!"#2 LISTOPAD/OKTOBAR 2014.

ˇSTO JE MJERILO

ISTINSKOG USPJEHA?

Zelite li dobiti daljnje informacijeili besplatno proucavati Bibliju?Posjetite nas na www.jw.org ili nam pisitena odgovarajucu adresu s donjeg popisa.JEHOVINI SVJEDOCI: HRVATSKA: p.p. 58, HR-10090Zagreb-Susedgrad. NJEMA

ˇCKA: 65617 Selters.

Popis svih adresa mozete naci nawww.jw.org/hr/kontakt.

Ovaj casopis nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobro-voljnim prilozima. Ukoliko nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.Awake! (ISSN 0005-237X) is published monthly by Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.;L. Weaver, Jr., President; G. F. Simonis, Secretary-Treasurer; 25 Columbia Heights, Brooklyn, NY 11201-2483.Periodicals Postage Paid at Brooklyn, N.Y., and at additional mailing offices. POSTMASTER: Send address changesto Awake! 1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299. � 2014 Watch Tower Bible and Tract Societyof Pennsylvania. Printed in Germany Tiskano u NjemackojIzdavac hrvatskog izdanja: Jehovini svjedoci — krscanska vjerska zajednica, p.p. 58,

ˇStrokinec 28, 10090 Zagreb-Su-

sedgrad. Odgovorni urednik: Henrik Kovacic. Druck und Verlag: Wachtturm Bibel- und Traktat-Gesellschaft der ZeugenJehovas, e. V., Selters/Taunus. Verantwortliche Redaktion: Ramon Templeton, Selters/Taunus.

!"#2U OVOM BROJU

7 POGLED U SVIJET

8 SAVJETI ZA OBITELJKako se oduprijetiiskusenju?

10 ZEMLJE I NARODIUpoznajmo Belize!

12ˇZIVI SVIJETVrijedan stanovniktropske kisne sume

14ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA?ˇ

Stovanje slika i kipova

16 IGRA SLUˇ

CAJAILI

ˇCUDO STVARANJA?

Gra�a konjskih nogu

Vol. 95, No. 10 / Monthly / CROATIAN EDITION (ISSN 1331-9043)Naklada: 44 748 000. Izlazi na 99 jezika.

IMA li ista gore od neuspjeha? Naravno da ima! Od bol-nog neuspjeha jos je gori prividan, lazni uspjeh. Kad unecemu pogrijesimo ili ne uspijemo ostvariti ono sto smohtjeli, mozemo se potruditi da to nekako ispravimo. Akonista drugo, mozemo izvuci pouku iz onog sto se dogodi-lo i odluciti da cemo drugi put pametnije postupiti.

No puno je gore kad se netko zavarava mislju da jeuspio u zivotu, a zapravo nista ne radi kako treba. Kadkonacno shvati da mu sve u zivotu ide nizbrdo i da moranesto promijeniti, mozda vec bude prekasno.

Uzmimo za primjer stav prema novcu. Isus Krist jed-nom je rekao: “

ˇSto koristi covjeku ako stekne cijeli svijet,

a izgubi zivot?” (Matej 16:26). Njegove bi se rijeci mogleprimijeniti na ljude koji su sve u zivotu podredili zgrtanjunovca i materijalnih dobara, misleci da stjecanje bogat-stva jamci uspjeh u zivotu. “Onaj tko samo misli na to ka-ko ce napredovati u karijeri, zaraditi sto vise novca i zgr-nuti velik imetak duboko u sebi osjeca se prazno”, kazeTom Denham, savjetnik za profesionalnu orijentaciju.“Neki ljudi novac smatraju jedinim mjerilom uspjeha, notakvo plitko razmisljanje vodi do krajnje ispraznog zivota.”

Mnogi bi se slozili s tom tvrdnjom. To potvr�uje i jednaanketa koja je provedena u Sjedinjenim Americkim Drza-vama. Ispitanici su bili zamoljeni da poredaju po vazno-sti 22 pojma koja se najcesce poistovjecuju s uspjehom.“Novac” je zauzeo tek 20. mjesto. Pri samom vrhu lje-stvice nasli su se pojmovi kao sto su “zdravlje”, “dobrime�uljudski odnosi” te “dobar i zanimljiv posao”.

Mnogi ljudi ocito znaju razliku izme�u istinskog i laz-nog uspjeha. No tesko im je to znanje pretociti u svako-dnevni zivot i donositi odluke koje pokazuju da umiju is-pravno postaviti prioritete.

T E M A S N A S L O V N I C E

ˇCIME SE MJERI PRAVIUSPJEH U

ˇZIVOTU?

Probudite se! listopad/oktobar 2014. 3

Ako ste zakljucili da su istinski sretni i uspjesni Karlo i Iva — ili sve cetiriosobe — moguce je da uspjeh prvenstveno mjerite po ostvarenim rezulta-tima, bez obzira na to kako se oni postizu.

