14.10.2014.

1

Protokoli Interneta

Što je Internet? Mreža koja se sastoji od manjih mreža koje koriste

protokole iz skupine TCP/IP

akademskih, znanstvenih, nacionalnih, komercijalnih i drugih mreža, omogućava međusobnu komunikaciju

Ljudska zajednica koja razvija i koristi te mreže

sociološki smisao – hardver + pojedinci

Zbirka resursa i podataka do kojih možete doći na tim mrežama

14.10.2014.

2

Značajke Interneta Internet nije vlasništvo jedne organizacije.

Internetom ne upravlja jedna organizacija.

Internet nema cenzure.

Internet bitno umanjuje: političke, rasne, vjerske, spolne, imovne, zemljopisne i druge prepreke i predrasude.

Internet omogućuje praktično svakom objaviti poruku cijelom svijetu.

Nastanak Interneta 1957 - DoD osniva ARPA-u

1968 – DoD traži novu mrežu

1969 - Osniva se ARPANET

1969 - 4 sveučilišta

1972 – 20 ustanova

1983 - TCP/IP protokol prihvaćen kao standard

1984 - postavlja se DNS (hiararhijski servis imenovanja)

1986 - postavlja se NSFNET (backbone) brzine 56 Kb/s , isključena vojna računala

1988 - Backbone , NSFNET brzine T-1 (1,544 Mb/s)

1989 - osnivanje IETF-a, broj racunala prelazi 100,000

1990 - ARPANET prestaje postojati

1991 - NSFNET povecava brzinu na T-3 (45 Mb/s)

1992 - broj racunala prelazi 1,000,000 prvi audio i video multicast

Osmišljen WWW

1995 - NSF napušta NSFNET, WWW najpopularniji servis

14.10.2014.

3

Nastanak Interneta u Hrvatskoj 1991

MZT pokreće projekt CARNET (Croatian Academic and Research Network)

1992 prva međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov

čvor u Zagrebu povezala s Austrijom. 19-200 kbps

1996 – ATM – 155 Mbps

2001 - puštena je u rad paneuropska akademska i istraživačka mreža GEANT na koju se spaja i CARNet.

2003 pokreće projekt Giga CARNet - 1.2 Gbp/s

Značajke Interneta Internet nije vlasništvo jedne organizacije.

Internetom ne upravlja jedna organizacija.

Internet nema cenzure.

Internet bitno umanjuje: političke, rasne, vjerske, spolne, imovne, zemljopisne i druge prepreke i predrasude.

Internet omogućuje praktično svakom objaviti poruku cijelom svijetu.

14.10.2014.

4

Organizacija Interneta 1986. – NSFNET pušten u rad

Koristi se TCP/IP protokol

Osnovni backbone za Internet dugo vremena

Tko upravlja Internetom

ISOC IAB

IRTF IETF

InterNIC

w3C

TCP/IP

www.w3.org

www.internic.net

www.isoc.org

Internet Domain Name Registration Services

Internet Research Task Force

Internet Engeneering Task Force

14.10.2014.

5

ISOC ISOC - The Internet Society

Neprofitna organizacija

Osnovana 1992

Donošenje Internet standarda

Edukacija

IAB IAB – Internet Architecture Board

Vijeće ISOC-a nadležno za tehnički i inženjerski razvoj Interneta

Nadzor

Administracija nad IANA

Nadzor na IEFT i njihova suradnja sa ostalim organizacijama za standarde

14.10.2014.

6

IETF IETF – Internet Engineering Task Force

Razvija Internet standarde i promovira iste

Suradnja sa W3C i ISO/IEC

Izdavanje kvalitetnih, tehničkih dokumenata koji služe kao uputa za dizajn, upotrebu i upravljanje Internetom

W3C http://www.w3.org/

organizacija koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na Webu

Osnovana je u listopadi 1994. godine u suradnji između

Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Europske

organizacije za nuklearna sitraživanja (CERN). Inicijator

osnivanja je autor weba Tim Berners-Lee koji je u to

vrijeme radio na CERNu.

