STP SISTEMSKO · 2020. 1. 8. · Prvi april. Kako je ovaj ... smanjuje tlak i sr čane tegobe dok negativan pogled opisuje taj običaj kao grozan i manipulativan, nepristojan i pomalo

‘19FINANCIRANJE IZBORNE

PROMIDŽBE

Hrvatska izašla iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža

Poduzetništvo i pametni gradovi

Registracija za potrebe PDV-a

Vodno gospodarstvo pred novim propisima

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• tr

avan

j • 2

019.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

4

BROJ 4.travanj 2019.STP SISTEMSKO

TEHNIČKA PODRŠKA

www.spi.hr

Podaci pohranjeni na siguran način i kvalitetan informatički sustav jamstvo su sigurnosti upravljanja poslovnim proce-sima. Sistemsko tehnička podrška jamstvo je funkcioniranja ijednoga i drugoga.

analiza IT sustavaprojektiranje i implementacija IT sustavaprogramsko-sistemska zaštita IT sustavanadzor IT sustavaodržavanje IT sustavaprojektiranje i pribavljanje IT opremeusluga po principu „ključ u ruke“

LC Sistemsko tehnička podrška:

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

CBA - analiza troškova i koristi

Teme: Analiza troškova i koristi, Analiza okruženja, Defi niranje ciljeva i identifi kacija projekta, Tehnička izvedivost i održivi razvoj, Financijska i Ekonom-ska analiza, Procjena rizika, Primjeri dobre prakse + USB sa radnim materijalima u Excelu za samostalnu izradu CBA.

Autor: Kristian Korunić

Izdanje: Zagreb, 2017.

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.

Autori: Goran Matešić, Ante Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina Bačurin i Iva Šuler, Urednica: Iva Šuler


Moj EU projekt – priručnik za pripremu i provedbu EU projekta

Teme: Sveobuhvatno izdanje za uspješno korištenje EU fondova.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Kosor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić


Vodič za dobro upravljanje u javnom i neprofi tnom sektoru

Teme: Jedinstvena publikacija koja na drugačiji i vrlo praktičan način opisuje fi nancijsko upravljanje i sustav unutarnjih kontrola u praksi.

Autori: Ivana Jakir Bajo, Ivana Maletić, Danijela Stepić


Aktualna izdanja



Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić






POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček


Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Jajčinović, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladenka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Tamara Bodor, mag.croat. et mag.comm.

Slike: Turistička zajednica grada Zaprešića.

Autor: Sanja Grgić Ćurić

Grafi čka priprema i oblikovanje naslovnice: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Završetak pripreme ovog broja časopisa dogodio se na dan 1. travnja koji smo nekada zvali i Prvi april. Kako je ovaj međunarodni naziv četvrtog mjeseca u godini ustupio mjesto hrvatskom nazivu travanj i kako je premalo toga ostalo smiješnim, nestalo je i čari sitnih, bezazlenih pošalica i podvalica koje su ovaj dan obilježavale.

Pregledavajući danas brojne elektronske medije nije bilo moguće naći poneku senzacionalnu vi-jest koja je vjerno nalikovala istini, a zapravo je bila inteligentna šala koja nikoga nije uvrijedila, već samo nasmijala. Danas je od sveznajućeg Googlea o svemu moguće dobiti brze informacije pa tako i o fenomenu 1. aprila. Za one koji ne guglaju prenosimo neke zanimljivosti s narodne enciklopedije – Wikipedije o ovom danu. Običaj je popularan još od 19. stoljeća, dan nije nacio-nalni praznik ni u jednoj zemlji, ali je prihvaćen u većini europskih kultura, SAD-u i Indiji. Na taj dan ljudi jedni drugima smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju krivotvorene ili lažne novosti, priče ili informacije. Cilj je da se blisku izabranu žrtvu šale dovede u smiješan položaj i da se svi pritom zabave. Tisak i drugi mediji na taj dan često objavljuju lažne i nevjerojatne vijest koje se često objasne tek idući dan. Popularna teorija o podrijetlu tog običaja smatra da je nastao nakon provedbe gregorijanskog kršćanskog kalendara 1582., a oni koji su nastavili slaviti Novu godinu, 1. travnja ismijavani su kao luckasti. Ipak, ta je praksa Aprililija i kontroverzna. Psiholozi imaju pozitivan stav da šaljenje može biti dobro za zdravlje jer donosi sve prednosti smijeha, kao što je oslobađanje od stresa i depresije, smanjuje tlak i srčane tegobe dok negativan pogled opisuje taj običaj kao grozan i manipulativan, nepristojan i pomalo gadan jer se temelji na likovanju nad tuđom nevoljom i uživanju u prijevari. Tvrdi se, također, da poneka prava vijest objavljena na Prvi april može biti pogrešno protumačena kao šala. S druge strane, neki priču koja je trebala biti očita šala uzimaju ozbiljno. A štetni učinci mogu biti zbunjenost i trošenje resursa, pravne ili komercijalne posljedice. Eto, to je stav negativaca.

U nastavku vam stoga prenosimo nekoliko današnjih vijesti i jednog uljeza, a vaš je zadatak otkriti ga kao prvoaprilsku neistinu:

1. Agrokor više ne postoji, zvat će se po hrvatski Fortenova, a njegove najjače kompanije dobivaju i prezime plus, pa će se tako, na primjer, poslovanje Konzuma nastaviti kao Konzum plus, Jamnice kao Jamnica plus itd.

2. Komičar na parlamentarnim izborima u Ukrajini ima značajnu prednost nad predsjednikom Petrom Porošenkom.

3. Velika Britanija ostaje članica EU-a.

4. Sinovi i kćeri elite obrazuju se drvenim igračkama dok se djeca srednje klase obrazuju virtualno.

Evo, zadatak nije ni težak, a nažalost ni smiješan. Prošla su očito vremena kada su stotine ljudi čekale na Savskom mostu da se pojave sante leda otopljenog Sjevernog pola ili kada su se s ne-vjericom čitale i prenosile vijesti kako su odlično urodili špageti u Italiji.

Nova su vremena nastupila. I zato pročitajte objavljene članke u našem časopisu i budite sigurni da ništa od toga nije šala.

Srdačan pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

16.4. Elektroničko izdavanje računa – prednosti i obveze

24. – 26.4. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

10.5. Aktualnosti u komunalnom gospodarstvu

24.5. Novine u provođenju ovrha te prava iz radnog odnosa

DVODNEVNO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU JAVNE NABAVE:

Primjena izmijenjenog zakonodavstva iz područja gradnje u javnoj nabavi izvedbe građevinskih i drugih radova te inženjerskih usluga fi nanciranih sredstvima ESI fondova, najčešći propusti i nepravilnosti naručitelja, Zelena javna nabava

24. i 25.4. Osijek

23. i 24.5. Rijeka

30. i 31.5. Zagreb

7.6. Leadership u javnom i neprofi tnom sektoru

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Hrvatska je izašla iz kategorije država s prekomjernim makroekonomskim neravnotežamaDavor Galinec

13

Financiranje izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske Tomislava Maričević Zrinka Mikulić

18

Ugovorne obveze koje mora ispunjavati udruga koja provodi program ili projekt fi nanciran sredstvima iz javnih izvora Vesna Lendić Kasalo

RAČUNOVODSTVO

23

Osvrt na analizu Obrasca: RAS-funkcijski za 2018. godinuKatarina Nesterović

Martina Štefković

28

Knjiženje prihoda od naknade za dano pravo građenja na nekretnini Ana Polić

30

Najčešće pogreške pri izradi godišnjih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna Hana ZoričićIvana Vargašević Čonka

POREZI I DOPRINOSI

35

Registracija za potrebe PDV-a proračunskih korisnika i odustajanje od praga stjecanjaMirjana Mahović – Komljenović

43

Utjecaj promjena u poreznom sustavu na trošak osoblja i plaće Matko Koprivnjak

PRAVO

47Ugovor o zakupu poslovnog prostoraGordana Muraja

JAVNA UPRAVA

52

Mogućnost istovremenog izbora članova za Europski parlament i mjesnih izbora Željka Tropina Godec

JAVNA NABAVA

59

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

61

Praksa nadležnog ministarstva u primjeni Zakona o javnoj nabaviAnte Loboja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

66

Financiranje projekata solidarnosti za lokalne zajednice Ana Peček

LOKALNA SAMOUPRAVA

69

Osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o vodnim uslugamaDesanka Sarvan

76

Izbori vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS-ovimaAlbina Rosandić

ŠKOLSTVO

83

Organizacija naplate potraživanja škola i mogućnosti otpisa Ana Zorić

PAMETNI GRADOVI

87

Pretpostavke za uključivanje privatnog poduzetništva u projekte pametnih gradova i otokaDamir Juričić

TIM4PIN INFO

91Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

93 Naknade korisnika državnog proračuna

94 Plaće

97Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

98 Drugi dohodak

100 Primici izuzeti od ovrhe

101 Financijske obavijesti

101 Ostale informacije

103 Aktualni EU natječaji

Sadržaj

01/5531-755 01/5531-335

300,00 knCIJENA

20% POPUSTA

01/5531-755 01/5531-335

290,00 knCIJENA

20% POPUSTA

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin

PREDAVAČI

Davor Slivka, Lidija Gredičak

PROMOTIVNI POPUSTI

5% na rane prijave5% za više polaznika iz iste institucije

KOTIZACIJA

Dvodnevni program usavršavanja: 2.200,00 kn (uključen PDV, PRILOZI, materijal, ručak, kava u pauzi). Pojedini program usavršavanja (1. ili 2. dan): 1.200,00 kn (uključen PDV, PRILOZI, materijal, ručak, kava u pauzi).

DVODNEVNO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU JAVNE NABAVE:

Primjena izmijenjenog zakonodavstva iz područja gradnje u javnoj nabavi izvedbe građevinskih i drugih radova te inženjerskih usluga (projektiranje,

stručni i projektantski nadzor) fi nanciranih sredstvima ESI fondova, najčešći propusti i nepravilnosti naručitelja, Zelena JN

24. – 25. travnja, Osijek23. – 24. svibnja, Rijeka30. – 31. svibnja, Zagreb

1. DAN: Primjena izmijenjenog zakonodavstva iz područja gradnje u javnoj nabavi inženjerskih usluga fi nanciranih sredstvima ESI fondova, najčešći propusti i nepravilnosti naručitelja, zelena javna nabava (8 nastavnih sati/8 bodova)

2. DAN: Primjena izmijenjenog zakonodavstva iz područja gradnje u javnoj nabavi izvedbe građevinskih i drugih radova fi nanciranih sredstvima ESI fondova, najčešći propusti i nepravilnosti naručitelja, zelena javna nabava (8 nastavnih sati/8 bodova)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Uvod Europska komisija je 27. veljače objavila svoju godiš-nju ocjenu gospodarskog i socijalnog stanja u država-ma članicama (tzv. Zimski paket europskog semestra), u kojoj je naglašena potreba za promicanjem ulaga-nja te za provedbom odgovornih fi skalnih poli ka i dobro osmišljenih reformi1. Pritom se izazovi znatno razlikuju među zemljama te je za njihovo rješavanje potrebna odlučna provedba odgovarajućih mjera po-li ka. Europsko gospodarstvo bi u 2019. trebalo ras sedmu godinu zaredom, iako nešto umjerenijim tem-pom. Zaposlenost je na rekordno visokim razinama, uz rekordno nisku nezaposlenost. Javne su se fi nan-cije isto tako općenito poboljšale iako se neke države i dalje suočavaju s visokim razinama duga. Među m, izazovi i dalje postoje. Razine produk vnos i dalje su slabe, starenje stanovništva sve je intenzivnije, a brze tehnološke promjene znatno utječu na tržišta rada. Stvarni dohodak kućanstava u nekim je državama čla-nicama i dalje ispod razine prije krize. Nezaposlenost mladih znatno je smanjena, ali u nekim državama čla-nicama i dalje je neprihvatljivo visoka. U vrijeme sve izraženije globalne nesigurnos ključno je da države članice EU-a poduzmu odlučne mjere kako bi poveća-

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tu-cije u kojoj je zaposlen i drugih ins tucija koje se spominju u radu, te ih ni na koji način ne obvezuju.1 Priopćenje s skovne konferencije dostupno je na hrvatskom je-ziku na: h p://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-1389_hr.htm.

le produk vnost, poboljšale otpornost svojih gospo-darstava i osigurale da gospodarski rast koris svim građanima. U sklopu tzv. Zimskog paketa europskog semestra 2019. objavljena je Komunikacija o glavnim rezulta ma Izvješća po državama članicama, 28 izvje-šća po državama članicama (od čega se 13 odnosi na države koje su bile obuhvaćene Postupkom detaljnog preispi vanja), Mišljenje o nacrtu proračunskog plana Slovenije za 2019., Drugo izvješće o pojačanom nad-zoru za Grčku, Godišnji program rada za Program pot-pore strukturnim reformama, Ažurirane smjernice za zapošljavanje za 2019., Izvješće o napretku Preporuke Vijeća Oblici usavršavanja: nove mogućnos za odra-sle te Izvješće o napretku Preporuke Vijeća o osnivanju nacionalnih odbora za produk vnost. U nastavku sli-jedi osvrt na izvješće Komisije pod nazivom Hrvatska – Izvješće za 2019. s detaljnim preispi vanjem o sprje-čavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

2. Trenutno stanje i izgledi hrvatskog gospodarstva

Izvješće za Hrvatsku s detaljnim preispi vanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih nerav-noteža (dalje u tekstu: Izvješće) napisano je na 84 stranice na hrvatskom jeziku2.

U početnom dijelu Sažetka dokumenta konsta ra se da trajan gospodarski rast postaje glavni izazov za Hr-vatsku. Iako je trenutni gospodarski rast iznad prosjeka

2 Dostupno na: h ps://ec.europa.eu/info/sites/info/fi les/fi le_im-port/2019-european-semester-country-report-croa a_hr.pdf.

Hrvatska je izašla iz kategorije država s prekomjernim makroekonomskim neravnotežamaDavor Galinec *

Nakon što je u studenom 2018. započeo europski semestar 2019., Komisija je na temelju rezultata prezen- ranih u Izvješću o mehanizmu upozoravanja za 2019. pokrenula Postupak detaljnog preispi vanja (tzv.

In-Depth Review) za države članice kojima su u prethodnom ciklusu utvrđene neravnoteže ili prekomjerne neravnoteže. U taj postupak uključeno je 13 država članica, uključujući i Hrvatsku. Kako su u Hrvatskoj do-datno ublažene fi skalne i makroekonomske ravnoteže, ona je napus la skupinu država za koje je potvrđeno postojanje prekomjernih neravnoteža te je reklasifi cirana u skupinu država koje bilježe makroekonomske neravnoteže. U nastavku teksta slijedi kratki osvrt na nedavno objavljeno izvješće Komisije pod nazivom Hrvatska – Izvješće za 2019. s detaljnim preispi vanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža.

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

EU-a, umjeren je i postupno se približava stopi poten-cijalnog rasta (koja se vrlo sporo povećava). Smanjuju se makroekonomske neravnoteže, uglavnom zahvalju-jući pozi vnom gospodarskom okruženju i razboritom upravljanju javnim fi nancijama. Povoljni gospodarski izgledi mogli bi se iskoris za ubrzanje strukturnih reformi, što bi potaknulo potencijalni rast. Reforme bi trebale bi usmjerene na očuvanje pozi vnih kretanja na tržištu rada i stvaranje poslovnog okruženja koje pogoduje ulaganjima i većem rastu produk vnos . Nastavak gospodarskog rasta odvija se uglavnom za-hvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Osobna potroš-nja i dalje je visoka jer kućanstva zbog stalnog rasta za-poslenos i plaća ostvaruju veći raspoloživi dohodak. Javna su ulaganja i dalje niska, što usporava ukupnu inves cijsku ak vnost. Nastavljen je rast izvoza roba i usluga s već rekordnih razina, ali uz znakove uspora-vanja i izraženiji rast uvoza. Očekuje se daljnji stabilan rast zaposlenos , a zbog niske infl acije, dijelom i zbog smanjenja poreza na potrošnju u 2019. i 2020., očeku-je se da će potrošnja kućanstava i dalje bi glavni po-kretač rasta BDP-a. Među m, i doprinos ulaganja će se s vremenom povećava . Konkretno, očekuje se da će visoka likvidnost i smanjenje kamatnih stopa i dalje pogodova privatnom sektoru. U javnom se sektoru s približavanjem kraja programskog razdoblja očekuje povećano povlačenje fi nancijskih sredstava EU-a. Zbog kon nuiranog pogoršanja salda robne razmjene oče-kuje se sve veći nega van učinak sektora inozemstva na rast. Općenito se procjenjuje umjereniji rast realnog BDP-a koji bi trebao iznosi 2,7 % u 2019. odnosno 2,6 % u 2020. Ako razmišljamo o budućnos , za jačanje po-tencijala rasta gospodarstva nužna su ulaganja u pro-metnu, energetsku i okolišnu infrastrukturu te u stjeca-nje vješ na, istraživanje i inovacije. Na potencijal rasta u Hrvatskoj utječe niska razina kapitalnih ulaganja u opremu i infrastrukturu. Niska je razina kvalitete uslu-ga i povezanos prometne infrastrukture, osobito u željezničkom sektoru. Ulaganja u infrastrukturu nužna su i radi poboljšanja energetske učinkovitos , vodoop-skrbe i lakšeg prijelaza na kružno gospodarstvo. Ulaga-nja u istraživanje i razvoj u javnom i privatnom sektoru te u digitalizaciju pridonijela bi povećanju inovacijskog kapaciteta gospodarstva kada bi se povezala s ulaga-njima u sustav obrazovanja radi uspješnijeg stjecanja potrebnih vješ na, a potrebno je i osigura resurse za zapošljavanje i promicanje socijalne uključenos .

3. Ocjena napretka Komisija ocjenjuje da je Hrvatska ostvarila značajan napredak u sljedećim područjima:

1. Razbori m državnim izdacima i zaduživanjem po-s gnuto je brzo smanjenje omjera duga i BDP-a. Nakon dugotrajnog odgađanja, napreduje dono-šenje mjera za jačanje ins tucionalnog okvira za upravljanje javnim fi nancijama;

2. U siječnju 2019. počela je provedba važne reforme mirovinskog sustava kojom se promiče dulji radni vijek i uklanjaju strukturni nedostaci sustava.

Osim toga, određeni napredak Hrvatska je ostvarila u sljedećim područjima:

3. Započele su dugo planirane reforme obrazovanja i strukovnog obrazovanja, iako je sudjelovanje ranji-vih skupina u mjerama poli ke kojima im se olak-šava pronalaženje ili zadržavanje posla još na niskoj razini.

4. Pokrenute su neke mjere za poboljšanje učinko-vitos javne uprave, no čeka se početak njihove provedbe. Napreduje smanjenje administra vnog opterećenja, što se ne može reći za smanjenje pa-rafi skalnih (neporeznih) nameta.

5. Smanjen je broj neriješenih sudskih predmeta i po-stupno se provode mjere za poboljšanje kvalitete pravosudnog sustava.

Područja reformi na kojima treba uloži dodatne napore i u kojima je utvrđen ograničeni napredak su sljedeća:

6. Više se ne planira uvođenje periodičnog poreza na nekretnine i zadržava se postojeći sustav općinskih komunalnih naknada.

7. Još je u pripremi konsolidacija socijalnih naknada dok je uvođenje novog propisa o plaćama državnih službenika odgođeno do 2019.

8. Uvedene su mjere za poboljšanje korpora vnog upravljanja u državnim poduzećima, no mali je na-predak ostvaren u prodaji manjinskih udjela i dru-ge imovine. Uklonjene su neke neopravdane regu-latorne prepreke obavljanju profesionalnih usluga, ali mnoge su još prisutne.

Ono što još treba dodatno istaknu je i činjenica da ni za jedno reformsko područje ove godine nije dodije-ljena ocjena nema napretka.

U pogledu ostvarenja nacionalnih ciljeva u sklopu Strategije Europa 2020, Republika Hrvatska je ostva-rila svoje nacionalne ciljeve koji se odnose na obnov-ljive izvore energije (osim u prometu), energetsku učinkovitost, stopu zaposlenos , rano napuštanje školovanja te siromaštvo i socijalnu isključenost. Hr-vatska je na dobrom putu da ostvari svoj cilj smanje-nja emisija stakleničkih plinova, no čini se da vjero-jatno neće ostvari cilj povećanja stjecanja visokog obrazovanja, a najmanji su izgledi da će ostvari cilj za ulaganja u istraživanja i razvoj.

Osim toga, Hrvatska se suočava s nekoliko izazova u pogledu određenih pokazatelja sadržanih u Pregledu socijalnih pokazatelja iz europskog stupa socijalnih prava. I dalje je mali udio radno sposobnog stanov-ništva koje je u radnom odnosu, a još su prisutni pro-blemi dostupnos kvalitetnog obrazovanja mladih i odraslih. U padu je postotak građana izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenos , ali je još iznad

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

11


prosjeka EU-a i ograničen je utjecaj socijalnih nakna-da na smanjenje siromaštva.

4. Glavni zaključci U nastavku slijede glavni zaključci Detaljnog preispi- vanja za Hrvatsku iz spomenutog Izvješća i s njima

povezani izazovi poli ka:

1. Procjenjuje se da se omjer javnog duga i BDP-a do-datno smanjio u 2018. Tijekom dugotrajne recesije dug opće države više se nego udvostručio zbog defi ci-ta i troškova poduzeća u državnom vlasništvu. Omjer duga i BDP-a u padu je od 2015. i otad je smanjen za više od 12 postotnih bodova te je u 2018. iznosio pro-cijenjenih 73,5 %. Njegovo je smanjenje potaknuto gospodarskim rastom, ali i kontrolom rashoda. Ipak, nema naznaka da je Hrvatska, unatoč postojećoj osjetljivos na promjene tečaja, u kratkoročnom raz-doblju izložena rizicima fi skalnog stresa i smanjenje rizika države rezul ra smanjenim troškovima servisi-ranja duga. No rizici održivos veći su u dugoročnoj perspek vi i to zbog učinka starenja stanovništva.

2. Smanjuje se razina duga korpora vnog sektora u odnosu na BDP i s m povezani rizici. Dug privatnog sektora i dalje je u padu unatoč snažnom oporavku kredi ranja. Gospodarski rast bio je glavni pokretač smanjenja omjera duga privatnog sektora i BDP-a, no tome je značajno pridonijela i aprecijacija nacio-nalne valute. Veliki udio duga denominiran u stranoj valu upućuje na zaključak da su još prisutni značaj-ni tečajni rizici. Smanjenje duga privatnog sektora usporeno je u 2018. zbog povećanja neto kreditnih jekova. I dug sektora kućanstava i dug korpora v-

nog sektora u skladu je s bonitetnim pragom, iako još iznad praga koji je zasnovan na temeljnim eko-nomskim značajkama. Dug korpora vnog sektora iznimno je koncentriran i opterećen velikim udjelom loših kredita. Osim toga, dug je visok u odnosu na fi nancijsku imovinu i kapital poduzeća, što upućuje na potencijalne rizike solventnos za poduzeća.

3. Gospodarski rast i održivi sufi ci tekućeg računa pridonijeli su dodatnom smanjenju obveza prema inozemnim vjerovnicima i ulagačima. Neto obveze Hrvatske prema inozemnim vjerovnicima i ulagači-ma znatno su se smanjile nakon što su u 2011. bile dosegnule vrhunac, no i dalje su iznad bonitetnog praga i praga zasnovanog na temeljnim ekonom-skim značajkama. Očekuje se da će se do 2020. pri-bliži održivim razinama, zahvaljujući očekivanim sufi ci ma tekućeg računa. Osim toga, zbog njihova sastava, osobito zbog velikog udjela izravnih stranih ulaganja, znatno je smanjen rizik refi nanciranja.

4. Zabilježen je brzi pad stope nezaposlenos , ali još premalo građana radi ili traži posao. Zahvaljujući dinamičnoj gospodarskoj ak vnos , stopa nezapo-slenos i dalje je u padu i dosegnula je razine prije

krize, no još je iznad prosjeka EU-a. Dugoročna ne-zaposlenost i nezaposlenost mladih također je sma-njena, ali je i dalje znatna. Štoviše, i dalje se zbog iseljavanja i starenja stanovništva smanjuje broj rad-no sposobnog stanovništva pa je unatoč određenim poboljšanjima još uvijek premalo građana te dobi ak vno na tržištu rada, što je uglavnom posljedica prijevremenog umirovljenja i odgovornos za skrb o drugima. Mnogi rade na crno (odnosno njihov rad nije prijavljen). Unatoč rela vno visokoj nezaposle-nos , u nekim sektorima gospodarstva nedostaje radne snage, među ostalim i zbog nedostatka od-govarajućih vješ na. Još je ograničeno sudjelovanje socijalnih partnera u izradi i provedbi poli ka.

5. Složeno poslovno okruženje i snažna prisutnost dr-žave u gospodarstvu prepreka su konkurentnos i ulaganjima. Iako sve više poduzeća u državnom vlasništvu ispunjava uvjete za prodaju i uvedene su određene su mjere za korištenje neproduk v-nom imovinom, još nedostaje jasna strategija pri-va zacije. Nedovoljno dobri rezulta u području istraživanja, razvoja i inovacija dodatna su prepre-ka povećanju konkurentnos hrvatskih poduzeća. Iako skroman, ostvaren je napredak u liberalizaciji reguliranih profesija i smanjenju administra vnog opterećenja. Među m, parafi skalni name i dalje predstavljaju opterećenje, osobito za manja podu-zeća. Veliki broj neriješenih sudskih predmeta uma-njuje pravnu sigurnost, a nedostaci u kaznenoprav-nom sustavu prepreka su učinkovitom suzbijanju gospodarskih i fi nancijskih kaznenih djela. Snažna je percepcija o raširenos korupcije i nedostaje učin-kovi h instrumenata za njezino sprečavanje i sank-cioniranje, osobito na lokalnoj razini.

Druga ključna ekonomska pitanja analizirana u Izvje-šću koja ukazuju na posebne izazove s kojima se suo-čava gospodarstvo Hrvatske su sljedeća:

1. Dobro kapitaliziran i profi tabilan fi nancijski sek-tor unatoč znatnom udjelu loših kredita pridonosi oporavku kredi ranja privatnog sektora. Profi ta-bilnost bankarskog sektora u Hrvatskoj poboljšana je u 2018. jer su smanjeni iznosi rezervacija za kre-dite. Razine kapitala banaka i dalje su znatno iznad propisanih. Visoka likvidnost ostvarena zahvalju-jući ekspanzivnoj monetarnoj poli ci omogućila je dodatno smanjenje kamatnih stopa. Osim toga, izraženo tržišno natjecanje u bankarskom sektoru pridonijelo je općem ublažavanju uvjeta kredi ra-nja, što je potaknulo rast novih kredita kućanstvi-ma i poduzećima. Znatno je smanjen udio loših kredita. Iako je udio loših kredita još visok i njegovo smanjenje kao da usporava, čini se da su ukupni rizici za fi nancijski sektor neznatni.

2. Teritorijalna rascjepkanost javne uprave utječe na njezinu učinkovitost i naglašava regionalne ra-

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

zlike. Ovlas dodijeljene jelima lokalne uprave i samouprave često nisu usklađene s njihovim ad-ministra vnim i fi nancijskim kapacite ma. Zbog toga, pružanje javnih usluga, uključujući i socijalne, u fi nancijski snažnim i fi nancijski slabim jedinicama lokalne uprave i samouprave nije ujednačeno. Po-trebno je ojača kapacitet jela središnje vlas za izradu i provedbu poli ke i za povlačenje fi nancijskih sredstava EU-a. Okvir za određivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama i dalje je neusklađen.

3. Smanjuju se siromaštvo i socijalna isključenost, ali su još iznad prosjeka EU-a, dok je pravi iza-zov osigura adekvatne mirovine. Činjenica da su neki članovi kućanstva zaposleni i da primaju plaću snažna je zaš ta od rizika od siromaštva i socijal-ne isključenos , ali je utjecaj socijalnih naknada na smanjenje siromaštva ograničen. Starosna dob, spol i invaliditet također su čimbenici koji utječu na ra-zine siromaštva. Pravi je izazov osigura adekvatan mirovinski sustav, djelomično i zbog činjenice da je radni vijek među najkraćima u EU-u, što je donekle riješeno nedavnom reformom mirovinskog sustava.

4. Strukturne slabos , koje se djelomično uklanjaju reformama u jeku, utječu na vješ ne i zdravlje stanovnika. Regija u kojoj ljudi žive i njihovo socio-ekonomsko okruženje utječu na to u kojoj će mjeri te osobe ostvari pristup ranom i predškolskom od-goju i obrazovanju i pos ći određenu razinu obra-zovanja. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visoko obrazovanje nisu u dovoljnoj mjeri usklađe-ni s potrebama tržišta rada. Eksperimentalna ku-rikularna reforma provodi se kako bi se poboljšala ukupna kvaliteta obrazovanja i poučavanja. Sporo napreduju mjere racionalizacije poslovanja bolnica. Što je zaposlenost veća, to više korisnika uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje, ali zbog neo-dgovarajućeg fi nanciranja bolnica u sustavu se i da-lje stvaraju dospjele nepodmirene obveze, ali nešto sporije nego proteklih godina.

5. Izazovi s kojima se suočavaju mrežne djelatnos utječu na okoliš i povećavaju troškove za potro-šače. Prevelike količine otpada završavaju na odla-gališ ma i premalo se otpada reciklira. Postoje po-tencijali za povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora. Gubici u vodoopskrbi povećavaju iscrpljiva-nje resursa i troškove za potrošače. Nedovoljna je konkurencija na tržiš ma električne energije i plina za male potrošače i ta su tržišta još uvelike regu-lirana. Neodgovarajući sustavi gradskog prijevoza u većini gradova i nedovoljno razvijena željeznička mreža ograničavaju mobilnost radnika i nega vno utječu na konkurentnost poduzeća i na okoliš.

6. Pouzdanost sta s čkih podataka i dalje je upit-na. Hrvatska je poduzela neke korake radi unap-ređenja izrade makroekonomskih sta s ka i sta -s ka javnih fi nancija, ali još nisu riješeni problemi njihove potpunos , točnos i pravovremenos .

5. ZaključakTrinaest država članica bilo je obuhvaćeno postup-kom Detaljnog preispi vanja 2019., a to su Bugarska, Grčka, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska. Nakon provedenog Postupka detaljnog preispi vanja Komisija je zaključila da Grčka bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže u smi-slu Postupka u slučaju prekomjernih makroekonom-skih neravnoteža. U 10 država članica potvrđeno je postojanje neravnoteža (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Hrvatska, Francuska, Nizozemska, Por-tugal, Rumunjska i Švedska). Pritom treba spomenu- da su neravnoteže utvrđene u 2019. za Rumunjsku

koja je u 2018. bila u skupini država članica koje nisu te godine bile uključene u Detaljna preispi vanja dok je Hrvatska zahvaljujući pos gnutom napret-ku reklasifi cirana iz skupine država s prekomjernim neravnotežama u skupinu država s neravnotežama (tablica 1).

Tablica 1: Sažetak Odluka o klasifi kaciji država članica u okviru Postupka detaljnog preispi vanja u raz-doblju 2016. – 2019.

Kategorije postupka zbog makroekonomskih

neravnoteža 2016. 2017. 2018. 2019.

Države članice koje nisu uključene u detaljna preispi vanja

CZ, DK, LV, LT, LU, MT, PL, SK (8)

BE, CZ, DK, EE, LV, LT, LU, HU, MT, AT, PL, RO, SK, UK (14)

BE, CZ, DK, EE, FI, LV, LT, LU, HU, MT, AT, PL, RO, SK, UK (15)

BE, CZ, DK, EE, FI, LV, LT, LU, HU, MT, AT, PL, SI, SK, UK (15)

1.Nema utvrđenih neravnoteža

BE, EE, HU, AT, RO, UK (6)

FI (1) SI (1) -

2. Neravnoteže DE, IE, ES, NL, SI, FI, SE (7)

DE, IE, ES, NL, SI, SE (6)

BG, DE, IE, ES, FR, NL, PT, SE (8)

BG, DE, IE, ES, HR, FR, NL, PT, RO, SE (10)

3. Prekomjerne neravnoteže

BG, FR, HR, IT, PT, CY (6)

BG, FR, HR, IT, PT, CY (6)

HR, IT, CY (3) CY, EL, IT (3)

4.Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (PPN/EIP)

- - -

Izvor: Komunikacija 2017. str. 8, Komunikacija 2018. str. 6., Komu-nikacija 2019. str. 7

Hrvatska je nakon nekoliko uzastopnih godina uspjela napus kategoriju država koje bilježe prekomjerne neravnoteže, a njeno je mjesto u tročlanoj skupini preuzela Grčka. Iako se sada nalazi u boljoj kategoriji (tzv. običnih neravnoteža), potrebno je i dalje nasta-vi s radom na reformama i provedbi preporuka koje je Hrvatska dobila na kraju prošlog ciklusa europskog semestra (od kojih se neke ponavljaju više godina) kako bi u konačnici naša država u nekom razumnom roku otklonila preostale makroekonomske neravno-teže.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

13


1. UvodDa bi izborni sudionici mogli sudjelova na izborima, potrebna su im određena fi nancijska sredstva. Ne-kontrolirano i netransparentno prikupljanje i trošenje fi nancijskih sredstava izborne sudionike može učini ovisnima o donatorima sredstava, obveza ih na vra-ćanje usluga nakon dolaska na vlast i ugrozi funkcio-niranje demokratskih ins tucija.

Kako bi se uklonio visoki korupcijski rizik koji proizla-zi iz netransparentnog stjecanja i trošenja sredstava, suvremena zakonodavstva nastoje propisima što de-taljnije regulira to područje.

U Republici Hrvatskoj to je područje regulirano Za-konom o fi nanciranju poli čkih ak vnos , izborne promidžbe i referenduma (NN, br. 29/19; dalje u tek-stu: Zakon o fi nanciranju) koji je stupio na snagu 24. ožujka 2019. Izborni sudionici na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske koji će se održa 26. svibnja 2019. dužni su fi nanciranje izbor-ne promidžbe vodi u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju. Nadležno jelo za provedbu nadzora fi nanciranja i pravilnos izborne promidžbe je Držav-no izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Državno izborno povjerenstvo).

2. Izborna promidžba i sudionici izborne promidžbe

Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju su-dionici izborne promidžbe u svrhu javnog predstavlja-nja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima.

Sudionici izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske su:

• poli čke stranke odnosno dvije ili više poli čkih stranaka koje su zajednički predložile kandidacijsku listu

• nositelji lista grupe birača1.

3. Poseban račun za fi nanciranje izborne promidžbe

Zakon o fi nanciranju propisuje izbornim sudionicima na izborima za članove u Europski parlament iz Repu-blike Hrvatske obvezu otvaranja posebnog računa za fi nanciranje izborne promidžbe (dalje u tekstu: pose-ban račun).

Riječ je o računu na koji se isključivo mogu uplaćiva donacije za fi nanciranje troškova izborne promidžbe, vlas ta sredstva i naknada troškova izborne promidž-be. Na poseban račun ne smiju se vrši druge uplate koje vlasnik računa ostvaruje po drugim osnovama.

Sredstva koja se nalaze na tom računu ne smiju se rabi ni za koju drugu svrhu osim za podmirenje troškova izborne promidžbe. Navedeno znači da se sredstva s posebnog računa ne smiju upotrebljava

1 Pod pojmom lista grupe birača u ovom se radu podrazumijeva kandidacijska lista grupe birača.

Financiranje izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske Tomislava Maričević * Zrinka Mikulić **

U članku autorice predstavljaju odredbe novog Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos , izborne promidž-be i referenduma koji je ovih dana stupio na snagu. Svrha ovog zakona je uspostavljanje kontroliranog i transparentnog sustava prikupljanja i trošenja fi nancijskih sredstava za fi nanciranje predizbornih i izbornih poli čkih ak vnos .

* Tomislava Maričević, dipl. oec., savjetnica predsjednika Državnog izbornog povjerenstva za fi nancije.** Zrinka Mikulić, dipl. oec., savjetnica predsjednika Državnog izbor-nog povjerenstva za fi nancije. Stavovi autorica izneseni u ovom radu osobni su i stručni stavovi autorica i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj su zaposlene te je ni na koji način ne obvezuju.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

za podmirenje osobnih troškova osoba na kandida-cijskoj lis , kao što su npr. troškovi za osobnu odjeću, otplatu dugovanja, osobni troškovi članova obitelji i drugi troškovi koji nisu izravno povezani s izbornom promidžbom za dužnost na koju se osobe na kandi-dacijskoj lis kandidiraju. Nadalje, zabranjeno je kori-s se sredstvima državnog proračuna ili proračuna jedinica samouprave koja osobe na kandidacijskoj li-s , kao dužnosnici Republike Hrvatske ili izabrani duž-nosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, rabe u obavljanju svojih dužnos . Za potrebe izborne promidžbe zabranjena je upotreba uredskih prostori-ja, službenih vozila i uredske opreme državnih jela i jedinica samouprave, osim osobama na koje se odno-se posebni propisi o š ćenim osobama.

Na izborima za članove u Europski parlament iz Repu-blike Hrvatske, poseban račun dužni su otvori :

• poli čka stranka2 koja je predložila kandidacijsku listu

• kada dvije ili više poli čkih stranaka predlože za-jedničku kandidacijsku listu, poseban račun otvara jedna od poli čkih stranaka3 koje su predložile za-jedničku kandidacijsku listu, što se uređuje među-sobnim sporazumom4 kojim se uređuju i svi ostali odnosi između dvije ili više poli čkih stranaka koje su predložile zajedničku kandidacijsku listu

• nositelj liste grupe birača otvara u izabranoj ban-ci račun građana za posebne namjene (za fi nanci-ranje izborne promidžbe) prema općim pravilima bankarskog poslovanja.

Izborni sudionici dužni su otvori poseban račun naj-kasnije s danom podnošenja kandidacijske liste, a naj-ranije ga mogu otvori šest mjeseci prije roka predvi-đenog za održavanje izbora.

Sve transakcije na posebnom računu izborni sudionici dužni su dovrši i zatvori poseban račun najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za isplatu naknade troškova izborne promidžbe odnosno 135 dana od objave konačnih rezultata izbora.

Nadalje, izborni sudionici dužni su najkasnije u roku od osam dana od dana zatvaranja posebnog računa dostavi Državnom izbornom povjerenstvu potvrdu banke o zatvaranju računa.

2 Poli čka stranka otvara poseban račun kao pravna osoba.3 Poli čka stranka otvara poseban račun kao pravna osoba.4 Međusobni sporazum predlagatelji dostavljaju Državnom izbor-nom povjerenstvu prilikom podnošenja prijedloga kandidacijske liste.

4. Način fi nanciranja izborne promidžbe – vlas ta sredstva i donacije

Izborni sudionici mogu fi nancira izbornu promidžbu iz vlas h sredstava i iz donacija.

Vlas m sredstvima poli čke stranke smatraju se sredstva koja poli čka stranka sa svog središnjeg računa upla na svoj poseban račun za fi nanciranje troškova izborne promidžbe.

U slučaju kada dvije ili više poli čkih stranaka predlo-že zajedničku kandidacijsku listu, vlas m sredstvima pojedine poli čke stranke smatraju se sredstva koja ta poli čka stranka sa svog središnjeg računa upla na poseban račun koji je za fi nanciranje troškova iz-borne promidžbe otvorila jedna od poli čkih strana-ka koje su predložile zajedničku listu.

Vlas m sredstvima liste grupe birača smatraju se osobna sredstva fi zičkih osoba kandidata na lis gru-pe birača.

Vlas ta sredstva koja izborni sudionici namjeravaju utroši za izbornu promidžbu moraju bi uplaćena na poseban račun. Izborni sudionici mogu uplaćiva vlas ta sredstva na poseban račun do dana zatvara-nja tog računa.

Donacije su povremene ili redovite uplate kojima fi zič-ke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac, odnosno pružaju usluge ili daju proizvode bez naplate izbornim sudionicima za fi nanciranje izborne promidžbe.

Izborni sudionici dužni su vodi računa o tome vode li evidenciju o primitku donacija te izdaju li potvr-de o primitku donacija. Kako bi mogli izda valjanu potvrdu o donacijama, izborni sudionici trebaju da uputu donatorima da prilikom uplate donacije putem naloga za uplatu uz podatke koji se odnose na ime i prezime / naziv donatora i adresu, upišu OIB u dijelu poziv na broj odobrenja, a ako se radi o stranim fi zič-kim osobama broj putovnice.

Nadalje, izborni sudionici trebaju vodi računa jesu li donacije u novcu uplaćene na poseban račun otvoren za fi nanciranje izborne promidžbe; jesu li za donacije čija je vrijednost veća od 5.000 kuna zaključili ugovor s davateljem donacije; jesu li fi zičke i pravne osobe (donatori) za donacije u obliku proizvoda i usluga iz-dali potvrdu koja glasi na poli čku stranku, odnosno na listu grupe birača te na kojoj je naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge; jesu li fi zič-ke i pravne osobe (donatori) koje daju donacije do-stavili izjavu da se pro v njih ne vodi postupak napla-te dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, odnosno proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima; da donacije pojedinih fi zičkih osoba pojedinoj poli čkoj stranci, odnosno poli čkoj stran-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

15


ci koja je na temelju međusobnog sporazuma otvo-rila poseban račun u ime zajedničke liste, odnosno lis grupe birača na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske ne prelaze iznos od 30.000,00 kuna; da donacije pojedinih pravnih osoba pojedinoj poli čkoj stranci, odnosno poli čkoj stran-ci koja je na temelju međusobnog sporazuma otvo-rila poseban račun u ime zajedničke liste, odnosno pojedinoj lis grupe birača na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske ne prelaze iznos od 200.000,00 kuna.

Izborni sudionici dužni su provjeri dopuštenost sva-ke primljene donacije za fi nanciranje izborne pro-midžbe. Donacije je zabranjeno primi od:

• stranih država, stranih poli čkih stranaka, stranih pravnih osoba

• stranih fi zičkih osoba, osim državljana drugih drža-va članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima

• državnih jela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlas ma, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, prema Registru državne imovine, ima više od 5 % udjela ili dionica te javnih poduzeća, pravnih osoba s jav-nim ovlas ma, trgovačkih društava i drugih prav-nih osoba u kojima jedinica samouprave ima više od 5 % udjela ili dionica te javnih i drugih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica sa-mouprave, ili su u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice samouprave (provjeri na slje-dećim mrežnim stranicama: Ministarstva državne imovine – Registar državne imovine – h p://regi-star-imovina.gov.hr/, Centra za restrukturiranje i prodaju – h p://www.cerp.hr/default.aspx?id=279, sudskog registra Ministarstva pravosuđa – h ps://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1)

• udruga radnika i poslodavaca• udruga, zaklada i fundacija koje zastupaju ili pred-

stavljaju državni dužnosnici ili izabrani dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih nepro-fi tnih udruga i organizacija

• fi zičkih i pravnih osoba pro v kojih se vodi postu-pak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom proračunu, odnosno proračunu jedinice samouprave ili zaposlenicima

• jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, osim u slučajevima i na način propisan Zako-nom o fi nanciranju

• neimenovanih (anonimnih) izvora, a donacijama iz neimenovanih (anonimnih) izvora smatraju se do-nacije za koje u trenutku uplate donacije nisu po-

zna podaci o donatoru i to: ime, prezime i osobni iden fi kacijski broj fi zičke osobe, odnosno naziv i osobni iden fi kacijski broj pravne osobe

• trećih osoba (posrednika), bilo u novcu, bilo u obli-ku proizvoda.

Svaku nedopuštenu donaciju, svaku donaciju čija je vrijednost veća od 5.000,00 kuna, a za koju nije za-ključen ugovor, kao i iznos donacije primljen iznad dopuštenog iznosa izborni sudionici dužni su odmah prijavi Državnom izbornom povjerenstvu, a pri-mljena sredstva doznači u korist državnog proraču-na najkasnije u roku od 15 dana od dana primljene uplate (broj računa za uplatu nedopuštene donacije: HR1210010051863000160, model 68, prije poziva na broj upisa : 7692 te OIB upla telja).

Ako izborni sudionici ne žele zadrža donaciju koju je na njihov poseban račun upla la pojedina fi zička ili pravna osoba, a za koju nije zaključen ugovor, mogu je odbi tako da iznos takve donacije uplate u državni proračun, najkasnije u roku od osam dana od dana uplate takve donacije.

Donacije se mogu prikuplja najkasnije do završetka izborne promidžbe koja završava 24 sata prije dana održavanja izbora, dakle, do 24. svibnja 2019. do 24 sata.

Ako izborni sudionici prime donacije nakon završet-ka izborne promidžbe, dužni su ih odmah prijavi Državnom izbornom povjerenstvu, a donacije vra donatorima najkasnije u roku od 15 dana od dana pri-mitka donacije. Ako povrat nije moguć ili je donacija iz nedopuštenog izvora, dužni su u istom roku upla iznos vrijednos takve donacije u državni proračun.

5. Troškovi izborne promidžbeUkupan dopušteni iznos troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj lis na izborima za članove u Europ-ski parlament iz Republike Hrvatske ne smije prelazi iznos veći od 4.000.000,00 kuna.

Troškovima izborne promidžbe smatraju se troškovi nastali u svrhu javnog predstavljanja izbornih sudio-nika i njihovih izbornih programa te pozivanja birača da za njih glasuju, kao i ostali troškovi izravno pove-zani s izbornom promidžbom, i to od dana otvaranja posebnog računa za fi nanciranje izborne promidžbe do dana zatvaranja navedenog posebnog računa.

Izborni sudionici dužni su vodi računa o tome da svi troškovi pojedinih kandidata s kandidacijske liste budu prikazani u okviru ukupnih troškova izborne promidžbe te kandidacijske liste.

Troškovi izborne promidžbe, koje je pla o sam kandi-dat s kandidacijske liste poli čke stranke odnosno s

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

kandidacijske liste koalicije poli čkih stranaka, sma-traju se donacijama u proizvodima ili uslugama toj kandidacijskoj lis . Navedena donacija u proizvodima ili uslugama prikazuje se ujedno i kao trošak izborne promidžbe.

Sredstva prikupljena za fi nanciranje izborne promidž-be mogu se upotrebljava samo za ak vnos izborne promidžbe.

6. Obveza dostave fi nancijskih izvješća / izvještaja od strane izbornih sudionika

Stupanjem na snagu novog Zakona o fi nanciranju, po prvi put izborni sudionici dužni su dostavi Državnom izbornom povjerenstvu fi nancijska izvješća o fi nancira-nju izborne promidžbe s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvješća, unosom u informacijski sustav za nadzor fi nanciranja izborne promidžbe i to:

1. sedam dana prije održavanja izbora, dakle, za-ključno do 18. svibnja 2019.:• Izvješće o primljenim donacijama za fi nanciranje

izborne promidžbe • Izvješće o troškovima (rashodima) izborne pro-

midžbe • Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog po-

pusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe.

2. trideset dana nakon održanih izbora, dakle, za-ključno do 25. lipnja 2019.:• Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne pro-

midžbe s podacima o ostvarenim primicima za fi nanciranje izborne promidžbe, izvorima fi nan-ciranja te o troškovima za fi nanciranje izborne promidžbe.

Sastavni dijelovi fi nancijskog izvještaja su:

• Izvješće o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe

• Izvješće o troškovima (rashodima) izborne pro-midžbe

• Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popu-sta u cijeni za medijsko oglašava nje izborne pro-midžbe.

7. Objava fi nancijskih izvješća / izvještajaFinancijski izvještaji o fi nanciranju izborne promidžbe dostavljeni unosom u informacijski sustav za nadzor fi nanciranja izborne promidžbe objavljuju se na mrež-noj stranici Državnog izbornog povjerenstva www.izbori.hr i to prvog radnog dana od dana njegove do-stave.

Podatak o adresi fi zičke osobe donatora i primatelja se ne objavljuje.

8. Način dodjele korisničkog imena i lozinke za informacijski sustav za nadzor fi nanciranja izborne promidžbe

Kako je Zakon o fi nanciranju stupio na snagu 24. ožujka 2019. na snazi su i dalje obrasci propisani Pravilnikom o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvješćima o troš-kovima (rashodima) izborne promidžbe, te fi nancij-skim izvještajima za fi nanciranje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13; u daljnjem tekstu: Pra-vilnik).

Za pristup informacijskom sustavu za nadzor fi nanci-ranja izborne promidžbe, Državno izborno povjeren-stvo izbornim sudionicima mora dodijeli korisničko ime i lozinku. Prije dodjele korisničkog imena i lozinke izborni sudionici trebaju ispuni Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke za ulazak u informacijski sustav za nadzor fi nanciranja izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republi-ke Hrvatske.

Navedeni zahtjev nalazi se na mrežnoj stranici Držav-nog izbornog povjerenstva www.izbori.hr, u rubrici Izbori članova u Europski parlament iz Republike Hr-vatske → Financiranje izborne promidžbe. Popunjeni zahtjev potrebno je peča ra (samo poli čke stran-ke) i potpisa od strane ovlaštene osobe te je is po-trebno dostavi Državnom izbornom povjerenstvu.

Nakon dostave popunjenog Zahtjeva za dodjelu ko-risničkog imena i lozinke, Državno izborno povjeren-stvo će izbornim sudionicima dodijeli korisničko ime i lozinku.

Kako bi se izbornim sudionicima olakšao unos po-dataka u informacijski sustav za nadzor fi nanciranja izborne promidžbe, Državno izborno povjerenstvo izradilo je korisničku uputu za pristup informacijskom sustavu za nadzor fi nanciranja izborne promidžbe.

Izborni sudionici će u navedeni sustav unosi podat-ke o uplaćenim vlas m sredstvima, primljenim do-nacijama te troškovima izborne promidžbe.

Unosom podataka u informacijski sustav za nadzor fi -nanciranja izborne promidžbe kreirat će se popunjeni obrasci koji su propisani navedenim Pravilnikom i is će bi objavljeni na mrežnoj stranici Državnog izbor-nog povjerenstva.

8.1. Obrasci općenito

Kod naziva poli čke stranke / nositelja liste grupe bi-rača navodit će se naziv poli čke stranke koja je otvo-rila poseban račun, odnosno ime i prezime nositelja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

17


liste grupe birača koji je otvorio poseban račun. No ako se radi o zajedničkoj lis koju čini više poli čkih stranaka, navodit će se nazivi svih poli čkih stranaka koje čine zajedničku listu, a ne samo naziv poli čke stranke koja je otvorila poseban račun.

