broj 30 | godina III | besplatni primjerak Utorak, 2. veljače 2010.

Vodovodne cijevi pred raspadom

Dvije godine zaredom

U ZG-muzejima 160.000 ljudi

Vodoopskrbni sustav trebao bi se potpuno sanirati tek 2015. godine

Iznimna je bila posjećenost svih muzeja, a posebno Muzeja su-vremene umjetnosti

Str. 2-3

Str. 4-5

Str. 26-27

Više rođenih nego umrlih ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

2 tema broja Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Svaki dan po Zagrebu cjevovod puca na šest-sedam, katkad i na 15 mjesta, i to nam je veliki pro-blem - rekao je za naš list Ivan Lončarević, direktor Sektora ra-zvoja i investicija Vodoopskrbe i odvodnje.

Najnoviji su jarunski slučaje-vi, u Stipančićevoj ulici i na Hor-vaćanskoj, gdje su građani bili ostali bez vode. Gdjegdje su se stvarali i prometni kolapsi, a u Vukovarskoj ulici, gdje je tako-đer nastalo napuknuće, tramvaj

je izletio iz tračnica.- Najteže je stanje na Jarunu,

gdje su cijevi stare 30 godina, pa gotovo svaki dan imamo puknu-ća na dva-tri mjesta, ali i na ne-kim cjevovodima prema Sesve-tama - kaže Lončarević.

Upozorava da su na tim loka-cijama PVC-cijevi, koje su naj-osjetljivije, kao i ACC, odnosno azbestno-cementne. Ove godi-ne Vodoopskrba samo u sanaci-ju cjevovoda kani uložiti 40 mili-juna kuna. Valjalo bi promijeniti nekoliko kilometara starih i do-trajalih cijevi da bi se stalo na kraj golemim gubicima vode, koju na

koncu plate svi građani. Računa se da se sada gubi više od 40 po-sto vode. Lani je gradonačelnik Milan Bandić najavio ulaganje vi-še stotina milijuna kuna u cjelo-kupni vodoopskrbni sustav, sa-naciju i izgradnju novih cjevo-voda, jer se računalo da je osam posto Zagrepčana bez vodovo-da, a 14 posto ih živi bez kana-lizacije. Na jednom je stručnom skupu potaknuto i pitanje podze-mnih voda te ispunjenosti vodo-crpilišta. Rečeno je da je količina vode oko crpilišta zadovoljavaju-ća, ali se već pomalo osjeća trend smanjivanja razine vode.

Riječ urednika

Ima nas više! U posljednje dvije godine i Hrvatska i Zagreb bilježe porast sta-novnika, nakon 16 godina više je rođenih nego umr-lih. Slično je i u većem bro-ju zemalja EU-a. I dok naši političari taj plus pripisuju uglavnom sebi i povezuju s populacijskom politikom, vani misle da su hladne zi-me itekako utjecale na na-talitet. Kažu, ljudi se više druže, štede na grijanju, dosta ih ostane i bez stru-je, ne gledaju televizor, ma-nje su na internetu, a sve vi-še u krevetu...

Krevet nije važan sa-mo za natalitet, već i turi-zam. Dr. Chris Idzikowski iz Edinburgha, specijalist za probleme vezane uz san, smatra kako zagrijani kre-vet smiruje, brže uspavljuje i bolje djeluje na san. I ho-telski lanac Holiday Inn pla-nira zaposliti ljude “grijače kreveta” koji će u poseb-nim odijelima gostima prije spavanja na 5 do10 minuta grijati njihov krevet. Ta se usluga već može naručiti u Londonu i Manchesteru!

A što je s nama? Turistič-ka smo zemlja, nezaposle-nih je sve više. Pa valjda imamo šljakere koji znaju napraviti krevet, a i zagri-jati ga. Riješili bismo neza-poslenost. A natalitet? Bez “grijača”, molim, reći ćete u hotelu, supruga i ja planira-mo bebu. Ne bi bilo dobro da utonemo u san...

Bez grijača, molim, planiramo bebu!

Branko Karapandža

Sustav digitalizacije vodovoda i kanalizacijeU Vodoopskrbi i odvodnji postoji Odjel za katastar vodovoda i kana-lizacije. Tu se, u računalnom obli-ku, može dobiti najtočniji uvid u to gdje je što dosad izgrađeno. U ti-jeku je uvođenje sustava integral-nog digitalnog modela zagrebač-kih podzemnih instalacija.

Vodovodne cijevi pred Najteže je stanje na Jarunu, gdje su cijevi stare 30 godina, pa se gotovo svaki dan događaju puknuća na dva-tri mjesta, ali i na nekim cjevovodima prema Sesvetama

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Hrvatsko narodno kazalište - vodovodne cijevi pukle su dok su radnici pripremali iskope za podzemnu garažu

3tema brojaUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Gdje su sve pucale cijevi

- 16. veljače 2009. magistralni cjevovod u krugu Elektrane-

-toplane u Zagorskoj ulici

- 17. rujna 2009. magistralni cjevovod u Vukovarskoj ulici

- 16. listopada 2009. vodovodna cijev u Aveniji Dubrov-

nik poplavila ulicu

- 19. listopada 2009. probijen magistralni cjevovod kod HNK

- 20. prosinca 2009. pukla cijev u Horvaćanskoj ulici

U Zagrebu se gubi 40, u Europi 20 posto vode

Gubici gradske vode zbog insta-lacija starih 40 do 50 godina tre-baju se smanjiti na 20 posto, što je europski prosjek. Sad se u Zagrebu gubi više od 40 posto vode. U obnovu i iz-gradnju vodovodne i kanaliza-cijske mreže do 2011. godine Holding je planirao uložiti 1,27 milijardi kuna. Potpuna sana-cija cjelokupnog vodoopskrb-nog sustava trebala bi se zavr-šiti 2015. godine. (jr)

Zagrebački vodonosnik vrlo je bogat rezervama vode, ali se

zato mora paziti na moguće onečišćenje. Naš grad dosad s tim

nije imao velikih problema. Još prve analize vode iz Gradskog

vodovoda 1878. pokazale su da je litra vode sadržavala 0,674

grama ugljične kiseline i 0,171 grama vapna. Potom se više

od pola stoljeća crpila ista voda bez ikakve dorade. Danas se

ipak raznim projektima poduzimaju koraci da ne dođe do ve-

ćih zagađenja podzemnih skladišta vode. U prvom redu riječ

je o gradnji pročistača otpadnih voda, sanaciji smetlišta kod

Jakuševca i uređenju vodotoka Save.