No ako ste izabrali samo Alena i Martu, uspjeh vjerojatno ne procjenjuje-te po postignutim rezultatima, nego po ulozenom trudu i vrlinama koje oso-ba pokazuje. Takvo je razmisljanje razborito. Zasto to mozemo reci? Razmi-slite o sljedecim pitanjima:

˙ˇSto ce Marti vise koristiti u zivotu — izvrsne ocjene ili to sto voli uciti?

˙ Je li za Alenovu djecu bolje da zive u izobilju ili da njihov otac provodivrijeme s njima i pokazuje im koliko ih voli?

Imajte na umu: Prividan uspjeh temelji se na vanjskom dojmu koji nasmoze zavarati, a istinski uspjeh temelji se na ispravnim moralnim nazorimai sposobnosti da razlucimo sto je uistinu vrijedno u zivotu.

ˇSTO VI SMATRATE MJERILOM USPJEHA?

Da biste preispitali svoj stav, razmislite o zivotu dolje opisanihizmisljenih osoba, a zatim odgovorite na pitanje.

Koju od ovih osoba smatrate istinski sretnom i uspjesnom?

� ALENAlen ima svoju firmu. On je po-sten, marljiv, vrlo uljudan i su-sretljiv covjek. Posao mu dobroide, pa on i njegova obitelj mogusasvim pristojno zivjeti.

� KARLOKarlo isto ima svoju firmu, alizara�uje znatno vise od Alena.Uvijek se trudi biti korak ispredkonkurencije, pa mora jako punoraditi. Postao je pravi radoholicari unistio si je zdravlje.

� MARTAMarta je marljiva i savjesnaucenica. Voli uciti i zato imadobre ocjene.

� IVAIva ima jos bolje ocjene, ali koristisalabahtere i prepisuje od drugih.Nije joj bas jako stalo do toga danesto nauci u skoli.

ˇSTO ZNA

ˇCE TE RIJE

ˇCI?

ˇCovjek moze sve pod-

rediti stjecanju novca i bogatstva, no tonije jamstvo da ce biti sretan i zadovoljan.Oni koji sve u zivotu gledaju kroz novaccesto su vrlo nesretni. “Ljudi kojima je pr-venstveno stalo do zarade puno su sklo-niji tjeskobi i depresiji nego oni kojima jeu prvom redu stalo do dobrih odnosas drugim ljudima”, kaze psihologinja JeanTwenge. “Istrazivanja uvijek iznova poka-zuju da se sreca ne moze kupiti novcem.Kad si uspijemo osigurati koliko-toliko pri-stojan zivot, novac vise ne utjece puno nato koliko cemo biti zadovoljni svojim zivo-tom.”ˇSTO MO

ˇZETE U

ˇCINITI? Postavite si za cilj ne-

sto sto ce vas ispuniti vise nego puko zgr-tanje novca i materijalnih dobara. “

ˇCuvaj-

te se svake lakomosti”, rekao je Isus, “jercak i kad netko ima obilje, njegov zivotne proizlazi iz onoga sto posjeduje” (Luka12:15).

KAKO UˇZIVOTU POSTI

´CI ISTINSKI USPJEH?

Biblija nam pruza realnu sliku o tome sto znaci biti istinski uspjesan u zivotu.Ona ne uci da uspjeh mogu postici tek rijetki sretnici. No ne podupire niti ne-realno glediste da samo trebamo pozitivno razmisljati i slusati svoje srce, pace nam se ostvariti sve zelje i snovi. Takve ideje cesto se usa�uju u djecu odnajranije dobi. Oni koji razmisljaju na taj nacin vjerojatno ce se razocarati kadshvate da u zivotu nije sve tako ruzicasto.

Svatko moze biti sretan i istinski uspjesan u zivotu, ali za to je ipak potre-ban odre�eni trud. Razmotrite nacela koja vam mogu pomoci da svoj zivotusmjerite u ispravnom pravcu.

BIBLIJA KAˇZE:

“Tko ljubi srebro, nikad mu nije dosta srebra, i tko ljubi bogatstvo,nikad mu nije dosta dobitka” (Propovjednik 5:10).

Timothy i Charlotte zivjeli su uogromnoj kuci i imali su nekolikoluksuznih automobila. Svake sugodine trosili puno novca naskupa putovanja. Kad su bili navrhuncu uspjeha, odlucili su iztemelja promijeniti svoj zivot.Zamolili smo Timothya da namkaze sto ih je potaknulo da pro-mijene svoj pogled na zivot.

“Uspjeh na poslovnomplanu nije nam donioistinsku srecu”

Probudite se! listopad/oktobar 2014. 5

ˇSTO ZNA

ˇCE TE RIJE

ˇCI?

ˇCovjek koji je jako am-

biciozan i umisljen ne moze biti istinskisretan i uspjesan. Iskusan poslovni savjet-nik Jim Collins zapazio je da su direktoripoduzeca koji su ostvarili dugorocan po-slovni uspjeh “prilicno skromni i samoza-tajni”. Za razliku od njih mnogi bahati ioholi direktori svojim su odlukama doprini-jeli tome da su njihova poduzeca “dozivje-la poslovni krah ili su uvijek postizala tekosrednje rezultate”.

ˇSto iz toga ucimo?

Kad covjek ima previsoko misljenje o se-bi, veca je vjerojatnost da ce neslavno za-vrsiti nego da ce postici istinski uspjeh.