Informacijski sustav za nadzor fi nanciranja navodit će mjesto sjedište / prebivalište ili boravište / adresa poli čke stranke koja je otvorila poseban račun od-nosno adresu prebivališta nositelja liste grupe birača.

Kod navođenja adrese i OIB-a, navodit će se samo adresa i OIB poli čke stranke koja je otvorila poseban račun, odnosno adresa i OIB nositelja liste grupe bira-ča koji je otvorio poseban račun.

Poli čka stanka koja je otvorila poseban račun odgo-vorna je za sve transakcije koje se odvijaju po tom računu stoga se navode samo njezini podaci.

Informacijski sustav za nadzor fi nanciranja navest će IBAN posebnog računa koji je dostavljen putem Za-htjeva za dodjelu korisničkog imena i lozinke.

U dijelu koji se odnosi na razdoblje izvješća / izvje-štaja upisat će se razdoblje od otvaranja posebnog računa pa do dana predaje izvješća / izvještaja putem informacijskog sustava za nadzor fi nanciranja.

Prije predaje obrazaca svaki obrazac moguće je is-pisa i provjeri . Do trenutka predaje, obrazac nosi oznaku radno. Nakon predaje obrazaca putem in-formacijskog sustava za nadzor fi nanciranja, iste je potrebno ispisa , peča ra i potpisa od strane

ovlaštene osobe. Izborni sudionici dužni su potpisan i peča ran fi nancijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe sa sastavnim dijelovima čuva trajno.

9. Naknada troškova izborne promidžbeSredstva za naknadu troškova izborne promidžbe ras-poređuju se poli čkim strankama i listama grupe bi-rača, razmjerno broju osvojenih mjesta za članove u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske prema konačnim rezulta ma izbora.

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske imaju poli čke stranke i liste grupe birača koje na izborima za člano-ve u Europski parlament iz Republike Hrvatske dobiju najmanje 5 % važećih glasova birača.

Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se na poseban račun u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjerenstva o nadzo-ru poš vanja odredbi Zakona o fi nanciranju koje se odnose na izbornu promidžbu odnosno u roku od 75 dana od dana objave konačnih rezultata izbora.

Naknada troškova izborne promidžbe ne smije se ispla izbornim sudionicima u iznosu većem od os-tvarenih troškova izborne promidžbe.

Potrebno je naglasi da izborni sudionici koji ostva-re pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ne zatvaraju poseban račun prije nego im se na poseban račun upla naknada troškova izborne promidžbe.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

1. Obveza provedbe programa ili projekta sukladno uvje ma natječaja ili javnog poziva

Ugovorom o dodjeli fi nancijskih sredstava između davatelja fi nancijskih sredstava i udruge / korisnika fi nancijskih sredstava utvrđuje se iznos fi nancijskih sredstava te uređuju međusobna prava, obveze i odgovornos u provedbi i fi nanciranju programa i/ili projekta u ugovorenom razdoblju provedbe. Su-kladno općim i posebnim uvje ma ugovora, udruga je kao korisnik fi nancijskih sredstava obvezna provo-di programske ili projektne ak vnos sukladno opi-su programa ili projekta i troškovniku (planu rasho-da) koji su prihvaćeni na javnom natječaju i sastavni su dijelovi Ugovora o fi nanciranju. Pritom, korisnik fi nanciranja dužan je provodi program ili projekt s dužnom pažnjom, učinkovito i transparentno suklad-no najboljim praksama na danom području i u skladu s ugovorom. U tu svrhu korisnik fi nanciranja angažira sve potrebne fi nancijske, ljudske i materijalne resurse potrebne za cjelovitu provedbu programa ili projekta kako je navedeno u opisu programa ili projekta.

Korisnik fi nanciranja obvezan je ugovorena fi nancij-ska sredstva potraživa od davatelja ispunjenim za-htjevom za nadoknadu sredstava sukladno roku na-vedenom u ugovoru o dodjeli fi nancijskih sredstava. U zahtjevu se navode opći podaci o projektu, izvje-

štajno razdoblje (osim u slučaju potraživanja preduj-ma) te traženi prihvatljiv iznos, odnosno trošak.

Kao obvezni dio natječajne dokumentacije korisnik fi -nanciranja dužan je priloži izjavu o nepostojanju dvo-strukog fi nanciranja kojom se prije, ali i jekom proved-be programa ili projekta nastoji prevenira dvostruko fi nanciranje is h programa ili projekata od strane više davatelja fi nancijskih sredstava. Izjavu potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje prijavitelja projekta koja po-tvrđuje is nitost, točnost i potpunost podataka pod kaznenom i materijalnom odgovornošću što omogu-ćava djelovanje davatelja fi nancijskih sredstava1 ako se naknadno ustanovi kako je program ili projekt ipak fi nanciran iz drugih javnih izvora. Izjava se dostavlja neposredno prije potpisivanja ugovora.

1 U slučaju kada prijavitelj u izjavi označi da se natječe u još nekom natječaju s is m programom ili projektom, ali je postupak ocjenjiva-nja još u jeku, davatelj fi nancijskih sredstava može stupi u kontakt s drugim davateljem fi nancijskih sredstava radi provjere ako je projekt u međuvremenu pozi vno ocijenjen i odabran. Kada je drugi dava-telj fi nancijskih sredstava već odabrao projekt, prijava se odbacuje. Može se očekiva da će davatelji fi nancijskih sredstava međusobno komunicira o pitanju izbjegavanja dvostrukog fi nanciranja, a takva je komunikacija i nužna. Tako se osigurava veća transparentnost dodjele sredstava i omogućava kvalitetnije ulaganje ograničenih sredstava iz javnih izvora za programe i projekte udruga. Ako se jekom razmjene informacije dvaju i više davatelja fi nancijskih sredstava utvrdi da će jedan davatelj fi nancijskih sredstava prihva izjavu i potpisa ugovor kojim će se osigura fi nanciranje cjelokupne vrijednos projekta ili programa, drugi davatelj/i mora/ju automatski obustavi proces oda-bira projekta ili programa neovisno o kojoj se fazi odabira radi!

Ugovorne obveze koje mora ispunjava udruga koja provodi program ili projekt fi nanciran sredstvima iz javnih izvora Vesna Lendić Kasalo *

Ugovaranje je završni korak u postupku kojim se dodjeljuju sredstva za fi nanciranje provedbe programa ili projekata od interesa za opće dobro sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15; dalje tek-stu: Uredba). Kad udruga s davateljem fi nancijskih sredstava iz javnih izvora potpiše ugovor o fi nanciranju njezinog programa ili projekta, neovisno o tome je li ugovor zaključen nakon provedenog javnog natječaja ili javnog poziva ili izravno, sukladno čl. 6. st. 3. Uredbe, udruga na temelju potpisanog ugovora postaje korisnik financijskih sredstava (korisnik financiranja) s brojnim obvezama prema davatelju financijskih sredstva koje su utvrđene općim i posebnim uvjetima ugovora o financiranju.

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Ured za udruge Vlade RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

19


Kada je to utvrđeno u opisu programa ili projekta, korisnik fi nanciranja provodi program ili projekt sa-mostalno ili u partnerstvu s jednom ili više udruga ili drugih organizacija civilnog društva ili drugim jelima kao partnerima. Također, korisnik fi nanciranja može podugovori ograničeni dio programa ili projekta, ali program ili projekt treba provodi sam korisnik fi nan-ciranja u suradnji s partnerima. Partneri sudjeluju u provedbi projekta, a njihovi se troškovi, ako nije dru-gačije propisano uvje ma natječaja, smatraju oprav-danim na is način kao i troškovi samog korisnika fi -nanciranja. Imajući u vidu da su korisnik fi nanciranja i davatelj fi nancijskih sredstava jedine strane ugovora i da davatelj fi nancijskih sredstava ni na koji način nije ugovorno povezan s partnerom (partnerima) ili podu-govaračima udruge, bez obzira na to što se svi uvje koji se odnose na korisnika fi nanciranja primjenjuju i na njegove partnere, odnosno na sve njegove po-dugovarače, isključivo je korisnik fi nanciranja odgo-voran davatelju fi nancijskih sredstava za provođenje programa ili projekta u skladu s uvje ma ugovora. Svoje odnose s partnerom korisnik fi nanciranja na-kon potpisivanja ugovora može uredi sporazumom o partnerstvu u provedbi programa ili projekta.

2. Isključiva odgovornost za provedbu programa ili projekta

Korisnik fi nanciranja provodi program ili projekt na vlas tu odgovornost što znači da davatelj fi nancijskih sredstava ne odgovara za štetu nastalu u odnosu na osoblje ili imovinu udruge jekom provedbe ili slije-dom posljedica programa ili projekta, i ne može pri-hva potraživanje za nadoknadom ili povećanjem iznosa plaćanja vezano uz takve štete ili povrede. Naime, korisnik fi nanciranja isključivo je odgovoran trećim stranama, uključujući odgovornost za nastale štete ili povrede bilo koje vrste jekom provedbe ili slijedom posljedica programa ili projekta. Korisnik fi -nanciranja ne može na davatelja fi nancijskih sredsta-va prenije odgovornost, odnosno obvezu naknade štete koja proistječe iz potraživanja ili akcija poduze- h kao posljedica kršenja pravila ili propisa od stra-

ne korisnika fi nanciranja ili zaposlenika korisnika ili pojedinaca za koje su zaposlenici odgovorni, ili kao posljedica kršenja prava treće strane.

3. Obveza izvještavanja o provedbiKorisnik fi nanciranja dužan je davatelja fi nancijskih sredstava izvještava o provođenju programa ili pro-jekta, a sukladno odredbama Zakona (članak 34. stavak 1.) i širu javnost putem svoje mrežne stranice ili na dru-gi odgovarajući način. Ovisno o visini fi nancijskih sred-stava i trajanju programa ili projekta, sukladno odred-bama propisa kojima se uređuje osnovni sadržaj i roko-vi dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredsta-

va, davatelj fi nancijskih sredstava odredit će učestalost izvještavanja (tromjesečna, polugodišnja, godišnja ili završni izvještaj). Ti se izvještaji sastoje od opisnog di-jela i fi nancijskog dijela i podnose se na obrascima koje je propisao davatelj fi nancijskih sredstava u natječaj-noj dokumentaciji. Izvještaji se odnose na program ili projekt kao cjelinu, bez obzira na to koji dio fi nancira davatelj fi nancijskih sredstava. Uz fi nancijski izvještaj korisnik fi nanciranja dostavlja i preslike odgovarajuće dokumentacije kojima se pravdaju troškovi te popis ko-načnih izvora fi nanciranja programa ili projekta i opis svih odstupanja u izvorima fi nanciranja u odnosu na prijedlog koji je odobren. Davatelj fi nancijskih sredsta-va može od korisnika fi nanciranja zah jeva i dodatne podatke o provođenju programa ili projekta u bilo koje doba, sve do konačnog odobrenja izvještaja o proved-bi programa ili projekta. Dodatni podaci, ako davatelj nije drugačije naveo, dostavljaju se najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako korisnik fi nanciranja ne dostavi davatelju fi nancijskih sredstava međuizvještaj ili završni izvještaj do krajnjeg roka za njegovo podnošenje, kako je to određeno Ugovorom i određenim modelom plaćanja, i ne dostavi prihvatljivo i dovoljno detaljno obrazloženje razloga zbog kojih nije ispunio obavezu, davatelj fi nancijskih sredstava može raskinu ugovor i zah jeva povrat sredstva koja su već uplaćena. Osim što korisniku fi nanciranja koji ne ispunjava obveze izvještavanja utvrđene ugovorom o fi nanciranju programa ili projekta davatelj fi nancijskih sredstava može uskra fi nanciranje iz javnih izvora u odnosu na taj ugovor, može mu onemogući i prijavu na drugi javni natječaj u razdoblju od dvije godine od utvrđivanja povrede ugovora.

Dok je davatelj fi nancijskih sredstava obvezan pra- provedbu programa ili projekta (ako provedba

projekta traje najmanje godinu dana i vrijednost mu iznosi 100.000 kuna i više, davatelj fi nancijskih sred-stava obvezan je najmanje jednom jekom njegovog trajanja obavi terensku provjeru provedbe progra-ma ili projekta), korisnik fi nanciranja je po završetku dužan vrednova provedeni program ili projekt te je dužan stavi na raspolaganje davatelju fi nancijskih sredstava ili osobama koje davatelj ovlas svu do-kumentaciju ili podatke koji mogu bi od koris kod praćenja programa ili projekta, odnosno vrednovanja natječaja i da prava pristupa m podacima. Ako bilo koja od ugovornih strana izvrši ili naruči vrednovanje jekom programa ili projekta, dužna je dostavi dru-

goj stranci presliku izvještaja o vrednovanju.

4. Obveza izbjegavanja sukoba interesaKorisnik fi nanciranja obvezan je poduze sve potreb-ne mjere u svrhu izbjegavanja sukoba interesa2 pri ko-

2 Sukladno Uredbi, sukob interesa postoji kada je nepristrano izvršenje ugovornih obveza bilo koje osobe vezane ugovorom ugroženo zbog prili-

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

rištenju sredstvima iz javnih izvora i bez odgode mora obavijes davatelja fi nancijskih sredstava o svim si-tuacijama koje predstavljaju ili bi mogle doves do takvog sukoba. U slučaju utvrđenog postojanja suko-ba interesa u provedbi ugovora, korisnik fi nanciranja dužan je bez odgode, a najkasnije u roku koji ne može bi dulji od 30 dana (ovisno o mjeri koju je potrebno poduze ) poduze potrebne radnje koje je naložio davatelj fi nancijskih sredstava kako bi se otklonio su-kob interesa u provedbi programa ili projekta.

5. Obveze vezane uz uredno vođenje dokumentacije i primjenu računovodstvenih propisa

5.1. Čuvanje dokumenata

Korisnik fi nanciranja, jednako kao i davatelj fi nancij-skih sredstava ima obvezu čuvanja svih dokumenata, podataka ili drugih relevantnih materijala dostavljenih u provedbi programa ili projekta najmanje sedam go-dina od posljednje uplate sredstava, a svi dokumen i evidencije vezani uz obavljanje funkcija i provedbu ak vnos koje obavljaju i davatelj fi nancijskih sredsta-va i korisnik fi nanciranja moraju bi lako dostupni i ar-hivirani na način koji omogućuje jednostavan pregled kako bi se osigurao odgovarajući revizijski trag. Kori-snik fi nanciranja dužan je obavijes davatelja fi nan-cijskih sredstava o njihovoj točnoj lokaciji.

5.2. Vođenje propisanim evidencija

U provedbi programa ili projekta korisnik fi nanciranja obvezan je vodi precizne i redovite evidencije vezane uz provođenje programa ili projekta koristeći se od-govarajućim računovodstvenim sustavima sukladno propisima o računovodstvu neprofi tnih organizacija. Korisnik fi nanciranja osigurat će da fi nancijski izvještaj (i privremeni i završni) bude primjereno i jednostavno usklađen i s računovodstvenim i knjigovodstvenim su-stavom korisnika fi nanciranja i temeljnim računovod-stvenim i drugim relevantnim evidencijama. U tu svrhu korisnik fi nanciranja će pripremi i održava odgova-rajuća usuglašavanja, prateće planove, analize i pregle-de po stavkama za nadzor i provjeru.

ke da ta osoba svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama (članovi obitelji: bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj), zaposleniku, članu udruge, članu upravnog jela ili čelniku te udruge ili bilo koje druge udruge na bilo koji način povezane s tom udru-gom, društvenim skupinama i organizacijama, a nauštrb javnog interesa i to u slučajevima obiteljske povezanos , ekonomskih interesa ili drugog zajedničkog interesa s drugom osobom. Uredba propisuje da u postup-cima javne nabave ili podugovaranja koje korisnik fi nanciranja provodi u okviru provedbe ugovora, kao prihvatljivi ponuđači mogu sudjelova i članovi udruge i volonteri udruge koja pokreće postupak nabave roba ili usluga pod uvjetom da se vodi računa o izbjegavanju sukoba interesa, te da se ne smatra sukobom interesa kada korisnik fi nanciranja provodi pro-gram ili projekt koji je usmjeren na njegove članove kao korisnike projekta koji pripadaju socijalno osjetljivim skupinama ili skupinama s posebnim potrebama.

5.3. Dopus ovlaštenim osobama kontrole na licu mjesta

Također, korisnik fi nanciranja obvezan je omogući davatelju fi nancijskih sredstava, inspektorima prora-čunskog nadzora Ministarstva fi nancija i svim vanjskim revizorima koji vrše provjere troškova za programe ili projekte čija je ukupna vrijednost jednaka ili veća od 500.000 kuna da provjere provođenje programa ili projekta ispi vanjem dokumenata ili putem kontrola na licu mjesta, i po potrebi izvrše reviziju na temelju prateće dokumentacije za računovodstvene evidenci-je, računovodstvene dokumente i sve ostale dokumen-te (računovodstvenu evidenciju iz računovodstvenog sustava korisnika fi nanciranja, dokaze o postupcima nabave, obvezama, isporučenim uslugama, primitku roba, završetku radova, kupnji, uplatama, troškovima goriva, te evidenciju o zaposlenicima i njihovim plaća-ma) relevantne za fi nanciranje programa ili projekta, i u razdoblju od sedam godina nakon završne isplate.

Također, korisnik fi nanciranja obvezan je dopus proračunskom nadzoru i svim vanjskim revizorima koji vrše nadzor za programe ili projekte čija je uku-pna vrijednost jednaka ili veća od 500.000 kuna da na licu mjesta izvrše provjere i nadzor u skladu s po-stupcima sadržanim u važećim propisima za zaš tu fi nancijskih interesa Republike Hrvatske od prevara i drugih nepravilnos . Radi toga će korisnik fi nanci-ranja omogući osoblju ili predstavnicima davatelja fi nancijskih sredstava, proračunskom nadzoru kao i svim vanjskim revizorima pristup objek ma i loka-cijama na kojima se provodi program ili projekt, uk-ljučujući njegovim informa čkim sustavima te svim dokumen ma i bazama podataka vezanim uz tehnič-ko i fi nancijsko upravljanje programom ili projektom te poduze sve mjere da olakša njihov rad. Obveze korisnika u odnosu na obavljanje revizija, nadzora i provjera jednako se primjenjuju pod is m uvje ma i prema is m pravilima u odnosu na partnere i podu-govarače korisnika fi nanciranja.

6. Obveza osiguranja javnos i vidljivos trošenja javnih sredstava

Radi osiguranja javnos i vidljivos trošenja javnih sredstava korisnik fi nanciranja mora poduze sve po-trebne mjere da objavi činjenicu da je davatelj fi nan-cijskih sredstava fi nancirao ili sufi nancirao program ili projekt, osim ako davatelj fi nancijskih sredstava ne od-luči drukčije. To znači da korisnik fi nanciranja treba na-ves program ili projekt i fi nancijski doprinos davatelja fi nancijskih sredstava u svim informacijama za krajnje korisnike projekta te u svojim privremenim i godišnjim izvještajima i svim kontak ma s medijima, osim ako je ugovorom između davatelja fi nancijskih sredstava i korisnika fi nanciranja određeno drugačije. Također, u svim obavijes ma ili publikacijama korisnika fi nan-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

21


ciranja koje se ču programa ili projekta, uključujući i one iznijete na konferencijama ili seminarima, mora se naves da je program ili projekt fi nanciran iz odgova-rajućeg javnog izvora (državnog proračuna, proračuna županije, grada ili općine). Sve publikacije udruge, u bilo kojem obliku i preko bilo kojeg medija, uključu-jući internet moraju sadržava sljedeću izjavu: Ovaj je dokument izrađen uz fi nancijsku podršku (naves naziv davatelja fi nancijskih sredstava). Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj je odgovornos (naziv udruge) i ni pod kojim se uvje ma ne može smatra kao odraz stajališta (naziv davatelja fi nancijskih sredstava). Da-vatelj fi nancijskih sredstava može ugovorom obveza korisnika fi nanciranja da sadržaj publikacije dostavi na prethodno odobrenje, odnosno publikaciju neprimje-renog sadržaja tre ra kao neprihvatljivi trošak. Uobi-čajeno je da korisnik fi nanciranja ugovorom ovlašćuje davatelja fi nancijskih sredstava da objavi njegov naziv i adresu, svrhu fi nancijskih sredstava, najviši iznos sred-stava i stopu fi nanciranja prihvatljivih troškova progra-ma ili projekta, ali davatelj fi nancijskih sredstava može na zahtjev korisnika fi nanciranja odusta od objavljiva-nja h informacija ako bi to ugrozilo korisnika fi nanci-ranja ili nanijelo štetu njegovim interesima.

7. Ostale ugovorne obveze7.1. Preuze vlasništvo nad rezulta ma

programa ili projekta

Općim uvje ma ugovora uređuje se da vlasništvo i prava intelektualnog i industrijskog vlasništva nad rezulta ma programa ili projekta, izvještajima i drugim dokumen -ma vezanim uz njih pripadaju korisniku fi nanciranja, ali se iznimno može ugovori da korisnik fi nanciranja daje davatelju fi nancijskih sredstava pravo da se slobodno koris svim dokumen ma koji proistječu iz programa ili projekta, bez obzira na njihov oblik i pod uvjetom da se me ne krše postojeća prava na industrijsko i intelektu-

alno vlasništvo. Vlasništvo nad opremom nabavljenom iz fi nancijskih sredstava za provedbu programa ili pro-jekta uobičajeno ima korisnik fi nanciranja koji je provo-dio program ili projekt, ali se posebnom odlukom vla-sništvo opreme može prenije s njega na partnera ili na krajnje korisnike programa ili projekta, o čemu korisnik fi nanciranja mora davatelja fi nancijskih sredstava izvije-s na posebnom obrascu o vlasništvu opreme koji se prilaže završnom izvještaju.

7.2. Podnije zahtjev za manju ili veću izmjenu ugovora

U slučaju da traži jednostranu izmjenu ugovora, kori-snik fi nanciranja dužan je o tome obavijes davatelja fi nancijskih sredstava (kao što je obavijest o prenamje-ni sredstava), imajući u vidu da se slučajevi za jedno-stranu izmjenu uređuju ugovorom. Korisnik fi nancira-nja obvezan je zahtjev za izmjenu ili dopunu ugovora

dostavi davatelju fi nancijskih sredstava najmanje 30 dana prije nego što bi radnja zbog koje se predlaže iz-mjena ili dopuna trebala bi provedena, osim ako ne postoje posebne okolnos koje je korisnik fi nanciranja valjano obrazložio, a davatelj fi nancijskih sredstava ih prihva o. Ni u kojem slučaju radnja koja se predlaže izmjenom i dopunom ne može se proves prije nego-li ju je odobrio davatelj. Ako korisnik fi nanciranja uoči da će treba poveća broj izvršitelja, broj ak vnos i slično, može zatraži prenamjenu sredstava, odnosno promjenu proračuna. Promjene proračuna moraju bi odobrene od strane davatelja sredstava prije nego što nastanu troškovi koji premašuju iznos na pojedinoj stavci u proračunu koji je ugovoren.

Korisnik fi nanciranja može prenamijeni proračun i o tome bez odlaganja mora obavijes davatelja fi -nancijskih sredstava u pisanom obliku u slučaju da izmjene i dopune proračuna ili programskih ili pro-jektnih ak vnos ne utječu na osnovnu svrhu pro-grama ili projekta, a fi nancijski je učinak ograničen na premještanje stavki u okviru istog glavnog prora-čunskog poglavlja, uključujući otkazivanje ili izmjenu postojeće stavke, ili premještanja planiranih troškova iz jednog proračunskog poglavlja u drugo, u iznosu od 15 % ili manje od iznosa predviđenog ugovorom (ili dodatkom ugovora) za svako relevantno poglavlje prihvatljivih troškova. U slučaju da su izmjene prora-čuna između proračunskih stavki veće od 15 %, kao i u slučaju izmjena i dopuna ak vnos programa ili projekta kojima se utječe na njegovu osnovnu svrhu, što će zah jeva izradu dodatka ugovoru3 i novi pro-račun programa ili projekta, korisnik fi nanciranja tre-ba obvezno dostavi i pisani zahtjev za odobrenjem te obrazloženje izmjena i dopuna proračuna.

7.3. Obavijes davatelja sredstava o promjenama u provedbi programa ili projekta

Korisnik fi nanciranja dužan je obavijes davatelja fi nancijskih sredstava o promjeni voditelja projek-ta i osobe odgovorne za zastupanje, o izmjeni cilja, ak vnos i/ili rezultata projekta, o promjeni adrese, bankovnog računa i revizora4 (ako ga je korisnik fi nan-ciranja dužan angažira ).

Korisnik fi nanciranja dužan je za eventualni prijenos ugovora i svih plaćanja povezanih s njim na treću

3 Dodatak ugovoru ne može ima za cilj ili posljedicu unošenje pro-mjena u ugovor koje bi dovele u pitanje odluku o dodjeli fi nancij-skih sredstava ili bile u suprotnos s ravnopravnim odnosom prema drugim podnositeljima zahtjeva. Najviši iznos fi nancijskih sredstava naveden u ugovoru ne može se povećava .4 Davatelj fi nancijskih sredstava može odbi izbor novog bankov-nog računa ili revizora udruge. Davatelj fi nancijskih sredstava zadr-žava pravo zah jeva da se revizor zamijeni ako podaci koji su bili nepozna u vrijeme potpisivanja ugovora ospore ili utječu na neovi-snost ili stručne standarde revizora.

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

stranu pribavi prethodnu pisanu suglasnost davate-lja fi nancijskih sredstava.

Korisnik fi nanciranja dužan je bez odlaganja obavijes - davatelja fi nancijskih sredstava o svim okolnos ma

koje bi mogle priječi ili odgodi provedbu programa ili projekta, a produljenje provedbenog roka programa ili projekta može traži najkasnije 30 dana prije ugovo-renog dovršetka, te priloži svu dokumentaciju i doka-ze koji su potrebni za procjenu njegova zahtjeva.

U slučaju da korisnik fi nanciranja želi obustavi pro-vedbu cjelokupnog ili dijela programa ili projekta ako okolnos (prije svega viša sila5) ozbiljno otežavaju ili ugrožavaju njegovo provođenje, o tome bez odlaga-nja mora obavijes davatelja fi nancijskih sredstava i dostavi sve potrebne pojedinos . U tom slučaju svaka od ugovornih strana može raskinu ugovor, a ako ugovor nije raskinut, korisnik fi nanciranja podu-zet će sve mjere da vrijeme obustave svede na naj-manju moguću mjeru i nastavi s provedbom čim to okolnos dopuste te je o tome obvezan obavijes davatelja fi nancijskih sredstava.

Ako davatelj fi nancijskih sredstava traži od korisni-ka fi nanciranja da obustavi provedbu cjelokupnog ili dijela projekta jer okolnos (prije svega viša sila) ozbiljno otežavaju ili ugrožavaju njegov nastavak, sva-ka od ugovornih strana može raskinu ugovor. Ako ugovor nije raskinut, korisnik fi nanciranja nastojat će vrijeme obustave sves na najmanju moguću mjeru i nastavi s provedbom čim okolnos to dopuste i na-kon što prethodno dobije pismenu suglasnost dava-telja fi nancijskih sredstava. Ako se ugovorne strane ne sporazume drugačije, rok za provedbu programa ili projekta produljit će se za vrijeme koje je jednako vremenu obustave, zadržavajući pravo izmjene i do-pune ugovora koje mogu bi nužne za usuglašavanja programa ili projekta s novim provedbenim uvje ma.

Ako korisnik fi nanciranja, jednako kao i davatelj fi nan-cijskih sredstava smatra da se ugovor više ne može

5 Viša sila u provedbi programa ili projekta podrazumijeva bilo koji izvanredni nepredvidivi vanjski događaj ili iznimnu situaciju koji su nastali nakon sklapanja ugovora, a prije dovršetka programa ili projekta, koji se u vrijeme sklapanja ugovora ni mogao predvidje ni ih je ugovorna strana mogla spriječi , izbjeći ili otkloni te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, a koji priječi bilo koju od njih da ispune svoje ugovorne obaveze, pri čemu se ne mogu pripisa pogrešci, nepažnji ili nemaru s njihove strane (ili od strane njihovih podugovarača, zastupnika ili zaposlenika), a pokažu se kao nepremos ve unatoč dužnoj pažnji. Neispravna oprema ili materija-li ili kašnjenje u njihovoj dostavi, radni sukobi, štrajkovi ili fi nancijski problemi koje je korisnik fi nanciranja mogao predvidje ili izbjeći ne mogu se navodi kao viša sila. Neće se smatra da je ugovorna strana prekršila svoje ugovorne obveze ako je spriječena da te obve-ze ispuni zbog više sile. Ugovorna strana suočena s višom silom bez odlaganja će o tome obavijes drugu ugovornu stranu, navodeći prirodu, vjerojatno trajanje i predvidive posljedice problema, te po-duze sve potrebne mjere da štetu pažnjom dobrog gospodarstve-nika, odnosno stručnjaka svede na najmanju moguću mjeru.

provodi na ugovoreni način u skladu s ciljevima i planiranim ak vnos ma, o tome će se savjetova s drugom stranom. Ako ne dođe do dogovora, bilo koja strana može dva mjeseca unaprijed u pisanom obliku raskinu ugovor.

Slijedom odredbi Uredbe kojima se uređuje raskid ugo-vora proizlaze i obveze korisnika fi nanciranja da osigu-ra da sama udruga kao korisnik fi nanciranja, partner, podugovarač ili osoba ovlaštena za zastupanje korisni-ka fi nanciranja nije pravomoćno osuđena za prekršaj počinjen zlouporabom dužnos i djelatnos , u obav-ljanju poslova i djelatnos , odnosno u vezi s korisniko-vom djelatnos , a koje prekršaje davatelj fi nancijskih sredstava specifi cira u općim uvje ma ugovora ovisno o specifi čnos ma svakog natječaja. Jednako tako, kori-snik fi nanciranja, partner, podugovarač ili osoba ovla-štena za zastupanje korisnika fi nanciranja ne smiju bi pravomoćno osuđeni za neko od kaznenih djela propi-sanih člankom 48., stavak 2. alineja d) Uredbe.

7.4. Izda sredstva osiguranja plaćanja

Sukladno uvje ma natječaja i općim uvje ma ugo-vora, korisnik fi nanciranja obvezan je davatelju fi nan-cijskih sredstava prilikom potpisivanja ugovora izda sredstva osiguranja plaćanja koja se, ako ne budu reali-zirana, vraćaju korisniku fi nanciranja nakon odobrenog konačnog izvještaja o provedbi programa ili projekta.

7.5. Da točne, is nite izjave, podatke, informacije i dokumentaciju

Obveza je korisnika fi nanciranja da u prijavi na natje-čaj za fi nanciranje daje točne i/ili is nite izjave, po-datke, informacije i dokumentaciju, da u pripremi ili provedbi programa ili projekta uredno provodi ugo-vorne obveze i dostavlja vjerodostojne izvještaje jer, u suprotnom, mogu bi raskinu svi ugovori koje je zaključio s davateljem fi nancijskih sredstava u najdu-žem trajanju do pet godina od dana donošenja odlu-ke o nefi nanciranju. To se razdoblje može produlji na narednih pet godina u slučaju opetovanog kršenja unutar pet godina od gore spomenutog datuma.

7.6. Povrat primljenih sredstava

Ako davatelj utvrdi da korisnik nije proveo program ili projekt u ugovorenom provedbenom razdoblju, ako nije podnio odgovarajuće izvještaje u roku i sa sadrža-jem određenim u posebnim uvje ma ugovora ili ako davatelju ne omogući nadzor nad namjenskim korište-njem sredstava, daljnja isplata bit će obustavljena, a korisnik je dužan vra primljena nenamjenski utroše-na ili neutrošena sredstva uz obračunate kamate utvr-đene u poslovnoj banci davatelja, kao i bankovne troš-kove nastale vraćanjem dospjelih iznosa, i to najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka pisane obavijes davatelja o potrebi vraćanja zaprimljenih sredstava.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodSukladno Pravilniku o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13), proračunske klasifi kacije čine okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrs , lokaciji i izvoru fi nanciranja. Funkcijska klasifi -kacija jedna je od šest Pravilnikom propisanih klasi-fi kacija, a sadrži rashode razvrstane prema njihovoj namjeni.

Brojčane oznake i nazivi funkcijske klasifi kacije pre-uze su iz međunarodne klasifi kacije funkcija države (COFOG) Ujedinjenih naroda – Klasifi kacija rashoda u skladu s namjenom. Prema toj međunarodnoj klasifi -kaciji 10 je osnovnih funkcija države:

• 01 Opće javne usluge• 02 Obrana• 03 Javni red i sigurnost• 04 Ekonomski poslovi• 05 Zaš ta okoliša• 06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice• 07 Zdravstvo• 08 Rekreacija, kultura i religija• 09 Obrazovanje• 10 Socijalna zaš ta.

Brojčane oznake funkcijske klasifi kacije razvrstane su u razrede, skupine i podskupine. Razvrstavanje ras-hoda prema namjeni ima hijerarhijsku strukturu s tri razine:

1) Prva razina sastoji se od dvoznamenkastog broja u rasponu od 01 do 10 za razred.

2) Druga razina sastoji se od troznamenkastog broja: prve dvije znamenke označavaju pripadnost razre-du, treća je znamenka u rasponu od 1 do 9 za sku-pinu.

3) Treća razina sastoji se od četveroznamenkastog broja: prve tri znamenke označavaju pripadnost skupini, četvrta je znamenka u rasponu od 0 do 9 za podskupinu.

Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji (RAS-funkcijski) jedan je od Pravilnikom o fi nancij-skom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 3/15, 93/15, 135/15, 2/17, 28/17 i 112/18) propisanih fi nancijskih izvještaja koji proračuni, pro-računski i izvanproračunski korisnici državnog prora-čuna te proračunski i izvanproračunski korisnici pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave predaju za proračunsku godinu na Obrascu: RAS-funkcijski, a sadrži podatke o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji.

Prema funkcijskoj klasifi kaciji razvrstavaju se:

• Rashodi poslovanja (razred 3) • Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine (razred

4).

Praćenje po ekonomskoj i funkcijskoj klasifi kaciji omo-gućuje informaciju koliko se u državi troši na svaku od pojedinih funkcija. Dakle, funkcijski se klasifi ciraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefi nancijske imovine dok se izdaci za fi nancijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a me i ne uključuju u ovaj obrazac.

Kako bi Obrazac: RAS-funkcijski realno prikazivao na-mjenu utrošenih sredstava kod svakog subjekta op-ćeg proračuna, važno je da se već kod izrade plana proračuna odnosno fi nancijskog plana svakom pro-

Osvrt na analizu Obrasca: RAS-funkcijski za 2018. godinuKatarina Nesterović *

Mar na Šte ović **

Analizirajući fi nancijske izvještaje koje su proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici sastavili i do-stavili u za to predviđenim rokovima Financijskoj agenciji, uočeno je kako unatoč danim uputama o načinu popunjavanja podataka u Obrascu: RAS-funkcijski, dio nadležnih proračuna, kao i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, i dalje na navedenom obrascu neispravno ili nepotpuno iskazuje podatke. U tekstu se daje osvrt na neke od uočenih nepravilnos .

* Katarina Nesterović, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Mar na Šte ović, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

24

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

jektu odnosno ak vnos (kao najnižim kategorijama programske klasifi kacije) u planu proračuna odnosno fi nancijskom planu dodijeli funkcija odnosno funkcij-ska oznaka i me jasno odredi namjena rashoda koje sadrži.

2. Primjeri neispravno iskazanih podataka na Obrascu: RAS-funkcijski

2.1. Funkcija 07 Zdravstvo

Ustanove u zdravstvu pretežito popunjavaju oznake AOP-a koje se odnose na funkciju 07 Zdravstvo. Funk-cija 07 Zdravstvo na AOP-u 085 obuhvaća rashode koji se klasifi ciraju na sljedeće skupine:

• 071 Medicinski proizvodi, pribor i oprema – obu-hvaća lijekove, proteze i ostale medicinske proi-zvode, uređaje i opremu koje nabavljaju pojedinci i domaćinstva uz recept ili bez njega, a preko lje-karni, drogerija ili dobavljača medicinske opreme. Proizvodi te vrste koje liječnici ili prateće medicin-sko osoblje daju pacijen ma u bolnicama uključeni su u bolničke usluge (073).

• 072 Službe za vanjske pacijente – obuhvaća rasho-de za medicinske, stomatološke i prateće medicin-ske usluge koje se pružaju pacijen ma kod kuće, u objek ma za individualno ili grupno savjetovanje, dispanzerima, ambulantama i slično.

• 073 Bolničke službe – obuhvaća smještaj pacijena-ta u bolnici i dnevnu njegu. Uključeni su rashodi usluga općih i specijaliziranih bolnica, usluga medi-cinskih centara, rodilišta, domova za njegu, usluga vojnih bolnica, usluga ustanova za starije osobe u kojima je medicinsko praćenje i njega najviše za-stupljeno te usluge centara za rehabilitaciju. Ne uključuju se rashodi ustanova za hendikepirane osobe i rehabilitacijske centre u kojima se pruža dugoročna pomoć (klasifi ciraju se pod 1012 Inva-liditet) te umirovljeničke domove (102 Starost) kao ni naknade za bolovanje koje se klasifi ciraju pod 1011 Bolest.

• 074 Službe javnog zdravstva – obuhvaća pružanje usluga javnog zdravstva kao npr. rashode zavoda za transfuziju krvi, rashodi otkrivanja boles , pre-vencije (cijepljenja, imunizacije), prikupljanja epi-demioloških podataka te rashodi ak vnos plani-ranja obitelji i slično.

• 075 Istraživanje i razvoj zdravstva i 076 Poslovi i us-luge zdravstva koji nisu drugdje svrstani – obuhva-ća, primjerice, rashode uspostavljanja i praćenja provođenja strategije zdravstva; pripreme i pro-vedbe zakona i standarda pružanja zdravstvenih usluga i slično.

Domovi zdravlja kao zdravstvene ustanove pružaju zdravstvenu zaš tu stanovništvu određenog područ-ja u sklopu zdravstvene djelatnos na primarnoj ra-zini. Djelatnos koje domovi zdravlja pružaju su, pri-mjerice, obiteljska (opća) medicina, dentalna zdrav-stvena zaš ta, zdravstvena zaš ta žena, zdravstvena zaš ta predškolske djece, medicine rada, laboratorij-ske, radiološke i druge dijagnos ke, ljekarničke dje-latnos , fi zikalne terapije, patronažne zdravstvene zaš te, zdravstvene njege i palija vne skrbi te ostale djelatnos zdravstvene zaš te uz suglasnost mini-starstva nadležnog za zdravstvo.

Rashodi domova zdravlja ponajprije se povezuju s funkcijama 072 Službe za vanjske pacijente i 074 Služ-be javnog zdravstva.

U nastavku se daje primjer doma zdravlja koji na spomenu m funkcijama nije iskazao rashode, među- m, ukupno ostvarene rashode u 2018. iskazao je na

AOP-u 102, funkciji 076 Poslovi i usluge zdravstva koji nisu drugdje svrstani. Na temelju navedenog može se zaključi kako je dom zdravlja rashode za cjelokupno poslovanje utrošio na uspostavljanje i praćenje pro-vođenja strategije zdravstva, pripreme i provedbe za-kona i standarda pružanja zdravstvenih usluga i slične usluge, što nije realno.

Primjer 1.

Dom zdravlja u okviru funkcije 076 Poslovi i uslu-ge zdravstva koji nisu drugdje svrstani u Obrascu: RAS-funkcijski za 2018. iskazao je ukupan podatak od 34.563.439 kuna, dok u okviru funkcija 072 Službe za vanjske pacijente i 074 Službe javnog zdravstva nije iskazao nikakav podatak. Iz toga proizlazi kako dom zdravlja nije obavljao osnovne djelatnos propisane zakonom kojim se uređuje obavljanje zdravstvene dje-latnos , odnosno iskazani podatak ne daje realan pri-kaz utrošenih sredstava prema njihovoj namjeni.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

25


2.2. Funkcija 081 Službe rekreacije i sportaNa AOP-u 104 Obrasca: RAS-funkcijski, u okviru sku-pine 081 Službe rekreacije i sporta, uključuju se rasho-di pružanja sportskih i rekreacijskih usluga te nadzo-ra i funkcioniranja sportskih i rekreacijskih objekata (parkova, plaža, kampova, javnih kupališta, bazena). Uključuju se i rashodi za objekte za smještaj gledate-lja te donacije za podršku movima ili individualnim natjecateljima. U tu podskupinu ne uključuju se ras-hodi zooloških i botaničkih vrtova, akvarija i sličnih ustanova koji se klasifi ciraju pod 082 Službe kulture, kao ni sportski i rekreacijski objek povezani s obra-zovnim ins tucijama (npr. školska sportska dvorana) koji se klasifi ciraju unutar razreda 09 Obrazovanje.

Svi subjek općeg proračuna koji izdvajaju sredstva za fi nanciranje sporta i rekreacije na AOP-u 104 moraju ima iskazan podatak o m rashodima. Učestala po-greška kod iskazivanja rashoda za sport i rekreaciju je njihovo iskazivanje na AOP-u 109, funkciji 086 Ras-hodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svr-stani. Na spomenutom se AOP-u iskazuju isključivo oni specifi čni rashodi koji se po svojim karakteris kama ne mogu razvrsta u AOP- ove od 104 do 108.

Kada jedinice lokalne i regionalne (područne) samou-prave sudjeluju u izgradnji stadiona, dvorane, bazena ili drugog sportskog objekta, rashodi za takve ak v-nos klasifi cirat će se unutar razreda 08, skupine 081 Službe rekreacije i sporta. U slučaju ak vnos izgradnje i/ili obnove bilo kakvog sportskog objekta koji je u vezi s obrazovnim ins tucijama kao što su školska dvorana ili dvorana dječjeg vr ća, rashodi se neće eviden ra unutar te funkcije, već će se klasifi -cira unutar funkcije 09 Obrazovanje u skupinu kojoj rashodi pripadaju (ovisno radi li se o izgradnji obje-

kata za predškolsko obrazovanje ili osnovnoškolsko obrazovanje).

Primjer 2.

Jedinica regionalne samouprave u okviru funkcije 081 Službe rekreacije i sporta u Obrascu: RAS-funkcijski za 2018. nije iskazala nikakav podatak, što navodi na zaključak kako u 2018. godini nije izdvajala sredstva za sport i rekreaciju. Ipak, na AOP-u 109, na podsku-pini 086 funkciji 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religiju koji nisu drugdje svrstani iskazan je iznos od 3.096.233 kune.

Obrazac: RAS-funkcijski doma zdravlja za 2018.

Obrazac: RAS-funkcijski jedinice regionalne samouprave za 2018.

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Analizom proračuna jedinice za 2018. te polugodiš-njeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2018., vidljivo

Proračun jedinice regionalne samouprave za 2018. i projekcije za 2019. i 2020.

Is su u prvom polugodištu 2018. izvršeni u iznosu od 681.083 kn, što je vidljivo iz polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za 2018.

Polugodišnji izvještaj o izvršenju jedinice regionalne samouprave za 2018.

Ti rashodi trebali su u Obrascu: RAS-funkcijski bi iskazani na AOP-u 104, podskupini 081 Službe rekre-acije i sporta. Ako čine dio rashoda iskazanih unutar podskupine 086 Rashodi za rekreaciju, kulturu i religi-ju koji nisu drugdje svrstani, radi se o grešci u iskazi-vanju budući da se radi o rashodima za sport koji se iskazuju na AOP-u 104.

2.3. Funkcija 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje

Na AOP-u 111 Obrasca: RAS-funkcijski, u okviru sku-pine 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje iskazu-ju se rashodi koji se odnose na funkciju osnovnog i predškolskog obrazovanja. Djelatnost predškolskog odgoja kao javnu službu obavljaju dječji vr ći. Predš-kolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazova-nja, zdravstvene zaš te, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vr ćima. Prema međunarodno

je kako su proračunom planirani rashodi za sport u iznosu od 1.755.000 kn.

propisanoj metodologiji, dječji vr ći obavljaju funkci-je koje se mogu svrsta ili u podskupinu 0911 Predš-kolsko obrazovanje unutar skupine 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje ili u skupinu 104 Obitelj i dje-ca. Uzimajući u obzir nacionalni zakonodavni okvir, primjerenije je da se rashodi dječjih vr ća primarno povezuju uz skupinu 091 Predškolsko i osnovno obra-zovanje odnosno podskupinu 0911 Predškolsko obra-zovanje, dok bi se troškovi prehrane djece iskazivali u okviru skupine 096 Dodatne usluge u obrazovanju.

Primjer 3.

Dječji vr ć A u okviru skupina 091 Predškolsko i osnov-no obrazovanje i 096 Dodatne usluge u obrazovanju nije iskazao nikakav podatak, dok je u okviru skupine 011 Izvršna i zakonodavna jela, fi nancijski i fi skalni poslovi, vanjski poslovi iskazao ukupno ostvarene ras-hode jekom 2018. godine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

27


Obrazac: RAS-funkcijski dječjeg vr ća za 2018.

Rashodi koji se mogu iskaza unutar skupine 011 Iz-vršna i zakonodavna jela, fi nancijski i fi skalni poslovi, vanjski poslovi isključivo obuhvaćaju rashode:

• ureda predsjednika, premijera, župana ili gradonačel-nika; rashode za osoblje u uredima te rashode pomoć-nih službi za potrebe izvršnih i zakonodavnih jela

• fi nancijskih i fi skalnih poslova bilo u središnjem proračunu, bilo u proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave te kod proračunskih kori-snika: rashodi upravljanja fi nancijskim i fi skalnim poslovima i organizacijskim jedinicama, upravlja-nja javnim dugom, vođenja porezne poli ke; ras-hodi upravljanja riznicom i ministarstvom fi nancija, odjelom za proračun, računovodstvenim i revizij-skim odjelima, carinskim službama i slično

• upravljanja vanjskim poslovima: rashodi upravlja-nja ministarstvom vanjskih poslova, diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu; ras-hodi knjižnica, čitaonica i sličnih kulturnih ustano-va i organizacija u inozemstvu; redovite članarine i slična plaćanja međunarodnim organizacijama.

Obrazac: RAS funkcijski dječjeg vrtića za 2018.

ve u svom konsolidiranom Obrascu: RAS-funkcijski neće ima iskazane točne podatke budući da nadležni prora-čun fi nancijske izvještaje proračunskih korisnika konsoli-dira prilikom izrade fi nancijskog izvještaja razine 23.

3. ZaključakPrilikom izrade fi nancijskih izvještaja proračuni, proračun-ski i izvanproračunski korisnici još uvijek najveću pozor-nost posvećuju izradi Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima te Bilanci, a uzimajući u obzir prove-denu analizu iskazivanja podataka u Izvještaju rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji, može se zaključi kako se u navedenom Izvještaju još uvijek podaci često pogreš-no iskazuju. Navedeno upućuje na to da proračuni, pro-računski i izvanproračunski korisnici izradi Izvještaja ne pridaju dovoljno pozornos , iako se prikazom rashoda po funkcijskoj klasifi kaciji povećava transparentnost korište-nja proračunskim sredstvima prema namjeni.

Kako bi Izvještaj realno prikazivao namjenu utrošenih sredstava kod svakog subjekta općeg proračuna, važ-no je već kod izrade plana proračuna odnosno fi nan-

Iz navedenog proizlazi kako rashodi za predškolsko obra-zovanje nisu pravilno iskazani prema namjeni budući da nisu obuhvaćeni funkcijama 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje i 096 Dodatne usluge u obrazovanju. Isto tako, posljedično ni nadležna jedinica lokalne samoupra-

cijskog plana svakom projektu odnosno ak vnos (kao najnižim kategorijama programske klasifi kacije) u planu proračuna odnosno fi nancijskom planu dodi-jeli odgovarajuću funkciju odnosno funkcijsku ozna-ku i me jasno odredi namjenu rashoda koje sadrži.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

1. O pravu građenja Pravo građenja je, sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje u tekstu: Zakon) ograničeno stvarno pravo na neči-jem zemljištu koje ovlašćuje svog nositelja da na po-vršini tog zemljišta ili ispod njega ima vlas tu zgradu, a vlasnik tog zemljišta je dužan to podnosi . U prav-nom smislu pravo građenja je izjednačeno s nekret-ninom, a zgrada koja će se izgradi pripadnost je tog prava, kao da je ono zemljište. Dakle, pravo građenja je neodvojivo od zemljišta koje opterećuje.

Na temelju raspisanog javnog natječaja za pravo gra-đenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (dalje u tekstu: jedinica), kao vlasnik zemljišta, sklapa ugovor s nositeljem prava građenja. Ugovor o pravu građenja mora bi u pisanom obliku i treba sadržava odredbe o osnivanju prava građenja i ure-đivanju odnosa između nositelja prava i jedinice kao vlasnika zemljišta poput:

• određivanja namjene građevine (vrsta nekretnine) • razdoblja na koje se osniva pravo, nakon čega iz-

građeni objekt prelazi u vlasništvo jedinice• godišnje naknade za pravo građenja• drugih odredbi, sukladno Zakonu, a kojim se reguli-

raju prava i obveze jedinice i nositelja prava građe-nja.

Samo pravo građenja osniva se dvostrukim upisom tog prava u zemljišnu knjigu – upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje i upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog jela u za to novoosnovanom ze-

mljišnoknjižnom ulošku. Zgrada koja se izgradi na zemljištu upisat će se kao da je izgrađena na pravu građenja. Nositelj prava građenja dužan je vlasniku zemljišta plaća mjesečnu naknadu za zemljište u iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije što drugo određeno. Pravo građenja prestaje propašću stvari, ovlaštenikovim odreknućem, iste-kom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta, zaš tom tuđeg povjerenja, prestankom korisnika, rastereće-njem te ukinućem, kada bude izbrisano kao teret na zemljištu opterećenom m pravom i kao posebno ze-mljišnoknjižno jelo.

Nadalje, ugovorom se određuje i rok za završetak izgradnje nekretnine (uz određivanje roka korište-nja nekretninom), a i u Zakonu je propisano kako se u slučaju da u roku od 20 godina od osnutka prava građenja nekretnina ne izgradi može zah jeva da se pravo ukine. Ako navedeno nije defi nirao ugovorom, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine. S prestankom prava građe-nja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom građenja bilo od zemljišta pravno odvojeno. Dakle, nakon što prestane pravo građenja, nekretnina više nije odvojena od zemljišta i pripada jedinici.

Također, vlasnik zemljišta, odnosno jedinica, dužan je osobi kojoj je prestalo pravo građenja da onoliku naknadu za zgradu za koliko je njegova nekretnina u prometu vrjednija s tom zgradom nego bez nje, osim ako u ugovoru nije uređeno drugačije.