Čuvajmo podzemna skladišta vode!

Bez dovršenog vodo-voda i kanalizacije se-svetska su naselja Ši-munčevec i Popovec, iznad Dubrave Jalše-vec, a na jugu dijelo-vi oko Brezovice. Na zapadnoj strani vo-du čekaju područ-ja iznad Podsuseda, Meglenjak, Jagodić itd. Bez odvodnje su i dio Brezovice, Hrvat-ski Leskovac, Odran-ski Obrež, a da ne go-vorimo o naseljima u gradskoj četvrti Se-svete. Goranec, Kaši-na, Prepuštovec, Šimunčevec, Popovec i Šašinovec još će se neko vrijeme strpjeti sa septič-kim jamama.

Obratite se centru za informacije

U Vodoopskrbi i odvodnji, u Folnegovićevoj ulici, otvo-ren je centar za informacije i

reklamacije. Svrha je brže i kva-litetnije informirati građane o stanju vodovoda i kanalizaci-je. Radno je vrijeme centra od ponedjeljka do petka od 7.30 do 15.30 sati. Upiti su mogući i na telefone: 6163-011, 6163-012, 6163-013, 6163-014 ili pu-tem e-maila: informacije.rekla-macije@vio.hr.

Naselja bez dovršenog vodovoda i kanalizacije

raspadom

4 aktualno Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Mjere populacijske politike ko-je Grad Zagreb provodi posred-stvom Ureda za zdravstvo daju izvrsne rezultate. Lani i preklani u našem je gradu rođeno znatno više djece nego što je bilo umr-lih osoba. Za usporedbu, 2001. godine rođeno je 7187, a 2009. čak 8034 Zagrepčanina! Lani je rođeno 242 djece više nego sa-mo godinu prije. Umrlih je u Za-grebu 2009. godine bilo 6128.

- Podatke o zahtjevima za isplatu novačne pomoći u 2009.

možemo predočiti brojkama do kraja studenoga. S tim su datu-mom podnesena 7064 zahtjeva, a očekuje se da će ih podnijeti i preostali dio roditelja koji ispu-njavaju uvjete. Rok je šest mje-seci nakon rođenja djeteta. Pre-ma broju rođene djece lani i bro-ju zahtjeva, vidljivo je da mnogi roditelji podnose zahtjev u vr-lo kratkom roku poslije djeteto-va rođenja. To je pokazatelj da novčana pomoć ima važnu ulo-gu u populacijskoj politici te da je važna u podmirenju potreba novorođenog djeteta. Za isplatu ukupnog broja pomoći u 2009.

godini utrošeno je 73.620.000 kuna - govori nam pomoćnica pročelnika za zdravstvo Vesna Helfrih.

Dok uživamo u tim brojkama, a nadležni ured u svojim rezul-tatima, brige već danas kucaju na vrata susjednih službi. Svi će novorođeni za šest-sedam go-dina biti prvašići, za koji mjesec trebali bi u jaslice i vrtić, a već smo danas svjedoci gužvi, lista čekanja... Zato neka ove brojke budu poticaj za zatvaranje sret-nog kruga - svaki novi dječji plač neka prate i novosagrađeni kva-drati u vrtićima i školama.

Sveti Duh mora proširiti rodilište

Sve više obitelji s troje djece

Osjeti se baby boom u svim zagrebačkim rodilištima - od-govaraju nam iz njih. Samo na Svetom Duhu, jedinoj bolni-ci u Zagrebu kojoj je vlasnik Grad, lani je rođeno rekor-dnih 3500 djece (no to je broj za svu tamo rođenu djecu, a ne samo onu čiji roditelji ima-ju prebivalište u Zagrebu). Za-to sad brinu slatke brige o to-me kako proširiti rodilište koje već danas nosi prestižan naziv „Prijatelj djece“. (dkb)

Iz Gradskog ureda za zdrav-stvo dobili smo zanimljive podatke o broju zahtjeva za opremu novorođene djece. Oni govore da je lani za pr-vo dijete podneseno 3405 za-htjeva, za drugo 2437, za pr-vo i drugo 80, za treće i svako daljnje dijete 1093, za drugo i treće 36, za treće i četvrto 10 zahtjeva te za prvo, dru-go i treće dijete tri zahtjeva. Osim u statistikama zavidnog broja novorođene djece, vrlo je zanimljiv i podatak o obite-ljima koje sad imaju troje i vi-še djece. (dkb)

Već dvije godine više umrlih Nakon 16 godina negativnog prirasta stanovništva u našoj

se zemlji i gradu bilježi pravi baby boom, a svi se slažu da su glavni razlog odlične mjere populacijske politike

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Rubni gradski dijelovi nositelji su pozitivnog prirodnog rasta gradskog stanovništva: Se-

svete su vodeće sa 275 više rođenih nego umrlih, a Stenjevec ih ima 271. Gornji grad ima

281 više umrlih nego rođenih, a Donji grad 270. Dosad se središte održavalo pridošlica-

ma iz rubnih dijelova, no sad je trend bježanja iz gradskih središta. Stručnjaci predviđaju

da će ovogodišnje hladnoće više utjecati na povećanje natalite-

ta nego gradski i državni poticaji. Vrijeme bez struje, televizije i

grijanja potiče život u kući i toplom krevetu. Europska rodilišta

već se pripremaju za povećani broj poroda, a internetske strani-

ce za upoznavanje partnera zabilježile su znatan rast posjetite-

lja... Najesen će se vidjeti kako je bilo u Zagrebu i Hrvatskoj.