ˇSTO MO

ˇZETE U

ˇCINITI? Umjesto da se silno

trudite zasjeniti druge svojim postignuci-ma, nastojte biti skromni. Biblija kaze:“Ako tko misli da je nesto, a nije nista,sam sebe zavarava” (Galacanima 6:3).Onaj tko ima takvo iskrivljeno glediste osebi sasvim sigurno nece daleko dogurati.

BIBLIJA KAˇZE:

“Ponos ide pred slomom i oholost pred padom”(Mudre izreke 16:18).

Kakvim ste se poslom bavili?Ja sam radio u glazbenoj in-dustriji, a bavio sam se i knji-govodstvom te burzovnim po-srednistvom. Charlotte jeneko vrijeme radila kao asi-stentica u jednoj kiroprakti-carskoj ordinaciji, a potom sezaposlila u banci. Kasnije smootvorili cetiri frizerska salonaza muskarce. Svi poslovi u ko-je sam se upustio isli su mi odruke. Rijetko sam kad moraoraditi jer su drugi radili za me-ne. Ipak, nakon nekog vreme-na Charlotte i ja odlucili smopojednostaviti svoj zivot. Pro-dali smo vecinu onog sto smoimali.Zasto ste se odlucilina taj korak?Duboko u sebi osjecali smoda nismo istinski sretni. Na-

ravno, veselili smo se kad bi-smo si nesto kupili, no ta ra-dost nije dugo trajala. Ubrzobismo se opet osjecali nekakoprazno i nezadovoljno.Kako ste pronasli istinskusrecu u zivotu?Kao Jehovin svjedok uvijeksam se trudio revno sluziti Bo-gu. Premda smo Charlotte i jajedno vrijeme svaki mjesec70 sati propovijedali dobru vi-jest o Bozjem Kraljevstvu, tonije bila glavna preokupacijau nasem zivotu. Stoga smoprodali svoje firme i stavili sena raspolaganje da sluzimogdje god postoji potreba za ve-cim brojem propovjednika. Da-nas radimo u podruznici Jeho-vinih svjedoka u SjedinjenimAmerickim Drzavama. To jesastavni dio nase sluzbe Bogu

i zato za posao koji obavljamone dobivamo placu niti nekoposebno priznanje. Imamo svesto nam je potrebno za zivot.No vise nismo zaokupljeni za-ra�ivanjem novca i stjecanjemmaterijalnih dobara.Smatrate li da sada zivitesretnijim i smislenijimzivotom?Svakako. Uspjeh na poslov-nom planu nije nam donio is-tinsku srecu. Ono sto danasradim pruza mi trajnu srecui pravo zadovoljstvo. Sretansam jer znam da svojim ra-dom doprinosim tome da do-bra vijest iz Biblije dopre doljudi diljem svijeta i pomogneim da svoj zivot promijene na-bolje.�� Jehovini svjedoci nisu placeni za to stopoucavaju ljude o Bibliji.

ˇSTO ZNA

ˇCE TE RIJE

ˇCI? Ako naucite marljivo

raditi i spremni ste pomuciti se da bisteostvarili neke vrijedne ciljeve, vjerojatnocete vise uzivati u poslu koji obavljate.Americka psihologinja Madeline Levinekaze: “Da bismo uspjeli u onome sto radi-mo, trebamo steci vjestinu, a vjestina sestjece trudom i upornoscu.” To znaci dase ne bismo trebali odmah predati kadnam nesto ne ide od ruke ili kad nai�emona kakav problem.

ˇSTO MO

ˇZETE U

ˇCINITI? Trudite se postati vje-

sti u onome sto radite i nemojte odustatikad se suocite s poteskocama. Ako imatedjecu, dajte im priliku da primjereno svomuzrastu i sposobnostima rjesavaju proble-me koji ih snalaze. Nemojte im odmah pri-skakati u pomoc i sve raditi umjesto njih.Kad se djeca nauce nositi s problemima,osjecaju se istinski sretno i zadovoljno testjecu dragocjene pouke koje ce im iteka-ko koristiti u zivotu.

ˇSTO ZNA

ˇCE TE RIJE

ˇCI? Ako ste zaposleni, ne-

mojte dopustiti da vam se sve u zivotu vrtioko posla. Moze li covjek reci da je uspio uzivotu ako je ostvario vrhunsku karijeru, alije ostao bez zdravlja i izgubio postovanjesvoje obitelji? Ljudi koji su istinski uspjesniznaju pronaci ravnotezu izme�u posla islobodnog vremena, vode racuna o svomzdravlju i ne zanemaruju svoju obitelj.

ˇSTO MO

ˇZETE U

ˇCINITI? Vodite brigu o sebi i

svom zdravlju. Priustite si dovoljno sna iodmora. Nemojte se pretvoriti u radoholi-cara koji ce radi prividnog uspjeha zrtvo-vati ono sto je u zivotu istinski vrijedno,primjerice zdravlje, obitelj i prijateljstvas dragim ljudima.