14.10.2014.

7

W3C W3C preporuke (W3C Recommendations)

CSS – jezik za formatiranje izgleda sadržaja u HTMLu i XMLu

HTML – jezik za prikaz informacija na web-u

XHTML - verzija HTMLa usklađena s pravilima XMLa

XML – jezik za pohranu, opis i razmjenu podataka

XML Schema – jezik za specificiranje strukture XML dokumenta

SOAP – komunikacijski protokol za razmjenu informacija

pomoću web servisa baziran na XMLu

WSDL – jezik za opis web servisa baziran na XMLu

SVG - jezik za opis dvodimenzionalne vektorske grafike

...

Klijent-Server model

14.10.2014.

8

Klijent-Server model korisnik (klijent) i server su odvojeni ili neravnopravni

Npr. pregledanje Internet stranica

Korisnikovo računalo i preglednik su klijent

Aplikacijska razina

(application layer)Prezentacijska razina

(presentation layer)Dijaloška razina

(session layer)Transportna razina

(transport layer)Mrežna razina

(network layer)Podatkovna razina

(data link layer)Fizička razina

(physical layer)

Proces/Aplikacija

HTTP, FTP, SMTP, ….

Komunikacija između dva računala

TCPMrežna razina

IP, ARP

Mrežni pristup

Ethernet, PPP, Slip

14.10.2014.

9

Pristup internetu: 1. SLIP, PPP – modem i telefonska linija

2. Ethernet – Mrežna kartica, koaksijalni kabel

3. WiFi – radio valovi, Acess point

4. Mobilni pristup – GPRS, 3G

5. Kabelski pristup

6. .....

IP adresa računala Svako računala koje je spojeno na Internet treba imati jedinstvenu

identifikaciju. Ta jedinstvena identifikacija je jedinstvena IP adresa. IP

adresa ima format

161.53.166.237

32-bitni binarni broj (IPv4) koji se predstavlja u formatu četiri broj od 0 do

255 međusobno odvojena točkom. Tako je ova adresa u binarnom zapisu

(računalo jedino poznaje ovakav oblik zapisa)

10100001 00110101 10100110 11101101

14.10.2014.

10

IP adresa računala Ovakvim načinom adresiranja računala može se označiti

2564 = 4,294,967,296 računala. Naime toliko možemo napisati različitih kombinacija sa 4 broja u rasponu od 0 do 255. (IPV4)

Dio IP adrese se koristi za označavanje mreže, a dio se koristi za označavanje računala na toj mreži.

IP adresa računala

14.10.2014.

11

IP adresa računala

254 2,097,152 223 192 C

65,534 16,384 191 128 B

16,777,214 126 126 1 A

Broj računala u

mreži Broj mreža u klasi Do Od Klasa

IP adresa računala

14.10.2014.

12

IP adresa računala Adresa računala ne smije biti ni 161.53.255.255. Ova se

adresa odnosi na sva računala na mreži 161.53. i ukoliko neki paket sadrži ovu adresu kao destination address paket će biti isporučen svim računalima na mreži 161.53.

Oznaka mreže koji počinje sa 127 je također rezervirana. Adrese koje počinju sa 127 se koriste samo za testiranje mreže. To su tzv. povratne adrese (engl .loopback address). Ukoliko paket kao destination address ima adresu koja počinje sa 127 taj se paket neće ni isporučiti u mrežu.

https://xkcd.com/195/

14.10.2014.

13

IP adresa računala Posebna je adresa 127.0.0.1 koja označava lokalno

računalo.

Zadnji broj u IP adresi ne smije biti 0 ili 255.

Prvi broj ne smije biti veći od 223. Adrese koje počinju sa 224 i 225 su rezervirane za neke posebne slučajeve.

IP adresa računala Osim IP računala u postavkama mreže se još definira i

maska podmreže (subnet mask).

Maska podmreže je također 32 bitni broj koji se također zapisuje u formatu 4 broja međusobno odvojena točkom. Npr:

255.255.255.128

11111111 11111111 11111111 10000000

14.10.2014.