2. Knjigovodstvena evidencija naknade za pravo građenja

Nositelj prava građenja i vlasnik zgrade koja je pri-padnost toga njegova prava, a glede zemljišta koje je

Knjiženje prihoda od naknade za dano pravo građenja na nekretnini Ana Polić *

S obzirom na to da proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave često zaključuju ugovore s ciljem osnivanja prava građenja na nekretninama u njihovom vlasništvu, postavlja se pitanje i ispravnog praćenja prihoda ostvarenog od prava građenja, bilo od fi zičkih, bilo od pravnih osoba te se pregled istog daje u nastavku članka.

* Ana Polić, dipl.oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

29


opterećeno pravom građenja, ima ovlas i dužnos plodouživatelja. Nositelj prava građenja je najmopri-mac zemljišta od najmodavca – vlasnika zemljišta (je-dinice), koji ima propisanu obvezu plaćanja mjesečne naknade jedinici za korištenje zemljištem radi građe-nja, ili drugačije ovisno o sklopljenom ugovoru, i to u visini prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije što drugo određeno.

Osnova za procjenu vrijednos prava građenja dana je Zakonom o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 78/15). Naknada za korištenje defi nira se ugovorom te se na temelju istog prvo iskazuju potraživanja za prihode unutar odjeljka 1642 Potraživanja za priho-de od nefi nancijske imovine, i to u ukupnom iznosu za cijeli rok trajanja ugovora, s obzirom na to da je is poznat (npr. 12.000,00 godišnje x 30 godina). Po upla prihoda jedinica od nositelja prava eviden ra prihod na osnovnom računu 64239 Ostale naknade za korištenje nefi nancijske imovine. Navedeni prihod se, sukladno Pravilniku o proračunskim klasifi kacija-ma (NN, br. 26/10 i 120/13) svrstava u izvor fi nanci-ranja Opći prihodi i primici te za njega nije defi nirana namjena korištenja.

Primjer 1:

Jedinica je sklopila ugovor s pravnom osobom o pravu građenja sportskog objekta na rok od 30 godina, pri čemu je ugovorena godišnja naknada koja se plaća u jednakim mjesečnim iznosima. Plaćena je naknada za prvi mjesec.

OPISRAČUN

IZNOSD P

Eviden ranje potraživanja za naknadu za pravo građenja 16423 96423 360.000,00

Nositelj prava građenja je upla o 1. ratu 11111 16423 1.000,00

Eviden ranje prihoda od prava građenja 96423 64239 1.000,00

Budući da nositelj prava građenja ima vlasničko pra-vo raspolaganja izgrađenom građevinom te da iste-kom prava građenja građevinu ili njen dio prenosi u

stvarno vlasništvo vlasnika zemljišta, vlasnik zemljišta dužan je osobi kojoj je prestalo pravo građenja da onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nekretni-na u prometu vrjednija s tom zgradom nego bez nje.

Stoga je po isteku ugovora o pravu građenja potrebno izvrši procjenu vrijednos zemljišta bez nekretnine i vrijednost zemljišta s nekretninom, a razliku jedinica treba ispla nositelju prava građenja. Ugovorom se, također, može odredi kako, nakon prestanka prava građenja, nekretnina prelazi u vlasništvo jedinice bez naknade.

Primjer 2:

Istekom ugovora procijenjeno je kako je vrijednost zemljišta s nekretninom veća od same vrijednos ze-mljišta te se razlika isplaćuje nositelju prava građenja.

OPISRAČUN

IZNOSD P

Prijenos vlasništva nad izgrađenom zgradom po isteku ugovora

02126 91111 50.000,00

Iskazivanje obveze za razliku u vrijednos 42126 24212 50.000,00

Plaćanje obveze na temelju razlike vrijednos 24212 11111 50.000,00

Ako je ugovorom defi nirano kako nositelj prava gra-đenja po isteku istog nekretninu prepušta jedinici bez naknade, ista se smatra donacijom te je za procije-njenu vrijednost nekretnine potrebno iskaza prihod i rashod i to na odgovarajućim osnovnim računima unutar odjeljka 6632 Kapitalne donacije te podskupi-ni 421 Građevinski objek .

Primjer 3:

Ugovorom je defi nirano da po isteku prava izgrađena nekretnina prelazi u vlasništvo jedinice, bez naknade

OPISRAČUN

IZNOSD P

Prijenos vlasništva nad izgrađenom zgradom po isteku ugovora bez naknade

02126 91111 50.000,00

42126 6632 50.000,00

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

1. UvodPravilnikom o fi nancijskom izvještavanju u proračun-skom računovodstvu (NN, br. 03/15, 93/15, 135/15, 2/17, 28/17 i 112/18; dalje u tekstu: Pravilnik) koji ministar fi nancija donosi na temelju Zakona o pro-računu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), propisuje se oblik i sadržaj fi nancijskih izvještaja, razdoblja za koja se fi nancijski izvještaji sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja.

Za proračunsku godinu proračuni, proračunski i izvan-proračunski korisnici sastavljaju Bilancu (na Obrascu: BIL), Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima (na Obrascu: PR-RAS), Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji (na Obrascu: RAS-f), Iz-vještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza (na Obrascu: P-VRIO), Izvještaj o obvezama i Bilješke. Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za raz-doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. bili su:

• za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 31. siječnja 2019.

• za proračune jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave i izvanproračunske korisnike držav-nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave 15. veljače 2019.

• za konsolidirane fi nancijske izvještaje razdjela dr-žavnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 28. veljače 2019.

Zakon o proračunu u članku 125. propisuje novčane kazne u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna ne samo u slučaju predaje fi nancijskih izvještaja nakon propisanih rokova, već i ako oni nisu sastavljeni su-kladno Pravilniku. Naime, smisao sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja nije samo ispunjenje zakonskog roka predaje, već je izuzetno važno da predani fi nan-cijski izvještaji budu is ni i točni, odnosno da odraža-vaju potpune i is nite podatke o fi nancijskom položaju i uspješnos ciljeva poslovanja. Stoga se u nastavku daje pregled najznačajnijih pogreški i nepravilnos uo-čenih u obrascima godišnjih fi nancijskih izvještaja za 2018. godinu obveznika u sustavu proračuna.

2. Pogrešno iskazani podaci u fi nancijskim izvještajima

• Neusklađenost podataka na osnovnom računu 16721 proračunskih korisnika državnog proraču-na i osnovnog računa 23956 nadležnog proračuna

Analizom fi nancijskih izvještaja proračunskih korisni-ka državnog proračuna utvrđeno je da u dijelu njih nije iskazano potraživanje za prihode proračunskih korisnika koji su uplaćeni na jedinstveni račun dr-žavnog proračuna. Analiza je obuhva la usporedbu zaduženja osnovnog računa 16721 Potraživanja za prihode uplaćene u proračun iskazanog na AOP-u 274 u Bilanci proračunskih korisnika (razina 11) sa stanjem obveza nadležnog proračuna na osnovnom računu 23956 Obveze proračuna za naplaćene priho-de proračunskog korisnika iz sustava Državne riznice SAP te su utvrđena velika odstupanja. Ministarstvo fi nancija zatražilo je od proračunskih korisnika da hit-no provedu ispravke knjiženja potraživanja za priho-

Najčešće pogreške pri izradi godišnjih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna Hana Zoričić *

Ivana Vargašević Čonka **

Zaključno s 28. veljače 2019. sastavljeni su i predani godišnji fi nancijski izvještaji za 2018. godinu obveznika u sustavu proračuna. Autorice u članku daju kratak pregled najčešćih pogreški pri sastavljanju godišnjih fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika osvrćući se na pogrešne knjigo-vodstvene evidencije, ali i tzv. tehničke pogreške vezane uz predaju fi nancijskih izvještaja.

* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Za-greb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

31


de uplaćene u proračun u svojim knjigovodstvenim evidencijama, usklade potraživanja s utvrđenim izno-som obveze nadležnog državnog proračuna te preda-ju ispravljene izvještaje FINA-i i nadležnom razdjelu kako bi is mogao ispravi konsolidirane fi nancijske izvještaje (razina 12).

Osim netočnog prikaza fi nancijskog stanja pojedinih proračunskih korisnika državnog proračuna, nedo-statak podataka o m potraživanjima dovodi i do nemogućnos ispravnog konsolidiranja fi nancijskih izvještaja državnog proračuna i njegovih proračun-skih korisnika.

• Eviden ranje robnog zajma u fi nancijskim izvje-štajima proračunskih korisnika državnog prora-čuna (razina 11) i u sustavu Državne riznice

Kod nabave nefi nancijske imovine na robni zajam u fi nancijskim izvještajima proračuni i proračunski ko-risnici eviden raju odgovarajući račun iz skupine 84 Primici od zaduživanja, a plaćanje rate robnog zajma na odgovarajućima računima skupine 54 Izdaci za ot-platu glavnice primljenih kredita i zajmova.

Plaćanje rate robnog zajma proračunski korisnici koji posluju preko jedinstvenog računa državnog proraču-na u državnoj riznici eviden raju na odgovarajućem odjeljku unutar razreda 4 Rashodi za nabavu nefi nan-cijske imovine, a ne u okviru razreda 5 Izdaci za fi nancij-sku imovinu i otplate zajmova. Ako se radi o proračun-skom korisniku državnog proračuna treće razine koji nabavu predmetnog robnog zajma fi nancira iz vlas - h i/ili namjenskih prihoda koje ne uplaćuje u držav-

ni proračun, o plaćanjima rata robnog zajma obvezan je izvijes nadležno ministarstvo putem naloga EV kako bi se svote rata iskazale na pripadajućem odjelj-ku unutar razreda 4 u izvršenju proračuna.

• Davanje donacija proračunskim korisnicima

Donacije se daju subjek ma izvan općeg proračuna koji nemaju za cilj stjecanje dobi , kao što su zdrav-stvene neprofi tne organizacije, vjerske zajednice, nacionalne zajednice i manjine, udruge i poli čke stranke, sportska društva, zaklade i fundacije, građa-ni i kućanstva te humanitarne organizacije. Sukladno Računskom planu eviden raju se na odgovarajućim osnovnim računima unutar odjeljka 3811 Tekuće do-nacije u novcu, odnosno 3821 Kapitalne donacije u novcu. Iz navedenog je razvidno kako proračunski korisnici jedni drugima ne mogu dava donacije na što je Ministarstvo fi nancija više puta upozoravalo u svojim Okružnicama o predaji i konsolidaciji fi nancij-skih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna te proračun-skih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Unatoč

tome, neki od proračunskih korisnika sredstva nami-jenjena drugim proračunskim korisnicima eviden rali su kao dane donacije ili su stvarna sredstva donacija eviden rali na neispravnom osnovnom računu s ob-zirom na to koji je subjekt donaciju primio (vjerske zajednice, neprofi tne organizacije itd.).

U slučaju dvojbe je li neki subjekt kojem se daju / pre-nose sredstva proračunski korisnik ili ne, potrebno je provjeri je li primatelj sredstava upisan u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji je objavljen na mrežnoj stranici Ministarstva fi nanci-ja1. Kod nemogućnos raspoznavanja radi li se o ne-profi tnoj organizaciji, trgovačkom društvu u javnom ili izvan javnog sektora potrebno je putem OIB-a ili MB-a primatelja sredstava provjeri sektorsku klasi-fi kaciju ins tucionalnih jedinica prema ESA 2010 na mrežnim stranicama Državnog zavoda za sta s ku (www.dzs.hr – Baze podataka – Sektorska klasifi kaci-ja ins tucionalnih jedinica).

• Prijenosi između proračunskih korisnika držav-nog proračuna

Podskupine računa 369 Prijenosi između proračun-skih korisnika istog proračuna te 639 Prijenosi izme-đu proračunskih korisnika istog proračuna rabe se za eviden ranje prijenosa sredstava između proračun-skih korisnika istog proračuna bez protučinidbe. Pra-vilnikom je propisano da prijenosi između proračun-skih korisnika istog proračuna mogu bi samo iznimka, i to na temelju propisa ili natječaja, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva fi nancija, odnosno upravnog jela za fi nancije jedinica lokalne i područne (regional-

ne) samouprave. Izuzetak su prijenosi sredstava EU-a između proračunskih korisnika istog proračuna za koje nije potrebno traži prethodnu suglasnost.

Prilikom izrade konsolidiranih fi nancijskih izvještaja razine 12, proračunski korisnici sa statusom razdjela koji ih sastavljaju moraju eliminira prijenose između proračunskih korisnika iz nadležnos svog razdjela. Preostali podaci iskazani na podskupinama 369 i 639, iskazani kao posljedica prijenosa između proračun-skih korisnika državnog proračuna različi h razdjela (primjerice, ako je agencija iz sustava znanos i ob-razovanja prenijela sredstva nekom od centara u su-stavu socijalne skrbi), eliminiraju se kod izrade konso-lidiranog fi nancijskog izvještaja državnog proračuna. Kako bi se to omogućilo, potrebno je da primatelji i davatelji sredstava ispravno eviden raju takve po-slovne događaje te da usklade svoje evidencije. U pro vnom, konsolidacija se neće moći proves . Mini-

1 Ažurni popisi iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika objavljeni su na www.mfin.hr → Državna riznica → Računovodstvo → Registar, odnosno na http://www.mfin.hr/hr/registar.

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

starstvo fi nancija je u 2018. godini uočilo brojne ne-pravilnos u eviden ranju prijenosa sredstava izme-đu proračunskih korisnika državnog proračuna.

Pojedini proračunski korisnici smatraju da se na m podskupinama eviden raju samo prijenosi između ko-risnika iz nadležnos jednog ministarstva. Među m, sva ministarstva i svi proračunski korisnici državnog proračuna pripadaju istom, državnom proračunu, bez obzira na to jesu li u nadležnos istog ili različi-tog ministarstva. Primjerice, ako Agencija za plaćanja u poljoprivredi (korisnik iz nadležnos Ministarstva poljoprivrede) prenosi sredstva nacionalnom parku (korisnik iz nadležnos Ministarstva zaš te okoliša i energe ke), Agencija tere račun podskupine 369, a nacionalni park iskazuje prihod na podskupini 639.

Nadalje, postoje i situacije u kojima jedan proračun-ski korisnik državnog proračuna pruža uslugu drugom proračunskom korisniku državnog proračuna te za tu uslugu izdaje izlazni račun. Ako jedan proračunski korisnik pruža uslugu (ili prodaje robu / proizvod) drugom proračunskom korisniku iz nadležnos istog proračuna, takav prijenos sredstava ne smije se eviden ra na m podskupinama. Primatelj us-luge primljeni račun treba eviden ra terećenjem podskupine 323 Rashodi za usluge dok pružatelj uslu-ge naplaćeni prihod treba eviden ra na osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih usluga.

Događa se da davatelj kod prijenosa sredstava tere krajnji trošak na podskupini 372 Ostale naknade građa-nima i kućanstvima iz proračuna, a primatelja sredstava ne obavijes o tome. Stoga primatelj primljena sred-stva eviden ra na podskupini 639, nakon čega iskazuje rashod. Tako se dvaput iskazuje krajnji trošak, a prihod podskupine 639 ne može se eliminira u konsolidaciji. Kako bi se to izbjeglo, davatelj sredstava koji kod prije-nosa sredstava tere krajnji trošak treba o tom obavije-s primatelja sredstava koji u tom slučaju ne iskazuje prihod nego obvezu na osnovnom računu 23954 Ostale nespomenute obveze; ili davatelj sredstava sredstva koja prenosi drugom proračunskom korisniku istog proraču-na mora iskaza u okviru podskupine 369.

U cilju izbjegavanja takvih nepravilnos , proračunski korisnici državnog proračuna koji prenose sredstva drugim korisnicima državnog proračuna moraju oba-vijes primatelje sredstava o tomu koji rashod i izvor fi nanciranja su tere li kod prijenosa h sredstava.

• Neusklađenost podataka na podskupinama računa 367 i 671 u fi nancijskim izvještajima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskim izvještajima njezinih proračunskih korisnika

U fi nancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 22 sredstva koja su namijenjena proračunskim korisnicima iskazuju se na

podskupini računa 367 Prijenosi proračunskim kori-snicima iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redov-ne djelatnos po gotovinskom načelu, dakle, samo plaćeni rashodi proračunskih korisnika fi nancirani iz prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. Korisnici prihode iz nadležne jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju također po gotovinskom načelu u okviru podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. Pri izradi konsolidiranih fi nancijskih izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 23), pri-hodi koje proračunski korisnici ostvaruju iz nadležnog proračuna 671 i prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelat-nos 367 međusobno se sučeljavaju i eliminiraju.

Jedna od uočenih nepravilnos u fi nancijskim izvje-štajima razina 22, 21 i 31 jest neusklađenost između podataka jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i njezinih proračunskih korisnika, točnije neusklađenost podataka na podskupinama računa 367 i 671. Podaci na podskupini računa 367 kod je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju bi u potpunos jednaki ukupnim podacima na podskupini 671 kod svih proračunskih korisnika te jedinice. U slučaju neusklađenos navedenih po-dataka, prilikom konsolidacije fi nancijskih izvještaja onemogućeno je njihovo međusobno sučeljavanje i eliminiranje što u konačnici dovodi do manje kvali-tetnog postupka konsolidacije i nedovoljno transpa-rentnog prikaza podataka u fi nancijskim izvještajima.

Zbog nužnos da podaci budu usklađeni, preporučlji-vo je da jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave provode kontrole za provjeru ispravnos i usklađenos h podataka za svakog proračunskog korisnika. Usklađenost je moguće provjerava dina-mikom kojom se u samoj jedinici lokalne samouprave procjeni da je potrebno, ali kod onih jedinica koje u svojoj nadležnos imaju više proračunskih korisnika, provjeru je poželjno vrši barem kvartalno. Tako se djeluje preven vno te se smanjuje mogućnost po-greške i štedi vrijeme utrošeno na traženje pogrešaka na kraju godine.

• Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi ka-ciji za konsolidirane izvještaje

Funkcijski se klasifi ciraju rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefi nancijske imovine dok se izdaci za fi -nancijsku imovinu i obveze ne razvrstavaju funkcijski, a me i ne uključuju u Izvještaj. Također, s obzirom na to da proračunski korisnici u Obrascu: RAS-f iska-zuju svoje rashode po funkcijskoj klasifi kaciji neovisno o tome iz kojeg su izvora fi nancirani (dakle, uključujući i one fi nancirane iz sredstava primljenih od nadležnog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

33


proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos ), prora-čuni pri popunjavanju Obrasca: RAS-f razine 22 mora-ju iz svojih ukupnih rashoda isključi iznose prijenosa proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos (pod-skupinu 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nad-ležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos ) kako ne bi došlo do udvostručavanja podataka.

Stoga je temeljna kontrola podataka unesenih u Obrazac: RAS-f sljedeća: zbroj rashoda po svakoj od funkcija, odnosno AOP-u 137 treba odgovara razli-ci iznosa iskazanih na oznakama AOP-a 404 Ukupni rashodi i 2342 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne dje-latnos u Obrascu: PR-RAS u oba stupca: Ostvareno u prethodnoj godini i Ostvareno u tekućoj godini.

Ta kontrola dosad nije obuhvaćala konsolidirane iz-vještaje razine 23, pa je u izvještajima za 2018. otkri-veno više njih koji su bili neispravno popunjeni, odno-sno rashodi iskazani u Obrascu: RAS-f bili su veći nego ukupni rashodi iskazani u Obrascu: PR-RAS. Treba na-pomenu kako će kontrola bi ugrađena u obrasce izvještaja na vrijeme za predaju sljedećih godišnjih fi nancijskih izvještaja.

• Pogrešno eviden ranje prihoda primljenih u si-ječnju 2019. od nadležnih proračuna

Prihodi koje su proračunski korisnici primili u siječ-nju 2019. od nadležnih proračuna nisu smjeli bi iskazani u fi nancijskim izvještajima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. Na isto je Ministar-stvo fi nancija kon nuirano upozoravalo proračunske korisnike Okružnicama o predaji i konsolidaciji fi nan-cijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanpro-računskih korisnika državnog proračuna te proračun-skih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pro-blem pogrešnog knjiženja u siječnju moguće je sves na minimum pravovremenim slanjem upute jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prora-čunskim korisnicima iz svoje nadležnos . Unatoč či-njenici da Ministarstvo fi nancija svake godine svim proračunskim korisnicima šalje Okružnicu u kojoj daje detaljne upute, jedinice su te koje su odgovorne za kontrolu točnos fi nancijskih izvještaja svojih pro-računskih korisnika. Od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave se također očekuje da daju uputu svojim proračunskim korisnicima o ispravnom načinu knjiženja h prihoda kako bi se proračunski korisnici još jednom i pravovremeno na to upozorili te kako bi se minimizirao broj pogrešnih knjiženja.

2 Ovaj AOP popunjavaju, odnosno podskupinu 367 mogu iskaza samo proračuni u izvještajima razine 22.

3. Tehničke pogreške Podaci u obveznom dijelu izvještaja iskazuju se na razini skupine, podskupine i odjeljka, dok se njihova anali ka daje u dijelu obveznih anali čkih i dodatnih podataka u obrascima Izvještaja o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima i u Bilanci, gdje su iskaza-ni na petoj razini Računskog plana, odnosno na razini osnovnog računa. Za te anali čke podatke ugrađene su tzv. kontrole upozorenja koje ne javljaju greške na Referentnoj stranici u slučaju netočnog ili nepravilnog popunjavanja podataka u dijelu obveznih anali čkih i dodatnih podataka u obrascima3. S obzirom na to, ob-veznici u sustavu proračuna nerijetko smatraju da nisu dužni popuni ni te AOP-ove, što je dakako pogrešno.

Ti anali čki i dodatni podaci velikim su dijelom ugra-đeni u obrasce izvještaja na zahtjev jela koja pripre-maju sta s čke izvještaje prema Eurostatu te su im od iznimne važnos za stjecanje cjelovite slike o fi -nancijskom položaju, kako pojedinih obveznika, tako i cijelih grupa obveznika predaje fi nancijskih izvještaja (primjerice, svih jedinica ili svih proračunskih korisni-ka državnog proračuna).

Dodatno, su podaci iznimno važni kod izrade kon-solidiranih izvještaja državnog, središnjeg, lokalnog i općeg proračuna4 budući da se pri njihovoj izradi moraju sučeli i eliminira svi mogući prijenosi izme-đu obveznika u sustavu proračuna, odnosno između proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka, a koji su često iskazani tek na razini osnovnog ra-čuna Računskog plana. Stoga je za izradu konsolidiranih fi nancijskih izvještaja od iznimne važnos da obveznici detaljno i točno ispune obrasce izvještaja i u tom dijelu.

Obveznici u sustavu proračuna ponekad neispravno popunjavaju i podatke na Referentnoj stranici obra-

3 U dijelu Obveznih anali čkih podataka u Obrascu: PR-RAS obvezne kontrole pokrivaju podatke o stanju na računu obveznika i podatke o broju zaposlenih, odnosno AOP-u 638 – 645. U Obrascu: Bilanca, obvezne kontrole pokrivaju podatke o dospjelim i nedospjelim po-traživanjima i obvezama (AOP 246 – 251 i 275 – 282).Ostali AOP-ovi u obveznim anali čkim i dodatnim podacima u PR-RAS-u (646 – 975) i u Bilanci (252 – 274 i 283 – 310) pokriveni su kontrolama upozorenja.4 Ministarstvo fi nancija u skladu s Pravilnikom sastavlja konsolidirani fi nancijski izvještaj državnog proračuna od konsolidiranih fi nancijskih izvještaja razdjela (razina 12) i fi nancijskog izvještaja državnog prora-čuna (razina 13). Izrađeni konsolidirani fi nancijski izvještaj državnog proračuna konsolidira s fi nancijskim izvještajima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna (razina 41) i sastavlja konsolidirani fi -nancijski izvještaj središnjeg proračuna. Konsolidirani fi nancijski izvještaj lokalnog proračuna Ministarstvo fi nancija sastavlja uzimajući konsolidirane fi nancijske izvještaje pro-računa svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (ra-zina 23) i fi nancijske izvještaje svih izvanproračunskih korisnika jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 42).Konsolidirani fi nancijski izvještaj općeg proračuna sastavlja se uzima-jući podatke iz konsolidiranog fi nancijskog izvještaja središnjeg pro-računa i konsolidiranog fi nancijskog izvještaja lokalnog proračuna.

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

zaca fi nancijskih izvještaja, primjerice, kod navođenja naziva obveznika ili razine izvještaja kojoj obveznik pripada. Ministarstvo fi nancija u Okružnicama o sa-stavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja za pojedina razdoblja redovito podsjeća na važnost ispravnog po-punjavanja i h podataka, pa je i pogrešaka te vrste sve manje sa svakim novim izvještajnim razdobljem, među m, i dalje se događaju.

S obzirom na to da su fi nancijski izvještaji proraču-na, proračunskih i izvanproračunskih korisnika naj-važniji izvor podataka iz sustava proračuna za izradu sta s čkih izvještaja prema Eurostatu (na primjer, Fiskalnog izvješća propisanog procedurom preko-mjernog defi cita kojim se pra ispunjavanje kriterija o državnom defi citu i dugu po Maastrichtu), iako se ne radi o računovodstvenim i fi nancijskim podacima, pogrešno iskazana razina ili naziv obveznika mogu doves do velikih odstupanja, odnosno pogrešno iskazanih podataka o fi nancijskom položaju cijelog sektora države. Stoga je iznimno važno da obveznici u sustavu proračuna s dužnom pažnjom popunjavaju sve dijelove obrazaca fi nancijskih izvještaja.

Tako je Ministarstvo fi nancija uočilo pogreške prili-kom popunjavanja retka pod rednim brojem 10. Na-ziv obveznika na Referentnoj stranici i na to upozorilo obveznike s nekoliko Okružnica jekom 2018. godine. Pogrešno je kada obveznici ne unose podatak / naziv naveden u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, već se koriste drugim pojmovima, poput Gradska uprava Grada XY, Proračun Grada XY, Grad XY – Gradski proračun, Ministarstvo X – Glava 05, Mi-nistarstvo X – konsolidirani, i slično. Subjekt koji je, sukladno propisima, obveznik sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja jest proračunski korisnik, odno-sno jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, a ne njezina uprava, proračun ili nešto treće. To znači da je potrebno naves isključivo Grad XY, Ministarstvo X, odnosno službeni naziv pod kojim se obveznik vodi u Registru. Ako je došlo do promjene naziva obveznika u odnosu na onaj naveden u Regi-stru, obveznik je dužan pravovremeno prijavi pro-mjenu kako bi podaci u Registru bili ispravni.

Uzimajući u obzir podatke koje je potrebno popuni na Referentnoj stranici obrazaca izvještaja, pogreške s najvećim utjecajem na podatke obveznika u susta-vu proračuna su svakako pogrešno iskazane razine izvještaja obveznika. Unatoč podsjećanjima, pa čak i upozorenjima, neki obveznici i dalje predaju izvješta-je s pogrešno označenom razinom ili čak ne predaju izvještaje svih razina koje su dužni preda .

Tako su, na primjer, proračuni odnosno jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave dužne sastavi i preda fi nancijske izvještaje proračuna (razina 22), ali

i konsolidirane fi nancijske izvještaje (razina 23). Čak su i one jedinice lokalne samouprave koje nemaju nijed-nog proračunskog korisnika navedenog u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika (radi se isklju-čivo o općinama) dužne preda fi nancijske izvještaje obje razine (22 i 23) iako su oni iden čni. Naime, pri izradi sta s čkih izvještaja, ali i drugih analiza, korisnici podataka iz fi nancijskih izvještaja obveznika u sustavu proračuna često upotrebljavaju samo izvještaje poje-dine razine (primjerice, samo konsolidirane izvještaje razine 23), pa im obuhvat podataka iz izvještaja nije cjelovit ako nedostaju fi nancijski izvještaji onih jedinica koje nisu predale obje razine izvještaja.

Kako bi se jedinicama koje nemaju proračunske ko-risnike olakšalo popunjavanje i predaja fi nancijskih izvještaja razine 22 i 23, u elektroničkom obliku Re-ferentne stranice dodan je padajući izbornik na ko-jem se može odabra da sastavljeni izvještaj razine 22 kod predaje FINA-i istovremeno bude učitan i kao izvještaj razine 23. Za omogućavanje navedenog, po-trebno je u padajućem izborniku pod nazivom Prora-čun nema korisnika pa Izvještaj vrijedi i kao konsolidi-rani odabra odgovor DA.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju proračunske korisnike u svojoj nadležnos ne smiju odabra odgovor DA u tom izborniku jer im se izvještaji razine 22 i 23 razlikuju, među m, takve su greške vrlo rijetke.

Proračunski korisnici državnog proračuna sa statusom razdjela organizacijske klasifi kacije državnog proraču-na koji u svojoj nadležnos nemaju proračunske ko-risnike obvezni su, uz fi nancijske izvještaje razine 11, preda i izvještaje razine 12 (konsolidirane), iako oba izvještaja sadrže iden čne podatke. I ovdje se ponav-lja situacija kao i kod jedinica lokalne samouprave koje nemaju proračunske korisnike u svojoj nadležnos , od-nosno neki od razdjela državnog proračuna koji nemaju proračunske korisnike u svojoj nadležnos ispunjavaju i predaju samo nekonsolidirane fi nancijske izvještaje (razine 11) iako im je u obrascima također omogućena predaja jednog seta izvještaja koji se mogu učita i kao razina 11 i kao razina 12. Elektronički oblik Referentne stranice sadrži padajući izbornik pod nazivom Proračun nema korisnika pa Izvještaj vrijedi i kao konsolidirani na kojem se može odabra da sastavljeni izvještaj razine 11 kod predaje FINA-i istovremeno bude učitan i kao izvještaj razine 12. Za provedbu navedenog potrebno je kod popunjavanja obrazaca fi nancijskih izvještaja u padajućem izborniku odabra odgovor DA.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji nema-ju status razdjela organizacijske klasifi kacije ne smiju preda izvještaje razine 12, odnosno ne smiju oda-bra odgovor DA u tom izborniku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

35

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodPrema odredbama Zakona o PDV-u (NN, br. 73/13 do 106/18; dalje u tekstu: Zakon) i Pravilnika o PDV-u (NN, br. 79/13 do 1/19; dalje u tekstu: Pravilnik), po-rezni obveznici koji obavljaju gospodarsku djelatnost mogu bi :

• redovni porezni obveznici koji su upisani u regi-star obveznika PDV-a i koji obračunavaju PDV na isporuke svojih dobara i usluga, ali uz zadovoljenje propisanih uvjeta koriste se pravom na priznava-nje pretporeza iz ulaznih računa. Status redovnog poreznog obveznika stječe se po sili zakona ili do-brovoljno, na temelju vlas te odluke. Za ulazak u sustav PDV-a porezni obveznici podnose Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a na obrascu P-PDV koji je sastavni dio Pravilnika, a predaje se nadlež-noj ispostavi Porezne uprave (dalje u tekstu: PU) prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom bora-vištu;

• mali porezni obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a i koji su oslobođeni od plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga, nemaju pravo iskaziva PDV na svojim izlaznim računima, ali ne-maju pravo ni na odbitak pretporeza po ulaznim

računima. Za male porezne obveznike je odred-bama čl. 90. Zakona te čl. 186. Pravilnika propisan poseban postupak oporezivanja;

• porezni obveznici koji nisu upisani u registar ob-veznika PDV-a kao redovni porezni obveznici, ali imaju određene porezne obveze zbog obavljanja određenih transakcija na jedinstvenom zajed-ničkom tržištu i trebaju se samo registrirati za potrebe PDV-a. Obveza registracije za potrebe PDV-a propisana je čl. 77. Zakona i čl. 154. Pravil-nika.

To znači da im Porezna uprava na njihov zahtjev iz-daje iden fi kacijski broj PDV-a, bez ulaska u registar obveznika PDV-a, kojim se porezni obveznik u svom poslovanju s drugim državama članicama EU-a iden -fi cira kao porezni obveznik.

Porezna uprava će dodijeli iden fi kacijski broj PDV-a poreznom obvezniku koji nije upisan u re-gistar obveznika PDV-a radi obavljanja oporezivih transakcija za usluge kojima je mjesto oporezivanja u tuzemstvu, prelaskom propisanog praga stjecanja od 77.000,00 kn ili odustajanjem od navedenog pra-ga pri nabavi dobara iz drugih država članica EU-a. Među m, porezni obveznici koji su samo registrirani za potrebe PDV-a nemaju pravo na priznavanje pret-poreza.

Registracija za potrebe PDV-a proračunskih korisnika i odustajanje od praga stjecanjaMirjana Mahović – Komljenović *

Porezni se obveznici u registar obveznika PDV-a upisuju po sili Zakona ili dobrovoljno. Ulazak kao i izlazak iz registra obveznika PDV-a poreznih obveznika – pravnih i fi zičkih osoba kao i proračunskih korisnika i nepro-fi tnih organizacija, vezan je za vrijednost oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga koje su ostvarene u 2018. godini, u vrijednos većoj ili manjoj od 300.000,00 kn. No prema izmjenama Zakona o PDV-u koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine, u registar obveznika PDV-a obvezno se i u tekućoj 2019. godini po sili Zakona moraju upisa porezni obveznici ako vrijednost njihovih isporuka jekom 2019. godine premaši svotu od 300.000,00 kn.

Među m, od pristupanja RH u članstvo EU-a postoje i porezni obveznici koji nisu upisani u registar obve-znika PDV-a kao redovni porezni obveznici, ali imaju određene porezne obveze zbog obavljanja određenih transakcija na jedinstvenom zajedničkom tržištu (stjecanje dobara unutar EU-a te primanje ili obavljanje usluga unutar EU-a) i trebaju se samo registrira za potrebe PDV-a. No registriranje za potrebe PDV-a ne znači da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a.

* Mr. sc. Mirjana Mahović – Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija – Porezna uprava, Novi Zagreb.

36

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

S motrišta PDV-a, proračunski korisnici mogu bi :

• obveznici PDV-a koji su upisani u registar obvezni-ka PDV-a ili

• porezni obveznici koji su se samo registrirali za po-trebe PDV-a.

2. Obveznici PDV-a koji samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost

Poreznim obveznikom smatra se svaka osoba koja sa-mostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnos , a pre-ma čl. 6. st. 1. i 2. Zakona te čl. 4. Pravilnika. Gospodar-ska djelatnost je svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i po-ljoprivredne djelatnos te djelatnos slobodnih zanima-nja, a koja obuhvaća i iskorištavanje materijalne ili ne-materijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu traj-nog ostvarivanja prihoda. Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prije-vozna sredstva (uključujući i građane), koja kupcu otpre-mi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

Prema čl. 4. st. 7. Zakona, pravna ili fi zička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu Zakona neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom i prema drugim zakonima.

3. Porezni status proračunskih korisnika s motrišta PDV-a

Proračunski korisnici (školske i predškolske ustanove koje obavljaju obrazovanje djece i mladeži, uključu-jući s m usko povezane usluge i dobra, ustanove ili druge pravne osobe u kulturi ako djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavlja-nje h djelatnos , zdravstvene ustanove koje obavlja-ju usluge u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaš tom, ustanove koje obavljaju usluge i isporuke povezane sa socijalnom skrbi i dr.) obveznici su prora-čunskog računovodstva i ne osnivaju se radi trajnog i samostalnog obavljanja određene gospodarske dje-latnos s ciljem ostvarivanja dobi , dohotka ili drugih gospodarsko procjenjivih koris , već radi obavljanja isporuke dobara ili usluga koje su od javnog interesa.

Proračunski korisnici koji obavljaju isporuke od jav-nog interesa oslobođeni su PDV-a po čl. 39. Zakona o PDV-u, pri čemu za te isporuke nemaju pravo na odbi-tak pretporeza. No proračunski korisnici mogu pored usluga iz čl. 39. Zakona o PDV-u, koje su oslobođene PDV-a, obavlja i oporezive isporuke u svo većoj ili manjoj od 300.000,00 kn, kada uz zadovoljenje propi-sanih uvjeta mogu ostvari i pravo na korištenje pret-porezom koji je zaračunat u prethodnoj fazi prometa.

Primjerice, člankom 39. stavka 1. točke i) Zakona o PDV-u, propisano je da se oslobođenje od plaćanja PDV-a odnosi na obrazovanje djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifi kaciju, uključujući s m usko povezane uslu-ge i dobra koje obavljaju jela s javnim ovlas ma ili druge osobe koje imaju slične ciljeve.

Među m, školske i predškolske ustanove mogu po-red usluga koje su oslobođene plaćanja PDV-a obav-lja određenu djelatnost razmjenom dobara i usluga na tržištu, a koja se smatra gospodarskom djelatno-šću, kada se mogu smatra poreznim obveznicima u skladu s odredbama Zakona o PDV-u ako su u pret-hodnoj ili tekućoj godini ostvarili prihode od gospo-darske djelatnos u iznosu većem od 300.000,00 kn.

U tom slučaju se na školske i predškolske ustano-ve, koje se smatraju poreznim obveznicima prema odredbama Zakona o PDV-u, na jednak način primje-njuju sve odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u koje se primjenjuju i na poslovanje trgovačkih društava i drugih pravnih i fi zičkih osoba koje obavljaju gospo-darsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvariva-nja dobi .

Radi navedenog, školske i predškolske ustanove kao proračunski korisnici su kao i trgovačka društva dužni vodi poslovne knjige i evidencije i to: knjige I-RA i U-RA, evidencije za stjecanje dobara iz EU-a, eviden-cije za stjecanje usluga iz EU-a, evidencije za stjecanje dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH, evidencije za tuzemni prijenos porezne obveze te evidencije za uvoz dobara iz trećih zemalja, izdava- račune sa svim propisanim elemen ma, podnosi

mjesečne ili tromjesečne obrasce PDV-a, primjenjiva- temeljna pravila za priznavanje pretporeza vodeći

računa o posebnos ma oporezivih i oslobođenih pro-meta.

Naime, čl. 137. st. 1. Pravilnika, propisano je da pore-zni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom isporu-ke koje nisu oslobođene, imaju pravo na odbitak pret-poreza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom slučaju, u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstve-nim evidencijama porezni obveznik treba osigura podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobođene isporuke dobara i obavljene usluge.

Isporuke predškolskih i školskih ustanova koje su oporezive PDV-om u okviru gospodarske djelatnos , s pravom na odbitak pretporeza, smatraju se: usluge najma prostora, razni tečajevi i radionice, komercijal-ni programi organizacije seminara i konferencija za koje se naplaćuje ko zacija, izrada studija i projekata za potrebe drugih korisnika, izdavačka djelatnost i sl.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

37


Prema tome, oporezivim isporukama škola smatra-ju se sve one isporuke koje se ne mogu smatra is-porukama usko vezanim uz obrazovanje i koje nisu oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijed-nost. Na takve isporuke plaća se PDV po stopi od 5 %, 13 % ili 25 %, ali i ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima koji se odnose na oporezive isporuke.

3.1. Tko su mali porezni obveznici

Prema čl. 90. stavak 1. i 2. Zakona, malim se poreznim obveznikom smatra pravna osoba sa sjedištem, stal-nom poslovnom jedinicom, odnosno fi zička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzem-stvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini nije bila veća od 300.000,00 kuna.

Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskaziva PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza, a na računu je dužan naves da su ispo-ruke dobara ili usluga oslobođene plaćanja PDV-a na temelju odredbe čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u.

Među m, Zakon daje mogućnost odluke prema ko-joj mali porezni obveznik može dragovoljno zatraži od PU da se eviden ra kao obveznik PDV-a, podno-šenjem prijave na obrascu P-PDV. Prema odredbi čl. 90. st. 3. Zakona, na osnovi prijave PU će utvrdi da je mali porezni obveznik postao obveznikom PDV-a, što ga obvezuje na primjenu redovnog postupka oporezi-vanja iduće tri kalendarske godine.

Prema tome, mali porezni obveznik koji po vlas toj odluci postaje obveznikom PDV-a, mora to osta slje-deće tri kalendarske godine, bez obzira na to što će mu možda u m godinama oporezive isporuke doba-ra i usluga bi ispod 300.000,00 kn.

Proračunski korisnici čiji je ostvareni promet od gos-podarske djelatnos ispod 300.000,00 kn, smatraju se također malim poreznim obveznicima čije su us-luge oslobođene PDV-a prema čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u, bez prava na odbitak pretporeza i koje nemaju obvezu upisivanja u registar obveznika PDV-a koji se vodi u PU.

3.2. Obvezni ulazak u sustav PDV-a u jeku godine prema izmjeni Zakona o PDV-u

Prema izmjeni čl. 90. st. 1. Zakona o PDV-u (NN, br. 106/18) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2019. go-dine, propisano je da se u registar obveznika PDV-a upisuju porezni obveznici čija je vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili teku-ćoj godini veća od 300.000,00 kuna.

To znači da se u registar obveznika PDV-a moraju upi-sa porezni obveznici i u jeku godine i to u trenutku kada vrijednost njegovih isporuka dobara i usluga u tekućoj godini premaši svotu od 300.000,00 kn.

Prema tome, porezni obveznik koji je u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini obavio isporuke do-bara i usluga iznad propisane svote od 300.000,00 kn, upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječ-nja tekuće godine, odnosno od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporu-ke dobara i usluga iznad propisane svote iz članka 90. stavka 1. Zakona.

O činjenici da je u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini obavio isporuke u svo većoj od 300.000,00 kuna i me postao obvezan upisa se u registar ob-veznika PDV-a, porezni obveznik obavještava nadlež-nu ispostavu PU podnošenjem Zahtjeva za registrira-nje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, najkasnije do 15. siječnja tekuće godine od-nosno 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mje-seca u kojem je obavio isporuke u svo većoj od 300.000,00 kuna.

Među m, ako porezni obveznik ne podnese Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a u propisanom roku, nadležna ispo-stava PU će obveznika upisa u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnos .

Iz navedenog proizlazi da proračunski korisnici koji pored usluga iz čl. 39. Zakona o PDV-u koje su oslo-bođene PDV-a, obavljaju i oporezivu gospodarsku djelatnost, u vrijednos većoj od 300.000,00 kn, postaju porezni obveznici po sili Zakona. U tom slu-čaju trebaju se upisa u registar obveznika PDV-a od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su isporuke dobara i usluga premašile svotu od 300.000,00 kn.

3.3. Registracija za potrebe PDV-a

Iako nisu upisani u registar obveznika PDV-a jer obav-ljaju oporezive isporuke u svo manjoj od 300.000,00 kn, proračunski korisnici trebaju se registrira za po-trebe PDV-a ako:

• nabavljaju dobra iz druge države članice, pri čemu je ukupna vrijednost nabave dobara (bez PDV-a) jekom tekuće kalendarske godine veća od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) ili u slučaju kada su odustale od praga stjecanja

• nabavljaju trošarinske proizvode ili nova prijevozna sredstva unutar EU-a, bez obzira na vrijednost nabave

• obavljaju usluge poreznim obveznicima iz druge dr-žave članice EU-a ili poreznim obveznicima iz trećih zemalja, na koje se primjenjuje prijenos porezne

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

obveze s davatelja na primatelja usluge, što se u engleskom naziva Reverse Charge Mechanism

• primaju usluge od poreznih obveznika iz druge države članice ili iz trećih zemalja na koje se pri-mjenjuje prijenos porezne obveze, prema kojem su obvezne pla PDV kao primatelji usluga.

Prema tome, ako obavljaju navedene transakcije na području EU-a, proračunski korisnici se trebaju regi-strira za potrebe PDV-a podnošenjem zahtjeva za iz-davanjem iden fi kacijskog broja PDV Poreznoj upra-vi, 15 dana prije obavljanja transakcija. U tom slučaju proračunski korisnici imaju obvezu obračuna PDV-a, podnošenja porezne prijave za stjecanje dobara iz drugih država članica EU-a te na primjene usluge iz drugih država članica EU-a ili iz trećih zemalja obraču-na PDV. Porezni obveznici kojima je dodijeljen iden- fi kaciji broj PDV, smatraju se mjesečnim obveznici-

ma, što znači da su obračunska razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu radi čega se prijave PDV-a podnose mjesečno.

4. Stjecanje dobara iz EU-a i obveza obračuna PDV-a

Neovisno o tome jesu li upisani u registar obveznika PDV-a ili se smatraju malim poreznim obveznikom, proračunski korisnici mogu bi porezni obveznici ako stječu dobra iz druge države članice.

Pri stjecanju dobara iz druge države članice EU-a, ra-zlikujemo dva slučaja:

1) Ako je proračunski korisnik upisan u registar obve-znika PDV-a (dobrovoljno ili po sili zakona radi obav-ljanja oporezive gospodarske djelatnos ), a nabavlja dobra iz druge države članice EU-a za koju nabavu je plaćena naknada, obvezna je obračuna PDV na stje-canje dobara, a što je predmet oporezivanja prema čl. 4. st. 1. t. 2. Zakona o PDV-u. PDV se obračuna-va tako da se u prijavi PDV-a iskazuje obveza za PDV za razdoblje oporezivanja prema datumu fakture, uz istovremeno iskazivanje prava na pretporez u istom obračunskom razdoblju po utvrđenom postotku pro rate, koji ovisi o tome za koju svrhu je obavljeno stje-canje – za oporezivu ili za oslobođenu djelatnost.

2) Ako proračunski korisnik nije upisan u registar ob-veznika PDV-a, a stječe dobra iz druge države članice EU-a, obveznik je plaćanja PDV-a samo u slučaju stje-canja dobara gdje vrijednost nabave prelazi prag stje-canja koji je propisan u svo od 77.000,00 kn. PDV se obračunava tako da se u prijavi PDV-a iskazuje samo obveza za PDV za razdoblje oporezivanja prema datu-mu fakture, ali bez prava na pretporez.

Za stjecanje dobara iz EU-a što je predmet oporeziva-nja PDV-om, proračunski korisnici moraju ima broj

PDV ID, da bi kao stjecatelji mogli preuze poreznu obvezu za stjecanje dobara u Hrvatskoj iz drugih drža-va članica EU-a. Ako proračunski korisnik nije podnio zahtjev Poreznoj upravi za dodjelu iden fi kacijskog broja PDV-a, a imao je stjecanje, tada će dobavljač iz države članice EU-a kupcu koji nema iden fi kacijski broj PDV-a obračuna PDV svoje države za koji je to oporeziva isporuka. Među m, budući da je proračun-ski korisnik imao stjecanje dobara unutar EU-a, isto ga ne oslobađa od obveze obračuna PDV-a po susta-vu prijenosa porezne obveze.

4.1. Što znači odusta od praga stjecanja

Prema čl. 5. st. 2. Zakona o PDV-u, prag stjecanja do-bara iz drugih država članica propisan je u iznosu od 77.000,00 kn, a predstavlja ukupnu vrijednost nabav-ljenih dobara od poreznih obveznika iz država članica Europske unije. Prag stjecanja utvrđuje se za:

• pravne osobe koji nisu porezi obveznici (ministar-stva, komore, gradovi, općine)

• male porezne obveznike koji su ostvarili isporuke u vrijednos do 300.000,00 kn

• porezne obveznike koji obavljaju oslobođene is-poruke bez prava na odbitak pretporeza (bolnice, škole i sl).

Do navedenog praga na stjecanje dobara iz EU-a pla-ća se PDV države članice dobavljača, što znači da se PDV uplaćuje u proračun druge države članice.

Ali prelaskom praga stjecanja, pravne osobe koje nisu porezni obveznici, mali porezni obveznici i porezni obveznici koji obavljaju oslobođene isporuke dužni su zatraži iden fi kacijski broj PDV-a. Radi dostavljenog iden fi kacijskog broja PDV-a, dobavljač iz druge drža-ve članice neće na obavljenu isporuku dobara zaraču-na PDV svoje države članice, već stjecatelji trebaju obračuna i pla hrvatski PDV na stjecanje dobara koji se uplaćuje u državni proračun Republike Hrvat-ske.

Među m, pravne osobe koje nisu porezni obveznici, mali porezni obveznici i porezni obveznici koji obav-ljaju oslobođene isporuke, mogu odusta od praga stjecanja tako da prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice podnesu PU pisanu izjavu da odustaju od praga stjecanja i me se obvezuju na rok od dvije kalendarske godine. U tom slučaju treba-ju već od prvog stjecanja dobara obračuna i pla hrvatski PDV na stečena dobra, na koja im neće bi obračunat PDV druge države članice.

Prema tome, ako nabava dobara iz druge države čla-nice EU-a prelazi prag stjecanja ili su navedene prav-ne osobe i mali porezni obveznici odustali od praga stjecanja, tada je stjecanje oporezivo u RH. No u slu-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

39


čaju da nabava ne prelazi prag stjecanja, isporuke do-bara oporezive su u državi porijekla odnosno u državi iz koje kreće prijevoz ili otprema.

Posebno se is če da porezni obveznici koji su upisa-ni u registar obveznika PDV-a ne utvrđuju prag stje-canja, već imaju obvezu od prvog stjecanja dobara od poreznog obveznika iz druge države članice EU-a obračuna hrvatski PDV na stjecanje.

4.2. Primjer stjecanja dobara iz EU-a glazbene škole koja je upisana u registar obveznika PDV-a

Glazbena škola Ferdo Livadić iz Samobora, koja je upi-sana u registar obveznika PDV-a, nabavlja 4. ožujka 2019. godine glazbeni instrument iz Austrije po cijeni od 12.000 EUR. Glazbena škola je od Porezne upra-ve zatražila iden fi kacijski broj PDV-a, 15 dana prije obavljenog stjecanja te ga dostavila svom dobavlja-ču iz Austrije. Za dobavljača iz Austrije dostavljeni iden fi kacijski broj PDV-a znači da se radi o isporu-ci dobara u drugu državu članicu EU-a koja je oslobođena PDV-a dok glazbena škola kao stjecatelj ima obvezu obračuna hrvatski PDV na stjecanje dobara iz EU-a. Među m, osim obveze za PDV glazbena škola za navedeno stjecanje ima pravo i na odbitak pretporeza po utvrđe-noj pro ra od 15 % jer se glazbeni instrument, osim za nastavu glazbe-nog, upotrebljava i za komercijalne potrebe. Prema čl. 62. st. 2. Zakona te 138. Pravilnika, u slučaju obavlja-nja oporezivih i oslobođenih isporu-ka unutar poduzetničke djelatnos , pravo na odbitak pretporeza utvr-đuje se na temelju pro rate.

