����� ������� ��

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

Ševval / Zul-ka'de 1431. Ševval / Zul-ka'de 1431. •• 1. oktobar 2010. 1. oktobar 2010. • • Broj 199 Broj 199 • • Godina XIVGodina XIV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

MU

SLIMAN

MU

SLIM

S T O P S E G R E G A C I J I ���� � � ��� �� � ������ � �� ���� � ���� ���� � � ��� �� � ������ � �� ���� � ���� � �� ������ � ������� � ����� �� �� �� ���� �!" � �� ������ � ������� � ����� �� �� �� ���� �!"

�# ���$ �� ����"�# ���$ �� ����"A ko govori ljepše od onoga koji A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori: 'Ja sam doista �ini i koji govori: 'Ja sam doista

muslimanmusliman!!' (' (Kur'anKur'an))

UNIŠTI, POLOMI, PORUŠI, SATRI, SRAVNAJ GRADSKE VLASTI U NOVOM PAZARU SISTEMATSKI UNIŠTAVAJU VAKUF, MEZARJE I ISLAMSKA OBILJEŽJA

GRADSKA VLAST U NOVOM PAZARU U ULICI KOZARA�KOJ NA HADŽETU - VAKUF "MEARIF", NA ISTOJ PARCELI NA KOJOJ SU PRETHODNO UNIŠTILI MUSLIMANSKE MEZAROVE, DANAS BESPRAVNO GRADI

ZGRADU DJE�JEG VRTI�A, ŠTO PREDSTAVLJA NASTAVAK SISTEMATSKOG UNIŠTAVANJA VAKUFA.OPŠIRNIJE �ITAJTE NA 15, 16. I 17. STRANI

ULICA KOZARA�KA NA HADŽETU - VAKUF "MEARIF"ULICA KOZARA�KA NA HADŽETU - VAKUF "MEARIF"STARI MUSLIMANSKI NIŠAN - NADGROBNI SPOMENIKSTARI MUSLIMANSKI NIŠAN - NADGROBNI SPOMENIK

ULICA KOZARA�KA NA HADŽETU - VAKUF "MEARIF"ULICA KOZARA�KA NA HADŽETU - VAKUF "MEARIF"PREKO MUSLIMANSKIH GROBOVA NABA�EN DEBEO SLOJ ASFALTAPREKO MUSLIMANSKIH GROBOVA NABA�EN DEBEO SLOJ ASFALTA

KULTUROCID NA DJELU PORUŠILI NIŠANE I PORAVNALI

MUSLIMANSKE GROBOVE

07.05.2008.03.11.2007.

DAN MEDRESE "GAZI ISA- BEG" U NOVOM PAZARU

U DŽEMATU "EL- IMAN"

Medresu je za ovih dvadeset godina upisalo 1.483 u�enika, od toga njih 645 je diplomiralo, dok trenutno Medresu poha�a 378 u�enika.

MEDRESA SVJETIONIK VJERE

GLAVNI MUFTIJAPOSJETIO BOŠNJAKE

U BE�U

STR. 8STR. 6

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake n

edjelje n

ova roba

...

Svake n

edjelje n

ova roba

...

Uvijek n

ovi mod

eli...

Uvijek n

ovi mod

eli...

Adre

�� ����������������������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 199/XIV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

N I K A D A N E � E T E � U T I L O P O V A D A V J E R U J E D A P O S T O J E P O Š T E N I L J U D I

Muftiofobija

U vremenima krize i sla-bosti nerijetko se dešava društvena bolest neosnova-nog straha (fobija) od ne-koga ili ne�ega. Ova de-vijacija je nekada produkt slabog imuniteta društva i nedostatka samopouzdanja u sopstveni status i identi-tet. Ovakve poja-ve nerijetko cilja-no uzrokuju po-jedini centri mo�i kako bi nekoga ili nešto proglasi-li krivcem za sve neda�e, obi�no skre�u�i pažnju sa sopstvene odgo-vornosti.

Tako, pored islamofobije, koja se u Srbiji tradici-onalno iskazuje u formi turkofobije, posljednjih mjese-ci imamo sve izra-ženiji fenomen MUFTIOFOBI-JE. Ova pojava je rezultat koordini-rane akcije reži-ma, režimskih va-zala u Sandžaku i prorežimskih me-dija, koji ne odu-staju od namjere satanizacije Muf-tije, proglašavaju-�i ga jedinim kriv-cem za sve pro-bleme u Sandža-ku i Srbiji. Ma ko-liko to izgledalo naivno, cilj ove akcije je nepravi-ti od Muftije le-gitimnu metu, pa ko prije pogodi. Skoro identi�an scenario prije tragi�nog ubistva Zo-rana �in�i�a.

Ova akcija tako�e ima za cilj predstaviti Bošnjake i muslimane kao neinstitu-cionalan narod, koji nema organizacionog kapacite-

ta, a koji povremeno iznje-dri ponekog pojedinca sa kojim se udbaški mehaniz-mi uglavnom uspiju obra-�unati. U toj satanizaciji se ide do te mjere da se „po-�inilac“ optužuje i za ono što su neosporni rezulta-ti. Kada poslušate aktuelnu

harangu režima i njegovih poslušnika na Muftiju, vi-djet �ete da ga optužuju za Univerzitet, televiziju, vrti-�e, vakufe i nesporni druš-tveni angažman i doprinos.

Pri�a o navodnom ogro-mnom bogatstvu Muftije,

zapravo, proizvod je onih mentalno-moralnih sklo-pova koji, ustvari, kroz sve te optužbe govore o sebi i onome što bi oni �inili da su bili u prilici. Zato nikada ne�ete �uti lopova da vjeru-je da postoje pošteni ljudi. Naprotiv, njihove stalne

izjave su tipa: „Danas nema poštenih, sve sami lopovi, svi rade samo za sebe, sve propade...“ Nije ta�no. Ima poštenih. A oni koji to go-vore zapravo su lopovi i oni propadaju, kako se to u ha-disu kaže. Ne može njihov

sebi�ni um da doku�i šta je to vakuf i da postoje ljudi �iji je životni ideal i opsesi-ja dobro�instvo zajednici i vakuf kao dobro djelo koje ostaje iza nas na korist hu-manim ciljevima ljudskog roda. Zato tim nepoštenim, sebi�nim i lažljivim ljudi-

ma ne odgovara postojanje poštenih, nesebi�nih i isti-noljubivih, jer kada nema �istih onda niko ne osje-�a smrad prljavih. Prljavi se bore za uništenje �istih, poput kriminalca koji nema mira dok ne eliminiše svje-

doka. Zato svjetlo i sred-stva za higijenu i dezinfek-ciju nemaju alterativu.

Oni su u panici jer je u narodu sve manje nezna-nja i naivnosti, a sve više razboritosti, što je produkt stogodišnjih lekcija zulu-ma, patnji i stradanja. U

svim historijskim pitanjima narod je pokazao da zna razlikovati svoje od tu�eg, dobro od zla i pravo od krivog. Zato režim ni uz po-dršku svojih me-dija i drugih po-maga�a ne uspije-va da utihne svje-tlo istine i želju za slobodom koju u posljednje vrijeme jasno i odlu�no bošnja�ki narod profilira posred-stvom svojih si-nova i k�eri, bez pardona i kom-pleksa, što pred-stavlja novi kva-litet ovog, kultu-rom i tradicijom bogatog, a nada-sve pacifisti�kog naroda.

Sve je više onih i u srpskom na-rodu koji shvataju da nemaju razloga za strah od Muf-tije jer su njegovi ciljevi univerzalno dobro od interesa za sve ljude, bez obzira na vjersku i nacionalnu pri-padnost.

A njegovi protivni-ci bi trebalo da znaju da je nemogu�e uništiti ono što ima bogatu tradiciju, a muftije vo�e su tradicija Sandžaka, od pljevaljskog do sandža�kog.

Ova pojava je rezultat koordinirane akcije režima, režimskih vazala u Sandžaku i prorežimskih medija, koji ne odustaju od namjere satanizacije Muftije, proglašavaju�i ga jedinim krivcem za sve probleme u Sandžaku i Srbiji. Ma koliko to izgledalo naivno, cilj ove akcije je nepraviti od Muftije legitimnu metu, pa ko prije pogodi. Skoro identi�an scenario prije tragi�nog ubistva

Zorana �in�i�a.

6 1. OKTOBAR 2010.A

KT

UE

LN

OS

TI

U D Ž E M A T U " E L - I M A N "

Glavni muftija posjetio Bošnjake u Be�u

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� je od 24. do 26. septembra boravio u zvani�noj posjeti džematu „El-Iman“ u Be�u. Mufti-ja je doputovao u petak 24. septembra na be�ki aero-drom, gdje su ga do�ekali i poželjeli mu dobrodošli-cu imam Nihad-ef. Gegi� i ostali džematlije pomenu-tog sandža�kog džemata.

Nakon smještaja u ho-telu, Muftija je posjetio na jaciji namazu džemat „El-Iman“ �ije su prostorije bile premale da prime sve one koji su željeli da �uju Muftiju na ve� najavljenom predavanju. Poslije obav-ljenog namaza i uvodnog djela od strane imama, pri-sutnima se obratio Muftija. Prostorije džemata bile su prepune ljudi koji su došli iz raznih džemata, porije-klom iz Sandžaka, Bosne, Makedonije, Crne Gore. Muftija je u svom nadah-nutom obra�anju, pred 250 posjetilaca, ve�inom Boš-njaka iz Sandžaka, izmamio

NIHAD-EF. GEGI�

„Muftija, mi Bošnjaci Austrije smo uz tebe, Mešihat i Sandžak. U potpunosti te podržavamo u borbi za o�uvanje Islamske zajednice, a time se �uva i Sandžak.“

VELIK I BROJ IMAMA I VJERNIKA NA TRIB IN I GLAVNOG MUFTIJE U BE�UFOTOISHAK EF. AHMETOVI�

GLAVNI MUFTIJA SA DŽEMATLIJAMA U BE�UFOTOISHAK EF.

AHMETOVI�

BROJ 199/XIV 7

suze prisutnih, koji su sa ushi�enjem i velikom pa-žnjom pokušavali da svaku rije� dobro upamte i pri-hvate. Muftija je govorio o tome šta se zbiva sa Bošnja-cima u Srbiji posljednih go-dina, a posebno posljednjih mjeseci.

Nakon obra�anja Muf-tije, Bošnjaci su prilazili, stezali mu ruku u želji da mu kažu i potvrde da �vr-sto stoje i snažno ga po-dupiru u borbi za o�uvanje Islamske zajednice i dosto-janstva. Muftija je druženje nakon predavanja sa dže-matlijama nastavio u kafe-teriji džemata, gdje su mu ljudi i dalje prilazili nima-lo ne kriju�i svoje odušev-ljenje i radost da mu mogu li�no re�i i poru�iti: „Muf-tija, mi Bošnjaci Austrije smo uz tebe, Mešihat i San-

džak. U potpunosti te po-državamo u borbi za o�u-vanje Islamske zajednice, a time se �uva i Sandžak.“

Glavnom muftiji se dru-gog dana posjete pridru-žio i drugi dio delegacije Islamske zajednice u Srbiji: muftija Rešad-ef. Plojovi�, Hajro-ef. Tuti� – predsjed-nik Sabora, te rektor In-ternacionalnog univerzite-ta u Novom Pazaru i pred-sjednik Bošnja�kog nacio-nalnog vije�a dr. Mevlud-ef. Dudi�. Na podne na-mazu Muftija je sa svojom delegacijom i doma�inima džemata „El-Iman“ po-sjetio džemat „Gazi Hu-srev-beg“, kojeg sa�inja-vaju uglavnom Bošnjaci iz Bosne i Sandžaka.

U dva sata popodne ve� je bio zakazan ru�ak sa biznismenima, poslovnim

ljudima i istaknutim li�no-stima porijeklom iz San-džaka. Kao što je ve� bilo planirano, nakon ru�ka pri-sutnima se obratio Mufti-ja i tom prilikom sandža�-ke biznismene u Austriji upoznao o stanju u San-džaku, te naporima za o�u-vanje Bošnjaka i Islamske zajednice. Muftija je iznio plan kako bi se naši ljudi trebali i mogli uklju�iti u fi-nansijsko pomaganje i o�u-vanje naših vjerskih usta-nova, što su sandža�ki bi-znismeni odmah prihvati-li i uklju�ili se u ovu hairli akciju. Na kraju je Muftija prou�io dovu i zahvalio se svima koji su bili na ru�ku, kao i formalnom doma�inu h. Mehdiji Nezirovi�u.

Istoga dana, nakon akšam namaza, Muftija je prisustvovao velikoj sve�a-

nosti pod nazivom „Moj ummete“, �iji je koordina-tor bio Eldin-ef. Hindija, koji je i sam uložio mnogo truda da Muftija bude na ovoj sve�anosti. U progra-mu je u�eš�e uzelo više od 150 u�esnika, a prisutnih je bilo više hiljada. Mufti-jin ulazak u halu je izazvao oduševljenje kod prisutnih, što je propra�eno velikim aplauzom.