ˇSTO ZNA

ˇCE TE RIJE

ˇCI? Da bismo zivjeli sret-

nim i smislenim zivotom, trebamo dobroupoznati Bibliju i primjenjivati njena mu-dra nacela. Milijuni Jehovinih svjedokauvjerili su se da covjek ima manje brigai mirnije zivi ako vecu vaznost pridajeduhovnim vrijednostima nego stjecanjumaterijalnih dobara (Matej 6:31-33).

ˇSTO MO

ˇZETE U

ˇCINITI? Saznajte kako vam Bi-

blija moze pomoci da zivite istinski sret-nim i uspjesnim zivotom. Obratite se Jeho-vinim svjedocima u svom kraju ili posjetitenasu internetsku stranicu www.jw.org. ˛

BIBLIJA KAˇZE:

“Nema covjeku nista bolje nego da (...) uziva u dobru od truda svojega”(Propovjednik 2:24).

BIBLIJA KAˇZE:

“ˇZivome psu bolje je nego mrtvome lavu” (Propovjednik 9:4).

BIBLIJA KAˇZE:

“Sretni su oni koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3).

7

P O G L E D U S V I J E Tˇ Ciop

a:�

McP

HOT

O/ag

efo

tost

ock;

GPS

odas

iljac

:�Sl

uzba

javn

esi

gurn

osti,

Ariz

ona

ROG AFRIKEOd travnja 2005. doprosinca 2012. piratisu oteli 179 brodovakoji su plovili duz so-malske obale. Premaprocjenama Svjetskebanke, pirati su napla-civanjem otkupnine zaotete brodove i njihoveposade zgrnuli 413 mi-lijuna dolara.

179OTETIHBRODOVA

2012.

2005.

413MILIJUNADOLARA

OTKUPNINE

SADZanimljiv izum pomaze poli-cajcima da izbjegnu opasnepotjere za bjeguncima. Na-ime, na masku policijskogvozila postavi se konzolakoja ispaljuje projektile op-remljene GPS odasiljacem.Kad se projektil “zalijepi” zavozilo bjegunca, policija gamoze pratiti sa sigurne uda-ljenosti.

INDIJAProcjenjuje se da svakog sata jedna zenabude ubijena zbog sva�e oko miraza. Iakoje placanje miraza zakonom zabranjeno,tom se obicaju jos uvijek nije stalo na kraj.Samo je 2012. vise od 8 200 zena izgubilozivot zato sto su mladozenja ili njegova obi-telj smatrali da mladenka sa sobom nijedonijela dovoljno bogat miraz.

ˇSVICARSKAOrnitolozi su pratili kretanje tri bijele ciope prilikom nji-hove seobe u tople africke krajeve. Pomocu minijatur-nih ure�aja za pracenje otkrili su da su te ptice bez pre-daha letjele vise od 200 dana. Tako dugo i neumornokretanje dosad je bilo zabiljezeno samo kod morskih zi-votinja.

ZAˇSTO JE TO TAKO TE

ˇSKO?

“Ponekad mi se dogodi da meneka cura trazi broj mobitelai otvoreno mi se nabacuje. Japokazem da nisam zainteresi-ran i odem. Ali onda me pocnekopkati misao: ‘

ˇSto bi se dogo-

dilo da sam joj dao broj mobi-tela?’ Moram priznati da su ne-ke cure stvarno zgodne. Takoje lako pomisliti: ‘A zasto jojne bih dao svoj broj?’” (Toni,�16 godina).Da li i ti ponekad do�es u is-kusenje da ucinis nesto za stoznas da nije u redu? Ako je ta-ko, budi uvjeren da se mozesoduprijeti iskusenju.

� Ime je promijenjeno.

ˇSTO TREBA

ˇS IMATI NA UMU?

Nitko nije imun na iskusenja, pa ni odrasli. Svi se mi su-ocavamo s raznoraznim iskusenjima. Apostol Pavao nijebio mladic kad je napisao: “Doista uzivam u Bozjem zako-nu, ali u svojim udovima vidim drugi zakon koji ratuje pro-tiv zakona mojega uma i zarobljava me zakonom grijeha”(Rimljanima 7:22, 23). Premda mu to nije bilo nimalo lako,Pavao se odupro iskusenju da ucini ono sto je lose. I ti mo-zes postupiti poput njega. Zasto bi robovao zeljama koje tenavode na zlo? (1. Korincanima 9:27). Ako naucis odupiratise iskusenjima dok si mlad, postedjet ces se mnogih briga,a i steci ces vrijedno iskustvo koje ce ti koristiti u zivotu.Svijet zabave otezava nam borbu s iskusenjima. Bibli-ja savjetuje: “Bjezi od mladenackih zelja” (2. Timoteju2:22). Te su zelje same po sebi izrazito snazne. No filmo-vi, serije, knjige i glazba cesto dolijevaju ulje na vatru jerporucuju mladima kako nema nista lose u tome da popu-ste pred iskusenjima i prepuste se uzicima. Primjerice,ako se kroz radnju nekog filma provlaci prica o dvoje za-ljubljenih, vjerojatno ce se u nekom trenutku prikazati ro-manticna scena u kojoj ce se oni upustiti u spolni odnos.Me�utim, Biblija otkriva da u stvarnom zivotu ljudi nisubespomocne zrtve svojih zelja. Ona pokazuje da se mu-skarci i zene mogu uzdrzavati “od zelja tijela” (1. Petrova2:11). I ti to mozes! O tebi ovisi kako ces reagirati kad sena�es u nekoj iskusavajucoj situaciji. U nastavku saznajsto ce ti pomoci da postupas ispravno.

