Stjecanje Pr Vl Na Nekretninama Za Strane Pravne i Fizicke Osobe

HGK Sektor za trgovinu, Deseti forum poslovanja nekretninama________________________1

BORIS KOKETI, pomonik ministrice Ministarstvo pravosua, Zagreb

STJECANJE PRAVA VLASNITVA NEKRETNINA ZA STRANE PRAVNE ILI FIZIKE OSOBE

U REPUBLICI HRVATSKOJ Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. i 114/01.), kao opim zakonom, propisano je kako strane fizike i pravne osobe mogu stjecati vlasnitvo nekretnina na podruju Republike Hrvatske. Ove zakonske odredbe definiraju pojmove: a) stranu fiziku i pravnu osobu, te b) uzajamnost kao uvjet stjecanja prava vlasnitva nekretnina. Fizika osoba smatra se sa stajalita ovoga Zakona stranom kad nema dravljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je to drugo odreeno zakonom. Ne smatraju se sa stajalita ovoga Zakona stranim osobama one koje nemaju dravljanstvo Republike Hrvatske, ali su iseljenici s podruja Republike Hrvatske ili su njihovi potomci, a tijelo dravne uprave nadleno za odluivanje o dravljanstvu utvrdilo je da ispunjavaju pretpostavke za stjecanje dravljanstva Republike Hrvatske. Pravna osoba smatra se stranom osobom kad ima registrirano sjedite izvan podruja Republike Hrvatske, osim ako je to drugo zakonom odreeno. Posebna pretpostavka za stjecanje prava vlasnitva nekretnina je uzajamnost reciprocitet. Strana osoba moe stei vlasnitvo nekretnina na podruju Republike Hrvatske pod uvjetom da hrvatske osobe mogu stei vlasnitvo nekretnina prema pravu one drave iji je pripadnik strana osoba koja bi u Hrvatskoj stjecala vlasnitvo nekretnine. Procesne pretpostavke za stjecanje prava vlasnitva Strane fizike i pravne osobe mogu temeljem pravnoga posla stjecati pravo vlasnitva nekretnina pod pretpostavkama: a) uzajamnosti b) uz suglasnost ministra vanjskih poslova, te po c) prethodno pribavljenom miljenju ministra pravosua,

d) ako zakonom nije drugaije odreeno.

_________________________________________________________________________________ Boris Koketi - Stjecanje prava vlasnitva nekretnina za strane pravne ili fizike osobe u Republici Hrvatskoj

HGK Sektor za trgovinu, Deseti forum poslovanja nekretninama_______________________2

a) Postojanje uzajamnosti (reciprociteta) utvruje s u postupku pred Ministarstvom vanjskih poslova, na nain da se putem hrvatskih konzularnih ureda pribavljaju obavijesti o propisima koji ureuju uvjete po kojih hrvatski dravljani mogu stjecati pravo vlasnitva nekretnina u odreenoj dravi. Prikaz uzajamnosti za neke drave:

Drava Osnova za utvrivanje reciprociteta

Reciprocitet

Australija uz uvjet odobrenog

stalnog boravka Kraljevina Belgija Graanski zakon (Code

civil) postoji

Republika Cipar utvrivanje u tijeku eka Republika Devizni zakon br. 219/1995 ne postoji Kraljevina Danska Zakon o stjecanju prava

vlasnitva nekretnina br. 566/1986

Uvjeti: - odobren stalni boravak - zabrana stjecanja kua

za odmor Zajednica Dominike uzajamnost ne postoji

Estonia Nije utvrivan jer nije bilo zahtjeva

Republika Finska - Nota MVP-a Finske br. HEL0212-170 od 09. rujna

2003. - Act on the surveillance of non-residents' and foreign entities' acqusitions of real

property in Finland (1293/1999)

postoji

Republika Indija ne postoji Republika Indonezija ne postoji Francuska Republika - obavijest Veleposlanstva

