Stjepan Razum o literaturi Jasenovca

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 Stjepan Razum o literaturi Jasenovca

    1/3

    Stjepan RAZUM, zc

    Ogoljela la logora Jasenovac

    Prikaz knjige: Vladimir MRKOCI i Vladimir HORVAT. Ogoljela la logora Jasenovac. Niz:Biblioteka Otkrivena istina. Naklada E. i. Zagreb, 2008., 127 stranica.

    Za vrijeme II. svjetskog rata otvorena su sabirna polja za vojnike u gotovo svim zemljamakoje su bile ukljuene u rat. No, osim vojnika, u ta su polja vlasti zatvarale i vlastite graane, ukolikosu procijenili da bi mogli ugroavati dravni poredak i samu dravnu vlast. Na podruju Hrvatske, podvlau faistike Italije , takva su sabirna polja osnovana na otoku Rabu, u kojemu je zbog najgorihzdravstvenih uvjeta, zbog nedostatka hrane i meunarodne skrbi, izgubilo ivote oko 1.500prognanika, osobito Slovenaca. Izmeu 20. svibnja i 10. srpnja 1943. u jednom dijelu toga prisilnogapolja Talijani su zatvorili 2700 jugoslavenskih idova, koji su bili ve zatvarani na drugim mjestimapo Dalmaciji i u polju u Kraljevici. Na rijekom podruju, talijanska su sabirna polja bila ustanovljenau Bakru, Kraljevici i u samoj Rijeci. U lipnju 1942. na otoku Molatu upravitelj Dalmacije opremio jepolje u kojem je drao 3.500 osoba. U tom je polju u roku od godine dana izgubilo ivote vie stotinazatoenika. Manja su polja bila ustanovljena u Vodicama, Osljaku, Zlarinu, Divuljama i Ugljanu. Osvim tim poljima nalazimo osnovne podatke u knjizi Inter arma caritas.

    1

    Dravne vlasti Nezavisne Drave Hrvatske osnovale su, poput drugih zaraenih strana, kao tosu Njemaka, Italija, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave, sabirna polja (logore) napodruju kojim su one upravljale. Jedan od poznatijih logora je i onaj u Jasenovcu. To je bio logor kojise sastojao zapravo od etiri jedinice: I. Krapje, II. Broice , III. Ciglana i IV. Koara, te se rasprostiraona 200 etvornih kilometara. Prema svjedoanstvu samih zatvorenika logoraa, radilo se o radnomlogoru. Logorai su radili u poljoprivredi i u raznim pogonima za potrebe same drave. Logor je odtrenutka osnivanja postajao malo-pomalo industrijski temelj drave. O nutarnjem ivotu u logoruvjerodostojno svjedoi Milko Rifferu svojoj knjizi Grad mrtvih, objavljenoj 1946. godine, ali ubrzoi zabranjenoj, jer to Rifferovo svjedoanstvonije podupiralo napuhanu la o samom logoru Jasenovac,od kojega je tadanja komunistikai velikosrpska promidbanapravila jedan od najstranijih logora II.svjetskog rata.

    Tijekom etiri ratne godine u logoru Jasenovac stradalo je vie stotina ljudi od raznih

    epidemija, ali i kao posljedica pojedinanih pogubljenja. Mnogi su u logor doli, ali su se u njemukratko zadravali, jer su veinom bili odvoeni u Njemaku, za radnu snagu i tamo su, naalost,skonali svoj ivot. No, sve to se u logoru dogaalo, podrobno je zapisivano i uvano u logorskojpismohrani. Kada je 1945. partizanska vojska osvojila logor, pomno je uvala sve pisano gradivo,kako bi se budua vlast njime okoristila u optuivanju hrvatskoga naroda. Veina pisanog gradivanastalog u logoru danas se ne uva ni u Jasenovcu, ni u Zagrebu, nego najvjerojatnije u Beogradu.Radi pokoravanja hrvatskoga naroda, srpska je promidba, a s njom i hrvatski sluganski komunisti, ucijelom poslijeratnom razdoblju natovarivala Hrvatima izmiljenu krivnju zbog logora Jasenovac. Svioni koji su stradali kojekuda po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, pa i u Njemakoj, postali surtve logora Jasenovac, tj. rtve koje su, prema njima, prouzroili Hrvati. tovie, svi oni koje jepogubila komunistika vlastu mirnodopskom razdoblju nakon 1945. godine, takoer su ubrajani meurtve logora Jasenovac, naravno do 1945. godine. Radi ouvanja vlasti i dranja u podreenompoloaju hrvatskoga naroda, od logora Jasenovac uinjen je mit o mjestu stranoga zloina za koji suodgovorni Hrvati. U tom mitu stvoren je nevjerojatan broj ljudskih rtava, do 1.700.000 ljudi.Jugoslavenska vlast i tzv. SUBNOR u tri su navrata (1961., 1964. i 1984.) pokuali iskapanjima rtava

