1

1. Objasni to je cilj znanosti

Utvrivanje zakona po kojima se odvijaju pojave u prirodi i drutvu. Cilj znanosti je neprestana provjera postojeih teorija, njihova dopuna i stvaranje novih teorija.2. Objasni Ignoramus et ignoramibus u kontekstu znanosti

Ne znamo i neemo znati- izraz se odnosi na spoznaju porijekla i strukture stvarnosti. Ako poznajemo zakone po kojima se odvijaju pojave moemo predviati budue dogaaje, a to je jedan od temeljnih ciljeva u znanosti.3. to je znanost?

znanost je misaona interpretacija objektivne stvarnosti zasnovana na injenicama te stvarnosti

znanost je pokuaj da se kaotina raznolikost naeg osjetilnog doivljavanja uskladi s logiki jedinstvenim sustavom misli

znanost je proces stjecanja znanja pomou posebno razraenih metoda, prilagoenih predmetu istraivanja koji omoguavaju skupljanje injenica tako i njihovo objanjenje i provjeru svakog djela njezina sadraja.

4. Nabroji kriterije znanstvenosti (7)

-znanost je proces -specifinost metoda - verifikacija (provjera)

- koherentnost (usuglaenost znanst.spoznaja) - nomotetinot (usmjerenost k spoznaji zakonitosti)

- predvianje - opa prihvatljivost5. Objasni : Pluralitas non est ponenda sine necessitate

Bez nunosti ne treba uvoditi nikakvo mnotvo- Poeljno je pojednostaviti kompleksnost pojava da se moe uoiti pravilnost. William Occam(14.st) Ako imate dvije teorije koje predviaju isto, odaberite jednostavniju6. Objasni dekompoziciju

Dekompozicija je opseg u kojem teorija omoguava razgradnju opeg sadraja pojava (problema) koji su predmetom istraivanja, u vei broj organizacijskih elemenata ili varijabli pogodnih za ispitivanje.

Dekompozicija u 3 koraka: sumiranje znanja, definiranje termina i pojmova, klasifikacija.7. to je nomologizacija?

Pod nomologizacijom se podrazumijeva povezivanje svih bitnih elemenata do kojih se dolo dekompozicijom u jedan koherentan sustav ili mreu8. Objasni parsimoninost kao kriterij evaluacije teorije

Svaka znanstvena teorija treba teiti parsimoniji. To znai da je najbolja ona teorija koja omoguava tona predvianja na temelju najmanjeg broja uvjeta i na temelju najjednostavnijih postavki.9. Objasni 4 razine na kojima se odvijaju znanstvene spoznaje

Deskripcija-opisivanje pojave koja je predmet istraivanja, opis dobivenih rezultata osnovnim statistikim parametrima

Klasifikacija- to je jedan oblik deskripcije, njezin najvaniji cilj je stvaranje logikog reda i sustava

Objanjenje-na razini objanjenja bitna su dva temeljna pristupa:utvrivanje povezanosti meu pojavama i utvrivanje uzroka pojava

Predvianje- mnoga znanstvena istraivanja poduzimaju se s ciljem utvrivanja varijabli pomou kojih je mogue predvidjeti neke posljedice u budunosti.10. Objasni eksperiment u znanosti.

Eksperiment je postupak kojim namjerno, u strogo kontroliranim uvjetima, izazivamo neku pojavu radi opaanja i/ili mjerenja. Pojava koja se prouava naziva se zavisna varijabla a initelj koji namjerno uvodimo i mijenjamo u eksperimentu da bi se provjerilo da li utjee na zavisnu varijablu naziva se nezavisna varijabla.