Jaka zima najbolji natalitetski poticaj

Udruga Krijesnica

5aktualnoUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

rođenih nego Novčana pomoć za novorođene u ratama

Od 1. ožujka 2009. godine, prema novoj Odluci o novčanoj po-moći za opremu novorođenog djeteta, isplaćuje se:- za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva - 3600 kuna, ko-je će se isplatiti u jednakim godišnjim obrocima, tijekom tri ka-lendarske godine,- za drugo dijete - 7200 kuna, koje će se isplatiti u jednakim go-dišnjim obrocima također tijekom tri godine,- za treće i svako daljnje dijete - 66.000 kuna, koje će se isplatiti u jednakim godišnjim obrocima tijekom šest godina.Iznos novčane pomoći ovisi o broju malodobne djece roditelja podnositelja zahtjeva koja s njim žive u zajedničkom kućanstvu, te roditelja kojem su djeca dodijeljena na brigu i skrb temeljem pravomoćne presude o razvodu braka, uz uvjet da jedan rodi-telj ima pet godina prebivalište u Zagrebu prije rođenja djeteta, a drugi da je prijavljen u Zagrebu neovisno o vremenu prijave. (dkb)

Kad prijeđeš 65 godina, voziš se besplatno Česti upiti umirovljenika po-taknuli su pitanje - tko od njih ima pravo na besplatan prije-voz? Prema obavijesti iz Grad-skog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, besplat-no se mogu voziti svi građani koji su navršili 65 godina života, neovisno o tomu primaju li ili ne primaju mirovinu. Besplat-no se, dakle, voze i oni kojima je mirovina - recimo - 10.000 kuna!

Oni pak građani koji još ne-maju 65 godina pravo na be-splatan prijevoz imaju ako su

im mirovina ili mirovina i uku-pni prihod jednaki ili manji od 1500 kuna mjesečno i korisni-ci su prava na novčanu pomoć umirovljenicima koju mjeseč-no isplaćuje Grad Zagreb. Da-kle, ako osoba ima 62 godine, a dobiva invalidsku mirovinu od 1501 kunu, nema pravo na besplatnu vožnju. Povlasticu bi mogla ostvariti jedino na teme-lju moguće teške invalidnosti, prema Cjeniku za prijevoz put-nika i prtljage u javnom prome-tu na području Grada Zagreba. (jr)

Manje turista u graduPrema podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i ra-zvoj, u Zagrebu je u studeno-me 2009. bilo 11,3 posto ma-nje gostiju nego u studenome 2008., odnosno oko 42 tisuće. Ukupno je u 11 mjeseci 2009. naš grad posjetilo 600 tisuća turista. (jr)

Članovi Gospodarsko-socijal-nog vijeća zatražili su od Ure-da za promet da im se pripre-mi popis najvažnijih projeka-ta za poboljšanje prometne infrastrukture te rok njihove provedbe, a oni će ih odabra-ti pet. Dok je, kako kaže gradonačel-nik Milan Bandić, u moderne

tramvaje i autobuse u po-sljednjih pet godina ulože-no 200 milijuna eura, sad je red na infrastrukturi. Kad je pak riječ o najavljenom auto-matskom upravljanju prome-tom, gradonačelnik je kazao da je za izradu dokumentaci-je u ovoj godini predviđeno 15 do 20 milijuna kuna. (jr)

Na redu je prometna infrastruktura

Krijesnica daje besplatne savjeteKrijesnica je udruga za pomoć dje-ci i obiteljima suočenima s malignim bolestima. Udruga (www. krijesnica.hr) daje besplatne psihološke savjete roditeljima oboljelih, oboljelima, čla-novima obitelji, svima koji su izgubili nekoga zbog maligne bolesti. Indivi-dualna i skupna savjetovanja održa-vaju se u prostorijama udruge, Prilaz Gjure Deželića 50, Zagreb. Termin se dogovara na telefone 01/3770-022 ili 01/3770-477.pomaže djeci i obiteljima

6 aktualno Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Početkom ožujka novac za 450 tvrtki u problemima

Za ino-liječenje HZZO plaća i smještaj

Otpad se do travnja plaća po broju stanara

Dodijeljene stipendije “Za žene u znanosti”

Krajem veljače ili početkom ožujka počet će isplata nov-čane pomoći za 450 manjih poduzeća, kaže pročelnik La-dislav Prežigalo.

Pomoć je zatražilo njih 512, a dobit će od 20 do 300 tisuća kuna. (dkb)

Upravno vijeće Hrvatskog za-voda za zdravstveno osigu-ranje odlučilo je roditeljima i pratiteljima djece mlađe od pet godina koja se liječe u ino-zemstvu, uz troškove putova-nja, odsad plaćati i troškove smještaja. (dkb)

Zakon bi da se odvoz komu-nalnog otpada plaća po količi-ni, no u Zagrebu će se do trav-nja naplaćivati po broju stana-ra. Uplatnice od 1. veljače imat će zvjezdicu, upozorenje pred-stojniku zgrade da Čistoći do-javi točan broj stanara. (kb)

Iva Kovačić, Petra Peharec, Ivana Šo-ljić Jerbić i Lana Vasung dobitnice su stipendija “Za žene u znanosti”, što ih dodjeljuju Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kultu-re i L’Oreal. Mlade će znanstvenice 4000 eura iskoristiti za dovršenje svojih doktorskih disertacija.

Ne tješi nas što je bolje nego drugdje U gradu je sve više starijih i nezaposlenih, sve je niži standard, kvadrata po članu obitelji sve je manje, pa je nužno ono što grad i građani imaju pravilnijei bolje rasporediti

Zagreb ima 15 posto građana starijih od 65 godina, a trend starenja nastavio se i u 2009. godini

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Okrugli stol pod nazivom Soci-jalna slika grada Zagreba 2008. poslužio je kao indikator kvalite-te života Zagrepčana. Pokazalo se da je Zagreb sve stariji grad, s oko 15 posto građana starijih od 65 godina, a trend starenja na-stavio se i u 2009. godini. Uoče-no je i da mladi sve kasnije stu-paju u brak, a time i djeca dola-ze u poznijim godinama. Nekad između 20 i 29, a sada između 30 i 39 godina. Sve više je neza-poslenih, trenutačno 34 tisuće, standard je sve niži, a broj onih koji rade, a ne dobivaju plaću sve veći.

