Upload
enisa-besic
View
160
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
DISKRIMINACIJA I DISKRIMINACIJA I STIGMA STIGMA
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Načelo da sva ljudska bića imaju jednaka prava i da se prema njima mora postupati jednako, je temelj ideje ljudskih prava.
Ljudska prava osoba s duševnim smetnjama imaju najsnažnije uporište u evropskom zakonodavstvu u odredbi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja je se odnosi na institucionalizaciju osoba s duševnim smetnjama i/ili intelektualnim poteškoćama, i koja je u praksi dobro primijenjena od Evropskog suda za ljudska prava bilo kada je riječ o neopravdanoj institucionalizaciji, bilo prisilnoj hospitalizaciji.
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Visoki povjerenik Vijeća Evrope za ljudska prava uz podršku WHO donio je zaključke o zaštiti i promociji ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama kojim se između ostalog utvrđuje da osobe s duševnim smetnjama i/ili intelektualnim teškoćama imaju pravo uživati ljudska prava u istoj mjeri kao i druge osobe u skladu s njihovim ljudskim dostojanstvom i integritetom.
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Preporukom Vijeća Evrope (1994) o psihijatriji i ljudskim pravima propisuju se standardi psihijatrijskog tretmana osoba s duševnim smetnjama (prisilni smještaj, liječenje i postupak prema civilnim i forenzičkim psihijatrijskim pacijentima).
Vijeće Evrope donijelo je (2000.) i tzv. «Bijeli papir» o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva osoba koje pate od mentalnih poremećaja, posebno onih koji su bez svoje volje smješteni u psihijatrijskim ustanovama.
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Zaštita prava osoba s duševnim smetnjama ne sadrži u sebi samo zdravstvenu dimenziju u smislu provedbe preventivnih ili terapijskih mjera, već i širi spektar principa namijenjenih ostvarenju jednakopravnog društvenog položaja tih osoba u svim sferama njihovog života.
Posebno se ističe da treba razviti učinkovitu podršku i brigu zajednice kako bi se stvorila alternativa za nepotrebnu i produženu institucionalizaciju, a da takve usluge zajednice prema osobama s duševnim smetnjama i/ili intelektualnim teškoćama moraju pokrivati širok spektar njihovih potreba.
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Također, ističe se da je potrebno razvijati usluge pružanja pomoći prilikom zapošljavanja ili ostvarivanja drugih osnovnih prava, kao što je to pristup obrazovanju ili ostvarenje civilnih ili političkih prava što vodi prema ohrabrenju osobe za većom društvenom participacijom
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Diskriminacija
Diskriminacija je svako pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje, ili davanje prvenstva) u odnosu na lica ili grupe, članove njihovih porodica ili osoba koje su u vezi sa njima, na otvoren ili prikriven način, a koja se zasniva na rasi, boji kože, nacionalnom ili etničkom porijeklu i pripadnosti, jeziku, vjerskom ili političkom ubjeđenju, spolu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, zdravstvenom stanju, onesposobljenju, bračnom stanju i drugim ličnim svojstvima
Diskriminacija bilo koje vrste sprječava jednakost u pravima i mogućnostima, vodi društvenoj nesigurnosti, narušava samopoštovanje, samoodređenje i dostojanstvo diskriminirane osobe.
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Oblici diskriminacije:- direktna (lice ili grupa, u istoj/sličnoj situaciji, bilo
kojim aktom/ radnjom, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj zbog nekog ličnog svojstva)
- indirektna diskriminacija (lice ili grupa, zbog njegovog/njihovog ličnog svojstva, stavlja u nepovoljniji položaj, donošenjem akta ili preduzimanjem radnje, koja je prividno zasnovana na načelu jednakosti tretmana i nediskriminacije, osim ako je taj akt ili radnja opravdana zakonitim ciljem, a sredstva za postizanje tog cilja su primjerena i nužna).