Odredbom čl. 36. st. 2. Zakona o PDV-u propisano je da, ako su ele-men za utvrđivanje porezne osno-vice, osim pri uvozu dobara, utvr-đeni u stranoj valu , za preračun u kune upotrebljava se srednji tečaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Kako bi glazbena škola izračunala svotu PDV-a koju treba pla na stjecanje, treba primijeni srednji tečaj HNB-a na datum fakture, a koji za EUR na dan 4. ožujka 2019. iznosi 7,425 kuna. Naime, obveza za PDV po navedenom stjecanju iznosi:

1.200 EUR x 7,425 kn = 8.910,00 kn x 25 % = 2.227,50 kn, a upisuje se u obrazac PDV-a za ožujak pod II. Oporezive transakcije ukupno, redak 7. Stjecanje do-bara unutar EU-a po stopi od 25 %.

Glazbena škola istovremeno ima pravo i na odbitak pretporeza po utvrđenoj pro ra od 15 %, što iznosi 334,12 kn (2.227,50 kn x 15 % = 334,12 kn), a što se u obrascu PDV-a iskazuje pod III. Obračuna pretporez ukupno, redak 7. Pretporez od stjecanja dobara unu-tar EU-a po stopi od 25 %.

Obvezu po obrascu PDV-a za ožujak 2019. godine koja je utvrđena u svo od 1.893,38 kn, a kako je prikazano u primjeru (2.227,50 – 334,12 = 1.893,38 kn), glazbena ško-la treba pla do kraja travnja 2019. godine. Među m, osim dostave elektroničkim putem obrasca PDV-a za ožu-jak 2019., do 20. travnja 2019. godine glazbena škola tre-ba dostavi i prijavu za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU-a ili obrazac PDV-S u kojem se iskazuje, kod države isporučitelja, iden fi kacijski broj PDV-a ispo-ručitelja te vrijednost stečenih dobara u kunama.

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

41


4.3. Primjer stjecanja dobara iz EU-a visokoškolske ustanove do praga stjecanja

Visokoškolska ustanova Magistra vite iz Zagreba, koja nije upisana u registar obveznika PDV-a, nabav-lja računala iz Njemačke u vrijednos od 40.000,00 kn. Budući da navedenom nabavkom visokoškolska ustanova nije prešla prag stjecanja od 77.000,00 kn po osnovi nabave računala unutar EU-a, ne treba joj iden fi kacijski broj PDV-a koji i nije dostavila isporu-čitelju iz Njemačke.

Isporučitelj dobara iz Njemačke koji nema iden fi -kacijski broj PDV-a od svog kupca, mora zaračuna njemački PDV na isporuku računala, a u tom slučaju visokoškolska ustanova kao kupac u drugoj državi čla-nici nema obvezu obračuna PDV-a na stjecanje te ne podnosi obrasce PDV i PDV-S.

Među m, ako bi visokoškolska ustanova u tekućoj ili prethodnoj kalendarskoj godini imala nabavu iz dru-gih država članica EU-a u vrijednos koja prelazi prag stjecanja od 77.000,00 kn, tada bi se prije onog stje-canja dobara čijom će ukupnom vrijednos premaši navedeni iznos trebala registrira za potrebe PDV-a (neovisno o tome što nije upisana u registar obvezni-ka PDV-a) te zatraži iden fi kacijski broj PDV-a, na temelju kojeg se određuje kao stjecatelj koji preuzi-ma poreznu obvezu za stjecanje dobara u RH. Radi dostavljenog iden fi kacijskog broja PDV-a, dobavljač iz Njemačke neće zaračuna PDV svoje države, već će visokoškolska ustanova obračuna i pla hrvatski PDV na stečena dobra.

Za to stjecanje visokoškolska ustanova ima pravo na odbitak pretporeza razmjerno, po utvrđenoj pro ra jer se računala, osim za obrazovanje, upotrebljavaju i za komercijalne potrebe.

5. Obveza obračuna PDV-a na usluge koje je obavio porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a

U sustavu PDV-a usluge su oporezive prema mjestu obavljanja usluge. Odredbama čl. 17. st. 1. i 2. Zakona o PDV-u propisano je opće načelo u određivanju mje-sta obavljanja usluga, odnosno opće pravilo u opore-zivanju usluga.

Ako su usluge obavljene drugom poreznom obvezni-ku:

• usluge B2B (business to business) – mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto sjedišta pri-matelja usluge, a što se odnosi i na male porezne obveznike.

Ako su usluge obavljene osobi koja nije porezni ob-veznik:

• usluge B2C (business to consumers) – mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto u kojem pore-zni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište, što znači da se usluge oporezuju prema sjedištu pore-znog obveznika koji je obavio uslugu.

Navedeno opće načelo u oporezivanju usluga odnosi se na primljene usluge koje su hrvatskim poreznim obveznicima, koji su upisani u registar obveznika PDV-a i obveznicima koji su registrirani za potrebe PDV-a, obavili porezni obveznici iz drugih država čla-nica EU-a te iz trećih zemalja, kao i na usluge koje su hrvatski porezni obveznici obavili primateljima u dru-gim državama članicama EU-a te trećim zemljama.

Među m, postoje i odstupanja od osnovnog načela određivanja mjesta obavljanja usluga, a koji se nazi-vaju izuzecima, kao što su, primjerice, usluge vezane uz nekretninu koje se oporezuju gdje se nekretnina nalazi, usluge pristupa kulturnim, umjetničkim, sport-skim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim događanjima koje se oporezuju tamo gdje se događa-nja stvarno i odvijaju i dr.

5.1. Obveza obračuna PDV-a na primljene usluge iz EU-a

Proračunski korisnici, neovisno o tome jesu li upisa-ni u registar obveznika PDV-a ili se smatraju malim poreznim obveznicima, postaju porezni obveznici koji trebaju obračuna PDV kada primaju usluge za koje je propisan prijenos porezne obveze ili mehanizam reverse charge.

Naime, odredbom čl. 75. st. 1. točka 6. Zakona o PDV-u propisano je da PDV mora plaća svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz čl. 17. st. 1. Zakona ako te usluge obavlja po-rezni obveznik (uključivo i mali porezni obveznik) koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu.

Nadalje, prema čl. 133. st. 3. Pravilnika, propisano je da porezni obveznik, koji prema čl. 75. st. 1. točki 6. te čl. 75. st. 2. i 3. Zakona treba pla PDV na pri-mljene isporuke, ima pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Prema tome, ako se radi o uslugama za koje je propi-sano mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja usluge, tada proračunski korisnici kao primatelji us-luge od inozemnog poreznog obveznika koji prenosi poreznu obvezu, postaju obveznici plaćanja PDV-a na primjene usluge. Utvrđena obveza PDV-a na usluge stranog poreznog obveznika iskazuje se u obrascu PDV-a, a istovremeno i pravo na pretporez ako je ško-

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

la upisana u registar obveznika PDV-a i ako se radi o usluzi za koju postoji pravo na odbitak pretporeza u cijelos ili se pretporez može razmjerno odbi prema utvrđenoj pro ra ako se uslugom koris i za oslobo-đenu i za oporezivu djelatnost.

Proračunski korisnik koji na području RH prima usluge od dobavljača iz EU-a za koje je obvezan pla PDV (prema općem načelu oporezivanja), mora zatraži iden fi kacijski broj PDV-a od Porezne uprave 15 dana prije primljene usluge, a iden fi kacijski broj PDV-a dostavlja svom dobavljaču iz EU-a koji će putem iz-danog računa primijeni mehanizam reverse charge.

Prema čl. 30. Zakona, obveza obračuna PDV-a na pri-mljene usluge od inozemnih poreznih obveznika na-staje kada je usluga obavljena. Račun koji je iskazan u stranoj valu preračunava se u kune prema sred-njem tečaju HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a, a na temelju čl. 36. st. 2. Zakona.

Obrazac PDV podnosi se elektroničkim putem Pore-znoj upravi do 20. u mjesecu za protekli mjesec, a utvrđena obveza PDV-a plaća se do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Uz obrazac PDV, do 20. u mjese-cu za prethodni mjesec obvezno se dostavlja i prijava za stjecanje na obrascu PDV-S. Obrasci PDV i PDV-S dostavljaju se samo za ono razdoblje oporezivanja u kojem su primljene usluge s prijenosom porezne ob-veze, koje je obavio porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici.

Posebno se is če da obveza obračuna PDV-a postoji i u slučaju primanja usluga od poreznih obveznika iz trećih zemalja, ali tada primatelj ne mora ima iden-

fi kacijski broj PDV-a i ne podnosi se prijava za stjeca-nje na obrascu PDV-S.

6. ZaključakS motrišta PDV-a, proračunski korisnici mogu bi obveznici PDV-a koji su upisani u registar obveznika PDV-a ili porezni obveznici koji su se samo registrirali za potrebe PDV-a.

U registar obveznika PDV-a obvezno se u tekućoj 2019. godini po sili Zakona moraju upisa porezni obveznici kada vrijednost njihovih isporuka jekom 2019. godine premaši svotu od 300.000,00 kn. Po-rezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obračunavaju PDV na isporuke dobara i uslu-ga, ali se uz zadovoljenje propisanih uvjeta koriste pravom na priznavanje pretporeza iz ulaznih računa.

No proračunski korisnici moraju se samo registrira za potrebe PDV-a radi obavljanja oporezivih tran-sakcija za usluge kojima je mjesto oporezivanja u tu-zemstvu, prelaskom propisanog praga stjecanja od 77.000,00 kn ili odustajanjem od navedenog praga, a pri nabavi dobara iz drugih država članica EU-a. Među m, porezni obveznici koji su samo registrirani za potrebe PDV-a nemaju pravo na priznavanje pret-poreza.

Registracija za potrebe PDV-a podrazumijeva podno-šenje obrasca P-PDV Poreznoj upravi, nakon čega Po-rezna uprava donosi rješenje o dodjeli broja PDV-ID koji se sastoji od predznaka HR i OIB-a koji ima 11 zna-menki. Iden fi kacijski broj PDV-a potrebno je zatraži 15 dana prije obavljanja transakcija unutar EU-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

43


1. UvodČeste zakonske promjene mogu se promatra kao jedan od čimbenika stohas čkog sustava u kojem posluju poslodavci. Sustav prožet učestalim promje-nama predstavlja niz rizika i neizvjesnos s kojima se suočava menadžment. Plaće radnika za poslo-davca predstavljaju trošak. Trošak plaće svrstava se u poslovne rashode koji su sastavni dio izvještaja o uspješnos , jednog od temeljnih fi nancijskih izvješta-ja, koji prikazuje obujam i strukturu prihoda, rashoda te ostvareni fi nancijski rezultat; odnosno daje prikaz uspješnos poslovanja u obračunskom razdoblju. Ovisno o djelatnos , trošak osoblja ima različit udio u strukturi poslovnih rashoda. Cilj ovog rada jest kon-kretna usporedba promjene poreznih opterećenja kao učinka novog zakonodavnog okvira za poslodav-ce s jedne, te izračun udjela u strukturi zaposlenih radnika na koje se odnosi promjena porezne osnovice poreza na dohodak, s druge strane. Svrha ovog rada je prikaza stvarne učinke novih zakonskih promjena kako za poslodavce, tako i za njihove zaposlenike.

2. Osnovna obilježja plaće od nesamostalnog rada

Plaća od nesamostalnog rada s doprinosima na pla-ću za poslodavca predstavlja trošak osoblja. Prema propisanom obliku i sadržaju, račun dobi i gubitka1 kao i izvještaji proračunskih i neprofi tnih organizacija, prikazuje se u vidu tri stavke i to: neto plaće i nadni-ce, troškovi poreza i doprinosa iz plaće i troškovi do-prinosa na plaću. Navedeno je prikazano sljedećom slikom.

* Matko Koprivnjak, univ. spec. oec., Sv. Križ Začretje.1 HSFI 1 (NN, br. 86/15) Financijski izvještaji t.1.8. Račun dobi i gubitka prikazuje prihode i rashode te dobit ili gubitak ostvaren u određenom vremenskom razdoblju.

Slika 1. Struktura troškova osoblja

Plaća od nesamostalnog rada osnovica je za obračun doprinosa iz plaće i na plaću. Na prikazanoj slici to je bruto I. plaća. Ona predstavlja zbroj neto plaće i troš-kova poreza i doprinosa iz plaće. Doprinosi iz plaće su doprinosi za mirovinsko osiguranje. Doprinosi za mirovinsko osiguranje najčešće su podijeljeni u dva dijela. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos još se naziva i I. stup, iznosi 15 % bruto I. plaće. Doprinos za mirovinsko osigura-nje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje iznosi 5 % bruto I. plaće i još se naziva II. stup miro-vinskog osiguranja.2

Razlika između bruto I. plaće i sume doprinosa za mirovinsko osiguranje predstavlja dohodak. Od do-hotka se oduzima osobni odbitak. Osnovni osobni odbitak izračunat kao koefi cijent 1,5 osnovice koja iznosi 2.500,00 kuna osobnog odbitka zaokruženo na sto cu trenutno iznosi 3.800,00 kuna. Faktor osobnog odbitka ovisi o broju uzdržavanih članova,

2 h ps://gov.hr/moja-uprava/rad/mirovine/sustav-mirovinskog-o-siguranja/212. Postoje osiguranici koji su samo u prvom stupu miro-vinskog osiguranja, no tada on za njih iznosi 20 % bruto I. plaće. Oso-bama osiguranim samo u I. stupu (osobama koje su 2002. godine u vrijeme uvođenja drugog stupa imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se do-brovoljno uključile u II. stup) obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20 %.

Utjecaj promjena u poreznom sustavu na trošak osoblja i plaće Matko Koprivnjak *

Rad rekapitulira osnovna obilježja plaće. Uspoređuje se nekoliko primjera prije i nakon uvođenja novih iz-mjena i dopuna zakonske regula ve. Obračun plaća radnika s početkom 2019. godine doživio je stanovite promjene. Promjene se vežu uz izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak s jedne, te izmjene i dopune Zakona o doprinosima s druge strane.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

broju djece i stupnju invalidnos . (iskazuju se u pore-znoj kar ci)3.

Dohodak umanjen za svotu osobnog odbitka pred-stavlja poreznu osnovicu. Porezna osnovica služi kao podloga za izračun poreza na dohodak. Od 1. siječ-nja 2019. godine porezna osnovica obračunava se po stopama od 24 % (do 30.000,00 kuna mjesečno), te 36 % (iznad 30.000,00 kuna mjesečno). Ukupna suma poreza na dohodak predstavlja osnovicu za izračun prireza. Prirez ovisi o odluci lokalne samouprave, te se obračunava prema prebivalištu radnika, a ne pre-ma mjestu u kojem obavlja svoj rad.4

Ukupan zbroj poreza i prireza oduzima se od dohotka te se dolazi do neto plaće radnika. Na tekući račun radnika uplaćuje se iznos dohotka umanjen za obra-čuna porez i prirez umanjen za možebitne obustave iz plaće.

Doprinos na plaću od 1. siječnja 2019. godine čini do-prinos za zdravstveno osiguranje koji iznosi 16,5 % bru-to I. plaće.5 Doprinos za zapošljavanje, te doprinos za ozljede na radu ukinu su s 1. siječnjem 2019. godine.

Iz navedene slike može se konsta ra da bruto II. plaća predstavlja ukupan trošak plaće za poslodavca. Odnosno predstavlja zbroj bruto I. plaće i doprinosa na plaću.6

3. Utjecaj izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak važne za obračun plaće u 2019. godini odnose se na promjenu graničnog iznosa od kojeg se primjenjuje porezna stopa od 36 %. U 2018. godini porez na dohodak obračuna-vao se po stopi od 24 % do iznosa od 17.500,00 kuna, a na razliku iznad 17.500,00 kuna po stopi od 36 %. S 1. siječnjem 2019. godine granični iznos povećan je na 30.000,00 kuna, a stope su ostale nepromijenjene.

Ujedno, poslodavac može jekom godine zaposlenicima neoporezivo ispla 5.000,00 kuna nagrade za radne re-

3 Zakon o porezu na dohodak (NN, br. 115/16, 106/18). Prema odredbi iz čl. 14.4 Zakon o lokalnim porezima (NN, br. 115/16, 101/17). Prema odredbi iz čl. 21. Obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave može svojom odlu-kom propisa plaćanje prireza porezu na dohodak i to: 1. općina po stopi do 10%; grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12 %; grad s više od 30.000 stanovnika po stopi od 15%; Grad Zagreb po stopi do 18 %.5 Zakon o doprinosima (NN, br. 106/18). Prema odredbi iz čl. 14.6 Parać, B. (2011) Poduzetničko računovodstvo i fi nancijsko izvje-štavanje. Zaprešić: Visoka škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, str. 148.

zultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika u kontekstu dodatne plaće ili dodatka uz mjesečnu plaću.7

Od 1. siječnja 2019. djecom se smatraju djeca koju ro-ditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.8

Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima s 1. si-ječnjem 2019. godine došlo je do ukidanja doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenos (1,7 %) i doprinosa za zaš tu na radu (0,5 %). Ujedno, doš-lo je i do povećanja obveznog doprinosa za zdravstve-no osiguranje koji se povećao s 15 % na 16,5 %. Već se iz navedenog može izves zaključak da će navede-ne promjene Zakona o doprinosima utjeca na sma-njenje ukupnog troška plaće za poslodavca (bruto II.).

U nastavku se daje primjer utjecaja navedenih pro-mjena na trošak plaće za poslodavca te na neto plaću radnika.

Tablica 1. Usporedba plaće u 2018. i 2019. godini

Naziv 2018. 2019. 2018. 2019. 2018. 2019.1 2 3 4 5 6 7

1 Bruto I. plaća 26.625,00 26.625,00 7.500,00 7.500,00 33.000,00 33.000,00

2Doprinosi iz plaće MO I. stup 15 % 3.993,75 3.993,75 1.125,00 1.125,00 4.950,00 4.950,00

3Doprinosi iz plaće MO II. stup 5 % 1.331,25 1.331,25 375,00 375,00 1.650,00 1.650,00

4Ukupni doprinosi iz plaće (2 + 3) 5.325,00 5.325,00 1.500,00 1.500,00 6.600,00 6.600,00

5 Dohodak (1 – 4) 21.300,00 21.300,00 6.000,00 6.000,00 26.400,00 26.400,00

6 Osobni odbitak 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00 3.800,00

7Porezna osnovica (5 – 6) 17.500,00 17.500,00 2.200,00 2.200,00 22.600,00 22.600,00

8Porez na dohodak od 24 % 4.200,00 4.200,00 528,00 528,00 4.200,00 5.424,00

9Porez na dohodak od 36 % 0,00 0,00 0,00 0,00 1.836,00 0,00

10Ukupan porez na dohodak (8 + 9) 4.200,00 4.200,00 528,00 528,00 6.036,00 5.424,00

11 Prirez 18 % 756,00 756,00 95,04 95,04 1.086,48 976,32

12Ukupan porez i prirez (10 + 11) 4.956,00 4.956,00 623,04 623,04 7.122,48 6.400,32

13 Neto plaća (5 – 12) 16.344,00 16.344,00 5.376,96 5.376,96 19.277,52 19.999,68 RAZLIKA 0,00 0,00 +722,16

14Doprinos za zdravstveno osiguranje 3.993,75 4.393,13 1.125,00 1.237,50 4.950,00 5.445,00

15Doprinos za zaš tu na radu 1.331,25 ukinuto 375,00 ukinuto 1.650,00 ukinuto

16Doprinos za zapošljavanje 452,63 ukinuto 127,50 ukinuto 561,00 ukinuto

17Ukupni doprinosi na plaću (14 + 15 + 16) 5.777,63 4.393,13 1.627,50 1.237,50 7.161,00 5.445,00

18 Bruto II. Plaća (1 +17) 32.402,63 31.018,13 9.127,50 8.737,50 40.161,00 38.445,00 RAZLIKA -1.384,50 -390,00 -1.716,00

7 Prema odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/19), čl. 7.8 Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 106/18), čl. 14.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

45


Tablica 1 prikazuje razliku u obračunu plaće 2019. godi-ne u odnosu na 2018. godinu. Simulacija pretpostavlja da djelatnik ima prebivalište u Gradu Zagrebu gdje je stopa prireza 18 %, te da nema uzdržavanih članova, odnosno da mu osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna.

U drugom i trećem stupcu analizira se obračun bru-to I. plaće u iznosu od 26.625,00 kuna. Kod te visine plaće u 2018. godini djelatnikova je porezna osnovica iznosila 17.500,00 kuna što je vidljivo u 7. retku. To je ujedno bila i maksimalna svota porezne osnovice u 2018. godini koja se oporezivala po stopi od 24 %. Već je napomenuto da su porezni razredi u 2019. godini povećani sa 17.500,00 kuna na 30.000,00 kuna. Bu-dući da se radi o povećanju svote porezne osnovice, jasno je da će u trećem stupcu koji prikazuje obračun plaće u 2019. godini rezultat bi jednaka neto plaća kao i prethodne godine u iznosu od 16.344,00 kuna.

S druge strane, zbog promjene Zakona o doprinosima, poduzeće će na svakoj ugovorenoj bruto I. plaći od 26.625,00 kuna uštedje 1.384,50 kuna na doprinosi-ma na plaću. To je vidljivo u posljednjem retku trećeg stupca. Razlog tome je ukidanje doprinosa za zaš tu na radu i doprinosa za zapošljavanje. Razlika bi bila i veća da u 2019. godini nije došlo do povećanja dopri-nosa za zdravstveno osiguranje s 15 % na 16,5 %.

Četvr i pe redak predstavljaju iden čnu analizu za bruto I. plaću od 7.500,00 kuna. Analogno prethod-nom primjeru evidentno je da promjene u neto plaći za djelatnika neće bi jer je kod te visine bruto I. pla-će porezna osnovica u primjeru 2.200,00 kuna. Razli-ka jest u smanjenju doprinosa na plaću čiji trošak sno-si poslodavac i to u iznosu od 390,00 kuna mjesečno.

Treći primjer prikazan je u stupcima šest i sedam gdje bruto I. plaća iznosi 33.000,00 kuna. U tom slučaju, primjenom novina u Zakonu o porezu na dohodak djelatnik bi imao veću neto plaću u 2019. godini na mjesečnoj razini za 722,16 kuna u odnosu na pret-hodnu godinu. Razlog tome leži u povećanju razreda oporezivanja od 24 % koja je u 2019. godini povećana s prijašnjih 17.500,00 kuna na 30.000,00 kuna. S dru-ge strane, ušteda za poslodavca kod navedene plaće u obliku smanjenja mjesečnih obveza za doprinose na plaću iznosi 1.716,00 kuna.

Iz dosad navedenog može se zaključi da promjene zakonodavnog okvira neće utjeca na neto plaću dje-latnika koji imaju ugovorenu bruto I. plaću manju od 26.625,00 kuna. Iz navedenog primjera proizlazi da su, uz osnovni osobni odbitak i prebivalište u Gradu Zagrebu, djelatnici na koje se odnosi promjena Zako-na o porezu na dohodak oni koji imaju veću mjesečnu neto plaću od 16.344,00 kuna odnosno bruto I. veći od 26.625,00 kuna. S druge strane, neovisno o visini

bruto I. plaće, trošak doprinosa na plaću za poduzet-nike bit će smanjen za 0,7 %-tna boda.

4. Struktura udjela zaposlenih u RH na koju se odnose promjene u oporezivanju dohotka

U prethodnom dijelu elaboriran je učinak promjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima na plaću djelatnika s jedne i trošak plaće poslodavca s druge strane. U procjeni učinka promjena treba ana-lizira udio zaposlenih u RH na koje se promjena po-rezne osnovice odnosi. Podloga za navedenu analizu jest tablica Ministarstva fi nancija odnosno Porezne uprave koja daje pregled zaposlenika u 32 kategorije neto dohodaka. Budući da na godišnji prosjek neto primitaka velik utjecaj imaju djelatnici na dugotraj-nim bolovanjima, te djelatnici kojima nije isplaćena plaća i oni s nepunim radnim vremenom, analiza se temelji na pregledu za 11. mjesec 2017. godine iz ko-jeg su isključene ove kategorije.Tablica 2. Pregled zaposlenika u 32 kategorije neto doho-

daka – 11. mjesec 2017. godine9

Red. br. Raspon neto dohotka Broj stjecatelja 1 2 31 0 – 500 kn 6.580 2 501 – 800 kn 4.576 3 801 – 1.000 kn 3.151 4 1.001 – 1.370 kn 7.185 5 1.371 – 1.500 kn 2.358 6 1.501 – 1.700 kn 3.672 7 1.701 – 2.000 kn 5.492 8 2.001 – 2.500 kn 14.015 9 2.501 – 3.000 kn 146.079

10 3.001 – 3.500 kn 114.488 11 3.501 – 4.000 kn 132.566 12 4.001 – 4.500 kn 131.162 13 4.501 – 5.000 kn 106.907 14 5.001 – 5.500 kn 91.351 15 5.501 – 6.000 kn 82.537 16 6.001 – 6.500 kn 80.792 17 6.501 – 7.000 kn 68.780 18 7.001 – 7.500 kn 53.960 19 7.501 – 8.000 kn 41.299 20 8.001 – 9.000 kn 56.654 21 9.001 – 10.000 kn 35.962 22 10.001 – 11.000 kn 24.328 23 11.001 – 12.000 kn 15.782 24 12.001 – 14.000 kn 19.435 25 14.001 – 16.000 kn 11.908 26 16.001 – 18.000 kn 7.339 27 18.001 – 20.000 kn 4.636 28 20.001 – 30.000 kn 7.068 29 30.001 – 40.000 kn 1.394 30 40.001 – 50.000 kn 466 31 50.001 – 100.000 kn 410 32 PREKO 100.000 kn 69

UKUPNO 1.282.401

9 h ps://www.porezna-uprava.hr/HR_press/Documents/Priopce-nje_Pegled_zaposlenika_u_32kategorije_neto_dohotka.pdf.

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

U prvom stupcu predstavljene tablice redni su brojevi kategorija. Drugi stupac predstavlja raspon neto do-hodaka po kategoriji dok treći stupac prikazuje broj djelatnika odnosno stjecatelja dohodaka iz raspona u drugom stupcu.

Redni brojevi kategorija od 1 do 7 odnosno raspon dohodaka od 0 do 2.000,00 kuna odnose se na dje-latnike koji su u jeku analiziranog mjeseca započeli ili prestali s radom, a poslodavci su im u Jedinstvenim obrascima poreza, prireza i doprinosa (JOPPD) iskazali isplate za puno radno vrijeme. Navedeno predstavlja objek vne razloge zašto je isplaćena plaća manja od zakonom propisane minimalne plaće. Ujedno nave-dena tabela ne uključuje neoporezive primitke poput troškova prijevoza, nagrada i sl. S druge pak strane sadržava primitke koji se isplaćuju uz plaću i u trenut-ku isplate se oporezuju, a odnose se na npr. bonuse, otpremnine i sl.10

Ranije je u članku dokazano da neto plaća djelatnika pod prezen ranim pretpostavkama ceteris paribus mora bi veća od 16.344,00 kuna da bi se na djelat-nika odnosile nove promjene povećanja poreznog ra-zreda poreza na dohodak. Podatke u tabeli potrebno je saže tako da se broj djelatnika od rednog broja 26 do 32 zbroji kako bi se dobio približno ukupan broj djelatnika na koje će utjeca povećanje poreznog razreda od 24 %. Sažimanjem se vrlo jednostavno utvrđuje da se radi o 21.382 djelatnika od ukupno 1.282.401 djelatnika koji su bili u radnom odnosu. U analizu je potrebno uves parametar rasta neto pla-ća u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu. Na teme-lju priopćenja Državnog zavoda za sta s ku rast neto

10 h ps://www.porezna-uprava.hr/HR_press/Documents/Priopce-nje_Pegled_zaposlenika_u_32kategorije_neto_dohotka.pdf.

plaća u 2018. godini iznosio je 4,8 %.11 Rast plaća do-vodi do pomicanja dijela radnika iz razreda pod rednim brojem 25 u razred pod rednim brojem 26. Može se za-ključi da će povećanje neto plaće od 4,8 % znači da u viši razred prelaze svi radnici koji su imali neto plaću veću od 15.268,13 kuna. Ako se pretpostavi da je broj stjecatelja nepromijenjen, te da je na svaku kunu iz ras-pona pod rednim brojem 25 (14.001 – 16.000) bio raz-vrstan jednak broj radnika, može se utvrdi da će u viši razred prijeći 7.549 radnika. Iz svega dosad navedenog može se konsta ra da će promjena poreznog razreda s 17.500,00 kuna na 30.000,00 kuna ima utjecaja na 2,26 % ukupnog broja zaposlenih radnika.

5. ZaključakPromjena zakonodavnog okvira Zakona o porezu na dohodak, odnosno povećanje poreznog razreda od 25 % s 17.500,00 kuna na 30.000,00 kuna ima utjecaj na 2,26 % ukupno zaposlenih djelatnika u RH. Promje-na zahvaća obveznike poreza na dohodak koji imaju bruto I. plaću veću od 26.625,00 kuna.

Mogućnost isplate nagrade do 5.000,00 kuna po za-posleniku; neoporezivo na godišnjoj razini, odnosi se na sve zaposlene, a ujedno je poslodavcima 100 % priznat trošak te se kao takav može isplaćiva i na mjesečnoj razini.

Izmjene i dopune Zakona o doprinosima za poduzeća znače smanjenje troškova doprinosa na plaću, a sa-mim m smanjuju se ukupni troškovi plaće za poslo-davca. Radi o smanjenju od 0,7 %-tnih poena. Sma-njenje doprinosa na plaću najviše će ima učinka na troškove u radno intenzivnim djelatnos ma.

11 h ps://www.dzs.hr. Priopćenje Državnog zavoda za sta s ku; Prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za prosinac 2018.; objavljeno 20. veljače 2019.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

47

UDK 347.4 PRAVO

1. Osnovni pojmoviZakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (da-lje u tekstu: Zakon) od stupanja na snagu sredinom studenog 2011. godine (NN, br. 125/2011), pa i nakon izmjene i dopune iz lipnja 2015. (NN, br. 64/2015), uređivao je zakup u kojem je na strani zakupodavca bilo jelo javne vlas , odnosno Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb ili jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: jela javne vlas ).

Od zadnje izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama 112/2018, koja je stupila na snagu 22. pro-sinca 2018. godine, ovaj Zakon kao poseban propis uređuje zakup poslovnog prostora neovisno o tome tko je zakupodavac, odnosno zakupnik. Upravo ta najveća promjena dosega tog propisa nije ni na koji način ni spomenuta, ni obrazložena u Konačnom pri-jedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora koji se ba-vio samo promjenama u dijelu koji obvezuje jela jav-ne vlas , a za koje je predlagatelj naveo da su rezultat nastojanja da se otklone problemi koji se pojavljuju u praksi.

U dijelu u kojem ne uređuje postupanja jela javne vlas Zakon je u najvećem dijelu izražen kao dispozi- vni propis1: velik dio odredbi ima i dio ako ugovorom

nije drugačije određeno iz čega slijedi da ugovorne strane mogu svoje odnose uredi i drugačije od ono-ga što je Zakonom propisano.

Budući da se radi o posebnom propisu, čak i da u članku 1. stavku 5. Zakona to nije izričito određeno, Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08,

* Mag. iur. Gordana Muraja, odvjetnik, Odvjetnički ured MURAJA (odvjetnik.muraja.com).1 Dispozi vni propisi – pravn. propisi koji nisu prisilni, primjenjuju se ako stranke ne ugovore nešto drugo, prema h p://hjp.znanje.hr/.

125/11 i 78/15) primjenjuje se podredno2, na zaku-pne odnose koji Zakonom nisu uređeni.

Zakon se, prema izričitoj odredbi stavka 6. članka 1. ne primjenjuje na slučajeve privremenog korištenja poslovnim prostorom radi održavanja sajmova, prire-daba, predavanja, savjetovanja ili u druge slične svr-he čije korištenje ne traje duže od 30 dana, odnosno čije korištenje ne traje duže od šest mjeseci ako se prostorom koris u svrhu skladištenja i čuvanja robe.

2. Predmet zakupaIz zakonskih defi nicija utvrđenih člankom 2. vidljivo je da je poslovni prostor poslovna zgrada namijenje-na obavljanju poslovne djelatnos ako se pretežito rabi u tu svrhu, poslovna prostorija čini samostalnu uporabnu cjelinu i ima zaseban glavni ulaz, a nami-jenjena je obavljanju poslovne djelatnos , garaža je prostor za smještaj vozila, a garažno mjesto je prostor za smještaj vozila u garaži.

Iako se možda čini samorazumljivim da zakupodavac može u zakup da samo prostor kojem je vlasnik, to ipak nije isključivo pravilo. Premda je ta odredba postojala i prije, da bi se omogućilo zaključivanje ugovora o zakupu iako u zemljišnim knjigama još nisu provedene promje-ne nastupile s pretvorbom društvenog vlasništva, čla-nak 6. Zakona u stavku 13. propisuje da se u zakup može da i poslovni prostor na kojem Republika Hrvatska (da-lje u tekstu: RH) ili jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave (dalje u tekstu: JL(R)S) i druge pravne osobe imaju pravo raspolaganja ili korištenja.

Također, treba napomenu da je Vrhovni sud Repu-blike Hrvatske u revizijskom predmetu Rev-663/98. zauzeo stajalište da pravo vlasništva zakupodavca na stvari koju daje u zakup nije uvjet valjanos ugovora

2 Podredan – pravn. koji dolazi u obzir u drugom redu; supsidijaran, prema h p://hjp.znanje.hr/.

Ugovor o zakupu poslovnog prostoraGordana Muraja *

U prosincu 2018. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Tom je izmjenom značajno promijenjen doseg tog Zakona koji je do spomenute pro-mjene uređivao samo zakup u kojem se na strani zakupodavca nalazi jelo javne vlas , a od te promjene uređuje zakup poslovnog prostora neovisno o tome tko je zakupodavac.

48

PRAVO UDK 347.4 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

o zakupu, dakle, da zakupodavac može bi i osoba koja nije kao vlasnik upisana u zemljišne knjige.

3. Posebna pravila za jela javne vlas Zakup se uvijek zasniva zaključivanjem ugovora o za-kupu između zakupodavca i zakupnika, no da bi se ugovor mogao zaključi , jela javne vlas te pravne osobe u njihovom vlasništvu obvezuje poseban skup pravila, od kojih je osnovno pravilo provedba javnog natječaja radi izbora zakupnika, a is članak propisuje i situacije u kojima se natječaj ne mora provodi .

3.1. Određivanje uvjeta natječaja

Uvje pod kojima se raspisuje javni natječaj za dava-nje poslovnog prostora u zakup određuju se u skladu s odlukom nadležnih jela: kako propisuje članak 8. stavak 8. Zakona, za poslovni prostor u vlasništvo RH to je Ministarstvo državne imovine, a za JL(R)S-ove to mogu bi županijska ili gradska skupš na, odnosno gradsko ili općinsko vijeće.

Uz podatke koji su istovremeno i obavezni dio ugovora, a potrebni su za iden fi kaciju poslovnog prostora, kao što su broj zemljišnoknjižne čes ce i zemljišnoknjižnog uloška u koji je poslovni prostor upisan, površina po-slovnog prostora, etaža na kojoj se poslovni prostor nalazi, pozicija na etaži, tlocrtni opis poslovnog prosto-ra, kao i svi drugi potrebni podaci za nedvojbenu iden- fi kaciju poslovnog prostora, u natječaju bi svakako

trebalo naves i vrstu djelatnos koja se u pojedinom poslovnom prostoru može obavlja . Zakon u članku 3. utvrđuje da Gradska skupš na Grada Zagreba, odno-sno gradsko ili općinsko vijeće može odredi djelatno-s koje se na određenim lokacijama mogu obavlja .

3.2. Provedba javnog natječaja i donošenje odluke o najpovoljnijoj ponudi

Natječaj provodi i odluku o najpovoljnijoj ponudi do-nosi Ministarstvo državne imovine, župan, gradona-čelnik ili općinski načelnik odnosno od njih ovlašteno jelo, a nadležno jelo utvrđeno ak ma pravne oso-

be ako se radi o pravnim osobama u vlasništvu jela javne vlas .

Zakonom je, u stavku 10. članka 8. utvrđeno da će se najpovoljnijom ponudom smatra ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

3.3. Zaključivanje ugovora o zakupu bez provedbe javnog natječaja

Mogućnost zaključivanja ugovora o zakupu bez pro-vedbe javnog natječaja nije novost, a najnovijim iz-mjenama Zakona samo je nomotehnički dorađena.

Prva iznimka od obveze provedbe javnog natječaja utvrđena stavkom 2. članka 6. Zakona su ugovori koje sklapaju međusobno RH i JL(R)S, odnosno pravne oso-be u njihovom potpunom ili pretežitom vlasništvu.

Druga iznimka od obveze provedbe javnog natječaja utvrđena je 3. i 4. stavkom članka 6. kojim je predvi-đena isključivo za situacije u kojima postojećem zaku-pniku, koji u potpunos ispunjava obveze iz ugovora o zakupu, is če ugovor, a prostor mu je dan u zakup na temelju javnog natječaja. Ugovor o zakupu može se produži na pet godina pod is m uvje ma.

U oba slučaja postupak u kojem se ugovor o zakupu može zaključi bez javnog natječaja ostao je manje – više is , samo su produženi rokovi koje zakupnik i zakupodavac moraju poštova .

3.4. Ugovor o zakupu koji zaključuju jela javne vlas

Ugovor o zakupu ne može se sklopi s osobom koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu ili JL(R)S-u te mora bi sastavljen u pisa-nom obliku i solemniziran. Ako bilo koji od ovih uvje-ta nije ispunjen, ugovor je ništetan prema izričitoj odredbi članka 4. stavak 4. Zakona. Ni u ovom dijelu izmjena Zakona nije donijela posebne novos .

3.5. Podzakup i zajednički zakup

U odjeljku II. Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom P.Z. 395 glavna je tema podzakup, odnosno zabrana podzakupa, kao i svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u vlasništvu RH ili JL(R)S u stvarnos daje drugoj osobi na korištenje. Iako je i prethodna inači-ca Zakona sadržavala zabranu podzakupa, stavak 2. članka 19. sada je opširniji i izriči ji.

Tako sada odredba članka 19. u stavku 2. za poslov-ne prostore u vlasništvu RH izričito propisuje da za-kupniku nije dopušteno po bilo kojoj pravnoj osnovi da prostor trećoj osobi na korištenje. Iz toga što se za prostore u vlasništvu JL(R)S-a navodi da se mogu da u podzakup samo ako je tako ugovoreno, a ta-kve mogućnos nema kad je u pitanju prostor u vla-sništvu RH, slijedi da se za prostore u vlasništvu RH takva mogućnost ne može ni ugovori . U oba slučaja kao primjeri pravnih poslova koji su po mišljenju za-konodavca prikriveni podzakup navode se ugovori o poslovno – tehničkoj suradnji i ugovor o trgovačkom zastupanju.

U postavljenom se okviru uočava da nije zabranjen zajednički zakup, što je situacija u kojoj se dvije (prav-ne ili fi zičke) osobe zajednički javljaju na javni natječaj i nastupajući zajedno na strani zakupnika sa zakupo-davcem zaključuju ugovor o zakupu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

49

UDK 347.4 PRAVO

U pravnom je prometu sudjelovanje više osoba na strani vjerovnika ili dužnika uobičajena situacija. Os-novna je razlika u odnosu na zabranjeni podzakup u tome što dvije osobe koje žele zajednički zakup od početka nastupaju zajedno te svoje odnose prema zakupodavcu uređuju transparentno. Is na je da se takvom poslu može prigovori da je pravna situacija složenija ako su na bilo kojoj ugovornoj strani dvije osobe, ali to ne ulazi u formalne, nego u suš nske ne-dostatke takvog ugovaranja.

Iako ak pojedinih JL(R)S-ova u odlukama kojima se uređuje zakup poslovnog prostora izričito ure-đuju mogućnost zajedničkog zakupa, s jedne strane gledano, to ne bi bilo nemoguće i u situaciji u kojoj takvih odredbi nema – jer dopušteno je sve što nije zabranjeno. S druge strane gledano, budući da u RH prevladava zakonodavna tehnika kod koje se adresa-tu određuje što sve smije napravi i da JL(R)S i dru-ga jela javne vlas postupaju u skladu s propisanim nadležnos ma, tu bi situaciju možda ipak bilo poželj-no normira . U svakom slučaju pojedino jelo javne vlas treba razmotri svoje nadležnos te ima li u njima prostora za zaključivanje ugovora o zajednič-kom zakupu iako odgovarajućim ak ma nije posebno normiran.

3.6. Raskid ugovora o zakupu po sili zakona

Kod raskida ugovora, promjena ugovornog odnosa nastupa u trenutku raskida: svaka je ugovorna strana dala što je dala, dužna je što je dužna, a ugovor se raskida za ubuduće. Da bi omogućio brzo rješavanje neželjenih situacija, Zakon na če ri m jesta propisuje raskid ugovora o zakupu po sili zakona za različite po-vrede i to:

• člankom 19. stavkom 5. za povredu odredba o za-brani davanja prostora u podzakup

• člankom 3. stavkom 4. za promjenu namjene po-slovnog prostora utvrđenu odlukom nadležnog -jela

• člankom 19. stavkom 5. za davanje poslovnog pro-stora u vlasništvu RH u podzakup ili trećoj osobi na korištenje ili sukorištenje po bilo kojoj pravnoj osnovi

• člankom 19. stavkom 6. za davanje poslovnog pro-stora u vlasništvu JL(R)S-a u podzakup ili trećoj osobi na korištenje ili sukorištenje suprotno odred-bama ugovora o zakupu.

3.7. Ništetnost ugovora o zakupu

Za neispunjavanje pojedinih uvjeta Zakon vezuje još težu posljedicu, odnosno ništetnost. Utvrđenje da je ugovor ništetan zapravo znači da ugovor nije ni na-stao, da nije proizveo nikakve pravne učinke pa svaka

strana može od druge strane traži vraćanje ispunje-nog i naknadu štete.

Ništetnost zaključenog ugovora Zakon propisuje za situacije:

• člankom 4. stavkom 4. kad je ugovor o zakupu sklopljen s osobom koja ima dospjelu nepodmire-nu obvezu prema državnom proračunu i JL(R)S-u, odnosno kad ugovor nije solemniziran

• člankom 6. stavkom 12. kad je ugovor o zakupu sklopljen pro vno odredbama članka 6. koji ure-đuje javni natječaj i davanje prostora u zakup bez javnog natječaja

• člankom 6. stavkom 12. kad nije dano pravo pred-nos na sklapanje ugovora osobama određenim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji su se pozvali na to pravo, a koji ispunjavaju uvjete iz natječaja i Zakona te su prihva li najviši ponuđeni iznos zaku-pnine.

4. Ugovor o zakupuOsim već spomenutog detaljnijeg uređenja obave-znih elemenata ugovora utvrđenih člankom 5. stav-kom 2. Zakona, prava i obveze ugovornih strana, kao i odredbe o elemen ma ugovora o zakupu ostale su realno neizmijenjene pa u nastavku slijede samo glav-ne naznake.

4.1. Predaja prostora zakupniku

Nakon zaključivanja ugovora zakupodavac je dužan zakupniku preda poslovni prostor u roku koji je ugo-voren, u stanju utvrđenom ugovorom. Ako mu pro-stor nije predan u ugovorenom roku, zakupnik može svoje pravo ostvariva tužbom ili raskinu ugovor o zakupu, a ima i pravo na naknadu štete. Iako Zakon utvrđuje da se prilikom primopredaje sastavlja zapi-snik u koji se unose podaci o stanju poslovnog pro-stora, članak 8. Zakona sadrži i odredbu da, ako nije ugovoreno u kakvom stanju zakupnik treba preda prostor, smatrat će se da je prostor predan u sta-nju prikladnom za obavljanje djelatnos predviđene ugovorom. Možda se na prvi pogled ne čini da je uz zapisnik o primopredaji potrebna i predmnijeva o pri-kladnos prostora. Ipak, i kad je zapisnik sastavljen, to još uvijek ne mora znači da je prostor u stanju prikladnom za obavljanje pojedine djelatnos , a po uređenju koje Zakon nudi, zakupnik nakon zaključiva-nja ugovora ne može zakupodavcu is ca prigovor da nije.

Ako zakupodavac ne preda prostor u stanju utvrđe-nom ugovorom, zakupnik ima pravo raskinu ugovor o zakupu ili traži razmjerno sniženje zakupnine, ili

50

PRAVO UDK 347.4 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

pozva zakupodavca da prostor dovede u takvo sta-nje, a ako ovaj to ne učini, na teret zakupodavca pro-stor doves u takvo stanje. Naravno, u takvom sluča-ju zakupnik ima pravo i na naknadu štete.

4.2. Radovi na uređenju prostora

Članak 13. propisuje da zakupodavac za vrijeme traja-nja zakupa ima pravo izvrši radove u svrhu uređenja prostora ili radi sniženja troškova energije i održava-nja. Zakupnik u takvom slučaju mora bi obaviješten najmanje dva mjeseca unaprijed te ima pravo u roku od mjesec dana raskinu ugovor o zakupu i o tome obavijes zakupodavca.

Za trajanja radova zakupnik ima pravo na smanjenu zakupninu, a zakupninu nije dužan plaća ako pro-stor nije mogao koris . No uređeni prostori imaju veću zakupninu pa slijedi da zakupodavac može na-kon ulaganja zakupninu i poveća . Pritom, Zakon člankom 14. stavkom 1. propisuje da zakupnik nema pravo na naknadu štete zbog izmakle dobi , odnosno to pravo može ostvari jedino ako zakupodavac ne završi radove u predviđenom roku, osim ako radovi nisu završeni zbog okolnos za koje zakupodavac nije odgovoran.

Postavlja se pitanje kako zakupnik može obavlja dje-latnost radi čijeg je obavljanja zaključio ugovor o za-kupu ako je zakupodavac odlučio u prostoru izvodi radove. Te odredbe jasno govore o tome da je taj Za-kon uređivao zakupne odnose sa stajališta jela javne vlas , ugovorne strane koja je imala priliku utjeca na zakonsko uređenje, odnosno da se ovdje radi u situaciji u kojoj pravila gotovo izravno piše zakupo-davac koji je u prvom redu sebi, ali i svima koji žive od iznajmljivanja prostora, ostavio prikrivenu moguć-nost da ugovor o zakupu uz nešto ulaganja otkaže u bilo kojem trenutku, a da pritom nije u obvezi snosi trošak izmakle dobi zakupnika.

Stavak 4. članka 13. propisuje da u slučaju zlouporabe tog prava zakupodavac odgovara zakupniku za pretr-pljenu štetu, no ako su te odredbe vješto iskorištene za prijevremeni raskid ugovora o zakupu, zakupnik se može naći u situaciji da ne može dokaza da su zlou-potrijebljene. Dovoljno je planira dugotrajne radove na uređenju – jer za trajanje radova nije postavljena granica – pa da zakupniku postane jasno da za traja-nja radova neće moći normalno radi i da mu je bolje potraži drugi prostor. Promjena lokacije obavljanja djelatnos uvijek je skupa već zbog preseljenja, a za mnoge djelatnos može bi i kobna pa je zakupnik u toj situaciji zapravo uvijek na šte .

Troškove redovnog održavanja, naravno, snosi za-kupnik koji je u obvezi i plaća naknadu za troškove

upotrebe zajedničkih uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se poslovni prostor nalazi.

4.3. Rok na koji je ugovor zaključen

Ugovor o zakupu može se zaključi na određeno vri-jeme i u takvom slučaju prestaje istekom ugovorenog vremena. Ugovor o zakupu može se zaključi i na ne-određeno vrijeme, a u takvom slučaju prestaje otka-zom, odnosno istekom otkaznog roka koji je po Za-konu, ako nije drugačije ugovoreno, 30 dana. Pritom, ugovor zaključen na neodređeno vrijeme ne može na temelju otkaza presta prije isteka godinu dana od dana sklapanja, iako se može i drugačije ugovori . Iz odredbi članka 23. st. 2. slijedi da to jednako vrijedi za obje ugovorne strane, odnosno da nijedna od njih ne može otkazom doves do prestanka ugovora prije nego što istekne godinu dana od njegova zaključiva-nja. Također, ako nije drugačije ugovoreno, otkaz se može da samo prvog ili 15. dana u mjesecu.

4.4. Otkaz ugovora

Svaka od ugovornih strana može ugovor otkaza u bilo koje vrijeme ako druga ugovorna strana ne izvr-šava svoje obveze utvrđene ugovorom ili Zakonom.

Zakupodavac može otkaza u bilo koje vrijeme, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa:

• ako se zakupnik i nakon pisane opomene zakupo-davca prostorom koris pro vno ugovoru ili bez dužne pažnje te mu me nanosi znatniju štetu

• ako zakupnik ne pla dospjelu zakupninu u roku od 15 dana od dana pisane opomene zakupodavca

• ako se zakupodavac zbog okolnos za koje nije od-govoran ne može koris poslovnim prostorom u kojem je obavljao svoju djelatnost pa zbog toga na-mjerava rabi prostor koji je dao u zakup.

Zakupnik može otkaza ugovor o zakupu u bilo koje vrijeme, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa ako zakupodavac i nakon proteka ostavljenog roka nije doveo poslovni prostor u stanje u kojem ga je dužan preda , odnosno održava .

Zakupodavac je dužan zakupniku preda prostor u stanju utvrđenom ugovorom, a nakon prestanka za-kupa zakupnik je dužan preda zakupodavcu poslov-ni prostor u stanju u kojem ga je primio. O obje pri-mopredaje poželjno je sastavi zapisnik.

4.5. Otkaz solemniziranog ugovora o zakupu

Potvrda (solemnizacija) privatne isprave po javnom bilježniku potvrđenoj ispravi daje snagu javnobiljež-ničkog akta, a javnobilježnički ak imaju svojstva jav-nih isprava i kao takvi su izjednačeni s presudama i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

51

UDK 347.4 PRAVO

odlukama sudova i drugih jela RH. Kad se radi o ugo-voru o zakupu, članak 4. stavak 3. Zakona utvrđuje obvezu jela javne vlas na potvrdu (solemnizaciju) ugovora u kojima se nalaze na strani zakupodavca, čak stavak 4. istog članka utvrđuje da je ugovor bez te potvrde ništetan.

No javnobilježnički akt ne mora ima svojstvo ovršne isprave, a to će svojstvo ima ako je u njemu utvrđe-na obveza na činidbu i ako sadrži izjavu obveznika da se na temelju tog akta radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelos obveze može proves prisilna ovr-ha3.