Sljede�eg dana, u nedje-lju, Muftija je održao tri-binu u Wonder institutu, koja je bila javnog karakte-ra, a namijenjena imamima i predstavnicima džemata. Istoga dana, 26. septembra, u ve�ernjim satima, Muftiju su na aerodrom dopratili i ispratili imam Nihad-efen-dija i h. Ajet Ka�apor.

BERI�ETAN DONATORSKI RU�AKFOTOISHAK EF. AHMETOVI�

MESDŽID DŽEMATA "EL- IMAN" U BE�U PUN VJERNIKA KOJI SU DOŠL I DA �UJU GLAVNOG MUFTIJU MUAMERA ZUKORLI�A

FOTO

ISHAK EF. AHMETOVI�

INFO TRIBINE

Omladina je pokreta�ka snaga

zajednice

U organizaciji Mu-slimanskog omladinskog kluba pri Medžlisu IZ-e Priboj održano je prvo predavanje za omladinu nakon proteklog mjese-ca Ramazana. Sa akša-ma namaza, 26.09.2010. godine, u u�ionici mek-teba, u haremu Centralne džamije u Priboju, preda-vanje je održao direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru mr. Mu-stafa ef. Feti�.

Predavanja ovog tipa u ovom gradu postala su tradicija, jer se ve� duži vremenski period održa-vaju jednom mjese�no u Centralnoj džamiji u Pri-boju.

Veliki broj omladi-ne, ali i starijih džema-tlija, odazvali su se pozi-vu MOK-a da prisustvuju predavanju.

Predsjednik MOK-a za Priboj Omer-ef. Hod-ži�, imam u Pribojskom medžlisu, prije predava-nja najavio je predava-�a i nastavak predavanja koja su zapo�eta nekoliko mjeseci prije mjeseca Ra-mazana.

Mr. Feti� je ovom pri-likom, obra�aju�i se ve-�inom mladoj populaciji, govorio na temu "Islam i jedinstvo muslimana", o osnovnim temeljima na kojima stoji naša vjera i naša zajednica, te odgo-vornosti mladih u održa-vanju jedinstva u zajed-nici.

U svom predavanju mr. Feti� je naglasio da �e svaki musliman biti od-govoran za svoju mladost, kako i na koji na�in je proveo.

Kao važan segment koji uti�e na ra�anje me-�usobne bratske ljubavi i solidarnosti, te me�usob-nog povezivanja, direktor Feti� je istakao širenje se-lama, tj. nazivanje sela-ma me�usobno, svugdje i u svakoj prilici.

Nakon predavanja Omer-efendija se zahva-lio predava�u i svim pri-sutnima što su se odazvali u velikom broju.

PRIREDIO : SALAHUDIN FETI�

8 1. OKTOBAR 2010.A

KT

UE

LN

OS

TI

S V E � A N A A K A D E M I J A P O V O D O M D A N A M E D R E S E

Medresa je svetionik vjere

U petak 17. septem-bra, u Velikoj sali Meši-hata, održana je Sve�ana akademija povodom Dana Medrese „Gazi Isa-beg“ i dvadeset godina od obno-ve rada ove, za muslima-ne Sandžaka, najzna�ajni-je obrazovno-vaspitne in-stitucije.

Sve�anoj akademiji su, pored uleme, profesora, vaspita�a i u�enika Medre-se, prisustvovali i potpred-sjednik Mešihata, mufti-ja beogradsko-novosadski Rešad-ef. Plojovi�, dekan Fakulteta za islamske stu-dije hfz. dr. Almir-ef. Pra-menkovi�, predsjednik Udruženja uleme Bekir-ef. Maki�, bivši direktor Me-drese Nedžad-ef. Hasano-vi�, kao i sadašnji direktor mr. Mustafa-ef. Feti�.

Skup je u�enjem ajeta iz Kur'ana �asnog otvorio Haris-ef. Hadži�, a nakon toga se prisutnima obra-tio direktor Medrese mr. Mustafa-ef Feti�, koji je, pošto je poselamio prisut-ne, rekao:

„Dobro došli na ovaj ve-liki jubilej Medrese 'Gazi Isa-beg'. Mi smo danas ra-dosni što možemo podijeliti ove trenutke radosti i pono-sa sa svima vama. Danas je jubilej Medrese i obilježa-vamo dvadeset godina ob-noviteljskog rada, ali da-našnji dan je važan tako-�er jer obilježavamo po�etak nove školske godine. Me-dresa je u historijskom smi-slu udarila temelj i trasira-la put ka osvješ�enju mu-slimana i o�uvanju iden-titeta muslimana na ovim prostorima. Gledano kroz historijsku prizmu, Medre-sa kao institucija ima veliki zna�aj za razvoj muslima-na u cijelom svijetu. Posla-nik s.a.v.s. prvo što je u�inio nakon hidžre u Medinu jeste gradnja džamije, a ta je dža-mija bila ujedno i prva me-dresa. Tu praksu Poslaniko-

vu s.a.v.s. nastavljaju dalje halife, islamski vladari, �u-vaju�i kontinuitet islamskog obrazovanja, grade�i medre-se i univerzitete. Vode�i se tom praksom, Osmanlije su udarile temelj dvijema obra-zovno-odgojnim institucija-ma, one u Sarajevu, koju je utemeljio Gazi Husrev-beg, i ove u Novom pazaru, �ije je temelje udario Gazi Isa-beg. One predstavljaju dva bedema na ovim pro-storima. Zahvaljuju�i radu ove dvije medrese Bošnjaci danas imaju Allahovo dž.š. svjetlo u svojim rukama.“

Medresa 'Gazi Isa-beg' je nastala po�etkom šesnae-stog vijeka, 1504. godine. Sa manjim i ve�im prekidima

radila je sve do 1946. godi-ne. Za vrijeme Balkanskih ratova njen rad je u neko-liko navrata prekidan, ali je Medresa nastavljala da se oporavlja. U svom vjekov-nom radu Medresa je iznje-drila nekoliko velikih ljudi i alima, kao što su rahme-tli Arif Sarajlija, rahme-tli Murat-ef. Suki�, rahmetli Smail-ef. Filibali�, rahmetli Vehbija-ef. Hodži�, rahme-tli hafiz Abdulah-ef. Ka�a-por i mnogi drugi. Od 1946. godine, za vrijeme vlada-

vine komunista, pa sve do 1990. godine Medresa nije radila. Od 1990. godine rad Medrese je obnovljen i ona je iznjedrila 11 gene-racija Ženske i 17 generaci-ja Muške medrese. Medresu „Gazi Isa-beg“ je za ovih dvadeset godina, od kada je obnovljen njen rad, upisalo ukupno 1.483 u�enika. Od ovog broja do sada diplomi-ralo je 645 njih. Trenutno Medresu poha�a 378 u�eni-ka - 206 u Muškoj medre-si i 172 djevojke u ženskim odjeljenjima u Novom Pa-zaru i Rožaju.“

Govore�i dalje o pla-novima i zadacima koji su pred rukovodstvom i u�e-nicima Medrese. direktor

Mustafa-ef. Feti� je rekao:„Vrijeme u kojem živi-

mo pokazalo je da trebamo obrazovati, spremati i obu-�avati izuzetno spremne ka-drove kako bi znali da se nose sa izazovima i iskuše-njima na koja nailaze mu-slimani na ovim prostorima. Medresa 'Gazi Isa-beg' ima pred sobom dva glavna cilja, koja je imala u prošlosti, a ima�e ih i u budu�nosti. Glavni ciljevi su temeljito odgajanje i ahlak, te stru�no i kvalitetno obrazovanje.“

Zatim je direktor Feti� pomenuo ljude koji su, iz-me�u ostalih, dali nesebi-�an doprinos u obnovi rada i uspostavljanju kontinui-teta ove institucije. Magi-star Feti� je posebno ista-kao doprinos bivših di-rektora Medrese, prof. dr. Mevlud-ef. Dudi�a, koji je bio prvi direktor Medre-se 'Gazi Isa-beg', i Ned-žad-ef. Hasanovi�a, koji je bio prethodni direktor. Na kraju se direktor Feti� za-hvalio svim pojedincima,

profesorima, vaspita�ima i gra�anima koji su dali po-dršku radu Medrese.

„Ja se nadam da �e i ovo rukovodstvo voditi Medresu ispravnim putem. Nadam se da �emo ispuniti emanete koji su pred nama i da �emo ostvariti ciljeve prema koji-ma težimo“, zaklju�io je mr. Mustafa-ef. Feti�.

Prvi direktor Medrese prof. dr. Mevlud-ef. Dudi� je zbog neodložnih poslova bio sprije�en da prisustvu-je Sve�anoj akademiji, ali je

NERMIN GICI�

Medresu „Gazi Isa-beg“ je za ovih dvadeset godina, od kada je obnovljen njen rad, upisalo ukupno 1.483 u�enika. Od ovog broja do sada je diplomiralo 645 njih. Trenutno Medresu poha�a 378 u�enika

- 206 u Muškoj medresi i 172 djevojke u ženskim odjeljenjima u Novom Pazaru i Rožaju.

PUNA VEL IKA SALA MEŠIHATA NA JUBILEJU MEDRESEFOTOGLAS ISLAMA

DIREKTOR MEDRESE MR. MUSTAFA-EF . FET I�

FOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 199/XIV 9

poslao pismo podrške pro-fesorima, vaspita�ima, u�e-nicima i rukovodstvu Me-drese, uz želje da nastave dalji uspješan rad.

Nakon obra�anja direk-tora Medrese hor u�enika ove škole je prou�io neko-liko ilahija, a zatim se pri-sutnima obratio potpred-sjednik Mešihata muftija Rešad-ef. Plojovi�. Rešad-efendija nije krio svoje uz-bu�enje i zadovoljstvo što se obilježava ovako zna�a-jan jubilej, jer je on u�enik

prve generacije medresana-ta i pamti Medresu kada je imala samo jednu u�ionicu i nevelik broj u�enika. Uz-bu�enje u glasu, zadovolj-stvo da je proteklo dvade-set godina od obnove rada i ponos na postignute rezul-tate, muftija Plojovi� nije krio, a u svom obra�anju je, izme�u ostalog, rekao:

„Zahvaljuju�i mudrosti, zahvaljuju�i znanju, zahva-ljuju�i hrabrosti i povjere-nju muslimana Bošnjaka tog vremena, mi danas imamo

mogu�nost da uživamo u svemu onome što imamo na raspolaganju kada je u pita-nju Medresa. Ja sam protiv toga da se zaboravi ono što je bilo prije. Period 1990-2010. je samo kontinuitet onoga što je po�elo prije 500 godina i, zapravo, ovaj ju-bilej je samo kontinuitet onoga što je bilo prije. Mi kao Islamska zajednica i kao muslimani se nikada ne�e-mo odre�i kontinuiteta pri-sustva islamskog obrazova-nja na ovim prostorima. Isto

tako se ne�emo odre�i pri-sustva naše vjere na ovim prostorima. Svako onaj ko bi želio da nas muslimane, Islamsku zajednicu i obra-zovanje u Islamskoj zajedni-ci ograni�i na hiljadu osam-sto i neku, grdno se vara i to muslimani Bošnjaci nikada ne�e dozvoliti. Mi se pono-simo time da u ovoj drža-vi Srbiji 500 godina imamo svoje obrazovanje koje nu-dimo svakome ko želi da iz njega izvu�e korist. Šest sto-lje�a je naša vjera prisutna na ovim prostorima i tajna opstanka je u vrijednostima koje nosi islam i koje nudi obrazovanje koje se može

na�i u Medresi. Obrazova-nje koje nudi Medresa ute-meljeno je na pobožnosti i pokornosti Allahu dž.š., ali i poštovanju ljudi i drugih vjerskih opredjeljenja. Sve medrese su izvor energije i svjetlo za gradove u kojima se nalaze. Mi pojedina�no kao ljudi i grupno kao narod moramo dati sve od sebe da ova svjetla ostanu u služ-bi naše vjere, u službi našeg naroda i u službi razvoja �i-tave regije i �itave države.“

Na kraju ove sve�ano-sti predsjednik Udruženja uleme Bekir-ef. Maki� pro-u�io je dovu za nastavak hairli rada Medrese „Gazi Isa-beg“.

ZOOMMedresa „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru

Direktor, mr. Mustafa-ef. Feti�

Poštovani direktore, dragi profesori i cijenjeni u�enici „Gazi Isa-beg“ medrese. Uz iskrenu žal što sam sprije�en li�no uzeti u�eš�e u današnjoj radosti, želim Vam se na ovaj na�in zahvaliti na pozivu, �estitati dvadesetu obljetnicu obnovljenog rada i po-dijeliti radost zajedni�kog veselja u ovom zaista nesvakidašnjem danu za Bošnjake Sandžaka i muslimane cijeloga svijeta.

Dijele�i stavove onih koji smatraju da je „Gazi Isa-beg“ medresa žila kucavica cjelokupnog elitnog obrazovnog i odgojnog sistema bošnja�koga naroda Sandžaka, imao sam prilike i osobno se uvjeriti, kao nekadašnji rukovodilac ove �asne insti-tucije, u historijski zna�aj i kvalitete rada, te skromno doprinijeti perspektivama, danas ve� dijelom ostvarenog, razvoja ovog našeg rasadnika vjerske i intelektual-ne misli. Oboga�en tim iskustvom, u svom nau�nom radu sam svjesno koristio sin-tagmu „Sandža�ki Azhar“ dokazuju�i da je „Gazi Isa-beg“ medresa za ovaj teritorij ono što „El-Azhar“ simbolizira za cjelokupni islamski svijet: vrelo islamskog znanja, rasadnik uleme, uzor lijepog ahlaka i garant opstanka islama i muslimana na ovom trusnom podru�ju. Ne mogu ne iskazati radost zbog svega što se je postiglo prošlih dvadeset godina i bar na trenutak se prisjetiti onoga kroz šta smo, i kao institucija i kao pojedinci, prolazili kao jedinstvena porodica svjesna Božjih rije�i: „...sa mukom je i lahko�a.“ Zaista je tako, jer se sav napor Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i cjelokupnog osoblja „Gazi Isa-beg“ medrese u proteklih dvadeset godina isplatio. Izgra�ena je mreža obrazovnih institucija i iškolovana kvalitetna ulema koja danas diljem Sandžaka i svijeta prenosi i u djela provodi kur'anske i poruke našeg voljenog poslanika Muhammeda s.a.v.s.

„Gazi Isa-beg“ medresa je primjer kako se isklju�ivo od vlastitih resursa i povje-renja muslimana može i treba graditi naša budu�nost, jer se samo tako moglo posti�i ono �ime se danas ponose muslimani Sandžaka, kompleksi Muške i Ženske medrese u Novom Pazaru, te isturenog odjeljenja u Rožajama. No, glavnu snagu obnovlje-ne Medrese �ini 650 pedeset njezinih svršenika u proteklih dvadeset godina, od koji je više od polovice nastavilo školovanje na islamskim i svjetovnim univerzitetima u zemlji i inostranstvu. Neki od njih su danas magistri i doktori nauka, neki obnaša-ju najodgovornije društvene funkcije, a neki su ponos nacije. Oni su najbolji dokaz ispravnosti rada u protekle dvije decenije i dalekosežnosti obrazovno-odgojnih pro-jekata Islamske zajednice u Srbiji �iji je pionir „Gazi Isa-beg“ medresa. Svakako da su najzaslužniji i da najve�e pravo da budu sretni danas imaju oni koji su najvi-še truda, strpljenja i znanja uložili u izgradnju ove institucije, to jest profesori, od-gajatelji, rukovode�e i cjelokupno pomo�no osoblje Medrese. Zahvaljuju�i njihovoj predanosti, „Gazi Isa-beg“ medresa je izrasla u najelitniju srednjeobrazovnu školu u Sandžaku i okosnicu cjelokupnog obrazovnog sistema u okviru Islamske zajednice u Srbiji.

U duhu svega naprijed napisanog, želim Vam još jednom �estitati dvadesetogodiš-njicu obnovljenog rada i poželjeti da i u budu�nosti predstavljate bajraktare islamske i bošnja�ke slobode, znanja, umije�a, tolerancije i morala. Nadam se da �emo, ako Bog da, tridesetogodišnjicu obnovljenog rada zajedno proslavljati u zdravlju, veselju i slobodi, te da �e se porodica „Gazi Isa-beg“ medrese prošiti, u najmanju ruku, bar za još po jedno istureno odjeljenje u svakom sandža�kom gradu.

Es-selamu alejkum!U Novom Pazaru, 16.09.2010.

Predsjednik Bošnja�kog nacionalnog vije�a i rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru

Prof. dr. Mevlud-ef. Dudi�

PISMO PODRŠKE PROF. DR. MEVLUDA DUDI�A

MUFTIJA BEOGRADSKO-NOVO-SADSKI REŠAD-EF . PLOJOVI�FOTOGLAS ISLAMA

INFO OBRAZOVANJE

Po�ela školska godina u Medresi

13.09.2010.Novi Pazar, Rožaje – Završetkom muba-

rek mjeseca Ramazana i najradosnijeg Bajra-ma, po�ela je nova školska godina u Medresi „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru i Rožaju.

Ove godine Medresu je upisalo �etiri odje-ljenja: dva muška i dva ženska, i to jedno žensko u Novom Pazaru, a jedno u Rožaju.

Ove godine je za medresante Muške medre-se renoviran internat.

Medresa „Gazi Isa-beg“ važi za najelitniju srednju školu na prostoru Sandžaka i nju po-ha�aju u�enici sa prostora cijelog Sandžaka i šire.

IZVOR: SANDZAKPRESS.NET

10 1. OKTOBAR 2010.A

KT

UE

LN

OS

TI

S V E � A N O S T P O V O D O M J U B I L E J A � E T R D E S E T O G O D I Š N J I C E „ P R E P O R O D A “

40 neumornih godina

U dvorani Fakulteta za islamske nauke u Sarajevu, 15. septembra 2010. godi-ne, održana je sve�anost povodom jubileja 40 go-dina kontinuiranog izlaska islamskih informativnih novina „Preporod“.

Obilježavanje jubileja zapravo je po�elo 13. sep-tembra otvaranjem izložbe u Hanikahu „Gazi Hisrev-begove“ medrese u Sara-jevu, gdje su pored prvih, ratnih i postratnih izdanja „Preporoda“ izložene i fo-tografije urednika, saradni-ka. Na jednoj tabli su �ak ispisana imena svih dosa-dašnjih dopisnika „Prepo-roda“. Za o�i mi je zapa-la fotografija rahm. Vehbi-je Hodži�a, izložena me�u odabranim saradnicima „Preporoda“.

Sve�anom prijemu pri-sustvovali su najviši pred-stavnici Islamske zajedni-ce u BiH i okolini, reisu-lema dr. Mustafa-ef. Ceri� i naibureis hfz. Ismet-ef. Spahi�.

Predstavnici Islamske zajednice u Srbiji na ovom skupu bili su potpredsjed-nik Mešihata muftija Re-šad-ef. Plojovi� i glavni i odgovorni urednik „Glasa islama“ Sead-ef. Ša�irovi�.

Pored visokih delegacija prisustvovali su i bosanski muftije, imami, profesori

medresa i fakulteta, te osta-li uposlenici u Islamskoj zajednici, kao i urednici, sa-radnici, dopisnici i prijatelji „Preporoda“.

Sve�anost je otpo�ela u�enjem Kur'ana, a potom su uslijedila obra�anja.

Kadribegovi�: „Preporod“ je živio i

preživio

Sve�anost je otvorio i o „Preporodovih“ 40 go-dina govorio glavni ured-nik Aziz Kadribegovi�. On se je zahvalio svima onima koji su na bilo koji na�in pomogli da „Preporod“ živi i preživi proteklih 40 go-dina i zakora�i u petu de-ceniju.

„U ovom sve�anom tre-nutku, kada iza nas ostav-ljamo �etrdeset godina kontinuiranog izlaženja, sa milionima primjeraka i hi-ljadama tekstova, sa tako-�er preko 2.700 saradnika, kada zakora�ujemo u petu deceniju njegovog izlaže-nja, dužnost mi je kao glav-nog urednika, koji je na ovoj poziciji blizu 18 godi-na, ne ra�unaju�i sav onaj rad u “Preporodu” tokom ranijih perioda, da se za-hvalim svima onima koji su na bilo koji na�in, makar osmijehom i ohrabrenjem, pomogli da “Preporod” živi i preživi ne samo sve one

godine 'koje su pojeli ska-kavci' ili svo ono 'mrazno doba', ve� i sve one periode naših unutrašnjih i vanjskih slabosti i pokleknu�a, naših nedoumica i neizvjesnosti, ali i nesumnjivih perioda radosti i ushi�enja što smo radili i što radimo na pro-jektu smisla i našeg ljud-skog i vjerskog odre�enja, naše plemenite namjere u smislu ajeta u zaglavlju da Allah dž.š. ne�e promijeni-ti stanje jednog naroda dok se taj narod ne promijeni, odnosno dok ne promijeni svoj odnos prema Uzviše-nom Stvoritelju“ – kazao je Kadribegovi�.

Dr. Kari�: „Preporod“ – svojevrsna arhiva

Potom je o 40-godišnji-ci „Preporoda“ govorio dr. Enes Kari�.

„Preporod je od samog po�etka uvažavao jednu svoju zasebnu kategoriza-ciju i klasifikaciju doga�a-ja. Sedamdesetih i osam-desetih godina XX stolje-�a, mevludi, hatme, nove džamije, nove džume, smrt darežljivog hadžije ili had-žinice, izlazak nove gene-racije maturanata Gazi Hu-srev-begove medrese, po-java kakve rijetke islamske knjige ili brošure, poneko šerijatsko vjen�anje..., sve to i tome sli�no doga�anje samo je na stranicama "Pre-poroda" imalo status doga-�aja. Tako je bilo gotovo trideset godina“ – nagla-sio je, izme�u ostalog, dr. Kari�.

Reisulema: Uticaj „Preporoda“ na svijest

muslimana

Potom je reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri� naglasio ulogu „Preporoda“ u stvar-nom preporodu i bu�enju svijesti muslimana od pe-rioda osnivanja pa do dan-danas. U svom izlaganju Reisulema je, izme�u osta-log, rekao:

„Nisu ni kur'anski moto ni ime 'Preporod' slu�ajno izabrani za islamsku infor-mativnu novinu. Kur'anska istina, kao moto 'Preporo-da', da Allah ne�e promi-jeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe, usvojena je kao istin-ska spoznaja muslimana

da su uzroci muslimanske dekadence prije unutarnje nego vanjske naravi i zato je nužan unutarnji prepo-rod muslimanskog bi�a za aktivni i produktivni po-vratak muslimanskog svije-ta u povijest.

'Preporod' je nastao u kontekstu tog 'podani�kog kruga', odnosno 'imitator-skog kruga' muslimanske povijesti u kojem su savje-sni pojedinci, poput Hu-sejn-ef. �oze, tražili na�ina da se otvori bar jedan pro-zor, ako nije bilo mogu�e otvoriti vrata, kako bi mu-slimani vidjeli svijet svojim o�ima i kako bi ga tuma-�ili svojim umom, svojim perom i svojom savješ�u u skladu sa potrebama 'vre-mena i mjesta'.

Prema tome, islamska informativna novina 'Pre-porod' nije obi�na novina. Ona nije samo informativ-na, ve� prije svega misi-onarsko-prosvjetiteljska sa jasnim i nedvosmislenim zadatkom da širi islamsku misao, da promovira islam-ski moral i da kod musli-mana oživljava takav osje-�aj samopoštovanja (selfe-steem) koji �e ga osloboditi podani�kog mentaliteta.

Dakako, bilo bi zani-mljivo uraditi nau�no is-pitivanje koliko je 'Prepo-rod' kroz �etrdeset godi-na svoje novinarske misije utjecao na svijest muslima-na o njihovoj samobitno-

SALAHUDIN FETI�

Nisu ni kur'anski moto ni ime „Preporod“ slu�ajno izabrani za islamsku informativnu novinu. Islamska informativna novina „Preporod“ nije obi�na novina. Ona nije samo informativna, ve� prije svega

misionarsko-prosvjetiteljska sa jasnim i nedvosmislenim zadatkom da širi islamsku misao

40 GODINA PREPORODA SVE�ANO OBILJEŽENO U ATRIJUMU F IN-a

REISULEMA GOVORI U �AST PREPORODOVOG JUBILEJA

BROJ 199/XIV 11

sti, ali i o spoznaji drugih o njima. Me�utim, sa sigur-noš�u može se re�i da je 'Preporod' uveliko pomo-gao da muslimani Bošnjaci velikim korakom iskora�e iz 'podani�kog kruga' svoje povijesti u 'krug samoot-krivanja', odnosno 'samo-svijesti', 'samopoštovanja' i 'samorealiziranja', ako ni u �emu drugo, a ono bar u pogledu svijesti da imaju 'Preporod', novinu koja je uspjela živjeti punim plu-�ima svih �etrdeset godina, što nije do sada uspjelo ni jednoj novini ili �asopisu u našoj povijesti.“

Preporod dodijelio nagrade i priznanja

Za �etrdesetogodišnjicu izlaženja „Preporoda“ do-dijeljene su nagrade i pri-znanja.

Kao najaktivnijim dopi-snicima, priznanja su uru-�ena Hasanu Eminovi�u iz Mostara i Hamdiji Nesi-movi�u iz Biha�a. Nagrada najstarijem saradniku uru-�ena je Ismetu Kasumagi-�u.

Kao najbolji distributeri nagra�eni su imami: Zehrid Baši� iz Šeri�a i Senad Šabi� iz Buzi�a.

Grupa Bošnjaka, pro-gnanika koji žive u SAD i Kanadi, svake godine do-djeluju nagradu jednom

novinaru redakcije. U ovoj jubilarnoj godini ona je pri-

pala Bajri Pervi koji obilje-žava 30 godina rada u „Pre-porodu“.

Dodijeljene su i nagra-de u�esnicima na konkur-su „Preporoda“. Dobitnici tre�e nagrade na konkursu „Uloga i zna�aj Preporoda

- islamskih informativnih novina“ su : bra�a Muha-med i Abdulgafar Veli� iz Sarajeva, Džemaludin Hod-ži� iz Sarajeva i Enver Ali� iz Kalesije. Prva i druga na-grada nije dodijeljena.

ZOOM

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�

„Preporod“ je stub islamskog novinarstva me�u Bošnjacima i svim musli-manima na Balkanu. Nema sumnje da je ova novina prerasla u klju�nu insti-tuciju informisanja i novinarskog edukovanja pripadnika Islamske zajednice kroz sve ove �etiri decenije.

Istina, prvih dvadeset i nekoliko godina „Preporod“ je bio sam na toj po-zornici. Posljednjih godina imamo priliku vidjeti puno islamskih glasila pisa-nog tipa, ne baš dugog vijeka, ali je sigurno da sva nova pisana glasila musli-mana nastaju naslanjaju�i se na „Preporod“, a vrlo �esto koriste�i ovo bogato iskustvo.

Moje najsrda�nije �estitke uredniku, novinarima, redakciji, saradnicima, ali istovremeno svim �itaocima „Preporoda“ i svim muslimanima, sa željom da „Preporod“ nastavi svoju reformatorsku misiju i da nastavi svojom uzla-znom linijom u ulozi o�uvanja islamskih vrijednosti i identiteta muslimana.“

Dr. Mevlud Dudi�, predsjednik BNV i rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru

Povode�i se za mišlju jednog istaknutog filozofa koji je kazao: “Tradicija, to je ono što se gradi decenijama”, smatram da je islamska informativna novi-na “Preporod”, u ve� �etrdeset godina svog postojanja, izrasla u jedan od no-se�ih stubova vjerskog i nacionalnog identiteta Bošnjaka, tradiciju i kulturnu baštinu koja svjedo�i o svim komponentama našeg življenja proteklih dece-nija, brižno i savjesno bilježe�i svaki zna�ajniji doga�aj koji je uticao na iz-gradnju bošnja�kog duha i bi�a. Posebna je radost znati da je “Preprod” danas snažniji nego ju�er, kao što je ju�er imao više �italaca nego prekju�er i kao što �e, ako Bog da, sutra biti još ja�i stožer svekolike bošnja�ke vjerske, duhov-ne, nacionalne, intelektualne i moralne posebnosti u odnosu na ostale narode Balkana i Evrope.

Sead-ef. Ša�irovi�, glavni i odgovorni urednik „Glasa islama“

Ovaj veliki jubilej „Preporoda“ je potvrda da je ovaj vjerski list posti-gao svrhu i probudio, oja�ao, osnažio, u�vrstio vjerska osje�anja muslimana na prostorima ex Jugoslavije i šire. On je trasirao put mnogim generacijama koje su imale priliku �itati ga i u onim vremenima kada se teško dolazilo do druge vjerske literature, posebno kod nas na Sandžaku. Sje�am se kako sam, kao dje�ak od 6-7 godina, uz rahmetli djeda Šabana, koji je bio redovni pre-platnik i vjerni �italac „Preporoda“, sa posebnom pažnjom, polako �itao na-slove i poneku pri�u iz života Poslanika s.a.v.s., što je ve� u mom ranom dobu trasiralo moj kasniji put ka aktivnom bavljenju islamom i radom u Islamskoj zajednici. Zahvaljujem „Preporodu“ što je u�estvovao u mom odgoju, ujedno mu �estitam 40 godina postojanja i želim da njegove stranice budu u rukama Bošnjaka muslimana sve do Sudnjega dana.

�ESTITKE PREPORODU

DELEGACIJA IZ-E U SRBIJ I U RAZGOVORU SA RE ISULEMOM DR . MUSTAFOM-EF . CERI�EM

INFO VJERONAUKA

Povodom novonastalih problema u realizaciji islamske vje-ronauke u osnovnim i srednjim školama na teritoriji Sandžaka, Udruženje vjerou�itelja pri Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji

OBAVJEŠTAVA

pripadnike islama da je došlo do namjernog i brutalnog kr-šenja zakona u na�inu realizacije islamske vjeronauke. Odluka Vlade Republike Srbije da iz �lanstva u Komisiji za vjersku nasta-vu isklju�i njenog �lana od osnivanja, prof. dr. Mevluda Dudi�a, predstavnika tradicionalne, legalne i legitimne Islamske zajednice u Srbiji, a umjesto njega imenuje Adema Zilki�a, osobu podobnu za sprovo�enje raznih politi�kih planova koji idu u prilog pogor-šanja i uništenja projekta islamske vjeronauke, još jedan je u nizu namjerne segregacije i diskriminacije sa elementima rasizma nad Bošnjacima koji žive u Srbiji. Ove, kao i prošle godine, držav-ne institucije svjesno vrše diskriminaciju nad u�enicima pripad-nicima islama. Ministarstvo prosvjete Republike Srbije i ministar Žarko Obradovi� su svjesno prekršili zakon i u�inili korak dalje ka pokušaju asimilacije i pokrštavanja bošnja�kog stanovništva u Sandžaku.

Ministar prosvjete Žarko Obradovi� je svojim potpisom na predloženu listu vjerou�itelja podržao kršenje zakona koji se od-nosi na stru�nost nastvanog kadra i predložio za vjerou�itelje ne-stru�ne i neprofesionalne osobe sa srednjom školom. Svojim potpi-som je samo potvrdio o�itu namjeru i želju zvani�nog Beograda za dominacijom i asimilacijom Bošnjaka u Sandžaku.

Ono što je �injenica jeste da u državi Srbiji režim primjenju-je dvojne standarde kada je u pitanju zaštita prava gra�ana, tako da za Bošnjake i uopšte za muslimane ne važe zakoni koji važe za druge, ve� se za njih donose posebni zakoni i primenjuju posebni standardi.

Još jednom je zvani�ni Beograd „vije�anjem“ odlu�io šta je dobro za našu bošnja�ku djecu, kao i koliko stru�ni ljudi su do-voljni da ih podu�avaju. Želja zvani�nog Beograda da od bošnja�-ke djece napravi svoje bespogovorne sluge, koji �e nijemo prihva-tati odluke o asimilaciji i bez znanja biti predmetom diskrimina-cije, upakovane u „iskrenu volju“ da se problemi riješe na najbolji na�in i ovoga puta se pokušavaju realizovati preko svojih vjernih sluga.

Umesto da „Dan pismenosti“, 8. septembar, bošnja�ka djeca do�ekuju u punom pravu na kvalitetno obrazovanje i nauku, oni su suo�eni sa svjesnom namjerom uskra�ivanja kvalitetenog obra-zovanja i to od zvani�nih institucija države Srbije u cilju asimila-cije i svjesne diskriminacije bošnja�kog stanovništva.

Ovim putem apelujemo na roditelje, kao i na djecu koja poha-�aju vjersku nastavu, da se kod direktora škole raspitaju ko �e ih podu�avati islamu i propisima vjere.

Upozoravamo nadležene organe da ukoliko ne otklone na-mjerno proizveden problem, sljede�i koraci u ostvarivanju prava, zakonom regulisanih, jesu da �e vjerou�itelji i roditelji djece koja poha�aju vjersku nastavu, kao i sami u�enici, svoja prava ostvari-ti na radiklaniji na�in.

POTPREDSJEDNIK UDRUŽENJA VJEROU�ITELJA AREF-EF. DURAKOVI�

12 1. OKTOBAR 2010.A

NA

LIZ

E

R J E Š A V A N J E P I T A N J A S T A T U S A S A N D Ž A K A

Odluka o ukidanju autonomije Sandžaka donijeta u Beogradu

Kao što smo i ranije imali prilike slušati i �itati, navodni razlog zbog kojeg je trebalo ukinuti autono-miju Sandžaka bio je „inte-res naroda koji tamo živi“. U tom obrazloženju se je mogla osjetiti sva hipokri-zija kontinuirane zvani�ne politike Beograda prema Sandžaku. Ako uzmemo tražiti dvoli�nost u politi-ci današnjeg zvani�nog Be-ograda prema Bošnjacima i Sandžaku, na�i �emo je u liku i djelu Bogoljuba Šijakovi�a, �ipli�a i ostale bratije, koji projekat ruše-nja vjerskog i nacionalnog jedinstva muslimana Boš-njaka pravdaju „zaštitom nas samih od nas“. Kako ovo posljednje �udnovato zvu�i!?

Odluka da se ukine au-tonomija Sandžaka donije-ta je u Beogradu.

Ukidanje autonomije važnije od Sremskog

fronta

Na osnovu uvida u Arhiv jugoslovenske skup-štine, gdje se �uvaju doku-menta u izvornom obliku, koja neumitno svjedo�e o znanim i neznanim potezi-ma jugoslovenskih �elnika, manje ili više presudnih za život ljudi ovog podneblja, može se nai�i i na sljede�e infomacije:

„Jednog zimskog dana, ta�nije 24. februara 1945. godine, u Beogradu se sa-stalo Predsjedništvo AV-NOJ-a. Predsjedavao je dr. Ivan Ribar. Rat je još trajao, gruhali su topovi na Srem-skom frontu. Na dnevnom redu je bila popuna upra-žnjenih mjesta �lanova AV-NOJ-a. Tre�a 'to�ka': Even-tualije (kasnije se to zvalo Razno).

Druga to�ka je naslov-ljena kao: Rješavanje pita-nja statusa Sandžaka.

Postavlja se sasvim lo-gi�no pitanje, šta je to bilo toliko hitno u vezi sa San-džakom da se moralo ra-spravljati dok traje rat?

„Prelazimo na drugu to�ku dnevnog reda: Rje-šavanje pitanja statusa San-džaka. Imade rije� drug Pi-jade“, rekao je predsjedava-ju�i dr. Ivan Ribar.

I ništa više. Moša Pija-de, a ispostavit �e se da go-vori u svojstvu �lana Naci-onalnog komiteta, kojim je predsjedavao Josip Broz, a potpredsjednik je bio Ed-vard Kardelj, šturo je pre-do�io prisutnima da je „pi-tanje statusa Sandžaka u toku NOB-a moralo biti riješeno stvaranjem poseb-ne jedinice“ i da je danas situacija ve� takva da više nema razloga za to „pošto protiv toga govore i poli-ti�ki i ekonomski ra-zlozi“.

Kao što se može primijetiti iz izlaganja doti�nog komunisti�-kog prvaka, nakon što je dao mnogo svo-jih sinova za slobodu i stvaranje SFR Jugoslavije, te me�u prvima imao svoj ZAVNOS, odnosno ratnu vladu, Sandžak je preko no�i „izgubio sve razloge da postoji kao zasebna je-dinica“. Me�utim, najdegu-tantnije je bilo izmišljanje izgovora tipa „da ono po-kazuje jedino pravilan put da se interesi stanovništva Sandžaka...“ „Ovom pita-nju Nacionalni komitet je posvetio veliku pažnju“, istakao je Pijade. „Dovolj-no ga je prou�io i smatram da je predloženo rješenje jedino mogu�no i da ono pokazuje jedino pravilan put da se interesi stanov-ništva Sandžaka u novoj dr-žavi usmjere u pravcu sve ve�eg napretka i procvata ove naše u staroj Jugosla-viji zaboravljene i zaostale oblasti. Zato predlažem da se pitanje statusa Sandžaka

riješi kako je to Nacionalni komitet predložio“. (Ilu-strovana politika, februar 1992.)

A predmet je bio ovaj: da se srezovi deževski, sje-ni�ki, pribojski, prijepolj-ski i novovaroški pripoje Srbiji, a srezovi bijelopolj-ski i pljevaljski Crnoj Gori.

“Interes Bošnjaka da autonomije nema”

Bilo je iluzorno o�eki-vati da bi se prisutni mogli opredijeliti druga�ije, kad je sam prijedlog u�injen sa najvišeg mjesta, nazvan „pravilnim“, „jedino mo-gu�nim“ i „u interesu sta-novništva“, koje nije ni pi-tano.

Na osnovu uvida u po-menu-

t u doku-mentaci-ju može se vi-djeti da se izme-�u predstavnika crnogorske i sr-bijanske strane vodila oštra po-lemika oko San-džaka, u mjeri u kojoj su osje�ali da su im ugrože-ni vlastiti interesi. Bošnjake niko nije potezao kao argu-ment ili zainteresova-nu stranu. Marko Vuja�i�, predstavnik Crne Gore, govorio je na tom sastanku i, izme�u ostalog, kazao: „Meni je žao, drugovi, što moram da izjavim da se sa ovim prijedlogom ne sla-žem. Ne slažem se prvo što se ova pokrajina, koja je

kao Novopazarski sandžak oduvijek bila poznata i bila i ostala uvijek kao cjelina, danas dijeli izme�u dvije sestre, Srbije i Crne Gore. I Kosovo i Metohiju treba dati Crnoj Gori, jer Me-tohija je historijski crno-gorska. Ako ve� Sandžak ne treba više da bude po-sebna administrativno-po-liti�ka i privredna oblast, sa izvjesnom svojom autono-mijom, onda sam ja protiv toga da se on pripoji Srbiji, ve� mislim da Sandžak i oba Duka�ina treba prisajedini-ti Crnoj Gori, te tako našu Crnu Goru, koja je ponaj-više dala žrtava u ovoj na-t�ovje�anskoj borbi za slo-bodu i demokratiju, ovu našu najmanju federalnu jedinicu ekonomski oja�a-ti proširenjem na teritori-ju koja joj najbliža i po na-

rodu najsrodnija. Crna Gora i San-

džak najbliži su jedni drugi-

ma i vjekovi-ma su dije-

l i l i

dobro i zlo, i za-

jedni�ki se bori-li i protiv sulta-

na i njegovih hiz-me�ara, i protiv �e-

sara, i protiv fašista. Najzad, smatram da nije ni politi�ki opravdano ci-jepati danas Sandžak, jer to ne�e, �ini mi se, ni tamošnji narod prihvatiti.“ Vuja�i-�evom mišljenju se uspro-tivio Sreten Žujovi�, srp-ski kadar, nalaze�i da stav njegovog prethodnika nije ništa drugo do zagovara-

nje stvaranja nove Zetske banovine. On se založio za prihvatanje onoga što je Moša Pijade predložio. Po-slije Rodoljuba �olakovi-�a, koji je ustao samo zato da bi pitao kakvo je raspo-loženje naroda u Sandža-ku, za rije� se javio Edvard Kardelj.

„Kad se postavlja pita-nje kojoj od federalnih je-dinica Sandžak treba pri-klju�iti, onda je i politi�ki i ekonomski jedino pravilan odgovor: ni Srbiji ni Crnoj Gori ne treba priklju�iti ci-jelu oblast, jer bi to bilo ne-prirodno i ne bi odgovaralo interesima tamošnjeg sta-novništva”, izustio je Bevc, ne navode�i kada je to on, u kojoj prilici, došao do onoga �emu, stvarno, stre-mi živalj na Pešteri i oko nje. Njega nisu interesovali ni historijski korijeni. Naj-važnije je bilo da se “kola�” tako podijeli.

Kardelja je, ni prvi ni posljednji put, pro�itao Sreten Vukosavljevi�, ina�e rodom iz Sandžaka. On je prozreo namjeru da se Sr-

bija raspar�a dok se ne konsoliduje republika.

„Ne vidim zbog �ega se treba tako žuri-ti“, rekao je Vuko-

savljevi�. „Ne vidim razloge da se ovo ne

baš tako nevažno pitanje sa hitnjom, na pre�ac, lomi. Pametnije je, mislim, prvo za to sondirati teren, kon-sultovati ljude, priupita-ti narod, pridobiti ga za ono rješenje koje mislimo da najbolje odgovara na-rodnim interesima. To je jedno pitanje. Drugo je: da li Sandžak treba dijeliti ili ga pripojiti jednoj od su-sjednih federalnih jedini-ca – Srbiji ili Crnoj Gori. Ja sam mišljenja da San-džak ne treba cijepati jer je to pojam sa svojim spe-cifi�nim i politi�kim i pri-vrednim obilježjima. To je historijski ta�no. Takvo je

PROF. DR. ADMIR-EF. MURATOVI�

Marko Vuja�i�, predstavnik Crne Gore, govorio je na tom sastanku i, izme�u ostalog, kazao: „Meni je žao, drugovi, što moram da izjavim da se sa ovim prijedlogom ne slažem. Ne slažem se prvo što se ova pokrajina, koja je kao Novopazarski sandžak oduvijek bila poznata i bila i ostala uvijek kao

cjelina, danas dijeli izme�u dvije sestre, Srbije i Crne Gore.

BROJ 199/XIV 13

i narodno shvatanje. Zato sam ja za rješenje da se ili cijeli Sandžak pripoji Srbi-ji ili Crnoj Gori, vode�i ra-�una o onome što sam ve� rekao.“ (Ilustrovana poli-tika, Rajko �uki�, februar 1992.)

I, kao što obi�no biva, Vuja�i�u i Vukosavljevi�u je zamjereno da, iznose�i svoja mišljenja, nisu vodili ra�una o jednoj bitnoj stva-ri, a to je – „perspektiva“.

„Najbolju budu�nost narod Sandžaka �e imati ako se usvoji rješenje koje sam predložio“, insistirao je Moša Pijade.

Na�ini za ubje�ivanje u korist sopstvene štete

Na kraju je, istina uz

jednu kosesiju, koju je He-brang okvalifikovao tako što „ljude treba ubijediti u opravdanost našeg pri-jedloga“, a Kardelj predlo-žio da grupa ljudi iz Pred-sjedništva AVNOJ-a ode na teren i „izvrši likvidaci-ju današnjeg položaja San-džaka prema gledištu koje

ovdje danas zastupamo“, ponu�eni prijedlog je usvo-jen ve�inom glasova.

Nije poznato da li su „sondirali teren“, ali je sva-kako poznata sjednica na kojoj je u�injena historijska nepravda Sandžaku i Boš-njacima.

Naime, odluka o ras-puštanju Zemaljskog anti-fašisti�kog vije�a donijeta je na skupštini održanoj u Novom Pazaru 29. marta 1945. godine.

Vukosavljevi� i Hadžismajlovi� protiv

nepravedne odluke

Predsjednik ZAVNOS-

a Sreten Vukosavljevi� odbio je da potpiše odlu-ku o raspuštanju ovog naj-višeg organa narodnooslo-bodila�ke vlasti Sandžaka. Muhammed Hadžismajlo-vi�, delegat ZAVNOS-a na Drugom zasjedanju AV-NOJ-a, jedini iz bošnja�-ko-muslimanske nacional-nosti, nosio je �itavog ži-vota na glavi albanski �ulah, simboliziraju�i na taj na�in

gubitak nacionalne samo-stalnosti Bošnjaka musli-mana Sandžaka.

Na skupštini Zemalj-skog antifašisti�kog vije�a narodnog oslobo�enja San-džaka od 29. marta 1945. godine, koja je održana u Novom Pazaru, sprovede-na je u djelo, ve� ranije u Beogradu, donešena odlu-ka:

Antifašisti�ko vije-�e Narodnog oslobo�enja Sandžaka na svojoj skupšti-ni od 29. marta 1945. godi-ne u Novom Pazaru

KONSTATUJE1. Da su srezovi priboj-

ski, mileševski, zlatarski, sjeni�ki, deževski i štavi�-ki poslije Balkanskog rata, a prije stvaranja centrali-sti�ke Jugoslavije, pripadali Srbiji, a srezovi pljevaljski (sa bivšim boljani�kim) i bjelopoljski (sa bivšim lo-zanskim), Crnoj Gori. An-tifašisti�ko vije�e narod-nog oslobo�enja Sandžaka ne vidi razlog da tako ne bude i danas kada se na osnovu odluka AVNOJ-a od 29.11.1943. godine izra-�uje nova demokratska fe-derativna Jugoslavija.

2. Da na osniva�koj skupštini ovog Vije�a, koja je održana 20. novembra 1943. godine u Pljevljima, niti docnije, nije postavljen zahtjev za poseban položaj Sandžaka u budu�oj državi.

Stoga, Antifašisti�ko vi-je�e narodnog oslobo�enja Sandžaka, po saslušanju re-ferata o statusu Sandžaka u našoj novoj državi i nakon iscrpne diskusije po ovom pitanju

ODLU�UJE1. Da srezovi pribojski,

mileševski, zlatarski, sje-ni�ki, deževski i štavi�ki pripadnu federalnoj Srbi-ji, a srezovi pljevaljski (sa bivšim boljani�kim) i bje-lopoljski (sa bivšim lozan-skim), Crnoj Gori;

2. Da se Antifašisti�ko vije�e narodnog oslobo�e-nja Sandžaka odmah ras-pusti;

3. Da dosadašnji vije�ni-ci srezova pribojskog, mile-ševskog, zlatarskog, sjeni�-kog, deževskog štavi�kog ODMAH održe skupšti-nu i izaberu privremeni iz-vršni narodno-oslobodila�-ki odbor;

4. Izvršni odbor AV-

NOS-a prestat �e da funk-cioniše pošto se ova odluka sprovede u djelo;

U �itavoj ovoj namje-štenoj pri�i najviše boli �lan 5. ove odluke, nešto što vrije�a inteligenciju svakog iole normalnog i dobrona-mjernog �ovjeka. Hajde što vam oduzmu vaše prirodno pravo na slobodu i dosto-janstven život, što vas na razli�ite na�ine ubje�uju da podržite i prihvatite nešto zašta ste svjesni da nije u vašem interesu, ali kada vas natjeraju da ih još molite da to što prije urade, onda je to vrh cinizma. To se upra-vo desilo Bošnjacima San-džaka.

5. Antifašisti�ko vije�e narodnog oslobo�enja San-džaka moli Predsjedništvo AVNOJ-a, Antifašisti�ku skupštinu narodnog oslo-bo�enja Srbije i Crnogor-sku antifašisti�ku skupšti-nu narodnog oslobo�enja da ovu odluku privedu u djelo.

Smrt fašizmu – sloboda narodu.

Za AVNOSIZVRŠNI ODBOR

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

B R A V O G O S P O D O

Sejdo i RahmanBeogradski mediji su

u poslednjih mesec dana puni raznoraznih tekstova o glavnom muftiji Muame-ru Zukorli�u, te o njegovim „planovima“ za razbijanje Srbije.

Me�utim, vaskolika srp-ska javnost imala je prošle nedelje priliku da se upo-zna sa Memorandumom o uspostavljanju specijalnog statusa za Sandžak.

Ono što su svi o�ekivali je da �e se tu na�i ime glav-nog muftije IZuS, ali „ne lezi vraže“, od njegovog imena ni slova, ve� su glav-ni akteri aktuelni ministri u Vladi R. Srbije, Sulejman Ugljanin i Rasim Ljaji�.

Ko bi se tome nadao? Zar je mogu�e da su ta

dva gospodina, odana reži-mu, nekada imala planove i zdušno se zalagala da prave državu Sandžak. Zvu�i pro-sto neverovatno, rekla bih, na nivou nau�ne fantastike jer, zaboga, ova dva vazala su odana zvani�nom Beo-gradu „do poslednje kapi krvi“.

Njihova odanost ide to-liko daleko da obojica sada peru ruke od Memorandu-ma.

Bravo gospodo! Zaslu-žili ste titulu naslednika Sejda Bajramovi�a i Rah-mana Morine.

Dok bošnja�ki Rahman, Suljo, mudro �uti i ne želi da se izjašnjava zašto je odustao od ideje o speci-jalnom statusu Sandžaka,

da li je to možda „greška“ iz mladosti ili mu se osla-dilo ministrovanje, Sejdo, to jest Rasim, na sav glas se brani da on nikakve veze sa tim nema.

Kako re�e medijima, on je „upravo zbog toga izašao iz SDA i bio sam protiv svih“, a pridodaje i objašnjenje da je i ta partija odustala od tog programa, kao da i ideja o autonomi-ji nije bila ostvarljiva i kada je Suljo imao podršku 95 odsto Bošnjaka u Sandža-ku. Uostalom, kako zaklju-�i bošnja�ki Sejdo Bajra-movi�, „to se kosi s me�u-narodnim standardima i iza nje nije stao niko u svetu“?!

Kako tu informaciju zna ako je bio protiv te ideje i

nema veze sa Memorandu-mom?

Sve ovo što je Rasim izložio ne bi bilo �udno i zapanjuju�e da taj isti nije bio jedan od �elnih ljudi i osniva�a SDA u Sandža-ku. Štaviše, bio je i prija-telj pokojnog predsednika Alije Izetbegovi�a. Nekada je to sa ponosom isticao, �ak je i �itulju dao kada je Izetbegovi� napustio ovaj svet. Mislim da se pokoj-ni Alija verovatno sada u grobu prevr�e ako vidi šta radi i pri�a njegov nekadaš-nji nazovi prijatelj.

O�ito je storija o Sulji i Rasimu ona kada bivše gazde postadoše verne sluge.

Samo, pitam se, ako su

bošnjaški Sejdo i Rahman, koji su na krilima �estitih Bošnjaka, koji im verovaše, došli u Beograd, pa onda izdali svoj narod, kako li �e tek da izdaju nas?

Verujte, toliko bujnu maštu nemam.

Jedino se nadam da su se Bošnjaci sa Sandžaka osve-stili i da im više ne�e pasti na pamet da ovu dvojicu šalju po Beogradu, jer o�ito je da od njih nikakva dobra ne videše. Kao što jednom rekoh, zanela ih svetla ve-likoga grada i sve povlasti-ce koje idu uz ministarsku fotelju, pa sada ako treba da se izda i sopstveni narod - nema veze, samo nek’ je njima lepo.

Jedino se nadam da su se Bošnjaci sa Sandžaka osvestili i da im više ne�e pasti na pamet da ovu dvojicu šalju po Beogradu, jer o�ito je da od njih nikakva

dobra ne videše. ANA MILEUSNI�

14 1. OKTOBAR 2010.D

RU

GI

PIŠ

U

S P O M E N I K � E T N I � K O M K O L J A � U K A L A J I T O V I � U U S R E D S A N D Ž A K A

Vuk dlaku mijenja, ali kamu nikada

Spomenik Vuku Kalaji-tovi�u, poznatom pod ko-lja�kim nadimkom Kala-jit, finansirali su Beogra�a-ni rodom iz Nove Varoši: Vojin Vu�i�evi� - predsjed-nik Humanitarne organi-zacije „Stara Raška“, Rajko Dobrosavljevi� - vlasnik re-storana „Marinada“ na Savi i Radiša Tomaševi� - vla-snik lanca trgovina i hote-la „Orašac“. Da sve izgleda sve�ano i tobože duhovno, parastos Kalajitovi�u služio je vladika mileševski Filaret sa sveštenstvom i monaš-tvom Mileševske eparhije Srpske pravoslavne crkve, a prisutan je bio i poznati proruski akademik Veselin �ureti�.

”Spomenik, koji je u biti krajputaš, što je tradi-cija ovog kraja, podižemo �ovjeku koji je potomak knezova Raškovi�a, ofici-ru koji je ostao odan kra-lju i otadžbini. Za podiza-nje spomenika imamo sa-glasnost porodice”, kazao je Vu�i�evi� okupljenima, dodaju�i da �e komandanta pamtiti po tome što je „po-djednako branio pravoslav-

ni i muslimanski živalj”. Kako je pomenuti branio muslimanski živalj pokazu-je podatak da je Vuk Kala-jitovi�, kao komandant Mi-liševskog odreda, u�estvo-vao 1943. u masakru nad Bošnjacima zapadnog San-džaka (Prijepolja, Priboja i Pljevalja) i Bosne (�ajni�e i Fo�a), kada je za tri dana, prema izvještaju �etni�kog komandanta Pavla �uriši-�a, ubijeno 8.000 muškara-ca, djece, staraca, a na sto-tine žena je silovano!

Na spomeniku ovom zlo�incu napisano je: “Po-tomak slavnih knezo-va Raškovi�a, oficir koji se opredijelio za kralja i otadžbinu i odan �enera-lu Draži Mihailovi�u, hra-bro je poginuo na Zlataru, a grob mu se ne zna.” Na �etni�kim web-sajtovima može se pro�itati još nešto o Vuku Kalajitovi�u (1913-1948), što slovi kao patri-otska dilema: Jedna od naj-ve�ih tajni i dalje je mjesto na kome po�iva tijelo Vuka Kalajitovi�a, kao i sudbina njegove ratne arhive. Kada se januara 1948. godine sa pratiocima našao u obru�u

potjere u blizini zemuni-ce na Zlataru, Kalajitovi� je aktivirao bombu ispod sebe kako ne bi pao živ u ruke pripadnika Udbe. Njego-vom tijelu, koje je sutra-dan bilo izloženo u Novoj Varoši da, kako je vlast go-vorila, ’narod vidi zlikov-ca’, ubrzo se izgubio trag. Naga�a se da je Udba tije-lo bacila u kre�anu kod da-našnje hale trikotaže Slo-boda... U Starom Vlahu i Polimlju, gdje je Kalajito-vi� imao stotine saboraca, nadaju se da �e podizanje spomenika pomo�i da se kona�no razmakne tama sa nekih doga�aja vezanih za život i borbu �etni�-kog komandanta, koji su i punih šest decenija nakon njegove pogibije zaogrnuti velom misterije.“

Ova vijest izazvala je burna reagovanja razli�itih udruženja, histori�ara, bo-raca NOR-a i njihovih po-tomaka, koji smatraju da je podizanje spomenika Ka-lajitu „podgrijalo podjele iz prošlosti“. Jovan Rado-vanovi�, novinar i histori-�ar iz Užica, koji se prvi oglasio povodom podiza-nja ovog spomenika, kaže da historijske �injenice ne-pobitno govore da je Ka-lajit „bio jedan od najve-�ih ratnih zlo�inaca i ko-lja�a“. Od njegovih zlo�ina Radovanovi� izdvaja ubi-stvo seoskog odbornika za ve�erom u novovaroškom

selu Vraneša 1945. godi-ne, a dvije godine kasnije ovaj �etni�ki komadant je u selu Trudovo ubio jed-nog seljaka i njegovu �erku na spavanju. „Želeo bih da pitam 'darodavce' i finan-sijere ovog spomenika ko-lja�u i ratnom zlo�incu da li zaista znaju kakav je kr-volok i ne�ovjek bio '�o-vjek' kojem podižu spome-nik“, navodi u pisanom sa-opštenju javnosti histori�ar Jovan Radovanovi�.

Na Kalajitove zlo�ine u

svom saopštenju podsje-�aju i �lanovi predsjedniš-tva novovaroškog odbora SUBNOR-a, koji su ovih dana zatražili i reagovanje opštinske uprave i Mini-starstva kulture. U�esnik NOR-a Diko Pejatovi�, nosilac Partizanske spome-nice 1941., izme�u ostalog, upitao je trojicu Beogra�a-na da li je podizanje spo-menika �etni�kom vojvodi njihov doprinos rasplam-savanju vatre na podru�ju Sandžaka.

IZVOR: E-NOVINE.COM

Komandantu Drugog mileševskog �etni�kog korpusa Vuku Kalajitovi�u, koji je 1943. godine u�estvovao u masakru nekoliko hiljada muslimana u Sandžaku i Bosni, otkriven je spomenik u selu

Štitkovu, kod Nove Varoši, u prisustvu neizbježnog vladike Filareta i poznatog proruskog akademika Veselina �ureti�a

CRNA �ETVORKA: DVA KONJA, KALAJIT I NOSA� NOŽA

KRENUO NA OTVARANJE SPOMENIKA KALAJITU : F ILARET U TRADIC IONALNOJ CRKVENOJ OPREMI

INFO POLITIKA

LDP osu�uje podizanje spomenika �etni�kom vojvodi

24.09.2010.Sjeverni Sandžak – Podizanje spomenika �etni�-

kom komadantu Vuku Kalajtovi�u u selu Štitkovu kod Nove Varoši izazvao je burne reakcije u ovom kraju. Ono što posebno irirtira u tom postupku je ponašanje lokalne vlasti, koji su omogu�ile svojom šutnjom da se to desi.

Ta odluka pokazuje koliko je truhla politi�ka scena u ovom dijelu Srbije, kada se takve odluke, koje zna�e i odnos prema historiji i sje�anjima ljudi, donose kao na buvljaku. Takva odluka se ne može donositi po �oš-kovima Ljaji�eve koalicije, me�ustrana�kim pogodba-ma u Skupštini opštine Nova Varoš.

O ulozi �ovjeka kojem se diže spomenik postoje hi-storijski podaci. Prihvatam da, ako ima nedoumica o tome, treba utvrditi sve �injenice, ali se ne može pra-viti spomenik i dizati strah tako što �e to aminovati bahati koalicioni partneri u Opštini, me�u kojima je i stranka ministra Ljaji�a. To su ljudi koji su spremni da zbog ostanka na vlasti, u Novoj Varoši budu isto-vremeno poštovaoci samozvanih �etni�kih komanda-nata, u Beogradu monopolisti na pitanja Bošnjaka, a na drugim mjestima, zavisno od potreba koalicija, sve ono što je potrebno da bi zadržali vlast.

IZVOR: LDPNOVIPAZAR.ORG

BROJ 199/XIV 15

AN

AL

IZE

D A S E N E Z A B O R A V I

Ko otima vakufsku imovinu

Vakuf je oduvijek bio napadan, skrnavljen i odu-ziman. Kulminacija napa-da i oduzimanja vakufa de-sila se u vrijeme vladavine komunizma kada su kroz razne reforme, ekspropri-jaciju i otima�inu „drugo-vi“ desetkovali vakufsko dobro, posebno u Novom Pazaru. Dolaskom „gospo-de“ na vlast, na trenutak se u�inilo da je došlo bolje i lagodnije vrijeme, ali...

Ugljanin Sulejman je de-vedesetih godina govorio: „Uzmite hodžama vakuf i završit �ete sa njima.“ Tako je govorio Suljo, vje-�iti ministar i dokoni �o-vjek. Ostat �e upam�en kao jedan od rijetkih muslima-na koji se nije bojao va-kufskog haka. Nasrtaji na vakuf i Islamsku zajednicu koštali su ga gubitka vla-sti u Novom Pazaru i Sje-nici, te opštim slabljenjem njegove SDA na podru�ju Sandžaka. Me�utim, dola-skom Rasima Ljaji�a i nje-gove SDP na vlast u ve�i-ni sandža�kih gradova, sta-nje i odnos prema Islam-skoj zajednici se nisu pro-mijenili, ve� su napadi na nju i vakuf postali podmu-kliji, perfidniji i u�estali-ji. Najnovija dešavanja oko vakufske parcele „Mearif“ na Hadžetu kod Pete mje-sne zajednice pokazuju svu podlost i perfidnost Grad-ske uprave u Novom Pa-zaru koja je, bez ikakvog prethodnog razgovora sa Islamskom zajednicom, ot-po�ela gradnju objekta na pomenutoj parceli, uprkos postojanju dokumentacije koja potvr�uje da je zemlji-šte na kome se gradi vakuf-sko. Bez obzira na hiljade živih svjedoka koji znaju da je cijeli Hadžet vakuf i da je baš na pomenutoj parceli bilo muslimansko groblje, od kojeg danas nema ni traga, �ije su nišane poru-šili nemarni pojedinci po-držani i ponukani lokalnim vlastima, koje su decenija-ma unazad radile protiv in-teresa muslimana Bošnjaka na ovim prostorima, opšti-nari po�eše da grade i na-

staviše ružnu praksu de-vastiranja i uništavanja va-kufskog dobra. Opšte je poznato da je na Hadže-tu 1945. godine strijeljano preko 2.000 najuglednijih Novopazaraca, što je tada predstavljalo oko 10% po-pulacije ovoga grada. Sve ove �injenice ništa ne zna�e za Gradsku upravu Novog Pazara, koju ve�inom �ine muslimani Bošnjaci. Oni su bez, ina�e uobi�ajene, sve-�anosti polaganja kamena temeljca otpo�eli, iznebu-ha, gradnju objekta dje�-jeg vrti�a na vakufu. Cilj Rasima Ljaji�a bio je, zna-ju�i da �e Islamska zajed-nica reagovati, da kod na-

roda izazove ogor�enje što Islamska zajednica „ne da“ da se pravi vrti� koji je tako neophodan gradu. Grad-ska vlast je prodala grad-sko gra�evinsko zemljište i samo im je ostao vakuf da na njega nasr�u i grade. Baš na Hadžetu Rasim Ljaji� je drasti�no izgubio izbore za BNV i poražen je ubjed-ljivo u onoj mahali gdje je ro�en i gdje je rastao. Poraz

je tako bolan da on BKZ i njene osniva�e doživljava kao li�ne dušmane, pa ne bira na�ina da im se sveti. U tom lutanju i ljutnji, eto, nasrnuo je na vakuf.

Radovi su po�eli u Ra-mazanu, avgusta 2010. go-dine, naprasno i preko no�i. Islamska zajednica je sa ulemom i vjernicima zatražila prekidanje rado-va, nakon �ega je Grad-ska uprava, preko Suda, iz-dejstvovala sudsku odluku u kojoj se pojedinim vjer-skim službenicima zabra-njuje pojavljivanje na po-menutoj parceli, sve u cilju zaštite iste od ahmedija i vjernika, koji bi svojim do-

laskom onemogu�ili nasta-vak radova. Sud je odluku donio tako ekspresno da sve li�i na staru: „Kadija te tuži, kadija ti sudi.“ Opšte poznata stvar u novopazar-skoj �aršiji je da svaka par-tija ima bar par „svojih“ sudija koji rade za intere-se politike i politi�ara na vlasti.

Dana 4. septembra, oko 4.000 vjernika, predvo�e-

nih ulemom, krenulo je put Hadžeta, na mirni protest kojim su željeli da iskažu svoje neslaganje sa uzurpa-cijom i otimanjem vakufske imovine. Oni su u velikom broju krenuli na hadžetsko stratište uprkos enormno velikom broju policijskih snaga, koje su, specijalno za ovu priliku, u Novi Pazar dovedene iz Vranja, Proku-plja i ostatka Južne Srbije. Uz policiju tu je bila i žan-darmerija u punoj opremi za razbijanje demonstraci-ja, uklju�uju�i vodene to-pove i puške. Toga dana je došlo do agresije policije na ulemu i vjernike, ali je sve završeno bez teških poslje-

dica, zahvaljuju�i prisebno-š�u uleme koja je bila tam-pon zona izme�u naroda i policije. Bilo je povrije�e-nih imama, vjernika i poli-cajaca, ali se sve, na sre�u, svelo na lake ozljede.

Na inicijativu �elni-ka Islamske zajednice po-veli su se razgovori izme-�u predstavnika Islamske zajednice i Gradske upra-ve. Pregovori su okon�a-

ni bezuspješno jer Gradska uprava nije bila spremna da prihvati jedini zahtjev pre-govar�kog tima Islamske zajednice da se trenutno prekinu radovi na parceli kako bi se narod povukao, a da se onda nastave razgo-vori, nave�e, nakon iftara. Gradska uprava nije poka-zala brigu za narod koji je, glasaju�i za nju, doveo na vlast, niti je pokazala trun-ku emocija prema kaplji-cama krvi koje su ponovo prosute na Hadžetu. Na kraju su vjernici, iz revol-ta prema Gradskoj upra-vi i ponašanju policije, na jedan sat blokirali sve prila-zne puteve Novom Pazaru.

Ovo je ukratko rezime onoga što se dešavalo oko vakufske parcele na Hadže-tu, bez navo�enja ostalih dokumenata, papira i bro-jeva istih, jer je „Glas isla-ma“ u prethodnim izdanji-ma opširno o svemu pisao. Danas se aktivno radi na obdaništu, na vakufskoj parceli. Iole razuman insan se pita zašto je upropašte-na onakva parcela, pa se objekat gradi bez podruma i prate�ih zgrada. Objekat je relativno mali i moglo se graditi kvalitetnije i ve�e zdanje, što je položaj i kon-figiracija terena dozvolja-vala. Me�utim, jasno je da je cilj Rasima Ljaji�a i Gradske uprave bio izazi-vanje me�umuslimanskog sukoba i slabljenje uticaja Islamske zajednice u na-rodu. Efekat je druga�iji od onoga što su zamislili. Danas je narod ogor�en na SDP, njegovog lidera i sve ljude iz rukovode�e struk-ture, kako stranke tako i Gradske uprave. U narodu se �uju komentari da se na nekim narednim izborima Rasim Ljaji� ne bi ni prima-kao cifri od 2.500 glasova, koliko je dobio na izborima za BNV. Bošnjaci se uve-liko spremaju za bošnja�-ki 6. oktobar, ali izistinski, bez grešaka i merhameta prema onima koji nasrnuše na vakuf.

Uprkos postojanju dokumentacije koja potvr�uje da je zemljište, na kome se gradi, vakufsko; bez obzira na hiljade živih svjedoka koji znaju da je cijeli Hadžet vakuf i da je baš na pomenutoj parceli bilo muslimansko groblje od kojeg danas nema ni traga, �ije su nišane porušili nemarni pojedinci podržani i ponukani lokalnim vlastima, koje su decenijama unazad radile protiv interesa muslimana Bošnjaka na ovim prostorima; opštinari

po�eše da grade i nastaviše ružnu praksu devastiranja i uništavanja vakufskog dobra.REDAKCIJA „GLASA ISLAMA“

ZOOM

Dr Meho Mahmutovi� - gradona�elnik Novog Pazara,Rešad Reško Hodži� - �lan Gradskog vije�a,Dr Fevzija Fetko Muri� - �lan Gradskog vije�a,Hadži Tarik Tarko Imamovi� - potpredsjednik Gradske skupštine Novog Pazara,Hadži Asim Asa Pren�a - �lan Gradskog vije�a,Hajrudin Hajre Hajrovi� - �lan Gradskog vije�a.Ovom spisku valja dodati i one koji su u�estvovali na pregovorima o prekidu

radova na vakufskoj parceli, a to su: Munir Poturak - odbornik u Skupštini grada Novog Pazara i Nihad Nino Hasanovi� - pomo�nik gradona�elnika za urbanizam.

Ovi ljudi su za vakta svoje vladavine mogli da u okvirima Zakona o povra�aju imovine crkvama i vjerskim zajednicama uve�aju vakuf, me�utim, oni su postupi-li suprotno i nastavili su raniju praksu otimanja, devastiranja i satiranja vakufske imovine. Da pamte pokoljenja i generacije što �e do�i!

KO SU LJUDI IZ GRADSKE UPRAVE ZA �IJEG VAKTA I VLASTI JE NAPADNUTA VAKUFSKA IMOVINA

KO SU LJUDI IZ GRADSKE UPRAVE ZA �IJEG VAKTAI VLASTI JE NAPADNUTA VAKUFSKA IMOVINA

16 1. OKTOBAR 2010.A

NA

LIZ

E

N E B R I G A O S T A R I M M E Z A R I M A

Da se Hadžet ne ponoviBošnjaci su stari

balkanski - evropski autoh-toni narod, koji na ovom podru�ju živi vjekovima. Mijenjala su se društvena ure�enja, mijenjali su se vladari na Balkanu, smjenji-vale su se prilike i neprilike, ali je sve to bilo u kontek-stu izgradnje, sazrijevanja i kulturnog razvoja naro-da i zajednice. Još u perio-du Srednjeg vijeka Bošnjaci su pokazivali svoje etni�-ke, obi�ajne i kulturološke razlike u odnosu na osta-le narode u okruženju, pa kada su krajem �etrnaestog vijeka došli u intenzivniji kontakt sa islamom, ve�ina Bošnjaka, a u kasnijim go-dinama i cjelokupni narod prihvatio je islam kao te-melj svog kulturološkog, obi�ajnog i svakog drugog identiteta.

Po planu „Na�ertanija“

Vjekovima su Bošnjaci izgra�ivali svoje domove, mahale, gradove, vjerske objekte, kulturne ustano-ve i spomenike, svoje obra-zovne institucije, u duhu islamske tradicije i u�enja.

Po�etkom dvadesetog vi-jeka krenula su osporava-nja svega bošnja�kog - od nacije, autohtonosti, vjere i jezika, pa sve do kulture i obi�aja. Asimilacija Bošnja-ka je bila režimski struktu-rirani projekt, onako kako je „Na�ertanije“ predvidje-lo, koji se sa manjim ili ve�im intenzitetom pro-vodio kroz �itav dvadese-ti vijek, da bi kulminirao ratom u Bosni i Hercego-vini i genocidom u Srebre-nici pred kraj dvadesetog vijeka.

Rušene su džamije, mektebi, ku�e, cjelokupne �aršije, prekopavana gro-blja, mijenjani toponimi sela, zaseoka, mahala, brda i dolina, bunareva, lazova i livada, samo da bi se iz-brisao svaki dokaz posto-janja Bošnjaka na Balka-nu, posebno u Bosni i San-džaku. U Sandžaku je taj proces bio jako izražen, a u Novom Pazaru poseb-no. Cjelokupna novopa-zarska Stara �aršija je po-rušena i na taj na�in izbri-san autenti�ni izgled grada koji obitava preko 500 go-dina. Podignuta je kaldrma sa ulica, tako da je danas u Pazaru ima vrlo malo, i to

samo na Žitnom trgu, na nekoliko kvadrata. Ruše-ne su džamije, one najviše i najljepše, potkupolne, u centru grada, kakva je bila Ejup-begova džamija. Ru-šene su autenti�ne bošnja�-ke ku�e i du�ani. Danas je na snazi sistemsko i siste-matsko urušavanje i uništa-vanje Stare �aršiji, tj. onoga što je od nje ostalo. Sve �eš�e �ete vidjeti plasti�-ne izloge na drvenim du�a-nima pokrivenim �eremi-dom, koja polako biva za-mijenjena modernim crije-pom i betonom. Otimana je vakufska imovina koja

je bila nosilac ekonomskog razvoja Novog Pazara, a grad je gubio svoj izgled.

Život pod pritiskom

Žive�i pod stalnim priti-skom, negacijom identiteta i asimilacionim, programi-ma koji su naj�eš�e pro-vo�eni kroz obrazovanje i medije, Bošnjaci su potpa-li pod uticaj tih pogubnih planova i po�eli zanemari-vati svoju historiju, tradi-ciju, te dokaze vjekovnog postojanja na ovim prosto-rima. Politika vlasti je takvo ponašanje ohrabrivala i po-državala, pa su spomeni-ci bošnja�ke kulture, kao što je naprimjer Isa-begov hamam u centru Novog Pa-zara, propadali skoro do totalnog urušavanja.

Kad god bi se Bošnjaci osvijestili i po�eli raditi na podizanju nacionalne svi-jesti i razvoju vlastite vjere i kulture, vlasti bi smislile neku novu podvalu koja bi ko�ila napredak Bošnjaka i njihove zajednice. Jedna u nizu takvih podvala je i pri�a koja se u posljednje vrijeme provla�i da Islam-ska zajednica ima konti-nuitet na ovim prostorima od sredine devetnaestog vi-jeka, iako je ve�ina dža-

mija na podru�ju Sandžaka stotinama godina starija od tog vremena.

Još jedan od dokaza vje-kovnog postojanja Bošnja-ka i islama na ovim pro-storima jesu i musliman-ska groblja. Me�utim, Boš-njaci se ne mogu baš po-hvaliti da vode primjerenu brigu o grobljima, posebno kada se i javna preduze�a, u �ijoj su nadležnosti gro-blja, sa nebrigom i nema-rom odnose prema njima od kojih ubiraju ogromna nov�ana sredstva napla�u-ju�i grobna mjesta. Kada bi se uprava nad grobljima vratila Islamskoj zajedni-ci, što njoj i pripada, jer su sva muslimanska mezarja u Novom Pazaru vakuf, ta briga bi bila bolja i ne bi se dešavalo ono što danas imamo - nemar, nebriga i zapostavljanje onih vri-jednosti koje život zna�e našim mladim naraštajima. Ne bi dolazilo do zatiranja, zaborava i gubljenja kultu-roloških i vjerskih vrijed-nosti nas i naših predaka.

Lome se dokazi našeg postojanja

Bego Begovi�, vlasnik firme „Berzah mramor“,

NERMIN GICI�

Na groblju Gazilar, u okolini turbeta, ima veliki broj nišana koji svojim izgledom pišu bošnja�ku historiju i dokazuju vjekovno postojanje Bošnjaka na Sandžaku. Me�utim, ve�ina tih nišana je

polomljena, zarasla u korov, a svi su uglavnom nakrivljeni i samo što nisu pali.

ZAPOSTAVLJENO KULTURNO BLAGO - N IŠANI NA GAZILARUFOTO

MRAMOR

VAKUF MEARIF NA HADŽETU NA KOME JE UNIŠTENO MUSLIMANSKO GROBLJEFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 199/XIV 17

koja se bavi izradom niša-na na mezarima, ukazuje na ovaj problem. On kao �ovjek, profesionalac, koji dobar dio svog radnog dana provede na groblju, uo�a-va sve greške, nepravilno-sti i nebrigu prema histori-ji Bošnjaka. Bego kaže: „Ja se mnogo loše osje�am kao gra�anin i kao pripadnik islama kad do�em na gro-blje i vidim šta se radi. Gro-blje je ogledalo jednog naro-da - kakvo nam je groblje, takav smo i narod. Moramo da vodimo ra�una o onima koji nisu me�u nama, a �iji smo potomci. Za rad na gro-blju trebali bi da imaju jasni propisi, trebalo bi da se radi po našim vjerskim propisi-ma, da se ne prave spome-nici, ve� nišani, dva kame-na, prednji i zadnji, koji su obra�eni po islamskim pra-vilima i koji obilježavaju mezar. Posebno me poga�a odnos prema starim meza-rima i nišanima. To je naša historija, dokaz našeg po-stojanja, a ti se nišani lome, uklanjaju, stari mezari se prekopavaju. Kada sam jed-nom prilikom pokazao neke od starih nišana jednom ko-legi, koji je sa strane, on se oduševio i rekao da takvo nešto ne mogu da urade ni najpoznatiji svjetski vajari, a mi se nemarno odnosimo prema tim svjedocima naše kulture, umjetnosti i posto-janja na podru�ju Sandža-ka. Takvo ponašanje dovest �e nas u situaciju da zabo-ravimo svoje korijene i po-rijeklo. Ja se sje�am kao di-jete da je Hadžet bio groblje i da je na tom prostoru bilo mnogo nišana i mezara. Ne-

marom, nebrigom, lomlje-njem i uklanjanjem nišana došli smo u situaciju da se Hadžet proglasi za ledinu, a dobar dio naše historije da se zaboravi.“

Na groblju Gazilar, u okolini turbeta, ima veli-ki broj nišana koji svojim izgledom pišu bošnja�ku

historiju i dokazuju vje-kovno postojanje Bošnja-ka na Sandžaku. Me�utim, ve�ina tih nišana je polo-mljena, zarasla u korov, a svi su uglavnom nakrivljeni i samo što nisu pali. Preko tih mezara utabane su pje-ša�ke staze, vrše se preko-pavanja i u grupi tih sta-rih nišana pojavi se veoma �esto neki novi, moder-ni. Ovaj nemarni odnos je veoma opasan jer se na taj na�in direktno ugrožava dokaz identiteta i postoja-nja Bošnjaka. Sli�na situ-acija je i na Velikom gro-

blju. Stari nišani su nakriv-ljeni, polomljeni, zarasli u korov i povaljeni po ze-mlji. Do unazad nekoliko godina muslimanska gro-blja nisu bila ni ogra�ena, a kroz sama groblja prola-ze staze koje su pre�ice do ku�a, pa gra�ani kroz njih idu automobilima. Vidlji-

vi su i tragovi kostiju, po-sebno na muslimanskom Malom groblju u naselju Potok. Takav slu�aj je vi�en i na Velikom groblju, na skladu puta koji je proko-pan kroz samo groblje i danas se obrušavanjem ze-mlje može na�i ne�ija loba-nja ili dio skeleta.

Nemar je, dakle, primje-tan na centralnim groblji-ma, a oni manji mezarluci, kojih ima diljem sandža�-kih gradova, ve� polako ne-staju i padaju u zaborav i ima ih još samo u pri�ama starijih Bošnjaka.

Pomenuli smo Malo groblje koje se nalazi u na-selju Potok u Novom Pa-zaru, o kojem je „Glas isla-ma“ u par navrata pisao. Svi Novopazarci stariji od pedeset godina znaju za Malo groblje u naselju Potok, ali kada se ode na tu parcelu ne postoji niti

jedan dokaz, niti znak da je tu bilo groblje. Dobar dio parcele je zarastao u korov i trnje, a dio je nasut šoderom i gra�ani iz okol-nih ku�a na tom prostoru parkiraju svoje automobile, a na obodima Malog gro-blja ima i divljih deponija sme�a, pa i divlje izgrad-nje objekata. Takav slu�aj je i sa Hadžetom. Hadžet je ljuta i svježa rana svih Bošnjaka u Novom Pazaru i Sandžaku. Poznato je da je na Hadžetu 1945. godine strijeljano preko 2.000 naj-uglednijih Pazaraca. Oni su

tu i ukopani, bez vidnog obilježja i spomenika. Od ranije je na Hadžetu bilo groblje, ali to nije bila pre-preka prijašnjim vlastima, kao što nije ni današnjim, da na groblju i vakufu grade i rade, uništavaju i otimaju, sve radi poltronskog odno-sa i dodvoravanja režimima iz Beograda koji su najod-govorniji za genocide, et-nocide, kulturocide, urbici-de nad Bošnjacima Sandža-ka. Danas je aktuelno uni-štavanje vakufa na Hadžetu od strane Gradske uprave u Novom Pazaru, koju ve�i-nom �ine muslimani Boš-njaci. Oni iznova pokazuju da svako vrijeme ima svoje Rahmane i Sejde i nemar-ne ljude koji nisu dostoj-ni da predstavljaju musli-mane, niti imaju hrabrosti, a još manje volje i želje za o�uvanjem tradicionalnih vrijednosti naroda iz kog su nikli.

Ovaj nemarni odnos prema svojoj historiji i kul-turi nije u prirodi Bošnja-ka, niti u islamskoj tradiciji koju Bošnjaci baštine. Ali, kao što rekosmo na po�et-ku ove pri�e, tokom cije-log dvadesetog vijeka radi-lo se na razbijanju identi-teta Bošnjaka, na krunje-nju i osipanju vrijednosti i normi, na asimilaciji, tihoj i nasilnoj, pa su se Bošnjaci malo pogubili i zbunili. U borbi za biološkim opstan-kom na podru�ju Sandžaka zapostavljena je vlastita hi-storija koje se uvijek treba sje�ati i od nje u�iti kako se Hadžet više ne bi ponovio.

UL . KOZARA�KA IZGRA�ENA NA VAKUFU MEARIF NA HADŽETU PREKO MUSLIMANSKIH GROBOVAFOTO

GLAS ISLAMA

DA OVI N IŠANI PR IPADAJU NEKOM DRUGOM NARODU B IL I B I KONZERVIRANI I ZAŠTI�ENI OD PROPADANJA

FOTO

GLAS ISLAMA

18 1. OKTOBAR 2010.A

NA

LIZ

E

B O Š N J A C I N I K A D A N I S U B I L I N I S R B I N I H R V A T I

Sandžak, Bosna i Bošnjaci

Odlukom Berlinskog kongresa 1878. godine San-džak je izdvojen iz Bosne, kao svoje matice, i time ra-niji Novopazarski sandžak, jedan od sedam koliko ih je bilo u tadašnjem Bosan-skom vilajetu, ostao je i dalje da postoji i kao takav prihva�en je u me�unarod-nim organizacijama i me-�unarodnoj diplomatskoj korespondenciji.

Sve do tada ovaj prostor bio je dio srednjovjekovne Bosne, Bosanskog vilajeta, pašaluka, a ljudi su se iska-zivali Bošnjacima. Brojni su pokušaji i organizovano �i-njeni da se otu�e od svoje matice, ali su oni kao Boš-njaci uporno istrajavali.

Sandžak je prirodna sa-obra�ajnica od Sarajeva prema Istanbulu, kroz koji je prolazila �uvena Carska džada, u koju se s juga uli-jevao Dubrova�ki drum.

Na ovim prostorima ži-vjelo je stanovništvo iste ili sli�ne genetske osnove i sli�nih duhovnih i psiho-loških karakteristika. Jed-nima i drugima naj�eš�e je zajedni�ka ilirska osnova.

O Bošnjacima se godi-nama sa istoka i zapada fa-brikuju raznorazni falsifi-kati. Što se ti�e bošnja�kog identiteta, treba jasno na-glasiti da Bošnjaci nikada nisu bili ni Srbi ni Hrvati.

Prostori Bosne i San-džaka su bili gusto nase-ljeni stotinama godina prije dolaska Slovena na ove prostore, o �emu piše dr. Ibrahim Paši� u stu-diji "Predslavenski korije-ni Bošnjaka", a zapisano je i u "Rimskim hronikama" da su se u Bosni u 1. vijeku n.e. vodile borbe sa lokal-nim stanovništvom.

Nema ni jednog sloven-skog plemena sa imenom Bošnjak ili Bosanac, niti se može izvesti ta rije� iz slo-venskog jezika.

O ovome svjedo�e i naj-

novija istraživanja ra�ena u Švicarskom institutu za DNK u Ženevi stanovnika Bosne, gdje je ilirski etno-element zastupljen sa 40%, �ak ve�i nego i samih Al-banaca. Rezultati švicarske "Igneae" su egzaktni i novi-jeg su datuma.

Ovdje se može postaviti pitanje: A jezik?

Pa, uticaji kultura su u�inili svoje. U Sjevernoj Americi više od 300 mili-ona ljudi govori engleski, iako nisu Englezi i nema više lokalnih jezika. U In-

diji i Pakistanu je službe-ni jezik engleski, u Sjever-noj Africi je službeni jezik francuski itd.

Na prostoru Bosne i Sandžaka bogumilstvo je cvjetalo oko 400 godi-na. Najo�itiji i najmasov-niji materijalni dokaz bo-gumilstva srednjovjekovne Bosanske crkve jesu ste�ci. Ispod ste�aka su se sahra-njivali pripadnici Bosanske crkve, kako starješine, tako i obi�ni vjernici.

Ste�ak je kulturni biser srednjovjekovne Bosne, a nalazimo ih u centralnoj Bosni, sjeverozapadnom Sandžaku, zapadnoj Crnoj Gori i Hercegovini.

I sada se pokušavaju fal-sifikovati i iskriviti stvari, pa Dubravko Lovrenovi�, hrvatski histori�ar, pokuša-va prisvojiti ste�ke kao is-klju�ivo hrvatsku kulturnu baštinu, što naravno nije ta�no.

Dolaskom Turaka, ne-kadašnji bogumili su ma-sovno dobrovoljno prihva-tili islam kao svoju religiju.

Da se vratimo opet na odluku Berlinskog kongre-sa i riješenosti sandža�kih Bošnjaka u odbrani Bosne od austrijske okupacije od

jula do septembra 1878. go-dine.

Bošnjaci Sandžaka bili su me�u onima koji su ini-cirali i organizovali odbra-nu. U tome je prednja�io ondašnji pljevaljski muftija Mehmed Vehbi-ef. Šemsi-kadi�, koji je zajedno sa šejhom i muderisom Gazi Husrev-begove medrese Mahmud-ef. Jamakovi�em i imamom Begove džami-je hadži Abdulah-ef. Ka-uk�ijem, pripremio petici-ju, programskog karaktera, koja je potpisana od gra�a-na Sarajeva.

Nosila je naziv Itifakna-ma, a ozna�avala je Ugovor o snazi i savezu. Juna 1878.

godine, putem nikši�kih muhadžira, predata je ta-dašnjem bosanskom valiji Mehmed-paši sa zahtjevom da preda vlast novoizabra-nom Narodnom odboru i da napusti Bosnu i Herce-govinu. Bio je to posljednji valija u bosanskom vilaje-tu i kraj osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo je postalo cen-tar otpora, a muftija Šemsi-kadi� je svojim odlu�nim patriotskim govorima pli-jenio mase i bio prihva�en kao njihov tribun.

Sandža�ki junak muftija Šemsikadi� pošao je iz San-džaka sa svojim odredom od 4.000 boraca, koji je ka-snije narastao na 30.000 bo-raca.

Vojska se kretala preko Boljani�a, �ajni�a, Goraž-da i Glasinca, gdje su joj se pridružili Bošnjaci iz isto�-ne Bosne, te je ona tako uve�ana stigla u Sarajevo 4. avgusta 1878. godine.

Poslije kra�eg borav-ka u Sarajevu, vojska kre�e preko Kladnja ka Tuzli.

Prema Tuzli je napredo-vao austrijski general Sapa-ri sa svojom XX divizijom. Nakon što je razbio otpor kod Gra�anice cilj mu je

bio da odvoji sjeveroisto�-nu Bosnu. Rano u sabah 8. avgusta, muftija Šemsika-di� je stigao u Donju Tuzlu. Grad je bio opustio, a tu-zlanski prvaci demoralisani pred nadmo�nim neprijate-ljem razmišljali su o preda-ji. Dolazak Muftije sa voj-skom sve je ohrabrio i pre-okrenuo. On je konsoli-dovao odbrambene snage i nakon dva dana žestokih borbi odbranio je Tuzlu.

I dok se Šemsikadi� uspješno nosio sa daleko nadmo�nijim neprijateljem, stiže mu vijest da se u Sa-rajevu neki krugovi dogo-varaju o sporazumu sa Au-strijancima. Odgojen u sta-robosanskom duhu da se sa neprijateljem nema šta pre-govarati dok gaze zemljom, šalje im brzojav sljede�e sa-držine: „�ujete li Sarajli-je i svi ostali! Ja sam Švabu dobro do�ekao i vratio ga od Tuzle i Br�kog, a jedna mi je vojska kod Magla-ja gdje �e Švabu do�ekati. No, �ujete li age Sarajli-je! Kunem vam se vjerom i Kur'anom, ako li mi nevje-ru u�inite, žive �u vas sve odrati.“

Ovaj odred je najviše bi-taka vodio izme�u Grada�-ca i Doboja nanose�i agre-soru teške gubitke. Puna 33 dana odolijevao je do zuba naoružanoj i znatno broj-nijoj austro-ugarskoj voj-sci, koja je u ovom ratu iz-gubila 6.000 vojnika i ofi-cira.

Me�utim, pod priti-skom daleko nadmo�nijeg neprijatelja donijeta je od-luka da se odred povu�e prema Sandžaku sa ciljem da sprije�i njegovu okupa-ciju.

Okolnost da je za ko-madanta bosanske vojske izabran Smail-beg Selma-novi�, tako�e iz Pljevalja, upu�uje na zaklju�ak da su se Bošnjaci Sandžaka ne samo smatrali i osje�ali sa-stavnim dijelim bošnja�kog

ENVER �OROVI�

Bošnjaci Sandžaka bili su me�u onima koji su inicirali i organizovali odbranu. U tome je prednja�io ondašnji pljevaljski muftija Mehmed Vehbi-ef. Šemsikadi�.

ZOOM

San zaspao Mehmed-beg

San zaspao Mehmed-begu Taslidži bijeloj.