Veleučilište u ŠibenikuKolegij: Nacionalna ekonomija Hrvatske

STANOVNIŠTVO I GOSPODARSKI RAZVOJ

- samo za internu upotrebu-

PLANIRANI ISHODI UČENJA

13.3.2015.

Očekuje se da će nakon završenih i nastavnim programom predviđenih obveza iz ove tematske cjeline student moći:

identificirati značaj demografskog kapitala u gospodarskom razvoju,

analizirati demografske veličine i trendove u Republici Hrvatskoj,

valorizirati i kritički prosuđivati hrvatsku populacijsku politiku.

Demografske teorije

13.3.2015.

Platon i Aristotel razmatrali su “optimalan broj” stanovnika grčke države

U Rimskom Carstvu dominirala je ideja o potrebi brojnog stanovništva zbogočuvanja vojne moći Carstva

Francesco Patrizzi iz Siene u 15. stoljeću ističe ideju da je brojno stanovništvopoželjno ako postoje potrebna sredstva za njegovo uzdržavanje

Niccolo Machiavelli brojno stanovništvo smatra izvorom vladareve moći

u 18. stoljeću razmatranja o stanovništvu karakteriziraju uglavnom pesimističkagledanja na mogućnost porasta stanovništva

Richard Cantillon: “ljudi se množe kao miševi u štaglju, ako imaju neograničenasredstva za život”

I. Rane rasprave o stanovništvu

13.3.2015.

istaknuti ekonomist 18. stoljeća najpoznatiji je po svom načelu stanovništva

smatrao je da stanovništvo raste puno brže nego proizvodnja, pa postoji neskladizmeđu porasta stanovnika i proizvodnje hrane, zemlja ne može prehraniti sveljude i javlja se bijeda

razlikuje dvije vrste prepreka porastu stanovništva:

a) preventivne prepreke – odgađanje stupanja u brak dok čovjek ne stekne sveuvjete da uzdržava obitelj, strogo moralno ponašanje prije stupanja u brak, uokviru bračne zajednice preporuča se apstinencija…

b) sigurne prepreke – naporna zanimanja, siromaštvo, ratovi, slaba prehranadjece, epidemije…

II. Malthus

13.3.2015.

„Sva djeca koja se rode iznad broja potrebnog za održavanje broja stanovnikana željenoj razini, neizbježno bi morala nestati, osim ako se za njih ne napravimjesta smrću odraslih osoba. To mora biti aktivna politika vlasti. Trebamopotaknuti djelovanje prirode u stvaranju tog mortaliteta umjesto da ga glupo iuzaludno sprječavamo. A ako se bojimo prečestih posjeta strašnog oblikagladi, trebamo pobunama potaknuti druge oblike prisilnog i prirodnoguništenja. Umjesto preporučivanja čistoće siromašnima potaknuti suprotnenavike. U našim gradovima trebamo praviti uže ulice, nagomilavati više ljudi ukuće i izazivati povratak kuge. Na selu trebamo graditi naselja blizu stajaćihvoda i osobito poticati gradnju u močvarnim i nezdravim uvjetima. Ali iznadsvega trebamo strogo osuđivati specifične lijekove protiv harajućih bolesti ione dobronamjerne ljude, koji su pak u zabludi, a koji misle da su čovječanstvuučinili uslugu time što su osmislili projekte za potpuno istrebljenje nekeodređene bolesti…“

Iz Malthusovog “Eseja o stanovništvu” (1798.)

13.3.2015.

smatra da je u uvjetima opadajućeg stanovništva mnogo teže održavatigospodarski rast i prosperitet, nego u uvjetima rastućeg stanovništva

opadanje stanovništva ne samo da ne pridonosi bržem gospodarskom rastu,nego može imati i suprotne posljedice

doktrina koja inzistira na ograničavanju rađanja kao bitnom sredstvupoboljšanja blagostanja naroda, ali primjenom suvremenijih metodaograničavanja rađanja u odnosu na Malthusove

IV. Neomaltuzijanstvo

III. Keynes

Etapni razvoj stanovništva: Teorija demografske tranzicije

na temelju odnosa između nataliteta i mortaliteta prikazuje razvojstanovništva kroz proces etapnog razvoja, a podrazumijeva prijelaz s visokihstopa nataliteta i mortaliteta, na niske stope nataliteta i mortaliteta:

1) predtranzicijska etapa - stope nataliteta su bliske biološkom maksimumu iuglavnom stagniraju, dok su stope mortaliteta isto jako visoke, ali znatnoosciliraju zbog prirodnih nepogoda, epidemija, ratova i gladi;

2) etapa demografske tranzicije - započinje kada stopa mortaliteta trajnopadne ispod 30‰ (30 umrlih na 1000 stanovnika), dok se stopa nataliteta,različito od zemlje do zemlje, neko vrijeme zadržava na razini iznad 30‰;

3) posttranzicijska etapa - stope nataliteta i mortaliteta su niske.

Demografska tranzicija u Hrvatskoj

13.3.2015.

1) predtranzicijska etapa – do 1880. godine;

2) etapa demografske tranzicije – od 1880. do 1980. (uslijed ubrzanogprocesa industrijalizacije i urbanizacije mnogi su iz sela otišli živjeti ugradove, smanjila se smrtnost djece, ali se smanjila i rodnost);

3) posttranzicijska etapa – od 1980.–tih stanovništvo je intenzivnozahvaćeno procesom starenja

0

10

20

30

40

50

17001800

18801930

19601980

st.natalitetast.mortaliteta

Izvori podataka o stanovništvu

13.3.2015.

indirektne (posredne) metode: uvidom u crkvene knjige, prema brojuregistriranih vojnih obveznika, prema broju „dimnjaka“ u naseljima

direktne (neposredne) metode: popisi ili cenzusi, državne matice, sudskiregistri i spisi

prvi popis na tlu Republike Hrvatske na točno određen “kritični trenutak” bioje 1857.

Koncepti popisa stanovništva

13.3.2015.

koncept prisutnog stanovništva - stanovnikom nekog područja smatra seosoba koja se u trenutku popisa zatekne na tom području, bez obzira da li jojje tu stalno prebivalište ili ne;

koncept stalnog stanovništva - popisuju se sve osobe koje imaju stalnoprebivalište na određenom području, bez obzira da li se u kritičnom trenutkupopisa nalaze u svom prebivalištu ili ne;

koncepta stalno-prisutnog stanovništva – primjenjuje se u RH od 2001.sukladno napucima EU i UN-a

Prema ovom konceptu u ukupan broj stanovnika RH uključene su: osobe koje imaju prebivalište u RH i nazočne su u kritičnom trenutku; osobe koje imaju prebivalište u RH, a odsutne su iz RH manje od jedne

godine; osobe koje borave u RH godinu i duže; državljani RH koji su djelatnici diplomatskih službi i članovi njihovih obitelji,

predstavnici u međunarodnim organizacijama; neke marginalne skupine osoba (nomadi, skitnice...).

UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

prirodno i mehaničko

VITALNO STATISTIČKI POKAZATELJI

natalitet, mortalitet, nupcijalitet, divorcijalitet, migracije i emigracije

ŽIVOTNI DOGAĐAJI STANOVNIŠTVA

rađanje, umiranje, sklapanje brakova, rastave brakova i migracije

Kretanje stanovništva – prirodno i mehaničko

13.3.2015.

Prirodno kretanje stanovništva je uzrokovano porastom ili padom brojastanovništva koji je nastao po utjecajem nataliteta i mortaliteta.

Mehaničko kretanje stanovništva nastaje pod utjecajem imigracije iemigracije stanovništva.

Ukupno kretanje stanovništva na jednom području može rezultiratiporastom, stagnacijom ili smanjenjem broja stanovnika.

Pozitivnu komponentu čine: Natalitet i Imigracija

(zajednički djeluju u pravcu porasta stanovništva)

Negativnu komponentu čine: Mortalitet i Emigracija

(zajednički djeluju u pravcu smanjenja stanovništva)

Proces razvoja stanovništva: svijet i Hrvatska

13.3.2015.