Kad se razmatra ugovor o zakupu, moguće su, dakle, dvije situacije:

1) ugovor je solemniziran i sadrži obvezu na činidbu i izjavu da se na temelju tog akta nakon dospjelos može proves prisilna ovrha

2) ugovor je solemniziran, ali ne sadrži obvezu na či-nidbu i izjavu da se na temelju tog akta nakon do-spjelos može proves prisilna ovrha.

U drugoj situaciji, izjavu da se nakon dospjelos može proves prisilna ovrha obveznik može da i na zapi-snik kod javnog bilježnika. Odnosno, kad se ugovor o zakupu koji su zaključila jela javne vlas otkazuje pu-tem javnog bilježnika u skladu s člankom 25. Zakona, javni bilježnik o priopćenom otkazu sastavlja zapisnik i poduzima radnje propisane posebnim zakonom. Taj posebni zakon je Zakon o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16).

Javni bilježnik sastavlja zapisnik na temelju članka 90. Zakona o javnom bilježništvu, odnosno zapisnik sadr-ži izjave o činjenicama ili stanjima za koje je javni bi-

3 Članak 54. Zakona o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 16/07, 75/09 i 120/16).

lježnik sam ili uz sudjelovanje stručnih osoba saznao. Javni bilježnik utvrđuje mjesto, vrijeme, podatke o iden tetu stranaka i drugih sudionika te točan opis onoga što se dogodilo u njegovoj nazočnos ili što je utvrdio. Ako zapisnik sadrži izjavu pro vne strane da se ne pro vi otkazu ugovora o zakupu, te pro vna strana svojim potpisom na zapisniku potvrdi tu izjavu, zapisnik ima snagu ovršne isprave. Ako pro vna stra-na ne pristaje da takvu izjavu, javni bilježnik može zapisnikom utvrdi da je otkaz ugovora uručen pro- vnoj strani pa je i to prednost u odnosu na situaciju

u kojoj, primjerice, pro vna strana izbjegava prijem otkaza.

To što je pojedini dokument stekao snagu ovršne isprave znači da, u slučaju spora oko izvršavanja ugo-vora o zakupu, stranke ne moraju vodi parnični po-stupak u kojem će se utvrdi da između njih postoji ugovorni odnos, da je nastupio razlog za otkaz, pa da se zbog nastupa h okolnos ugovor raskida i da za-kupnik mora zakupodavcu preda prostor slobodan od osoba i stvari. Takav, često vrlo dugotrajan postu-pak može se izbjeći sastavljanjem ugovora sa svim elemen ma potrebnim da sam ugovor dobije snagu ovršne isprave. Kad dođe do spora, u slučaju pod 1) sam ugovor ima snagu isprave na temelju koje se od suda može zatraži ovrha, a u slučaju pod 2) dodat-nim angažiranjem javnog bilježnika može se pos ći is učinak.

Iako ugovor o zakupu može pravilnim uređenjem ste-ći svojstvo ovršne isprave, ako je u pitanju iseljenje zakupnika, sljedeći korak, odnosno ovrhu će u sva-kom slučaju treba zatraži od suda. Iako je ugovor ovršna isprava i kad se radi o napla ugovorene naja-mnine, u pravilu će zakupodavac traži ovrhu na te-melju vjerodostojne isprave za one iznose za koje je zakupniku izdan račun, a koji nisu plaćeni.

52

JAVNA UPRAVA UDK 342.8 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

1. UvodPostavši članicom Europske unije 1. srpnja 2013. go-dine Republika Hrvatska stekla je pravo sudjelovanja u radu ins tucija Europske unije i donošenja njihovih odluka.

Europski parlament jedna je od najvažnijih ins tucija Europske unije. Europski parlament s Vijećem mini-stara čini zakonodavnu vlast Europske unije, a njego-ve glavne zadaće su: rasprava o europskim propisima i njihovo donošenje; praćenje ak vnos ostalih ins -tucija EU-a (u suradnji s Vijećem EU-a), osobito Komi-sije kako bi se zajamčilo njihovo djelovanje u skladu s demokratskim načelima; rasprava i donošenje prora-čuna EU-a i dr.

Članove Europskog parlamenta biraju građani Europ-ske unije izravno na izborima, na mandat od pet go-dina. Svaka zemlja članica Europske unije sama odre-đuje način na koji njezini građani biraju zastupnike u Europski parlament.

U Republici Hrvatskoj prvi izbori za članove u Europ-ski parlament održani su 2014. godine (25. svibnja), a Hrvatska je u razdoblju od 2014. do 2019. godine ima-la 11 članova u Europskom parlamentu. U 2019. go-dini istječe petogodišnji mandat članova Europskog parlamenta te se ove godine održavaju novi izbori za Europski parlament.

U Republici Hrvatskoj način izbora članova u Europ-ski parlament uređen je Zakonom o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (NN, br. 92/10, 23/13 i 143/13). Navedenim zakonom predviđe-no je da se članovi za Europski parlament iz Republike

Hrvatske biraju s lista koje predlažu poli čke stranke ili birači na temelju pravovaljano prikupljenih 5.000 pot-pisa. Birači na glasačkom lis ću daju svoj glas jednoj od kandidacijskih lista, ali isto tako mogu pojedinom kandidatu na lis za koju su glasovali da preferenci-jalni glas zaokruživanjem i rednog broja ispred imena i prezimena kandidata kojem daju preferencijalni glas.

Članovi u Europski parlament biraju se na neposred-nim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jedna-kog biračkog prava, tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.

Izbori se održavaju jekom posljednje godine petogo-dišnjeg mandata u izbornom roku koji odredi Vijeće Europske unije. Odluku o raspisivanju izbora za člano-ve u Europski parlament iz Republike Hrvatske donosi predsjednica Republike Hrvatske.

Članovi Europskog parlamenta biraju se na petogo-dišnji mandat koji počinje otvaranjem prvog zasje-danja Europskog parlamenta nakon provedenih iz-bora, a može se produlji ili skra sukladno odluci Vijeća Europske unije o određivanju novog izbornog razdoblja. Izabrani članovi Europskog parlamenta ne-maju obvezujući mandat. U Europskom parlamentu glasuju pojedinačno i osobno te nisu vezani nikakvim uputama.

Vezano uz mjesnu samoupravu, is če se da je moguć-nost osnivanja mjesne samouprave predviđena Usta-vom Republike Hrvatske (NN, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014; glava VI. Ustava pod nazivom Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava). Tako Ustav u odredbi članka 134. propisuje da se u naselju ili dijelu naselja mogu, u skladu sa zakonom, osniva oblici mjesne samouprave, čime Ustav postavlja te-melj za osnivanje oblika mjesne samouprave i daje

Mogućnost istovremenog izbora članova za Europski parlament i mjesnih izbora Željka Tropina Godec *

S obzirom na predstojeće izbore za članove u Europski parlament koji se imaju održa ove godine, učestalo se javlja pitanje mogu li se istovremeno s izborima za članove u Europski parlament održa i mjesni izbori (jasno u jedinicama u kojima is če četverogodišnji mandat članova vijeća mjesnih odbora). O tome više u članku.

* Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

53

UDK 342.8 JAVNA UPRAVA

ovlast zakonodavcu da područje mjesne samouprave regulira zakonom.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 137/15 – ispravak i 123/17) u glavi VII. pod nazivom Mjesna samouprava, koja obuhvaća članke od 57. do 66., regulirana su osnovna pitanja vezana uz mjesnu samoupravu kao što su: osnivanje mjesnih odbora, gradskih kotareva ili četvr , njihov djelokrug, je-la – vijeće i predsjednik, način fi nanciranja, nadzor nad radom mjesne samouprave i dr. Među m, treba naglasi da Zakon daje samo okvir, osnovna načela i polazišta unutar kojih trebaju bi razrađena pitanja vezana uz mjesnu samoupravu, a koja se, u skladu sa Zakonom, uređuju statutom jedinice.

Što se če izbora za članove vijeća mjesnih odbora, gradskih kotareva ili četvr , na postupak izbora shod-no se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izbori-ma (NN, br. 144/12 i 121/16).

2. Ak vno i pasivno biračko pravoČlanove u Europski parlament biraju, na temelju op-ćeg i jednakog biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo. Dakle, pravo biranja imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Pod is m uvje ma koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu bira državljani drugih država Europske unije koji imaju prebivalište ili pri-vremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zako-nu o strancima (NN, br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18), ako nadležnom jelu koje vodi registar birača podne-su zahtjev za upis u registar birača najkasnije 30 dana prije dana održavanja izbora.

Pravo bi biran za člana u Europski parlament ima hrvatski državljanin koji ima biračko pravo, odnosno koji ima navršenih 18 godina života. Za člana u Europ-ski parlament mogu bi birani i državljani druge drža-ve članice EU-a koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o stran-cima, ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske1.

3. Kandidiranje za Europski parlament Pravo predlaganja lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve poli čke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači.

1 Pod uvjetom da u RH i državi članici Europske unije čiji državlja-ni pojedinačnom sudskom presudom ili administra vnom odlukom pro v koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje, te da su upisani u registar birača u RH.

Listu za izbor članova u Europski parlament može predloži jedna poli čka stranka te dvije ili više po-li čkih stranaka.

Poli čke stranke samostalno utvrđuju svoje stranač-ke liste i redoslijed na njima istaknu h kandidata. Na lis kandidata mora bi toliko kandidata koliko se čla-nova bira u Europski parlament. Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan vodi računa o načelu rav-nopravnos spolova.

Birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravo-valjano prikupljenih potpisa. Za pravovaljanost pri-jedloga liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupi najmanje 5.000 potpisa birača.

Prijedlozi lista moraju prispje Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora.

Ako je pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge dr-žave članice EU-a ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvari na is m izborima u ma čnoj državi članici EU-a, kao ni u drugoj državi članici EU-a. Državljanin Republike Hrvatske koji ostvari pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za člana u Eu-ropski parlament u drugoj državi članici EU-a to pravo ne može ostvari na is m izborima u Republici Hrvat-skoj, kao ni u drugoj državi članici EU-a.

Tijela za provedbu izbora članova u Europski parla-ment su: Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, općinska i gradska izborna povjeren-stva te birački odbori.

4. Izbor članova u Europski parlamentČlanovi u Europski parlament biraju se po proporcio-nalnoj zastupljenos po preferencijalnom glasovanju. Glasuje se na glasačkom lis ću na kojem su navedene liste kandidata. Teritorij Republike Hrvatske, uključu-jući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, čine jednu izbornu jedinicu.

Birači mogu glasova samo jednom i samo za jednu li-stu kandidata. Birač na glasačkom lis ću može označi jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kan-dida ma na lis za koju je glasovao – preferirani glas.

Podjela mjesta za članove u Europski parlament izme-đu lista kandidata obavlja se na državnoj razini. Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamen-ta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 % danih glasova birača. Preferirani glasovi za po-jedine kandidate uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 % glasova koje je osvojila pojedina lista.

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Izabrani su oni kandida sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju is broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na lis kandidata.

Rezultate izbora za članove u Europski parlament utvrđuje Državno izborno povjerenstvo.

Ustavnost i zakonitost izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Prigovor zbog nepravilnos u postupku kandidiranja i izbora za članove u Europski parlament mogu Držav-nom izbornom povjerenstvu podnije poli čke stran-ke, nositelji kandidacijske liste grupe birača, kandida za članove u Europski parlament te najmanje 100 bi-rača.

5. Mjesna samoupravaSuš na je ins tuta mjesne samouprave da se građa-nima omogući sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim poslovima i utjecaj na lokalne poli ke koje su od ne-posrednog utjecaja na njihovu zajednicu. Sudjelova-nje građana koji pokazuju interes za obavljanje poslo-va od utjecaja na sredinu u kojoj žive ins tucionalno se omogućava oblicima mjesne samouprave.

Mjesna samouprava ostvaruje se, dakle, osnivanjem mjesnih odbora, gradskih kotareva ili gradskih četvr- kao oblika mjesne samouprave i predstavlja oblik

neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, odredbom članka 57., propisano je da se mjesni odbor osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlu-čivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i sva-kodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni od-bor osniva se za jedno naselje, više međusobno pove-zanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).

Člankom 58. navedenog Zakona propisano je da inici-ja vu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu da građani i članovi predstavničkog jela te druga jela određena u statutu općine, odnosno grada.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi vidljivo je da Zakon propisuje način osnivanja mjesnih odbora kao oblika mjesne samouprave te je na nedvojben način propisano da se mjesni odbori osnivaju statutom je-dinice lokalne samouprave (koji donosi predstavničko

jelo propisanom većinom glasova). Slijedom toga, navedeno pitanje spada u samoupravni djelokrug jedinice, a statutom se točno određuje broj mjesnih odbora koji su osnovani na području neke jedinice, njihov naziv i područje, odnosno naselja koja obuhva-ćaju, teritorijalne promjene vezane uz mjesne odbore i dr.

Nadalje, člankom 59. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se sta-tutom općine, odnosno grada u skladu sa zakonom uredi postupak davanja inicija ve i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlas jela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbo-ra, način fi nanciranja njihove djelatnos , obavljanje administra vnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnos za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i dru-gim općim aktom predstavničkog jela.

Budući da jedinice lokalne samouprave samostalno svojim općim aktom, tj. statutom u skladu sa zako-nom osnivaju oblike mjesne samouprave i uređuju pi-tanja koja se odnose na mjesnu samoupravu, provodi se postupak propisan općim aktom jedinice. Sama jedinica odlučuje i o osnivanju oblika mjesne samo-uprave, često na inicija vu građana, kao i o samom postupku i načinu davanja inicija ve građana, među- m, u konačnici odluku o osnivanju i ukidanju oblika

mjesne samouprave donosi predstavničko jelo jedi-nice koje donosi statut i druge opće akte.

Među m, ako je statutom jedinice lokalne samou-prave propisano osnivanje mjesnih odbora, odnosno ako su is osnovani, lokalna jedinica dužna je proves izbore za članove vijeća mjesnih odbora.

Zaključno, još se jednom is če da sva pitanja glede mjesne samouprave spadaju u samoupravni djelo-krug jedinice – općina i gradova, sukladno odred-bama članaka 57., 58., 59. i 61. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Jedinice lokalne samouprave samostalne su u odlučivanju o svim pi-tanjima vezanim uz mjesnu samoupravu u skladu sa zakonom i svojim općim ak ma.

Uz mjesne odbore kao oblike mjesne samouprave u gradovima se mogu statutom osniva gradski kotare-vi ili gradske četvr kao posebni oblici mjesne samo-uprave2. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt oblik je mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

2 Primjerice, Grad Zagreb ima osnovane i mjesne odbore i gradske četvr kao oblike mjesne samouprave na području Grada, a Grad Split ima kotareve.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

55


Djelokrug, ovlas i jela gradskih kotareva, odnosno gradskih četvr uređuju se statutom grada shodno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi koje vrijede za mjesnu samoupravu u mjesnim odborima.

6. Tijela mjesnog odboraTijela mjesnog odbora utvrđena su Zakonom i to su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s pod-ručja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Čla-novi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom, na mandat od če ri godine.

Za člana vijeća mjesnog odbora može bi biran gra-đanin koji ima biračko pravo i prebivalište na područ-ju mjesnog odbora za čije se vijeće izbori provode.

Uz vijeće mjesnog odbora, jelo mjesnog odbora je i predsjednik vijeća. Vijeće mjesnog odbora iz svog sa-stava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od če ri godine.

7. Izbori za članove vijeća mjesnog odbora, gradskog kotara ili gradske četvr

Zakonom o lokalnim izborima uređena su pitanja vezana uz lokalne izbore, odnosno izbore za člano-ve predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.

Sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mjesna samouprava u cije-los spada u djelokrug jedinica lokalne samouprave.

Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposred-nim izborima, tajnim glasovanjem, a biraju ih građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Za člana vijeća mjesnog odbora može se kandidira i bi izabran, sukladno odgovarajućoj primjeni Zakona o lokalnim izborima, hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora za koji se izbori provode. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje če ri godine.

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave (članak 61.a Zakona). Sukladno Zakonu jedinica lokal-ne samouprave koja ima osnovane mjesne odbore dužna je provodi izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Slijedom navedenog, obveza je lokalnih jedi-nica, koje imaju osnovane oblike mjesne samouprave

na svom području, redovito raspisivanje izbora za vi-jeća mjesnih odbora svake če ri godine te u tom smi-slu neodržavanje izbora predstavlja povredu prava na mjesnu samoupravu.

Člankom 59. stavkom 2. te člankom 61. stavkom 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoup-ravi propisano je da će se statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada uredi sva pitanja veza-na uz izbore i obavljanje dužnos članova vijeća mje-snog odbora, odnosno da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora predstavničko jelo uređuje općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave. Dakle, obveza je

jedinica lokalne samouprave da općim aktom uredi sva pitanja vezana uz mjesne izbore i to odgovaraju-ćom primjenom odredbi Zakona o lokalnim izborima kojima se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica.

Radi posebnos mjesne samouprave u provedbi iz-bora za članove vijeća mjesnih odbora potrebno je ima na umu da odgovarajuća primjena zakona ne znači doslovnu primjenu u svim detaljima, već primje-nu na specifi čan način i samo u pitanjima gdje je to objek vno moguće, vodeći, naravno, pritom računa o temeljnim odredbama i duhu propisa koji se odgo-varajuće primjenjuje. Prema tome, m općim aktom jedinice potrebno je propisa izborna jela i njihove ovlas , utvrdi rokove za raspisivanje izbora i izbor-nih radnji, regulira postupak kandidiranja, način predaje i objave kandidacijskih lista, uredi pitanja nespojivos , zaš te izbornog prava, troškove izbora i sve ostalo u pogledu mjesnih izbora, kako bi se osigu-rala uredna i zakonita provedba izbora3.

Za provedbu mjesnih izbora nadležna su izborna po-vjerenstva – općinska i gradska izborna povjerenstva te birački odbori, a sama jedinica lokalne samoupra-ve svojim općim aktom može utvrdi tko imenuje izborna povjerenstva za provedbu mjesnih izbora i njihov sastav, sastav i broj članova biračkih odbora, rokove za provedbu izbornih radnji i ostalo vezano uz provedbu navedenih izbora. Nastavno na navedeno, is če se da Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske nije nadležno za provedbu mjesnih izbora (kandidacijske liste ne predaju se DIP-u).

Broj kandidata na pojedinoj kandidacijskoj lis za iz-bor članova vijeća mjesnih odbora ovisi o broju člano-va vijeća mjesnog odbora za koji se izbori provode, a broj članova vijeća svakog pojedinog mjesnog odbo-

3 Navedeni stav zauzelo je središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno Ministar-stvo uprave u više navrata.

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

ra određuje sama jedinica lokalne samouprave. Slije-dom toga, broj kandidata na pojedinoj kandidacijskoj lis treba bi jednak broju članova vijeća mjesnog odbora za koji se podnosi kandidacijska lista, odno-sno provode mjesni izbori.

Nadalje, ukazuje se da je Zakonom o lokalnim izbo-rima, a vezano uz sadržaj kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih jela jedinica, propisano da se u prijedlogu kandidacijske liste obvezno navodi naziv kandidacijske liste i nositelj liste, a kandida na lis moraju bi poredani od rednog broja 1 zaključno do rednog broja koliko ih se bira (članak 18. Zakona o lokalnim izborima), te da kandidacijske liste i kandi-dature moraju prispje nadležnom izbornom povje-renstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora (članak 21. Zakona o lo-kalnim izborima).

Slijedom navedenog, i o broju potpisa koje je po-trebno prikupi za pravovaljanost kandidacijske liste kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kan-didacijsku listu grupe birača na izborima za članove vijeća mjesnih odbora odlučuje sama jedinica lokal-ne samouprave, odnosno propisuje broj potpisa koje je potrebno prikupi za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste. S obzirom na činjenicu da je broj stanovnika po mjesnim odborima na području neke jedinice (u pravilu) manji od broja stanovnika samih jedinica, jedinica samostalno o tome vodi računa te nije pro vno zakonskim odredbama da svojom od-lukom propiše manji broj potpisa potreban za kandi-diranje za mjesne izbore od broja potpisa potrebnih za kandidiranje članova predstavničkih jela utvrđen Zakonom o lokalnim izborima (vodeći računa o broju stanovnika na području mjesnih odbora).

Također, vezano uz naziv kandidacijske liste grupe birača na mjesnim izborima, ukazuje se na odredbe članka 18. stavka 5. i stavka 6. Zakona o lokalnim iz-borima. Navedenim odredbama propisano je da je naziv kandidacijske liste, ako su je predložili birači, kandidacijska lista grupe birača i da je nositelj kandi-dacijske liste prvi predloženi kandidat na lis .

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, člankom 61. stavkom 5., propisano je da man-dat članova vijeća mjesnog odbora traje če ri godine.

Nadalje, člankom 61. stavkom 4. istog Zakona propi-sano je da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko jelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave, a kojim je, vezano uz izbor čla-nova predstavničkih jela jedinice, propisano da od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora

ne može proteći manje od 30 i više od 60 dana (čla-nak 6. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima).

Slijedom navedenog, potrebno je ukaza na to da je, vezano uz raspisivanje mjesnih izbora, potrebno vo-di računa i o vremenu, odnosno rokovima za raspisi-vanje mjesnih izbora budući da je općinsko, odnosno gradsko vijeće ovlašteno za raspisivanje navedenih izbora. Pritom je, također, potrebno vodi računa i o propisanim rokovima koji protječu od raspisivanja do održavanja izbora.

Među m, ponovno se is če da sama jedinica lokalne samouprave svojim općim aktom (a uz odgovarajuću primjenu Zakona) propisuje postupak kandidiranja4, rokove i dr., odnosno sama jedinica odlučuje na koji će način odgovarajući primijeni odredbe Zakona o lokalnim izborima, vodeći pritom računa o zakonito-s postupanja budući da, kako je već navedeno, mje-sna samouprava u cijelos spada u djelokrug lokalne samouprave.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, izmjenama i dopunama iz 2012. godine riješeno je pitanje drugostupanjske zaš te izbornog prava u izbornim sporovima vezanim uz mjesne izbore (čla-nak 61.b Zakona), propisivanjem nadležnos ureda državne uprave u županijama, odnosno nadležnog gradskog ureda u Gradu Zagrebu.

Propisano je da prigovore zbog nepravilnos u po-stupku kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora (u prvom stupnju) rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom predstavničkog jela.

Pro v rješenja nadležnog izbornog povjerenstva pod-nositelj prigovora, koji je nezadovoljan takvim rje-šenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave, odnosno nadležnom gradskom uredu u Gra-du Zagrebu.

8. Istovremeno održavanje mjesnih izbora s izborima za Europski parlament

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi izrijekom je propisano da je jedinica lokalne sa-mouprave, koja ima osnovane mjesne odbore, dužna

4 U vezi s m, jedinice lokalne samouprave općim aktom uređuju sva pitanja vezana uz mjesne izbore i to odgovarajućom primjenom odredbi Zakona o lokalnim izborima. Navedeno se odnosi i na pita-nje zabrane kandidiranja propisane člankom 13. Zakona o lokalnim izborima te, u vezi s m, na dostavu potvrde o podacima iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa. Stoga u odnosu na pitanje pri-mjene odredbe članka 13. Zakona o lokalnim izborima, kojom je uređeno pitanje zabrane kandidiranja na lokalnim izborima, pred-stavničko jelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno je samostal-no odluči hoće li navedene zabrane propisa i za članove vijeća mjesnog odbora.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

57


provodi izbore za članove vijeća mjesnih odbora pri čemu je ujedno propisano i jelo ovlašteno za raspi-sivanje izbora – to je predstavničko jelo (članak 61.a Zakona).

Vezano uz istovremeno održavanje izbora za članove vijeća mjesnih odbora s drugim vrstama izbora, od-nosno izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbora za predsjednika Republike Hrvatske, kao i izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske te lokalnih izbora, činjenica je da su brojne jedinice lokalne samouprave uspješno istovremeno provele mjesne izbore s drugim vrstama izbora, pred is m iz-bornim jelima te da nema zakonskih zapreka da se izbori za članove vijeća mjesnih odbora i navedeni iz-bori za zastupnike, predsjednika i članove za Europski parlament održe istovremeno, tj. istog dana.

Navedeni stav zauzelo je Ministarstvo uprave kao nadležno središnje jelo u čiji djelokrug spada izborni sustav, odnosno primjena Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o lokalnim izbo-rima, Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN, br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15 i 104/15), Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (NN, br. 22/92, 42/92 – ispr., 71/97, 69/04 – Odluka USRH, 99/04 – ispr. Odluke USRH, 44/06, 24/11 i 128/14) i Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (NN, br. 92/10, 23/13 i 143/13), čiji je stav da nema prepreke za provedbu izbora istovremeno i pred is m izbornim jelima (ako jedinica tako utvrdi svojim općim aktom)5.

Među m, smatra se potrebnim ukaza na to da je, vezano uz raspisivanje mjesnih izbora te njihovo odr-žavanje istovremeno s izborima za članove u Europski parlament, potrebno vodi računa o vremenu, odno-sno rokovima za raspisivanje mjesnih izbora budući da je općinsko, odnosno gradsko vijeće ovlašteno za raspisivanje mjesnih izbora, dok odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament donosi pred-sjednik Republike Hrvatske.

5 Mišljenje Ministarstva uprave od 24. siječnja 2014. godine Klasa: 023-01/14-01/41, Urbroj: 515-02-02-02/1-14-1 te dopuna mišljenja od 26. veljače 2014. godine Klasa: 023-01/14-01/41, Urbroj: 515-02-02-02/1-14-7 (upućena svim jedinicama lokalne samouprave) koja su bila dana glede jela za istovremenu provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora i tada aktualnih izbora u Europski parlament iz Republike Hrvatske, a u kojima je Ministarstvo bilo mišljenja da nema zapreke da ista jela budu nadležna za provedbu i jednih i drugih izbora na način kako je to opisano u mišljenjima, te ako to je-dinica utvrdi svojim općim aktom. Navedeni stav Ministarstvo upra-ve zauzelo je i u mišljenjima koja se odnose na provedbu mjesnih izbora istovremeno s izborima za predsjednika Republike Hrvatske i izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.

Člankom 59. stavkom 2. te člankom 61. stavkom 4. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom, odnosno drugim op-ćim aktom općine ili grada uredi sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnos članova vijeća mjesnog odbora, odnosno da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora predstavničko jelo uređuje općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih jela je-dinica lokalne samouprave. Dakle, obveza je jedinica lokalne samouprave da općim aktom uredi sva pitanja vezana uz mjesne izbore i to odgovarajućom primje-nom odredbi Zakona o lokalnim izborima kojima se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica.

U odnosu na istaknuto, u slučaju planiranja istovre-menog održavanja izbora za članove u Europski par-lament i mjesnih izbora, potrebno je posebno vodi računa o nadležnim jelima za provedbu izbora. Pri-tom nema prepreke6 da ista jela budu nadležna za provedbu navedenih izbora i mjesnih izbora ako je općim aktom jedinice tako propisano, odnosno ako predstavničko jelo jedinice svojim aktom (odlukom) tako propiše.

Među m, nema prepreke ni da jedinica svojim općim ak ma propiše i druga jela za provedbu mjesnih iz-bora uz shodnu primjenu Zakona o lokalnim izborima, dakle, jela čiji je sastav drugačiji u odnosu na jela za provedbu izbora s kojima se istovremeno provode mjesni izbori, odnosno u konkretnom slučaju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvat-ske, i koja bi bila nadležna za provedbu predmetnih mjesnih izbora. Naime, jela za provedbu mjesnih iz-bora, kada se oni održavaju samostalno i nevezano na druge izbore, ionako su dužne propisa same jedi-nice svojim općim aktom.

Slijedom navedenog, is če se da, s obzirom na to da zakonom nije propisana nemogućnost istovremenog održavanja izbora za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske i mjesnih izbora, nema zapre-ke da se oni istovremeno održe, a u prvom redu radi ostvarivanja ušteda jedinicama lokalne samouprave što, s druge strane, ne znači mogućnost skraćivanja tekućeg mandata izabranih članova vijeća mjesnih odbora čiji mandat sukladno zakonu traje če ri go-dine (naime, izbori se mogu istovremeno proves u jedinicama koje imaju osnovane mjesne odbore, a još nisu provele mjesne izbore, kao i u jedinicama u kojima je istekao ili is če četverogodišnji mandat iza-branim članovima vijeća mjesnih odbora). Među m, neophodno je da jedinica lokalne samouprave osigu-ra njihovu zakonitu provedbu.

6 Prema mišljenju Ministarstva uprave navedenom pod ibid 13.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Ovdje se is če da su jela za provedbu izbora za čla-nove u Europski parlament propisana Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Drugim riječima, ako se jedinice opredijele za to da ista jela koja provode izbore za Europski parlament provode i mjesne izbore na području određene jedi-nice, jedinica u tom slučaju mora svojim općim aktom samo konsta ra , odnosno utvrdi da će izborna -jela koja provode prethodno navedene izbore ujedno provodi i mjesne izbore, dok je njihov sastav odre-đen sukladno mjerodavnom zakonu.

Zaključno, još se jednom is če da nema zapreke za istovremenom provedbom izbora za članove Europ-skog parlamenta i mjesnih izbora, ali se skreće pozor-nost na to da treba vodi računa između razlikovanja samog sastava izbornih jela i postupka imenovanja članova izbornih jela.

To znači da, ako bi jela koja provode izbore za čla-nove u Europski parlament ujedno provodila i mjesne izbore, sastav izbornih jela bio bi određen sukladno Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Re-publike Hrvatske. To u konkretnom slučaju znači da bi nadležna izborna jela za mjesne izbore bila ista jela (u istom sastavu) koja su nadležna za provedbu

izbora za članove u Europski parlament. Drugim rije-čima, nema prepreke da ista jela budu nadležna za provedbu i jednih i drugih izbora, ako jedinica svojim aktom tako propiše.

U preostalom dijelu koji se odnosi na postupak odre-đivanja, odnosno imenovanja izbornih jela, kao i na zaš tu izbornog prava, analogno se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izborima. Drugim riječi-ma, to znači da sama jedinica svojim općim ak ma treba propisa jela za provedbu mjesnih izbora, od-nosno u svom općem aktu treba utvrdi da će mje-sne izbore provodi izborna jela u istom sastavu, tj. ista izborna jela kao za izbore članova za Europski parlament, na temelju čega će ista jela provodi i jedne i druge izbore.

9. Financiranje mjesnih izboraTroškove vezane za mjesne izbore u cijelos snose je-dinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi u kojima se provode izbori za mjesnu samoupravu i to kako troškove koje se odnose na izborna jela, tako i sve ostale troškove koji nastaju uz provedbu izbora.

Vezano uz pitanje snošenja troškova provedbe mjesnih izbora kada se oni održavaju istovremeno s izborom za članove u Europski parlament, s obzirom na činje-nicu da se različi m propisima uređuje raspisivanje i provedba mjesnih izbora i izbora članova za Europski parlament, među kojima i snošenje udjela troškova za provedbu h izbora, tj. troškova za jela za provedbu izbora, is če se da troškove za mjesne izbore snose je-dinice lokalne samouprave, sredstva za pokriće troško-va izbora za članove u Europski parlament osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, a njima raspolaže Državno izborno povjerenstvo.

Među m, ako bi za provedbu mjesnih izbora bila nadležna ista jela koja provode izbore za članove u Europski parlament (ako tako utvrdi jedinica svojim aktom), jedinica svojim općim aktom, kojim uređuje i ostala pitanja vezana uz mjesne izbore, može utvrdi naknadu i visinu naknade za navedena izborna jela za dio poslova koje navedena izborna jela obavljaju vezano uz provedbu mjesnih izbora.

Naime, ako bi jela koja provode izbore za članove u Europski parlament i za to dobivaju naknadu iz dr-žavnog proračuna ujedno provodila i mjesne izbore, jedinica može donije odluku da im dodatno dodijeli određena sredstva, odnosno naknade iz svog prora-čuna radi povećanog opsega posla u dijelu provedbe izbora za članove vijeća mjesnih odbora (ovisi o od-luci i mogućnos ma jedinice). U tom slučaju, visinu sredstava, odnosno naknade utvrđuje sama jedinica svojim općim aktom, a sredstva se osiguravaju u pro-računu općine, odnosno grada te je slijedom toga pri određivanju naknada potrebno vodi računa o fi nan-cijskim mogućnos ma jedinice.

Sredstva za podmirenje svih ostalih troškova vezanih uz provedbu mjesnih izbora osiguravaju se u proraču-nu jedinice lokalne samouprave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

59

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

od ponuditelja, a u slučaju dvojbe mora učinkovito provjeri točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi.

Državna komisija navodi kako je kod ocjene predmet-nog žalbenog navoda potrebno istaknu da, suklad-no ci ranoj odredbi članka 285. stavka 3. ZJN-a 2016, naručitelj mora, u slučaju dvojbe, učinkovito provje-ri točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi.

S obzirom na to da naručitelj navodi kako nije imao razloga posumnja u točnost dostavljenih dokaza (ži-votopisa predloženih stručnjaka), koju ocjenu je žal-beno jelo prihva lo, i to ni ne proizlazi iz cjelokupne dokumentacije postupka, a sam žalitelj iako je to bio obvezan, sukladno članku 403. stavku 2. ZJN-a 2016, nije dokazao nepravilnos koje is če u žalbi, žalbeni navod je neosnovan.

Jamstvo za ozbiljnost ponude kod zajednice gospo-darskih subjekata.

Naručitelj je u dokumentaciji o nabavi propisao da će u slučaju zajednice gospodarskih subjekata pri-hva jamstvo za ozbiljnost ponude od bilo kojeg člana zajednice, s m da na jamstvu mora bi na-značeno kako se jamstvo odnosi na tu zajednicu, a Državna komisija ocijenila je da je dostavljeno jam-stvo za ozbiljnost ponude sukladno uvje ma iz do-kumentacije o nabavi.

Rješenje: UP/II-034-02/18-01/1131, od 20. veljače 2019.

(…) U žalbi na Odluku o odabiru ponude zajednice po-nuditelja C. d.d. i I. d.o.o. žalitelj navodi da jamstvo za ozbiljnost ponude odabrane zajednice, ponuditelja sadržajno ne odgovara uvje ma iz dokumentacije o nabavi jer je u tom jamstvu trebalo bi naznačeno da

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rješa-vanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih na-tječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo praksom DKOM-a često se dolazi do odgovora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa se u ovoj rubrici obrađuju aktualne odluke DKOM-a1, te se ovdje daje prikaz najvažnijih stavova.

* Pripremio: Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, po-duzetništva i obrta.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

Životopisi stručnjaka kao dokaz stručnog iskustva predloženih stručnjaka (ovlaštenih inženjera geo-dezije) u okviru kvalita vnog kriterija odabira po-nude.

Državna komisija prihva la je ocjenu naručitelja prema kojoj nije imao razloga posumnja u točnost dostavljenih dokaza (životopisa predloženih struč-njaka), a to ni ne proizlazi iz cjelokupne dokumen-tacije postupka dok žalitelj, s druge strane, nije do-kazao nepravilnos koje istaknuo u žalbi iako je isto obvezan sukladno članku 403. stavku 2. ZJN-a 2016 (pravila dokazivanja u žalbenom postupku).


(…) Žalitelj u žalbi na Odluku o odabiru ponude za-jednice ponuditelja, između ostalog, navodi da naru-čitelj nije proveo zakonit pregled i ocjenu ponuda s obzirom na to da nije provjerio točnost podataka iz životopisa koji su dostavljeni sukladno t. 6.6. doku-mentacije o nabavi, u cilju dokazivanja kvalita vne ocjene ponude, a što je bio obvezan prema odredbi članka 285. stavka 3. ZJN-a 2016.

Odabrana zajednica ponuditelja u ponudi je dostavila životopise radi dokazivanja stručnog iskustva predlo-ženih stručnjaka, sukladno traženju iz dokumentacije o nabavi.

Člankom 285. stavkom 3. ZJN-a 2016 propisano je da javni naručitelj mora odredi kriterije za odabir po-nude na način koji mu omogućava učinkovit pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih

60

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

se jamstvo odnosi na zajednicu ponuditelja, a pred-metna garancija Banke dana je na ime člana odabra-ne zajednice ponuditelja.

Državna komisija utvrdila je da je naručitelj u t. 15.1. dokumentacije o nabavi propisao, između ostalog, da će u slučaju zajednice gospodarskih subjekata prihva jamstvo za ozbiljnost ponude od bilo kojeg člana zajednice, s m da na jamstvu mora bi nazna-čeno da se jamstvo odnosi na tu zajednicu.

Uvidom u ponudu odabrane zajednice ponuditelja utvrđeno je da je jamstvo za ozbiljnost ponude izdala HPB te je u istom navedeno da je izdano na zahtjev gospodarskog subjekta I. d.o.o. Usto, navedeno je kako je garant (banka izdavatelj) upoznat da subjekt I. d.o.o., kao član zajednice ponuditelja koju čine subjekt I. d.o.o. i C. d.d., daje ponudu naručitelju u predmetnom postupku javne nabave.

Državna komisija ocijenila je da je odabrana zajedni-ca ponuditelja dostavila jamstvo za ozbiljnost ponu-de u obliku bankarske garancije, sukladno uvje ma iz dokumentacije o nabavi, pa je žalbeni navod neo-snovan.

Odabrani ponuditelj nije u ponudbenom troškov-niku naveo tehničke značajke fotokopirnog papira koji nudi, tako da se iz ponude ne može nedvojbeno utvrdi koji su proizvodi ponuđeni.

Državna komisija ocijenila je da odabrani ponudi-telj u izvorno dostavljenom troškovniku nije popu-nio stupac 5. pod nazivom Ponuđene vrijednos te tako nije dokazao da ponuđene vrijednos proizvo-da odgovaraju traženim vrijednos ma navedenim u troškovniku, a naručitelj je nepravilno upotrijebio ins tut upotpunjavanja ponude iz članka 293. ZJN-a 2016 u odnosu na ponudu odabranog ponuditelja.


(…) U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj, između osta-log, is če da je odabrani ponuditelj u svojoj ponudi propus o popuni dio troškovnika, stupac 5., pod nazivom Ponuđene vrijednos , u koji su ponuditelji bili dužni upisa tehničke značajke fotokopirnog pa-pira koji nude te ga je naručitelj 28. studenog 2018. pozvao na dopunu troškovnika, a odabrani ponu-ditelj je dana 6. prosinca 2018. dostavio popunjeni troškovnik. Žalitelj navodi da je navedeno postupa-nje naručitelja pro vno članku 293. ZJN-a 2016.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja Državna komisija utvrdila je da je odabrani ponuditelj propu-s o popuni dio troškovnika, stupac 5., pod nazivom Ponuđene vrijednos . Uvidom u EOJN RH utvrđeno je da je naručitelj 28. studenog 2018. odabranog po-nuditelja pozvao na dopunu troškovnika, stupac 5., pod nazivom Ponuđene vrijednos , čemu je odabrani ponuditelj udovoljio 6. prosinca 2018.

Uzimajući u obzir činjenicu da odabrani ponuditelj u izvorno dostavljenom troškovniku nije popunio stu-pac 5. pod nazivom Ponuđene vrijednos , a njime je trebao dokaza da ponuđene vrijednos proizvoda odgovaraju traženim tehničkim značajkama nave-denim u troškovniku u stupcu 4., te da se iz ostat-ka troškovnika ne može nedvojbeno utvrdi koji su proizvodi ponuđeni, utvrđeno je da je u konkretnom slučaju naručitelj nepravilno upotrijebio pravni ins -tut upotpunjavanja ponude iz članka 293. ZJN-a 2016 u odnosu na ponudu odabranog ponuditelja. Žalbeni navod žalitelja je osnovan.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

61


1. Nadležnost središnjeg jela državne uprave za poli ku javne nabave

Nadležnost Ministarstva kao središnjeg jela državne uprave nadležnog za poli ku javne nabave propisa-na je člankom 436. ZJN-a 2016. Isto jelo je, između ostalog, nadležno za: 1. strateško osmišljavanje, ra-zvoj i unapređenje poli ke javne nabave u RH, 2. izra-du nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propi-sa iz područja javne nabave, 3. praćenje i koordinaciju sustava javne nabave, 4. stručnu pomoć u vezi s pri-mjenom ZJN-a 2016 i njegovih podzakonskih propisa davanjem mišljenja, izradom smjernica, priručnika te drugih publikacija i obrazaca itd.

U okviru nadležnos pod t. 4., koja se odnosi na pružanje stručne pomoći u vezi s primjenom ZJN-a 2016 i njegovih podzakonskih propisa kroz davanje mišljenja, Ministarstvo pruža stručnu pomoć svim dionicima u sustavu javne nabave. U tom smislu, na temelju zahtjeva podnositelja upita (naručitelja, gospodarskih subjekata i sl.) Ministarstvo izdaje i stručna mišljenja koja, među m, nisu obvezujuća za obveznike primjene ZJN-a 2016, već su upućujuće naravi, kao stručna pomoć naručiteljima i gospo-darskim subjek ma u primjeni ZJN-a 2016 i njegovih provedbenih propisa.

2. Provjera ispunjenja zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifi kacije

Tehničke specifi kacije su sastavni dio opisa predme-ta nabave. ZJN 2016 određuje da se predmet nabave mora opisa na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Opis predmeta nabave se, ako je potrebno, nadopunjava na-cr ma, projektnom dokumentacijom, crtežima, mode-lima, uzorcima i slično. Opis predmeta nabave ne smije pogodova određenom gospodarskom subjektu.

U postupku pregleda i ocjene ponuda, kao dijelu po-stupka javne nabave koji slijedi nakon otvaranja pri-s glih ponuda, naručitelj sukladno članku 291. ZJN-a 2016 u pravilu sljedećim redoslijedom provjerava:

1. je li dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, te je li dostavljeno jamstvo valjano

2. odsutnost osnova za isključenje gospodarskog su-bjekta

3. ispunjenje traženih kriterija za odabir gospodar-skog subjekta

4. ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet na-bave i tehničke specifi kacije te ispunjenje ostalih zahtjeva, uvjeta i kriterija utvrđenih u obavijes o nadmetanju te u dokumentaciji o nabavi

5. računsku ispravnost ponude.

Dakle, kada su pitanju tehnički zahtjevi naručitelja iskazani u tehničkim specifi kacijama predmeta na-

Praksa nadležnog ministarstva u primjeni Zakona o javnoj nabaviAnte Loboja *

Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16, dalje u tekstu: ZJN 2016) utvrđuje pravila o postupcima javne naba-ve koje provode javni ili sektorski naručitelji, ili drugi subjek u slučajevima određenim ZJN-om 2016, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog na-tječaja. U postupku javne nabave, kao natjecatelj odnosno ponuditelj, može sudjelova svaki gospodarski subjekt, odnosno fi zička ili pravna osoba uključujući podružnicu ili javno jelo, ili zajednicu h osoba ili jela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. Autor u članku obrađuje relevantnu noviju praksu Ministarstva gospodarstva, poduzet-ništva i obrta, kao središnjeg jela državne uprave za poli ku javne nabave (dalje u tekstu: Ministarstvo) ve-zanu uz odredbe ZJN-a 2016, koje se odnose na pitanja dokazivanja tehničkih zahtjeva naručitelja iskazanih u tehničkim specifi kacijama predmeta nabave, te dokazivanje tehničke i stručne sposobnos gospodarskog subjekta za izvršenje predmeta nabave odnosno ugovora o javnoj nabavi.

* Ante Loboja, dipl.iur., voditelj je Službe za stručnu pomoć u Upravi za poli ku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

bave, naručitelj mora utvrdi odgovara li ponuđeni predmet nabave opisanom i traženom predmetu u dokumentaciji o nabavi, koji kupuje naručitelj, od-nosno je li ponuda prikladna (neprikladna ponuda je svaka ponuda koja nije relevantna za ugovor o javnoj nabavi jer bez značajnih izmjena ne može zadovolji potrebe i zahtjeve naručitelja propisane dokumenta-cijom o nabavi – čl. 3. t. 15. ZJN-a 2016).

U tom smislu, članak 295. ZJN-a 2016 određuje da je javni naručitelj obvezan odbi ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. istoga Zakona, utvrdi da je ne-pravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponudite-lja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu.

U primjeni ZJN-a 2016, zbog uvođenja ESPD-a kao pret-hodnog (preliminarnog) dokaza kojim se zamjenjuju potvrde koje izdaju jela javne vlas , a u vezi s doka-zivanjem ispunjavanja kriterija za kvalita vni odabir od strane gospodarskog subjekta, kod naručitelja i gospo-darskih subjekata pojavile su se određene dvojbe i neja-snoće u praksi o tome dokazuje li ponuditelj ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifi kacije u samoj ponudi ili naručitelj samo od po-nuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zah jeva ažurirane popratne dokumente.

U mišljenjima Ministarstva u nastavku teksta iznosi se stav da je ponuditelj obvezan u ponudi dostavi doku-mente kojima dokazuje prikladnost ponude odnosno ispunjenje zahtjeva i uvjeta naručitelja iskazanih u do-kumentaciji o nabavi, a naručitelj je u dokumentaciji o nabavi obvezan zah jeva od ponuditelja da u ponudi dostavi odgovarajući dokaz kako ponuđeni predmet na-bave udovoljava traženim tehničkim specifi kacijama.

Primjer iz prakse: Naručitelj je obvezan od ponudi-telja zah jeva da u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da ponuđeni predmet nabave udovoljava traženim tehničkim specifi kacijama1

Gospodarski subjekt u dopisu is če određene pro-bleme s kojima se susreću naručitelji i ponuditelji u postupcima javne nabave za izgradnju uređaja za pro-čišćavanje otpadnih voda koji se odnose na nastalu praksu, a to je dostava tehničkih materijala (kataloga / tehničkih listova) tek nakon preliminarnog odabira i to samo od najpovoljnijeg ponuditelja.

Problemi koje is če odnose se, između ostalog, na duljinu trajanja samog postupka javne nabave jer teh-ničko – tehnološko ocjenjivanje ponuda (sukladnost sa zahtjevima naručitelja navedenim u dokumentaciji o nabavi) nije moguće bez cjelovite tehničke doku-mentacije vezane uz predmet nabave. Trenutna prak-sa je da se katalozi ili tehnički listovi traže po izvrše-

1 Mišljenje Ministarstva broj 300 od 15. listopada 2018.

nom preliminarnom odabiru, naknadno, i to samo od ponuditelja koji je dao ekonomski najpovoljniju po-nudu. Predlaže da se dopus da katalozi i/ili tehnički listovi budu sastavni dio dokumentacije o nabavi, a zbog ocjene sukladnos s tehničkom specifi kacijom, provjere kvalitete ponuđene opreme, ubrzavanja procesa ocjene ponuda i donošenja odluke o odabiru.

Člankom 213. ZJN-a 2016 propisana su dokazna sredstva (Izvješća o tes ranju, potvrde i drugi načini dokazivanja) koja naručitelj može zah jeva od gos-podarskih subjekata radi dokazivanja sukladnos po-nuđenog predmeta nabave sa zahtjevima i kriterijima utvrđenima u tehničkim specifi kacijama (tj. priklad-nost ponude).

Navedenim člankom ZJN-a 2016 propisano je da:(1) Javni naručitelj može zah jeva da gospodarski su-bjek podnesu izvješće o tes ranju od jela za ocjenu su-kladnos ili potvrdu koju izdaje takvo jelo kao dokazno sredstvo sukladnos sa zahtjevima ili kriterijima utvrđe-nima u tehničkim specifi kacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvje ma za izvršenje ugovora.

(2) Ako javni naručitelj zah jeva dostavu potvrda koje izdaju određena jela za ocjenu sukladnos , obvezan je prihva i potvrde drugih jednakovrijednih jela za ocje-nu sukladnos .

(3) Tijelo za ocjenu sukladnos u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka je jelo koje provodi ak vnos ocjene su-kladnos , uključujući kalibriranje, tes ranje, cer fi cira-nje i inspekciju, koje je akredi rano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.

(4) Osim dokaznih sredstava iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je prihva i druga prikladna dokazna sredstva poput tehničke dokumentacije proizvo-đača ako gospodarski subjekt nije imao pristup izvješću o tes ranju ili potvrdi iz stavka 1. ovoga članka ili ih nije mogao ishodi u zadanom roku, pod uvjetom da nedo-statak pristupa nije uzrokovan njegovim postupanjem te pod uvjetom da dokaže da radovi, roba ili usluge koje nudi udovoljavaju zahtjevima ili kriterijima navedenim u tehničkim specifi kacijama, kriterijima za odabir ponude ili uvje ma za izvršenje ugovora.

U tom smislu, mišljenje je Ministarstva da nema za-preke da naručitelj, uz uvažavanje odredbi članka 213. ZJN-a 2016, u dokumentaciji o nabavi od gos-podarskih subjekata zatraži dostavu prikladnog do-kaznog sredstva u ponudi kojim će is dokaza da ponuđeni predmet nabave udovoljava traženim teh-ničkim specifi kacijama.

Usto, s obzirom na to da je člankom 291. stavkom 1. točkom 4. ZJN-a 2016 propisano da javni naručitelj -jekom pregleda i ocjene ponuda provjerava ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifi kacije, a odredbom članka 295. stavka 1. istog Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan od-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

63


bi ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN-a 2016, utvrdi da je nepravilna, neprikladna ili neprihvat-ljiva, mišljenje je Ministarstva da je naručitelj obve-zan od ponuditelja zah jeva da u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da ponuđeni predmet nabave udovoljava traženim tehničkim specifi kacijama.

Zaključno, prema mišljenju Ministarstva, ponuditelj je obvezan već u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da predmet koji nudi udovoljava zahtjevima iz tehnič-ke specifi kacije, a koji ovisno o konkretnom slučaju može bi bilo koje prikladno sredstvo za dokazivanje sukladnos ponuđenog predmeta nabave sa zahtje-vima i kriterijima utvrđenim u tehničkim specifi kaci-jama, primjerice, tehnička dokumentacija proizvođa-ča, tehnički listovi, katalozi, izvješća o tes ranju od jela za ocjenu sukladnos i sl.

Primjer iz prakse: Ponuditelj je obvezan već u po-nudi dostavi odgovarajući dokaz da predmet koji nudi udovoljava zahtjevima iz tehničke specifi ka-cije, koji ovisno o konkretnom slučaju može bi bilo koje prikladno sredstvo za dokazivanje su-kladnos ponuđenog predmeta nabave sa zahtje-vima utvrđenim u tehničkim specifi kacijama2

Gospodarski subjekt postavlja upit je li ponuditelj obve-zan već u ponudi dostavi dokumente kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta i zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i tehničke specifi kacije predmeta nabave. Mi-nistarstvo je dalo mišljenje da je ponuditelj obvezan u ponudi dostavi dokumente kojima dokazuje ispunjava-nje uvjeta i zahtjeva vezanih za opis predmeta nabave i tehničke specifi kacije predmeta nabave.