Zabilježen je i nedostatak izvaninstitucionalnih oblika skr-bi za starije i nemoćne osobe, ali i manjak predškolskih ustanova i dnevnih boravaka u nižim ra-zredima osnovne škole. Zabri-njava i stambeni standard gra-đana, koji je u 2008. bio oko 22 kvadrata po članu, a brojke i da-lje padaju.

Porasle su cijene stambenih kvadrata i puno su više nego u ostalim dijelovima Hrvatske...

Dogradonačelnica Jelena Pavi-čić Vukičević je rekla:

- Ne zadovoljava nas da je so-cijalna slika Zagreba u odno-su na ostatak Hrvatske povolj-nija, nego moramo poraditi da bude još bolja, a sredstva koja imamo treba pravilnije raspore-diti. Ne može se reći da je net-ko tko živi u stanu od 300 tisu-ća eura siromašan, ali taj isti mo-že biti gladan. Stvar je u tome što je spreman učiniti. Trebamo razbijati čvrste okvire, postavi-ti stvari drukčije i nazvati ih pra-vim imenom.

Dr. Boran Ivasović, tajnik Hr-vatske europske stranke, kazao je da Vlada permanentno ukida stečena prava i zato se sve teže živi. Upitao je kad će se vratiti prava stečena prije devedesetih

(školovanje, zdravstveno osigu-ranje itd.) te naglasio kako ima osjećaj da živi u nekropoli, a ne u metropoli, jer je kvaliteta živo-ta pala ispod dva dolara.

Prof. Siniša Zrinščak, domet-nuo je da se prava ne smiju uki-dati, ali se trebaju preispitati. Naglasio je da je u Zagrebu vr-lo niska pomoć samcima i sa-mohranim roditeljima, na što je upozorila i Europska unija. Bo-siljka Baćura, predsjednica udru-ge Djetešce na sunašce, iznije-la je podatak da se roditelji teš-ko odlučuju na treće dijete zbog niskih socijalnih davanja grada i države. Odgovoreno joj je da so-cijalna davanja za treće dijete u gradu nisu niska te da puno ma-nje imaju roditelji s dvoje djece i s nižim plaćama.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Uskoro domovi na Jarunu i u Kosnici

Postavilo se pitanje kad će bi-ti gotov dom za oboljele od Alzehaimerove bolesti, na što je Višnja Fortuna rekla da ne bi trebalo dugo čekati na novi dom na Jarunu. I beskućnici bi uskoro s kolodvora trebali useliti u novi dom u Kosnici. Nova socijalna slika grada ide u izradu za dva do tri mjeseca i bit će glas korisnika i struke, rečeno je na kraju.

7aktualnoUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Tvornica željezničkih vozila Gredelj

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zamislite da unutar zidova starih zagrebačkih tvornica, koje danas mogu poslužiti jedino za snima-nje horora, plivate u toplom be-zenu, razgledate slike ili muzej-ske eksponate, plešete ili slušate glazbu, večerate uz treperenje svijeća.... Sve se to može i sve je to već napravljeno u gradovima oko nas. Najveće dostignuće u zaštiti i prenamjeni industrijske

baštine postigli su Nijemci, a ne zaostaju ni Englezi, Nizozemci i ostali.

Paromlin je bio prva priča ko-ja je trebala poteći u tom smje-ru, ali do danas nije učinjeno ništa. Zagreb, osim Paromlina, ima “Nadu Dimić”, Tvornicu ko-že, Tvornicu duhana, Gredelj, Pi-vovaru, Plinaru, Goricu itd. Sve su to zaštićeni, ali nažalost zabo-ravljeni objekti. Iako su zbog sto-ljetne starosti sami za sebe pri-ča, njihova vrijednost za razvoj

današnjeg grada nije prepozna-ta. U tom smjeru krenuo je Mu-zej grada Zagreba, u suradnji s Pivovarom Zagreb, a uz potporu Gradskog ureda za zaštitu spo-menika kulture, Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport te nadležnog ministarstva.

- Okosnicu našeg projekta “Zagrebačka industrijska bašti-na: povijest, stanje i pespektiva” čine tri studijske izložbe koje će se se odvijati od 2010. do 2014. godine. Prva je otvorena 26. si-ječnja, a trajat će do kraja trav-nja. Ona će pokazati zagrebač-ku industrijsku baštinu od 1862. do 1918. godine. Tim projektom želimo vrednovati i dokumenti-rati svu baštinu i, što je najvaž-nije, ukazati na opasnost od uni-štenja tih vrijednih objekata na još vrednijim lokacijama, te po-nuditi rješenja za kvalitetnu sa-držajnu premanjenu u skladu s potrebama suvremenog druš-tva - naglasio je Vinko Ivić, rav-natelj muzeja.

Goran Arčabić, autor i voditelj projekta, rekao je da žele utjeca-ti na stvaranje pozitivnog javnog mišljenja o industrijskom naslije-đu kao dijelu nacionalne baštine i zajedničkog europskog identi-teta. Prvi koraci su napravljeni kad se u dio negdašnje tvornice kože uselila Gliptoteka, drugi bi korak mogao biti Hrvatski povi-jesni muzej u Tvornici duhana, o čemu se priča, a treći će, nadaj-mo se, uslijediti nakon što gra-đani, a i struka, vide fotografi-je tih prekrasnih građevina koje imaju dušu. Zamislite samo ko-liko je radnika u njima radilo, a svaki je čovjek posebna priča.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

Najbolji stručnjaci različitih profila

Istraživački i izložbeni projekt Muzeja grada Zagreba “Za-grebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektiva” okuplja najbolje stručnjake različitih profila: povjesniča-re, povjesničare umjetnosti, urbaniste, arhitekte, konzer-vatore, arhiviste, kustose... Oni će istraživati, vrednovati, do-kumentirati i prezentirati in-dustrijsku baštinu.

Bazen u Gredelju ili Paromlinu? Moguće!

Osim izložbi, i radionice, predavanja...

