3

1. UVODCilj svake drave je ostvariti Gospodarski rast, poveati ivotni standard stanovnika koliinom proizvodnje po stanovniku ili dohotkom , tj. njihovom promjenom u odnosu na prolu godinu. Kada drava ima sva tri elementa gospodarskog rasta ona je vrlo razvijena ili na dobrome putu da to i postane. Mnoge zemlje s velikim gospodarskim rastom nisu nuno razvijene (zemlje izvoznice nafte) zbog irine i sloenosti procesa.Gospodarski se razvoj ne moe ostvariti bez gospodarskog razvoja. Kombinacija visokokvalitetnog rada,tehnikog napretka i mnogo suvremenih kapitalnih dobara garancija su visoke razine proizvodnosti te iz nje proizlazi velika potranja za radom. Gospodarski rast ukljuuje dugoroni rast potencijalne proizvodnje. Rast proizvodnje po glavi stanovnik vaan je cilj vlade jer je povezan s poveanjem prosjenoga realnog dohotka i ivotnog standarda. Broj ljudi u svijetu preao je brojku od 5 milijardi, ti ljudi su nejednako rasporeeni po zemljinoj povrini. Vie od 4 milijarde ivi u nerazvijenim zemljama a samo 1 milijarda u razvijenim industrijskim zemljama.

2. STANOVNITVO

Stanovnitvo je osnovni initelj, ali i cilj gospodarskog razvoja. Ono ima dvostruku ekonomsku funkciju; s jedne strane je temeljni initelj gospodarstva jer formira ponudu rada, a s druge je cilj i svrha svake ekonomske aktivnosti.

2.1. POVJESNI RAZVOJ STANOVNITVA HRVATSKE

Prve procjene svjetskog stanovnitva se odnose tek na 1650. godinu, koja se smatra poetnom godinom moderne ere prouavanja razvoja stanovnitva. Podaci o kretanju stanovnitva prije toga bili su vrlo oskudni, a broj stanovnika u tom dugom razdoblju je bio gotovo stagnantan. Ukupan broj stanovnika je u prvih tisuu godina praktiki stagnirao

Blai porast poeo je ulaskom u drugo tisuljee (oko 1000. godine) pa uz odreene fluktuacije (kuga i druge epidemije) raste posebno od 1650. Godine

Broj stanovnika svijeta se poveava za isti brojani iznos (za 1 milijardu) u sve kraem razdoblju.

U ukupnom porastu stanovnitva svijeta ne sudjeluju sve zemlje podjednako

U gotovo svim navedenim razdobljima do 1920. razvijene zemlje su u odnosu na zemlje u razvoju zabiljeile VEU prosjenu godinju stopu porasta stanovnitva, ali nakon 1920. dolazi do radikalnog obrata

Nakon 1950. imamo brzi populacijski porast u zemljama u razvoju

Oekuje se da e se stanovnitvo svijeta do 2050. porasti za 2,5 milijarde, sa sadanjih 6,7 mlrd na 9,2 mlrd 2050.

Proces demografske tranzicije/prijelaza zapoinje kada stopa mortaliteta trajno padne

ispod 30 umrlih na 1000 stanovnika, dok se stopa nataliteta, razliito od zemlje do zemlje, neko vrijeme zadrava na razini iznad 30 ivoroenih na 1000 stanovnika

Prijelaz ili tranzicija s visokih stopa nataliteta na razinu ispod 30 ivoroenih na 1000 stanovnika nastupio je u veini zemalja zapadne Europe u drugoj polovici 19. st. i trajao je otprilike do 1930-ih

Nakon 1930. godine stopa nataliteta u RH pada na vrijednost ispod 30 promila

Najvei broj ivoroenih bio je u razdoblju 1880-1940. godine

Poslije 1880. godine u Hrvatskoj ope stopa mortaliteta pada ispod 30 promila, pa to ujedno znai da od tada zapoinje proces demografske tranzicije

Od 1930. godine stanovnitvo Hrvatske ulazi u proces tranzicije nataliteta koja traje do 1980.

