14.10.2014.

1

Protokoli

HTML

Što je Internet? Mreža koja se sastoji od manjih mreža koje koriste

protokole iz skupine TCP/IP

akademskih, znanstvenih, nacionalnih, komercijalnih i drugih mreža, omogućava međusobnu komunikaciju

Klijent server model

IP adresa – ime računala

Komunikacijski protokoli

14.10.2014.

2

Aplikacijska razina

(application layer)Prezentacijska razina

(presentation layer)Dijaloška razina

(session layer)Transportna razina

(transport layer)Mrežna razina

(network layer)Podatkovna razina

(data link layer)Fizička razina

(physical layer)

Proces/Aplikacija

HTTP, FTP, SMTP, ….

Komunikacija između dva računala

TCPMrežna razina

IP, ARP

Mrežni pristup

Ethernet, PPP, Slip

Mrežni pristup Način spajanja na Internet:

Modem :

Dial-up

DSL, ADSL

Kabelski

Bežični pristup

ETHERNET

Prvi ISP u nas - Carnet

14.10.2014.

3

TCP/IP protokol – temelj Interneta Telefonska veza - prospajanje linija

Prospajanje paketa –Internet

Internet se temelji na protokolima

TCP - rastavljanje poruke u pakete te sastavljenje paketa u poruku na odredištu

IP – brine se o isporuci paketa na pravu adresu

Komunikacijski protokoli jezik – ono što omogućava prenošenje potrebnih

informacija dva računala mogu komunicirati samo ako govore istim

protokolom

Pozdrav

Odziv

jedan govori drugi sluša

Odzdrav

Prihvat

Ova se procedura zove protokol

Poslužiteljski programi - daemoni

Klijent Server

14.10.2014.

4

TCP/IP

Pouzdanost

Dinamičko preusmjeravanje

U kombinaciji sa multipleksiranjem kanala optimalno dijeljenje mrežnih resursa

Onemogućeno je monopoliziranje Interneta i njegovih resursa

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

4 3 1 1

1

2

5

5

3

5 3 2

TCP protokol

14.10.2014.

5

UDP protokol 0 15 16 31

Source Port Destination Port

Length Checksum

data octets ...

•User datagram protokol •brži i manje kompliciran od TCP •manje siguran •nema nikakve mogućnosti provjere pogreške ili numeriranje redoslijeda paketa

•neke ga mreže koriste zbog brzine

IP Version IHL Total Length

Identification Flags Fragment Offset

Time to Live Protocol Header Checksum

32 bit Source Address

Service Type

32 bit Destination Address

Options Padding

0 4 16 318

IPv4 Format zaglavlja

14.10.2014.

6

IPv6 header

IP adresa i ime računala IP adresa – jedinstveni 32 bitni binarni broj ( klase??)

Ime računala – „human readable”

adria.fesb.hr 161.53.166.6

Ime + domena = FQDN (fully qualified domain name)

14.10.2014.

7

DNS poslužitelji DNS – Domain name server

Računalo koje ima tablicu za prevođenje IP u FQDA adrese

Zahtjev za IP adresom nekog računala :

DNS ima podatak u tablici

DNS nema podatak pa mora pitati neki drugi DNS

DNS nema podatak u tablici, ali je netko prije već tražio isti podatak pa je zapamtio odgovor drugog DNSa

Primarni i sekundarni DNS

Što su portovi? IP adrese ?

Client- server model komunikacije

Jedan server može pružati više usluga istovremeno

Klijent mora znati IP adresu računala i kako dobiti onu uslugu koju traži u tom trenutku

14.10.2014.