Usto, s obzirom na to da je člankom 291. stavkom 1. točkom 4. ZJN-a 2016 propisano da javni naručitelj -jekom pregleda i ocjene ponuda provjerava ispunjenje zahtjeva i uvjeta vezanih uz predmet nabave i tehničke specifi kacije, a odredbom članka 295. stavka 1. istog Za-kona propisano je da je javni naručitelj obvezan odbi ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provjere uvjeta iz članka 291. ZJN-a 2016, utvr-di da je nepravilna, neprikladna ili neprihvatljiva, iznosi se mišljenje da je naručitelj obvezan u dokumentaciji o nabavi od ponuditelja zah jeva da u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da ponuđeni predmet nabave udo-voljava traženim tehničkim specifi kacijama.

U tom smislu, prema mišljenju Ministarstva ponudi-telj je obvezan već u ponudi dostavi odgovarajući dokaz da predmet koji nudi udovoljava zahtjevima iz tehničke specifi kacije, koji ovisno o konkretnom slučaju može bi bilo koje prikladno sredstvo za do-kazivanje sukladnos ponuđenog predmeta nabave sa zahtjevima i kriterijima utvrđenima u tehničkim

2 Mišljenje Ministarstva broj 324 od 11. prosinca 2018.

specifi kacijama, primjerice, tehnička dokumentacija proizvođača, tehnički listovi, katalozi, izvješća o tes -ranju od jela za ocjenu sukladnos i sl.

Primjer iz prakse: Izraz ili jednakovrijedno odnosi se na tehničke specifi kacije koje projekt, izračun, rad ili roba mora zadovolji u skladu s određenim normama, a ne uz samu normu3

Sektorski naručitelj postavlja upit vezan uz korištenje normom prilikom opisa predmeta nabave.

Navodi da je člankom 209. ZJN-a 2016, između osta-log, propisano da se tehničke specifi kacije formuliraju upućivanjem na nacionalne norme, nacionalna teh-nička odobrenja ili nacionalne tehničke specifi kacije koje se odnose na projek ranje, izračun i izvođenje radova te uporabu robe, pri čemu svako upućivanje mora bi popraćeno izrazom ili jednakovrijedno.

Izvodi zaključak da je prilično jasno da se riječ jednako-vrijedno veže uz tehničke specifi kacije (uvjete) projek- ranja, izračuna i izvođenja radova te uporabe robe, a

ne uz samu normu, odnosno da se u projek ma, stav-kama troškovnika i dokumentaciji za nadmetanje pro-pisuju tehničke specifi kacije (uvje ) koje projekt, izra-čun, rad ili roba mora zadovolji u skladu s određenom normom te da se uz njih (projekt, izračun ili robu) veže riječ jednakovrijedno, a ne uz samu normu.

Člankom 209. ZJN 2016 određuje načine formuliranja tehničkih specifi kacija, a jedan od načina je propisan u točki 2. istog članka na koji se poziva naručitelj. U članku 206. stavku 1. ZJN 2016 propisuje da se tehnič-kim specifi kacijama, kako su defi nirane u Prilogu VII. točki 1. ZJN-a 2016, utvrđuju tražene karakteris ke radova, robe ili usluga koje se nabavljaju.

Nadalje, ZJN 2016 u članku 211. stavku 2. propisuje da, ako se javni naručitelj koris mogućnošću upu-ćivanja na specifi kacije iz članka 209. točka 2. ZJN-a 2016, ne smije odbi ponudu zbog toga što ponuđeni radovi, roba ili usluge nisu u skladu s tehničkim speci-fi kacijama na koje je upu o ako ponuditelj u ponudi na zadovoljavajući način javnom naručitelju dokaže, bilo kojim prikladnim sredstvom (što uključuje i sred-stva dokazivanja iz članka 213. ZJN-a 2016), da rješe-nja koja predlaže na jednakovrijedan način zadovo-ljavaju zahtjeve defi nirane tehničkim specifi kacijama.

Stoga, Ministarstvo ocjenjuje da, uz odredbe član-ka 209. točka 2. ZJN-a 2016 koje naručitelj navodi u dopisu, treba uze u obzir i gore navedene odredbe koje su također relevantne za dokazivanje ispunjava-nja uvjeta vezanih uz tehničke specifi kacije. U tom smislu, mišljenje Ministarstva je da se izraz jednako-vrijedno odnosi na tehničke specifi kacije koje projekt, izračun, rad ili roba mora zadovolji u skladu s odre-đenim normama, a ne uz samu normu.

3 Mišljenje Ministarstva, broj 354 od 24. listopada 2017.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

3. Obrazac ESPD – preliminarni dokaz u postupku javne nabave

Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD) osobna je izjava gospodarskog subjekta koja pred-stavlja prethodni (preliminarni) dokaz kojim se za-mjenjuju potvrde koje izdaju jela javne vlas (npr. ministarstva, sudovi i sl.) ili treće osobe (npr. jela nadležna za potvrđivanje, jela za ocjenu sukladno-s i sl.). To je službena izjava gospodarskog subjekta o vlas toj prikladnos , fi nancijskom stanju i sposob-nos gospodarskog subjekta, odnosno njegova izjava da se ne nalazi u jednoj od situacija u kojoj se gospo-darski subjek isključuju ili se mogu isključi , da ispu-njava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta (uvje sposobnos ).

Člankom 263. stavkom 1. ZJN-a 2016 propisano je da je naručitelj obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednos , a u postupcima javne nabave male vrijednos može, od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente, osim ako već posje-duje te dokumente. Smatra se da naručitelj posjeduje ažurirane popratne dokumente ako is ma ima izravan pristup e-sredstvima komunikacije putem besplatne nacionalne baze podataka ili putem EOJN-a RH.

Člankom 263. stavkom 2. ZJN-a 2016 propisano je da naručitelj može pozva gospodarske subjekte da na-dopune ili objasne zaprimljene dokumente, dok je stavkom 3. propisano da, ako ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu ne dostavi ažurne po-pratne dokumente u ostavljenom roku ili njima ne doka-že da ispunjava u dokumentaciji o nabavi propisane kri-terije za kvalita vni odabir, naručitelj je obvezan odbi ponudu tog ponuditelja te postupi na opisani način (tj. zatraži ažurirane popratne dokumente, sukladno stav-ku 1. istog članka) u odnosu na ponuditelja koji je pod-nio sljedeću najpovoljniju ponudu ili poniš postupak javne nabave, ako postoje razlozi za poništenje.

Dakle, taj ins tut iz ZJN-a 2016 omogućava naručitelju da, poštujući načela jednakog tretmana i transparen-tnos , zah jeva od gospodarskih subjekata da dopune i razjasne zaprimljene ažurirane popratne dokumente radi uklanjanja formalnih nedostataka i nejasnoća u vezi s dokumen ma i ponudom. Tako je naručitelju omogućeno da otklanjanjem formalnih nedostataka u dostavljenim dokumen ma odabere najbolju ponudu, te ekonomično troši proračunska i/ili druga javna sred-stva. Pritom je naručitelj obvezan postupa na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomič-no i svrhovito trošenje javnih sredstava.

Ako naručitelj ne primjenjuje mogućnost upotpunjavanja i razjašnjenja ažuriranih popratnih dokumenata, obvezan je obrazloži razloge u zapisniku o pregledu i ocjeni.

U Rješenju Državne komisije, Klasa: UP/II-034-02/18-01/508, od 25. srpnja 2018., prema ocjeni rečenog žalbenog jela, naručitelj nije bio ovlašten ponovo poziva odabranog ponuditelja na upotpunjavanje i pojašnjenje dostavljenih dokumenata već je bio ob-vezan sukladno članku 263. stavku 3. ZJN-a 2016 po-nudu odabranog ponuditelja odbi .

(…) s obzirom na činjenicu da je naručitelj zvao po-nuditelja na dostavu ažuriranih popratnih dokumena-ta, te ga je potom pozvao na nadopunu i objašnjenje dostavljenih dokumenata, naručitelj nije bio ovlašten ponovo poziva odabranog ponuditelja na upotpu-njavanje i pojašnjenje dostavljenih dokumenata, već je bio obvezan sukladno članku 263. stavku 3. ZJN-a 2016 ponudu odabranog ponuditelja odbi .

U primjeru koji slijedi, Ministarstvo je ocijenilo da naručitelj može ponuditelja koji je podnio ekonom-ski najpovoljniju ponudu i koji je dostavio ažurirane popratne dokumente, sukladno članku 263. stavku 1. ZJN-a 2016, pozva da iste više puta pojasni i upotpu-ni, ali u odnosu na nove okolnos koje je potrebno razjasni jekom analize ažuriranog popratnog doku-menta (uzorka).

Primjer iz prakse: Naručitelj može ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu i koji je dostavio ažurirane popratne dokumente, su-kladno članku 263. stavku 1. ZJN-a 2016, pozva da iste više puta pojasni i upotpuni, ali u odnosu na nove okolnos koje je potrebno razjasni je-kom analize ažuriranog popratnog dokumenta4

Javni naručitelj postavlja pitanje može li, postupajući po članku 263. ZJN-a 2016, nakon dostavljenih ažu-riranih popratnih dokumenata (uzoraka), pozva po-nuditelja na dostavu dopunjenog uzorka kao dokaza tehničke i stručne sposobnos odnosno može li se uzorak višekratno pojašnjava i nadopunjava zbog različi h, a ne is h nejasnoća i nedostataka (zato što naručitelj, npr., jekom analize uzorka dolazi do no-vih spoznaja), a sve s ciljem pojašnjenja udovoljava li ponuđeni predmet nabave zahtjevima iz tehničkih specifi kacija. Ministarstvo je odgovorilo kako slijedi.

Članak 263. stavak 1. ZJN-a 2016 propisuje da je javni naručitelj obvezan prije donošenja odluke u postupku javne nabave velike vrijednos , a u postupcima male vrijednos može, od ponuditelja koji je podnio eko-nomski najpovoljniju ponudu zatraži da u primjere-nom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente u skladu s pododjeljcima 2. i 4. tog odjeljka. Prema stavku 3. istog članka ZJN-a 2016, ako ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu ne dostavi ažurirane popratne dokumente u ostavljenom roku ili njima ne dokaže da ispunjava uv-

4 Mišljenje Ministarstva broj 361 od 28. studenog 2018.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

65


jete iz članka 263. stavka 1. točke 1. – 3. Zakona, javni naručitelj je obvezan odbi ponudu tog ponuditelja te postupi sukladno stavku 1. istog članka u odnosu na ponuditelja koji je podnio sljedeću najpovoljniju ponudu ili poniš postupak javne nabave, ako po-stoje razlozi za poništenje.

U odnosu na postavljeno pitanje ponajprije se is če da je naručitelj taj koji, sukladno članku 290. stavku 1. ZJN-a 2016, nakon otvaranja ponuda pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz do-kumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Sukladno članku 301. stavku 1. ZJN-a 2016, javni na-ručitelj samostalno utvrđuje činjenice i okolnos u postupku javne nabave te na temelju utvrđenih činje-nica i okolnos donosi odluku u skladu s odredbama ZJN-a 2016. Koje će činjenice i okolnos uze za do-kazane javni naručitelj utvrđuje slobodnom ocjenom na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka javne nabave.

S druge strane, nadležnos Ministarstva, kao središ-njeg jela nadležnog za poli ku javne nabave, odre-đene su člankom 436. ZJN-a 2016. U tom smislu, Ministarstvo je, između ostalog, nadležno za struč-nu pomoć u vezi s primjenom ZJN-a 2016 i njegovih podzakonskih propisa davanjem mišljenja, izradom smjernica, priručnika i sl. Stoga, Ministarstvo iz na-vedenih razloga vezanih za nadležnos istog jela u konkretnom postupku ne može sudjelova u utvrđi-vanju činjenica i ocjeni dokaza u postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelja jer potencijalno postoji mogućnost sukoba nadležnos .

Među m, uzimajući podatke iz pris glog dopisa Mi-nistarstvo iznosi načelan stav da naručitelj može po-nuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju po-nudu i koji je dostavio ažurirane popratne dokumen-te, sukladno članku 263. stavku 1. ZJN-a 2016, pozva da iste više puta pojasni i upotpuni, ali u odnosu na nove okolnos koje je potrebno razjasni jekom analize ažuriranog popratnog dokumenta (uzorka).

Primjer iz prakse: Mora li novi podugovaratelj, ko-jeg odabrani ponuditelj namjerava uves jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi, dokaza teh-ničku i stručnu sposobnost koja je bila propisana dokumentacijom o nabavi5

Javni naručitelj postavlja upit mora li novi podugova-ratelj, kojeg ugovaratelj (odabrani ponuditelj) namje-rava uves jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi, dokaza tehničku i stručnu sposobnost koja je bila propisana dokumentacijom o nabavi, ako je ugova-ratelj za navedeni predmet nabave samostalno doka-zao tehničku i stručnu sposobnost.

5 Mišljenje Ministarstva broj 229 od 2. srpnja 2018.

Javni naručitelj navodi da je na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave sklopio ugovor o javnoj nabavi radova s odabranim ponuditeljem (ugovarateljem) te da je ugovaratelj jekom izvršenja ugovora upu o zahtjev za uvođenjem novog podu-govaratelja, čiji bi ukupni udio radova bio manji od 30 % vrijednos ugovora o javnoj nabavi. Još navodi da je ugovaratelj za navedeni predmet nabave samo-stalno dokazao tehničku i stručnu sposobnost te po-stavlja pitanje mora li novi podugovaratelj dokaza tehničku i stručnu sposobnost koja je bila propisana dokumentacijom o nabavi.

Člankom 224. stavkom 1. točkom 2. ZJN-a 2016 pro-pisano je kako ugovaratelj može jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zah -jeva uvođenje jednog ili više podugovaratelja čiji ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednos ugovo-ra o javnoj nabavi bez poreza na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili nije. Nadalje, člankom 224. stavkom 2. propisano je kako uz zahtjev za uvo-đenjem novog podugovaratelja, ugovaratelj javnom naručitelju dostavlja sljedeće podatke i dokumente (sukladno članku 222. stavku 1. Zakona) za novog po-dugovaratelja:

1. podatke o dijelu ugovora namjerava da u podu-govor (predmet ili količina, vrijednost ili postotni udio)

2. podatke o podugovarateljima (naziv ili tvrtka, sje-dište, OIB ili nacionalni iden fi kacijski broj, broj ra-čuna, zakonski zastupnici podugovaratelja)

3. dostavi europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi za podugovaratelja.

Sukladno navedenom, procjenjuje se kako novi po-dugovaratelj ne mora dokaziva tehničku i struč-nu sposobnost za izvršenje predmetnog ugovora o javnoj nabavi radova, propisanu dokumentacijom o nabavi, s obzirom na to da je istu sposobnost doka-zao sam ugovaratelj, kao ponuditelj u postupku javne nabave.

4. ZaključnoNa temelju zahtjeva podnositelja upita (naručitelji, gospodarski subjek , fi zičke osobe i sl.) sukladno član-ku 436. stavku 1. ZJN-a 2016, Ministarstvo radi pruža-nja stručne pomoći dionicima u sustavu javne nabave izdaje stručna mišljenja koja, među m, nisu obvezuju-ća za obveznike primjene ZJN-a 2016, već su upuću-juće naravi, kao stručna pomoć naručiteljima i gospo-darskim subjek ma u primjeni ZJN-a 2016 i njegovih provedbenih propisa. Iznesena mišljenja nadležnog Ministarstva mogu posluži dionicima u sustavu jav-ne nabave, naručiteljima i gospodarskim subjek ma, kao primjeri dobre prakse koji će im olakša primjenu ZJN-a 2016 i njegovih provedbenih propisa.

66

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

1. Novi program EU-aPokretanjem programa Europske snage solidarnos Unija je mladima pružila lako dostupne mogućnos za angažiranje u ak vnos ma solidarnos te prilike za osobni i profesionalni razvoj, čime se nastoji prido-nije europskoj suradnji relevantnoj za mlade te po-dići svijest građana o njihovom pozi vnom utjecaju i učinku u društvu. Misija Europske snage solidarnos jest spaja mlade kako bi izgradili zajednicu koja u najvećoj mogućoj mjeri uključuje sve članove zajed-nice, pružajući podršku ranjivim skupinama i odgo-varajući na aktualne društvene izazove.

Ukupna alokacija za provedbu ovog programa u pe-riodu od 2018. do 2020. godine iznosi 375,6 milijuna eura. Program se provodi posrednim upravljanjem – Europska komisija povjerava zadaće izvršenja prora-čuna nacionalnim agencijama kako bi se korisnicima olakšala i ubrzala komunikacija s nadležnim jelima. U Hrvatskoj je za praćenje Europskih snaga solidarno-s zadužena Agencija za mobilnost i programe EU-a.

Projekte u okviru Europskih snaga solidarnos po-trebno je uskladi s načelima programa, što, između ostalog, obuhvaća prihvaćanje vrijednos solidar-nos i poš vanja ljudskog dostojanstva (pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, jednakost), kao i poš vanje drugih kultura i tradicija, izgrađivanje zajednice podijeljenih odgovornos i uzajamne pot-pore. Sudionicima se mora osigura slobodno uklju-čivanje u ak vnos i izlazak iz is h, a oni su jekom sudjelovanja, osim nacionalnih zakona, obvezni po-š va pravila i organizacijsku strukturu organizacije primatelja.

Svako sudjelovanje u toj vrs projekata mora bi u potpunos besplatno, a sudionicima moraju bi pružene jasne informacije o zadacima, prikladno osposobljavanje i jezična potpora. Uključivanje po-jedinca u projekt treba započe potpisivanjem spo-razuma s prijaviteljskom organizacijom (volonterski sporazum / ugovor o radu / stažiranju) i završi izda-vanjem potvrde Europskih snaga solidarnos o sudje-lovanju.

U nastavku članka predstavljene su informacije o pri-hvatljivos prijavitelja i ak vnos na projek ma soli-darnos koji čine jedno od triju tematskih područja programa (uz volon ranje te stažiranje i zapošljava-nje).

2. Projek solidarnos 2.1. Ciljevi

Projek solidarnos pokreću se na inicija vu mladih koji su uključeni u razvoj ideje i provođenje ak vno-s u slučaju odobrenja projekta. Svrha inicija ve je suočavanje s aktualnim i budućim društvenim iza-zovima koje su mladi spremni rješava izražavajući svoju solidarnost u praksi.

Ta vrsta projekata fokusira se na provedbu društve-no solidarnih akcija i doprinos pozi vnim promjena-ma za konkretne ciljane skupine u lokalnim zajedni-cama. Riječ je o nacionalnim inicija vama, što znači da se projekt mora održava unutar zemlje u kojoj je sjedište prijavitelja. Svakako se po če prijavite-lje da u prijedloge ugrade europske dodane vrijed-nos , kao što su, primjerice, integracija državljana trećih zemalja, klimatske promjene ili demokratsko sudjelovanje. Europske dodane vrijednos mogu se izrazi svakim elementom projekta solidarnos koji je povezan s europskim pitanjima, vrijednos ma i priorite ma.

Financiranje projekata solidarnos za lokalne zajednice Ana Peček *

Europska unija pokrenula je u listopadu 2018. godine novi program pod nazivom Europske snage solidar-nos koji mladim ljudima pruža prilike za volon ranje ili sudjelovanje u društveno korisnim projek ma. Programom se po če provedba projekata iz triju tematskih područja: volon ranje, stažiranje i zapošljavanje te projek solidarnos . Autorica u članku predstavlja pojedinos o projek ma solidarnos koji se mogu prijavi već krajem travnja 2019.

* Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon., TIM-4PIN d.o.o. za savjetovanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

67

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Projek solidarnos trebali bi kod mladih po ca osjećaj za inicija vu, ak vno europsko građanstvo i poduzetnički duh. Na primjer, sudionici bi jekom projektnih ak vnos mogli poduprije koncept soci-jalnog poduzetništva stvaranjem novih proizvoda ili usluga koje su od koris lokalnoj zajednici ili društvu općenito. Projek mladima omogućuju da provedu vlas te ideje u praksu, suoče se s neočekivanim si-tuacijama i pronalaze rješenja za njih osmišljavanjem inova vnih ideja.

Također, krajnji je cilj da mladi steknu nove vješ ne i sposobnos , izraze vlas tu krea vnost i preuzmu odgovornost za svoje djelovanje. Mladi će ujedno po-veća samopoštovanje, autonomiju i mo vaciju za učenje. Sudjelovanje u projektu solidarnos moglo bi ujedno bi prvi korak prema samozapošljavanju ili osnivanju neprofi tnih organizacija.

2.2. Prihvatljive ak vnos i troškovi

Ak vnos u okviru tog programa nisu strogo propi-sane, već ih trebaju osmisli prijavitelji na temelju potreba zajednice, u skladu sa zajedničkim vrijedno-s ma EU-a te uzimajući u obzir inkluzivnost, odnosno mogućnost uključivanja mladih s manje mogućnos te mladih u ruralnim, izoliranim ili marginaliziranim sredinama.

Projek solidarnos mogu traja od 2 do 12 mjese-ci, a sastoje se od tri faze:

1) priprema ak vnos 2) provedba ak vnos 3) evaluacija i diseminacija (tzv. follow-up faza).

Sudjelovanje u ovom projektu predstavlja neformal-no iskustvo učenja jekom kojeg mladi mogu una-prijedi svoj osobni, obrazovni, društveni i građan-ski razvoj. Budući da je učenje ciljanih skupina jedna od bitnih sastavnica h projekata, bitno je provodi redovite refl eksije i pra pos zanje ciljeva učenja. Kako bi se osiguralo kvalitetno praćenje projekta, moguće je angažira mentora koji u skladu s po-trebama skupine pruža podršku u provedbi faza ili podršku u facilitaciji procesa učenja. Pri angažira-nju mentora potrebno je vodi računa o tome da se ta uloga ne smije dodijeli vanjskim profesionalnim konzultan ma, kao ni članovima ili zakonskim zastu-pnicima prijaviteljske organizacije.

Evaluacija ak vnos podrazumijeva konačnu provje-ru ostvarenih ciljeva, analizu ispunjenih očekivanja skupine, vrednovanje naučenog i procjenu učinkovi-tos procesa učenja. Konačno, slijedi i diseminacija (dijeljenje) projektnih rezultata kojom se treba pos ći održiv i pozi van učinak projekta, kao i širenje europ-skih prioriteta.

Iznos bespovratne potpore koji može ostvari poje-dini projekt ovisi o njegovu trajanju – u sklopu ovog programa odobravaju se paušalne mjesečne potpo-re u iznosu od 500 EUR. Potpore služe fi nanciranju troškova vođenja projekta i provedbi ak vnos , a pri-hvatljivi su svi troškovi povezani sa svrhom projekta. Prijavitelji u projektnom prijedlogu trebaju obrazloži plan trošenja sredstava, no jekom same provedbe nisu dužni dostavlja dokaze o namjenskom trošenju, a eventualno nepotrošena sredstava nisu obvezni vra nadležnom jelu.

Dodatno, prijavitelji koji u projektne prijedloge uklju-če mentora dobit će još 74 EUR za svaki dan njegova angažmana, pri čemu postoji ograničenje od maksi-malno 12 dana (odnosno 888 EUR). Uključi li prijavi-telj u projektni prijedlog sudjelovanje osoba s invali-ditetom, odobravaju mu se i tzv. izvanredni troškovi u stopostotnom iznosu stvarnih troškova.

2.3. Postupak prijave

Projekte solidarnos prijavljuje skupina od najmanje pet mladih osoba u dobi od 18 do 30 godina iz zemalja članica EU-a. Maksimalan broj sudionika u skupini nije određen. Skupina može izvrši prijavu i provedbu projekta članstvom u nekoj organizaciji (bilo javnoj, bilo privatnoj), pri čemu se očekuje da im ista orga-nizacija pruži pomoć u vođenju projekta i/ili u prepo-znavanju i dokumen ranju ishoda učenja. Načelno je, prema pravilima programa, moguće da skupina prija-vitelja bude neformalna, odnosno da se prijava izvrši bez sudjelovanja pravne osobe. U tom slučaju jedna mlada osoba preuzima ulogu zakonskog zastupnika, no postavlja se niz prak čnih pitanja – ako bespovratna sredstva budu odobrena i proslijeđena na račun pri-vatne osobe, na koji će način skupina uredi procedure fi nanciranja troškova i opera vno izvršava ak vnos .

U oba slučaja prijavitelji moraju bi registrirani na službenom portalu Europskih snaga solidarnos . Za prijavu i pristup internetskim prijavnim obrascima potreban je pristupnički račun EU login, koji omogu-ćuje registraciju na portal URF (Unique Registra on Facility) radi dobivanja neophodnog broja PIC (Par- cipant Iden fi ca on Code). Što se če organizacija,

prijavitelji su najkasnije do roka za prijavu projeka-ta obvezni na portal URF doda podatke o pravnoj osobi (Legal En ty Form) i fi nancijskoj iden fi kaciji (Financial Iden fi ca on Form). Prijavljuje li projekt neformalna skupina mladih, potrebno je na is por-tal doda dokument o fi zičkoj osobi koja je preuzela ulogu zakonskog zastupnika skupine (Natural Person Form) te dokument o fi nancijskog iden fi kaciji.

Zainteresirani se svakako trebaju detaljno upozna s vodičem za prijavitelje programa Europske snage so-

68

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

lidarnos , a važno je naglasi da za prijavu h proje-kata nije potrebna tzv. oznaka kvalitete. Prijave se za-primaju jekom cijele godine, s m da su određena tri natječajna roka nakon kojih prijavljeni projek ulaze u postupak evaluacije: 7. veljače 2019. (prošli rok), 30. travnja 2019. i 1. listopada 2019.

Radi što bolje pripreme projektnih prijedloga, Agen-cija za mobilnost i programe EU-a kao nadležno jelo pruža mogućnost savjetovanja organizacijama i ne-formalnim skupinama mladih koje planiraju prijavi projekt u okviru ovog programa. Savjetovanje za rok 30. travnja 2019. otvoreno je od 26. ožujka do 16. travnja 2019.

Svi projek u sklopu programa Europske snage soli-darnos trebaju ima učinak na

na pojedinca, organizaciju i zajednicu, stoga se pri-javitelje svakako upućuje da pravovremeno provedu ispi vanje potreba lokalnog stanovništva.

2.4. Kriteriji ocjenjivanja

Kako bi projek bili odobreni za fi nanciranje, potreb-no je ostvari najmanje 60 bodova jekom procesa ocjenjivanja. Također, projekt mora pos ći najmanje polovicu maksimalnih bodova u svakoj od sljedećih kategorija kriterija dodjele:

1) Relevantnost, svrha i učinak projekta (maksimal-no 40 bodova)

Evaluatori ocjenjuju relevantnost projekta u odno-su na ciljeve programa Europske snage solidarnos , stupanj u kojem projekt uzima u obzir načela i vri-jednos europske solidarnos , kao i europske doda-ne vrijednos . Provjerava se, također, u kojoj mjeri

projekt pridonosi rješavanju jasno defi niranih i važ-nih društvenih problema, odnosno na koji način ak- vnos odgovaraju potrebama pojedinih sudionika,

zajednice i ciljane skupine. Evaluira se u kojoj mjeri projekt obuhvaća rad s mladim ljudima smanjenih mogućnos te kakav učinak projekt treba ostvari na sudionike, uključujući ishode učenja, jačanje po-duzetničkih vješ na i povećanje društvenog anga-žmana.

2) Kvaliteta pripreme projekta (maksimalno 40 bo-dova)

U sklopu tog kriterija analizira se dosljednost izme-đu predloženih projektnih ciljeva i ak vnos te spre-mnost prijaviteljske skupine za pos zanje ciljeva projekta. Evaluira se plan izvedbe svih faza projekta (priprema, provedba i diseminacija), pri čemu ocje-njivači očekuju ujednačeno sudjelovanje svih sudio-nika grupe u različi m fazama projekta. Osim toga, provjerava se kvaliteta plana procesa učenja u okviru projekta.

3) Kvaliteta upravljanja projektom (maksimalno 20 bodova)

Kako bi na trećem kriteriju ostvarili potreban broj bo-dova, prijavitelji trebaju dokaza da su osmislili prak- čna rješenja izvediva u praksi, odnosno da su plani-

rane ak vnos usklađene s njihovim mogućnos ma. Nužno je obrazloži na koji će se način odvija komu-nikacija i suradnja članova skupine. Uz te elemente, evaluira se prikladnost mjera kojima su prijavitelji od-lučili ocjenjiva vlas te ishode projekta te kvaliteta predloženih mjera promidžbe i vidljivos .

Za sva ostala pitanja u vezi projekata solidarnos , po-zivamo Vas da nam se obra te na centar@ m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

69

UDK 352 094 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodMinistarstvo zaš te okoliša i energe ke upu lo je u postupak savjetovanja s javnošću Nacrt prijedloga Zakona o vodama, Nacrt prijedloga Zakona o vodnim uslugama te Nacrt prijedloga o izmjenama i dopuna-ma Zakona o fi nanciranju vodnog gospodarstva, koje je trajalo do 28. veljače 2019. godine.1

Prema Nacrtu prijedloga Zakona o vodnim usluga-ma (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga ZoVU-a) i Nacr-tu prijedloga Zakona o vodama, vodne usluge (javna vodoopskrba i javna odvodnja) izdvajaju se iz Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) u poseban zakon te se me stvaraju pretpostavke za reformu vodnokomunalnog sektora, tj. za funkcio-nalnu i ins tucionalnu integraciju vodnih usluga us-postavom sustava integralnog upravljanja urbanim vodama (engl. Integrated Urban Water Management – IUWM), kao dijela sustava integralnog upravljanja vodnim resursima (engl. Integrated Water Resources Management – IRWM).

Funkcionalna integracija vodnih usluga zasniva se na objedinjavanju isporuke usluga javne vodoopskr-be i javne odvodnje dok ins tucionalna integracija pretpostavlja objedinjavanje više javnih isporučitelja usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje na usluž-nom području u jednog javnog isporučitelja (društvo preuzimatelj).

* Dr. sc. Desanka Sarvan, Županija Istarska, Pula.1 h ps://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?En tyId=9995h ps://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?en tyId=9996h ps://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?en tyId=9997

2. Defi nicije pojmovaNacrt ZoVU-a defi nira vodne usluge kao usluge javne vodoopskrbe i usluge javne odvodnje.

Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podze-mnih i površinskih voda u svrhu ljudske potrošnje i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjeg kori-snika vodne usluge ili do drugog isporučitelja vodnih usluga ili do javne slavine, ako se poslovi obavljaju putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravlja-nje m građevinama, kao i pokretna isporuka vode za ljudsku potrošnju (autocisternom, vodonoscem ili na drugi način), kad je to određeno m Zakonom ili zakonom kojim se uređuju otoci.

Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda i njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje te pročišćavanja i izravnog ili neizravnog ispuštanja u površinske vode, odnosno ako se poslovi obavlja-ju putem građevina za javnu odvodnju te upravljanje m građevinama; javna odvodnja uključuje i pražnje-

nje i odvoz otpadnih voda iz individualnih sustava od-vodnje; dok uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije u uporabi javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda i njihovog izravnog ili neizravnog ispu-štanja u površinske vode ako se poslovi obavljaju putem građevina za javnu odvodnju te upravljanje m građevinama; javna odvodnja i u tom slučaju uk-

ljučuje i pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz individu-alnih sustava odvodnje.

Korisnik vodnih usluga je vlasnik nekretnine u koju se putem građevina za javnu vodoopskrbu, neizravno ili izravno, isporučuje voda za ljudsku potrošnju, iz koje se otpadna voda, neizravno ili izravno, ispušta u gra-đevine za javnu odvodnju odnosno vlasnik individual-nog sustava odvodnje; ako vlasnika te nekretnine nije moguće utvrdi , korisnik vodnih usluga je zakoni po-sjednik te nekretnine odnosno individualnog sustava odvodnje; korisnik vodnih usluga je i drugi isporučitelj vodnih usluga kada je to uređeno m Zakonom.

Osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o vodnim uslugamaDesanka Sarvan *

Zakonodavna ak vnost u području vodnog gospodarstva odvija se u pravcu stvaranja preduvjeta za cjelo-vito upravljanje vodnim uslugama na uslužnom području. U članku autorica predstavlja nova predložena rješenja.

70

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 352 094 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

3. Uslužna područjaPrema članku 7. Nacrta ZoVU-a uslužno područje us-postavlja se radi:

1. osiguranja povrata troškova od vodnih usluga kako je defi nirano zakonom kojim se uređuje fi nancira-nje vodnoga gospodarstva putem socijalno priuš -ve cijene vode

2. uspostave javnog isporučitelja vodnih usluga spo-sobnog za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost proved-be obveza iz Ugovora o pristupanju na način odre-đen m Zakonom

3. poslovne samoodrživos , fi nancijske stabilnos i vi-sokog stupnja učinkovitos javnih isporučitelja vod-nih usluga.

Uslužno područje uspostavlja se na postojećim vodo-opskrbnim područjima na kojim se isporučuje voda za ljudsku potrošnju od najmanje dva (2) milijuna ku-bičnih metara godišnje i mora obuhva sve sustave javne vodoopskrbe, sve sustave javne odvodnje i sve aglomeracije. Granica uslužnog područja ne može presijeca ni granicu aglomeracije, osim kad je aglo-meracija presječena državnom granicom, ni granicu vodoopskrbnog područja.

U trenutku početka pružanja vodnih usluga po no-vom javnom isporučitelju vodnih usluga na uslužnom području sukladno odredbama tog Zakona, više po-stojećih vodoopskrbnih područja postaju jedno vo-doopskrbno područje.2

Vlada Republike Hrvatske uredbom o uslužnim po-dručjima javne vodoopskrbe i javne odvodnje, koja se donosi nakon savjetovanja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim isporuči-teljima vodnih usluga, uspostavlja uslužna područja i određuje njihove granice.3

Osnovno je načelo iz Nacrta ZoVU-a da se vodne uslu-ge na uslužnom području pružaju putem jednog ispo-ručitelja vodnih usluga, a samo iznimno vodnu uslugu na uslužnom području mogu obavlja i koncesionari pražnjenja i odvoza otpadnih voda iz individualnih su-stava odvodnje.

Jedinice lokalne samouprave i postojeći javni isporu-čitelji vodnih usluga na uslužnom području dužni su,

2 Prema točki 10. stavka 1. članka 3. Nacrta prijedloga ZoVU-a po-stojeće vodoopskrbno područje (postojeća vodoopskrbna zona) je područje pružanja vodne usluge javne vodoopskrbe u trenutku stu-panja na snagu ZoVU-a.3 Prema Uredbi o osnivanju uslužnih područja (NN, br. 67/149), na području Republike Hrvatske formirano je 20 uslužnih područja. Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o uslužnim područjima prema ZoVU-u, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ZoVU-a ( točka 1. stavka 1. članka 106. Nacrta prijedloga ZoVU-a).

svatko u okvirima svojih nadležnos , osigura da se, u skladu s m Zakonom, provede načelo jedan ispo-ručitelj na jednom uslužnom području.4

4. Odgovornost i pravni položaj isporučitelja vodnih usluga

4.1. Obavljanje djelatnos na temelju Zakona

Djelatnost vodnih usluga obavljaju javni isporučitelji vodnih usluga, a samo iznimno djelatnost pražnjenja i odvoza otpadnih voda iz individualnih sustava od-vodnje mogu obavlja koncesionari sukladno zakonu kojim se uređuju vode i ZoVU-u. Navedene pravne osobe te pravne i fi zičke osobe – koncesionari isporu-čitelji su vodnih usluga.

Javni isporučitelj vodnih usluga može povjeri gospo-darskom subjektu poslove pražnjenja i odvoza otpad-nih voda iz individualnih sustava odvodnje ugovorom o nabavi javnih usluga, no me ta osoba ne stječe pravni položaj isporučitelja vodne usluge, s m da se ugovor se ne može sklopi na razdoblje dulje od ugo-vora o koncesiji za pražnjenje i odvoz otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje.

Ništavi su ugovori i pojedinačne ugovorne odredbe kojim jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) povjeravaju obavljanje djelatnos vodnih usluga javnim isporučiteljima vodnih usluga, uređuju kvalite-tu i kakvoću usluge, mjerila učinkovitos poslovanja, poslovanje i pravni položaj javnog isporučitelja vod-nih usluga, zabrane i ograničenja javnim isporučite-ljima vodnih usluga glede njihovog pravnog položaja i poslovanja.5

4.2. Javni isporučitelj vodnih usluga

Javni isporučitelj vodnih usluga je društvo kapitala kojem su jedini osnivači JLS-ovi na uslužnom područ-ju, a iznimno osnivač javnog isporučitelja može bi i pravna osoba čiji je jedini osnivač JLS.

Na javnog isporučitelja vodnih usluga primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva, osim kad je ZoVU-om drukčije određeno.6

4.3. Dopušteni predmet poslovanja (registrirane djelatnos )

Javni isporučitelj vodnih usluga ne može obavlja druge djelatnos , osim vodnih usluga, a iznimno jav-ni isporučitelj vodnih usluga može obavlja i dodatne djelatnos :

4 Članak 8. Nacrta prijedloga ZoVU-a. 5 Članak 11. Nacrta prijedloga ZoVU-a. 6 Članak 12. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

71


• uzorkovanja i ispi vanja zdravstvene ispravnos vode za ljudsku potrošnju za vlas te potrebe

• upravljanja projek ma gradnje u urbanoj oborin-skoj odvodnji i upravljanja projek ma gradnje u navodnjavanju

• izvođenja priključaka na komunalne vodne građe-vine sukladno člancima 55. i 56. tog Zakona za kori-snike vodnih usluga na svom uslužnom području

• ovjeravanja i pripreme vodomjera za ovjeravanje za korisnike vodnih usluga na svom uslužnom po-dručju

• posebne isporuke vode (javna vodoopskrba drugim isporučiteljima, javna vodoopskrba autocisternom i vodonoscem, prekogranična isporuka vode, prihvat komunalnih otpadnih voda i otpadnog mulja od drugog isporučitelja vodnih usluga te prihvat komu-nalnih otpadnih voda i otpadnog mulja na uređaj za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda)7

• proizvodnje energije u procesu obavljanja djelat-nos vodnih usluga, uključujući i prodaju, u skladu s posebnim propisima o energiji

• isporuke vode pročišćene na uređaju za pročišća-vanje otpadnih voda u svrhu ponovnog korištenja, uključujući i prodaju

• gospodarenje otpadnim muljem nastalim u proce-su pročišćavanja otpadnih voda

• gospodarenje građevnim i drugim neopasnim otpa-dom koji nastaje u pogonu i održavanju komunalnih vodnih građevina, ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa.

Ako javni isporučitelj vodnih usluga upravlja uređa-jem za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji ima liniju za obradu otpadnog mulja, dužan je obav-lja i djelatnost gospodarenja otpadnim muljem, u skladu s posebnim propisima o otpadu.

Javni isporučitelj vodnih usluga, osim navedenih, može obavlja i druge djelatnos tako da drugoj oso-bi ustupi na korištenje ili uporabu svoju imovinu, u vrijeme kada mu ista nije potrebna za obavljanje vod-nih usluga ili drugih navedenih djelatnos i pod uvje-tom da ne pribavlja novu imovinu u svrhu obavljanja h djelatnos .8

4.4. Osnove ustrojstva javnog isporučitelja vodnih usluga

Organi javnog isporučitelja vodnih usluga propisani su zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, osim kad je ZoVU-om drukčije uređeno.9

7 Djelatnos iz članaka 47. – 50., 52. i 53. Nacrta prijedloga ZoVU-a. 8 Članak 13. Nacrta prijedloga ZoVU-a. 9 Članak 20. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

4.4.1. Skupš na Nacrtom prijedloga ZoVU-a propisane su posebne odredbe o skupš ni javnog isporučitelja u odnosu na dodatno pravo glasa, neprenosivost poslovnih udjela, dionica i dodatnih prava glasa, dodatnoj nadležnos skupš ne, pitanjima o kojima se odlučuje dvostru-kom većinom te unutarnjem nadzoru nad radom is-poručitelja vodnih usluga.

4.4.1.1. Dodatno pravo glasa

Svaki član društva, odnosno dioničar javnog isporu-čitelja vodnih usluga ima, uz prava glasa razmjerna njegovom poslovnom udjelu, odnosno dionicama u temeljnom kapitalu u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, i po jedan dodatni glas (dodatno pravo glasa) kojim je ovlašten koris se kada je ZoVU-om određeno da skupš na odlučuje dvostrukom većinom.

Odluka je donesena dvostrukom većinom kada za nju glasa:

• obična većina glasova razmjerno poslovnim udjeli-ma, odnosno dionicama u temeljnom kapitalu da-nih na skupš ni i

• obična većina dodatnih glasova danih na skupš ni.

Članovi javnog isporučitelja vodnih usluga ne mogu ima drukčija prava glasa nego što je to uređeno m Zakonom.10

4.4.1.2. Neprenosivost poslovnih udjela, dionica i dodatnih prava glasa

Poslovni udjeli i dionice u javnom isporučitelju vod-nih usluga nisu prenosivi, ne mogu bi predmetom zaloga, drugog stvarnog prava ni ovrhe, osim između, odnosno u korist drugog JLS-a s istog uslužnog pod-ručja.

Dodatna prava glasa u skupš ni javnog isporučitelja vodnih usluga nisu prenosiva i ne mogu bi predme-tom zaloga, drugog stvarnog prava ni ovrhe.

Poslovni udjeli i dionice, kao i dodatna prava glasa u skupš ni javnog isporučitelja vodnih usluga ne mogu se povjeri na upravljanje drugoj osobi.11

4.4.1.3. Dodatna nadležnost skupš ne Uz nadležnos propisane zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, skupš na:

1. donosi poslovni plan 2. donosi odluku o cijeni vodnih usluga

10 Članak 21. Nacrta prijedloga ZoVU-a. 11 Članak 22. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

3. donosi opće uvjete isporuke vodnih usluga 4. utvrđuje prijedlog odluke o naknadi za razvoj iz zako-

na kojim se uređuje fi nanciranje vodnog gospodar-stva

5. utvrđuje prijedlog odluke o zonama sanitarne zaš te izvorišta iz zakona kojim se uređuju vode

6. utvrđuje prijedlog odluke o odvodnji otpadnih voda iz zakona kojim se uređuju vode

7. donosi opće akte javnog isporučitelja vodnih usluga8. odlučuje o godišnjem izvješću o izvršenju poslovnog

plana.

Poslovni plan sadržava fi nancijski plan, a u njegovim okvirima i: plan gradnje komunalnih vodnih građevi-na, plan održavanja komunalnih vodnih građevina, plan zaduživanja u slučaju kada povrat dugova traje dulje od 12 mjeseci i koji uključuje glavne uvjete za-jmova, kredita ili drugih oblika zaduživanja te okvir-ni plan radnih mjesta koji sadržava isključivo najveći dopušten broj i stručne kvalifi kacije zaposlenika. Sa-držaj poslovnog plana može se proširi o čemu skup-š na odlučuje običnom većinom glasova razmjernih temeljnom kapitalu danih na skupš ni, a prošireni sadržaj poslovnog plana može se suzi ,na is način.

Poslovni plan donosi se za razdoblje od če ri godine, a preispituje se i mijenja jednom u kalendarskoj go-dini. 12

4.4.1.4. Dvostruka većina

Odlučivanje o donošenju poslovnog plana, odluke o cijeni vodnih usluga, općim uvje ma isporuke vodnih usluga te o godišnjem izvješću o izvršenju poslovnog plana ne može se izuze iz nadležnos skupš ne. Navedene odluke skupš na donosi dvostrukom ve-ćinom,13 tj. kada za njih glasa obična većina glasova razmjerno poslovnim udjelima odnosno dionicama u temeljnom kapitalu danih na skupš ni i obična većina dodatnih glasova danih na skupš ni.

4.4.1.5. Unutarnji nadzor nad radom isporučitelja vodnih usluga

Skupš na provodi unutarnji nadzor nad radom jav-nog isporučitelja vodnih usluga posredstvom službe interne kontrole javnog isporučitelja vodnih usluga te posredstvom vanjskih ovlaštenih revizora.14

4.4.2. Uprava Uprava javnog isporučitelja vodnih usluga je glavni direktor. Javni isporučitelj vodnih usluga ima jednog zamjenika glavnog direktora.

12 Članak 23. Nacrta prijedloga ZoVU-a. 13 Članak 24. Nacrta prijedloga ZoVU-a.14 Članak 25. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

Uz poslove propisane zakonom kojim se uređuju tr-govačka društva, uprava podnosi skupš ni prijedloge odluka o kojima skupš na donosi konačnu odluku, odnosno podnosi skupš ni nacrt odluka o kojima skupš na utvrđuje prijedlog.15

4.4.3. Podružnice

Javni isporučitelj vodnih usluga dužan je ustroji po-družnice u sjedištu postojećih isporučitelja vodnih usluga koji isporučuju najmanje 500.000 kubičnih metara vode godišnje te zadrža takvo ustrojstvo najmanje dvije godine po ishođenju akta o ispunje-nju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnos . Javni isporučitelj vodnih usluga može ustroji podružnicu u sjedištu postojećih isporučitelja vodnih usluga koji isporučuju i manje od 500.000 kubičnih metara vode godišnje, ako je to svrsishodno. Podružnicom upravlja direktor.16

Unutarnje ustrojstvo javnog isporučitelja vodnih usluga, kao i detaljni plan radnih mjesta uređuju se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i moraju bi u skladu s okvirnim planom radnih mjesta.17

5. Ustrojavanje jedinstvenog isporučitelja vodnih usluga

5.1. Prethodne radnje za provedbu pravila o jednom isporučitelju na uslužnom području

Postojeći javni isporučitelji vodnih usluga dužni su u roku od 90 dana po stupanju na snagu ZoVU-a preni-je sve poslovne udjele i dionice, odnosno osnivačka prava koja imaju u drugim pravnim osobama na svoje članove društva, dioničare odnosno osnivače ili tre-će osobe. Ne postupe li na navedeni način, postoje-ći javni isporučitelji vodnih usluga dužni su likvidira pravne osobe u kojima imaju većinske poslovne udje-le, većinski paket dionica odnosno većinska osnivačka prava u roku od narednih 90 dana.

Svi postojeći javni isporučitelji vodnih usluga na usluž-nom području koji nisu društva kapitala, kao i pravne osobe za provedbu vodnokomunalnih projekata koje nisu društva kapitala dužni su se preoblikova u druš-tva s ograničenom odgovornošću u roku od 90 dana od dana stupanja ZoVU-a na snagu.18

15 Članak 26. i 27. Nacrta prijedloga ZoVU-a.16 Članak 29. Nacrta prijedloga ZoVU-a.17 Članak 30. Nacrta prijedloga ZoVU-a.18 Članak 86. i 87. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

73


5.2. Pripajanje društava kapitala

Svi postojeći javni isporučitelji vodnih usluga na uslužnom području dužni su se pripoji javnom ispo-ručitelju vodnih usluga koji je društvo kapitala, a koje je određeno uredbom Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima kao društvo preuzimatelj (druš-tvo preuzimatelj), a društvo preuzimatelj je dužno prihva pripajanje u roku od 90 dana od stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima. 19

Kao društvo preuzimatelj odredit će se javni isporuči-telj vodnih usluga koji je na uslužnom području imao najveći ukupni prihod po osnovi cijene vodnih uslu-ga, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluga i naknade za razvoj u tri godine koje pretho-de godini stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima (primarno društvo preuzimatelj), a ako započeto pripajanje primarnom društvu preuzimatelju ocijeni neizglednim u propisa-nim rokovima navedene Uredbe, odredit će se drugi javni isporučitelj vodnih usluga kao društvo preuzi-matelj (supsidijarno društvo preuzimatelj).

Za donošenje odluke o pripajanju potrebna je obična većina danih glasova na skupš ni, odnosno obična većina u temeljnom kapitalu zastupljenom na skup-š ni kako u društvu preuzimatelju, tako i u društvima koja se pripajaju, a društveni ugovor odnosno statut društva preuzimatelja mora se uskladi s odredbama ZoVU-a u roku od 90 dana od stupanja na snagu ured-be Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima. Unutarnji opći ak društva preuzimatelja moraju se uskladi s odredbama ZoVU-a u sljedećem roku od 90 dana po isteku roka od 90 dana od stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima.

Pripajanje se provodi s imovinom iskazanom u bi-lanci društava koja se pripajaju na dan 1. siječnja 2019. osim kad je ZoVU-om drukčije određeno.20

5.3. Prijenos komunalnih vodnih građevina društvu preuzimatelju

Jedinice lokalne samouprave koje su izravni vlasnici komunalnih vodnih građevina i zemljišta pod njima, a nisu do stupanja snagu uredbe Vlade Republike Hr-vatske o uslužnim područjima postupile po odredbi članka 146. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (NN, br. 153/13), tj. nisu komunalne vodne građevine prenijele u vlasništvo javnog isporučitelja,

19 Vlada Republike Hrvatske donijet će Uredbu o uslužnim područ-jima u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ZoVU-a (točka 1. stavka 1. članka 106. Nacrta prijedloga ZoVU-a).20 Članak 88. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

dužne su ih prenije , kao ulog u temeljni kapital ili bez naknade, u vlasništvo društva preuzimatelja u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima.

Središnja jela državne uprave koja su do stupanja na snagu ZoVU-a, kao inves tori ili suinves tori, na te-melju propisa o regionalnom razvoju ili drugih poseb-nih propisa gradila komunalne vodne građevine, duž-ne su ih bez naknade prenije u vlasništvo društva preuzimatelja u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima

Pravne osobe koje nisu isporučitelji vodnih usluga, osnivači kojih su JLS-ovi, a koje su vlasnici komunal-nih vodnih građevina, dužne su ih prenije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ZoVU-a svojim osnivačima, a osnivači su ih dužni u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područjima prenije , kao ulog ili bez naknade, u vlasništvo društva preuzimatelja.

Ne izvrše li se navedeni prijenosi, Ministarstvo u upravnom postupku donosi rješenje o prijenosu uporabe komunalnih vodnih građevina na društvo preuzimatelja, uključujući i poslovne prostore koji sadrže upravljačko – nadzornu opremu. Društvo pre-uzimatelj stječe pravo da upravlja, održava i razvija te komunalne vodne građevine, da iste unese u svo-je poslovne knjige te da stupi u isključivi posjed svih komunalnih vodnih građevina uključujući i poslovne prostore koji sadrže upravljačko – nadzornu opremu.