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Tri su osnovna elementa zajednička svim oblicima diskriminacije:
- postupci koji se označavaju kao diskriminacijski, poput razlikovanja, isključenja, ograničenja i favoriziranja;
- uzroci diskriminacije su osobne karakteristike poput rase, boje kože, porijekla, spola, dobi, tjelesnog integriteta itd.;
- svrha i/ili posljedica diskriminacije – jeste sprječavanje osoba da ostvare svoja ljudska prava i osnovne slobode
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Pojedinac je stigmatiziran kada se njegovo određeno obilježje (odstupanje od prototipa ili norme) dovede u vezu s ostalim njegovim karakteristikama tj. kada se njegove ostale karakteristike vide kroz prizmu njegovog osnovnog diskreditirajućeg svojstva, čime i one bivaju diskreditujuće (Biernat i Dovodio, 2000)
Stigma
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Erving Goffman (2009) smatra da postoje 3 različita tipa stigme:
1. Stigma vezana za tribalne identitete npr. rasa, spol, religija, nacija
2. Stigma vezana za individualne karakterne slabosti ili poroke npr. slaba volja, neprirodne strasti, rigidna vjerovanja
3. Stigma vezana za ozbiljne fizičke deformitete
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Stigma duševnog poremećaja je najveća, ona je maksimalna u odnosu na sve druge stigme, a od svih tipova duševnih poremećaja najjače su stigmatizirani shizofrenija i ovisnost o psihoaktivnim supstancama
Pojam stigma potiče od grčke riječi stizein – tetovirati, ostaviti trag;
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Stigma - negativno obilježavanje, marginaliziranje i izbjegavanje
Stigma u odnosu na osobe sa shizofrenijom može se razumjeti kao kombinacija problema vezanih za:
- znanje (ignorancija), - stavove (prerasude) i - ponašanje (diskriminacija) (Thornicroft i sar.,
2008).
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Stigma - duboko diskredituje
Stigma je proces prepoznavanja obilježja koja osobu čini drugačijom i subsekventno devalviranje nositelja obilježja
Stigma se može razumjeti unutar: perspektive, identiteta i reakcije
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Stigma osoba sa shizofrenijom sadržana je u sterotipima kao što su:
- osobe sa shizofrenijom su opasne, djelimično odgovorne za vlastito stanje, imaju bolest koja je hronična i teška za tretman sa lošom prognozom, nepredvidivi su i ne mogu ispunjavati prihvaćene društvene uloge
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Inicijalna percepcija opipljive ili simboličke opasnosti
Perceptualna distorzija koja jača razlike
Konsenzualna razmjena prijetnje i percepcije opasnosti
Prijetnja po zdravlje društva uzrokovana strahom: - mogućeg fizičkog napada i - gubljenja vlastitog razuma
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Točak stigmatizacije (Sartorius, 2008)
Obilježje(dijagnoza shizofrenije)
Opterećenje
Stigma
Diskriminacija
Osiromašenje
Nizak nivo samopoštovanja
Onesposobljenje
Smanjenje otpornosti
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Negativni stavovi – predrasude o osobama sa shizofrenijom – slaganje sa negativnim stereotipom – posljedica - diskriminirajuće ponašanje
Prema Link i Phelan (2001) dva su oblika diskriminacije:
- individualna diskriminacija i- strukturalna diskriminacija
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Individualna diskriminacija odnosi se na očite oblike diskriminacije, a koja je javna i usmjerena na osobu, kao što je odbijanje prihvatanja prijave za posao ili odbijanje iznajmljivanja stana i sl.
U istraživanjima ovaj oblik diskriminacije se najčešće mjeri željom za socijalnom distancom.
