stilovi hrvatskog jezika

7/26/2019 stilovi hrvatskog jezika

1/10

STIL

Definicije:

ukupnost odlika koje ine prepoznatljivim graditeljstvo, umjetnost knjievnost itd jednoga

vremena ili stvaraoca !gotiki" matoevski#

karakteristian nain pisanja, izvo$enja ili izraavanja jezinim sredstvima i postupcima

!biblijski"poslovni" rogobatan" teak"jasan#

individualnost koja se oituje u ukusu i djelima neke oso%e !to je njezin" vremena" odijevanja#

lat& '(ni) *++:-./01

2Stil nije kalup, nego izra$en o%lik izraaja neke mislene, osje)ajne, voljene ili opaajne

sadrine3 '4 4arjanovi)1"

2.nain pisanja nekoga pisca 'ili pismenog sastava: poslovni, slu%eni stil1"

3.nain, metoda rada, igre, izvo$enja"

4.prenes o%iaj, navika, pona5anje, ugla$enost, profinjenost, otmjenost6& '7lai) -80+:-*/1

STIL94

-lingv jedinice pojaane izraajnosti jezika u stilistici 'razlikuje se fonostilem, morfostilem,sintaktostlilem i semantostilem1

7lasifikacija stilema:

Stilemi postoje u svim tipovima diskursaS o%zirom na jezini nivo na kojem se realiziraju,stilemi se dijele na:grafostileme,fonostileme,morfostileme, sintaktostileme,leksikostileme,semanostilemei tekstostileme

%ljeja stilema:Stilemom se uspostavljaju sljede)i podaci o svakoj jedinici:

-1 Lokalizacija, kojom se odre$uje anr, ;istorijska epo;a, geografska sredina, socijalna i

kulturna sredina, profesija i lini odnosi, 'polni, starosni, %liski ili zanini1 u kojima dominiraupotre%a toga stilema"

*1 upotre%na vrijednost jedinice 'frekvencija u jeziku, tvor%ene sposo%nosti, njena

kodificiranost kao figura ili nova upotre%a, citati ili slino& '7atni)I ? (@TIAI

visoki, srednji i jednostavni


2/10

>isoki stil < po;valni 'sveani govor1"

srednji stil B politiki"

jednostavni < sudski i znanstveni govori

@a temelju takvoga uenja razvilo se uenje o funkcionalnim stilovima

(D4I@ISTC(TI>@I STIL

Slu%ena komunikacija izme$u pojedinca i ustanove, izme$u ustanova, drave i dravnika i sl

?redsko B poslovni rjenik i nazivlje struke

?staljena pravila i s;eme

Djeluje u odre$enoj sferi s odre$enom funkcijom

=IL9E(

zakonodavno


3/10

Standardni jezik je: autonoman vid jezika, preteito svjesno normiran i polifunkcionalan,

postojan u prostoru i prilagodljiv u vremenu, tj gi%ak 'Samardija *++-:-1

Sili) standardni jezik definira kao jezik polifunkcionalne 'vi5efunkcionalne1 javne

komunikacije

@azivi ;rvatski knjievni jezik i ;rvatski standardni jezik

Standardni jezik razlikuje od knjievnoga jezika njegovo %itno o%iljeje vi5efunkcionalnosti i

normativnosti

7njievni jezik norme standardnoga jezika po5tuje na svoj nain

? -8 stolje)u standardni jezik do%iva svoje o%rise

Hnaajke su standardnoga jezika:

autonomnost,

svjesna normiranost,

vi5efunkcionalnost,

sta%ilnost u prostoru,

elastina sta%ilnost u vremenu

Grvatski jezik kao sustav i standard

Grvatski jezik kao sustav %itno je odre$en svojom narjenom osnovicom '5tokavskim

narjejem1, a ;rvatskom je jeziku kao standardu narjena osnovica samo jezgra, koja za njeganije uvijek u svemu mjerodavna 'u gramatici vi5e, a u leksiku manje1

Fod ;rvatskim jezikom kao sustavom razumijevamo ono 5to 'poslije1sosirovska lingvistika

nazivajezikom'Langue1, tj potencijalnom veliinom, a pod ;rvatskim jezikom kao

standardom ono 5to 'poslije1sosirovska lingvistika naziva govorom 'Parole1, tj aktualnomveliinom

Aoseriu pristupa jeziku sa psi;ikog i lingvistikog stajali5ta

I jedan i drugi pretpostavljaju tri razliita pojma: virtualni jezik B socijalni lingvistiki fond,

individualni lingvistiki fond i izrazni poticaj, a realizirani jezik B jezik kako sustav izoglosa,lingvistiki materijal i lingvistiki in

@C4( I S?ST(>

@orma pretpostavlja i injenice socijalne i injenice individualne norme


4/10

Sustav je skup mogu)nosti, skup funkcionalni; opreka, ali i z%ir o%veza, i z%ir slo%ode Fo

svojoj prirodi je vi5e konzultativan nego imperativan

Fod pojmom norma podrazumijevamokolektivnu realizaciju sustava&, a govor je

individualnokonkretna realizacija norme&

GC>(TS7( @(C9J(

? i / stolje)u govorio se praslavenski jezik

Grvatski jezik ima svoju dijakroniju i sinkroniju

'>remenska i prostorna dimenzija1

J(7(>S7 @(C9J9

Jakavsko narjeje u srednjem vijeku o%u;va)alo je podruje uz o%alu od Istre pa do Aetine,

zatim na svim otocima osim otoka Du%rovakog primorja, a unutra5njosti do ?ne

Jakavsko narjeje nikada nije %ilo jedinstveno

Jakav5tinom govore gradi5)anski Grvati

Hnaajke akavskog narjeja:

u infinitivu se gu%i krajnji Bi: krenit, lovit, kantat

e5)e je upotre%a aorista i imperfekta

kratki genitiv mnoine, %ez nastavka: S7 @(C9J9

7ajkavsko narjeje javlja se u zapadnom dijelu Grvatske, a u srednjem vijeku prostiralo se

znatno istonije nego danas ? Slavoniji sve do Fakraca i Slatine


5/10

I njega krije nejedinstvenost

Hnaajke kajkavskog narjeja:

esta je upotre%a odre$enog o%lika pridjeva na mjestima na kojima se u standardu

upotre%ljava neodre$en o%lik

imenice enskog roda na Ba u D i L jd imaju nastavak

@9 H@(J(79 >9NI@9 MT7(>S7I K>C(

zamjenica 5to

zamjena OlO s OoO na kraju rijei ili sloga 'pisalOpisao, govorilOgovorio1

ve)inom gu%ljenje fonema O;O 'o)u, ajde1

naglasak pomaknut& s posljednjeg sloga, nenagla5ene duine i drugo

izjednaivanje DLI mnoine 'enama1

metateza vsePsve


6/10

velik %roj turcizama

@>I@(CS7 F?=LIAISTIJ7I STIL

%iljeja:

Q Stil javnoga priop)avanja

Q 7arakteristike:

Q Miroka sfera upotre%e, velika anrovska raznovrsnost, namijenjen je velikom %roju adresataCealizira se u razliitim medijima '> 7atni)okativ, imperativ, usklik i retoriki; pitanja

Q Fredstavlja nastojanje na dijalogu izme$u pu%like i novinara

Q @prDobrodoli Potovanje Pripremite se, veliki ples sa zvijezdama upravo poinje

I@T9C>?

Q INTERVJU (engl. interview meuogle!".

Q Ha intervju tre%a prido%iti oso%u, koju elimo intervjuirati, zatim dogovoriti se o temi,ponuditi pitanja koja smo pripremili i koja )emo postaviti Fitanja su jednostavna, potiuzanimljive odgovore Ispitiva je odgovoran i za odgovore

Q Cazlikujemo intervju za javnosti radni intervjukoji podrazumijeva ispitivanje svjedoka,uenika i sl

C9FCT(E(

Q C9FCT(E( je pripovijedanje pra)eno dokumentarnim snimkama

Q @ajza;tjevnija i najsloenija novinarska vrsta

Q Do%ro se uklapa u radio i televizijski medij

Q Tematika moe %iti iz razliiti; podruja ivota

7C@I7(


7/10

Q #R$NI#%je novinarski anr ili knjievni anr

Q >ijesti o dru5tvenim aktualnim z%ivanjima prema odgovaraju)em redoslijedu

Q ezik je jednostavan i razumljiv

Q d sintaktiki sloeni; reenica naje5)e se koriste vremenske

(@79T(

Q %N#ET%< je kratak razgovor izme$u anketara i anketiranoga

Q Svr;a anketa je otkriti 5to ljudi znaju, misle i procjenjuju o nekoj dru5tvenoj pojavi, o situacijiili nekoj oso%i

Q Fitanja moraju %iti jednoznana, jasna i jednostavna

F?=LIAISTIJ7I STIL

Q Cealizira se u formi ve)i; pu%likacija

Q Fu%licistiki stil je najivlji& funkcionalni stil

FDSTIL>I

Q Fu%licistiki u uem smislu 'npr feljton B analitiko novinarstvo1, knjievno


8/10


9/10

konativna funkcija 'uvjeravanja i argumenata1"

katkad i ekspresivna funkcija"

metajezina funkcija 'zastupljenost definicija1"

fatika funkcija

Hnanstvenik pri stvaranju znanstvenog djela mora voditi rauna o njegovu sadraju, predoiti ga kaocjelinu, izdvojiti iz njega glavno '%itno1 i dati ga u logikom slijedu Fritom mora uvaavati injenicuda svoje znanstveno djelo gleda oima onog komu je namijenjeno, tj da i sadraj svoje znanstveneporuke i jezik kojim taj sadraj ostvaruje prilagodi mogu)nostima primatelja svoje znanstvene poruke,a da su%jektivna sredstva ' u tome smislu i emocionalno B ekspresivna1 iskoristi samo ondje gdje suona 'do stanovite mjere1 dopu5tena 'npr u populariziranju znanstvene poruke

I@T9CT97ST?(L@ST

@a temelju formalni; kriterija u pro5losti se tvrdilo da je znanstveni stil izrazito monolo5ki

4e$utim, tre%a uzeti u o%zir da je znanstveni tekst predstavlja primjer intertekstualnosti, izega proizlazi da je on izrazito dijalo5ko stil

Intertekstualnosti B dijalo5ki stil

Frimjeri intertekstualnosti su: navodnici, citati, parafraziranje, popis kori5tene literature,pisanje %ilje5ki itd

Frizivanjem autoriteta pret;odni; rezultata poetni dijelovi nauni; postupaka, radova podvlaeznaaj i relevantnost trenutnoga istraivanja" citiranjem autoriteta pret;odnog postupka ovi dijeloviutvr$uju naunikov kredi%ilitet kod istraivaa

%iljeja znanstvenog stila:

jasno)a, jednostavnost,ekonominost, odmjerenost, konciznost, ko;erentnost, o%jektivnostznanstvenog sadraja, strogo)a i racionalnost

7arakteristika znanstvenog stila su i definicije, %ilje5ke, esta upora%a pasiva, citati itd

Hnanstvenik pi5e do%ro i lijepo ako pi5e logino, jasno i tono&7L(SIRI7(AI( H@(@ST>9@K FDSTIL(

strogo znanstveni funkcionalni podstil 'akademski1"

znanstveni B popularni podstil

pedago5ki podstil

Frema To5ovi)u tri podstila:

(1 strogo nauni 'akademski1 =1 nauno Bud%eniki


10/10

A1 nauno

Documents

stilovi hrvatskog jezika