Od 1980. godine Hrvatska je zala u posttranzicijsku etapu u razvoju stanovnitva

Postranzicijska etapa stope nataliteta i mortaliteta su niske i uravnoteene na niskoj razini

Prirodni prirast postupno se smanjuje sve do godine 1990. kada je iznosio 0,5 na 1000 stanovnika te je ujedno posljednji put pozitivnog predznaka 1990. godine je u hrvatskome puanstvu bilo 53 869 ivoroenih, 51 752 umrlih i 2117 prirodnoga prirasta

Nakon 1990. godine broj umrlih sve vie nadvisuje broj ivoroenih, a Hrvatska je imala neprekinuto, svake godine sve vee i vee prirodno smanjenje

2.1.1. Izvori podataka o stanovnitvuPopis stanovnitva je najopseniji izvor podataka o stanovnitvu, kuanstvima, obiteljima i stanovima kojem je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovnitva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obiljejima.

U Republici Hrvatskoj, kao i u veini europskih zemalja, provodi se svakih 10 godina, a popisuju se tri jedinice: stanovnitvo, kuanstva i stanovi.2.1.2. MigracijeMigracijapredstavlja svaku promjenu mjesta boravka pojedinca ili veih i manjih grupa ljudi.

Razlikujemo dvije vrste migracija: Emigracija- predstavlja odseljavanje stanovnitva

Imigracija - znae doseljavanje stanovnitva

Posljedica migracija jeste prvenstveno promjena u prostornom razmjetaju stanovnitva, odnosno gomilanje stanovnitva u gradovima i industrijskim podrujima, dok na drugoj strani sela gube stanovnitvo.

Broj stanovnika mjesta naglo opada to je rezultat velikih migracija u prekomorske zemlje. Do 2050. godine e najmanje milijarda ljudi, zbog neizdrivih vremenskih uvjeta, biti primorana pobjei iz svojih domova i preseliti se u druge dijelove planeta, a svijet na to jo uvijek nije spreman,predvia se kako e klimatske promjene, koje se ve sada dogaaju, rezultirati dugoronim posljedicama po ovjeanstvo, kao to su ratovi zbog prirodnih resursa i masovne migracije stanovnitva iz pogoenih dijelova Zemlje.azijske i afrike zemlje u razvoju bit e najpogoenije, a u njima se ve sada vidi sve vei broj vremenskih i elementarnih nepogoda. Najriziniji je Banglade zbog svojeg poloaja, podlonog ciklonama i poplavama, dok je Indija na drugom mjestu zbog najbre bujajue populacije. Ondje e, naime, kroz 30-ak godina broj stanovnika prijei 1,1 milijardu.

Najrizinije afrike zemlje su Mozambik i Madagaskar.

Meu 10 najugroenijih zemalja jo su Nepal, Filipini, Haiti, Afganistan, Zimbabve i Mianmar.

Hrvatska se nalazi na podruju najmanjeg rizika, to znai da e vjerojatno biti jedna od najpoeljnijih destinacija ukoliko uistinu doe do predvienih masovnih migracija.

Na karti (gore) su plavom bojom prikazana rizina, a zelenom bojom manje rizina podruja za velike vremenske nepogode i prirodne katastrofe u budunosti.

2.2. SRUKTURA STANOVNITVA

Struktura stanovnitva je odnos jednog dijela stanovnitva naspram drugog. Pod strukturom stanovnitva podrazumijevamo: bioloku strukturu stanovnitva, ekonomsku strukturu stanovnitva, ostale strukture stanovnitva.

Bioloka struktura stanovnitva:

1. spolna struktura

2. dobna struktura

Ekonomska struktura stanovnitva:

1. aktivno stanovnitvo

2. neaktivno stanovnitvo

Ostale strukture stanovnitva:

1. po obrazovanju

2. po branom stanju

3. gradsko i seosko stanovnitvo

4. nacionalna

5. jezina

Mi emo se vie bazirati na bioloku i ekonomsku strukturu stanovnitva.

2.2.1. Spolna struktura

Struktura po spolu pokazuje nam brojani odnos mukog i enskog stanovnitva (pokazuje nam koliko je mukaraca naspram ena i obrnuto). Opa je pojava da se u prosjeku raa 5-6% vie muke nego enske djece, no sveukupno ima vie ena nego mukaraca.

Na popisu stanovnitva Hrvatske provedenom 2001. godine bilo je :

51,9% enskog, a

48,1% mukog stanovnitvaPrema popisu stanovnitva Hrvatske provedenom 2011. godine ima :

51,8% enskog, a48,2% mukog stanovnitva.