S A V J E T I Z A O B I T E L J � M L A D I

Kako seoduprijetiiskusenju?

% Ako pokleknes pred iskusenjem,sam ces sebi nanijeti bol

r Vise korisnih savjeta za obiteljski zivot mozete naci na www.jw.org

ˇSTO MO

ˇZE

ˇS U

ˇCINITI?

Budi svjestan svojih slabosti. Svaki je lanac jak onolikokoliko je jaka njegova najslabija karika. Slicno tome i ti bimogao popustiti kad se na kusnji na�e neka tvoja slabatocka. Stoga je dobro da se pitas: “Protiv kojih se slabostimoram boriti?” (Biblijsko nacelo: Jakov 1:14.)Pripremi se na moguca iskusenja. Pokusaj predvidjetiu kojim bi se prilikama mogao suociti s iskusenjem danapravis nesto lose. Razmisli sto bi mogao uciniti ako sena�es u nekoj od tih situacija. (Biblijsko nacelo: Mudreizreke 22:3.)Izgradi jasan stav o tome sto je ispravno, a sto neis-pravno. Kad se nasao u kusnji da pocini spolni nemoral,mladi je Josip rekao: “Kako bih mogao uciniti to veliko zloi zgrijesiti samome Bogu?” (1. Mojsijeva 39:9). Njegoverijeci “kako bih mogao” otkrivaju da je on bio cvrsto uvje-ren u to sto je u moralnom pogledu ispravno, a sto neis-pravno. Mozes li i ti to reci za sebe?Druzi se s onima koji ce te poticati da zivis cestito.Ako za prijatelje biras ljude koji se drze istih moralnih vri-jednosti kao i ti, vjerojatno ces izbjeci mnoga iskusenja.Biblija kaze: “Tko se druzi s mudrima, postat ce mudar”(Mudre izreke 13:20).Izbjegavaj situacije u kojima bi ti bilo tesko oduprijetise iskusenju. Naprimjer:˙ Nemoj se dovoditi u situaciju da ostanes nasamo s oso-bom suprotnog spola.˙ Nemoj surfati internetom na mjestu na kojem bi mogaodoci u iskusenje da gledas pornografiju ili u vrijeme u ko-je se mozda neces moci oduprijeti tom iskusenju.˙ Kloni se ljudi koji te svojim govorom i vladanjem navo-de na neispravno postupanje.ˇSto je tebi najvece iskusenje? Kako mozes izbjeci situa-cije u kojima bi se tvoja odlucnost da postupas ispravnomogla naci na kusnji? (Biblijsko nacelo: 2. Timoteju2:22.)Moli se Bogu za pomoc. Isus je svojim ucenicima rekao:“Molite se, da ne do�ete u iskusenje!” (Matej 26:41). Je-hova Bog zeli da se odupres iskusenju i moze ti pomocida to ucinis. U Bibliji pise: “Bog je vjeran i nece dopustitida budete iskusani vise nego sto mozete podnijeti, negoce stvoriti izlaz kad do�e iskusenje, da mozete izdrzati”(1. Korincanima 10:13). ˛

BIBLIJA KAˇZE :

“Svakoga iskusava njegova zelja,tako sto ga privlaci i mami”(Jakov 1:14).

“Pametan covjek vidi zlo i sklonise” (Mudre izreke 22:3).

“Bjezi od mladenackih zelja”(2. Timoteju 2:22).

AMANDA

“Kad do�em u iskusenje da ucinimnesto lose, odmah u glavi raskrs-tim s tim. Nije pametno razmisljatio tome ‘sto bi bilo kad bi bilo’ nitise zavaravati mislju: ‘A mozda to ine bi bilo tako lose...’ Kad pocnestako razmisljati, lako upadnes uprobleme.”

EMILY

“Nemoj se dovoditi u situacije ukojima bi se mogao naci u iskuse-nju da ucinis nesto lose. Druzi ses onima koji ce te poticati da po-stupas ispravno. Ako se vec u mla-dosti naucis odupirati iskusenji-ma, bit ce ti lakse izaci na krajs tezim kusnjama s kojima ces seprije ili kasnije suociti u zivotu.”

Probudite se! listopad/oktobar 2014. 9

BELIZE je mala zemlja koju krasi mnostvo prirodnihljepota — od bujnih tropskih suma do bezbroj sli-

kovitih otocica sto se kupaju u tirkiznozelenim voda-ma Karipskog mora. No ta je raznolika zemlja privlac-na i zbog mnogih drugih zanimljivih obiljezja.

U njoj obitava na stotine vrsta ptica i sisavaca. Me-�u njima su zutoprsi tukani, koji plijene paznju zivopi-snim bojama svog kljuna i perja, te Bairdovi tapiri,srodnici nosoroga koji umjesto nosa imaju malu surlu.Ta simpaticna stvorenja zacu�ujuce brzo trce te jakovole plivati i roniti. U sumskim predjelima zivi jaguar,velika macka koja uziva u samoci. Belize je prva zem-lja u svijetu u kojoj je osnovan rezervat za jaguare ka-ko bi se ta ugrozena stvorenja zastitila od izumiranja.

Na podrucju danasnjeg Belizea nekad je cvjetalamajanska civilizacija. U 16. stoljecu dosli su spanjol-ski osvajaci, ali oni nisu uspjeli u potpunosti pokoritiMaje. S vremenom su Englezi porazili

ˇSpanjolce i pre-

uzeli vlast nad podrucjem koje je nazvano BritanskiHonduras. Godine 1862. Velika Britanija proglasila gaje svojom kolonijom. Belize je 1981. postao samo-stalna drzava.

Z E M L J E I N A R O D I � B E L I Z E

Upoznajmo Belize!

BEL I ZEBELMOPAN

Belize

San Pedro

Jaguar:�

MintIm

ages/SuperStock;koraljnigreben:�

NationalG

eographicIm

ageCollection/Alam

y

Stanovnistvo Belizea zanimljivo je i saroliko. Me�uBelizanima ima puno mestika, kreola, Maja, Garifuna-ca i Indijaca. Svi su oni srdacni i vrlo uljudni. Djeca seodraslima obicno obracaju s “gospo�o” i “gospodi-ne”. Kad ih oni nesto upitaju, odgovaraju im rijecima:“Da, gospo�o” ili “Ne, gospodine”.

U Belizeu skupstine� Jehovinih svjedoka odrzavajusvoje sastanke na beliskom kreolskom, engleskom,spanjolskom, donjonjemackom, mandarinskom kine-skom, majanskom (mopanskom) i americkom znakov-nom jeziku. Godine 2013. otprilike se svaki cetrdesetistanovnik Belizea odazvao na poziv Jehovinih svjedo-ka da zajedno s njima prisustvuje obiljezavanju Kri-stove smrti. ˛

� Tako Jehovini svjedoci nazivaju svoje zajednice vjernika u nekom graduili manjem mjestu.

OP´

CA OBILJEˇZJA

Broj stanovnika: 333 000

Glavni grad: Belmopan

Politicko ure�enje:parlamentarna monarhija

Jezici: beliski kreolski, engleski,spanjolski

Klima: suptropska

Reljef: u unutrasnjosti se nalazeplanine, tropske sume i mocvare,dok se duz plitke obale pruzajustotine otoka i otocica obraslihmangrovim sumama

JESTE LI ZNALI? Uz obalu Belizea proteze se koraljnigreben dug oko 290 kilometara. On je dio Srednjo-americkog koraljnog grebena, od kojeg je duzi jedinoVeliki koraljni greben koji se nalazi u Australiji.

Belize je prvazemlja u svijetuu kojoj je osnovanrezervat za jaguare

Uz obalu Belizeaproteze se jedan odnajduljih koraljnihgrebena na svijetu

Belizanke na trznici

% San Pedro

Probudite se! listopad/oktobar 2014. 11

DA BI zemlja dala bogat urod, vazno jesjeme posijati na pravo mjesto i u pra-

vo vrijeme. To zna svatko tko se barem ne-kad u zivotu bavio vrtlarstvom. No u trop-skim kisnim sumama sjetva se uglavnomobavlja u gluho doba noci, i to iz zraka.U tome glavnu ulogu igraju vrijedni stanov-nici kisnih suma koji se nazivaju letipsi. Ri-jec je o porodici krupnih sismisa plodoje-da u koju spadaju i letece lisice.�

Marljivi sijaci i oprasivaciVecina letipasa nocu leti sumom u po-

trazi za drvecem na kojemu rastu socni

� Letipsi nastanjuju predjele Afrike, Azije i Australije teneke otoke Tihog oceana.

plodovi ili za cvijecem prepunim slasnognektara. Tijekom tog krstarenja sumomletipsi probavljaju plodove te izbacuju pul-pu i sjemenke. Osim toga, oprasuju cvje-tove dok se slade njihovim ukusnim nek-tarom.

Za svojih nocnih izleta letipsi prevalju-ju ogromne udaljenosti, pa tako raznosesjemenje po velikom podrucju. Osim ne-probavljenih sjemenki izbacuju i “gnoji-vo” koje prihranjuje tlo i pospjesuje rastbilja. Nije cudo sto mnostvo biljaka kojerastu u kisnim sumama ovisi o tim male-nim stvorenjima koja oprasuju njihovecvjetove ili raznose sjemenke po cijelojsumi.

Vrijedan stanovniktropske kisne sume

ˇSismis

kojijedesm

okvu:�

Merlin

D.Tuttle,BatConservation

International,w

ww.batcon.org;m

alisismis:FlickrRF/G

ettyIm

ages

Da bi mogli letjeti nadaleko i nasiroko,letipsi trebaju imati izvanrednu sposob-nost orijentacije i izvrstan vid. U mrakuvide bolje nego ljudi, a razlikuju i nekeboje. Suprotno onome sto ljudi inace mi-sle o sismisima, letipsi vole letjeti i danjui nocu.

Obiteljski zivotMuzjak i zenka samoanskog letipsa do-

zivotno ostaju zajedno.ˇZenke se dobro

brinu za svoje potomstvo. Kod nekihvrsta letipasa brizne majke prvih nekoli-ko tjedana nose mladunce sa sobom teih hrane svojim mlijekom gotovo dok neodrastu. Zanimljivo je da kod dviju vrsta

letipasa zenke cak znaju priskociti u po-moc mami koja treba donijeti na svijetsvoje mlado.

Nazalost, mnogim letipsima prijeti izu-miranje. Unistavanje kisnih suma jedanje od razloga zbog kojih se smanjuje brojtih simpaticnih zivotinjica. Kad bi otociu juznom dijelu Tihog oceana ostali bezletipasa, nastala bi ogromna steta jer iz-gleda da se neke vrste biljaka koje ondjerastu ne mogu razmnozavati bez njihovepomoci. Nema dvojbe, vrijedni mali letip-si itekako su korisni stanovnici tropskihsuma. ˛

OCUVANJE SUMAKad iz nekog razloga do�e do krcenja kisnesume, sismisi plodojedi igraju vaznu uloguu njenom obnavljanju. Naime, oni raznosesjemenke stabala u ogoljeno podrucje i takos vremenom izraste novo drvece. “Kvalitetanaseg zivota izravno je povezana s ocuvanjemZemljinih ekosustava, a za ocuvanje tih eko-sustava potrebni su sismisi”, kaze biolog GaryGraham.

% ˇSismisi plodojedi oprasuju preko 300 vrsta tropskih biljaka na kojima raste socno voce

Cvjetovi baobaba cvatu samojedan dan. No sismisimaplodojedima to je dovoljnoda prona�u cvjetove punenektara te da prenesu peluds njih na druga stabla baobaba.

JESTE LI ZNALI? Za razliku odmnogih drugih sismisa letipsitraze hranu oslanjajuci se navid i njuh, a ne sluzeci seeholokacijom. Njihove velikeoci omogucavaju im da dobrovide u mraku.

Probudite se! listopad/oktobar 2014. 13

UVRIJEˇZENO TUMA

ˇCENJE: U Katekizmu Katolicke crkve pise:

“Ipak je Bog, vec od Staroga zavjeta, naredio ili dopustio da seprave likovi koji bi simbolicno vodili k spasenju (...) npr. mjedenazmija, kovceg Saveza i kerubi” (2. Mojsijeva 25:22; 4. Mojsijeva21:9). Mnogi kazu da su

ˇZidovi imali mnostvo vjerskih slika i ki-

pova koje su povezivali s obozavanjem Boga. Kao primjer navo-de brojne izrezbarene ukrase u obliku plodova, cvijeca i zivotinjakoji su ukrasavali hram u Jeruzalemu.ˇSTO BISTE TREBALI ZNATI? Tvrdnja da su se

ˇZidovi klanjali vjer-

skim slikama i kipovima nije tocna. Naime,ˇZidovi koji su vjerno

sluzili Bogu nisu stovali rezbarene likove ni kipove koji su se na-lazili u hramu. Nigdje u Bibliji ne pise da se ijedan bogobojazniIzraelac ikada klanjao nekoj vjerskoj slici ili kipu.ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA: Bog je preko proroka Izaije rekao: “Nikome

necu dati slavu svoju, niti hvalu svoju likovima rezbarenim”(Izaija 42:8).

ˇS T O K A

ˇZ E B I B L I J A ? �

ˇS T O V A N J E S L I K A I K I P O V A

ˇSTOVANJE SLIKA I KIPOVAMilijuni iskrenih vjernika stuju Boga tako da se klanjaju vjerskim slikama i kipovi-ma ili se mole pred njima. No odobrava li Biblija takvo sto? Mozemo li stovanjemslika i kipova ugoditi Bogu?

Jesu li u biblijsko doba bogobojazniˇZidovi

stovali slike i kipove?

“Ne pravi sebi lika rezanani bilo sto nalik onomesto je gore na nebu ilidolje na zemlji ili u voda-ma ispod zemlje. Ne kla-njaj im se niti im sluzi”(2. Mojsijeva 20:4, 5)

U hebrejskim knjigama Biblije,takozvanom Starom zavjetu,na vise se mjesta izricito osu-�uje stovanje slika i kipova.

r Biblijske odgovore na jos neka pitanja potrazite na www.jw.org

Probudite se! listopad/oktobar 2014. 15

UVRIJEˇZENO TUMA

ˇCENJE: “Danas vise ne mozemo dovoditi u pi-

tanje tvrdnju da je stovanje slika bilo sastavni dio ranokrscan-skog bogostovlja”, kaze New Catholic Encyclopedia. “Katakombeu kojima su se okupljali krscanski vjernici prepune su primjeraranokrscanske umjetnosti. Svete odaje u kojima su vrsili bogo-sluzje bile su ukrasene cak i prikazima mitskih bica.”ˇSTO BISTE TREBALI ZNATI? Najstarije vjerske slike sto su prona-�ene u katakombama — podzemnim grobnicama koje su postaleokupljalista prvih krscana — potjecu iz 3. stoljeca. Dakle, one sunastale otprilike 200 godina nakon sto je Isus umro. Stoga seono sto gore spomenuta katolicka enciklopedija naziva “rano-krscanskim bogostovljem” ne moze poistovjecivati s izvornimkrscanskim bogostovljem, odnosno nacinom na koji su Kristoviucenici u 1. stoljecu stovali Boga. Ta izjava proturjeci onome stose u grckom dijelu Biblije, takozvanom Novom zavjetu, govori oiskonskom krscanstvu.