8

PORTOVI Identifikacija usluge

Vrata neke usluge pojedinog poslužitelja

redni broj između 0 i 65535

osnovne Internet usluge do 1000, a ostale se koriste za neke nestandardne usluge

na istom računalu može se izvršavati više poslužiteljskih programa pod uvjetom da se izvršavaju na različitim portovima

PORTOVI Opće poznati portovi

su dodijeljeni od strane Internet Assigned Numbers Authority

Registrirani portovi se koriste kod aplikacija krajnjih korisnika kao izvorišni portovi

prilikom konektiranja poslužitelja, kao i za identifikaciju servisa registriranih od trećih strana

Dinamički/privatni portovi se također koriste na strani aplikacija krajnjih korisnika, ali nešto

rjeđe. Dinamički/privatni protovi imaju samo lokalno značenje za određenu TCP konekciju

14.10.2014.

9

Osnovni portovi i usluge koje se na njima izvršavaju

Nova verzija talka ntalk UDP 518

Razgovor s drugim korisnikom talk UDP 517

Pristup bazama podataka WAIS TCP 210

Pristup novinskim grupama NNTP TCP 119

Post-Office-Protocol (e- pošta) POP3 TCP 110

World Wide Web poslužitelji HTTP TCP 80

Dobivanje podataka o korisniku finger TCP 79

Gopherski poslužitelji gopher TCP 70

Prenošenje elektroničke pošte SMTP TCP 25

Terminalsko povezivanje telnet TCP 23

Prenošenje datoteka ftp TCP 21

Daje trenutno lokalno vrijeme daytime TCP/UDP 13

Opis usluge Aplikacijski

protokol/usluga

Osnovni

protokol

Broj porta

Telnet Port 23

Terminalski rad na udaljenom računalu uspostava dvosmjernog 8-bitnogkomunikacijskog kanala

između dva umrežena računala Pokretanje : telnet imeracunala Izlazak exit, quit ili ugasiti prozor Ne dozvoljavaju sva računala telnet Neka dozvoljavaju telnet samo uz korisničko ime i

lozinku telnet se može povezati na određeni port računala :

14.10.2014.

10

SSH – Secure Shell Port 22

Terminalski pristup udaljenom računalu

Zamjena za telnet

Veća sigurnost

Komunikacija je potpuno šifrirana

Osigurava mehanizme provjere identititeta oba računala

TeraTerm, Putty

Osnovne naredbe UNIXa pwd - ispisuje apsolutni put do radnog direktorija cd - mijenja radni direktorij mkdir - stvara novi direktorij ls - ispisuje sadržaj direktorija (opcija -al za detalje) cp - kopira datoteke i direktorije mv - premješta datoteke rm - briše datoteke chmod - mijenja prava pristupa datoteci logout - prekida vezu sa serverom passwd - omogućuje mijenjanje passworda

_ | _ _ _ | _ _ _ | _ _ _

_ | 1 1 1 | 1 0 1 | 1 0 1 = 755

D user group others

d | r w x | r w x | r w x

14.10.2014.

11

Elektronička pošta

Zgodan brz i jednostavan način komunikacije sendmail daemoni - port 25 Neovisna o hardveru i softveru računala osnovna prednost - cijena podržano je i slanje telefaxa Jedna osoba može imati više e-mail adresa e mail adresa : korisničko_ime@adresa.racunala.hr Postoje sustavi koji omogućavaju da nađete e-mail

adresu osobe Programi za čitanje i slanje elektroničke pošte:

Elm, pine eudora, winQVT, Outlook Express

Gmail, Yahoo mail,...

Čavrljanje (chat) Čavrljanje (chat) jedan je od popularnijih

internetskih servisa koji omogućava razgovor dvaju ili više sudionika o različitim temama

Chat je razgovor u realnom vremenu. Jedan od sudionika razgovora šalje poruku koju istodobno vide svi sudionici razgovora.

Danas su najpopularniji chatovi preko weba.Riječ je o web stranicama koje sadržavaju chat.

14.10.2014.

12

FTP, Port 21 Prenošenje datoteka između dva računala na

kojima imate korisničke račune

Standardni dio UNIXa

Danas postoje grafički programi

Anonimni ftp:

user name: anonymous ili ftp

Lozinka: e-mail adresa

Gopher , Port 70

Koristio se dok se nije pojavio www i tada je vladao internetom

Omogućava pristup raznim dokumentima, slično kao www

Kada se povežete na gopher poslužitelj pojavljuje se izbornik

Prvi je pokušao ujediniti usluge interneta

14.10.2014.