Kod zatvorenog tipa stanovnitva, ona je direktno uvjetovana prirodnim kretanjem stanovnitva, dok kod otvorenog tipa stanovnitva se formira upravo izmeu kretanja stanovnitva i promjena u njegovoj starosno- spolnoj strukturi. Spolna struktura je odnos izmeu mukog i enskog stanovnitva

Spolna se struktura izraava:

apsolutno

relativno

Osnovni relativni pokazatelji strukture su :

1. Koeficijent feminiteta koji oznaava udjel mukih stanovnika na tisuu enskih stanovnika

Km = Pm / Pf * 1000

2. Koeficijent maskuliniteta koji oznaava udjel enskih stanovnika na tisuu mukih stanovnika

Kf = Pf / Pm * 1000

2.2.2 Dobna strukturaJedna od najosnovnijih i najvanijih struktura stanovnitva jest ona prema dobi ili starosna struktura stanovnitva kako ju jo nazivamo. Ona nam otkriva broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama, ali je prije svega odlian pokazatelj povijesnog razvoja stanovnitva tijekom duljeg vremenskog razdoblja. U njoj se odraava zajedniko djelovanje svih onih imbenika koji odreuju ukupno kretanje stanovnitva. Odrednice dobne strukture ine: natalitet, mortalitet, migracije i vanjski imbenici (gospodarska kriza, rat, prirodne katastrofe i dr.). to je jo vanije, budue promjene u kretanju stanovnitva ovise u velikoj mjeri o dobnoj strukturi stanovnitva jer ona odreuje natalitet, mortalitet i stopu rasta stanovnitva. Kada se provodi popis stanovnitva, dob ili starost u pravilu se definira prema navrenim godinama ivota prije samog popisa. No, esto se, ovisno o potrebama znanstvene analize, iskazuje u skupinama (kontigentima) dobnog uzrasta, pa se analiziraju promjene udjela, primjerice, predkolske djece (0-6 godina), djece koloobveznog uzrasta (7-14 godina), maloljetno (0-17 godina), radno stanovnitvo (radni kontigent: mukarci od 15-65 godina, ene od 15-60 godina), postradno (mukarci od 65 i vie, a ene od 60 i vie godina) ili pak fertilno stanovnitvo (ene od 15 do 49 godina, a mukarci od 15 do 64 godine).

Razlikujemo tri osnovna tipa dobne strukture:

1. progresivni2. stacionarni3. regresivniProgresivni ili ekspanzivni tip dobne strukture obiljeava iroka baza piramide, dakle visok udio djece i dinamian razvoj uzrokovan visokim stopama nataliteta. Oblik dobne strukture stanovnitva je oblik piramide.

Stacionarni ili stagnantni tip dobne strukture obiljeava suavanje baze piramide i umjeren udio djece uz niske, stabilne stope nataliteta i mortaliteta iz kojih proizlazi nepromijenjen, te nizak ili nulti prirodni prirast. Oblik podsjea na konicu.

Regresivni ili kontraktivni tip dobne strukture karakterizira nizak udio djece tako da baza piramide postaje ua od njezina sredinjeg dijela, to uzrokuje nizak, opadajui prirodni prirast ili prirodno smanjenje i pokazuje proces depopulacije. Stope nataliteta praktiki su na razini stopa mortaliteta ili nie.

2. 3. EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNITVO

Trite rada ima svoje specifinost u hrvatskom gospodarstvu,a broj zaposlenih je konstantno rastao tijekom predtranzicijskog razdoblja. Kretanje broja zaposlenih su u pravilu rezultirala obrnuto proporcionalnim kretanjem broja nezaposlenih uz tri iznimke: domovinski rat, migracije i demografska tranzicija koji su u devedesetim godinama rezultirali starenjem i opadanjem broja stanovnika to je djelovalo na kontinuirano smanjenje radno sposobnog stanovnitva.

Suvremenija ekonomska analiza pokazuje da se u ekonomski aktivne osobe ubrajaju svi oni koji stvarno rade ili bi eljeli raditi. Radna snaga u ekonomski aktivno stanovnitvo ubraja sve one osobe koje su stvarno aktivne ,te one koji bi eljeli biti aktivni, odnosno one koji nisu svojom voljom ekonomski neaktivni. Definiranje ekonomski aktivnog puanstva po naelu radne snage ukljuuje tzv. aktivnu ulogu drave u ekonomskim procesima. 2.3.1. Sastav aktivnog stanovnitva

Sve zaposlene osobe (u radnom odnosu)