Godina Svijet ukupno

Razvijene zemlje

Zemlje u razvoju

1650. 507 106 401

1850. 1131 302 829

1900. 1590 510 1079

1950. 2516 832 1684

2000. 6228 1278 4950

Tablica 1. Svjetsko stanovništvo od 1650. do 2000. (u milijunima)

Izvor: Wertheimer-Baletić, A., Stanovništvo i razvoj,Mate, Zagreb, 1999., str.94., za 2000. United Nations,World Population Prospects

Tablica 2. Stanovništvo na teritoriju Republike Hrvatske od 1700. do 2011.

Godina ukupno

1700. 644 500

1800. 1 595 143

1910. 3 460 584

1961. 4 159 696

2001. 4 437 460

2011. 4 290 612

Izvor: Družić, I. i sur., Hrvatski gospodarski razvoj,politička kultura, Zagreb, 2003., str.35., za 2011.Državni zavod za statistiku, „Popis stanovništva,kućanstava i stanova 2011. godine“

Natalitet, mortalitet i prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske 1990.- 2012. g.

Godina Broj

živorođenih

Stopa

nataliteta

Broj

umrlih

Stopa

mortaliteta

Prirodno

kretanje

broja stan.

Stopa prirodnog

kretanja

broja stan.

1990. 55 409 11.6 52 192 10.9 3 217 0.7

1991. 51 829 10.8 54 832 11.4 - 3 003 - 0.6

1992. 46 970 10.5 51 800 11.6 - 4 830 - 1.1

1993. 48 535 10.8 50 846 11.4 - 2 311 - 0.5

1994. 48 584 10.9 49 482 11.1 - 898 - 0.2

1995. 50 182 11.2 50 536 11.3 - 354 - 0.1

1996. 53 811 12.0 50 636 11.3 3 175 0.7

1997. 55 501 12.1 51 964 11.4 3 537 0.8

1998. 47 068 10.5 52 311 11.6 - 5 243 - 1.2

1999. 45 179 9.9 51 953 11.4 - 6 774 - 1.5

2000. 43 746 10.0 50 246 11.5 - 6 500 - 1.5

2001. 40 993 9.2 49 552 11.2 - 8 559 - 1.9

2002. 40 094 9.0 50 560 11.4 - 10 475 - 2.4

2003. 39 668 8.9 52 575 11.8 - 12 907 - 2.9

2006. 41 446 9.3 50 378 11.3 - 8 932 - 2.0

2007. 41 910 9.4 52 367 11.8 - 10 457 - 2.4

2012. 41 771 9,8 51 710 12,1 -9 939 -2,3

Izvor: Državni zavod za statistiku, “Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2007.

Dobno-spolna struktura stanovništva

13.3.2015.

Dobno – spolna struktura stanovništva prikazuje se pomoću tzv. „piramide“

Tipovi piramide:

progresivni tip –ima oblik prave piramide, jer ima široku bazu, dakle visokudio djece, a prema vrhu se sužava, jer je sve manji udio starijeg stanovništva.Stope prirasta stanovništva su visoke.

Stacionarni tip – ima suženiju bazu u odnosu na progresivan tip piramide, teima oblik košnice, što znači da je udio djece u ukupnom stanovništvu manjinego kod prvog tipa, a stopa prirodnog prirasta je niska ili nulta.

Regresivan tip – baza ove piramide postaje uža od njezina središnjeg dijela,što indicira opadajući prirodni prirast i pokazuje proces depopulacije. Kodovog tipa stanovništva oblik piramide prelazi u oblik urne.

Dobno-spolne piramide odabranih zemalja

13.3.2015.Izvor: Nejašmić, I. (2005.) „Demografija“, Školska knjiga, Zagreb, str. 179.

Dobno – spolna piramida Hrvatske

13.3.2015.

postoji nerazmjer broja muškaraca i žena prema dobnim skupinama: udiomuškaraca veći je u mlađim dobnim skupinama, a udio žena u starijimdobnim skupinama

piramida je gotovo okrenuta naglavačke

stanovništvo Republike Hrvatske je pod dugotrajnim procesomstarenja

Izvor: Državni zavod za statistiku, „Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine – Stanovništvo prema spolu i starosti“

Starenje stanovništva

13.3.2015.