RH u Parizu od 26. 09. 2003.- Zakon o nekretninama

postoji

Helenska Republika - Nota MVP Helenske Republika br. F. 890/4AS

3295 od 13. 05. 2004. - Zakon br. 1892/191

zabrana stjecanja

nekretnina u pograninim upanijama

Irska - Nota MVP Irske br. 546/255 od 06. 12. 2003. - Zemljini zakon iz 1965.

postoji

Izrael ne postoji JAR uz uvjet odobrenog

stalnog boravka Veliko Vojvodstvo

Luksemburg Dopis Veleposlanstva RH

Bruxelless od 20. 08. 2000. postoji

Republika Latvija utvrivanje u tijeku Republika Litva utvrivanje u tijeku



_________________________________________________________________________________ Boris Koketi - Stjecanje prava vlasnitva nekretnina za strane pravne ili fizike osobe u

Republika Maarska Uredba Vlade Republike Maarske br. 7/1996(18.I.) i

br. 146/2004. (V.1.)

Uvjeti: - suglasnost jedinica

lokalne uprave - boravak s osnova rada

u trajanju najmanje 5 godina

Republika Malta nije utvrivan (nije bilo zahtjeva)

Kraljevina Nizozemska - Nota Veleposlanstva Kraljevina Nizozemska br. 311/95 od 06. 06. 1995.

- Zakon o graanskom pravu - Nota MVP-a Kraljevine

Nizozemske br. 542/01 od 06. 12. 2001.

postoji

SR Njemaka Nota MVP SR Njemake br. 507-520.35 HRV od

01. 09. 2003. Graanski zakonik

postoji

Republika Poljska - obavijest Veleposlanstva RH Varava od 21. 10. 2003. Zakon o stjecanju nekretnina

fizikih i pravnih osoba - Nota MUP-a Republike

Poljske br. ZK-III-025/96/04 od 25. 03. 2004.

postoji u odnosu na stjecanje prava vlasnitva

stanova i apartmana

Portugalska Republika utvrivanje u tijeku

SAD uzajamnost u dravama: Californija, Florida,

Georgija, Idaho, Kansas, Massachuttes New York,

Texas, Virginia, Washington

Slovaka Republika - obavijest Ministarstva financija Slovake Republike

br. MF3748/2004-62 od 15. 07. 2004.

- Zakon Parlamenta Slovake Republike br.

2002/1995 Z.z. - Zakon o devizama

(paragraf 19a)

postoji

Republika Slovenija Nota MVP Republike Slovenije br. 921-92-3162/03

od 13. 10. 2003.

ne postoji

Kraljevina panjolska - obavijest Ministarstva Gospodarstva Kraljevine

panjolske od 10. 10. 2003.

postoji

Republici Hrvatskoj


Kraljevina vedska Nota MVP-a Kraljevine vedske od 19. 02. 2003.

postoji

vicarska konfederacija uz stalni boravak

Talijanska Republika - Nota Veleposlanstva Talijanske Republike u Zagrebu br. 1555 od

03. 05. 2005. - Kraljevski dekret br. 262 od

16. 03. 1942. - Zakonski dekret br. 286 od

25. 07. 1998. - Dekret Predsjednika Republike br. 394 od

31. 08. 1999.

Uvjeti:

Za fizike osobe: - odobren stalni boravak

Za pravne osobe:

- ne postoji

UK Velike Britanije i Sjeverne Irske

Law of Property Act 1989 postoji

Republika Austrija Nota Saveznog ministarstva Republike Austrije br. GZ.BMa-0.08/0018e-

IV3/2004. od 11. oujka 2005.

