Od islamskih vjerskih graevina iz osmanlijskog perioda u
Hrvatskoj su do danas sauvane tek tri damije, po jedna u akovu,
Klisu i Drniu, a bilo ih je oko 250, govori reportaa Agencije
Anadolija (AA).
Jedna od njih je bila i u Osijeku, gradu na istoku Hrvatske,
mjestu u kojem su se crkve i
damije nalazile na istom mjestu. Kroz teku historiju ovih
prostora crkve su pretvarane u damije, a damije u crkve.
Kasim-paina damija izgraena je u vrijeme kada su Osmanlije
osvojile Osijek 1526. godine. Na mjestu gdje je nekada bila ova
poznata damija, danas se nalazi upna crkva Svetog Mihaela
Arkanela.
Za vrijeme osmanlijske uprave stanovnitvo Osijeka su uglavnom
inili doseljeni Turci, odnosno stanovnici ranije pokorenih zemalja,
te je ovaj grad u to vrijeme izgledom i nainom ivota imao obiljeja
pravog orijentalnog grada s nekoliko damija.
Najvie su se spominjale Kasim-paina damija, na mjestu dananje
upne crkve Svetog Mihaela arkanela, kao i Sulejman-hanova na mjestu
dananjeg franjevakog samostana u Osijeku.
Kako je za Anadolu Agency (AA) kazao predsjednik Drutva
hrvatsko-turskog prijateljstva Osijek Damir Juri, damija je bila u
funkciji tokom osmanlijske vladavine u Osijeku. Dakle, sve dok ovaj
grad 1687. godine nije osvojila austrijska vojska.
Praktino je tada sruen cijeli turski Osijek, a na tim temeljima
je napravljen potpuno novi grad, kazao je Juri i dodao da se o
damiji danas zna samo iz nekih grafika.
Na Kasim-painu damiju se potpuno bilo zaboravilo u Osijeku sve
dok nije raena konstrukcija trga 70-tih godina prolog stoljea, te
su onda pronaeni temelji Kasim-paine damije i njegovog turbeta.
Odlueno je da se od utih cigli napravi jedan obris koji pokazuje
kako su izgledali temelji damije i turbeta, ispriao je za AA
Juri.
Juri navodi da je na istom mjestu izgraena crkva poetkom 16.
stoljea. Ona jo uvijek slui kao upna crkva.
U temeljima mnogih damija i crkava postoje crkve odnosno damije.
Susjedna crkva, koja je udaljena samo 300 metara od ove crkve, bila
je ranije damija. No, ta damija je nastala iz crkve nakon turskih
osvajanja, pojasnio je Juri.
Stoljee i pol pod turskom vladavinom
Znaajan dio Hrvatske bio je pod turskom vladavinom gotovo
stoljee i pol. No, od prvih osvajanja 1493. godine, kad pod tursku
vlast pada Imotska krajina, s donjim Poneretavljem,
do konanog oslobaanja Cetingrada i Drenika 1796. godine kad je
uspostavlja granina crta s Bosnom kakva je danas, prolo je vie od
300 godina.
Meutim, do dananjih dana ostalo ih je sauvano vrlo malo od
osmanskog perioda u Hrvatskoj, jer ve u prvim godinama austrijske
vladavine poinje sistemsko ruenje svega
to nosi vidljiva obiljeje islama i orijentalne kulture, a to
znai prvenstveno vjerskih graevina.
Ostaju sauvani samo objekti od funkcinalne koristi, kao to su
mostovi.
Od islamskih vjerskih graevina iz toga razdoblja u Hrvatskoj
danas postoje sauvane tek tri damije, po jedna u akovu, Klisu i
Drniu.
Sve su graene u 16. stoljeu, a opstale su zahvaljujui tome to su
pretvorene u katolike crkve, kao to su u prvim godinama turskih
osvajanja i katolike crkve bile pretvarane u damije.
Iako niti jedna nije opstala u izvornom obliku, damijska
arhitektura je, ipak, ostala prilino dobro uoljiva.
Najvea i najreprezentativnija meu njima, nekadanja Ibrahim-paina
damija, s ouvanom monumentalnom visokom kupolom, danas je upna
crkva Svih svetih u akovu.
Damija na vrhu tvrave Klisa u Splitu je dananja crkva Svetog
Vida, a ispod tvrave se nalazi i najljepa od nekoliko sauvanih
turskih esmi, esma Tri kralja.
Prema podacima Meihata islamske zajednice, u vrijeme osmanlijske
vladavine u Hrvatskoj je postojalo oko 250 damija i mesdida.