    1Inter arma caritas. L'Ufficio Informazioni Vaticano per i prigionieri di guerra istituito da Pio XII (1939-1947).

    U dva sveska: I. Inventario (Popis gradiva). II. Documenti (Isprave). Priredile Francesca Di Giovanni i

    Giuseppina Roselli. Niz: Collectanea Archivi Vaticani, 52. Izd. Archivio segreto vaticano . Citt del Vaticano2004., XXXV+1-596 i 597-1478 stranica.Usp. Stjepan RAZUM.Inter arma caritas. L'Ufficio InformazioniVaticano per i prigionieri di guerra istituito da Pio XII (1939-1947) . Djelotvorna ljubav izmeu oruja.Vatikanski obavijesni ured za ratne zarobljenike koji je osnovao Pio XII. (1939.-1947.). U dva sveska: I.Inventario (Popis gradiva). II. Documenti (Isprave). Priredile Francesca Di Giovanni i Giuseppina

    Roselli. Niz: Collectanea Archivi Vaticani, 52. Izd. Archivio segreto vaticano. Citt del Vaticano 2004.,XXXV+1-596 i 597-1478 str. Odj.: Ocjene i prikazi. U:Fontes. Izvori za hrvatsku povijest, 11 . Izd. Hrvatski

    dravni arhiv. Zagreb, 11./2005., (tiskano 2006.), str. 315-321.

  • 7/26/2019 Stjepan Razum o literaturi Jasenovca

    2/3

    podkrijepiti tu megalomansku brojku, ali nikada to nisu uspjeli, pa su uvijek zatakavali rezultatesvojih iskapanja. Uvijek su nailazili na kosti rtava, koje su oni pogubili nakon 1945. godine. Oni kojisu stvorili mit o logoru Jasenovac,posjeduju pisano gradivo samoga logora i ne doputaju da se njimedanas itko koristi. Ta injenica dovoljno govori da im ne treba vjerovati ni jednu tvrdnju koju iznose ologoru Jasenovac.

    Za vrijeme komunistike vlastimnogi su pisali o logoru Jasenovac, elei poduprijeti stvorenimit o njemu. Konano, godine 2008. Vladimir Mrkocii Vladimir Horvat objavljuju knjigu Ogoljelala logora Jasenovac u kojoj, meu prvima, jasno i bjelodano rue polustoljetni mit o logoruJasenovac. Znajui da je dananjem ovjeku percepcija nekoga dogaaja vanija od samogadogaaja, pisci su zakoraili u podruje koje predstavlja gotovo neosvojivu utvrdu, jer percepcija ologoru Jasenovac kao zloinakom mjestu tako je jaka i kod Hrvata i kod neprijatelja Hrvata, da jegotovo svejedno to je sam logor bio. No, treba uiniti taj prvi korak, pa e se i percepcija svremenom mijenjati.

    Sve dosadanje iznesene brojke rtava logora Jasenovacsamo su procjene, a ne i pojedinanipopis tih rtava (popis koji se spominje u javnim glasilima tijekom 2009. godine, netoan je ineznanstveni). Taj e popis biti mogue napraviti tek kad bude doputeno koritenje pisanoga gradiva,nastalog u samom logoru Jasenovac. Dok god netko krije to gradivo, taj je odgovoran za sve lai i

    pomutnje glede logora Jasenovac. Sasvim je razumljivo da je najodgovorniji za stvaranje mita inametanje krivnje hrvatskom narodu partizanski i komunistiki voa, komunistiki samodrac imasovni ubojica, Josip Broz, zvani Tito.