Pro v rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenu upravni spor. Nastupom izvršnos rješenja dotadašnjem posjedniku na temelju zakona prestaje pravo na posjed svih stvari obuhvaćenih rje-šenjem.21

5.4. Pristup novih JLS-ova u temeljni kapital društva preuzimatelja

Društvo preuzimatelj mora omogući stjecanje po-slovnih udjela odnosno dionica u svom temeljnom kapitalu svim JLS-ovima na uslužnom području koje nemaju, izravno ili posredno, poslovnih udjela, dio-nica ili osnivačkih prava u postojećim isporučiteljima vodnih usluga (pristupnici), a ta pravna mogućnost ne može bi ograničena rokom. Najniži iznos uloga pristupnika u temeljni kapital je 10.000 kuna, a naj-viši iznos nije ograničen. Ako su pristupnici bili dužni, a nisu ispunili obvezu iz članka 89. stavka 1. ZoVU-a (tj. prijenos vodnokomunalnih građevina u vlasništvo javnog isporučitelja), stjecanje poslovnih udjela odno-

21 Članak 89. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

sno dionica u temeljnom kapitalu društva preuzima-telja mora im se omogući pod odgodnim uvjetom ispunjenja te obveze. Troškove pripajanja društava kapitala snosi društvo preuzimatelj.22

5.5. Početak pružanja vodnih usluga po novom javnom isporučitelju

Društvo preuzimatelj dužno je ishodi rješenje o općim i posebnim uvje ma za početak poslovanja u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe Vlade Republike Hrvatske o uslužnim područ-jima. To se rješenje izdaje kada odluku o pripajanju donese većina postojećih javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području i kad se pripajanje upi-še u sudski registar.

Smatra se da većina postoji ako društvo preuzimatelj i pripojena društva čine običnu većinu broja postoje-ćih javnih isporučitelja vodnih usluga na uslužnom po-dručju ili ako društvo preuzimatelj i pripojena društva isporučuju najmanje 55 % vode za ljudsku potrošnju na uslužnom području; ako društvo preuzimatelj sa-mostalno isporučuje najmanje 55 % vode za ljudsku potrošnju na uslužnom području, većina postoji kada se društvu preuzimatelju pripoji najmanje jedan po-stojeći javni isporučitelj vodnih usluga na uslužnom području, gdje je to primjenjivo.

Jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga počinje pruža vodne usluge na cijelom uslužnom području na dan označen u rješenju o općim i posebnim uvje -ma za početak poslovanja, a jedinstveni javni isporu-čitelj vodnih usluga počinje izdava račune za vodne usluge u roku od mjesec dana od početka pružanja vodnih usluga.23

6. Mjere za neprovedbu pravila o jednom isporučitelju na uslužnom području

Za JLS-ove i javne isporučitelje koji ne provedu Zo-VU-om propisana pravila o osnivanju jednog isporu-čitelja vodnih usluga na uslužnom području propisa-ne su posebne mjere:

• uskrata fi nanciranja• ukidanje akta o ispunjenju posebnih uvjeta za

obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje i prijenos korištenja gospodarskom cje-linom za pružanje vodnih usluga

• zabrana obavljanja djelatnos nezakoni m isporu-čiteljima

• pripajanje pravnih osoba za provedbu vodnokomu-nalnih projekata.

22 Članak 90. i 91. Nacrta prijedloga ZoVU-a.23 Članak 92. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

6.1. Uskrata fi nanciranja

Iz državnog proračuna, naknade za korištenje voda-ma i naknade za zaš tu voda neće se u korist javnog isporučitelja vodne usluge fi nancira priprema proje-kata, projek ranje, građenje, rekonstrukcija ili sanaci-ja komunalnih vodnih građevina:

• ako postojeći javni isporučitelji vodnih usluga ne postupe po odredbama ZoVU-a i ne provedu pret-hodne radnje za provedbu pravila o jednom ispo-ručitelju na uslužnom području (iz članaka 86. i 87. ZoVU-a), ne provedu pripajanje društava kapitala (iz članka 88. stavka 1. i 3. – 6. ZoVU-a) i ne omogu-će pristup novih JLS-ova u temeljni kapital društva preuzimatelja (iz članaka 90. i 91. ZoVU-a) te ako ne osiguraju početak pružanja vodnih usluga po je-dinstvenom javnom isporučitelju vodnih usluga (iz članka 92. stavaka 1. i 5. ZoVU-a)

• ako JLS-ovi ne izvrše prijenos komunalnih vodnih građevina društvu preuzimatelju (tj. ako ne postu-pe po odredbama članka 89. stavka 1. ZoVU-a) ili

• ako javni isporučitelj vodnih usluga ili JLS na drugi način sprječava ili ometa uspostavu jednog javnog isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području.

Navedena mjera primijenit će se samo na područje JLS-a ako on ne postupi ili postupi pro vno navede-nim odredbama u svojstvu člana društva u skupš ni javnog isporučitelja vodnih usluga ili neovisno o tom svojstvu.

Navedena mjera primijenit će se na područje pruža-nja usluge javnog isporučitelja vodnih usluga ili nje-gov dio ako njegova uprava ne postupi ili postupi pro- vno navedenim odredbama.

Mjera se primjenjuje dok postoje razlozi.24

6.2. Ukidanje akta o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje i prijenos korištenja gospodarskom cjelinom za pružanje vodnih usluga

Ministarstvo će ukinu važeći akt o ispunjenju poseb-nih uvjeta za obavljanje djelatnos javne vodoopskr-be i javne odvodnje postojećem javnom isporučitelju vodnih usluga ako postojeći javni isporučitelji vodnih usluga ne postupe po odredbama ZoVU-a i ne prove-du prethodne radnje za provedbu pravila o jednom isporučitelju na uslužnom području (iz članaka 86. i 87. ZoVU-a), ne provedu pripajanje društava kapitala (iz članka 88. stavka 1. i 3. – 6. ZoVU-a) te ne omogući pristup novih JLS-ova u temeljni kapital društva preu-zimatelja (iz članaka 90. i 91. ZoVU-a) i ako ne osigura


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

75


početak pružanja vodnih usluga po jedinstvenom jav-nom isporučitelju vodnih usluga (iz članka 92. stavaka 1. ZoVU-a).

Od izvršnos rješenja o ukidanju akta iz stavka 1. ovog članka postojećem javnom isporučitelju vodnih usluga: 1. prestaje status isporučitelja vodnih usluga, 2. prestaje pravo isporučiva vodnu uslugu i 3. pre-staje pravo naplaćiva cijenu vodne usluge i naknadu za razvoj.

Navedeni postojeći javni isporučitelj vodnih usluga iz stavka 1. ovog članka ne može se likvidira bez sugla-snos Ministarstva.

U navedenom slučaju Ministarstvo u upravnom po-stupku donosi rješenje o prijenosu korištenja gospo-darskom cjelinom za pružanje vodnih usluga s posto-jećeg javnog isporučitelja vodnih usluga na primarno društvo preuzimatelja odnosno na supsidijarno druš-tvo preuzimatelja, ako je primarno društvo preuzima-telj odgovorno za nepostupanje.

Društvo preuzimatelj koje postaje korisnik gospodar-ske cjeline za pružanje vodnih usluga stječe pravo upravljanja, održavanja i razvijanja gospodarske cje-line za pružanje vodnih usluga, stupanja u sve pravne odnose obuhvaćene gospodarskom cjelinom za pru-žanje vodnih usluga umjesto postojećeg javnog ispo-ručitelja vodnih usluga, pravo da istu unese u svoje poslovne knjige te da stupi u isključivi posjed svih stvari unutar gospodarske cjeline za pružanje vodnih usluga.

Pro v rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenu upravni spor, a nastupom iz-vršnos rješenja postojećem javnom isporučitelju na temelju zakona prestaje pravo na posjed svih stvari obuhvaćenih gospodarskom cjelinom za pružanje vodnih usluga.25

6.3. Zabrana obavljanja djelatnos nezakoni m isporučiteljima

Osobama koje nisu postojeći isporučitelji vodnih usluga, a koje isporučuju vodu za ljudsku potroš-nju ili obavljaju odvodnju i/ili pročišćavanje otpad-nih voda fi zičkim i/ili pravnim osobama, pro vno odredbama ovog ZoVU-a i bez važećeg akta o is-punjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe ili javne odvodnje vodopravni inspektor zabranit će obavljanje djelatnos i pravo naplaćivanja cijene za takvu uslugu. Ta se odredba primjenjuje i na lokalne vodovode, a ako je vlasnik ili posjednik lokalnog vodovoda nepoznat, na dostavu akta o zabrani primjenjuju se odredbe Zakona o op-


ćem upravnom postupku (NN, br. 47/09) o dostavi javnom objavom.26

6.4. Pripajanje pravnih osoba za provedbu vodnokomunalnih projekata

Odredbe ZoVU-a koje se odnose na pripajanje posto-jećih javnih isporučitelja vodnih usluga društvu preu-zimatelju primjenjuju se, na odgovarajući način, i na pravne osobe za provedbu vodnokomunalnih pro-jekata. Ako se pravna osoba za provedbu vodnoko-munalnih projekata ne pripoji društvu preuzimatelju, njezin osnivač dužan je proves njezinu likvidaciju u roku od narednih 90 dana nakon isteka roka iz članka 88. stavka 1. ZoVU-a, a komunalne vodne građevine pritom se izlučuju u korist društva preuzimatelja. Ako osnivač ne postupi na navedeni način, Ministarstvo je ovlašteno postupi po odredbama članka 89. stavaka 4. do 7. ZoVU-a, odnosno odgovarajućom primjenom odredbe članka 94. stavaka 4. do 7. ovog Zakona na prijenos gospodarske cjeline za upravljanje vodnoko-munalnim projek ma.27

7. Umjesto zaključkaPrema Nacrtu prijedloga Zakona o vodnim uslugama za JLS-ove predstoje poslovi objedinjavanja sadaš-njih više trgovačkih društava – javnih isporučitelja vodnih usluga (javne vodoopskrbe i javne odvodnje) u jedno trgovačko društvo na uslužnom području, nakon što Vlada Republike Hrvatske donese uredbu o uslužnim područjima. Time će se stvori predu-vje za cjelovito upravljanje vodnim uslugama na uslužnom području.

26 Članak 95. Nacrta prijedloga ZoVU-a.27 Članak 96. Nacrta prijedloga ZoVU-a.

76

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

1. UvodNovi Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN, br. 25/19; dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 14. ožujka 2019.

Na izbore vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji su provedeni 2015. primjenjivao se Zakon o izbo-ru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave (NN, br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05, 109/07 i 24/11) u onom dijelu u kojem su se odredbe navedenog Zakona odnosile na te izbore, a koje Zakonom o lokalnim izbo-rima (NN, br. 144/12 i 121/16) nisu stavljene izvan sna-ge. Kako su Zakonom o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-

prave tek tri članka propisivala provedbu izbora vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, u preostalom su se dijelu primjenjivale odredbe navedenog Zakona kojim je propisana provedba izbora članova predstavničkih jela dok su se na druga pitanja koja navedenim Zako-

nom nisu bila regulirana primjenjivale obvezne upute Državnog izbornog povjerenstva.

Zakon, kao cjelovit izborni zakon, daje odgovor na mnoga pitanja koja su do njegovog stupanja na snagu bila podnormirana i u ovom tekstu se daje pregled najvažnijih odredbi s aspekta izbornih sudionika.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manji-na (NN, br. 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11), u čl. 23, propisano je pravo nacionalnih manjina da, s ciljem unaprjeđenja, očuvanja i zaš te položaja nacional-nih manjina u društvu, biraju svoje predstavnike radi

sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima, putem vijeća nacionalnih manjina i pred-stavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U jedinicama samouprave na čijem području pripad-nici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najma-nje 1,5 % u ukupnom stanovništvu jedinice, u jedini-cama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na či-jem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takve nacionalne manjine mogu izabra vijeće nacionalne manjine.1

Ako nije ispunjen barem jedan od navedenih uvjeta za izbor vijeća nacionalnih manjina, a na području jedinice samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, za područje te jedinice bira se predstavnik nacionalne manjine.2

2. Održavanje izboraČlankom 7. Zakona propisano je da se izbori vijeća i predstavnika nacionalnih manjina održavaju istodob-no, prve nedjelje u svibnju, svake četvrte godine. Uz ovaj, jedino je još Zakonom o lokalnim izborima pro-pisano vrijeme održavanja izbora. Zakonom defi niran datum održavanja izbora daje izvjesnost ne samo izbornim sudionicima u pripremi sudjelovanja na iz-borima, već i jelu ovlaštenom za raspisivanje izbora, kao i izbornim jelima koja su ovlaštena pojedine iz-borne radnje provodi kako bi se sve radnje pripre-mne radnje koje nužno prethode raspisivanju izbora mogle pravovremeno i učinkovito poduze .

1 Članak 24. st. 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. 2 Članak 24. st. 3. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Izbori vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS-ovimaAlbina Rosandić *

U članku autorica obrađuje aktualnu temu provedbe izbora vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u je-dinicama lokalne i regionalne samouprave. Novi zakon stupio je na snagu 14. ožujka, a izbori će se održa 5. svibnja 2019.godine.

* S Albina Rosandić, dipl. iur., tajnica Državnog izbornog povjeren-stva Republike Hrvatske.Stavovi autorice izneseni u ovom radu njeni su osobni i stručni sta-vovi i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena te je ni na koji način ne obvezuju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

77

UDK 347.7 LOKALNA SAMOUPRAVA

Imajući u vidu odredbu članka 7. Zakona te činjenicu da je ova godina četvrta od posljednje održanih izbo-ra vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, izbori vi-jeća i predstavnika nacionalnih manjina održat će se 5. svibnja 2019. Izbore raspisuje Vlada Republike Hr-vatske odlukom od čijeg stupanja na snagu do dana održavanja izbora ne smije proteći manje od 30 i više od 45 dana.3

Dosad su izbori vijeća i predstavnika nacionalnih ma-njina bili održani 18. svibnja 2003., 17. lipnja 2007., 10. srpnja 2011. i 31. svibnja 2015. Dopunski, odno-sno ponovljeni izbori vijeća nacionalnih manjina u je-dinicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve održani su 15. veljače 2004.

Na izborima vijeća nacionalnih manjina održanim 2003., Vlada Republike Hrvatske raspisala je ukupno 469 izbora, i to 74 u županijama i Gradu Zagrebu, 143 u gradovima i 252 u općinama, dok je za predstavnike nacionalnih manjina raspisala ukupno 141 izbor, i to 80 u županijama i Gradu Zagrebu, 59 u gradovima i 2 u općinama.

Na izborima vijeća nacionalnih manjina održanim 2007., Vlada Republike Hrvatske raspisala je ukupno 308 izbora, i to 73 u županijama i Gradu Zagrebu, 128 u gradovima i 107 u općinama, dok je za predstavnike nacionalnih manjina raspisala ukupno 228 izbora, i to 86 u županijama i Gradu Zagrebu, 78 u gradovima i 64 u općinama.

Na izborima vijeća nacionalnih manjina održanim 2011., Vlada Republike Hrvatske raspisala je ukupno 311 izbora, i to 71 u županijama i Gradu Zagrebu, 127 u gradovima i 113 općinama, dok je za predstavnike raspisala ukupno 227 izbora, i to 88 u županijama i Gradu Zagrebu, 81 u gradovima i 58 u općinama.

Na izborima vijeća nacionalnih manjina održanim 2015., Vlada Republike Hrvatske raspisala je ukupno 314 izbora, i to 74 u županijama i u Gradu Zagrebu, 140 u gradovima i 100 u općinama, dok je za predstavnike raspisala ukupno 235 izbora, i to 88 u županijama i u Gradu Zagrebu, 74 u gradovima i 73 u općinama.

3. Biračko pravoAk vno biračko pravo (ili pravo bira ) u izborima vije-ća i predstavnika nacionalnih manjina određene naci-onalne manjine imaju osobe koje su u registru birača upisane kao pripadnici te nacionalne manjine, koje su navršile 18 godina života i koje imaju prebivalište u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave u kojoj se provode izbori.4

3 Članak 6. stavak 3. Zakona. 4 Članak 4. stavak 1. Zakona.

Pasivno biračko pravo (ili pravo bi biran) u izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina određe-ne nacionalne manjine imaju osobe koje su na dan podnošenja prijedloga liste kandidata odnosno kan-didature upisane u registar birača kao pripadnici te nacionalne manjine, imaju navršenih 18 godina života i prebivalište u jedinici lokalne ili područne (regional-ne) samouprave u kojoj se provode izbori.5

Dakle, za ostvarenje ak vnog i pasivnog biračkog prava relevantno je, između ostalog, da je birač pri-padnik određene nacionalne manjine koja sudjeluje u izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Za dokaz o nacionalnoj pripadnos mjerodavan je upis u registar birača. Stoga je bitno da osobe koje žele sudjelova u ovim izborima, bilo kao birači i tako ostvari svoje ak vno biračko pravo, bilo kao kandi-da i tako ostvari svoje pasivno biračko pravo, na vrijeme provjere svoj upis u registar birača.

Prema Zakonu o registru birača (NN, br. 144/12 i 105/15), čl. 24 st. 1, svaki građanin ima pravo pregle-da svoj upis u registar birača, traži njegovu dopunu ili ispravak jekom cijele godine, a u vrijeme raspisa-nih izbora najkasnije 10 dana prije dana određenog za raspisivanje izbora.

O mogućnos , vremenu i načinu pregleda, dopune i ispravka podataka upisanih u registar birača, nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba, obavijes t će bira-če najkasnije u roku od tri dana od raspisivanja izbora.6

Podatak o nacionalnoj pripadnos jedan je od poda-taka koji u postupku utvrđivanja pravovaljanos liste kandidata odnosno kandidature provjerava nadležno izborno povjerenstvo. Odlučujuće je da svi birači koji imaju namjeru sudjelova u izborima vijeća i predstav-nika nacionalnih manjina kao kandida , u slučaju sum-nje u ispravnost upisa tog podatka u registru birača, pravovremeno provjere svoj upis te odgovara li upisan podatak o njihovoj nacionalnoj pripadnos stvarnom stanju. Ako birač pravovremeno ne izmijeni podatak o nacionalnoj pripadnos upisanoj u registru birača, da-kle, prije nego što se podnese lista kandidata odnosno kandidatura na kojoj je kandidat, za nadležno izborno povjerenstvo može bi mjerodavan jedino podatak koji proizlazi iz službene evidencije registra birača.

Predlagatelji liste kandidata i kandidature trebaju vo-di računa i o tome da je podatak koji se odnosi na nacionalnu pripadnost birača koji predlaže listu kan-didata, odnosno kandidaturu, odnosno koji je svojim potpisom podupire, odgovarajući. Točnije, poduprije-

5 Članak 4. stavak 2. Zakona.6 Članak 23. st. 1. Zakona o registru birača.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

listu kandidata, odnosno kandidaturu može samo ona osoba koja je ujedno i birač u određenoj vrs izbora, dakle, osoba koja osim što ima navršenih 18 godina života, ima prebivalište na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te koja je pripadnik određene nacionalne manjine. I bi bi-rači, ako žele svojim potpisom poduprije određenu listu kandidata, odnosno kandidaturu, u slučaju sum-nje u ispravnost upisa u registru birača, trebali pro-vjeri upis u onom dijelu u kojem se taj upis odnosi na njihovu nacionalnu pripadnost kako bi u slučaju pogrešnog upisa mogli pravovremeno traži izmjenu neispravno unesenih podataka. Mjerodavan dan na koji birač koji svojim potpisom podupire listu kandi-data, odnosno kandidaturu, mora udovoljava nave-denim uvje ma, dan je podnošenja prijedloga liste kandidata, odnosno kandidature.

4. Kandidiranje4.1. Ovlašteni predlagatelji lista kandidata

za vijeća i kandidatura za predstavnika nacionalnih manjina

Listu kandidata za vijeća nacionalnih manjina (dalje u tekstu: lista kandidata), odnosno kandidaturu za predstavnika nacionalnih manjina (dalje u tekstu: kandidatura) mogu predlaga udruge nacionalnih manjina (dalje u tekstu: udruga) i birači – pripadnici određene nacionalne manjine s područja jedinice lo-kalne ili područne (regionalne) samouprave.7

Da bi udruga mogla predloži listu kandidata, od-nosno kandidaturu, mora bi osnovana radi zaš te nacionalnih manjina, odnosno mora bi udruga kojoj je ciljana skupina nacionalna manjina čiji pripadnici biraju vijeće, odnosno predstavnike nacionalnih ma-njina i mora bi upisana u registar udruga Republike Hrvatske na dan stupanja na snagu odluke o raspisi-vanju izbora.8 Udruga listu kandidata, odnosno kan-didaturu, može predloži samostalno ili zajedno s još jednom ili više udruga.9

Da bi birači mogli predloži listu kandidata, odnosno kandidaturu, potrebno je da takav prijedlog predloži određeni broj birača – pripadnika nacionalne manjine. Zakon propisuje da listu kandidata, odnosno kandida-turu u općini predlaže najmanje 20 birača – pripadnika nacionalne manjine s područja općine, u gradu najma-nje 30 birača – pripadnika nacionalne manjine s pod-ručja grada, a u županiji najmanje 50 birača – pripadni-ka nacionalne manjine s područja županije.10

7 Članak 8. stavak 2. Zakona.8 Članak 9. stavak 1. Zakona.9 Članak 9 stavak 2. Zakona.10 Članak 10. stavak 1. Zakona.

Činjenica je li birač – predlagatelj liste kandidata, od-nosno kandidature, pripadnik određene nacionalne manjine, kako je već navedeno, podložna je provjeri u evidencijama registra birača i samo je potpis onog potpisnika koji je ujedno i birač na izborima, tj. koji ima 18 godina života, prebivalište na području odre-đene općine, grada ili županije i koji je pripadnik odre-đene nacionalne manjine, pravovaljan potpis.

4.2. Zabrana kandidiranja

Člankom 11. Zakona propisana je zabrana kandidiranja tako da se za člana vijeća odnosno predstavnika naci-onalne manjine ili njegovog zamjenika ne smiju kandi-dira birači koji su policijski službenici i djelatne vojne osobe te birači koji istodobno u istoj jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obnašaju dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana odnosno njegovog zamjenika koji je s njim izabran.

4.3. Sadržaj prijedloga liste kandidata i prijedloga kandidature

Zakonom je propisan sadržaj prijedloga liste kandida-ta11 i prijedloga kandidature12.

Tako je propisano da se na prijedlogu obavezno na-vodi naziv udruge koja je predložila listu kandidata, odnosno kandidaturu, na način i na jeziku na kojem je naziv upisan u registru udruga, ako prijedlog podnosi udruga. Ako pak prijedlog liste kandidata, odnosno kandidature podnose birači, tada se na prijedlogu navode ime i prezime predlagatelja – birača i osobni podaci navedeni u članku 14. stavku 3. Zakona.

U odnosu na izbore vijeća nacionalnih manjina, no-vina propisana Zakonom je propisivanje najvećeg i najmanjeg broja kandidata koji ovlašteni predlagatelji mogu predloži .13

Najveći broj kandidata ovisi o tome koliko se članova vijeća bira, pa je tako najveći broj kandidata na pri-jedlogu liste kandidata u općini – 10, u gradu – 15, a u županiji, odnosno Gradu Zagrebu – 25. Najmanji broj kandidata na prijedlogu liste kandidata u općini je 6, u gradu 8, a u županiji, odnosno Gradu Zagrebu 13. O navedenom su predlagatelji dužni posebno vodi računa. Naime, ako predlagatelji predlože više kan-didata od Zakonom propisanog najvećeg broja, tada su pravovaljano predloženi kandida zaključno s naj-većim Zakonom propisanim brojem, a ako predlože manje od Zakonom propisanog najmanjeg broja, tada prijedlog nije pravovaljan.

11 Članak 14. Zakona. 12 Članak 15. Zakona.13 Članak 14. stavak 4. Zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

79


U odnosu na izbore za predstavnike nacionalnih manjina, novina propisana Zakonom je da se prijed-logom kandidature predlaže ne samo kandidat za predstavnika nacionalnih manjina, već i kandidat za njegova zamjenika.14

5. Zbirne liste kandidata i kandidaturaNakon što nadležno izborno povjerenstvo zaprimi prijedloge lista kandidata i kandidatura i nakon što protekne rok od 12 dana od stupanja na snagu od-luke o raspisivanju izbora do kojeg svi prijedlozi lista kandidata, odnosno kandidatura moraju prispje nadležnom izbornom povjerenstvu15, nadležno izbor-no povjerenstvo utvrdit će pravovaljanost onih lista kandidata i kandidatura koje su podnijete u skladu s odredbama Zakona te će sastavi zbirnu listu kandi-data, odnosno zbirnu listu kandidatura.

Zakonom je propisan sadržaj zbirne liste kandidata i zbirne liste kandidatura.

Zbirna lista kandidata sadrži redni broj i ime i prezime svih pravovaljano predloženih kandidata za članove vijeća nacionalnih manjina, dok zbirna lista kandida-tura sadrži redni broj i ime i prezime svih pravova-ljano predloženih kandidata i zamjenika kandidata za predstavnika nacionalnih manjina.16

Pored navedenog, zbirna lista kandidata i zbirna lista kandidatura sadrže skraćeni naziv udruge odnosno dvije ili više udruga – predlagatelja kandidata. Ako su kandidata predložili pripadnici nacionalne manjine – birači, tada se uz ime i prezime kandidata navode riječi kandidat grupe birača.

Da bi se skraćeni naziv udruge/a naveo na zbirnoj lis kandidata, potrebno je da je skraćeni naziv udruge/a registriran u registru udruga. Za one kandidate koje su predložile udruge koje nemaju registrirani skraćeni na-ziv, Zakon ne propisuje pored imena i prezimena kan-didata mogućnost navođenja punog naziva udruge.

Iz navedenog proizlazi da bi na zbirnoj lis kandidata, odnosno zbirnoj lis kandidatura, abecednim redom trebali bi navedeni kandida , odnosno kandida i njihovi zamjenici, a pored njihovog imena i prezime-na ili skraćeni naziv udruge – predlagatelja ili naznaka kandidat grupe birača, ili ništa od navedenog, ako je kandidata predložila udruga koja nema registrirani skraćeni naziv.

Postavlja se pitanje stavljaju li navedene odredbe kandidate koje su predložile udruge koje nemaju regi-

14 Članak 15. stavak 1. Zakona. 15 Članak 17. stavak 1. Zakona. 16 Članak 19. stavak 2. i 3. Zakona.

strirani skraćeni naziv u nepovoljniji položaj od kandi-data koje su predložile udruge koje imaju registrirani skraćeni naziv.

Navođenje skraćenog naziva udruge – predlagatelja kandidata ili navođenje riječi kandidat grupe birača, novina je u odnosu na ranije zakonsko rješenje kada su se na izbornoj lis navodili, abecednim redom, samo kandida i kada iz takvog navođenja nije bilo vidljivo tko je kandidate predložio.

Mišljenje je autorice da je, ako je namjera zakonodav-ca bila da bi iz navođenja skraćenog naziva udruge – predlagatelja trebalo bi vidljivo tko je predlagatelj, trebalo propisa situaciju i kada udruga koja nema registrirani skraćeni naziv predlaže listu kandidata, odnosno kandidaturu, odnosno propisa na koji na-čin će i kod tako predloženih kandidata bi vidljivo tko je njihov predlagatelj.

Onako kako su kandida navedeni na zbirnoj lis kan-didata i zbirnoj lis kandidatura bit će navedeni i na glasačkom lis ću za izbore vijeća i za izbore predstav-nika nacionalnih manjina.

Novina u Zakonu je propisivanje osobnog podatka koji se navodi iza imena i prezimena dva ili više kandidata koji imaju isto ime i prezime. Prvi razlikovni podatak je datum rođenja kandidata,17 dok je drugi razlikovni podatak adresa prebivališta kandidata.18 Propisiva-nje razlikovnog podatka u situacijama kada kandida imaju isto ime i prezime korisno je radi usklađivanja postupanja nadležnih izbornih povjerenstava prili-kom utvrđivanja zbirne liste kandidata i zbirne liste kandidatura.

6. Izborna promidžbaZakonom je propisan početak izborne promidžbe, tako da ona počinje prvog dana od dana objave zbir-nih lista kandidata i zbirnih lista kandidatura19; pro-pisani su sudionici izborne promidžbe, tako da su to kandida i predlagatelji lista kandidata i kandidatu-ra20 te sadržaj izborne promidžbe, tako da su to rad-nje sudionika izborne promidžbe kojima se pozivaju birači da glasuju za određene kandidate, predstavlja-ju izborni programi te općenito sve one radnje koji-ma se utječe ili može utjeca na birače da glasuju na određen način.

Novina propisana Zakonom, i to ne samo u odnosu na provedbu ovih izbora, već i u odnosu na provedbu izbora općenito, odnosi se na činjenicu da Zakon ne

17 Članak 19. stavak 6. Zakona.18 Članak 19. stavak 7. Zakona. 19 Članak 27. stavak 1. Zakona. 20 Članak 27. stavak 2. Zakona.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

propisuje period tzv. izborne šutnje, odnosno period jekom kojeg je zabranjena izborna promidžba, koji

period u provedbi svih drugih izbora traje jekom dana koji prethodi danu izbora i na sam izborni dan do završetka glasovanja, tj. do 19 sa . Iz navedenog proizlazi da su radnje koje sadržajno predstavljaju izbornu promidžbu i koje su izbornim zakonima ne-dopuštene u svim drugim izbornim postupcima na dan koji prethodi danu izbora i na sam izborni dan, u provedbi izbora vijeća i predstavnika nacionalnih ma-njina, dopuštene.

7. Izborna jela7.1. Izborna povjerenstva i birački odbori

Izbore vijeća i predstavnike nacionalnih manjina pro-vode Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvat-ske (dalje u tekstu: Državno izborno povjerenstvo), iz-borna povjerenstva u jedinicama (županijska izborna povjerenstva, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općinska izborna povjerenstva) i birački odbori.

Nadležnost Državnog izbornog povjerenstva propi-sana je člankom 38. Zakona, nadležnost županijskih izbornih povjerenstava propisana je člankom 39. Za-kona, nadležnost Izbornog povjerenstva Grada Za-greba člankom 40. Zakona, a nadležnost gradskog i općinskog izbornog povjerenstva člankom 41. Zako-na. Nadležnost biračkih odbora propisana je člankom 42. Zakona.

7.2. Sastav izbornih jela

Sastav Državnog izbornog povjerenstva, kao stalnog i neovisnog jela, propisan je Zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (NN, br. 44/06 i 19/07).

Sastav županijskih izbornih povjerenstava, Izbornog povjerenstva Grada Zagreba te gradskih i općinskih izbornih povjerenstava propisan je člankom 34. Zako-na. Sve ranije dvojbe oko toga trebaju li izborna po-vjerenstva koja provode izbore vijeća i predstavnike nacionalnih manjina ima , pored stalnog, i prošireni sastav Zakon je riješio tako što prošireni sastav izbor-nih jela nije propisivao.21

21 Dvojbe su se javljale zbog činjenice da je člankom 65. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo propisano da se na pitanja koja nisu regulirana člancima 63. i 64. navedenog Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe navedenog Zakona kojima se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave. Odgovarajuća primjena značila bi i odgovara-juću primjenu odredbi koje se odnose na određivanje izbornih jela nadležnih za provedbu izbora, pa samim m i njihov sastav. Zakon o izboru članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-

Sastav biračkih odbora propisan je člankom 43. Za-kona. I u pogledu sastava biračkih odbora, sve ranije dvojbe oko toga tko ima pravo predlaga članove bi-račkih odbora Zakon je riješio tako što nije propisivao pravo predlaganja članova biračkih odbora bilo poli- čkim strankama, bilo udrugama nacionalnih manji-

na.22

8. Izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina

Članovi vijeća nacionalnih manjina biraju se većin-skim izbornim sustavom.23 U vijeće su izabrani oni kandida koji dobiju najveći broj glasova birača koji su glasovali. U vijeće nacionalnih manjina u općini bira se 10 članova, u gradu 15 članova, a u županiji i Gradu Zagrebu 25 članova.24

U vijeće nacionalnih manjina može bi izabran i manji broj kandidata od ranije navedenog broja članova vi-jeća i to ako se zbog jednakog broja glasova kandidata ne može utvrdi navedeni broj izabranih kandidata.25

U svakom slučaju, broj izabranih kandidata ne može bi manji od šest u vijeću nacionalne manjine opći-ne, osam u vijeću nacionalne manjine grada te 13 u vijeću nacionalne manjine županije, odnosno Grada Zagreba.26

Ako bi pak zbog jednakog broja dobivenih glasova broj članova vijeća bio manji od navedenog broja, tada Zakon propisuje održavanje drugog kruga glaso-vanja 14. dan nakon održanog prvog kruga glasova-nja.

gionalne) samouprave propisivao je stalni i prošireni sastav izbornih povjerenstava. Analizom te odredbe javila su se pitanja oko toga koji subjek imaju pravo predlaga članove proširenog sastava izbornih povjerenstava u provedbi izbora vijeća i predstavnike nacionalnih manjina – jesu li to poli čke stranke koje su predlagale proširene sastave izbornih jela u provedbi izbora za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili bi to

bile udruge nacionalnih manjina. Usprkos dvojbama vezano uz ovo pitanje, i dosadašnja praksa stala je na stranu koju zauzima i važeće zakonsko rješenje – izborna jela koja provode izbore vijeća i pred-stavnike nacionalnih manjina nemaju prošireni sastav.22 Na dosadašnje izbore vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, odgovarajuća primjena odredbi Zakona o izboru članova predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave postavljala je pitanje – imaju li poli čke stranke pravo predlaga čla-nove biračkih odbora i njihove zamjenike i pripada li to pravo udru-gama nacionalnih manjina. Dosadašnja je praksa je stala na stranu koju prihvaća i važeće zakonsko rješenje – ni poli čke stranke, ni udruge nacionalnih manjina nemaju pravo predlaga članove birač-kih odbora i njihove zamjenike. 23 Članak 53. stavak 1. Zakona.24 Članak 53. stavak 2. Zakona. 25 Članak 53. stavak 4. Zakona. 26 Članak 53. stavak 5. Zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

81


Predstavnici nacionalnih manjina biraju se većinskim izbornim sustavom.27

Za predstavnika nacionalne manjine izabran je kan-didat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali.28 Ako bi pak dva ili više kandidata imala jed-nak najveći broj glasova, tada Zakon propisuje održa-vanje drugog kruga glasovanja 14. dan nakon održa-nog prvog kruga glasovanja.29

9. Promatranje izboraZakonom o izboru članova predstavničkih jela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije bilo propisano pravo promatranja izbora za članove predstavničkih jela jedinica, pa samim m do stupa-nja na snagu Zakona zakonom nije bilo propisano ni pravo promatranja na izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Zbog navedenog, promatranje na dosad provedenim izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, Državno izborno povjerenstvo propisivalo je obve-znim uputama.

Odredbe o promatranju izbora propisane Zakonom detaljne su, kako u pogledu propisivanja ovlaštenih predlagatelja promatrača, načinu podnošenja zahtje-va za promatranje, ovlaštenim jelima za odobrava-nje promatranja te propisivanju prava i obveza pro-matrača u svim fazama izbornog postupka.

Tako je Zakonom propisano da pravo predlaga pro-matrače imaju udruge nacionalnih manjina; pripadni-ci nacionalnih manjina – birači koji su predložili listu kandidata, odnosno kandidaturu; udruge registrirane u Republici Hrvatskoj koje djeluju na području neo-visnog promatranja izbora i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava te međunarodne organizacije koje se bave promatranjem izbora, diplomatsko – kon-zularna predstavništva u Republici Hrvatskoj, među-narodna udruženja izbornih jela te izbornih jela iz drugih država.30

Zahtjev za promatranje izbora podnosi se nadlež-nom izbornom povjerenstvu, i to županijskom izbor-nom povjerenstvu, odnosno Izbornom povjerenstvu Grada Zagreba, ovisno o tome na čijem se području želi promatra rad izbornih jela. Promatrači među-narodnih organizacija koje se bave promatranjem izbora, diplomatsko – konzularna predstavništva u Republici Hrvatskoj, međunarodna udruženja izbor-nih jela te izbornih jela iz drugih država zahtjev za

27 Članak 54. stavak 1. Zakona. 28 Članak 54. stavak 2. Zakona. 29 Članak 54. stavak 3. Zakona. 30 Članak 80. Zakona.

promatranje izbora podnose Državnom izbornom po-vjerenstvu.

Pravo promatranja je Zakonom široko propisano. Tako promatrači mogu prisustvova radu izbornih -jela, upozorava na uočene nepravilnos te, u konač-nici, stavlja primjedbe na rad izbornih jela. Svako pravo, među m, ima i određenih ograničenja. Pravo promatranja je ograničeno zbog činjenice da proma-trači ne smiju ometa rad izbornih jela i snima rad izbornog jela, komunicira s biračima te na bilo koji način utjeca na birače da glasuju na određeni način, a što uključuje i nošenje oznaka koje upućuju na iz-borne sudionike, fotografi je kandidata ili bilo kakve druge promidžbene materijale. Pored navedenog, pravo promatranja može bi ograničeno i veličinom prostorije u kojoj je smješteno biračko mjesto. Ako je prostorija takva da istovremeno ne mogu proma-tra rad biračkog odbora svi oni promatrači koji bi to željeli, birački odbor će ograniči broj promatrača, no i u tom slučaju ovlaštenim predlagateljima lista kandidata, odnosno kandidatura, mora se omogući- da na biračkom mjestu imaju barem jednog svog

promatrača.31

10. Obveze izbornih sudionika u zaš osobnih podataka

Ovaj Zakon prvi je izborni zakon kojim je detaljnije propisana zaš ta osobnih podataka u izbornom po-stupku, pa tako i obveze izbornih sudionika u odno-su na osobne podatke koji se u izbornom postupku obrađuju.32

Tako su voditelji osobnih podataka u pogledu pri-kupljanja potpisa birača i podnošenja prijedloga liste kandidata, odnosno kandidature ovlašteni predlaga-telji – udruge i podnositelji liste kandidata – prva tri birača koja su potpisala prijedlog liste kandidata, od-nosno, kandidature, ali i sami kandida . Nadalje, kada udruge nacionalnih manjina i birači koji su predložili listu kandidata, odnosno kandidaturu, predlažu pro-matrače, tada su oni voditelji obrade osobnih poda-taka i u odnosu na predložene promatrače.33

31 Čl. 84. st. 1. i 2. Zakona.32 Zakonom je propisano da se na postupak obrade osobnih po-dataka osoba koje sudjeluju u izbornom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje zaš ta osob-nih podataka. (članak 85. Zakona). Područje zaš te osobnih poda-taka regulirano je Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaš pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direk ve 95/46/EZ – h ps://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32016R0679 (dalje u tek-stu: Opća uredba o zaš osobnih podataka) te Zakonom o provedi Opće uredbe o zaš podataka (NN, br. 42/18).33 Članak 86. Zakona.

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Udruge, odnosno podnositelji liste kandidata – prva tri birača koja su potpisala prijedlog liste kandida-ta, odnosno kandidature, ali i sami kandida , mogu obrađiva samo one osobne podatke nužne za pro-vedbu onih izbornih radnji zbog kojih su i pribavljeni, a sama osoba čiji se podaci obrađuju mora bi upo-znata sa svrhom obrade.

Zakon propisuje koji se podaci obrađuju34, jekom kojeg vremena35, koji se podaci javno objavljuju36, kao i razdoblje njihove pohrane37.

11. Zaš ta izbornog pravaZaš ta izbornog prava propisana je člancima 94. – 100. Zakona.

Na osnovi članka 94. stavka 1. Zakona, prigovor zbog nepravilnos u izbornom postupku mogu podnije udruge nacionalnih manjina koje su predložile listu kandidata, odnosno kandidaturu, kandida , najma-nje 100 birača ili 5 % birača izborne jedinice38.

Prigovore zbog nepravilnos u izbornom postupku na izborima vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u općinama i gradovima rješava nadležno županijsko izborno povjerenstvo39, dok prigovore zbog nepravil-nos u izbornom postupku na izborima vijeća i pred-stavnika nacionalnih manjina u županijama i Gradu Zagrebu rješava Državno izborno povjerenstvo.40

U odnosu na način podnošenja prigovora, Zakon pro-pisuje da se is može podnije elektroničkom po-štom, neposredno, u pisanom obliku ili putem pošte, a da bi bio pravovremen, mora prispje nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sa od isteka dana kada je izvršena radnja pro v koje se podnosi.

Rok za donošenje rješenja povodom prigovora nad-ležnog izbornog povjerenstva je 48 sa od isteka dana kada je zaprimljen prigovor, odnosno od isteka dana kada su zaprimljeni izborni materijali na koje se odnosi.41

Zakon daje novo rješenje vezano uz dostavu rješenja kojim je odlučeno o prigovoru. Rješenje se dostavlja podnositelju prigovora, no istovremeno s dostavom rješenje o prigovoru objavljuje se na internetskim

34 Članak 89. Zakona. 35 Članak 91. Zakona.36 Članak 92. Zakona.37 Članak 93. Zakona. 38 Cijelo područje jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se provode izbori vijeća i predstavnike nacional-nih manjina čini izbornu jedinicu. 39 Članak 95. stavak 2. Zakona. 40 Članak 95. stavak 1. Zakona.41 Članak 95. stavak 6. Zakona.

stranicama Državnog izbornog povjerenstva. Uz objavljeno rješenje obavezno se naznačuje vrijeme objave s kojim se danom smatra da je rješenje o pri-govoru uredno dostavljeno podnositelju prigovora.42 Ta će odredba uvelike olakša na proteklim izborima uočenu problema ku dostave takve vrste rješenja izbornim sudionicima i pozi vno utjeca na jek ro-kova.

Zakonom je propisano da pro v rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem ima pravo podnije žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske i to u roku od 48 sa , računajući od dana primitka pobijanog rje-šenja.43

12. Umjesto zaključkaKako je uvodno rečeno, ovim radom nastojalo se da kratki osvrt na pojedine odredbe Zakona, s nagla-skom na one odredbe koje bi potencijalnim izbornim sudionicima izbora vijeća i predstavnika nacionalnih manjina mogle bi najzanimljivije u fazi pripreme i -jekom sudjelovanja na izborima.

Kao zanimljiva zakonska rješenja is ču se nepropisi-vanje izborne šutnje te dostava rješenja o prigovoru objavom na internetskim stranicama Državnog izbor-nog povjerenstva.

Kao zanimljiva odredba is če se i odredba članka 70. u vezi članka 64. stavka 2. Zakona o kojoj nije bilo riječi u ovom tekstu jer propisuje način postupanja izbornih jela, a ne i izbornih sudionika, no posredno na njih može ima veliki učinak. Iz ci ranih odredbi proizlazi postupanje nadležnih izbornih jela prilikom utvrđenja glasačkih lis ća viška u glasačkoj ku ji u odnosu na ukupan broj birača koji su pristupili glaso-vanju. Svi važeći izborni zakoni u toj situaciji propisuju da se u tom slučaju rad biračkog odbora prekida, bi-rački odbor raspušta i da se na tom biračkom mjestu provodi ponavljanje glasovanja. Tim Zakonom je, me-đu m, propisano da do ponavljanja glasovanja dolazi samo ako rezultat s biračkog mjesta na kojem je utvr-đen višak glasačkih lis ća utječe na ukupni rezultat izbora. Takvo zakonsko rješenje je logično i spriječit će (nepotrebno) ponavljanje glasovanja kada to po-navljanje ne može doves do drugačijeg izbornog rezultata i daje dobre smjernice za izmjenu i drugih izbornih zakona.

42 Članak 97. stavak 2. i 3. Zakona. 43 Članak 98. Zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

83

UDK 657.2 ŠKOLSTVO

1. UvodŠkole u svom poslovanju imaju različite vrste potra-živanja. Riječ je o potraživanjima prema zaposlenici-ma, dobavljačima te prema drugim fi zičkim i pravnim osobama po različi m osnovama, a na temelju svog poslovanja. Kada je riječ o organizaciji naplate potra-živanja, osnovno je pitanje otkud krenu , tj. koji su početni koraci u procesu organizacije naplate potra-živanja. S druge strane, postavlja se i pitanje što s po-traživanjima koja se i nakon primijenjenih procedura ne mogu napla . Pritom je upitno mogu li se uopće, odnosno na koji način se potraživanja mogu otpisiva- , ali i što učini sa zastarjelim potraživanjima te koji

se rokovi zastare primjenjuju. U nastavku se upozora-va na nekoliko bitnih činjenica.

2. Odgovornost za naplatu potraživanjaOdgovornost za naplatu potraživanja škola je, suklad-no odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) u nadležnos ravnatelja škola. Član-kom 47. Zakona o proračunu defi nirana je odgovor-nost za naplatu potraživanja i namjensko trošenje sredstava. Proračunski korisnici, a to su i škole, od-govorni su za potpunu i pravodobnu naplatu priho-da i primitaka iz svoje nadležnos , za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih rashoda i izdataka u skladu s namjenama. Uz članak 47., dodatno je u članku 95. Zakona o proračunu navedeno da je čelnik proračunskog korisnika odgovoran za:

a) planiranje i izvršavanje fi nancijskog planab) prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležno-

s i njihovo uplaćivanje u proračun

c) preuzimanje obveza, verifi kaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredsta-va jela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist proračunskih sredstava

d) zakonitost, svrhovitost, učinkovitost i za ekonomič-no raspolaganje proračunskim sredstvima.

Kako bi se i sve proračunske korisnike potaknulo na ak vnije promišljanje o napla svojih prihoda, u Upit-niku o fi skalnoj odgovornos 1 u području izvršavanja jedno od pitanja (pitanje 24.) glasi: Poduzete su sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primi-taka iz nadležnos i uplatu u proračun.

Usto, o značaju navedenih odredbi govori i činjenica da su Zakonom o proračunu propisane novčane ka-zne u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kuna za kršenje predmetnih odredbi, a također su propi-sane i novčane kazne za prekršaj odgovornih osoba proračunskih korisnika, i to u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

Općenito, čelnik je uvijek taj koji je odgovoran za pre-uzimanje obveza i za naplatu potraživanja u korist proračunskih sredstava, ali i za zakonitost, svrhovi-tost, učinkovitost te ekonomično raspolaganje pro-računskim sredstvima. U tom smislu, važno je uvijek

1 Upitnik o fi skalnoj odgovornos jedan je od temelja za davanje Izja-ve o fi skalnoj odgovornos koji su obveznici dužni popuni prije dava-nja iste. Izjava o fi skalnoj odgovornos je godišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i čelnici trgovačkih društava i drugih pravnih osoba čiji su vlasnici, odnosno osnivači Republika Hrvatska i/ili jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstvima te učinkovito i djelotvorno funkcio-niranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno fi nancijskom planu.

Organizacija naplate potraživanja škola i mogućnos otpisa Ana Zorić *

Iz pitanja koja učestalo dobivamo od naših korisnika vidljivo je da još uvijek postoji prilično dvojbi o orga-nizaciji naplate potraživanja, kao i o procedurama otpisa potraživanja proračunskih korisnika. U ovom se tekstu autorica posebno osvrće na potraživanja škola. Bez obzira na različite osnove, sa svim bi se potraži-vanjima u pravilu trebalo postupa na jednak način. U tekstu se navode korisni savje što učini u pogledu bolje organizacije naplate potraživanja, ali i kada je moguće potraživanja otpisiva , a da se pritom posluje u skladu s važećim propisima i načelima ekonomičnos i dobrog fi nancijskog upravljanja.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

84

ŠKOLSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

poduze sve moguće radnje kako bi se potraživa-nje pokušalo napla i svako je takvo poduzimanje radnje potrebno na odgovarajući način i eviden ra- . U svim je takvim slučajevima potrebno postupa- u skladu s načelima ekonomičnos , učinkovitos

i djelotvornos . Među m, ne smije se zaboravi ni načelo jednakog tretmana koje je jedno od osnovnih načela europskog prava. Postupanje u skladu s nače-lom jednakog tretmana zah jeva da se u sličnim si-tuacijama postupa na jednak način, odnosno da se u različi m situacijama postupa na različit način. To bi u praksi značilo da se prema dužnicima po is m osno-vama postupa na jednak način, odnosno da se na ista / slična potraživanja primjenjuju iste mjere naplate. Dakle, kršilo bi se načelo jednakog tretmana ako bi se postupak prisilne naplate za obveze jednog učenika pokrenuo nakon proteka dvije godine od dospjelos potraživanja, a za obveze drugog nakon proteka sve-ga dva mjeseca od dospjelos potraživanja.

U tom smislu, koristan je instrument procedura na-plate prihoda. Naime, u takvom bi se dokumentu, ovisno o okolnos ma poslovanja svake škole, utvrdilo postupanje koje prethodi napla potraživanja, kako bi se isto ujednačilo i kako bi se u is m ili sličnim situ-acijama postupalo na is način. Tako je najlakše izbje-ći situaciju da se ravnatelju ili zaposlenicima koji rade na određenim poslovima, usko povezanim s naplatom potraživanja, stavi na teret da su svojim činjenjem ili, što je puno češće, nečinjenjem ošte li školu, tj. da se zbog njihovih postupanja određeno potraživanje nije uspjelo napla (npr. zbog toga što je nastupila zasta-ra, o čemu se detaljnije govori u nastavku).

3. Pisana procedura naplate potraživanjaProcedura utvrđivanja i naplate potraživanja jedna je od procedura koju bi proračunski korisnici trebali ima- , a čije se postojanje i postupanje po istoj zah jeva

Upitnikom o fi skalnoj odgovornos , konkretno, pita-njem 23. Kako je već ranije navedeno, činjenica jest da je naplata potraživanja prilično zahtjevan zadatak koji ne dovodi uvijek do željenog cilja. Ipak, potrebno je uvijek poduze sve radnje kako bi se potraživanja napla la. Najčešće su takve radnje slanje opomena, požurnica i na kraju pokretanje postupaka prisilne naplate. Jedna od takvih radnji može bi i sklapanje nagodbe o obročnoj otpla ili odgodi plaćanja, a sve s ciljem da potraživanje u konačnici bude naplaćeno.

Da bi se mogao da potvrdan odgovor na navedeno pitanje, u proceduri bi trebalo bi jasno navedeno:

• koje su vrste prihoda koje se naplaćuju• mjere naplate koje će se poduzima • vremensko razdoblje nakon kojeg se pokreće poje-

dina mjera naplate

• slučajevi u kojima treba pribavi instrumente osi-guranja plaćanja, praćenje naplate po poduze m mjerama

• osobe koje će obavlja navedene poslove• drugi podaci koji su od značaja za naplatu prihoda

obveznika.

