nesrea sa smrtnim posljedicama samo se cca 40% dogodi u naseljenim mjestima.

od 2008. godine Hrvatska je uspjela postupno smanjivati broj poginulih na cestama, ipak jo uvijek iznad prosjeka zemalja lanica EU. Tijekom 2013. godine u Hrvatskoj je na milijun stanovnika u cestovnom prometu poginulo 86 osoba dok je prosjek EU 52 osobe.Za Hrvatsku je karakteristino da se dominantan broj prometnih nesrea i smrtnih stradanja u tim nesreama dogaa u urbanim zonama. U urbanim se zonama dogaa ak 80% nesrea (postotak za EU iznosi 68%) a u tim nesreama smrtno strada 59% sudionika (EU prosjek smrtno stradalih u urbanim zonama iznosi 39%).

Smanjuje se i broj nesrea koje su uzrokovali mladi vozai (18 do 24 godine starosti) ime se i u Hrvatskoj slijedi pozitivan trend prisutan u gotovo svim zemljama Europske unije. U usporedbi sa 2012 godinom tih je nesrea manje za 8,9%. Naalost, bez obzira na manji broj nesrea koje su uzrokovali mladi vozai broj je poginulih osoba u tim nesreama vei no 2012 godine (2012 godine poginulo je 60 a 2013 godine 62 osoba).

Dozvoljena koliina alkohola u krvi - pregledAkcijski plan EU 2011. 2020.Smanjenje dozvoljene granice BAC ak 18 zemalja primjenjuje granice 0,0 0,2

Smanjenje dozvoljene granice BAC ak 18 zemalja primjenjuje granice 0,0 0,2

Pokrenut je niz preventivno/promotivnih kampanja putem radija i televizije Osigurana su sredstva za ureaje i opremu za samotestiranje sudionika prometa vezano uz konzumiranje alkohola (alko-privjesci) Sniena je dozvoljena granica koncentracije alkohola u krvi vozaa (0.2g/l za mlade i profesionalne vozace i 0.5g/l za ostale, do tada je bilo 0.8g/l) Uspostavljen je integrirani edukativni program cestovne sigurnosti koji se primjenjuje u kolama i u iroj zajednici Strategija i Nacionalni plan u okviru Ministarstva prometa uz jasno definirane ciljeve posebno formirane agencije

Mjere na nivou EU primjer dobre prakse eka(i Slovaka)Mjere vezane uz problem alkoholiziranosti sudionika: Pokrenut je niz preventivnih i promotivnih kampanja putem radija i televizije (DomluvmeSe), koncerti Strateki pristup problemu cestovne sigurnosti i nacionalni plan u okviru Ministarstva prometa uz jasno definirane ciljeve Stroe zakonske odredbe za prekritelje uz snienje dozvoljene granice Integrirani edukativni program u kolama i iroj zajednici s posebnim pristupom prema mladim vozaima Sniena je dozvoljena granica koncentracije alkohola u krvi vozaa (0.0 g/l)

Nacionalna strategija za smanjenje alkoholiziranosti sudionika u prometuPoveati redovite kontrole na odreenim mjestima u vrijeme poveane konzumacije (blagdani, vikend i sl. u blizini klubova, restorana) Osmiljavanje akcija za podizanje svjesnosti o problemu n.pr. kroz nagraivanje savjesnih vozaa, ok edukaciju ili slinoJeftini (subvencionirani) taksi prijevoz nou u blizini ugostiteljskih objekata Poveati broj kontrola i djelovati preventivno Strateki pristup problemu cestovne sigurnosti i striktno provoenje Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Stroe zakonske odredbe za prekritelje uz snienje dozvoljene granice Integrirani edukativni program u kolama i iroj zajednici

Road Safety Vademecum Road safety trends, statistics and challenges in the EU 2010-2013, 2014.

RAS_2011_Final_Version_Statistics of Road Traffic Accidents in Europe and North America, Geneva, 2011.

EU TRANSPORT in figures Statistical pocketbook 2013

Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2013., MUP, 2014.

Drink Driving: Towards Zero Tolerance, ETSC, Brussels, 2012.

Alcohol interlocks: towards a European approach for the fight against drink-driving,ETSC, Warsaw, 26th May 2014

Milan Pajni, dipl.ing.E-pota: mpajnic.sup@gmail.comGeorg Davor Lisicin, dipl.ing.E-pota: dlisicin.sup@gmail.comhttp://www.sup.hr

*Najvii nivo sigurnosti cestovnog prometa - vedska (28 poginulih na milijun stanovnika), Velika Britanija (29 poginulih) i Danska (34 poginula)U periodu 2010-2012 najbolji su rezultati postignuti u domeni smanjenja broja smrtno stradalih mladih sudionika u prometu (osobe u dobi od 18 do 24 godine) i suputnika u vozilimaU istom promatranom periodu (2010-2012) broj je poginulih mladih sudionika smanjen za 19% dok je broj poginulih sudionika u dobi iznad 65 godina smanjen za samo 2%

*U istom promatranom periodu (2010-2012) broj je poginulih mladih sudionika smanjen za 19% dok je broj poginulih sudionika u dobi iznad 65 godina smanjen za samo 2%

*Obzirom na broj poginulih na milijun stanovnika neslavno prvo mjesto zauzima Rumunjska u kojoj je tijekom 2013. godine poginulo 92 osoba (na milijun stanovnika). Odmah iza Rumunjske su Latvija (86 poginulih) i Litva (85 poginulih) ali, naalost, i Hrvatska sa 86 poginulih osoba na milijun stanovnika

*U najveoj je mjeri smanjen broj poginulih vozaa mopeda (15%) a slijede broj poginulih motociklista i suputnika u cestovnim motornim vozilima (smanjenje za 13%).Broj poginulih vozaa teretnih vozila smanjen je za 10% a broj poginulih pjeaka za 8%.Ovaj negativan trend vezan uz pogibiju biciklista strunjaci tumae injenicom poveanja broja prevezenih kilometara biciklista u gotovo svim zemljama te ukupno veim brojem biciklista kao sudionika u cestovnom prometu (posljedica mjera za motiviranje sudionika da bicikl koriste i kao prijevozno sredstvo). Navedeno tumaenje potkrepljuje podatak da je zabiljeen povean broj poginulih biciklista starije ivotne dobi (preko 24 godine starosti) dok je broj poginule djece i mlaih osoba biciklista smanjen.Posebno je zabrinjavajui podatak da je u periodu 2010 do 2012 broj poginulih vozaa bicikala u dobi preko 50 godina starosti povean za ak 10%.Svi navedeni podaci govore da se vozaima bicikala kao jednoj od najugroenijih kategorija sudionika u prometu posveuje pre mala pozornost. Vozai bicikala nisu obvezni pohaati nikakvu formalnu edukaciju ili trening, prema tome, nisu obvezni ak niti poznavati prometne propise i pravila ili znaenje prometnih znakova. S druge pak strane, u cestovnom prometu imaju status sudionika kao, na primjer, i vozai tekih teretnih vozila sa svim obvezama i odgovornostima.

*Unutar Europske unije postoje velike razlike meu pojedinim zemljama vezano uz najrizinija podruja prema prethodno opisanoj podjeli. Tako se, na primjer, u Bugarskoj (65%), Rumunjskoj (62%), Hrvatskoj (58%) i na Cipru (62%) najvie nesrea dogaa na cestama u urbanim zonama, u Finskoj (72%), Irskoj, Luksemburgu i panjolskoj na cestama izvan naseljenih mjesta dok se u Belgiji najvie nesrea dogaa na autocestama.

*injenicu kako je je promet na autocestama najsigurniji oslikava podatak da se samo 5% od ukupnog broja prometnih nesrea na svim cestama dogodi na autocesti. Kako su doputene brzine vonje na autocestama vee i posljedice su nesrea tee tako da na autocestama pogiba 7% od ukupnog broja poginulih u cestovnom prometu.

*kod usporedbe podataka za Republiku Hrvatsku sa onima u Eropskoj uniji, jasno se vidi znatno poboljanje stanja u Hrvatskoj i to iz godine u godinu. Ono to zabrinjava je, meutim, da u cjelom promatranom periodu Hrvatska bitno zaostaje za prosjekom EU. U mjeri u kojoj se broj poginulih smanjuje u Hrvatskoj, otprilike se u istom omjeru smanjuje i broj poginulih na nivou EU. Dakle, i dalje zaostajemo za Europom to dovoljno govori da jo nismo iskoristili sve mogunosti za poboljanje stanja odnosno bre smanjenje broja poginulih na naim prometnicama.

*NOVINARSKI DOM, ZAGREB, 13. PROSINCA 2012.*NOVINARSKI DOM, ZAGREB, 13. PROSINCA 2012.*Broj poginulih 2010 = 212 na mil stanovnika 47 smanjenje broja poginulih 2001. 2010. 48 %

Kampanja okantnih promidbenih poruka - videoNOVINARSKI DOM, ZAGREB, 13. PROSINCA 2012.*Unato visokoj stopi konzumiranja alkohola u javnosti postoji jasna svijest o problemu alkohola i vonje

NOVINARSKI DOM, ZAGREB, 13. PROSINCA 2012.*NOVINARSKI DOM, ZAGREB, 13. PROSINCA 2012.*