11. Objasni pojam paradigme u znanosti

Paradigma je ono to izabire odreena znanstvena zajednica kao uputu za rjeavanje znanstvenih i tehnolokih zadaa, a zajednica je skup znanstvenika (iroko shvaanje) koji su izabrali paradigmu. Paradigma je usmjerenje, konceptualni okvir u kojem znanstvenik djeluje.12. Nabroji kriterije za evaluaciju teorije

formalnost (jasnoa i sustavnost), opsenost (najbolja teorija srednje opsenosti), parsimoninost (najbolja ona teorija koja omoguava tona predvianja na temelju najmanjeg broja uvjeta), provjerljivost, tonost, plodotvornost, znanstvena samo-regulacija13. Objasni 2 puta dolaenja do novih spoznaja14. Navedi osnovne razlike izmeu kvalitativnih i kvantitativnih istraivanja

KVALITATIVA- orijentirana na promatranje pojave, kod podataka naglasak je na atributima podataka, osnovno pitanje je KAKO, kod podataka je bitna njihova valjanost, realnost i bogatstvo podataka.KVANTITATIVNA-orijentirana prema mjerenju- kvantificiranje pojave, naglasak na numerikim podacima, osnovno pitanje KOLIKO, kod podataka je vana pouzdanost ponovljivosti podataka.15. Objasni hermeneutiku u kontekstu kvalitativnih istraivanja

16. to je mjerenje u znanosti?

Mjerenje je postupak pridruivanja brojeva objektima ili dogaajima prema logiki prihvatljivim pravilima.

17. Objasni indirektnost mjerenja (konkretne i apstraktne)

18. Objasni izomorfnost mjerenja

Odnosi se na paralelnost, istovjetnost izmeu brojeva i obiljeja. Treba postojati neka zajednika osnova izmeu brojevnog sustava i obiljeja koja su predmetom mjerenja. Postoje 3 zajednika svojstva koja doputaju pridruivanje brojeva obiljejima: IDENTITET (prepoznatljivost-kvalifikacija), RANG (poredanost po veliini) i ADITIVNOST (omoguuje izraavanje oduzimanja, mnoenja i dijeljenja zbrajanjem).19. Usporedi nominalno i ordinalno mjerenje

Nominalno mjerenje sastoji se u klasifikaciji ispitanika prema njihovim obiljejima (spol, boja oiju). Tu se zapravo prije radi o razvrstavanju nego o mjerenju. Ordinalno mjerenje pridruivanje je ranga ispitanicima prema razvijenosti obiljeja koje je predmetom mjerenja. Dobar primjer su kolske ocjene.20. Objasni Thurstonovu skalu

Na skali se nalazi 11 tvrdnji koje su poredane od tvrdnje kojom se najpozitivnije govori o objektu stava, do tvrdnje kojom se o njemu govori najnegativnije. Objekt stava moe biti osoba, stvar, institucija ili dogaaj. Neutralna tvrdnja nalazi se u sredini skale. Ispitanik treba zaokruiti samo onu tvrdnju koja je za njega najprihvatljivija.21. Objasni Likertovu skalu

To je skala od 5 stupnjeva (najee) kojom se dobiva podatak o smjeru stava (pozitivan,negativan) i o intenzitetu stava. Ispitanik treba odgovoriti na svaku tvrdnju.22. Objasni i prikai konstrukciju Likertove skale

1. 2. 3. 4. 5.

potpuno se slaem uglavnom se slaem ne mogu se odluiti ugl.se ne slaem potpuno se

ne slaemTo je skala od 5 stupnjeva (najee) kojom se dobiva podatak o smjeru stava (pozitivan,negativan) i o intenzitetu stava. Ispitanik treba odgovoriti na svaku tvrdnju.23. Objasni test kao mjerni instrument

Test je standardizirani postupak za ispitivanje sposobnosti i znanja. Test se sastoji od niza zadataka. Kad se kae standardizirani postupak, pod tim se podrazumijeva precizno propisana procedura mjerenja, koja je definirana u uputi koju ispitiva treba striktno potovati tijekom ispitivanja i ocjenjivanja uratka ispitanika. Testovi imaju u pravilu izvrsne metrijske karakteristike te se zato testovi smatraju najboljim mjernim instrumentima u podruju drutvenih i humanistikih znanosti.24. Navedi primjer semantikog diferencijalSemantiki diferencijal je tip skale koja mjeri konotativno znaenje pojma (osjeanje i doivljavanje vezano uz pojam). Skala ima 7 stupnjeva, a na polovima se nalaze kontrastni atributi. Srednji stupanj skale je neutralan.Pojam: OTAC 7 6 5 4 3 2 1