Pokrajine:

Be

Beki zakon o stjecanju nekretnina za strance

(Pokrajinski slubeni list br. 11/1998)

Uvjeti: - gospodarski interes

(obavljanje gospodarske djelatnosti) ili

- socijalni interes (privremeni boravak

stjecatelja, nekretnina mora sluiti zadovoljenju

osobnih stambenih potreba)

Voralberg Zakon o prometu nekretninama (Pokrajinski slubeni list br. 29/2000)

Uvjet: Politiki interes (stalni

boravak) Tirol

Zakon o prometu nekretninama (Pokrajinski slubeni list br. 61/1996)

Uvjeti: - odobren stalni boravak i

- u sluaju stjecanja graevinskog zemljita

mora postojati gospodarski, socijalni ili kulturni interes pokrajine

tajerska Zakon o prometu nekretninama (Pokrajinski slubeni list br. 135/1993)

Uvjeti: - odobren stalni boravak ili raniji boravak u trajanju od



najmanje 5 godina ili - kulturni interes, socijalni

interes, gospodarski interes

Salzburg

Zakon o prometu nekretninama (Pokrajinski

slubeni list br. 9/2002)

Uvjeti: - odobren privremeni

boravak radi obavljanja djelatnosti ili nastavnog

umirovljenja - nekretnina mora sluiti obavljanju gospodarske

djelatnosti - stjecanje ne smije biti

protivno interesima pokrajine

Gornja Austrija

Zakon o prometu nekretninama (Pokrajinski slubeni list br. 88/1994)

Uvjeti: - ne smiju biti ugroeni

dravni, kulturni ili socijalni interesi, a oni su ugroeni ako stjecatelj ima zabranu

boravka u RA odnosno RH ili osuen za kazneno

djelo Donja Austrija Zakon o prometu

nekretninama (Pokrajinski slubeni list br. 6800-3)

Uvjeti: - gospodarski, drutveni ili

kulturni interes ili 10 godina boravka u RA

odnosno RH

Koruka

Zakon o prometu nekretninama iz 2002, K-

GVG, LGB1.9/2004

Uvjeti: - stjecanje nekretnina

mora biti u svrhu stambenog

zbrinjavanja i zasnivanja stalnog

boravka - za stjecanje nekretnina za odmor trai se boravak

od najmanje 5 godina - nekretnina mora sluiti

za obavljanje djelatnosti

Gradie Zakon o prometu nekretninama iz 1995.

(Pokrajinski slubeni list br. 42/1996)

Uvjeti: - 10 godina boravka ili gospodarski interes

(investiranje u pokrajinu) ili socijalni interes (ako je

rodom iz RA odnosno RH pa se eli vratiti) ili kulturni

interes (kulturni ili znanstveni doprinos)



b) Suglasnost Ministarstva vanjskih poslova je upravni akt i to posebice nakon to je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo odredbe lanka 356. stavka 5. i lanka 357. stavka 5. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-I-1094/1999, od 9. veljae 2000. godine) te se navodi kako slijedi: Ustavni sud smatra da predmetna suglasnost, koja ima sve osobine upravnoga akta, kako je to naprijed izloeno treba biti u pisanom obliku, sa svim sadrajnim dijelovima ukljuujui i obrazloenje koje treba imati sadraj propisan odredbom lanka 209. stavka 3. Zakona o opem upravnom postupku. Protiv ovakvog upravnog akta donesenog u formi konanog upravnoj rjeenja, nezadovoljna stranka moe podnijeti tubu Upravnom sudu Republike Hrvatske. Postupak za dobivanje suglasnosti stranka moe pokrenuti osobno ili putem punomonika podnoenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu vanjskih poslova. Uz pisani zahtjev se prilae:

pravna osnova stjecanja vlasnitva (kupoprodajni ugovor, darovni ugovor, ugovor o uzdravanju ili sl.) u originalu ili ovjerovljenoj preslici;

dokaz o vlasnitvu prodavatelja/otuitelja predmetne nekretnine, odnosno izvadak iz zemljine knjige, u originalu ili ovjerovljenoj preslici, ne stariji od est mjeseci;

uvjerenje (original ne stariji od est mjeseci) tijela jedinica lokalne uprave nadlenog za urbanizam i prostorno ureenje (upanijsku uredi) da se nekretnina nalazi u granicama graevinskog podruja predvienim urbanistikim planom;

dokaz dravljanstva stranog kupca (ovjerovljena preslika putovnice), ili dokaz o statusu pravne osobe (izvadak iz sudskog registra), ako je kupac strana pravna osoba;

dokaz dravljanstva prodavatelja (dovoljna je preslika osobne iskaznice ili putovnice);

ako postoji punomonik tada je potrebno dostaviti punomo u originalu ili ovjerovljenoj preslici;

ukoliko ne postoji punomonik, tada je sukladno l. 89. stavak 4. Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine broj: 53/91.), potrebno postaviti punomonika ili punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, a punomo dostaviti Ministarstvu.