Strukturalna diskriminacija označava disbalans i nepravdu prisutnu u društvenim strukturama koje rade na štetu stigmatizirane grupe, čak i u odsutnosti individualne diskriminacije, kroz zakonske odredbe, tumačenje zakona i administraciju, ili preraspodjelu finansijskih sredstava
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
U odnosu na individualnu diskriminaciju studije pokazuju da postoji povezanost između stereotipa o osobama sa shizofrenijom i preferiranja veće socijalne distance, odnosno
percepcija osoba sa shizofrenijom kao opasnih je usko povezana sa željom za socijalnom distancom; te da postoji snažna pozitivna korelacija između očekivanja lošeg ishoda tretmana i želje za socijalnom distancom;
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
U odnosu na strukturalnu diskriminaciju saznanja su dosta ograničena, istraživanja u ovom području su zanemarena (Angermeyer, 2002).
Osobe sa shizofrenijom imaju iskustva diskriminacije od članova porodice, pri pokušaju da se zaposle ili ostanu i dalje u poslu ili pri pokušaju da zadrže prijatelje itd.
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
U istraživanju provedenom u 27 zemalja na 732 osobe sa shizofrenijom ispitivana su pozitivna i negativna iskustva sa diskriminacijom i anticipacija diskriminacije
Iskustvo diskriminacije- 47% - u relaciji s prijateljima- 43% - od članova porodice- 27% - od partnera- 29% - pri traženju posla
- 64% nije apliciralo za posao/trening/edukaciju zbog očekivane diskriminacije
- 55 % je anticipiralo diskriminaciju pri traženju posla- 72% je navelo da su imali osjećaj da trebaju sakriti da imaju
shizofreniju (Thornicroft i sar., 2008)
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Istraživanje među psihijatrima:- 42.7% nikada nije informiralo pacijente o
dijagnozi- 40.7% je informiralo od slučaja do slučaja
Razlozi izbjegavanja informiranja o dijagnozi shizofrenije:
- 32.6% je navelo da pacijenti ne bi razumjeli značenje
- 28.3% da bi pacijenti odustali od tretmana- 88.4% psihijatara u javnosti termin shizofrenija
koristi na pejorativan način (Üçok i sar., 2002)
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Istraživanje u Grčkoj na populaciji od 1199 ispitanika – utvrđivanje povezanosti nivoa znanja i diskriminacije:
- 65.9% izvor znanja TV- 60.5% ima negativnu sliku o osobama sa
shizofrenijom- 74.6% vjeruje da su opasne- 81.3% vjeruju da osobe sa shizofrenijom imaju
rascjep ličnosti- 83.2% vjeruje da ne mogu raditi- 92.1% se ne bi oženilo/udalo za nekog ko ima
shizofreniju- 50.5% se ne bi osjećalo ugodno da radi s nekim ko
ima shizofreniju (Economou i sar., 2009)
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Istraživanje provedeno u grupi od 133 pacijenta sa shizofrenijom i BAP
- 55.6% “Moja okolina ne zna da sam psihički bolestan”- 30.6% “Stid me ići na pregled psihijatru”- 22.2% “Krijem od prijatelja da imam psihičkih problema”- 26.4% “Izbjegavam društvo zbog bolesti”- 47.2% “Nikada ne bih javno rekao da imam psihičkih
problema”- 30.6 % “U zdravstvenim ustanovama me drugačije tretiraju
zbog psihičke bolesti” (Avdibegović i sar., 2007)
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Percepcija obilježja i ponašanja osoba sa shizofrenijom
Ukidanje segregacije/Podizanje znanja
Stigma/sram
Distnca/težnja isključivanju
neutralnoststigmitiziranih
Ukidanje segregacije/Oskudno znanje
duševna bolestonesposobljuje
šutnja
opasan
Javnasmetnja
izolacijaSram, stid
Više osoba
međusobnirazgovori
prijateljstvo
posao
Ponašanjepotpomognutood osoba sashizofrenijom
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
“Rugaju mi se i podsmijevaju“
„Mislim da me izbjegavaju... komšinicu preko puta mene zvala sam na kafu ali je
ona odbila“
„Ponekad od strane komšiluka doživljavam verbalne uvrede zbog bolesti”
“ Kako da vam kažem, sad sjede jedu, piju s vama, a neće te pozvat sebi. Sad ti
zaključa vrata, sad ti otključa.”