Pokazalo se korisnim razradi proceduru ovisno o vr-s potraživanja. Usto se za svaku vrstu potraživanja na jednom mjestu i na sustavan način utvrđuje za-konska osnova za naplatu, ali i zastarni rokovi koji se uz pojedinu vrstu potraživanja vežu. Sljedeći korak je utvrđivanje ovlas za postupanje, tj. tko je u školi za-dužen za utvrđivanje obveze plaćanja pojedine vrste potraživanja. U praksi će se u tom dijelu procedure utvrdi i prenije na papir stvarno postupanje, odno-sno postupanje koje se primjenjivalo i prije utvrđiva-nja i donošenja predmetne procedure.

Nakon što bude izdana isprava na temelju koje se potraživanje naplaćuje (najčešće je riječ o različi m vrstama ugovora), izdaju se i računi odnosno uplatni-ce, ovisno o vrs potraživanja te se potraživanja evi-den raju u poslovnim knjigama. Redovi m i ažurnim knjiženjem naplate potraživanja omogućuje se lakše i točno praćenje naplate i utvrđivanje otvorenih po-traživanja. S većim dužnicima i onima čiji se dugovi odnose na dulje vremensko razdoblje potrebno je i uskladi salda. U slučajevima kada se prekoračuju rokovi dospijeća, zaračunavaju se zatezne kamate u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno u skladu s odredbama ugovora koji je temelj za naplatu određenog potraživanja.

Što se če postupanja koja će se poduzima radi na-plate potraživanja, nije uputno, ali ni ekonomično od-mah po proteku roka plaćanja poduzima najstrože mjere, odnosno pokreta postupak prisilne naplate. Prije nego što se pristupi poduzimanju te najstrože i krajnje mjere, potrebno je pokuša napla potraži-vanje primjenjujući blaže mjere. Te blaže mjere su sla-nje opomena odnosno usmeno opominjanje dužnika. Redovi sustav opominjanja se, također, pokazao kao dobar i koristan instrument naplate. Važno je istaknu- da za prekid zastare nije dovoljno dostavi dužniku

samo opomenu. To je i izrijekom navedeno u članku 244. Zakona o obveznim odnosima u kojem stoji da za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pisano ili usmeno pozove dužnika da obvezu ispuni. Zastara se prema članku 241. Zakona o obveznim odnosima prekida samo u slučaju kada dužnik prizna dug, odno-sno podnošenjem tužbe ili svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom pro v dužnika pred sudom ili drugim nadležnim jelom, radi utvrđivanja osigura-nja ili ostvarenja tražbine.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

85

UDK 657.2 ŠKOLSTVO

Ako se usmeno poziva dužnika na ispunjenje njegovih obveza, preporuka je uvijek o tom postupanju sasta-vi službenu zabilješku, bilo da je riječ o telefonskom pozivu, bilo sastanku s dužnikom. Također, moguće je dužnika pozva na plaćanje i e-poštom, iako navede-no postupanje nema utjecaja na prekid zastare. U ta-kvim se slučajevima poslane e-pošte trebaju ili elek-tronički pohrani u sustavu, ili ih je potrebno ispisa i arhivira na uobičajeni način, radi dokazivanja kako i kada su poduzimane mjere naplate, odnosno pokazi-vanja načina na koji se određeno potraživanje poku-šalo napla . Najčešće škole upravo putem e-pošte jekom godine redovito učenike i njihove zakonske

zastupnike obavještavaju o potrebi uplate njihovih obveza. Opisana su se postupanja u praksi donekle pokazala kao učinkovita jer se tako ipak moglo napla- određeni dio potraživanja od obveznika plaćanja.

Nakon što u određenom roku nije naplaćen dug za koji je poslana opomena, pristupa se najstrožim mjerama i pokreću se postupci prisilne naplate. Prvi korak je izdavanje isprave koja se smatra osnovom za plaćanje ako ista već nije izdana u ranijim fazama utvrđivanja obveze. Utvrđuje se knjigovodstveno stanje dužni-ka i komple ra se dokumentacija koja je podloga za postupak prisilne naplate prema određenom dužni-ku. Ako se u konačnici ne pokrene postupak prisilne naplate potraživanja, moguće je da u međuvremenu nastupi zastara o čemu detaljnije slijedi u nastavku teksta.

4. Zastaraa. Pojam i rokovi zastare

Kako je i ranije navedeno, vrlo zanimljivo pitanje koje se otvara prilikom razmatranja pitanja naplate po-traživanja je i pitanje zastare. Time što se pravodob-no poduzimaju propisane mjere za naplatu prihoda, vodeći računa o dospjelos potraživanja, izbjegava se zastara. Stručna defi nicija zastare kaže da ona predstavlja gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadrža-ja subjek vnog prava jekom zakonom određenog vremena. Primjena tog ins tuta zorno pokazuje kako vrijeme utječe na ostvarivanje prava. Zastara nastu-pa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zah jeva ispunjenje obveze. Propisima kojima su uređeni obvezni odnosi (Zakon o obveznim odnosima – NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) utvrđeni su rokovi zastare, a defi nira-ju se kao određena vremena nakon proteka kojih se pravo više ne može ostvari prisilnim putem.

• Opći zastarni rok prema Zakonu o obveznim od-nosima iznosi pet godina i primjenjuje se samo u onim slučajevima kad nije propisan posebni za-starni rok.

• Trogodišnji zastarni rok je propisan za, primjerice, međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovo-ra o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine itd.

• Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, kao i za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate zastaruju također za godinu dana.

• Za deset godina zastaruje tražbina utvrđena pravo-moćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog jela, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagod-

bom pred nadležnim državnim jelom te javnobi-lježničkim aktom.

Kada je riječ o obvezama vezanim za školsku kuhinju, mišljenje autorice je da se na njih primjenjuje opći zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odno-sima, tj. rok od pet godina jer zakonom nije određen neki drugi rok zastare.

b. Učinak zastare

Što se če učinka zastare, važno je naglasi da se na-stupom zastare u pravilu ne gasi samo subjek vno pravo. Zastarom prestaje pravo zah jeva ispunjenje obveze i to znači da se zastarjelo pravo ne može pri-silno, putem suda ostvari . Prema tome, dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao bi dužni-kom jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato ako dužnik nakon proteka zastarnog roka dug ipak pla , ne može plaćeno više traži natrag. On nije pla o nedug, nego svoj dug. Po-sljedica zastare je samo ta da se njegova obveza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgovornos dužnika, tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuni .

Ta je činjenica vrlo važna zbog toga što se potraži-vanje ne može otpisiva samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara jer bi škola mogla pokuša napla svoje potraživanje iako je svjesna da je zastara nastupila.

Tek nakon što se, primjerice, po slanju opomene dužnik pozove na zastaru, potraživanje se može ot-pisa jer je u tom slučaju izvjesno da bi se na zastaru pozvao i u postupku prisilne naplate. Ako dužnik ne izjavi prigovor zastare, važno je zna i da škola nema obvezu, tj. ne mora upozori dužnika da je nastupila zastara, a ni u postupku sud neće pazi na zastaru po službenoj dužnos , nego isključivo na prigovor tuže-nika. Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, škola bi mogla uspje

86

ŠKOLSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

napla svoje potraživanje, odnosno mogla bi uspje sa svojim tužbenim zahtjevom.

Među m, u najvećem broju slučajeva stranka će ista-knu prigovor zastare što će za posljedicu ima ne-mogućnost naplate potraživanja i u tom slučaju će se takva potraživanja otpisa kao nenapla va.

5. Brisanje iz sudskog registraŠto se če nenapla vih potraživanja, mogu se otpi-sa potraživanja prema pravnim osobama i trgovci-ma pojedincima koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije na temelju pravomoćnog rješenja nadlež-nog trgovačkog suda brisani iz sudskog registra. Na taj način odnosno nakon što budu brisana iz sudskog registra, trgovačka društva i druge osobe za koje je upis u taj registar propisan zakonom prestaju posto-ja . Samom tom činjenicom nema više ni dužnika, tj. ne postoji onaj tko bi bio obvezan određeno potraži-vanje pla pa se potraživanje prema istom otpisuje.

6. Ostali slučajeviU praksi se također zna dogodi da se uvidom u do-kumentaciju utvrdi kako potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice, naknadno je u sudskom po-stupku utvrđeno da je ugovor na temelju kojeg je po-traživanje nastalo ništetan. Potraživanje će se i u tom slučaju moći otpisa . Osim toga, u praksi se mogu pojavi i drugi slični slučajevi u kojima bi se primjenji-valo isto postupanje.

7. Postupak otpisa nenapla vih potraživanja

U svim navedenim slučajevima odlučivanje o potra-živanjima može bi , osim u nadležnos ravnatelja, i u nadležnos školskog odbora ako je tako utvrđeno, primjerice, u statutu ili to školski odbor izrijekom za-h jeva. Naime, statutom bi moglo bi utvrđeno da o raspolaganju imovinom škole, pod čim bi se podrazu-mijevalo i otpisivanje, odlučuje do određenog iznosa ravnatelj, a iznad toga iznosa ovlast može bi dana školskom odboru i/ili osnivaču, a isto tako uobičajena je i odredba prema kojoj školski odbor daje ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad škole.

Često pitanje koje postavljaju korisnici vezano je uz situacije kada su troškovi pokretanja postupka ovrhe i pokrića sudskih troškova nerazmjerni visini potraži-vanja. Preduvjet postupanju u takvim slučajevima su

postavljeni pisani kriteriji prema kojima bi se odluči-valo kada nije opravdano pokreta postupak prisilne naplate. Na temelju takvih kriterija trebalo bi utvrdi i do kojeg iznosa potraživanja ravnatelj donosi odluku o otpisu potraživanja, a kada školski odbor, na prijed-log ravnatelja. Svakako će bi potrebno u pojedinom slučaju obrazloži zašto se takva odluka donosi, od-nosno koliki bi bili troškovi prisilne naplate radi kojih ne bi bilo fi nancijski ispla vo vodi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja), a preporuka je opisa i koji su postupci naplate prethodno poduze .

Ravnatelj ili školski odbor nakon toga će odlučiva o otpisu. Izuzev odluke o otpisu potraživanja koje ne bi bilo ispla vo naplaćiva u postupku prisilne naplate, u većini slučajeva bit će riječ o odlukama deklarator-ne naravi, tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog jela (npr. suda). Nakon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, ista će se na temelju navedene ispra-ve isknjiži iz poslovnih knjiga.

8. ZaključnoDobra organizacija naplate i kontrole naplate po-traživanja je zahtjevan zadatak. Ipak, valja naglasi- da je uspostava zahtjevan posao u kojem nema

jednoznačnog pristupa. Nije ga moguće preslika od nekog drugog ma kako slično poslovanje bilo, a nije ni preporučljivo izradu organizacijske strukture po-vjeri nekome tko je izvan sustava. Naime, organi-zacija koja u jednoj školi jako dobro funkcionira mo-gla bi u drugoj školi ima znatno slabije rezultate. Među m, kada se jednom takav sustav uspostavi, is ima značajan utjecaj na razinu i stalnost te sta-bilnost naplaćenih potraživanja. Isto tako, jednom kada se sustav donesenom procedurom uspostavi, proceduru nije potrebno ponovno donosi svake godine, već će se ista mijenja samo ako se promije-ne okolnos o kojima ovisi sadržaj same procedure. Bitno je prilikom promišljanja uvijek ima na umu da bi uspostavljene procedure trebale bi što jedno-stavnije, a me i razumljivije, da je nakon njihovog donošenja potrebno po njima stvarno i postupa te da trebaju odražava stvarno stanje u ustanovi. Pri utvrđivanju procedura potrebno je poš va osnov-na proračunska načela, ali i činjenicu da je potrebno uspostavi sustav koji će u najvećoj mogućoj mjeri doves do naplate i uplate svih onih potraživanja čija se naplata očekuje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

87

UDK 336.2 PAMETNI GRADOVI

1. UvodSvaku suradnju, stvara se takav dojam, pokreće in-teres subjekata koji nastoje surađiva ili već sura-đuju. Štoviše, kada se interesi naruše, ili kada se u uspostavljenoj suradnji naruši odnos rizika i koris , najčešće će takva suradnja presta . Prestanak može i ne mora bi povezan s troškovima prijevremenog raskida suradnje i sporovima. Zato je od osobitog značaja na samom početku, prije formalnog uspo-stavljanja suradnje, jasno defi nira interese svake strane te principe raspodjele rizika i koris . Naravno, i u postupcima nabave (ili isporuke) javnih projekata moguće je uspostavi različite oblike suradnje javnih naručitelja (općina, gradova, županija, ministarstava) s privatnim poduzetništvom. Oblik suradnje, koji ka-snije prerasta u model suradnje, udruživanja ili pak nabave, bit će određen stupnjem odgovornos za iz-vršenje ukupnih funkcija projekta, izvorno u nadlež-nos javnog naručitelja1 koje on prenosi na suradnika (obično drugu ugovornu stranu) iz privatnog sektora. Odnos prenesenih funkcija projekta i rizika na drugu ugovornu stranu zorno prikazuje grafi kon 1.

* Dr. sc. Damir Juričić, Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pamet-nim i održivim gradovimawww.uniri.hr/smartci es, [email protected] Radi se o javnim projek ma za čiju je isporuku odgovoran subjekt iz javnog sektora.

Iz grafi kona 1 dade se zaključi da se samim preno-šenjem pojedinih funkcija (gledano kumula vno) pre-nose i rizici javnog projekta. Među m, tu se nameće i osnovno pitanje o razlozima i svrsi prenošenja rizika i funkcija javnog projekta s javnog na privatnog par-tnera. Također, važno je istaknu da se ne mogu svi oblici suradnje smatra modelom JPP-a. Da bi se radi-lo o primjeni modela JPP-a, na privatnog se partnera obvezno moraju prenije rizici građenja i održavanja. Kada se prenesu i rizici upravljanja (u ovom slučaju rizik potražnje), radi se o koncesiji (ili koncesijskom modelu). Kod h modela pravni vlasnik uvijek je javni partner dok je privatni ekonomski vlasnik (to vlasniš-tvo određuje prenošenje opera vnih rizika i koris iz projekta na privatnog partnera – ekonomskog vla-snika). Ako se projekt vlasnički u cijelos prenese na privatnog partnera (pravno i ekonomsko vlasništvo), više se ne radi o JPP-u ili koncesiji, već o priva zaciji.

2. Interesi ugovornih strana u provedbi projekata pametnih gradova

Nema nikakve dvojbe da provedbom javnih projeka-ta javni naručitelji ostvaruju određene interese koji proizlaze iz same njihove misije, a to je op malna re-distribucija javnih prihoda na javne rashode u svrhu ostvarivanja javne koris . Među m, u okviru pro-vedbe projekata pametnih gradova i otoka interesi postaju specifi čni ciljevi koje javni naručitelji žele po-s ći (na primjer, iz područja mobilnos , upravljanja, boljeg življenja, okoliša ili gospodarstva), a povezani

Pretpostavke za uključivanje privatnog poduzetništva u projekte pametnih gradova i otokaDamir Juričić *

Uključivanje privatnog poduzetništva u procese isporuke javnih projekata postaje sve atrak vnija tema po-li čke, stručne, a i opće javnos . Ta simbioza javnih naručitelja i privatnog poduzetništva osobito privlači pozornost u projek ma iz okvira koncepcije pametnih gradova. Među m, s obzirom na često percipirane oprečne ciljeve (javni interes, s jedne strane, i profi t s druge) i zamagljenih ili nedovoljno jasno defi niranih argumenata za i pro v, takva simbioza ili suradnja u Hrvatskoj značajno zaostaje za praksom svih ostalih dr-žava članica Europske unije, ali, nažalost, i za većinom zemalja u svijetu. Gotovo da se može ustvrdi kako je Hrvatska u posljednjih desetak godina na samom začelju u razumijevanju i provedbi takvih oblika suradnje. U ovom članku nastojat će se rasvijetli neke osnovne pretpostavke zasnivanja suradnje javnog i privatnog sektora u isporuci javnih projekata.

88

PAMETNI GRADOVI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Grafi kon 1: Utjecaj odnosa prenesenih rizika i funkcija projekta na defi niranje modela nabave javnog projekta

Izvor: autor

su s učinkovitošću provedbe, pos zanja vrijednos za novac poreznih obveznika, boljeg korištenja suvre-menim tehnologijama i slično.

2.1. Interes javnog partnera

Opći interes javnog partnera (kad je javni partner grad ili općina) svakako je stalno poboljšanje kvali-tete života građana na prostoru grada. Provedbom projekata pametnih gradova gradska administraci-ja osigurat će se od rizika smanjene konkurentnos grada u odnosu na druge gradove te poveća interes svojih i novih građana za životom u njihovom gradu. Smanjeni intenzitet provedbe projekata pametnih gradova izravno doprinosi smanjenoj konkurentnos grada jer, u odnosu na ostale gradove, ovaj ne osigu-rava uvjete za op malan život. Na primjer, grad koji ne bi imao bežičnu mrežu, u kojem su prometne gu-žve nesnosne te koji nema raspoložive javne informa-cije bio bi manje privlačan za življenje od grada koji ima dostupnu brzu komunikacijsku mrežu, besplatni gradski Wi-Fi, organiziran sustav prometa u mirova-nju, dobro organiziran javni gradski prijevoz i slično. Naravno, za koju godinu vrlo će vjerojatno kriterije konkurentnos grada upotpuni i raspoloživost jav-ne infrastrukture za autonomna vozila, cjelovita po-krivenost op čkom i mrežom 5G, ekološki prihvatljiv

i frekventan javni prijevoz, minimiziran najvrjedniji gradski prostor koji služi za parkiranje vozila, sustavi za izmjenu prometnih gradskih smjerova u stvarnom vremenu s obzirom na periodička zagušenja prometa i slično. Dakle, tu se ne radi o nekoj dalekoj budućno-s već o horizontu od nekoliko godina. Time je važni-je pozornost usmjeri na povećanje kapaciteta javne administracije u provedbi projekata pametnih gra-dova. Znanje, vješ ne, iskustvo, učinkovitost i podu-zetnost subjekata iz privatnog sektora mogu u tome pomoći. Među m, važno je razumje kako privatno poduzetništvo uključi u provedbu projekata pamet-nih gradova na op malan način.

U ostvarivanju interesa da angažira privatnog podu-zetnika u provedbi projekta pametnih gradova, javni partner polazi od pretpostavke da će privatni podu-zetnik određene funkcije projekta proves učinkovi- je. Drugim riječima, to znači da bi troškovi koje bi

javni partner imao u slučaju samostalne provedbe projekta angažiranjem privatnog partnera bili ma-nji. Zašto je ova pretpostavka osnovana? Brojne su stručne i znanstvene analize pokazale da su kod jav-nih projekata organiziranih u okviru suradnje javnog i privatnog sektora, primjerice, troškovi prekoračenja građenja i troškovi održavanja bili manji, faza građe-nja bila okončana u planiranom roku, nadzor isporu-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

89

UDK 336.2 PAMETNI GRADOVI

čenih standarda bio transparentniji, korištenje tehno-logijom bilo bolje i slično.

2.2. Interes privatnog partnera

Interes privatnog sektora neusporedivo je jednostav-niji i razumljiviji: profi t. Razumni privatni poduzetnik neće započe projekt za koji nije primjereno vjerojat-no da će osigura prihvatljivu profi tabilnost. Ostva-reni profi t u slučaju javnog projekta ne predstavlja dodatni trošak za javnog partnera već se on izvlači iz pos gnute veće troškovne učinkovitos ili bolje komercijalizacije (veći volumen prihoda od krajnjih korisnika). Poziciju profi ta u javnom projektu koji se nabavlja po modelu javno – privatnog partnerstva zorno prikazuje grafi kon 2.

Grafi kon 2: Struktura ukupnih životnih troškova i pozicio-niranje profi ta privatnog partnera

Izvor: autor

Javni projek , osobito oni iz područja ekonomske i socijalne infrastrukture, provode se s namjerom nji-hove eksploatacije u dugom razdoblju, primjerice, 20 i više godina. Troškove takvih projekata ne predstav-ljaju samo troškovi građenja ili tzv. kapitalni troškovi, već i ostali troškovi koji će nasta u ukupnom život-nom vijeku, poput troškova održavanja, fi nanciranja, upravljanja ili rizika. U postupku ozbiljne, cjelokupne, profesionalne i odgovorne pripreme projekta javni naručitelji procjenjuju ukupne životne troškove po tradicionalnom modelu nabave, tj. po modelu u okvi-ru kojeg su oni inves tori stoga preuzimaju ukupne rizike projekta. U slučaju iz grafi kona 2, ta vrijednost ukupnih životnih troškova označena je slovom B. Me-đu m, ta procedura, poznata kao procjena vrijednos za novac podrazumijeva i postupak procjene ukupnih životnih troškova za slučaj kada bi javni naručitelj iz-gradnju, fi nanciranje i održavanje prepus o subjektu iz privatnog sektora po modelu JPP-a. Vrijednost uku-pnih životnih troškova u tom slučaju očekuje se do ra-zine A što je manje od B pa će javni naručitelj zaključi

da mu je je inije plaća naknadu privatnom partneru nego inves ra samostalno. Među m, važno je ista-knu i to da je profi t privatnog partnera sastavni dio njegovih ukupnih troškova fi nanciranja te da je i s m profi tom ukupni trošak za naručitelja manji.

3. Usklađivanje interesa javnog i privatnog partnera u projektu pametnog grada

Budući da su interesi javnog i privatnog partnera razli-či (interes javnog partnera je bolja kvaliteta usluge uz manje ukupne životne troškove, a interes privat-nog partnera profi t) te je interese potrebno uskladi i, ugovorom o javno – privatnom partnerstvu, učini dugoročno održivim. Da bi se taj zahtjev zadovoljio, potrebno je priredi analizu usporedbe ukupnih ži-votnih troškova te utvrdi koliki bi oni bili kada bi se nabava projekta organizirala na tradicionalan (pro-računski) način (prvi stupac na grafi konu 2). Potom slijedi procjena ukupnih životnih troškova kada bi se nabava projekta organizirala na alterna van način (drugi stupac na grafi konu 2). Ako iz rezultata analize proizađe da bi se mogla očekiva vrijednost za no-vac2, opravdano je pokrenu postupak nabave pri-vatnog partnera. U suprotnom, javni naručitelj odlu-čit će ili o odgodi provedbe projekta dok se uvje na tržištu ne promijene, ili o nabavi po tradicionalnom modelu.

Ovdje je potrebno istaknu jednu vrlo važnu činjeni-cu. Privatni partner pronaći će se u postupku javne nabave isključivo ako će on u projektu moći ostvari profi t na prihvatljivoj razini rizika projekta. Među m, tu se nameće i pitanje o interesu privatnih partnera za projek ma koji ne ostvaruju prihode ili ne ostva-ruju dostatni volumen prihoda za namirenje ukupnih životnih troškova. U tom slučaju, privatni partner pre-uzet će rizike adekvatne tzv. neto prihodima3 (stupac C na grafi konu 3). Preostale, nedostajuće prihode jav-ni partner morat će namiri iz vlas h izvora, ali ne odjednom (iako takva mogućnost postoji), nego suk-cesivno jekom ugovornog razdoblja. U tom slučaju, javni partner procjenjuje jesu li ta plaćanja (plaćanja naknade JPP-a) manja od plaćanja iz proračuna koje bi on imao kada bi projekt organizirao na tradicio-nalni način, tj. na način u kojem je on inves tor čime preuzima i sve rizike projekta. U tom slučaju, najveći utjecaj na odluku imaju kvan fi cirani rizici koji ponaj-više proizlaze iz grupe rizika vezanih za fazu građenja (obnove) i fazu uporabe (rizici prihoda i troškova u uporabi).

2 Razlika ukupnih životnih troškova po tradicionalnom i alterna v-nom modelu nabave.3 Razlika opera vnih prihoda i opera vnih troškova.

90

PAMETNI GRADOVI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Također, postoji mogućnost da se taj dio troškova koji se ne mogu namiri iz neto prihoda, namire iz kapi-talne pomoći – granta (domaćeg ili Europske unije). Takav slučaj prikazan je na stupcu B grafi kona 3.

Grafi kon 3: Utjecaj neto prihoda i kapitalne pomoći na ukupne životne troškove javnog projekta

Izvor: autor

Iz odnosa pojedinih veličina prikazanih simbolički i značajno pojednostavljeno na grafi konu 3 dalo bi se zaključi da bi suradnja javne administracije s privat-nim poduzetništvom u provedbi projekata pametnih gradova mogla ima utjecaj na ostvarivanje koris administracije iz sljedećih razloga:

• veća učinkovitost privatnog poduzetništva u uprav-ljanju prihodima projekta animiranjem krajnjih ko-risnika javnih usluga mogla bi poveća opera vne prihode te tako poveća i neto prihode

• veća učinkovitost privatnog poduzetništva u uprav-ljanju opera vnim troškovima mogla bi pozi vno utjeca na povećanje neto prihoda i tako smanji nepokrivenu osnovicu koju namiruje javni partner iz proračuna

• smanjenjem nepokrivenog dijela troškova smanju-je se i potreba za grantom što povećava i samu vje-rojatnost dobivanja granta, osobito u novoj fi nan-cijskoj perspek vi EU 2021. – 2027.

• plaćanje preostalog (nepokrivenog) dijela troškova iz proračuna predstavlja fi ksna plaćanja uglavnom nevezana za rizike jer je javni partner na privatnog prenio preteži dio rizika projekta.

Iz svega navedenog proizlaze mjere i preporuke koje bi javnim naručiteljima mogle pomoći u privlačenju

inves tora iz privatnog sektora te povećanju vjero-jatnos ostvarivanja osnovnih interesa javne admini-stracije – veći broj projekata pametnih gradova, bolja javna usluga, veća vrijednost za novac te, posljedično, veće zadovoljstvo građana:

• javni naručitelj jasno će defi nira svrhu, predmet i ciljeve projekta pametnog grada

• iz jasno defi niranih ciljeva projekta potrebno je de-rivira rizike s obzirom na pojedine faze provedbe projekta (priprema, odobravanje, nabava, izgrad-nja, uporaba ili eksploatacija, kraj ugovora)

• u svrhu bolje iden fi kacije i alokacije rizika projek-ta organizirat će radionice na kojima će potencijal-ne inves tore pobliže upozna sa svrhom, pred-metom i ciljevima projekta

• provest će detaljnu analizu ukupnih životnih troš-kova i vrijednos za novac

• nastojat će odabra onaj model nabave koji će omogući najveći učinak koji proizlazi iz znanja i iskustva potencijalnih privatnih partnera

• priredit će kvalitetne ugovore o javno – privatnom partnerstvu

• u postupcima alokacije rizika vodit će se op mal-nom raspodjelom rizika i koris od projekta

• iskoris t će one suvremene digitalne komunikacij-ske i informacijske tehnologije koje će doprinije većoj učinkovitos projekta

• u razdoblju provedbe projekta kon nuirano će mjeri isporuku ugovorenih standarda i ostvari-vanja postavljenih ciljeva i, u slučaju primjene tra-dicionalnog modela nabave, kon nuirano obavje-štava građane (porezne obveznike), a u slučaju primjene alterna vnog modela nabave (JPP ili EPC) plaća sukladno isporučenim standardima.

4. ZaključakProvedba projekata pametnih gradova može bi učinkovi ja ako se u procese pripreme i provedbe projekata uključi privatno poduzetništvo. Budući da su osnovni interesi javnog naručitelja bolja kvaliteta javnih usluga i manji ukupni životni troškovi, a inte-res privatnog poduzetništva profi t, te interese treba uskladi tako da postanu dugoročno održivi. Na du-goročnu održivost interesa najviše utječe razumna raspodjela rizika projekta pametnog grada pa je od osobitog značaja za uspjeh projekta izrada racionalne i profesionalne matrice iden fi kacije, kvan fi kacije i alokacije rizika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

91

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Neoporezivi primiciI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn2 (do 119,00 kn ako je osiguran jedan obrok

do 68,00 kn ako su osigurana dva obroka)

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna(do 59,50 kn ako je

osiguran jedan obrokdo 34,00 kn ako su

osigurana dva obroka)

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do 68,00 kn ako su osigurana dva obroka)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

(do 59,50 kn ako je osiguran jedan obrok

6. Pomorski dodatak do 34,00 kn ako su osigurana dva obroka)

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Dar u naravi do 600,00 kn godišnje

6. Godišnja prigodna nagrada (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

7.Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)

do 5.000,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođenče3 do 10.000,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4 do visine određene po posebnim propisima

8.

Darovanje za zdravstvene potrebe (opera vne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove)5

u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17, 106/18 i 1/19).2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni ko zacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.3 Sukladno članku 7. stavku 2. r.br.25.4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16 i 106/18), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4. Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.

92

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

9.

Udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovitom školovanju odnosno novčane naknade koje isplaćuju za te svrhe na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima h jedinica6

10.

Formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fi zičke osobe, a koji se fi nanciraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova7

11. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja8

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn

godišnje

12.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnos ,za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja9

1.750,00 mjesečno

13.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim u skladu s pravilima EU, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fi zičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije

ukupan iznos primitaka11

14.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi ispla telj, ako se primici ne ostvaruju u okvirima provedbe ak vnos mobilnos te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)12

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim

propisima prema kojima se programi provode

15.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima jela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu fi nanciranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)13

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima jela Europske unije

prema kojima se projek provode

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja14 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće

6 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 10. Zakona o porezu na dohodak.7 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 11. Zakona o porezu na dohodak.8 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak po-slodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.9 Sukladno čl. 7., st. 2. r.br.17. Pravilnika o porezu na dohodak.10 Agencija za mobilnost i programe EU.11 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak.12 Sukladno čl. 5., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.

13 Sukladno čl. 5., st. 14. Pravilnika o porezu na dohodak.14 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

93

TIM4PIN INFO

iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena15.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

● Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako do trenutka isplate navedenih primitaka u istom pore-znom razdoblju nisu ostvarile dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak u neprofi t-nim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima7. i 8. Pra-vilnika o porezu na dohodak.

● Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofi tnu orga-nizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

● Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nos u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnos .

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 23. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 113/18), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračun-ska osnovica) u 2019. godini iznosi 3.326,00 kn.

15 Članak 7. stavak 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2019. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici*

Službenici i namještenici u

javnim službama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 170,00 kn 170,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane

(božićnica)***1.250,00 kn 1.250,00 kn

Dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole*** 500,00 kn 500,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

* Članak 109. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 112/17 i 12/18 i 2/19): Ugovorne strane su sugla-sne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18). *** O visini regresa, božićnice i dara djeci Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s me da ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namještenike u javnim službama uredit će se granskim kolek vnim ugovorima.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2019. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima

i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Osnovica u državnim i

javnim službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi

jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800,00 kn Oporezivo u cijelos

10 2.250,00 kn 1.500,00 kn15 2.700,00 kn 2.000,00 kn20 3.150,00 kn 2.500,00 kn25 3.600,00 kn 3.000,00 kn30 4.500,00 kn 3.500,00 kn35 5.400,00 kn 4.000,00 kn40 7.200,00 kn 5.000,00 kn45 9.000,00 kn 5.000,00 kn

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temeljnog ko-lek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

94

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilni-ka o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnev-nica po državama objavljena je na www. m4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak16, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris brod, dnev-nica se obračunava od sata polaska broda iz posljed-njeg pristaništa u Republici Hrvatskoj do sata povrat-ka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sa obračunava se dnev-nica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stra-noj državi kraće od 12 sa , obračunava se u vrijeme provedeno u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sa . Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sa , a u inozem-stvu manje od osam sa , tada se isplaćuje pripadaju-ća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sa provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

16 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 128/17).

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka17

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost / tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).1818

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos1. Uzdržavani članovi uže obitelji18 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,0011. Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga

osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12. Invalidnost poreznog obveznika, sva-kog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13. Invalidnost utvrđena po jednoj osno-vi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obvezni-ka odnosno prava na osobnu invalid-ninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

17 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak.18 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2019. uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog ob-veznika, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu, dok se dje-com smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojite-lji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

95

TIM4PIN INFO

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada19

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostva-renih jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka ili dopri-nose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osobnog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 30.000,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna20.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2019. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaće-noj plaći, koja ne može bi manja od minimalne pla-će. Prema Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 109/18), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2019. godine iznosi 3.750,00 kn bruto.

Najniža mjesečna osnovica21

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2019. godinu iznosi 3.210,24 kn22.

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 50.688,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

19 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak.20 Ostaje proširenje poreznog razreda za primjenu stope od 24% u godišnjem obračunu poreza, ako osnovica ostvarenog drugog do-hotka ne prelazi iznos od 12.500,00 kn.21 Prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zapo-slenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine, koju objavljuje Državni zavod za sta -s ku, pomnožen s koefi cijentom 0,38.22 Sukladno Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19).

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 608.256,00kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuSukladno članku 1. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima23 (NN, br. 106/18), obveznim osiguranjima smatraju se:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju genera-cijske solidarnos ,

2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na teme-lju individualne kapitalizirane štednje,

3. obvezno zdravstveno osiguranje i obvezno zdrav-stveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profe-sionalne boles .

Tablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće

Stope za redovnu

plaću 2018.

Stope za redovnu

plaću 2019.

Stope za minimalnu

plaću 2018.

Stope za minimalnu

plaću 2019.

● Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 % 20 % 20 %● I. stup 15 % 15 % 15 % 15 %● II. stup 5 % 5 % 5 % 5 %

Doprinosi na plaću

Stope za redovnu

plaću 2018.

Stope za redovnu

plaću 2019.

Stope za minimalnu

plaću 2018.

Stope za minimalnu

plaću 2019.

● Za zdravstveno osiguranje 15 % 16,5 % 7,5 % 8,25 %● Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % - 0,25 % -● Za zapošljavanje 1,7 % - 0,85 % -

Sukladno članku 12. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18) za radnike za koje je poslodavac do stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarivao pravo na umanjenu osnovicu sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o minimal-noj plaći (NN, br. 39/13. i 130/17.) mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obve-zna osiguranja umanjuje se za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. za 50 % te za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. za 25 %.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju 3% zaposlenih osoba koje se prema posebnim propisima smatraju osobama s invaliditetom24, plaćaju posebnu novčanu naknadu

23 Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima primjenjuje se počevši od obračuna plaće za siječanj 2019. Plaća za prosinac 2018. koja se isplaćuje u siječnju 2019. ne obračunava se po odredbama ovoga Zakona.24 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

96

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

čija se osnovica utvrđuje kao umnožak broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30%25. Za 2019. mjesečna naknada iznosi 1.125,00 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem26

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) za vrijeme izaslanja, služ-benog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Do-prinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

● Države članice Europske unije (od 1.7.2013.)● Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska - od 19.12.2013.)

● Države članice Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12.04.2014.)

● Švicarsku konfederaciju (od 01.01.2017.)

25 Članak 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13, 152/14 i 39/18).26 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprino-sima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec27

Osnovica za obračun doprinosa u 2019. godini28 3.210,24Stopa 20 %Iznos doprinosa 642,05

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu28

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 114,65 107,01 103,56Dnevna obveza u kn 22,93 21,40 20,71

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08 do 106/18):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, uz uvjet da radnik u trenutku zaposle-nja nema eviden ran mirovinski staž, oslobođeni su 1 godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni do 5 godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog po-slodavca na neodređeno vrijeme(čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. t. 54. Zakona).

27 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na služ-benom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.28 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

97

TIM4PIN INFO

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2019. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2019.

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

do 31. prosinca

2018.5.421,54 kn Kolek vni ugovor za državne

službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18)Dodatak I. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike, sklopljen 21. prosinca 2018. (NN, br. 1/19)

od 1. siječnja do 31.

kolovoza 2019.

5.584,19 knOd 1. rujna

2019.5.695,87 kn

Javne službe

do 31. prosinca

2018.5.421,54 kn

Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17 i 47/18)

Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (NN, br. 1/19)

od 1. siječnja do 31.

kolovoza 2019.

5.584,19 knOd 1. rujna

2019.5.695,87 kn

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kndo 28.

veljače 2019.

Zakon o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 147/14)Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN 16/19)

4.710,595 kn od 1. ožujka

2019.

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 109/18) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u visini od 3.750,00kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. za plaću koja će se uobičajeno isplaćiva u veljači 2019.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Razdoblje

Bruto iznos minimalne

plaće za puno radno vrijeme

Objavljeno u NN, br.

od 1.6.2011. do 31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.od 1.6.2012. do 31.5.2013. 2.814,00 60/12

od 1.6.2013. do 31.12.2013. 2.984,78 51/13od 1.1.2014. do 31.12.2014. 3.017,61 156/13od 1.1.2015. do 31.12.2015. 3.029,55 151/14od 1.1.2016. do 31.12.2016. 3.120,00 140/15od 1.1.2017. do 31.12.2017. 3.276,00 115/16od 1.1.2018. do 31.12.2018. 3.439,80 122/17od 1.1.2019. do 31.12.2019. 3.750,00 109/18

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %Stopa poreza

24 % 36 %0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17) u tablici 12., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a ispla-ćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje i državnog proračuna.

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna29

RB Privremena nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna plaća isplaćena posljednjih 6 mj. prije mjeseca odlaska na bolovanje

Najmanje 831,50 kn

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn

100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika



Najmanje 831,50 kn


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana



Najmanje 831,50 kn


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najmanje 831,50 kn


8. Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret


Najniža osnovica: 2.328,20

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna


Najmanje 2.328,20 kn

100 % osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

29 Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2019. godinu (NN, br. 1/19.)

10. Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)



Najmanje 2.328,20 kn

Ne više od 70% proračunske osnovice = 2.328,20

11.

Stanka za dojenje djeteta


- -

Od osnovice 3.326,00 kn ovisno o broju sa korištenja stanke

12. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

*Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopu-sta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50% proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih bo-lesti i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN,br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se uma-njiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

99

TIM4PIN INFO

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose. • Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:

a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17 i 96/18).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25% primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djeluUgovor o djelu – umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetnicima

1. Primitak 2. Paušalni izdatak 0% 0% 30% 55%

3. Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10% 10% 10% 10%

4.a MO I. stup 7,5% 10% 7,5% 7,5%4.b MO II. Stup 2,5% 0% 2,5% 2,5%

5.Dohodak /porezna osnovica(1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24% 24% 24% 24%

6.b prirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO(3 x stopa) 7,5% 7,5% 7,5% 7,5%

9. Trošak ispla telja (1+8)

Od 2017. godine obračun poreza i prireza na drugi dohodak nije konačan. Primici od drugog dohotka u posebnom postupku pribrajaju se ostvarenom dohot-ku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te se, temeljem h vrsta primitaka, utvrđuje godišnja porezna osnovica. Od 2019. porezna stopa od 24% primjenjuje se na godiš-nju poreznu osnovicu do visine od 360.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kuna30. Među m, primitak po os-novi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna go-dišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24%.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50% umirovljenici-ma po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30%

Umjetničke naknadeIzdatak 55%

0% 1,46198830 1,28402671 1,165772911% 1,46661973 1,28652443 1,167095382% 1,47128060 1,28903189 1,168420863% 1,47597119 1,29154914 1,169749354% 1,48069178 1,29407624 1,171080865% 1,48544266 1,29661325 1,172415416% 1,49022413 1,29916022 1,173753007% 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5% 1,49745433 1,30299950 1,175765138% 1,49988001 1,30428431 1,176437379% 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10% 1,50966184 1,30944898 1,1791340412% 1,51957209 1,31465472 1,1818431113% 1,52457617 1,31727314 1,1832023114% 1,52961331 1,31990201 1,1845646515% 1,53468386 1,32254140 1,1859301218% 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

30 Članak 19. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak.

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2019. godini (NN, br. 12/19)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrhe

Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

● Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.

● Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

● Primanja po osnovi socijalne skrbi.● Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .● Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.● Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.● Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

● Primanja po osnovi odličja i priznanja.● Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.● Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.● Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

● Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne

smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

● Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

● Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovr-si u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015 TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je netoplaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3.8.2017.

Naplata tražbine po osnovi:- zakonskog uzdržavanja,-naknade štete nastale

zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka

radne sposobnos i -naknade štete za izgubljeno

uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine

po osnovi uzdržavanja

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 6.237,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 3.118,50 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 4.158,00 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.559,25 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 6.237,00 kn (st.2)

½ neto plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne neto plaće u RH

¼ neto plaće ovršenika

¹ Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje sije-čanj – kolovoz 2018. (NN, br. 98/18).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

101

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do 29.

lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja

stopaPropis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek 18 % Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 % Uredba o visini stope zatezne

kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹Zakon o obveznim odnosima

(NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08,

75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²Zakon o obveznim odnosima

(NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br.

74/11, 11/12, 1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjek

Propis

Ugovorni odnosi između trgovaca(poduzetnika)

međusobnoUgovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog

prava vjerovnik novčane obveze

Ostali odnosiPotrošački ugovori (dužnici su

građani kao potrošači)Trgovci kada sklapaju ugovore

izvan svoje gospodarske djelatnos

Građanskopravni ugovori između građana međusobno

Izvanugovorni odnosi30.6. – 31.12.2013. 12,40% 15% 12% NN 83/13

1.1. – 30.6.2014. 12,35% 15% 12% NN 1/141.7. – 31.12.2014. 12,29% 15% 12% NN 80/141.1. – 30.6.2015. 12,14% 15% 12% NN 1/151.7. – 31.7.2015. 12,13% 15% 12% NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14% 10,14% 8,14% NN 85/151.1. – 30.6.2016. 10,05% 10,05% 8,05% NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88% 9,88% 7,88% NN 60/161.1. – 30.6.2017. 9,68% 9,68% 7,68% NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41% 9,41 7,41% NN 64/170.1. – 30.6.2018. 9,09% 9,09% 7,09% NN 1/18

1.7. – 31.12.2018. 8,82% 8,82% 6,82% NN 59/181.1. – 30.6.2019. 8,54% 8,54% 6,54% NN 1/19

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto netoXI/2017.-I/2018. 8.265 6.117 I/2018 8.361 6.189 2008. 7.544 5.178XII/2017.-II/2018. 8.229 6.097 II/2018 8.274 6.128 2009. 7.711 5.311I/2018.-III/2018. 8.367 6.190 III/2018 8.467 6.253 2010. 7.679 5.443II/2018.-IV/2018. 8.387 6.200 IV/2018 8.420 6.220 2011. 7.796 5.441

III/2018.-V/2018. 8.501 6.275 V/2018 8.616 6.352 2012. 7.875 5.478IV/2018.-VI/2018. 8.515 6.283 VI/2018 8.508 6.276 2013. 7.939 5.515V/2018.-VII/2018. 8.515 6.278 VII/2018 8.420 6.208 2014. 7.953 5.533VI/2018.-VIII/2018. 8.479 6.249 VIII/2018 8.508 6.264 2015. 8.055 5.711VII/2018.-IX/2018. 8.430 6.222 IX/2018 8.361 6.195 2016. 7.752 5.685VIII/2018.-X/2018. 8.455 6.247 X/2018 8.495 6.281 2017. 8.055 5.985IX/2018.-XI/2018. 8.439 6.248 XI/2018 8.462 6.267 2018. 8.448 6.242X/2018.-XII/2018. 8.475 6.270 XII/2018 8.469 6.262XI/2018.-I/2019. 8.534 6.310 I/2019 8.670 6.400

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 i 127/17 (čl. 126.) – nakon 2

godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br.15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14 i 127/17)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu

rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16.

Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2019. godini

Siječanj 184 Srpanj 184Veljača 160 Kolovoz 176Ožujak 168 Rujan 168Travanj 176 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 168Lipanj 160 Prosinac 176

Ukupan broj radnih sa u 2019. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

102

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 4

/201

9.

Tablica 23. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u travnju 2019.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 19091 12. 19102 23. 191132. 19092 13. 19103 24. 191143. 19093 14. 19104 25. 191154. 19094 15. 19105 26. 191165. 19095 16. 19106 27. 191176. 19096 17. 19107 28. 191187. 19097 18. 19108 29. 191198. 19098 19. 19109 30. 191209. 19099 20. 19110

10. 19100 21. 1911111. 19101 22. 19112

Tablica 24. Blagdani i neradni dani u travnju 2019.

21. travnja, nedjelja Uskrs22. travnja, ponedjeljak Uskrsni ponedjeljak

Tablica 25. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u travnju 2019. godine za proračune, proračun-ske korisnike, izvanproračunske korisnike i ne-profi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 23. travnja 2019. za ožujak 2019.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 23. travnja 2019. za ožujak 2019.

Proračunski korisnici i neprofi tne organizacije – obveznici poreza na dobitprijava poreza na dobit za 2018. godinu

do 30. travnja 2019.

Proračunski korisnici državnog proračuna-Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) -Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE


Razdjeli državnog proračunaKonsolidirani Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)


Izvanproračunski korisnici državnog proračuna-Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)-Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)-Bilješke


Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave-Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)-Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE)-Bilješke


Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave-Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)


Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave-Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS)


Tablica 26. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Godišnji provedbeni plan sta s čkih ak vnos Republike Hrvatske 2019. godine 19/19

Odluka o općinskim porezima Općine Pušća 22/19 Sl.listPravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika

23/19 16.3.19.

Odluka o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja

24/19 19.3.19.

Zakon o Državnom uredu za reviziju 25/19 21.3.19.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2018.

25/19

Zakon o fi nanciranju poli čkih ak vnos , izborne promidžbe i referenduma 29/19 24.3.19.

Tablica 27. Nove stope prireza u 2019. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine, br.

Veliki Bukovec5% 10% 1.1.19. 110/18

10% 5% 1.4.19. 17/19Mali Bukovec 5% 10% 1.1.19. 111/18

Dubravica 7% 10% 1.1.19. 115/18Radoboj 0% 8% 1.1.19. 118/18

Sveta Nedelja 6% 0% 1.1.19. 120/18Trnovec

Bartolovečki 3% 7% 1.2.19. 3/19

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 4/2019.

103

TIM4PIN INFO

9. Aktualni EU natječajiTablica 28. Izdvojeni natječaji fi nancirani iz Europskih

strukturnih i inves cijskih fondova

Područje Natječaj Razdoblje PrijaviteljiPoduzetništvo ITU – Sustav start-up

inkubatora na području Urbane aglomeracije Rijeka

21.3.2019. – 18.6.2019.

jedinice lokalne samouprave, potporne ins tucije za poduzetnike

Upravljanje Javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u postupku pred-odabira, vezano za poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima”

19.3.2019. – 17.6.2019.

JLS, JP(R)S

Upravljanje URBACT III – 2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga Mreža za planiranje ak vnos

7.1.2019. – 17.4.2019.

gradovi, općine, niže upravne razine kao što su: mjesni odbori, gradske četvr , ustanove i trgovačka društva koja su osnovale JLP(R)S, sveučilišta, fakulte i istraživački centri

Upravljanje Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlas na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih poli ka

7.12.2018. – 31.12.2019.

neprofi tne organizacije, OCD, JLS, JP(R)S

Upravljanje ITU – Revitalizacija kulturne baš ne urbane aglomeracije Osijek

20.12.2018. – 30.4.2019.

JLS

Upravljanje ITU – Biciklis čke staze urbane aglomeracije Osijek

17.1.2019. – 28.6.2019.

JLS

Poljoprivreda Tip operacije 4.3.1. „Inves cije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“

28.1.2019. – 29.4.2019.

jedinice regionalne (područne) samouprave

Poljoprivreda Tip operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“

29.11.2018. – 1.7.2019.

JLS, šumoposjednici, udruženja šumoposjednika, trgovačka društva i druge pravne osobe koje gospodare šumskim zemljiš ma u vlasništvu Republike Hrvatske

Zaš ta okoliša, turizam, dobro upravljanje, obrazovanje

Interreg V-A Mađarska- Hrvatska 2014. – 2020. – 2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga

31.1.2019. – 3.5.2019.

JLP(R)S, ustanove za zaš tu okoliša, turis čke zajednice, obrazovne ustanove, neprofi tne organizacije

Turizam ITU – Revitalizacija kulturne baš ne u urbanom području Pula

25.1.2019. – 25.4.2019.

jedinice lokalne samouprave, ustanova u kulturi

Zaš ta okoliša Tip operacije 4.4.1. “Neproduk vna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša”

14.12.2018. – 10.5.2019.

neprofi tne organizacije, javna jela, poljoprivredni gospodarski subjek

Socijalna uključenost

Podrška procesu deins tucionalizacije i prevencije ins tucionalizacije djece i mladih

20.3.2017. – 31.12.2020.

ustanove socijalne skrbi

Socijalna uključenost

Podrška daljnjem procesu deins tucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom

20.3.2017. – 31.12.2020.

ustanove socijalne skrbi

* JLS - Jedinice lokalne samouprave ** JP(R)S - Jedinice područne (regionalne) samouprave*** OCD - Organizacije civilnog društva

TIM4PIN MAGAZIN

Godišnja pretplata Polugodišnja pretplata

NAŠA IZDANJA

gle

UKUPNO

KONTAKT TELEFON

OIB

E POŠTA

DATUM

NAZIV IZDANJA

NAPOMENA:

“ model “00” IBAN Svrha uplate Kupnja _____________________________________________

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

CBA - analiza troškova i koristi





Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.





Autori: Ivana Maletić, Kristina Kosor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić






Aktualna izdanja



Autori: Ivana Maletić, Kristina Ko-sor, Katarina Ivanković Knežević, Zvonimir Savić, Saša Bukovac, Davorka Žagar, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Mladenka Karačić, Tea Japunčić






POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček


Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan Priprema, pozor, CBA - analiza troškova i koristi




Računovodstvo CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i CBA - analiza troškova i

Moj EU projekt POREZNI PRIRUČNIK POREZNI PRIRUČNIK Moj EU projekt Vodič za dobro Moj EU projekt

‘19FINANCIRANJE IZBORNE

PROMIDŽBE

Hrvatska izašla iz prokomjernih makroekonomskih neravnoteža

Poduzetništvo i pametni gradovi

Registracija za potrebe PDV-a

Vodno gospodarstvo pred novim propisima

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• tr

avan

j • 2

019.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

4

BROJ 4.travanj 2019.STP SISTEMSKO

TEHNIČKA PODRŠKA

www.spi.hr

Podaci pohranjeni na siguran način i kvalitetan informatički sustav jamstvo su sigurnosti upravljanja poslovnim proce-sima. Sistemsko tehnička podrška jamstvo je funkcioniranja i jednoga i drugoga.

analiza IT sustava projektiranje i implementacija IT sustava programsko-sistemska zaštita IT sustavanadzor IT sustava održavanje IT sustava projektiranje i pribavljanje IT opremeusluga po principu „ključ u ruke“

LC Sistemsko tehnička podrška: