Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje

Izvomt znanstveni clanak DDK 379-8^053^7-057-874(497^-")

316.723-053 ^7-057 574(497-5-^) 316.62-053.67057 S74U97.5-")

Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje

Vesnica Mlinarevic Visoka ucfteljska skola Sveucilista J . J . Strossmayera u Osijeku

Sazetak Rad se bavi sadrzajnom dimenzijom provodenja slobodnog vremena srednjoskolaca koja odreduje njihov pre-

poznatljiv zivotni sUL Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca rasvjetljavaju nacine ponasanja i njihove zivotne orijentacije, aU i specificnost drustvenog konteksta u kojem odrastaju. Upori^te je u istrazivanjima koja pokazuju da aktivno i srnisleno provodenje slobodnog vremena pridonosi razvoju licnostL S obzirom na to da slobodno vrijeme uz funkciju samorealizacije, odmora i rekreacije ima i obrazovnu vaznost, u ovome mu se radu pristupa s pedagoskog aspekta.

Cilj istrazivanja jest utvrdivanje pojavnosti razlicitih stilova na osnovt sadrzaja koje srednjo^kolci preferiraju u svom slobodnovremenskom prostoru. Egzaktni rezultati istrazivanja pokazuju da slobodno vrijeme srednjoskolaca Slavonije i Baranje nije jedlnstven 1 pedagoski osmisljenf prostor. Srednjoskolci preferiraju razlicite stilove slobodnog vremena: elitni, hedonisticki, sportsko-rekreativni i tradicionalno-(ne)konvencionalni. Slavonski srednjoskolci msu nespecificni 1 neprepoznatljtvi, iskazuju kutturu slobodnog vremena el i tnim, sportsko-rekreativnim i tradlcto-nalno-(ne)konvencionalnlm stilom. Mozemo ih podijelit i na moderne i one koji su tradicionalno orijentlranl ill one koji su utopljeni u konzumizam i hedonizam u hedonistickom stilu.

KLjucne rijeci: slobodno vrijeme, odgoj za slobodno vrijeme, motivacija, ponasanja mladih, aktivnosti slobodnog vremena, zivotnl stilovi mladih, kultura provodenja slobodnog vremena

Summary

FREE TIME STYLES OF HIGHSCHOOL STUDENTS IN SLAVONIA AND BARANJA

Vesnica Mlinarevic Teaching College

J . J . Strossrnayer University, Osijek, Croatia

This article deals with the contents dimension of high school students1 free time which defines their recognizable life-style. The styles of high school student's free time throw light not only on their behaviours and life orientations, but also on the specificity of the social context in which they are growing up. The point of reference is found in studies showing that active and meaningful spending of free time contributes to the personality development. As the free time serves not only the purpose of self-actualization, rest and recreation but Is also important for education, in this article we consider it from the pedagogical point of view.

PEDAGOGUSKAist raz ivan ja . l (2 ] , 2 4 1 - 2 5 6 . ( 2 0 0 4 ) [ 2 4 1

Primljen 1. 10. 2004. Prihvacen 5. 11. 2004.

V. Mlinarevic: Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje

The aim of this study was to establish the appearance oF different styles on the bases of contents that high school students prefer in their free-time space. The results of the investigation show that the free time of high school students from Slavonija and Baranja is not an integral and pedagogicatly organized space. High school students prefer free-time styles: elite, hedonistic, sportive/recreational and tradEtional-(rion)corwentionaL Slavonian high-school students are neither non-specific nor unrecognizable; they express their free time culture by elite, recreational, and traditional-(non)conventional styles. We can divide them on those who are modern, those who are traditionally oriented and those who are drowned in consumerism and hedonism in the hedonistic style.

Key words: free time, education for free time, motivation, behaviours of young people, free time activities, lifestyles of the young, free time culture

Uvod Slobodno vrijeme jest onaj segment ljudskog

zivljenja u kojem se covjek ponajprije prepozna-je kao individuum sa svim svojim osobitostima, fnteresima, mot iv ima.„ To je ono vri jeme u kojem covjeka prepoznajemo kao homo universa-ltsat homo ludensa \ homo outocreatora (Shaff, 1989), Upravo je stoga slobodno vrijeme predmet interesa vecine znanstvenih discipline kojima je u sredistu interesa covjek.

Slobodno vrijeme je prostor i mogucnost inte-rakcije u procesima individualfzacije, socijalizacije i inkulturacije, dakle prostor samoaktualizacije i ostvarenja osobnosti (Previsic, 2000), Terminom ^samoaktualizacije" oznacava se stupanj osobne emanc ipa te , osobnih postignuca i zadovoljstva osobnog stvaranja. „Slobodno vrijeme je jedna od determinant! razvoja, ono ne djetuje u cijelo^ sti samostalno i stoga se iskazuje dvojako: kao prostor u kojemu se prelamaju interakcije bica u nastanku i njegove okoline; i, kao prostor za sa-mosvojni razvitak i samoostvarenje" (Basic i dr., iQ93* 132). To je za pojedinca prostor Jnt fme" u kojem on istrazuje viastite potencijale i/ili u kojem „nadoknaduje" sve ono sto je prema njegovoj subjektlvnoj i/ill objekt ivnoj prosudbi bilo nuzno ostvarit i da bi se u potpunosti osjecao cjelovitim » kompetentnim (Arbunic, 2002, 32),

Razvijanje kulture provodenja slobodnog vre-mena, pozitivnog stava prema tome, aktivnog su-djelovanja i djelovanja, u danasnjoj poplavi mno-gobrojnih ponuda i poticaja, kljucno je pitanje njegova svekoiikoga odgojnog djelovanja, nagla-sava (Previstc, 2000), te dodaje da su mladi ugro-zeni negativnim utjecajima upravo u slobodnom vremenu, Odgojni utjecaj svakako pocinje u obi-

telji gdje se dogadaju prvi odgojni procesh Tu se usvajaju sustavi razlicitih vrljednostt, persona l -zacije, socijalizacije licnosti 1 medusobnog utjeca-ja clanova na usvajanje stilova i nacine zivljenja. Pedagoski fnteres za slobodno vrijeme dolazi od potrebe odgoja za aktivno koristenje slobodnog vremena koje obogacuje i razvija osobnost te pre-tpostavlja vrijeme ispunjenja kreativnim djelova-njem i akt ivnostima na osobnom razvoju i usa-vrsavanju.

Za objasnjenje slobodnog vremena mladih va-zno je odredit i pojmove motivacije, ponasanja i zivotne sti love mladih. Ponasanje je svaka ona djelatnost pojedinca koja se blljezi kao njegov odnos ill reakcija na svijet oko sebe - bito kao manifestna ill tatentna djelatnost, bilo kao stanje duha; ljudf se kao smislena bica ponasaju (dje-luju) i onda kada ni na koji nacin t ni manifestno ni latentno, ne iskazuju vlasti to participiranje u svijetu koji ih okruzuje, Iz izrecenog je jasno da bismo ucenje stoga mogli definirati kao „proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih t i -jekom obnavljanja novih akt ivnosti , a koje se oc-ituju u njegovu izmijenjenome nacinu ponasanja" (Lackovit-Grgin, 2000), Pastuovic (1997) naglas-ava kako motivacija ovlsi o pojedincevoj procjeni vjerojatnosti da te njegova aktivnost proizvesti pozeljni ucinak 1 o njegovoj procjeni vjerojatnosti ovisi hoce (i za ostvareni ucinak biti nagraden odredenom nagradom.

Slobodno vrijeme mladih vetikl je vremenski prostor Svojom zivotnoscu, sadrzajima i obl idma, primjenjiv je i interpoliran u zivot mladih, Ako je nedovoljno osmisljen i voden, prostor slobodnog vremena moze postati negativan. Stoga je vazno pomaganje mladtma u organizaciji i struktur ira-nju slobodnog vremena, kao 1 ukljucivanje mla-

2421 PEDAGOGIJSKA istrazivanja, 1 [2], 241 —256. [20Q4]

V. Mlinarevic:

dih u kreiranje programa. Valja pritom vodit i br i-gu o njihovim stvarnim potrebanna za zabavom, druzenjem, zaljubljivanjem, all i za aktlvnostima koji sadrzavaju izazove te iziskuju fizicki i men-talni napoL

„Uloga slobodnog vremena u svakodnevnom zivotu pojedinca osobito se aktualizira kada se proucavaju rnladi zbog toga sto upravo adole-scenti prozivljavaju intenzivno formativno razdo-blje, a to implicira da se mladi socijaliziraju, obl i -kuju identitet i odgajaju u slobodnom vremenu" (UiSin, 2000, 271). Posebnost slobodnog vremena mladih ogleda se u tome sto je ono vise ili manje kontrolirano i sto ono uz funkciju samorealizaci-je, odmora i rekreacije ima svoj posebni obrazo-vni aspekt. „Posebice je vidljiva njihova teznja da u provodenju slobodnog vremena budu sto vise autonomni t bar kada je rijec o socijalnoj kontrol i stari j ih, Sto je razumljiva teznja koja se uklapa u dosadasnja istrazivanja koja pokazuju da je slo-bodno vrijeme ono podrucje svakodnevnog zivo-ta u kojem se mladi najranije osamostal juju 1 u kojoj je njihova autonomija najveca" (Itisin i sur., 2001, 98). Ako je adolescent povezan s vrsnjaci-ma koji imaju pozitivne norme i vri jednosti t on ce ih i sam prihvacati, no ako imaju devijantne norme, postoje (Oetting i Donnermeyer, 1998), velike sanse da ce i on prihvatit i iste. Adolescenti se ne prikljucuju slucajno odredenoj grupi, vec ih biraju prema slicnosti ili vaznosti. U kontekstu industri j-skog drustva, supkulturne grupe se dozivljavaju kao podredene, a supkulturni stil se (navodi Hay-wood, 1995) shvaca kao oblik otpora preko kojeg se posredno predstavljaju primjedbe vladajucoj el i t i . Samo onda kada slobodno vrijeme postane prostor u kojem se mladi covjek osjeca svojirn, zadovoljnim i ostvarenim, u kojem je „spontan, jednostavan i prirodan" (Fulgosi, 1987, 29), u kojem ostvaruje „oceanske osjecaje" i u njima pre-poznaje sebe mozemo bit! sigurni da je slobodno vri jeme ispunilo sve svoje funkcije i pr idoni jelo razvoju mlade osobe.

Aktivnosti slobodnog vremena jesu one akt i vnosti koje pojedinac prihvata po slobodnoj volj i i interesu, a koje po sebi ukljucuju i sve obveze i sve posljedice koje iz njih proizlaze. Osnova t ih akt ivnost i , dakle, fest sloboda izbora i postoja-nje motivacijskog sklopa koji uvjetuje izbor. Pod drustveno prihvatl j iv im aktivnostima slobodnog vremena razumtjevamo sve one akt ivnost i koje

)vi slobodnog vremena srednjoskolaca Stavonije i Baranje ^msm&mai

pridonose rekreativno-produktivnom osmisljava-nju slobodnog vremena. One su uvijek, pa i onda kada oznacavaju samo odmor i razbibrigu, plani-rane i sadrzajno osrnisljene, a motivacijski istinski utemeljene i razvojno usmjerene. Kije bitno ko-liko je vremena na raspolaganju, vec kako je to vrijeme iskoristeno i kakve su posljedice sarnog angazmana, Opcenito govoreci, moze se reci da je njihova svrha „koristenje" vremena, a ne njegovo „ubijanje"; da je njihova uloga zaista odmor, razo-noda 1 samoostvarenje. Za takvu ulogu aktivnosti slobodnog vremena nuzdan je stalan, mukotrpan i naporan odgojni rad s pojedincem vec od ranog djetinjstva. Problem jest kako pojedinca motivira-t i da „pedagogiziran" prostor slobodnog vremena prihvati i iskoristi te da ma aktivnosti slobodnog vremena postanu obl ikom osrnisljavanja slobodnog vremena i osobnom potrebom za artikulira-nje vlastitoga zivotnog prostora (Previsic, 1975). Oslobadajuci mlade pedagoskim postupkom koji ukljucuje u sebi Slobodan izbor, ne samo slobo-dnih akt ivnosti vec i nastavnih predmeta, dijeta programa rada i zivota skole i zivotnog okruzja, povecali bi se raznoliki interesi, zelja 2a znanjem, otkrivanjem, istrazivanjem i krit ickim misljenjem, Iz upravo navedenih razmisljanja o pedagogiza-ciji prostora slobodnog vremena 1 njezine razvoj-no-kreativne usmjerenosti, vec od najranijih dana djetinjstva t nuzno je razmotriti moguce organiza-cijske oblike strukturiranja toga prostora.

Zlvotni stil mladih je fenomen specificnih obra-zaca djelovanja i jamacno karakterizira svaku mla-du osobu u svakodnevnim drustvenim interakcija-ma, Kultura odreduje „razinu na kojoj drustvene grupe razvijaju uocljive obrasce zivota 1 daju \ZTQ-ZQJni oblik cijelom drustvenom \ materijalnom kon-tekstu** (Hall i Jefferson, 1976, 10). Izgradujuci vla-stit i st i l u af irmativnom i kul turnom socijalnom okruzju, mladi nalaze smisao, snagu za buducu organizaciju zivota. Prema (Tomic-Koludrovic i Le-buric, 2002), zivotni st i lovi su relativno stabilni obrasci ponasanja i iskazuju se u svim zivotnim podrucjima, situacije koje unose promjene u samo jedno od podrucja zivljenja mogu se djelomi-cno mijenjati, Kako je predmet ovog istrazivanja podrucje slobodnog vremena, obogacivanjem nje-gove strukture, promjenom dinamike i mjesta te dobrim strukturiranjem i vodenjem mogu se dje-lomice mijenjati i zivotni sti lovi mladih. „Zivotni stilovi koji se vezu uz pojam mladosti rezultat su

IGUSKA istrazivanja, 1 (2], 241 —256, [2004] I S43

V. Mlinarevic: Stilovi slobodnog vremena srednjoskotaca

socijamo prihvacene operacije izbora drustveno posve integriranih pojedinaca, iskazuju se u svim podrucjima zivota, od obitelj i , preko skole i rada, do druzenja i slobodnog vremena" (Tomic-Koludrovic i Leburic, 2002, 146). Reimer (199s) dodaje da istrazivanja mladih posljednjih desetljeca po-laze upravo od ideje da je za osvjetljavanje dina-micnog razdoblja rnladosti potreban jednako tako dinamlcan model kao sto je zivotni sti l . S uklju-civanjem Hrvatske u proces globalizacije u svim segrnentima drustva susrecu se promjene, nove perspektive i djelovanja tipicna za postindustr i j -ska drustva, a time s individualnih zivotnih stilova. Stoga se u ovom istrazivanju s pomocu sadrzaja u podrucju slobodnog vremena utvrduju stilovi sre-dnjoskolaca u torn prostoru, a oni rasvjetljavaju nacine ponasanja mladih 1 njihove zivotne orijen-taci je, ali i specificnost drustvenog konteksta u kojem mladi odrastaju. To je posebno vazno za analizu mladih u Hrvatskoj koji upravo na razini izrazajnih sredstava i nacina ponasanja pokazu-ju brojne slicnosti s nnladima razvijenih zapadnih zemalja. Mladi su danas svakako najvazniji poten-cijal za sutrasnje ukljucivanje u globalnu Europu. Sudionici odredenog stila odaju znacajan izgled, otkrivaju nesvakidasnje oblike, neobicne zvukove i uvjezbavaju neobicne geste. Oni pripisuju zna-cenje sti lu da bi podari l i znatenje svom svijetu preko odjevnih detalja, otkvacenog ponasanja, te-tovaze razlicitih motiva, piercingo, odredene gla-zbe, slenga i niz drugih obtljezja razlicitih stilova danasnjice. Stilovi prate pojedinacne potrebe t ati i izrazavaju individualne mogucnostL Moda je npr. izraz potrebe odredenog stila te sredstvo identi-fikacije i sodjal izacije, simbolicka komunikacija, predmet uzitka i primijenjena umjetnost*

Mladi 21. stoljeca uzivaju u kaosu informacija i ideja te cesto upravo u negaciji stvaraju nove trendove, Katkad ne postuju tradicionalna zivotna pravila, traze spontanost, a ideal je omamljenost. „Gsiguravajuci i prenoseci osobni i drustveni iden-t i tet , zivotni stil omogu£ava realizaciju vlasti t ih interesa u zavisnosti 0 drustvenom polozaju, zi-votnim i radnim uvjetima, podri jet lu, socijalizaciji i iskustvu socijalnog svijeta" (Tomic-Koludrovic i Leburic, 2002, 167). Uspostavljajuci svoj zivotni stil* mladi zapravo povezu]u osobni, psihosocijal-ni razvoj s ekonomskim te razvijaju zivotnu pra-ksu primjerenu svojim spedficnirn zivotnim okol-nostima.

£ 4 4 I PEDAGOGUSKA istrazivanja. *\ [2) ( 2 4 1 — 2 5

nije i Baranje

Kao temel jn i kr i ter i j t ipo logi je rabi se tzv. orijentaa'ja zivotnog stila. Reimer, (1995, 132) u svom istrazivanju z ivotnog sti la mladih podra-zumijeva da svaka osoba itna odredene interese koje zadovoljava na odredene nacine, Autor da-Ije naglasava da se ista akt ivnost moze rabit i u razlicite svrhe, pa stoga valja promislit i o cinje-nici da ori jentacija zivotnog sti la nije identicna akt ivnost. Razne supkulturne stilske forme mo* gu se pokazati kao razlicita izrazajna sredstva jednog od temel jn ih z ivotnih st i lova. «Rijec je o obi tel jski or i jent i ranim, musko or i jent i ranim, konvencionalno or i jent i ranim, hedonist icki or i -jent i ran im, subjektno or i jent i ran im, skepticno or i jent i ranim, ovisnicki or i jent iranim te odbi ja-juce ori jentiranim mladima" (Tomic-Koludrovic i Leburic, 2002, 162),

Osobit interes istrazivaca usmjeren je na po-jedine akt ivnost i s lobodnog vremena i nj ihovu ulogu u procesu odrastanja mladog narastaja. Meka od t ih istrazivanja zabvacaju cjelinu akt i -vnosti u slobodnom vremenu (jerbic, 1970, 1973; ll isin, 2000), dok se neka usmjeravaju na specifi-cne oblike koristenja slobodnog vremena: kultur-ne aktivnosti (l l isin, 1988), mediji (\lisin, 1999a; llisin i sur,, 2001), zabava (Leburic i Relja, 1999)* kao i razloga zbog kojih se mladi koriste t im akt i-vnostima. Iz navedenih istrazivanja moze se za-kl jucit i da su pojedinacne akt ivnosti slobodnog vremena mnogobrojne te da se mogu klasificirati na razne nacine ovisno o kritertjima klasifikacije: prema manifestnim oblicima njlhova izrazavanja (Jerbic, 1970, 1973; IliSin, 1988) i prema funkcija-ma koje ispunjavaju u zivotu mladih u slobodnom vremenu (llisin, 1999b; llisin i sun, 2001; Leburic i Relja, 1999). Tako (ll isin, 2000) govori o posto-janju t r i ju kulturnih obrazaca u provodenju slo-bodnog vremena — el i tni , urbani i ruralni, koji su znatno ovisni o socijalno-obrazovnom statusu i podrijetlu ispitanika. Vrlo slicne rezultate autorica dobiva i u pogledu razmatranja odnosa mladih i televizijskog medija (\lisin, 1999a) i medija uopce (llisin 1 sur , 2001). Ona uocava da, osim razliCitih medijskih obrazaca koji su istrazivanjem utvrdeni, „gledanje televizije je najzastupljenija akt ivnost u slobodnom vremenu" te da su „u takvom naci-nu provodenja slobodnog vremena mladi izrazito homogeni, a relativno malobrojne razlike javljaju se tek u pogledu odabira programa". (llisin, 1988; llisin i sur., 2001) prikazuje odnos prema drustve-

3, (2004)

V. Mlinarevic: Sti

no neprihvatlj ivim ponasanjima, a rezultati poka-zuju da adolescenti iskazuju izrazitu liberalnost (ill mozda iskaz bunta) prema oblicima drustveno nepozeljnih ponasanja, sto upucuje i na hedonist)-£ko-konzumentsku orijentaciju mladih u struktu-riranju s lobodnog vremena (l l isin, 1988, 1999b; llisin i sur.r 2001).

Istrazujuci kul turu I zabavu mladih u slobo-dnom vremenu (Leburic 1 Relja, 1999), utvrduju da su diskoklubovi „najcesce koristeni oblik zabave medu mladima. Nakon dlska slijede u znatno ni~ zem opsegu kafici t kino 1 kucni tu lumi. \i rezul-tata istrazivanja, autorice zakljucuju da prostori u kojima mladi provode svofe slobodno vrijeme imaju prije svega socijalizacijsku funkciju, ali da su ti prostori i mjesta za „praznjenje nagomtlane energije". Zanimljivost istrazivanja su podaci koji govore da mladi t premda samosvojnu imaju pri-licno tradicionalne sustave vrijednosti koji deter-rniniraju njihov pogled na svijet, a sto bi bilo u izravnoj suprotnosti s nfihovom hedonisticko-za-bavljackorn ori jentacijom. Autorice stoga zakljucuju da mladi pojedinim aktivnostima i prostori-ma u kojima se te akt ivnost i zbivaju ne pridaju vri jednosnu komponentu, vec tskljucivo dokol i -carsko-sodjat izadjsku, unutar koje „ne tret iraju apsolutno nikakve edukativne i u torn smislu in-dividualno formativne cinitelje".

Istrazivanje (l l isin, 1999b) daje rezultate mladih u preferiranju odredenih akt ivnost i . One se medusobno najvise razlikuju s obzirom na stupanj obrazovanja, zanimanje, provenijenciju te reziden-cijalni i bracni status. Komparacija izmedu mladezi i starijih potvrdi la je da mladi i nadalje provode znatno bogatije i svestranije slobodno vrijeme jer gotovo u svim promatranim aktivnostima partici-piraju znatno vise od starij ih. U torn se kontekstu u istrazivanju (llisin) pokazalo da ruralno podri-jetlo 1 domicil (slicno nizem obrazovanju, zanima-nju s nizim kvalif ikacijama 1 zivljenjem u braku) djelufe restriktivno na participaciju u vecini pro-matranih aktivnostL

Interdiscipi inarnim istrazlvanjem s lobodnog vremena mladih, Plenkovtc (2000, 14) upozorava na nuznost prevladavanja pasivistickih i konzu-mentskih oblika koji dehumaniziraju i pasivizlraju mladez, kao i na programe aktivnoga slobodnog vremena, pozit ivno usmjerenog za svestrani ra-zvoj l icnost i , prema temeljnim idealima slobode i samoaktual izaci je, Navedeno upucuje na pro-

]vi slobodnog vremena srednjoskolaca Stavonije i Baranje

blem u ponudi sadrzaja i prostora za slobodno vri jeme skole, okruzja I sire drustvene zajedni-ce u nas t sto je jedan od poticaja za ovaj rad. U ovom se istrazivanju ispituju sadrzaji s lobodnog vremena srednjoskolaca da bi se dobio uvid u mjesta i nacine njihova provodenja te prepozna-tljive sti love mladih na podrucju Slavonije i Ba-ranje t t j . nj ihovu svakodnevicu u s lobodnovre-menskom prostoru.

Cilj Istrazivanja Cilj istrazivanja jest utvrdivanje razlicitih st i-

lova provodenja slobodnog vremena srednjoskolaca, a definiranih na osnovi sadrzaja u njihovu slobodnovremenskom prostoru. Iz navedenog cilja zadaca je utvrdit i strukturu sadrzaja u prostoru provodenja slobodnog vremena srednjoskolaca i definirati stilove provodenja slobodnog vremena. Hipoteza istrazivanja jest da slobodno vri jeme srednjoskolaca nije jedinstven 1 pedagoSki osmi-sljeni prostor ni prema sadrzajima koje mladi pre-feriraju ni prema stilovima provodenja.

Sudionici istrazivanja Empirijsko istrazivanje provedeno je u sre-

dnjim skolama gimnazijskog* s t rukovnog i obr-tnickog usmjerenja, u drugim i trecim razredima svake Skole, i to u cetiri grada Slavonije i Baranje (Osijek, Bell Manastir, Vinkovci, Slavonskt Brod). Uzorak obuhvaca ukupno 673 ispitanika*

Postupak istrazivanja Za ovo istrazivanje podaci su prikupljeni an-

ketom kojom se istrazuje slobodno vrijeme srednjoskolaca. Ponudeni su raznovrsni sadrzaji slobodnog vremena, ukupno 43 manifestne varijable sadrzaja. Sadrzaj svake varijable opisuje aktivnosti srednjoskolaca u slobodno vri jeme. Ispitanici su varijable procjenjivali na Ijestvici procjene Li-kertova tipa od 5 (pet) stupnfeva, prema procjeni interesa/cestoce bavtjenja odredenim sadrzajem, od „n ikada" do „svakodnevno".

Da bismo se upustili u kreiranje stitova slobodnog vremena srednjoskolaca u Stavoniji, nuzno je poznavati njihov interes I cestocu posjecenosti ili bavljenja pojedinim sadrzaj ima/akt ivnostima slobodnog vremena. U ovom su radu t i interesi formulirani kao organizirane akt ivnost i : kultur-ne, obrazovne, sportske, tradicijske orijentacije te neorganizirane akt ivnost i : dokol ice, zabave i

PEDAGOGIJSKA istrazivanja,1 [2 ] , £ a i - 2 5 G . [ 2 0 0 4 ] S45

■

V. Mlinarevic; Stilovi slobodnog vremena srednjoskoleca Slavonije i Baranje

odmora. Upravo upoznavanje s tim razlicitim sti-lovtma provodenja slobodnog vremena srednjos-kolaca, kao i razlika unutar nji lvpredmet je inte-resa ovoga rada,

Prostor interesa/cestoce bavljenja pojedinim sadrzajem slobodnog vremena obiljezavaju 43 variable, a njima se zeli saznati kakva je latentna struktura tih sadrzaja s pozicije ucenika. Faktor-ska analiza ispitana je metodom glavnih kompo-

nenata uz primjenu kosokutne ortoblique solucije i uz primjenu PB-kriterija pri ekstrakciji faktora. Unikviteti \\\ nevaljali dio varijance u prostoru ma-nifestnih varijabli Jnteresa" provodenja sadrzaja slobodnog vremena ucenika, krecu u rasponu od o t io do 1,08. Ukupni dio nevaljale varijance iznosi 30,35, dok na zajednicku varijancu otpada 29,43% ukupne varijance, sto je PB-kriterij za ek-strakdju faktora.

TABLlCAi. UNIKVITETI I ZAJEDNlCKA VARijANCA

Varijable U* Zajednicka varijanca Varijable U* ZajedniEka varijanca Varijable U*

SMC %

Varijable U*

SMC %

1. 0,67 o , 3 3 0 , 7 7 2 3 - 0 , 6 2 0 , 3 8 o T 8S 2. 0 ,65 o ,35 0 , 8 2 24 - 0 , 6 9 0 ,31 0 ,71 3 . 0 , 7 6 0 , 2 4 0 , 5 6 25- 0 , 6 8 0 ,32 0 ,75 4- 0 ,76 0 , 2 4 o .55 2 6 . 0 , 7 9 0 , 2 1 0 , 4 8

5 - 0 ,72 0 , 2 8 0 , 6 4 27* 0 , 6 4 0 , 3 6 0 , 8 5 6 . 0 , 5 8 0 , 4 2 0 , 9 8 2 8 . 0 ,61 o,39 0 , 9 0 7- 0,67 o ,33 o ,77 29- 0 , 7 2 0 , 2 8 0 , 6 5 8 . 0 , 6 7 0 , 3 3 0 , 7 6 3 0 , 0 , 7 1 0 , 2 9 0 , 6 7

9- o*77 0 , 2 3 , o t 5 4 3ft- 0 , 8 4 0,16 0 . 3 8 10 . 0 , 7 6 0 , 2 4 0 .55 3 2 . 0 , 7 1 0 , 2 9 0 , 6 8 l i . 0 , 7 8 0 , 2 2 0 ,52 33^ 0 , 7 1 0 , 2 9 o ,6B 12 . 0 ,63 0*37 0 , 8 7 34- 0 , 7 6 0 , 2 4 0 , 5 6

13- 0 , 6 7 o,33 0 , 7 6 35 - o , 5 4 0 , 4 6 1,08

14 . 0 , 5 8 0 , 4 2 o ,9S 3 6 , o , 5 9 o t 4 i o ,95 15* 0 , 6 4 0 , 3 6 0 , 8 4 37- 0 , 7 4 0 , 2 6 0 , 6 0 1 6 . 0 , 7 9 0 , 2 1 0 , 4 9 3 8 , 0 , 7 8 O T 2 2 0„51

17- 0 , 8 0 0 , 2 0 0 , 4 6 3 9 - 0 , 7 6 0 , 2 4 0.57 1 8 . 0 , 8 4 0,16 o,3S 4 0 . o , 7 7 0 . 2 3 | 0 .53 19- 0 , 8 3 o t i 7 0 , 4 1 4 1 . o , 7 3 0»27 0 , 6 4 2 0 , 0 , 7 0 0 , 3 0 0 , 6 9 4 2 - o , 7 3 0 ,27 0 , 6 4 2 1 . o»53 o , 4 7 1,08 4 3 - 0 ,81 0,19 0 , 4 4 2 2 . 0 , 6 2 0 , 3 8 0 , 8 9 3 0 , 3 5 1 2 , 6 5 29*43

2 4 6 I PEDAGOGUSKA istrazivanja, 1 I2}> 2 4 1 - 2 5 6 . ( 2 0 0 4 )

V, Mhnare\/ic: Stilovt slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje

Tako definiran kriterij za ekstrakciju faktora omogucuje da iz matrice glavnih komponenti utvrdimo broj statlsticki vaznih glavnih komponenti koji oplsuju prostor Jnteresa" bavijenja pojedinim sadrza-jima u slobodno vrijeme ucenika srednjih skola (tabtica 2). Time je prostor od 43 manifestne varijable koje opisuju interes za pojedine sadrzaje/aktivnosti slobodnog vremena sveden na 4 znacajne glavne komponente (faktore) koje objasnjavaju 29,97% ukupne varijance. Vazne svojstvene vri jednosti iscr-pilo je 29,43% ukupnog varijabiliteta vanjabli .

TABIJCA 2. MATRICA GLAVNIH KOMPONENTI

G. K. KK KUM KUM-% 6 . K* KK I

KUM K U M - %

1 4 . 7 0 4 . 7 0 10 ,94 2 3 0 , 6 9 32 ,71 7 6 , 0 7 2 3*44 8,14 18 ,93 2 4 0 , 6 8 3 3 3 9 7 7 , 6 5 3 2 ,39 10 ,54 2 4 . 5 0 25 0 , 6 6 3 4 , 0 5 79*19 4 5

2 3 5 12 ,89 29*97 2 6

27

0 , 6 5 0 , 6 2

3 4 , 7 35 ,31

8 0 , 6 9 82,12

4 5 i t 8 o 1 4 , 6 9 34*16

2 6

27

0 , 6 5 0 , 6 2

3 4 , 7 35 ,31

8 0 , 6 9 82,12

6 1,65 1 6 3 4 3 8 , 0 1 2 8 0 , 6 1 3 5 , 9 2 83*54 7 1,49 17,84 1 4 1 , 4 8 2 9 0 , 6 0 3 6 , 5 2 8 4 , 9 4 & 1,36 19 ,20 44*65 3 0 0 , 5 8 3 7 , i o 8 6 , 2 8 9 1,22 2 0 , 4 2 47*50 31 0 , 5 6 37,67 8 7 , 6 0

1 0 1,12 21,54 50,10 3 2 o*54 3 8 , 2 1 8 8 , 8 6 n 1,09 2 2 , 6 4 5 2 , 6 4 3 3 0 , 5 2 3 8 t 7 3 9 0 , 0 7 12 o , 9 9 2 3 , 6 2 5 4 , 9 4 3 4 0 ,52 3 9 , 2 5 9 i , 2 7 13 0 , 9 8 2 4 , 6 0 57,21 35 0 ,51 39*76 9 2 , 4 6 14 0 , 9 6 2 5 , 5 6 5 9 , 4 4 3 6 0 , 4 9 4 0 , 2 4 9 3 , 5 9 *5 0,92 2 6 , 4 S 61,57 3 7 0 , 4 5 4 0 , 7 0 9 4 , 6 4 16 o T 8S 27 .35 6 3 , 6 1 3 8 o , 4 5 41,14 9 5 , 6 8 17 0 , 8 6 2 8 t 2 i 65*61 3 9 0 , 4 3 4 i , 5 7 9 6 , 6 7 18 0 , 8 3 29*04 67*54 4 0 o , 3 9 4 1 , 9 6 9 7 , 5 8 19 0 , 7 8 2 9 , 8 2 6 9 , 3 6 4 1 0 , 3 8 4 2 , 3 4 9 8 , 4 5 2 0 o , 7 5 3 0 , 5 8 7 i , n 4 2 0 , 3 4 4 2 , 6 8 99*26 2 1 o , 7 4 31 ,32 7 2 , 8 3 4 3 0,32 4 3 100 2 2 0,70 32,02 7 4 , 4 6

1

PEDAGOGUSKA istrazivania.1 (2), 2 4 1 - 2 5 6 , ( 2004 ] I 247


U tabl ic i 3. komunal i tet i vari jabl i (h2) su ona vel icina vari janci koja je objasnjena izol iranim laten-tn im dimenzi jama „ in teresa" provodenja pojedmih sadrzaja s lobodnog vremena u ten ika . Njihove v r i jednost i se krecu u rasponu od o t i o do 0,54, Vecina komunal i teta vari jabl i su ispod vr i jednost i 0,50, sto su za upotr i jebl jene vari jable srednji i relat ivno ntski komunal l te t i , ali i relat ivno homogene v r i jednost i komunal i teta.

TABLICA 3- KOMUNALITETI VARIJABLI

Varijable Varijable 1. Izlazim u kazatiste. 2. Posjecujem umjetnicke galerije i muzeje. 3. Citam knjige. 4. Izlazim u kino. 5. Odlazim na konterte. 6. Izlazim u diskoklubove. 7+ Odlazirn na tulume i kucne zabave. 8, Izlazim u kafice, bistroe i restorane. 9. Secern i idem na izlete.

10, Spavam ill se izlezavamt i i , Posfecujem sajmove i prezentadje. 12. Pohadam razne tecajeve* 13. Bavim se istrazivackim sadrzajima. 14. Sudjelujem u tzvannastavntm aktlvnostima, 15. Sudjelujem u radu organizauja za mlade. 16. Bavim se snimanjem i fotografiranjem. 17. Bavim se glazbom. 18. Bavim se politicMm aktivnostima. 19. Posjecujem javne tribine, 20. Bavim se humanitarnlm radom. 2 i . Aktivno se bavim sportom-22. Rekreativno se bavim sportom,

0,33 0,40 o,34 0,18 0,20 0*41

0,28 0,25 0,21 039 03s 039 039 0,18 0,09 Ofl2 0,12 0-37 0,54 0,44

23. Odlazim na sportske priredbe. 24. Gledam TV I video* 25. Citam novine, casopise, revije. 26* Sudjelujem u igrama na srecu. 27. Igram kompjutorske igre. 28. Surfam po Internets 29. Telefoniram, saljem SMS-ove. 30. Slusam radio, kasetofon 1 sL 31. Slusam klasicnu glazbu. 32. Slusam narodnu glazbu, 33. Slusam rock I pop glazbu. 34. SluSam techno, trance i bouse glazbu, 35. Slusam R'N'B i funky glazbu. 36. Slusam hip hop i rap glazbu, 37. Slusam jazz i soul glazbu. 38. Slusam punk i heavy metal glazbu. 39. Odlazim u crkvu. 40. Sudjelujem u tradicijskim igrama. 41. Sudjelujem u dru^tvenim igrama. 42. Sudjelujem u obiteljskim poslovima, 43. Brinem se za kucnog ljubimca/e.

0,46 0,31

0,19 0,30 0,3s 0,3* o*37 0,20 0,40 0.34 0,22 0,40 o,34 0,27 0.10 0,26 0,27 0,31 0,32 0,13

Za utvrd ivanje zasicenosti faktora pojedin im manifestnim vari jablama izracunane su nj ihove para-lelne 1 or togonalne projekcije na ekstrahirane faktore, sto je razvidno u tabl ic i 4/5. Iz tako dobivenih zasicenja utvrdeni su rezuttati , s t ruk tura ekstrahiranrh faktora.

248 L PEDAGQGUSKA istxazivanja. 1 [2), 2 4 1 - 2 5 6 . [ 2004 ]


TABHCA4/5 ♦ PARALELNE I ORTOGONALNE PROJEKCIJE

VarijabLe 1 2 3 4

VarijabLe PAP ORP PAP 1 ORP PAP ORP PAP ORP

1 . o,57 o,54 — 0 , 1 6 - 0 , 1 3 - 0 , 1 0 o.os - 0 , 0 1 - 0 , 0 6 2 . 0,59 o,59 - 0 , 1 9 - 0 , 1 5 — 0 , 0 2 0 , 1 3 - 0 , 1 4 — 0 , 2 0

3 0 , 5 2 0,45 - 0 , 0 7 — 0 , 0 6 - 0 , 2 9 - 0 , 1 4 - 0 , 2 4 — 0 , 2 6

4 - o,37 o»37 1 0 , 1 5 0 , 1 7 0 , 0 2 0 , 1 3 0 , 1 6 0 t 1 2

5* 0 , 1 1 QA9 0,35 0 , 3 8 0 , l 6 0 , 2 4 - 0 , 1 1 - 0 , 1 4

6, - 0 , 2 3 —otio o,54 0,56 O r 2 8 0 , 2 9 : —oro6 — 0 , 0 8

7- - 0 , 1 3 — 0 , 0 2 0 , 4 2 0 , 4 5 0 , 3 2 0 , 3 3 0 , 0 4 O r Ol

8. — 0 , 1 0 - 0 , 0 4 o,57 o,57 0 , 0 4 0 , 0 9 - 0 , 0 7 - o , o S 9- 0 , 3 6 0 , 4 0 0 , 2 8 0 3 1 - O , 0 1 0 , 1 4 — 0 , 2 1 — 0 , 2 6

1 0 . 0 , 0 3 — 0 , 0 1 0 , 4 7 o,45 - 0 , 2 3 — 0 , 1 6 0 , 0 4 0 , 0 4 1 1 . 0 , 3 6 0 * 4 2 0 , 0 6 0 , 1 0 O p l 8 0 , 2 9 — 0 , 0 1 — 0 , 0 6

1 2 . 0 , 5 3 0 , 5 9 — 0 , 0 8 - 0 , 0 1 0 , 1 8 o,33 - 0 , 0 9 —oTi6 1 3 . o.49 0 , 5 3 - 0 , 1 7 — 0 , 1 1 0 , 2 2 o,33 0 , 0 2 - 0 , 0 4

1 4 . 0 , 2 3 0 , 3 7 - 0 , 1 3 - 0 , 0 5 0 , 5 1 0,57 - 0 , 0 5 — O t l l

1 5 0,38 0 , 4 9 — 0 , 0 8 — 0 , 0 1 0 , 2 9 0 , 4 1 - 0 , 2 6 - 0 , 3 2 1 6 . o,37 0 , 4 1 0 , 0 5 0 , 0 9 0 , 0 8 0 , 2 Q - 0 , O 9 - 0 , 1 4

17- 0 , 1 6 0 , 2 2 0 , 1 2 0 , 1 5 0 , 1 7 0 , 2 3 - 0 , 0 4 - 0 , 0 7 . 1 8 . 0 , 1 9 0 , 2 3 - 0 , 2 1 - 0 , 1 7 0 , 1 9 0 , 2 2 O - 0 , 0 3

1 9 . 0 , 1 3 0 , 2 2 0 , 1 0 0 , 1 4 0 , 2 3 O f 2 9 - o , n - 0 , 1 4

2 0 . 0 , 1 4 0 , 2 9 0 , 0 1 0 , 0 9 0 , 4 0 o,47 - 0 , 3 4 -o*39 2 1 . — 0 , 1 2 0 , 0 8 - 0 , 0 4 1 0 , 0 4 0 , 7 7 0 , 7 2 0 , 0 8 0 , 0 4

2 2 , O 0 , 1 7 - 0 , 0 5 0 , 0 3 0 , 6 7 0 , 6 5 0 , 1 2 O t 0 7

2 3 - - 0 , 0 4 0 , 1 4 — 0 , 0 1 0 , 0 7 0 , 6 9 0 , 6 7 0 , 1 0 0 , 0 5

2 4 - — 0 , 1 2 — 0 , 1 0 0 , 5 4 1 o , 5 2 O 0 , 0 3 0 , 1 4 0 , 1 3

25- 0 , 2 1 0 , 1 9 0,56 0 , 5 5 — 0 , 2 1 — 0 , 0 8 —O fOl - 0 , 0 4

2 6 , — 0 , l 6 - 0 , 0 5 0 , 2 9 0 . 3 2 o,3 0 , 3 0 - 0 , 0 3 - 0 , 0 5

2 7- O,G6 0 , 0 8 0 , 2 6 0 , 2 7 O t 2 0 0 , 2 1 0 , 4 4 0 , 4 1 2 8 . 0 * 3 4 0 , 3 4 0 , 2 0 0 , 2 2 0 , 1 3 O t 2 1 0,47 0 , 4 2 2 9 . 0 , 0 1 0 , 0 3 0 , 5 6 0 , 5 5 - 0 , 0 9 —o>oi —oto8 — 0 , 1 0

3 0 , 0 , 0 4 O t 0 4 0 * 4 7 0 , 4 6 - 0 , 2 3 - 0 , 1 3 1 - o , 3 4 : ~°»35

3*- 0 , 3 2 0 , 3 2 - 0 , 0 6 - 0 , 0 4 — 0 , 0 8 0 , 0 2 - 0 , 2 9 - 0 , 3 2

3 2 , - 0 , 3 4 - 0 , 2 8 0 , 3 7 0 , 3 7 - o , o i —O tQ2 - 0 , 4 2 - 0 , 3 9 33* 0 , 5 0 0,43 0 , 2 8 0 - 2 7 — 0 , 2 6 — 0 , 1 0 0 , 1 7 0 , 1 3 j

34- — 0 , 0 6 —o,oi o,43 0 , 4 3 0 , 1 4 0 , l 6 1 0 , 1 4 O r12

35- °>43 0 , 4 1 0 , 4 0 0 , 4 1 —o,oS 0 . 0 7 0 , 2 8 0 , 2 3

36- 0 , 2 4 0 , 2 4 o,37 o*37 0 , 0 4 O t l 2 0 , 4 0 0 , 3 6

37* 0 , 5 2 0 , 4 s — 0 , 0 1 0 , 0 1 —o,oS 0 , 0 5 0 , 1 6 0 , 1 1 38. 0 , 3 0 0 , 2 8 — 0 , 0 2 — 0 , 0 1 0 0 , 0 7 0 , 1 6 1 0*13 39^ 0 , 0 4 0 , 1 1 0 , 1 1 0 , 1 3 0 , 0 2 0 * 0 8 - 0 , 4 8 - 0 , 4 9 4 0 . 0 o,io - 0 , 0 5 - 0 , 0 1 0 , 1 9 0 , 2 2 - 0 , 4 7 1 - 0 , 4 8 4 1 . 0 , 1 3 O r 2 6 0 , 1 4 O r 2 0 , 3 2 0 T 4 0 - 0 . 3 3 - 0 , 3 7 4 2 , 0 , 0 9 0 , 1 4 O f 2 2 0 , 2 4 - o s o 6 0 , 0 3 - 0 , 5 0 - 0 , 5 1

43- 0 , 1 6 0 , 2 0 0 , 2 2 0 , 2 4 0 , 0 2 0 , 1 1 - 0 , 1 9 — 0 , 2 2

PEDAGOGIJSKA istrazivanja,1 [ 2 ] , 2 4 1 — 2 5 6 . ( 2 0 0 4 )


Rezultati i rasprava Faktorska analiza proizvela je ukupno cetiri

faktora. Faktori su sadrzajno razlicit i , daju uvid u obiljezja svakodnevnog zivota srednjoskolaca Slavonije i Baranje te oznacavaju strove njihova slobodnog vremena.

Prvi faktor opisuje 13 varfjabli u rasponu od 0,33 do 0,59 u paralelnoj projekciji i od 037 do 0,59 u ortogonalnoj projekciji, dakle razlicitih vrijednosti. Varijable imenujerno mjestom gdje se provodf slo-bodno vrijeme ili sadrzajem koji ispitanici prefer!-raju. S obzirom na ekstrahirane varijable i njihove vrijednosti u obje projekcije, moze se zakljuciti da se radi o razlicitim diferenciranim i strukturiranim sadrzajima slobodnog vremena. Stoga se ovaj fa-ktor imenuje strukturiranim kulturmm \ obrazovnim sadrzajima ili s obzirom na konkretizaciju teme i sadrzaja ovoga rada te vlsoke vrijednosti varijabli 5 kulturnim sadrzajima elitni stil provodenja slobodnog vremena srednjoskolaca,

Etitni stil obiljezavaju odlasci na kulturna mjesta (muzeji, galerije, kazaliste i kino), kao i razni tec-ajevi, istrazivacki sadrzaji, izvannastavne aktivno-sti, sajmovi, prezentacije i citanje knjiga, Tu su jos \ sudjelovanja u organizacijama za mlade, snimanje te setnje i izleti. Ocituje se, dakle, u intelektual-nom angazmanu, zaokupljenoscu glazbom, kulturnim dogadajima te informiranjem, rekreacijom i tu-rizmom. Ovaj faktor poglavito konstituira sadrzaje koji reflektiraju „elitniw stil ill orijentaciju „uz vidlj i-

vi utjecaj socijalnih cimbenika t a indikativno je da ce ostati i u daljem zivptu u sltcnim okolnostima" (llisin, 1999b). Izmedu 1986, i 1999- godine (Radin i sur, 2002) proveti su istrazivanja vrijednosnth su-stava i nekih oblika ponasanja mladih, Njihovi rezultati pokazuju da se obrazovanje ponajprije po-vezuje s mladima kao odrednicom i obvezom koja determinira njihov buduci zivot, a o njemu ovisi ostvarivanje individualnih ciljeva i kvaliteta buduc-eg zivota pojedinca. Vrednovanje obrazovanja u na-vedenom Istrazlvanju mladih odgovara intelektual-nim sadrzajima kojima su srednjoskolci zaokupljeni u slobodnovremenskom prostom. Navedeni autori dobiti su rezultate koji upozoravaju na rjede egzisti-ranje ^etitnog kulturnog" obrasca provodenja slobodnog vremena medu mladima. Naime, taj obrazac prema sadrzajima odgovara najvise zastupljenorn stilu provodenja slobodnog vremena u ovom istra-zivanju, elitnom stilu. Stoga mozemo zakljuciti da se rezultati ovih dvaju istrazivanja razlikuju. llisin {1999b, 419 — 429) u istrazivanju interesa i slobodnog vremena mladih utvrduje tri obrasca: elitni, urbani i rurami kulturni. Njezini rezultati pokazuju da siobodno vrijeme mladih prije svega ispunjava funkciju odmora, zabave 1 razonode, dok su sadrzaji koji potencijalno pridonose razvoju licnosti u drugom ptanu. Rezultati istrazivanja (Hisin, 1999b) pokazuju da etitni stil ostvaruje funkciju slobodnog vremena koja pridonosi razvoju licnosti, samoostva-renju, all i razbibrige i opustanja, sto je optimisticno glede rezultata ovog istrazivanja.

TABUCA6- VARIJABLE KOJE OPISUJU 1. EKSTRAHIRAN1 FAKTOR

FAKTORI

ELITNI STIL

VARIJABLE

2, GALERIJE I MUZEJI 12. RAZNI TECAjEVl

1, KAZALlSTE 13. ISTRAZIVACKI SADRZAJI 15. ORGANIZAGJE MLADIH 37. JAZZ I SOUL GLAZBA

3. CITANJE KNJIGA 33 , ROCK I POP GLAZBA U . SAJMOVI I PREZENTACIJE 16. SNJMANJE I FOTOGRAFIRANJE 9. 5ETNJA I IZLETI 4. KINO

14. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

PAP

♦59 •59 -53 ■59 -57 -54 ■49 ♦53 . 4 3 ■49 -52 . 4 8 <52 ♦45 -50 ■43 .36 -42 -37 .41 36 .40

-37 ■37 ■33 -37

ORP

250 1 PEDAGOGUSKA istrazivanja. 1 (2), £41 —256 . [2004]

V. Mlinarevic: Stilovi slobodnog vre men a srednjoskolaca Slavonije i Baranje

Drugi faktor definira 10 vari jabli koje u obje projekcije imaju priblizno jednake vrijednostL Kao sto je prikazano, ocito je da ovaj faktor definira razlicite sadrzaje zabave, dokolice, glazbe i suvre-menog komumciranja koji su nestrukturirani. Sto-ga ovaj faktor tmenujemo hedonist! ckim stilom.

Hedonisticki stit zabave i razonode vrlo je pri-hvacen 1 „ t rend i " medu suvremenom hrvatskom mladezL Zabava u kaficima, bistroima, disku i na tulumima* Uocava se zaokupljenost glazbom, slu-sa se techno, trance l house glazba. Rezultati (Ra-din i sun, 2002), upucuje na istodobno participira-nje mladih u vise aktivnosti slobodnog vremena, all je najrasirentji „urbani obrazac", druzenja, izla-sci, zabava i tulurnL Raboteg-Saric i sui\, (2002, 250} daju rezultate 0 istrazivanju slobodnog vre-tnena i rizicnog ponasanja mladih, neorganiziran sti l provodenfa slobodnog vremena (izlasci i za* bave), povezan je s nizim skolskim uspjehom 1

rizicmm ponasanjem kao sto je konzumiranje al-kohola i droge. U provodenja slobodnog vremena mladih osobito su vazni vrsnjaci koje ispitanici na-vode kao najcesce u prostoru njihova slobodnog vremena. Tomic-Koludrovic i Leburic (2002, 169), u istrazivanju supkulture i zivotnfh stitova mladih jedan od stilova imenuje hedonisticko orijentira-nim i dodaje da mladi teze za zivotnom radosti, za materijalnim blagostanjem, a visoku vrijednost pridaju odijevanju, frizuri i glazbi. Ovo podrucje svakodnevnog zivota, prema istrazivanju (llisin i sur., 2001, 91), o ulozi medija o svakodnevnom zivotu djece, a rezultati detektiraju u dokolici do-minantnije sadrzaje masovne kulture, Najfrekven-tnije su aktivnosti cija je primarna funkcija zabava i razbibriga, no prisutne su i dimenzije koje potencijalno pridonose razvoju LicnostL Ovo je istrazivanje blrze rezultatlma istrazivanja slavon-skih srednjoskolaca.

TABLICA7* VARIJABLE KOJE OPISUJU 2. EKSTRAHIRANi FAKTOR

FAKTORI VARIJABLE PAP ORP

8. KAFlC 1 BISTRO ■57 •57 2 6. DESKO ♦54 ♦56 HEDONISTICKI STIL 25. CiTANjE NOVINA ■56 ■55

29. TELEFONlRANjE I SMS .56 ■55 24. TELEVIZUA 1 VIDEO -54 -52 30. RADIO 1 KA5ETOFON ^47 .46 10. SPAVANjE ! IZLEZAVANJE -47 ^45

7. TULUMI 1 ZABAVE .42 ■45 34, TECHNO, TRANCE, HOUSE -43 -43

5. KONCERTI *35 ♦38

TABLICA 8. VARIJABLE KOJE OPISUfU 3- EKSTRAHIRANI FAKTOR


3 SPORTSKO--REKREATIVNl STIL

2 i . AKTIVAN SPORT 23, SPORTSKE PRIREDBE 22. REKREATIVAN SPORT 14, fZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI 20. HUMANITARNI RAD 41. DRU5TVENE IGRE

-71 69 57

.40 ♦32

-72 •67 .65 -57 -47 .40

PEDAGOGIJSKA istrazivanja, 1 [2 ] ( 2 4 1 — 2 5 6 . [2DQ4) 251

V. Mlinarevic: Stiiovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje

Treci faktor opisuje 6 varijabli. Vidljivo je da su to strukturirane aktivnosti sportskog humanitar-nog i drustvenog karaktera* Imenujemo ih sport-sko-rekreativnim stilom.

Sportsko-rekreativni stil odreduje zaokuplje-nost aktlvnim f rekreativnim sportorn, odlasci na sportske priredbe, dakle zaokupljenost sportorn u akt ivnom i pasivnom obliku, Kao aktivan nac-in dokolice ostvamfe se pozitivna funkcija slobodnog vremena, i to razvojno-stvaratacka i pr i-marno prevencijska. Tu su jos drustvene tgre i humanltarni rad kojl pndonose razvoju l icnosti , socijaUzacijskoj kompetent i ju jacanju stavova i vri jednostL

fetvrti faktor opisuje 6 varijablf srednje nizfh vri-jednostL Uz tradicijske aktivnosti odlaska u crkvu, obiteljskih poslova, tradicijskih igara i folklora 5lu£a se i narodna glazba. Kompjutorske igre te surfanje po Internetu javljaju se kao suvremeni, nekonventi-onalni nacini informiranja i zabave, Stoga ga defini-ramo tradicionatno-(ne)konvendonaUiim stiLom*

TradkionaLno-{ne)konvencionatni stil obiljeza-vaju tradicionalne aktivnosti obiteljskih poslova, tradici jskih igara i obicaja, folklora i religijskog odgoja. Ono pretpostavlja patrijarhalnost i ocu-vanje tradicijskih vrijednosti u slavonskim obite-Ijima. (Ne)konvencionalno odreduje suvremenost

informiranja i komuniciranja putem Interneta, igre na kompjutoru* Suvremeni aparati usli su u goto-vo svaki dom kao „novi clan obitelji"T nova infor-macija i prozor u svifet uz televizorr kao i moguc-nost komuniciranja sa svima.

Makon sto su utvrdeni i imenovani faktor i i varijable koje ih opisuju t izracunani su koef ic i -jenti povezanosti izmedu ekstrahiranih faktora. Tablica 10, daje uvid u medusobnu povezanost ekstrahiranih faktora, pri cetnu je svaka korelaci-ja veca od 0,10 statisticki znacajna, na razini 99-postotne vjerojatnosti proqene. Uocljivu korela-ciju 0,28 imaju eli tni i sportsko-rekreat ivni st i l provodenja slobodnog vremena, U oba se faktora radi o strukturiranom i vodenom provodenju slobodnog vremena. Bitnu korelaciju s vnjednoscu 0,13 pokazuju i faktori hedonist icki i sportsko-rekreativni st i l .

Intelektualni i kulturni st i l provodenja slobodnog vremena srednjoskotaca najznatnije sudje-luje u ukupnoj varijanci (3,75) ill 29,nc/o ukupne varijance. Slijedi hedonist icki st i l s vri jednoscu 3,59 ili 27% ukupne variance dok faktor (ne)kon-vencionalno-tradicijski ima najmanje sudjelovanje (2,43) ili 18,87% ukupne varijance.

Redoslijed sudjelovanja faktora u ukupnoj varijanci odgovara redoslijedu ekstrakcije, prikazuje

TABLICA 9. VARIJABLE KOJE OPISUjU 4. EKSTRAHIRANI FAKTOR


4 TRADICIONALHO--(NE)KONVENCIONALNI STIL

42. OBITELJ5KI POSLOVI 39. CRKVA 40. TRADICIJSKE IGRE 28. INTERNET 27. KOMPJUTORSKE IGRE 32. NARODNA GLAZBA

- .50 - .48 - 4 7

*47 .44

- . 4 2

- 5 1 - 4 9 - .48

.42 41

- , 9

TABLICA 10. MATRICA KORELACIJA IZMEDU FAKTORA

Faktori 1 2 3 4 1 1,00 0,07 0,28 -10 2 1,00 0,13 - 0 4 3 1,00 - 0 8 4 1,00

PEDAGOGIJSKA istrazivanja, 1 [ 2 ] , 2 4 1 - 2 5 6 . ( 20O4)

V, Mlinarevic: Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje

TABUCA 11. UDIO SVAKOG FAKTORA U UKUPNOJ VARIJANCl

Faktori UV Rang % U V

1, el i tni st i l 3,75 1 2941 2. hedor is t ick i sti l 3,59 2 27,87 3, sportsko-rekreativni st i l 3*12 3 24,22 4. (ne)konventionalno-tradici jski sti l 2,43 4 18,87

L 12,88 — iooPoo

tablica n . Rezultati upucuju na zakljucak o relati-vnoj homogenosti varijabiliteta medu faktorima, §to govori o njihovoj retativno podjednakoj jaci-ni, osim faktora nekonvencionalno-tradicionalnog stila koji pokazuje nesto nizi varijabil itet, t j , ho-mogenost u odgovorima ispitanika. Ekstrahirani faktori upucuju na provodenja veceg dijela slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije I Baranje strukturirano, u kulturnim i obrazovnim sadrzaji-ma, sportu i rekreativnim aktivnostima, humani-tamom radu te nestrukturirano u dokolici i zabavi, surfanju f Igrama na Internetu.

Zakljucci Uzimajuci u obzir razlicite sti love slobodnog

vremena slavonskobaranjskih srednjoskolaca utvrdenlh na osnovi razlicit ih sadrzaja u slobo-dnovremenskom prostoru, prihva£a se generalna hipoteza da slobodno vrijeme srednjoskolaca nije jedinstven i pedagoski osnnisljeni prostor.

Ispitivanjem sadrzaja slobodnog vremena srednjoskolaca u ovom istrazfvanju dobio se uvid u mjesta i nacine provodenja te stilove provodenja slobodnog vremena na podrucju Slavonije i Baranje, t j . njihovu svakodnevicu u torn prostoru. Analiza dobivenih rezultata upucuje na aktivno i

pasivno provodenje slobodnog vremena srednjoskolaca. U sadrzajima aktivne dokolice zastupljena je intelektualna i kulturna angaziranost, sportska i rekreativna, tradicijske igre t zaokupljenost gla-zbom. Pasivna se dokolica ogleda u hedonistickim sadrzajima: konzumentskoj zabavi i tulumarenju u kaficima, bistroima i diskoklubovima t gledanju te-levizije i videa, slusanju razlicitih vrsta glazbe te suvremenom komuniciranju* Rezultati istrazivanja pokazuju dokoiicu srednjoskolaca kao aktivno su-djelovanje, stvaralastvo i samoostvarenje u stru-kturiranim sadrzajima te paslvnost u konzument-skom i stihijskom stobodnovremenskom prostoru, SlavonsM srednjoskolci, mozemo zakljucit i , nisu nespecificni i neprepoznatljivi, ali ih mozemo po-dijeliti na moderne i one koji su tradicionalno ori-jenttrani ili one koji su utopljeni u konzumizam i hedonizam. Rezultati govore o aktivnim 1 pasivnim sadrzajima, pa se moze signalizirati i prisilna pasl-vizirana i osiromasena dokolica u pojedmim lokal-ntrn sredinarna, Lokalna i sira drustvena zajednica odgovorna je za stvaranje povoljnih materijalno-prostornih 1 kadrovskih uvjeta 1 neposredne porno-ci mladih za oblikovanje i kvalitetno strukturiranje slobodnog vremena, Navedeno upucuje na potre-bu sustavnog razvtjanja metodologije istrazivanja slobodnog vremena i interdisciplinarno sinergijski stvaralacki pristup ovom vitalnom problemu.

PEDAGQGUSKA istrazivanja, 1 [2], 241 - 2 5 6 , [2004) I 253

V. Mlinarevlc; Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Saranje

Lite rat ura

Arbunic, A. (2002), Struktura slobodnog vremena djece (ucenika) osnovnoskolske dobi, neobjavlje-na doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.

Basic J, 1 dr. (1993), Integralna metoda. Zagreb: Almea,

Fulgosi, V. (1987), Psihologija Ucnosti. Zagreb: Skolska knjiga.

Hall, S., Jefferson T. (1976), Resistance Through Rituals, Youth Subenltares in Post-War Britanian. London: Hutchinson.

Haywood, L. 1 dr. (1995), Understanding Leisure. Cheltenham; Stanly Thotnes Ltd,

IliSin, V. (1988), Interesi i slobodno vrijeme. Fragment! omladine, Zagreb: IDIS.

Uisin, V, (1990), Slobodno vrijeme i struktura interesa. Ogledi o omladini osamdesetlh, Zagreb: IDIS,

UiSin, V, (1999a), Mladi i televizijski medij. Zagreb: Napredak, 140 (2}: 143 - 153.

Uisin, V. (1999b), Mladi na margin) drustva i polit ike. Zagreb: Alinea.

JUsin, V. (2000), Promjene u slobodnom vremenu mladih. Zagreb: Napredak, 141 (4): 419 - 429.

Uisin, V., Marinovic-Bobinac, A., Radint R (2001), Djeca i mediji, Zagreb. IDIS.

jerbic, V. (1970), Slobodno vrijeme mladih u Zagrebu. Zagreb. CVOSD ,*ND".

Jerbic, V, (1973), Funkcija slobodnog vremena djece i omladine. Zagreb: CVO.

Lackovic-Grgm, K. (2000), Stres u djece i adolescenata. Zagreb: Slap.

Leburic, A., Tomic-Koludrovic, I. (1996), Mladi danas: drukciji ali isti Zagreb. Drustvena istrazivanja, 25 - 26, 5 (5 - 6): 963 - 976.

Leburic, A*, Relja, I. (1999}. Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu. Zagreb: Napredak, 140 (2): 175 - 1S4.

Leburic, A., Tomic-Koludrovic, 1. (2002), Nova polit icnost mladih. Zagreb: Alinea.

Oetting, E., Donnermeyer J. (1998}, Primary socialization theory: the etiology of drug use and deviance. Substance Use & Misuse.

Pastuovic, N. (1997), Osnove psihologije obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.

Plenkovic, J. (2000), Slobodno vrijeme mladezi. Rijeka: Sveuciliste u Rijecl.

Previsic, V. (1975), Slobodno vrijeme i permanentno ohrazovanje. Permanentno obrazovanje, ur, N. N. Soljan, Split: Marko Marulic.

Previsic, V, (2000), Slobodno vrijeme izmedu pedagogijske teorije i odgojne prakse. Zagreb: Napredak, 141 (4): 403 - 410.

Raboteg-Saric, Z., Sakoman, S., Brajsa-Zganec, A. (2002), Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizicno ponasanje mladih. Zagreb: Drustvena istrazivanja, 58.59, (2 — 3), 239 — 263.

Radin, F., Uisin, V., Baranovic, B,t Stimac-Radin, HM Marinovic-Jerolimov, D, (2002), Mtadi uoci treceg milenija. U: Uisin, V. i Radin, F. (ur.)t Zbornik, Drzavni zavod za zastitu obitetj i, materinstva 1 mta-dezi, Zagreb. !D!S.

Reamer, B. (1995), Youth and modern lifestyles. U: Ornas, J/G. Botin, Youth culture in late modernity, London: Sage, (120 - 145).

2 5 4 J PCDAGOGUSKA istrazivanja, 1 [2)d 2 4 1 - 2 5 6 . ( 2 0 0 4 )

Documents

Stilovi slobodnog vremena srednjoskolaca Slavonije i Baranje