“Zaposlen sam u osnovnoj školi kao profesor informatike. Dobro se slaže sa
radnim kolegama. Dobro se osjećam dok izvodim nastavu, ali u zbornici nisam baš
komotan.”
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
“Svi su se moje bolesti uplašili.”
“Porodica je osjećala stid”
„Kad sam se razboljela muž je uključio socijalnu službu. Neko vrijeme mi je bio
podrška, a onda me je vratio mojima uz izgovor da ću se kod majke sigurno
oporaviti.“
“Porodica je bila izuzetno potresena, bojali su se da ne učinim nešto sebi ili
drugima.”
“Bitno im je bilo šta je okolina govorila, a ne šta se meni dešava. Bilo ih je stid
komšiluka i šire okoline”
„Prijatelji su mi se smijali“
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
“Osećala se odbačeno”
“Sama se distancirala od prijatelja”
“Povređeno, bila je ljuta”
“Osećala se bolno, smatrala je da nije sposobna ni za što”
“Čekala je da sudbina nešto reši, nije imala gde da ode, bolelo ju je njihovo
nerazumevanje, odbacivanje”
„Prestao da izlazi, jer ga je bilo sramota prestao da izlazi, jer ga je bilo sramota“
“Zbog načina kako je supruga reagovala pomišljao sam na samoubistavo”
“Kada sam vidio kako drugi reaguju počeo sam da se sažalijevam”
„To je uticalo tako što sam se povlačio u sebe i bio utučen“
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
“Odbacivanje i izbjegavanje duševno poremećanih ljudi je univerzalna pojava” (Thornicroft, 2009)
Nepredvidivi, nerazumljivi, nerazumni i opasni Stigmatizuje se ona karakteristika ljudi koja je
suprotna normi društvene zajednice
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Evoluciono i biokulturno porijeklo stigmatizacije- Društvenost jedno je od, prirodnom evolucijom
selekcioniranih, svojstava koja ljudima pomažu da prežive i da se biološki produžavaju
- Društvenost je postala biološki utemeljena karakteristika ljudi
- Umijeće adaptacije u evolucionom smislu podrazumijeva njegovanje onih strana društvenosti koje doprinose boljoj saradnji unutar grupe, među grupama i većoj sposobnosti grupe da se po potrebi suprostavi drugoj grupi ili grupama
- Duševno poremećeni ljudi imaju oštećenu društvenost i istovremeno simbolički i realno ugrožavaju društvenost drugih ljudi, život grupe i život u grupi
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Učenje stigmatizirajućeg ponašanja- Osobe s duševnim poremećajima se povezuju sa
najrazličitijim oblicima negativnog ponašanjao Stigmatizacija kao vid borbe protiv nereda i smrti- Stigma duševnog poremećaja ima dublje korijene u
društvu- Stigmatizacija duševno poremećenog je jedan od
načina da se smiri ili ukloni prijetnja disfunkcionalnosti, rastakanja, raspadanja
- Ljudi smrt izjednačavaju sa gubitkom kontrole, dezorganizacijom i dezintegracijom
- Duševno oboljeli podsjećaju duševno zdrave koliko je nestabilna njihova ravnoteža, kako svaki čas mogu da izgube pamet, a gubitak pameti je na određeni način simbolička smrt
prof. dr. med. sc. Esmina Avdibegović
Destigmatizacija je proces oslobađanja osoba sa duševnim smetnjama od stigme, a prevencija stigmatizacije podrazumijeva mjere čiji je cilj da se stigma ne vezuje za duševni poremećaj, odnosno osobe sa duševnim poremećajima
Metode za destigmatizaciju i prevenciju stigmatizacije: edukacija, kampanje protiv stigme i stereotipa o duševnim poremećajima i lični kontakt s osobama sa duševnim poremećajima