- puno radno vrijeme

- pola radnog dana ili vie

- manje od polovice prosjenog radnog dana

Sve osobe koja aktivno obavljaju odreeno zanimanje ali nisu u radnom odnosu

- poljoprivrednici

- znanstvenici

- osobe koje rade za vlastiti raun

Nezaposlene osobe u odreenom razdoblju

- nezaposleni koji su prije bili zaposleni

- osobe koje prvi put trae zaposlenje

Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovnitva po spolu (Izvor: HZZ, 2002a, HZZ, 2002e DZS, 2002a)

Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovnitva po dobi (Izvor: HZZ, 2002a, DZS, 2002c)2.3.2. Stanje u Hrvatskoj Kako je hrvatsko gospodarstvo jo uvijek u fazi tranzicijskog restrukturiranja, dio odgovora je u povijesnom rjeavanju naslijeenih neravnotea u pogledu neiskoritenosti radnog resursa i dostizanju adekvatne razine proizvodnosti. U strukturi ulaganja u globalnu strukturu investicija velik udio imaju dravna ulaganja u infrastrukturu te openito ulaganja u nove tehnologije, koje su sve manje radno, odnosno sve vie kapitalno intenzivne, pa zahtijevaju zapoljavanje manjeg broja obrazovanih radnika. Nuno je dodati jo i injenicu o relativno skupoj radnoj snazi u odnosu na zemlje okruenja.

Muko stanovnitvo radno je sposobno izmeu 15. i 64. godine, a za ensko stanovnitvo se kree izmeu 15. i 59. godina. Radno sposobna dob odreena je meunarodnim dogovorima s obzirom na fizioloku sposobnost rada u odreenom radnom vremenu i s obzirom na mogui stupanj intenzivnosti rada. U slabije razvijenim zemljama te granice poinju u ranijoj ivotnoj dobi,a mnogi ljudi su radno aktivni i u kasnijoj ivotnoj dobi ako im to zdravlje doputa. To se dogaa jer su ljudi prisiljeni zaraivati za svoje potrebe do kraja svog ivota. Najee se javlja da ljudi moraju u starosti raditi u dravama gdje je poljoprivreda visoko zastupljena u strukturi gospodarstva.Tijekom 1991. godine u Hrvatskoj su drutvena poduzea nacionalizirana, a onda preko Hrvatskog fonda za privatizaciju prodavana. Tada su brojna poduzea dospjela u ruke ljudi koji nisu znali, a niti imali namjeru odrati proizvodnju, ve su im kupljena poduzea trebala posluiti za pekulantsko kratkorono bogaenje. Iz procesa privatizacije proizalo je to da su poduzea dodatno iscrpljivana kako bi ih novi vlasnici otplaivali, ili jo ee, koristili za daljnje pekulativne transakcije. To je znatno doprinijelo smanjenju nekadanje proizvodnje i otputenju otprilike 700 000 radnika.

Dok je u drugim zemljama u tranziciji vei dio nezaposlenih apsorbiran kroz samozapoljavanje, u Hrvatskoj je zbog visoke cijene kapitala i cijene rada i poreznih optereenja samozapoljavanje podbacilo. RADNO SPOSOBNO STANOVNITVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLUu tis.

IV. VI.2010.VII. IX.2010.X. XII.2010.I. III.2011.IV. VI.2011.

Ukupno

Radno sposobno stanovnitvo (15+)3 7413 7583 7723 7513 770

Aktivno stanovnitvo1 7501 7411 7381 7221 711

Zaposleni1 5341 5401 5281 4761 480

Nezaposleni216201210246231

Neaktivno stanovnitvo1 9912 0172 0342 0292 059

%

Stopa aktivnosti46,846,346,145,945,4

Stopa zaposlenosti41,041,040,539,439,3

Stopa nezaposlenosti12,411,512,114,313,5

Stopa nezaposlenosti (15 - 64)12,711,912,514,713,8

2.4. EKONOMSKI NEAKTIVNO STANOVNITVO

Kao jednom od najznaajnijih ekonomskih problema, potrebno je nezaposlenosti posvetiti posebnu panju. Ona ima velike i znaajne utjecaje na cjelokupno gospodarstvo, od pojedinca do drave, pa i u meunarodnim razmjerima. Zbog sloenosti pojma nezaposlenosti, promatranje s razliitih gledita i za razliite svrhe davalo bi uvijek drugaije definicije nezaposlenosti, pa je Meunarodna organizacija rada (ILO) dala preporuke za standardno definiranje nezaposlenosti A ona glasi: nezaposlenost obuhvaa sve osobe starije od dobne granice odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva (u RH to je 15 godina).