    Zbog nepristupanosti izvornom arhivskom gradivu, pisci Vladimir Mrkoci i Vladimir Horvatnisu si dali za cilj dati konanu ocjenu logora Jasenovac i toan broj rtava u njemu, nego su sipostavili za cilj ukazati na sve mogue proturjenosti, besmislenosti i netonosti koje proizlaze izkomunistike povjesnice kada je rije o logoru Jasenovac . Vladimir Mrkoci u svom se pisanjunadovezuje osobito na tri knjige Antuna Miletia, Koncentracioni logor Jasenovac, objavljene 1985.godine. Koliko su Miletieve knjigedebele i opsene, toliko su netone i neznanstvene.

    Glavni zakljuci Mrkocijeve i Horvatove knjige mogu se svesti na sljedee: za masovnaubijanja u logoru Jasenovac nema nikakvih dokaza; komunistika vlast pokuala je dokazati svojeteorije i svoj napuhani mit iskapanjima u tri navrata, ali to nije uspjela, jer je trajno nailazila na rtve

    vlastitoga zloina; od svih nacionalnosti najbrojniji su logorai bili sami Hrvati, protivnici ustakogareima; toan broj rtava logora Jasenovacnii je od najnie slubene komunistike procjene; logorJasenovacbio je radni logor, a ne logor unitenja; konano, logor Jasenovac postojao je i nakon 1945.godine pod upravom komunistikih vlastodraca i u to je vrijeme nastao najvei broj jasenovakihrtava.

    Sama knjiga satkana je od lanaka koje su pisci objavili u asopisu Fokus tijekom 2006.godine. Nakon pregleda sadraja (str. 5-6), na poetku je otisnuta izvrsna ocjena akademika JosipaPearia, pod naslovom Srpske lai i lai hrvatskih komunista o logoru Jasenovac (str. 7-12).Mrkocijev dio knjige predstavljaju sljedea poglavlja: Genocid Hrvata nad Srbima vie pogodioHrvate! (str. 15-18); Politiko oruje 'par excellence' (str. 19-25); Tri kineska majmuna (str. 25-27); Dokazujui istinu, Miletipotvrdio la (str. 28-33); Picilijeva pe10 do 40 tisua spaljenih!(str. 34-37), s podnaslovom: Ciglana-Gradina (str. 37-38); Pouzdane istine nepouzdanih svjedoka!

    (str. 39), s podnaslovima: idovi (str. 40-42) i Djeca (str. 42-44); Drugarice na svim vodeimmjestima radnih skupina (str. 45), s podnaslovima: Komunisti (str. 45-47) i Dokumenti (str. 47-50); Izjave svjedoka za udbenike psihopatologije (str. 50-54); Ni Pol Potovi 'naunici' nisu imdorasli! (str. 55-60); Milko Riffer: 'Grad mrtvih' (str. 60-66), s podnaslovom: Upravna pisarna kavana na Zrinjevcu! (str. 66); Kulturni i portski ivot logoraa (str. 67-71), te Bijeda hrvatskekomunistike'elite', s podnaslovom Zakljuak: istina o lai Jasenovca (str. 72-76).

    Prilog na kraju knjige, kako je navedeno uz Horvatovo ime na naslovnici (str. 3), odnosnoDodatak: Istraivanja prof. dr. sc. Vladimira Horvata (str. 77), napisao je isusovac , dr. VladimirHorvat. Njegov se dodatak sastoji od dvaju tekstova. Prvi je zapravo novinarski razgovor s njim:Istina o dva logora u Jasenovcu. Ustaki radni logor, partizanski logor smrti! (str. 79-87), a drugi jeodgovor Ivanu Fumiu, koji je bio prigovorio navedenom razgovoru: Komunistiki zloini. Partizanisu poslije rata nastavili s likvidacijama, a logor Jasenovac funkcionirao je do 1951. godine (str. 89-98). Oba su teksta predhodno objavljena takoer u asopisu Fokus.

  • 7/26/2019 Stjepan Razum o literaturi Jasenovca

    3/3

    Knjiga je opremljena s nekoliko crtea hrvatskih puaka (str. 88 i 99), koje su se proizvodile ulogoru Jasenovac, podkrijepljena je sa 171 biljekom (str. 100-101) i opremljena Kazalom imena(str. 103-104). Knjizi su na kraju dodani Izabrani dokumenti, tj. 1. Odlomak iz Rifferove knjige'Grad mrtvih' (str. 107-114) i 2. Dokument vicarskog Crvenog kria (str. 115-126).2O sadrajuknjige opirno je izvijestio hrvatsku javnost Tomislav Vukoviu dva napisa u Glasu Koncila.3

    Ova knjiga predstavlja Davidov pokuaj borbe s golijatski napuhanim mitom lai ikrivotvorina. Znamo kako je zavrio Davidov pokuaj, pobjedom, a nema sumnje da e na kraju istinapobijediti la.