ˇCinjenica da su se vjerske slike nalazile

na zidovima katakombi samo pokazuje da su do 3. stoljeca vjer-nici koji su sebe nazivali krscanima vec bili prihvatili poganskiobicaj stovanja slika i kipova, i to vjerojatno zato da sto vise ne-vjernika obrate na krscanstvo.�ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA: “Bjezite od idolopoklonstva!” (1. Korincanima

10:14).

�ˇStovanje slika i kipova bilo je uobicajeno u mnogim drevnim kulturama, naprimjer

u Egiptu, Grckoj i Indiji.

UVRIJEˇZENO TUMA

ˇCENJE: “Krscansko stovanje slika nije suprot-

no prvoj zapovijedi, koja zabranjuje kumire. Doista, ‘cast iskaza-na slici odnosi se na onoga koji je slikom prikazan’, i ‘tko stujesliku, stuje osobu koja je na njoj prikazana’”, stoji u KatekizmuKatolicke crkve.ˇSTO BISTE TREBALI ZNATI? Kad je Isus ucio svoje ucenike kakose trebaju moliti, nije im rekao da to cine pred slikama ili kipovi-ma. U grckim knjigama Biblije nigdje se ne moze pronaci pre-dodzba da se stovatelji pravog Boga mole pred vjerskim slikamai kipovima ili da im se klanjaju.ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA: “Jehovu, Boga svojega, obozavaj i jedino nje-

mu sluzi!” (Matej 4:10). ˛

Jesu li prvi krscani stovali vjerske slike i kipove?

“Kako se hram Bozji slazes idolima? (...) Ne dotici-te vise nista necisto”(2. Korincanima 6:16, 17)

“Prvi krscani zgrozili bi se nadsamom pomisli da se u crkva-ma postave vjerske slike i ki-povi. Klanjanje ili izgovaranjemolitvi pred takvim slikama ikipovima za njih bi bilo cistoidolopoklonstvo” (History ofthe Christian Church).

Trebamo li koristiti slike i kipove kao pomoc pri stovanju Boga?

“ˇCuvajte se idola!”(1. Ivanova 5:21)

ˇStovanje slika i kipova vjerski jeobicaj koji nema uporiste u Bi-bliji. Stoga Jehovini svjedoci nestuju vjerske slike i kipove nitinjima ukrasavaju svoje domoveili dvorane u kojima odrzavajusastanke.

g1

4 1

0-C

14

07

02

KONJ moze galopirati brzinom od pede-setak kilometara na sat. Njegovo je

tijelo poput savrsenog stroja koji obavljaslozeni mehanicki rad uz relativno maliutrosak energije. Kako je to moguce? Taj-na lezi u gra�i njegovih nogu.

Razmotrimo sto se doga�a dok konj ga-lopira. Elasticne misicno-tetivne strukturekoje se nalaze u njegovim nogama pona-saju se poput opruge. One apsorbirajuenergiju kad konj udari nogom o tlo te jeprenose na skelet konja i tako ubrzavajunjegovo kretanje.

Tijekom galopa tetive bi se mogle oste-titi od siline vibracija koje nastaju dokkonj udara nogama o tlo. No misici u nje-govim nogama sluze kao amortizeri i ubla-

zavaju te vibracije. Znanstvenike fasciniraizvanredna gra�a misicno-tetivnih struktu-ra koje konjima daju snagu te im omogu-cavaju da postignu velike brzine.

Roboticki inzenjeri nastoje primijenitispoznaje o gra�i konjskih nogu kako biusavrsili cetveronozne robote. No to je pri-licno velik izazov. Strucnjaci iz Laboratori-ja za biomimeticku robotiku pri Tehnolos-kom institutu u Massachusettsu kazu daod postojecih materijala i uz raspolozivoznanje nije nimalo lako proizvesti napred-ne robote koji bi imali izvanredna svojstvakonjskih nogu.

ˇSto vi mislite? Je li slozena gra�a konj-

skih nogu proizvod evolucije ili cudo stva-ranja? ˛

I G R A S L Uˇ

C A J A I L Iˇ

C U D O S T V A R A N J A ?

Gra�a konjskih nogu

�Lisa

Dearing/Alam

y

sBesplatno preuzmiteovaj casopis i starijebrojeve

ˇCitajte Bibliju napreko 100 jezika

Upisite upreglednikwww.jw.org/hrili ocitajte kod

no

p