13

Baze podataka WAIS

Pretraživanje baza podataka

Wide Area Information Servers

Razvijen u akademskom okružju tako da nikoga nije zanimalo je li logičan za korištenje

Iako vrlo moćan nije stekao širu popularnost

U međuvremenu mnoge baze podataka su komercijalizirane tako da nije ni besplatan

Novinske grupe (Usenet) Port 119

Skupina članaka (poruka) na neku temu Najveći svjetski elektronički forum Članci podjeljeni u grupe po temama Imenuju se po temama i podtemama. Npr comp.os.linux

comp.os.linux.setup Regionalnog karaktera – regionalni jezik ( hr.org.fesb) svjetske - engleski jezik Usenet vs. e-mail : poruku koju pošaljete na usenet pročitati će veći

broj ljudi, svi oni koje zanima ta tema. Prenose se mrežom pomoću protokola NNTP (Networ news transfer

protocol) Može im se pristupiti i pomoću WWW

groups.google.com

14.10.2014.

14

WWW, port 80 World Wide Web je mreža informacijskih resursa.

Web se oslanja na tri glavna mehanizma koja omogućavaju pristup svim tim informacijskim resursima širokom krugu korisnika - zahtjev za jednostavnošću: Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na Web-u

(npr., URI).

Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim resursima na Web-u (npr., HTTP).

Hipertekst za što lakšu navigaciju među resursima (npr., HTML).

Osnivanje WWW Tim Berners Lee

1989. u CERN-u Ženevi osmislio koncept www-a

Učiniti informacije na Internetu dostupne velikoj masi ljudi

1992 Prvi grafički preglednik Viola

Krajem 1994 MIT i CERN osnivaju W3C

Direktor World Wide Web Consortiuma je osnivač www-a

14.10.2014.

15

WWW World Wide Web je mreža informacijskih resursa.

Web se oslanja na tri glavna mehanizma Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na Web-u (npr.,

URI).

Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim resursima na Web-u (npr., HTTP).

Hipertekst za što lakšu navigaciju među resursima (npr., HTML).

omogućavaju pristup informacijskim resursima širokom krugu korisnika

URI i URL Uniform Resource Locator (URL) je string koji specificira način pristupa

nekom resursu na mreži Jednoznačno identificira resurs na mreži kao što je na primjer HTML

dokument. URL je dio URI-ja (Uniform (Universal) Resource Identifier). <protokol>:<adresa>

<protokol>://<server>:[<port>]/<put do dokumenta>

Npr: mailto:ljiljana@fesb.hr http://laris.fesb.hr/index.html http://laris.fesb.hr:80/index.html http://laris.fesb.hr/claroline-1.3.1/

Apsolutni URL Relativni URL

Internet/lekcija1.html

14.10.2014.

16

HTTP HTTP 1.0

Ostvaren je jednostavan princip kod kojega se uočava tipičan slijed:

uspostava veze

zahtjev

odgovor

kraj.

Moguće je obavljanje samo jednog zahtjeva prije raskidanja veze.

HTTP 1.1

Unaprjeđenje verzije 1.0 u vidu uspostavljanja trajne veze

omogućava višestruke zahtjeve ili odgovore.

Dodatno, ostvareni su mnogi drugi napredni mehanizmi komunikacije čime je povećana efikasnost i smanjen prijenos nekorisnih informacija.

Klijent –server komunikacija

14.10.2014.

17

Linija statusa

(Status-Line)

Zaglavlja . . .

Sadržaj...

Prazna linija

HTTP metode

GET – zahtjev za čitanjem web stranice HEAD – zahtjev za čitanjem zaglavlja stranice PUT - zahtjev za pohranom web stranice POST – dodavanje resursu navedenog URL-a DELETE – brisanje web stranice TRACE – vraća poslani zahtjev (kontrola ispravnosti) CONNECT – rezervirano OPTIONS – zahtjev za parametrima poslužitelja

14.10.2014.

18

HTTP zaglavlje

Poslužitelj želi da klijent sačuva kolačić Odgovor Set-Cookie

Poslužitelj prihvaća zahtjeve za intervalima okteta Odgovor Accept-Ranges

Odgovor klijentu da šalje zahtjeve drugamo Odgovor Location

Datum i vrijeme zadnje promjene stranice Odgovor Last-Modified

MIME tip stranice Odgovor Content-Type

Duljina stranice u oktetima Odgovor Content-Length

Jezik koji se koristi za sadržaj Odgovor Content-Language

Kako je sadržaj kodiran Odgovor Content-Encoding

Informacije o poslužitelju Odgovor Server

Protokol na koji se pošiljatelj želi prebaciti Oba Upgrade

Datum i vrijeme slanja poruke Oba Date

Prethodno postavljen kolačić vraća na poslužitelj Zahtjev Cookie

Dokaz klijentovog identiteta Zahtjev Authorization

Poslužiteljev DNS Zahtjev Host

Jezici koje prima klijent Zahtjev Accept-Language

Kodiranja stranice koje prima klijent Zahtjev Accept-Encoding

Znakovni skup koji prima klijent Zahtjev Accept-Charset

Tipovi stranica koje klijent može primiti Zahtjev Accept

Informacije o pregledniku i računalu Zahtjev User-Agent

Sadržaj Tip Zaglavlje

HTTP - Cookie

Pomoću cookie-ja server može pamtiti korisnika - klijenta. Kada se klijent prvi put spaja na server odgovor servera uključuje Set-

cookie: zaglavlje. Cookie se pohranjuje na disku klijenta. Sljedeći zahtjevi serveru koje šalje klijent sadrže informacije iz cookie-ja,

a prenose se u Cookie: zaglavlju. Na primjer kada klijent zatraži od servera dokument dobije u odgovoru

Set-Cookie: IME = MATE; path=/

Kada klijent pristupa URL-u u root direktoriju tj. u / šalje serveru: Cookie: IME = MATE

14.10.2014.

19

HTTP odgovori

1XX – Informacija 2XX – Uspjeh

200 – OK

3XX – Preusmjeravanje 301 - moved 302 - found

4XX – Greška uzrokovana klijentom 403 - Forbidden 404 – Not Found

5XX – Greška uzrokovana poslužiteljem

Prva Web stranica

14.10.2014.

20

Web preglednici Mozilla Firefox (sve platforme)

Google Chrome

Opera

Apple Safari (Mac OS X)

Konqueror (Linux KDE Desktop)

Microsoft Internet Explorer

http://www.w3schools.com/browsers/browsers_stats.asp

Prva Web stranica

14.10.2014.

21

HTML Hyper Text Markup Language

Hipertekst – tekst koji nije linearan, sadrži linkove.

Markup tagovi – oznake uz tekst koje govore kako se

prikazuje tekst

<b>fesb</b> Start tag End tag Sadržaj taga

HTML <!doctype>

<html> <head>

</head>

<body>

</body>

</html>

14.10.2014.

22

HEAD Tagovi koji se mogu pojaviti unutar head dijela:

<title> - naslov dokumenta

<base> - osnovni dio url-a za sve linkove

<link> - veza sa nekim vanjskim resursom

<meta> - metapodaci

META Atributi:

Content : obavezan, dolazi u paru sa ili name ili http-equiv

Name: naziv sadržaja atributa

http-equiv : naziv http zaglavlja čiji se sadržaj opisuje

<meta name="keywords" content="HTML, DHTML, CSS, XML, XHTML, JavaScript, VBScript" />

<meta name="description" content="Free Web tutorials on HTML, CSS, XML, and XHTML" />

<meta name=“author" content=“Mate" />

<meta name="revised" content="Hege Refsnes, 6/10/99" />

….

<meta http-equiv="refresh" content="5" />

<meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=iso-8859-2" />

charset=iso-8859-2

Charset=UTF-8

charset=Windows-1250

14.10.2014.

23