14

IP adresa računala Podmrežna maska mora biti ista za sva računala u

podmreži. Maska omogućava računalu da odredi koje IP adrese računala pripadaju njegovoj podmreži. O tome ovisi kuda će se usmjeriti paketi koje računalu šalje na mrežu.

Primjer: 255.255.255.128 = 11111111 11111111 11111111 10000000

161.53.168.65 = 10100001 00110101 10101000 01000001

10100001 00110101 10101000 00000000

Imena računala

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Internet_top-level_domains

laris.fesb.hr 161.53.168.47

laris.fesb.hr

Oznaka države

Ime organizacije

domena

Ime računala

FQDN – fully qualified domain name

Aliasi

www.fesb.hr – web poslužitelj

ftp.srce.hr – računalo na kojem se

nalazi ftp arhiva

14.10.2014.

15

DNS poslužitelji DNS – Domain name server

Računalo koje ima tablicu za prevođenje IP u FQDA adrese

Zahtjev za IP adresom nekog računala :

DNS ima podatak u tablici

DNS nema podatak pa mora pitati neki drugi DNS

DNS nema podatak u tablici, ali je netko prije već tražio isti podatak pa je zapamtio odgovor drugog DNSa

Primarni i sekundarni DNS

Povezivanje na Internet pomoću modema

Internet poslužitelj

SLIP/PPP

14.10.2014.

16

Server A Klijent Server B

Klijent pokušava pronaći DHCP servee DHCPDISCOVER DHCPDISCOVER

Serveri odgovaraju sa ponudama DHCPOFFER DHCPOFFER

Klijent skuplja ponude i odabire jednu

Klijent odašilje svima zahtjev

DHCPREQUEST DHCPREQUEST

Server potvrđuje adresu

DHCPACK Konfiguracija uspješna

Klijent oslobađa adresu

DHCPRELEASE

Gašenje

Value Message Type

1 DHCPDISCOVER

2 DHCPOFFER

3 DHCPREQUEST

4 DHCPDECLINE

5 DHCPACK

6 DHCPNAK

7 DHCPRELEASE

8 DHCPINFORM

DHCP

14.10.2014.

17

skup programske podrške i sklopovlja koji služi zaštiti lokalne mreže.

Firewall - vatrozid

Internet Lokalna

mreža

firewall Proxy

poslužitelj

Proxy poslužitelj i keširanje

14.10.2014.

18

TCP/IP protokol – temelj Interneta Prospajanje linija – kao telefonska veza

Prospajanje paketa – kao Internet

Internet se temelji na protokolima

TCP - rastavljanje poruke u pakete te sastavljenje paketa u poruku na odredištu

IP – brine se o isporuci paketa na pravu adresu

Dodatno: UDP, ICMP, DHCP

Komunikacijski protokoli jezik – ono što omogućava prenošenje potrebnih

informacija dva računala mogu komunicirati samo ako govore istim

protokolom

Pozdrav

Odziv

jedan govori drugi sluša

Odzdrav

Prihvat

Ova se procedura zove protokol

Poslužiteljski programi - daemoni

Klijent Server

14.10.2014.

19

TCP/IP

Pouzdanost

Dinamičko preusmjeravanje

U kombinaciji sa multipleksiranjem kanala optimalno dijeljenje mrežnih resursa

Onemogućeno je monopoliziranje Interneta i njegovih resursa

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

4 3 1 1

1

2

5

5

3

5 3 2

TCP protokol

14.10.2014.

20

UDP protokol 0 15 16 31

Source Port Destination Port

Length Checksum

data octets ...

•User datagram protokol •brži i manje kompliciran od TCP •manje siguran •nema nikakve mogućnosti provjere pogreške ili numeriranje redoslijeda paketa

•neke ga mreže koriste zbog brzine

IP Version IHL Total Length

Identification Flags Fragment Offset

Time to Live Protocol Header Checksum

32 bit Source Address

Service Type

32 bit Destination Address

Options Padding

0 4 16 318

IPv4 Format zaglavlja

14.10.2014.

21

IPv6 header