Cijeli kompletirani zahtjev Ministarstvo vanjskih poslova dostavlja Ministarstvu pravosua na davanje prethodnog miljenja. Ministarstvo pravosua utvruje jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje ugovora. Prvenstveno, moe li predmet ugovora biti objektom prava vlasnitva te da li stranac moe na njemu stei pravo vlasnitva.

Stranci ne mogu stei pravo vlasnitva na nekretninama koje se nalaze na:

a) iskljuenom podruju (lanak 358. stavak 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima)

b) podruju zatienih dijelova prirode (lanak 40. stavak 3. Zakona o zatiti prirode),

c) umi i umskom zemljitu (lanak 1. stavak 3. Zakona o umama), te d) poljoprivrednom zemljitu.



Nakon to stranac ishodi pozitivnu suglasnost na ugovor o prodaje nekretnina moe ishoditi upis svoga vlasnitva u zemljinoj knjizi. STJECANJE PRAVA VLASNITVA NEKRETNINA KROZ OSNIVANJE TRGOVAKOG DRUTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Strane fizike i pravne osobe kao inozemni ulagai u Republici Hrvatskoj, mogu osnovati ili sudjelovati u osnivanju trgovakog drutva, uz uvjet uzajamnosti koja se pretpostavlja. Ovakvo trgovako drutvo ima isti poloaj kao i domaa osoba, te tako kao domaa pravna osoba moe stjecati nekretnine. Ako ovakva pravna osoba zavri u steaju, neunovena steajna masa moe se odlukom vjerovnika na zavrenom roitu ili odlukom steajnog suca (ako vjerovnici na zavrenom roitu ne donesu odluku o neunovenoj steajnoj masi) prenijeti na steajne vjerovnike razmjerno nenamirenim iznosima njihovih trabina utvrenim u steajnom postupku, ali samo uz uvjete propisane lancima 354. do 358. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Uz isti uvjet propisano lancima 354. do 358. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, to je mogue i u sluaju da je nakon punog namirenja trabina svih steajnih vjerovnika preostalo imovine nekretnina, pa se preostali viak predaje duniku pojedincu. Status imovine pravnih osoba iz Srbije i Crne Gore na teritoriju Republike Hrvatske i Aneks G Ugovora o sukcesiji U vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske donijela je brojne uredbe sa zakonskom snagom kojima je zabranila svako raspolaganje tadanjom drutvenom imovinom na kojoj su ovlatenici bili drutveno pravne osobe sa sjeditem na teritoriju drava sljednica SFRJ, a nekim uredbama dijelom je izvrila pretvorbu drutvenoga vlasnitva i stjecanje prava vlasnitva na temelju zakona kao naina stjecanja prava vlasnitva. Uredbom o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 36/91.) zabranjeno je raspolaganje i optereenje kao npr. prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava koritenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl., nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske, a koje su u vlasnitvu, posjedu, na koritenju i upravljanju organa institucija bive Federacije republika i pokrajina. Ova zabrana odnosila se i na poduzea kao i druge pravne osobe sa sjeditem izvan teritorija Republike Hrvatske. Pravni posao sklopljen ili pravni akt donesen protivno odredbi ove Uredbe nitav je. Na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja osnovnim sredstvima, pokretnom imovinom i pravima odreenih poduzea i drugih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 39/91.), poslovne jedinice i drugi organizacijski oblici bez svojstva pravne osobnosti i to pravnih osoba sa sjeditem na teritoriju Republike Srbije, Republike Crne Gore, te Autonomne pokrajine Vojvodine i Autonomne pokrajine Kosovo, mogle su se odlukom zaposlenih u jedinici odnosno organizacijskom obliku, organizirati kao hrvatska drutvena poduzea. Na temelju takve odluke nadleni privredni sud izvrio je upis nastalog poduzea odnosno _________________________________________________________________________________ Boris Koketi - Stjecanje prava vlasnitva nekretnina za strane pravne ili fizike osobe u Republici Hrvatskoj


odgovarajue pravne osobe u sudski registar. Ovakvo organiziranje mogla je donijeti i tadanja Agencija za restrukturiranje i razvoj. U sluaju ovakve statusne promjene u poslovnoj ili drugoj organizacijskoj jedinici prestala je zabrana raspolaganja na imovinom koja je do tada bila u reimu zabrane. Izmjenom ove Uredbe (Narodne novine, broj 44/91.) omogueno je istim organizacijskim jedinicama u Republici Hrvatskoj pripajanje ove jedinice hrvatskom drutvenom poduzeu. Potom su ovakva drutvena poduzea morala provesti pretvorbu drutvenoga vlasnitva suglasno Zakonu o pretvorbi drutvenih poduzea. Procjenjivanje vrijednosti ove imovine u drutvenom kapitalu prilikom pretvorbe drutvenoga poduzea, trgovako drutvo kao pravni sljednik drutvenog poduzea postalo je vlasnikom ove imovine. Ovakvo trgovako drutvo je trea osoba u odnosu na drutveno poduzee ija je imovina bila procijenjena. Prema Aneksu G Ugovora o sukcesiji, ovo novo trgovako drutvo koje u svom kapitalu ima vrijednost drutvenoga poduzea na kojoj je pravo polagalo drutveno poduzee s teritorija Srbije i Crne Gore, nije obveznik vraanja. Meutim, Republika Hrvatska kao ugovorna strana prema Ugovoru o sukcesiji ima obvezu za tu imovinu platiti naknadu. Uredbom o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava odreenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 52/91.) propisano je da se sredstva poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika pravnih osoba sa sjeditem na teritoriju republika Srbije i Crne Gore te autonomnih pokrajina Kosova i vojvodine, a koje se nisu skladno ranijoj Uredbi organizirale u hrvatsko drutveno poduzee, prenose se u vlasnitvo Republike Hrvatske. Ovom Uredbom izvrena je pretvorba drutvenoga vlasnitva i stjecanje prava vlasnitva na temelju zakona, a za korist Republike Hrvatske. Hrvatskom fondu za privatizaciju povjerena su vlasnika ovlatenja Republike Hrvatske. Status imovine pravnih osoba iz Republike Slovenije i Republike Makedonije na teritoriju Republike Hrvatske i Aneks G Uredbom o zabrani raspolaganja iz 1991. (Narodne novine, broj 36/91.) i imovina pravnih osoba sa sjeditem u Republici Sloveniji i Republici Makedoniji, a koja se nalazila na teritoriju Republike Hrvatske stavljena je pod zabranu raspolaganja i optereenja. Dok je stajala ova zbrana, na prijedlog zainteresiranog tijela ili osobe, Vlada Republike Hrvatske je mogla odluiti o izuzimanju od ove zabrane. Svaki pravni posao ili pravni akt donesen protivno ovoj zabrani bio je nitav. Naelnom odlukom Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 46/00.) o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjeditem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini, izuzete su od zabrane raspolaganja nekretnine iz lanka 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 36/91.) na kojima pravo koritenja, raspolaganja ili upravljanja imaju pravne osobe sa sjeditem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini, a koje su steene naplatnim pravnim putem, ako je to u interesu



Republike Hrvatske, njezinih graana ili pravnih osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj. Istom Odlukom ovlauje se ministar pravosua da u svakom pojedinom sluaju raspolaganja nekretninama utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti propisani tom Odlukom i postoje li kakve pravne zapreke, te na temelju toga i prethodno pribavljenog miljenja Ministarstva gospodarstva i Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske, izda suglasnost za raspolaganje tim nekretninama. Meutim, sklapanjem bilateralnih ugovora o ureenju imovinskih odnosa izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije te Republike Hrvatske i Republike Makedonije, a prema zakljuku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 940-01/00-03/05, URBROJ: 5030109-00-3,m od 27. travnja 2000. godine omogueno je konvalidiranje ranijih nitavih ugovora. Zakljuak glasi: 1. Ugovori sklopljeni od 24. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1999., odnosno do 23. veljae 2000. godine, kojima su pravne osobe sa sjeditem u Republici Makedoniji, odnosno Republici Sloveniji raspolagale svojim nekretninama u Republici Hrvatskoj, a koji su nitavi na temelju odredbe lanka 3. stavka 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 36/91.), mogu postati pravno valjani na temelju suglasnosti ministra pravosua, uprave i lokalne samouprave, a u skladu sa Odlukom o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjeditem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini, KLASA: 940-01/00-03/05, URBROJ: 5030109-00-1, od 27. travnja 2000. godine. 2. Zaduuje se Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave da, sukladno lanku 3. Uredbe o objavi Ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o ureenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine - Meunarodni ugovori, broj 9/99.) i lanku 3. Uredbe o objavi Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije o ureenju imovinskopravnih odnosa (Narodne novine - Meunarodni ugovori, broj 15/99.) obavijesti zemljinoknjine sudove da sve prijedloge za upis stvarnih prava na temelju sklopljenih ugovora nakon 12. kolovoza 1999., odnosno 23. veljae 2000. godine, kojima su svojim nekretninama u Republici Hrvatskoj raspolagale pravne osobe sa sjeditem u Republici Makedoniji odnosno Republici Sloveniji, dostavljaju Dravnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske radi zatite interesa Republike Hrvatske, sukladno Ugovoru izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o ureenju imovinskopravnih odnosa, odnosno Ugovoru izmeu Republike Hrvatske i Republike Slovenije o ureenju imovinskopravnih odnosa. Nakon sklapanja bilateralnih ugovora, a na temelju kojeg je stranoj pravnoj osobi priznato vlasnitvo nekretnina na teritoriju Republike Hrvatske, ta pravna osoba vie nema zabrana na tim nekretninama i s njima slobodno raspolae. lankom 5. Aneksa G propisano je da ovaj Aneks ne dokida odredbe dvostranih ugovora sklopljenih po istom pitanju izmeu drava sljednica. To praktino znai da ovaj kasniji, Ugovor o sukcesiji, ne mijenja prethodne bilateralne ugovora kojima se ureuju imovinskopravni odnosi.



Status imovine pravnih osoba iz Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Hrvatske i Aneks G Uredba o zabrani raspolaganja iz 1991. godine i sada je na snazi i odnosi se na imovinu pravnih osoba sa sjeditem iz Bosne i Hercegovine, a koja je na teritoriju Republike Hrvatske. Na ovu imovinu pod zabranom raspolaganja i optereenja odnosi se i Odluka Vlade Republike Hrvatske o izuzimanju zabrane. Republika Hrvatska jo nije sklopila ugovor o ureenju imovinskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, te je stoga Aneks G osnova za dalje sporazumijevanje. ZAKLJUAK Sadanji sustav stjecanja prava vlasnitva nekretnina za strane pravne ili fizike osobe u Republici Hrvatskoj je vrlo liberalan, jer je uzajamnost jedini propisani uvjet za stjecanje prava vlasnitva. Stranci mogu stjecati pravo vlasnitva na graevinskom zemljitu i na izgraenim objektima.


BORIS KOKETI, pomonik ministriceMinistarstvo pravosua, Zagreb

ZA STRANE PRAVNE ILI FIZIKE OSOBEZAKLJUAK

Documents

Stjecanje Pr Vl Na Nekretninama Za Strane Pravne i Fizicke Osobe