Radi što bolje i brže realizaci-je projekta, osim triju studijskih izložbi, Muzej će organizirati stručne skupove, radionice, pre-davanja i prezentacije te povre-meno izdavati publikacije kojima će promoviirati zaštitu objekata. Omogućit će se i izravan doticaj posjetitelja s industrijskom bašti-nom uz stručna vodstva.

Vrijedni objekti na još vrednijim lokacijama zaslužuju kvalitetnu sadržajnu premanjenu u skladu s potrebama suvremenog društva. Kotač u tom smjeru nastoji pokrenuti Muzej grada Zagreba

U baštini i radnička stambena naselja

Osim industrijskih objekata, u kulturnu baštinu spadaju i industrijski krajolici, radnič-ka stambena naselja, strojevi, dokumentacija i artefakti na-slijeđeni iz prošlosti čijim se osmišljenim gospodarenjem čuva memorija na razvoj i na-predak ljudske civilizacije te stvara nova vrijednost za bu-duće generacije.

8 od kvarta do kvarta Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Uređeni dječji vrtići Vedri dani i Različak

Obnova nogostupa i kolnika u više ulica

Vijeće će pokušati oživiti centar grada

Treba hitno sanirati blokove unutar zgrada

Lani je veliki posao bio ure-diti vrtiće Vedri dani i Razli-čak. Vedri dani imaju nekoli-ko područnih objekata, a oko svakog su se uredili zelenilo i igrališta, postavile klupe i žar-dinjere te nove sprave i anti-traumatska podloga.

Prema prijedlogu za 2010. go-dinu, na red za uređenje došle su Berislavićeva, Vrbanićeva te Massarykova od Gundulićeve do Preradovićeve. Potrebna je i sanacija nogostupa u Bogišiće-voj, Vrbanićevoj, Derenčinovoj i Ulici Ljudevita Posavskog.

Pokrenuli smo inicijativu da ta-mo gdje je stopostotni vlasnik Grad započnemo s prenamje-nom sada praznih prostora u kulturne sadržaje ili ih ustupi-mo nekim udrugama koje će svojim programima oživiti cen-tar grada - kaže Marijan Oljica.

Najveća kvaliteta Donjeg gra-da njegova je struktura. Bloko-vi unutar zgrada čine zanimljive cjeline, no potrebna im je hitna sanacija, a priprema se inicijati-va za njihovo uređenje. U Vije-ću se nadaju da će se i građani u to uključiti.

Izlozi praznih poslovnih prostora narušavaju ljepotu donjogradskih zgrada i ulica

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Stav je svih 14 Mjesnih odbora u Gradskoj četvrti Donji grad da se ne grade javne garaže u užem središtu grada, točnije u “zele-noj, Lenucijevoj potkovi”.

To znači da su se predstavni-ci građana u odborima i vijeć-nici četvrti izjasnili protiv grad-nje garaže ispod HNK te ga-raže na Cvjetnom ispod tzv. Hoto-kompleksa. Kako ističe

novi predsjednik VGČ-a Donji Grad Marijan Oljica, nisu vijećni-ci protiv javnih garaža, nego ne žele da se grade upravo u naju-žem centru.

- Naš je prijedlog da se gara-že grade na rubnim dijelovima četvrti, na Kegliću, odnosno Tr-gu dr. Franje Tuđmana. Tako bi svi koji dolaze u središte grada svoja vozila ostavljali izvan stro-gog centra. Izgrade li se garaže u samom središtu, to je snažna privlačna sila. Vozači počnu sve

više dolaziti autima u centar, a ako ne nađu parkiralište, stvara-ju veliku gužvu.

Naravno, garaže malo dalje od strogog središta povukle bi za sobom inicijativu za proširenje pješačke zone. Tako bi oni koji parkiraju auto na periferiji če-tvrti mogli nesmetano prošeta-ti do Trga bana Jelačića - govo-ri Oljica.

Za razliku od ostalih dijelo-va grada, u četvrti Donji grad nije potrebna gradnja nove

infrastrukture, nego samo re-konstrukcija postojeće. Prora-čun je osam milijuna i 52 tisuće kuna, a dosad je ostvareno 90 posto programa malih komu-nalnih akcija. Veliki posao uči-njen je postavljanjem nadstreš-nica na tramvajskim postajama, u što je uloženo 609 tisuća ku-na. Za 2010. u planu je uređenje Svačićevog trga, prije svega za-puštenog parka. U planu je ta-kođer i sanacija Obrtničkog pro-laza u Ilici.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Vatrogasci dobili dva nova vozila

Javna vatrogasna postrojba Centar dobila dva nova va-trogasna vozila. Njihovu na-bavu sufinancirali su Grad Zagreb i Vlada Republike Hr-vatske. Inače, dosad su ob-novljene čak dvije trećine va-trogasnih vozila u tom dije-lu grada. Novo interventno vozilo je takozvano kemij-sko, a služi za gašenje poža-ra pjenom i vodom, dok je drugo akcidentno. No, ne-dostaje još specijalno vozilo s ljestvama koje dosežu vi-sinu od 50 metara, kako bi vatrogasci mogli gasiti po-žar i na visokim zgradama i neboderima.

Vijećnici ne bi garaže u centruGaraže malo dalje od strogog središta povukle bi za sobom inicijativu za proširenje pješačke zone. Tako bi oni koji parkiraju na periferiji četvrti mogli nesmetano prošetati do Trga bana Jelačića - govori predsjednik Vijeća četvrti Marijan Oljica