+3 +2 +1 0 -1 -2 -3

Dobar x x x x x x x Lo

ist x x x x x x x PrljavAktivan x x x x x x x PasivanBrz x x x x x x x SporJak x x x x x x x SlabVelik x x x x x x x Malen25. Objasni skale procjena

To je instrument pomou kojeg strunjak u nekom podruju procjenjuje osobine ispitanika ili ponaanje ispitanika u odreenim situacijama. Skale procjene koriste se u evaluaciji pojedinih osoba, njihovih reakcija i postignua, kao i u psiholokoj procjeni podraaja. Procjenjiva odgovore oznaava na numerikoj ili grafikoj skali.26. Nabroji skale procjena i opiite jednu prema elji

numerika, deskriptivna, grafika, kombinirana, usporedbe u parovima i skale samoprocjene1. Numerika skala upotrebljava brojeve za oznaavanje stupnjeva, a znaenje svakog broja je definirano.

2. Deskriptivna skala sastavlja se pomou opisa osobina. Opisuje razliite stupnjeve osobine koja se procjenjuje.

3. Grafika skala prikazuje jedinice ili stupnjeve na kontinuumu s deskriptivnim frazama smjetenim odmah ispod crte. Svaki procjenitelj oznauje svoje opaanje odabirui toku koja najbolje opisuje stupanj osobine s kojom se susree.27. Usporedi pitanja zatvorenog i otvorenog tipa u anketnom upitnikuPitanjima otvorenog tipa od ispitanika se trai da sam formulira odgovor s jednom ili vie reenica te odgovori na takva pitanja zadaju istraivau dosta problema pri obradi interpretaciji. Zatvorena pitanja se razlikuju od otvorenih time to su ispitaniku unaprijed ponueni mogui odgovori od kojih ispitanik bira onaj koji najvie odgovara njegovim stavovima, miljenju i iskustvu. Odgovore na takva pitanja mnogo je lake obraditi i interpretirati, ali im je nedostatak to to je teko predvidjeti toliko odgovora koji bi zadovoljili sve ispitanike.28. Objasni psiholoki tip strategije postavljanja pitanja u anketnom upitniku

Treba krenuti od teorije, odnosno hipoteza koje se istraivanjem ele provjeriti. Nakon sastavljanja veeg broja pitanja treba paljivo odabrati konana pitanja. Vaan je i redoslijed pitanja. Poretkom pitanja treba se sauvati kontinuitet razmiljanja o odreenom problemu, osjetljiva pitanja treba smjestiti pri kraju upitnika kako bi se umanjila opasnost od odustajanja.29. Nabroji faze znanstvenog istraivanja

1. opis i definiranje problema istraivanja2. izbor literature i definiranje kljunih pojmova

3. odreivanje ciljeva istraivanja i definiranje hipoteze

4. izbor nacrta istraivanja

5. izbor uzorka ispitanika i mjernih instrumenata

6. prikupljanje podataka

7. obrada podataka

8. interpretacija rezultata

9. pisanje znanstvenog izvjetaja

30. Navedi mjerila vrijednosti hipoteza

svrhovitost provjerljivost-plodnost-suglasnost-jednostavnost31. Objasni kvazieksperimentalni nacrt istraivanja

Kvazieksperimentalni nacrt se odnosi na eksperiment koji se provodi u ivotnoj sredini, odnosno u prirodnim uvjetima. U takvom eksperimentu odstupa se od veoma strogih zahtjeva koji su propisani za laboratorijski eksperiment.32. Navedi i ukratko opii najee vrste uzorka ispitanika

jednostavni sluajni uzorak- svaki pripadnik populacije ima jednaku vjerojatnost da bude izabran u uzorku. Uzorak se formira uz pomo lutrijskog bubnja, tablice sluajnih brojeva i sl.

Intervalni uzorak- Ako su pripadnici neke populacije poredani na nain da imaju matini broj, izbor ispitanika obavlja se tako da u uzorak ulazi svaki drugi,peti ili deseti, ve prema tome koliki je broj ispitanika potreban.

Stratificirani ili slojeviti uzorak- u ovom uzorku slojevi su neka posebna obiljeja populacije, pr. spol, dob, obrazovanje.Grupni uzorak- ako se neka populacija sastoji od vie subpopulacija, iz svake subpopulacije izabire se odreeni broj ispitanika u zavisnosti od veine subpopulacije.

Prigodni uzorak to je uzorak koji je pri ruci, npr. uenici nekog razreda ili kole, student na fakultetu. Takav uzorak se esto koristi za pilot ispitivanja.33. Objasni reprezetantnost uzorka

Uzorak e biti reprezentativan ako je po svojim osnovnim karakteristikama nalik na osnovni skup, odnosno ako je uzorak umanjena slika osnovnog skupa. Reprezentnost uzorka ovisi o veliini uzorka, varijabilitetu pojava koje se ispituju i nainu odabira ispitanika. 34. to je znanstveni lanak?

Znanstveni lanak je napisan i objavljen opis originalnih rezultata istraivanja. Originalno podrazumijeva novo, dotad nepoznato. Znanstveni lanak je znanstveno djelo.35. Navedi kategorizaciju lanaka

Izvorni znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni lanak, izlaganje sa znanstvenih skupova, struni lanak36. Navedi odlike dobrog znanstvenog stila

prikladnost-uravnoteenost- kratkoa-ujednaenost-nadzor-zanimljivost-etike vrline (iskrenost, otvorenost, potenje)37. Objasni Pluralis modestiaePLURAL VELIANSTVA- poeljno je pisati znanstveni radu prvome a ne u treem licu. Nema razloga da jedan autor za sebe govori u prvome licu mnoine mi smo. To je zapravo takozvani pluralis modestiae, koji je neprimjeren znanstvenoj frazeologiji. Tono je da danas rijetko tko istrauje posve sam. Stoga se i moe initi da je tonije pisati u mnoini nego u jednini, da bi se time obuhvatili svi sudionici istraivanja. To meutim moemo rijeiti zahvalama svima koji su pri istraivanjima pomogli ili sudjelovali pri radu.38. Navedi razlike izmeu izvornog znanstvenog lanka i strunog lanka

Izvorni znanstveni lanak je prototip i ponajee znanstveno djelo u prirodnim znanostima dok STRUNI LANAK ne sadri originalne preglede i rezultate, u njemu se obrauje ve opisano, teite je na primjeni poznatog, na irenju znanja a ne na otkrivanju novih spoznaja.39. Navedi dijelove znanstvenog lanka

saetak, uvod, metode,rezultati, diskusija, literatura40. Opii kako se pie summary- Saetak treba biti saet, koncizan prikaz rada koji u glavnim crtama govori o tome to se istraivalo i to se dobilo.- Saetak sumira glavne elemente rada: svrhu zato je istraivanje raeno, metode koje sukoritene, glavne rezultate koji su dobiveni te zakljuke koji iz rezultata proizlaze.41. Opii opseni saetak ili sinopsisSinopsis mora slijediti oblik istraivakog rada tj. sadravati uvod, odreivanje cilja, problema i pretpostavki, opis metoda s navoenjem sudionika, postupaka i opisom mjernih instrumenata, te nain obrade podataka; uz navedene elemente sinopsisa obavezno je iscrpno navoenje recentne literature i prilog svih zadataka, mjernih instrumenata, eventualnih obrazaca za suglasnost sudionika za sudjelovanje u istraivanju i ispunjeni obrazac o etikom kodeksu iziskuje li to samo istraivanje.

42. Navedi neka pravila pri odreivanja naslova znanstvenom radu

Naslov treba biti organiziran oko vanih rijeci (kljunih rijeci). Iz naslova treba izbaciti sve nepotrebne rijeci koje nita posebno ne znae. Ako se rad odnosi na neku odreenu vrstu (ili bilo koju drugu taksonomsku kategoriju) onda ona mora biti ukljuena u naslov. Naziv vrste mora biti na latinskom

(pisan kurzivom).

Treba izbjegavati specijaliziranu terminologiju,"kovanice" i skraenice u naslovu (osim ope poznatih kao to su npr. DNK, RNK, ATP itd.1