Broj nezaposlenih pokazuje koliinu raspoloivih ljudskih resursa koja nije angairana u gospodarstvu, no za jasnije izraavanje te neiskoritenosti nuno je tu veliinu staviti u odnos s ukupno raspoloivim resursima - radnom snagom. Takav relativni odnos izraen kao postotak naziva se stopa nezaposlenosti.

Nezaposlenost je problem svakog pogoenog pojedinca, jer nema mogunosti svoju radnu energiju pretvoriti u novac i njime na tritu kupovati dobra koja svakodnevno koristi. Dakle na individualnoj razini postoji ekonomski gubitak proputene zarade danas, ali i smanjenja proizvodnih sposobnosti koje umanjuju anse za zaradu u budunosti. Radnik na poslu kontinuirano stie nova znanja, a znanja nezaposlenih osoba zastarijevaju i smanjuju se a nezaposlenost ima pogubne psiholoke i socijalne uinke. Nezaposleni pojedinac je najee nesretan i pod stresom, a svoje stanje doivljava kao nedostojan i poniavajui drutveni poloaj. Dugotrajna nezaposlenost dovodi do naruavanja fizikog i psihikog zdravlja, te veeg broja oboljenja, alkoholizma i suicida. Kako je nezaposlenost povezana i sa smanjenim dohotkom, nezaposlena osoba je prvenstveno okupirana rjeavanjem primarnih potreba, a za aktivnosti socijalizacije (kino, kazalite, izlasci s prijateljima, novine, knjige ) ne preostaje joj sredstava. Nezaposlenost pogaa i obitelj nezaposlenog, ali i iru drutvenu zajednicu. Najizravnije je povezana s ostvarenjem bruto domaeg proizvoda po stanovniku a o tom odnosu ovisi investicijski potencijal gospodarstva, a time i zaposlenost i ukupni razvitak.

Nezaposlenost se moe razvrstati prema tipovima nezaposlenosti, a prema njihovim uzrocima najee razlikuje sezonsku, frikcijsku, strukturalnu i konjunkturnu (ili cikliku) nezaposlenost.

Najvea stopa nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine zabiljeena je u Poljskoj, Slovakoj i Hrvatskoj, a najmanja u Nizozemskoj, Danskoj i Irskoj.

2.4.1. Sastav neaktivnog stanovnitva

Osobe koje imaju samostalan izvor dohotka

- osobe koje primaju mirovinu

- osobe koje se pripremaju za budue zanimanje , koluju se iz stipendija

- ostale ekonomski neovisne osobe koje ne rade niti trae posao

Ekonomski uzdravane (ovisne) osobe

- djeca ispod 14 godina

- domaice

- osobe koje se pripremaju za obavljanje odreenog zanimanja u budunosti (koluju se na teret roditelja i sl.)

- osobe nesposobne za rad , bolesni

2.4.2. Zamka nezaposlenosti

"Zamka nezaposlenosti" (unemployment trap) je pojam koji se odnosi na korisnike socijalne pomoi zbog nezaposlenosti. Ako dobiju posao, pomo se ukida, to znai da je i pomo od zapoljavanja mala ili nikakva, pogotovo ako se radi o slabo plaenom poslu. Zato e korisnici pokuati zadrati pomo, a eventualne dodatne prihode ostvariti radom na crno .

3. EKONOSMKI RAST

Pod ekonomskim rastom se podrazumijeva porast proizvodnje, proizvodnih kapaciteta i svih drugih sastavnica jednog gospodarstva. Ekonomski rast je porast ukupnog outputa gospodarstva. Do rasta gospodarstva dolazi zbog rasta radne snage ili kapitalnih dobara, tehnologije i proizvodnosti po radniku.Mjeri se stopom rasta na nain, da se bruto domai proizvod stavi u odnos prema broju stanovnika odreene drave, a izraava se kao BDP per capita, odnosno, BDP po stanovniku.

3.1. FAKTORI EKONOMSKOG RASTA 3.1.1 Sposobnost ljudi (ponuda rada, obrazovanje, disciplina, motivacija)

Mnogi smatraju da su spretnost, znanje i disciplina radne snage najvaniji element ekonomskog rasta. Svaka druga sastavnica proizvodnje moe se kupiti ili pozajmiti u svjetskoj ekonomiji. Kapitalna dobra mogu se efikasno upotrijebiti, a odravati ih mogu samo kvalificirani i iskusni radnici. Iz tog razloga se ulae u poboljanje pismenosti, zdravlja i discipline, to uveliko pridonosi kvaliteti rada.

3.1.2 Prirodna bogatstva (zemlja, minerali, goriva, kvaliteta okolia)

Prirodna bogatstva su prirodni izvori koje posjeduje neka zemlja, nafta i plin, voda i mineralni izvori, ali nisu iskljuivi pokazatelji ekonomskog rasta. Neke zemlje poput naftom bogatih zemalja bliskog istoka ostvarile su gospodarski rast iskljuivo na temelju njihovih rezervi nafte.3.1.3 Tvorba kapitala (strojevi, tvornice, ceste)

Gomilanje kapitala zahtjeva rtvovanje tekue potronje tijekom vie godina. Radnici u zemljama s viim dohotkom mogu vie izdvajati u tednju. S veom tednjom mogua su vea ulaganja u nova kapitalna dobra. Mnoge investicije poduzima sama drava smanjujui svoju tekuu potronju ili poveanjem poreza svojim graanima. Drava time najee stvara okvir za ulaganje privatnog sektora. Te se investicije nazivaju opi drutveni kapital. Primjeri takvih investicija su gradnja cesta, plinovoda, naftovoda te javno zdravstvene mjere.

3.1.4 Tehnologija (znanost, tehnika, poduzetnitvo)Tehnoloki napredak je proces koji osigurava brz ekonomski rast. Najbogatije zemlje svijeta postigle su to najvie zahvaljujui neprekidnom toku investicija i tehnolokih promjena.

Tehnoloka promjena predstavlja poboljanje proizvodnje ili uvoenje novih proizvoda tako da se s istim trokovima dobije vie proizvoda.

3.2. ODRIVI RAZVOJ Odrivi razvoj predstavlja napredak u zadovoljavanju potreba sadanjice ne ugroavajui mogunost buduih generacija da udovolje svojim potrebama.

Bavi se najvanijim pitanjima kao to su globalni problemi zatite ivotne okoline, smanjenje zaliha sirovina, zajednika budunost, smanjenje tetnih plinova, dekada obrazovanja radi odrivog razvoja i mnoga druga.3.3. ZAPREKE EKONOMSKOG RASTA

3.3.1. Kontrola broja stanovnika- nerazvijene zemlje slue se kontrolom broja stanovnika da bi uklonile zamke nerazvijenosti, no programi kontrole broja stanovnika imaju dva kljuna elementa : dostupnost metoda za planiranje obitelji i poticanje obitelji na manji broj djece. Te metode ipak imaju ogranien uspjeh, stoga vane metode kontrole broja stanovnika ne daju znatne uspjehe u borbi protiv siromatva i nerazvijenosti3.3.2. Inozemna pomo potie jednostavne potrebe za dodatnim izvorom akumulacije kapitala i ostvarenja viih iznosa proizvoda po stanovniku, omoguuje zemlji da raste mnogo bre nego bi to mogla oslanjajui se na izvore domae tednje. Dakle to je vea inozemna pomo zemlja e se bre razvijati. 3.3.3. Uklanjanje trgovinskih ogranienja - razvijene zemlje trae zatitu od uvoznih proizvoda koji su proizvedeni uz jeftinu radnu snagu u nerazvijenim zemljama tako zemlje uvode carine, kvote (kvantitativna ogranienja) i druge oblike ogranienja trgovine

4. ZAKLJUAKIntenzivni gospodarski rast pokazuje porast tehnike opremljenosti, a odluujuu ulogu ima tehniki napredak i brzina razvoja znanosti, kolstva, stupanj socijalnih i kulturnih prilika i dr. dok eksterzivni gospodarski rast pokazuje nepromijenjeni odnos tehnike opremljenosti.

Trite se nalazi na ubrzanoj akumulaciji i upotrebi rezervi ljudskog potencijala-zaposlenih. I najsuvremenija tehnologija (raunala, oprema, telekomunikacije) kako bi se uinkovito rabila treba kvalitetan radni intput, a shvaajui vanost poveanja proizvodnosti rada u nekom gospodarstvu, neprekidno se poboljava izobrazba, radna disciplina, sposobnost uporabe suvremene tehnike i tehnologije.

LITERATURA

http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm 20.10.2011. http://web.efzg.hr/dok/fin/aandabaka//gh%202011/GH%20nastavni%20materijal.pdf 24.10.2011.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2011.pdf

Ivo Drui, Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2003. str. 42

PAGE 8