Proces starenja započinje kada prosječna starost dostigne vrijednost od 30godina

Proces starenja u RH započeo je 1948. godine

U 2011. stanovništvo RH prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9,žene 43,4), što ga svrstava među najstarije nacije Europe

Izvor: Državni zavod za statistiku: Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.

Prirodna depopulacija u Hrvatskoj

13.3.2015.

S izuzetkom 1996. i 1997. g. (posljedica nečeg što je trebalo biti «baby-boom»nakon Domovinskog rata, ali se nije nastavilo) prirodna depopulacija jekontinuitet

2012. pozitivan prirodni prirast su imale:

samo 3 županije (Splitsko-dalmatinska, Međimurska i Grad Zagreb);

samo 45 općina (od ukupno 429);

samo 23 grada (od ukupno 127).

G90% hrvatskih naselja imaju prirodnu depopulaciju

Migracije i Hrvatska

13.3.2015.

Migracijski saldo u 18. i 19. st. bio je pozitivan, od početka 20. stoljećamigracijski saldo je negativan

Slika 1. Migracijski saldo, kumulativ od 1700. godine

Izvor: Družić, I. Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Politička kultura, Zagreb, 2003., str. 40.

13.3.2015.

Migracijski “valovi”:

• kraj 19. stoljeća – bolest vinove loze;

• između dva svjetska rata – politički razlozi;

• 70-tih godina – odlazak na “privremeni rad”;

• 90-tih godina - Domovinski rat:

• novije vrijeme - emigracija obrazovne radne snage (“odljev

mozgova”) zbog mogućnosti znanstvenog napredovanja, veće

kvalitete i standarda života, uz priznavanje vrijednosti njihova

rada

Migracije u Hrvatskoj: unutarnje

13.3.2015.

seljenje iz ruralnih (seoskih) u urbane (gradske) sredine

proces litoralizacije (preseljavanje na obale)

Populacijska politika

13.3.2015.

skup je mjera i akcija kojima država usmjerava razvoj vlastitog stanovništva,njegovo brojčano kretanje, prostorni razmještaj, brojnost živorođenih iumrlih, a posredno usmjerava promjene u dobno-spolnim,socioekonomskim i obrazovnim strukturama stanovništva te strukturamaobitelji, kućanstava, naselja, regija, kao i odnosa napučenosti urbanih iruralnih prostora

postoji nekoliko tipova populacijske politike:

1) ekspanzivna (pronatalitetna)

2) restriktivna (antinatalitetna)

3) redistributivna (razmještajna)

Primjer Kine: Politika jednog djeteta

Poznati kineski redatelj ZhangYimou dobio je rekordnu kaznuod 1,24 milijuna dolara jer jeprekršio “politiku jednogdjeteta” i ima troje djece.

14. lipnja 2012. fotografija je snimljena svega nekolikominuta nakon pobačaja, a prikazuje mladu djevojku kojaleži na krevetu, dok se pored nje nalazi mrtvi fetus.Naime, djevojka nije imala novac da plati "kaznu" jer jebila već drugi puta trudna, te je zbog toga bila prisiljenana pobačaj. Prisilno je odvezena u bolnicu, gdje su joj dalisredstvo za induciranje pobačaja, bez njezina pristanka.36 sati kasnije je pobacila. Iz ljutnje i očaja odlučila jeslikati svoju mrtvu bebu i objaviti fotografije naInternetu, kako bi upozorila na užas koji žene u Kiniproživljavaju na dnevnoj razini.

Populacijska politika u Hrvatskoj

13.3.2015.

pronatalitetno –redistributivni tip populacijske politike

Nacionalna populacijska politika kao ciljno racionalno djelovanje države protivdepopulacije (usvojena u Hrvatskom saboru 24. studenoga 2006.)

Ciljevi:

1) obnova stanovništva i vlastite održivosti sveobuhvatnim mjerama izsocijalne, gospodarske, obrazovne, stambene, pravne, financijske,porezne politike;

2) povećanje nataliteta;

3) postizanje optimalnog migracijskog obrasca kroz zaustavljanjekoncentracije stanovništva u velikim urbanim sredinama;

4) poticanje povratka hrvatskog iseljeništva;

5) poticanje uravnoteženog razmještaja

stanovništva.