    Objavljeno u: Tkali. Zagreb, 13./2009., br. 13, str. 698-702.

    2 Struni lanak o ovom izvjeu Crvenoga kria napisao je Mario KEVO. Pos jet poslanika Meunarodnog

    odbora Crvenog krialogorima Jasenovac i Stara Gradikau ljeto 1944. U: asopis za suvremenu povijest.

    Izd. Hrvatski institut za povijest. Zagreb, 40./2008., br. 2, str. 547-585. O sadraju ovog izvjea vidi inizanku od pet dijelova: Tomislav VUKOVI. Demistifik acija crno-bijele historiografije?! Nn: Dokumentimeunarodnoga Crvenog kria o NDH (1). U: Glas Koncila, 47./2008., br. 41 (1790), od 12.X.2008., s tr. 25.

    Tomislav VUKOVI.Ljekarna za zatoenike Jasenovca i Stare Gradike. Nn:Dokumenti meunarodnogaCrvenog kriao NDH (2). U: Glas Koncila, 47./2008., br. 42 (1791), od 19.X.2008., str. 25. TomislavVUKOVI. Izgledaju dobro, ali odjea je oskudna. Nn:Dokumenti meunarodnoga Crvenog kria o NDH(3). U: Glas Koncila, 47./2008., br. 43 (1792), od 26.X.2008., str. 25. Tomislav VUKOVI. Trude sekoliko je mogue poboljati situaciju! Nn: Dokumenti meunarodnoga Crvenog k ria o NDH (4). U: Glas

    Koncila, 47./2008., br. 44 (1793), od 2.XI.2008., str. 25. Tomislav VUKOVI. Nadbisk up Stepinac uSchmidlinovim izvjeima. Nn: Dokumenti meunarodnoga Crvenog kria o NDH (5) . U: Glas Koncila,47./2008., br. 45 (1794), od 9.XI.2008., str. 25.

    3Tomislav VUKOVI.rtve u neintel igentnoj politikoj promidbi. Nn:Jasenovaki logorizmeu manipulacija i

    krivotvorina (1). U: Glas Koncila, 47./2008., br. 48 (1797), od 30.XI.2008., str. 25. Tomislav VUKOVI.

    U logoru je bilo 2.500-3.000 zatvorenika. Nn:Jasenovaki logorizmeu manipulacija i krivotvorina (2) .U: Glas Koncila, 47./2008., br. 49 (1798), od 7.XII.2008., str. 25. Vukovije nas tavio razobliavati la ologoru Jasenovac u nizanki Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru. Tomislav VUKOVI.Manipuliranje

    fotografijama u formiranju javnoga mnijenja. Nn: Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru (1). U: GlasKoncila, 48./2009., br. 6 (1807), od 8.II.2009., str. 25. Tomislav VUKOVI. Kak o je Slovensko primorjedospjelo u Jasenovac?Nn:Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru (2). U: Glas Koncila,48./2009., br. 7(1808), od 15.II.2009., str. 25. Tomislav VUKOVI. Od nepoznatoga mjesta preko Like i Hercegovine do

    Jasenovca . Nn:Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru (3). U: Glas Koncila,48./2009., br. 8 (1809), od22.II.2009., str. 25. Tomislav VUKOVI. Kak o je partizanski masakr pripisan ustaama. Nn:

    Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru (4). U: Glas Koncila,48./2009., br. 9 (1810), od 1 .III.2009., st r. 25. Tomislav VUKOVI. Kak o je titovka zamijenjena ustakom kapom. Nn: Fotokrivotvorine ojasenovakome logoru (5). U: GK, 48./2009., br. 10 (1811), od 8.III.2009., str. 25. Tomislav VUKOVI.Opisi fotografija s unaprijed zadanim ciljem. Nn: Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru (6) . U: Glas

    Koncila, 48./2009., br. 11 (1812), od 15.III.2009., str. 25. Tomislav VUKOVI. Besramno manipuliranjedjejim stradanjima. Nn:Fotokrivotvorine o jasenovakome logoru(7) . U: Glas Koncila, 48./2009., br. 12(1813), od 22.III.2009., str. 25.