9od kvarta do kvartaUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

BorisBilo bi lijepo kad bi se noćni život u Zagrebu pro-dužio, a ne da se

sve gasi u jedan poslije pono-ći. Osim toga, trebalo bi biti i vi-še klubova

DavorU Zagrebu su u redu zelene zo-ne poput Zri-njevca, gdje se

ljudi mogu odmoriti i uživati u malo zelenila, a kritizirao bih gužve u prometu

BožicaNesretna sam zbog neodgo-vornih vlasnika pasa koji ne čiste

iza njih. Ma nisu krive životnije, nego naša nekultura

MiraZadovoljna sam Zrinjevcem, nje-govi ljudi vrlo li-jepo uređuju naš

grad. Od proljeća do jeseni grad blista i zaista je mnogo cvijeća

BorisZadovoljan sam ponudom grad-ske kulture, po-sebno galerij-

skim i izložbenim prostorima. Nezadovoljan sam gradskom vlašću

NadaNekultura mla-dih posebno me žalosti. Pa više ne možete do-

živjeti da vam se mladi ustanu u tramvaju i ponude mjesto za sjedenje

Nastavljaju se radovi na Dubravkinom putuNastavlja se uređivanje Dubrav-kinog puta. Taj projekt obuhva-ća uređenje Dežmanova prolaza, Alexandrovih stuba, ljetnog kina Tuškanac, Krešićevih livada i Du-bravkinog puta do Cmroka. Ugo-voreni su radovi na rasvjeti za

Dubravkin put u iznosu od 1,4 mi-lijuna kuna i uređenje ljetnog kina za tri milijuna. U tijeku su geome-hanički istražni radovi, što je uvjet za lokacijsku dozvolu. Ugovoren je i dio radova na sportskim igrališti-ma na Krešićevim livadama.

Zakmardijeve stube - najavljena je jača rasvjeta, a bit će i zaštitara i kamera

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Najveće brige parkiranje i mrak

Uskoro kanalizacija na Prekrižju i Kraljevcu

Ove godine Vijeće bi se tre-balo pozabaviti odvodnjom na Prekrižju i Kraljevcu. To su brdske lokacije, a stanovni-ci uglavnom koriste septič-ke jame, pa u vrijeme obil-nih oborina dolazi do preli-jevanja fekalija i slijevanja u nizinske dijelove četvrti. No, prije uvođenja kanalizacije potrebno je riješiti imovin-sko-pravne odnose i dobi-ti dozvole od onih preko či-jih će parcela ići kanalizacij-ske cijevi. Nedopustivo je da samo sto-tinjak metara od Predsjednič-kih dvora zaudaraju fekalije - govori predsjednik VGČ-a Lu-ka Šimurina.

Stanovnike četvrti Gornji grad - Medveščak više nego ostale Za-grepčane muče problemi “pro-meta u mirovanju”, odnosno parkiranja. Alarmantna je situ-acija na Pantovčaku, Kaptolu, Ribnjaku, u ulicama koje su po-veznice s Maksimirskom i Petro-vom te oko Kvaternikova trga.

Nakon što su Zagrebparkin-govi pauci “očistili” Pantovčak, eskaliralo je nezadovoljstvo gra-đana gradskom prometnom po-litikom. Luka Šimurina, predsjed-nik Vijeća Gradske četvrti Gor-nji grad - Medveščak, kaže da je jedno od rješenja problema

parkiranja u cijelom gradu dati u javnim garažama subvencio-nirane karte kakve Zagrepčani koriste za parkirne zone. Druga je mogućnost gradnja javne ga-raže ispod tzv. Iličkog placa za koju bi stanovnici Pantovčaka i okolnih spomenutih ulica plaća-li povlaštenu kartu. Postoji i tre-ća, najjeftinija mjera - iscrtava-nje parkirališnih mjesta s obiju strana Pantovčaka. Ta je ulica ši-roka 12 metara, pa bi se iscrtava-njem s obiju strana znatno pove-ćao broj mjesta za parkiranje.

Osim parkiranja, Vijeće treba riješiti i javnu rasvjetu. Za po-stavljanje 50 rasvjetnih tijela u Ribnjaku potrošeno je 945 tisu-ća kuna. Osobita će se pažnja

posvetiti rasvjeti oko škola, vrti-ća i đačkih domova. Tako je 175 tisuća kuna potrošeno za osvjet-ljavanje zelene površine izme-đu doma zdravlja i dječjeg vrtića u Grškovićevoj ulici. Najavljena je i jača rasvjeta na Zakmardi-jevim stubama. Na njima će se postaviti i kamere, češće će bi-ti policijske ophodnje, a bit će i zaštitara.

U suradnji s Policijskom upra-vom zagrebačkom detektirat će se i uskoro osvijetliti sva mračna mjesta. Uz to, u planu je i grad-nja sportske dvorane, jer nema ni jedne od Zvijezde do Miha-ljevca. Već postoji projektna do-kumentacija za gradnju dvorane uz školu u Mlinarskoj.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

U četvrti Gornji grad - Medveščak građane problemi s parkiranjem muče i više nego ostale Zagrepčane. Osim toga, prioritet je postavljanje rasvjete na mnoga nedovoljno osvijetljena mjesta

Anketa

10 događaji Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Traži se afirmacija žene i ljudskih prava

Dosadašnje Zagrepčanke godine

Nagrada Zagrepčanka godi-ne dodjeljuje se građankama Zagreba koje su svojim dje-lovanjem znatno pridonijele afirmaciji žena u društvu i jav-nosti, afirmaciji ženskih ljud-skih prava i ravnopravnosti spolova. Pozornost se obraća na rad na povećanju kvalite-te života žena u Zagrebu. Jav-ni se natječaj obično raspisu-je u prosincu i traje najmanje 20 dana.

Preminula novinarka Ana Ru-kavina Erceg (posmrtno) prva je osoba koja je dobila javno priznanje Zagrepčanka godi-ne za 2007., jer je nakon njezi-na pisma iz bolnice „Želim ži-vot“ višestruko povećan broj darivatelja koštane srži. Za 2008. nagradu je dobila Slavi-ca Jakobović Fribec za osmi-šljavanje programa i pokreta-nje Dana Marije Jurić Zagor-ke. Za 2009. godinu priznanje je pripalo profesorici psiho-logije Mirjani Krizmanić, i to za doprinos afirmaciji žena u društvu.

Zorici Vitez uručena Medalja grada Zagreba

Povodom odlaska dr. sc. Zo-rice Vitez u mirovinu, Institut za etnologiju i folkloristiku po-svetio joj je i predstavio zbor-nik “Izazov tradicijske kultu-re”. Za višegodišnje vođenje Međunarodne smotre folklo-ra gradonačelnik Milan Bandić uručio joj je Medalju grada Za-greba, istaknuvši kako se na-da i vjeruje da će i dalje svojim znanjem i iskustvom doprino-siti tradicijskoj kulturi.

Tko je u Odboru za javna priznanjaBoris Šprem, predsjednik Gradske skupštine, po položaju je predsjednik Odbora za javna priznanja. Milan Ban-dić je kao gradonačelnik također po položaju član Odbora, a na njegov pri-jedlog i zamjenica gradonačelnika Je-lena Pavičić Vukičević. Od gradskih za-stupnika članovi su Tatjana Holjevac i Darinko Kosor. Članovi koji se biraju od uspješnih gospodarstvenika, umjetni-ka, javnih kulturnih, znanstvenih, struč-nih i drugih djelatnika jesu Vlado Pu-ljiz, Spomenka Tomek-Roksandić, Slav-ko Degoricija i Srđan Vlaović.

Zagrepčanka godine se 11. veljače Kandidatkinje su profesorica

Novosel, profesorica novinarka Diana Pečkaj Draženka Blaži i profesorica

Zagrepčanka godine 2009. - Tatjana Holjevac, Milan Bandić i dobitnica Mirjana Krizmanić

Boris Šprem, predsjednik

Skupštine grada Zagreba

Ana Rukavina

Slavica Jakobović Fribec

Pet dama natječe se za Zagrep-čanku godine. Odbor za javna priznanja Gradske skupštine po-tvrdio je kandidatkinje od kojih će tročlano povjerenstvo iza-brati osobu koja će 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, ponijeti tu titulu. Konkuriraju profesorica na Fakultetu političkih znanosti

Smiljana Leinert Novosel, profe-sorica psihologije Maja Mamu-la, novinarka Diana Pečkaj Vuko-vić, dekanica Edukacijsko-reha-bilitacijskog fakulteta Draženka Blaži i profesorica Jadranka Bo-ban Pejić. Osim priznanja za že-nu godine u gradu Zagrebu, do-biva se i novac, a visinu iznosa određuje Odbor. Lani je to bilo 50.000 kuna. Na prošloj sjednici predsjednik Odbora Boris Šprem

predložio je u povjerenstvo Ta-tjanu Holjevac, Vladu Puljiza i Slavka Degoriciju, a oni će u ne-koliko dana predložiti Zagrep-čanku godine. Odbor će njiho-vu odluku proslijediti Skupštini, a konačna odluka o pobjednici bit će 11. veljače.

- Nagradu Zagrepčanka godi-ne ustanovili smo prije pet godi-na. Prijedlog je došao od gradske zastupnice Ive Prpić, a prihvatili

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

11događajiUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Bez povećanja plaća u HoldinguUvažavajući teško stanje u gos-podarstvu, sindikati Zagrebač-kog holdinga prihvatili su pri-jedlog Uprave da plaće i ostala materijalna prava ostanu na ra-zini prošle godine.

Prema dodatku kolektivnom ugovoru, osnovica za plaću je 2884,87 kuna bruto, a cijena sata rada temeljem utvrđene osnovi-ce za 174 sata mjesečno je 16,58 kuna bruto.

smo ga jer smo zaključili da je među onima koji najčešće dobi-vaju Nagradu grada Zagreba sa-mo 30 posto žena. Smatrali smo da bi žene trebalo istaknuti u nji-hovu radu na ženskim i ljudskim pravima, ali i na znanstvenom, društvenom i gospodarstvenom planu - rekla je potpredsjednica Gradske skupštine Tatjana Ho-ljevac nakon sjednice Odbora za javna priznanja.

znat će na FPZ-u Smiljana Leinert psihologije Maja Mamula, Vuković, dekanica ERF-a Jadranka Boban Pejić

ww

w.z

agre

b.hr

REPUBLIKA HRVATSKAGRAD ZAGREB

GRADSKA SKUPŠTINAOdbor Gradske skupštine

za javna priznanja

OBAVIJESTo raspisivanju Javnog natječaja za podnošenje prijed-

loga za dodjelu Nagrade Grada Zagreba

Na temelju članka 23. Odluke o javnim priznanjima Gra-da Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 4/00, 8/02, 1/04, 20/04, 18/06 i 16/09), Odbor Gradske skupštine za javna pri-

znanja raspisuje od 6. veljače 2010. u dnevnom tisku (Vjesniku, Večernjem listu i Jutarnjem listu)

JAVNI NATJEČAJZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA DODJELU NAGRADE

GRADA ZAGREBA

u sljedećem tekstu:

“1. Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje se građanima Grada Zagre-ba i drugim osobama koje rade na području Grada Zagreba, radnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, vjer-skim zajednicama, udrugama građana i drugim pravnim osoba-ma za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i prak-tičnom radu u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne skrbi i svih dru-gih područja društvenog života u Gradu Zagrebu.

2. Kriteriji za dodjelu Nagrade Grada Zagreba su:- najbolji rezultati postignuti u teorijskom i praktičnom radu na

pojedinom području djelovanja;- objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi način pre-

zentirana i nagrađena ostvarenja;- uživanje ugleda uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzor-

nog trgovačkog društva, ustanove, udruge građana i druge pravne osobe.

3. Prijedlog za dodjelu Nagrade Grada Zagreba mogu podnijeti građani, udruge građana, gradski zastupnici, radna tijela Grad-ske skupštine, gradonačelnik, gradska upravna tijela, tijela mje-sne samouprave, tijela državne vlasti, ustanove, trgovačka druš-tva, strukovne komore, vjerske zajednice i druge osobe.

4. Prijedlog za dodjelu Nagrade Grada Zagreba mora sadržavati:- ime, prezime i adresu kandidata, odnosno naziv trgovačkog

društva, ustanove, vjerske zajednice, udruge građana ili dru-gih pravnih osoba što se predlažu za dodjelu Nagrade Gra-da Zagreba;

- područje iz točke 1. ovoga natječaja za koje se predlaže do-djela Nagrade Grada Zagreba;

- obrazloženje prijedloga;- raspoloživu dokumentaciju.

5. Rok za podnošenje prijedloga je do 26. veljače 2010. Ne-potpuni prijedlozi i prijedlozi podnijeti nakon isteka roka ne-će se razmatrati.

6. Prijedlozi se podnose Odboru Gradske skupštine za javna pri-znanja preko Stručne službe Gradske skupštine Grada Za-greba, Ulica sv. Ćirila i Metoda br. 5, u zatvorenoj omotnici s napomenom:

“PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADE GRADA ZAGREBA – NE OTVARAJ.”

S Budimpeštom lakše do novca iz EU-a

Poginulih pješaka 16 posto manje

Monitoring kvalitete vode u županiji

Sličnosti Zagreba i Budim-pešte kao glavnih gradova s prosječno visokim standar-dom prilika su da se s mađar-skim iskustvom poslužimo u korištenju novca iz europskih fondova. Predsjednik Grad-ske skupštine Boris Šprem i mađarski veleposlanik Peter Győrkős suglasili su se da Za-greb mora naći model uspješ-nog kreiranja projekata koje će financirati iz fondova Eu-ropske unije. (jr)

Prema izvještaju Policijske uprave zagrebačke, na zagre-bačkim cestama lani je pogi-nuo 21 pješak, ali ohrabruje što je to 16 posto manje stra-dalih nego godinu dana prije. Ozlijeđeno je 600 pješaka, što je 18 pješaka ili 2,91 posto ma-nje u odnosu na 2008. (sk)

Stanovnici Zagrebačke župa-nije odsad će znati kakvu vo-du piju. Naime, Zavod za javno zdravstvo Županije obavit će monitoring kvalitete vode za piće. Za tu svrhu Zagrebačka će županija izdvojiti nešto više od milijun kuna. Zavod za jav-no zdravstvo vršit će uzorkova-nje i analize „A“ i „B“ vrste. Pri čemu „A“ analiza obuhvaća re-dovno ispitivanje fizikalno-ke-mijskih, kemijskih i mikrobio-loških pokazatelja dok „B“ ana-liza obuhvaća ostale tvari. (sk)

12 gradom, gradom Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

U Samobor na norenje da ne bute Vile, vještice, čarobnjaci, klaunovi i svi drugi nizat će se na 184. Samoborskom fašniku sve do 16. veljače, a najveselije će biti u subotu 13., uz povorke dječjih vrtića i osnovnih škola te gostujućih grupa

Kaže se da “bedaki noriju sa-ki dan, a pametni samo na faš-nik”! Ove godine noriti možete u Samoboru do 16. veljače na 184. Samoborskom fašniku. Vi-le, vještice, čarobnjaci, klauno-vi, likovi iz crtanih filmova, ali i iz stvarnog života, najrazličitije vrste životinja… - svi će vladati Slobodnom fašničkom republi-kom Samobor.

Samobor ove godine nudi puno zabave. U bogatom pro-gramu sudjelovat će oko 2500

mališana, 1200 članova mjesnih odbora i njihovih 30-ak alegorij-skih kola te oko tisuću maskira-nih sudionika karnevalskih sku-pina iz cijele Hrvatske. Najavljeni su gosti iz Makarske, Župe Du-brovačke, Senja, Kaštela, Ivanić Grada, Voloskog. Bit će tu i na-daleko poznati i bučni Halubaj-ski zvončari.

Novost su ovogodišnjeg pro-grama tri nove lokacije koje će svakodnevno okupljati maske do ranih jutarnjih sati. SRAKA-fest održavat će se na Trgu Ma-tice hrvatske, a sudjeluju ulični zabavljači, klaunovi, održavaju

se besplatne radionice za dje-cu. Livadićeva ulica je druga no-va lokacija, a tu će se održavati ETNOcest.

Na Etnocestu će se utabori-ti 16 mjesnih odbora i njihovih KUD-ova koji će plijeniti boga-tom kulturnom baštinom. Treća novina očekuje vas u Samobor-skom muzeju, gdje je tzv. HAL-TERNATIVA fašnik, poseban pro-gram za mlade.

No, neizostavan je i tradicio-nalni program na Trgu kralja To-mislava uz Sraku (Đurđica Pleše), Princa Fašnika (Darko Kupres), Fiškala (Mislav Marojević) i Suca

(Zlatko Vrbančić). Ta fašnička če-tvorka pravi su Samoborci koji već godina obnašaju spomenu-te zahtjevne uloge.

Kako smo neslužbeno dozna-li, moto ovogodišnje norijade bit će tri puta K (Kosor, Korupcija i Kriminal). Kroz sve spelancije i zafrkancije provlačit će se ime naše premijerke Jadranke Kosor te aktualni potezi njene Vlade.

Samoborski fašnik gradske vlasti košta oko milijun kuna, od čega je pola novca iz proraču-na, a druga polovica namaknu-ta je od sponzora. Nažalost, ove godine iz Zagreba nije osiguran

Sudac, Fiškal i Sraka opkolili su samoborskog gradonačelnika Krešu Beljaka i Zdravku Škugor Ferdebar, direktorica Turističke

Od posta do jake hrane i zabave

Karnevalska tradicija korijene ima u kršćanstvu. U 9. stoljeću, u vrijeme Grgura Velikog, propisa-na je crkvena mjera koja predviđa da se u pone-djeljak i utorak uoči Čiste srijede ili Pepelnice po-sti. Nedjelja koja je prethodila Pepelnici nazvana

je bezmesnom. Narod ju je pojednostavnjeno na-zvao karneval ili mesopust, bezmesje. Nakon ne-koliko stoljeća post je zamijenjen suprotnim obi-čajima - jakom hranom, zabavom, pićem i maska-ma, pod kojima je sve dopušteno.

Buncek, češnjofke, kiselo Kiselo zelje, kobasice (češnjofke), hladetina i svinjsko meso glav-na su hrana koja se u Samoboru i okolici servira za fašnik. Tu su još govedina, pečena purica ili guska te žganci. I u drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske fašnička

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Prvi zapisi iz 1828.Samoborski fašnik najstari-je su poklade u okolici Za-greba. Počelo je 90-ih go-dina 19. stoljeća. Pisani do-kumenti pokazuju da se tad na ulicama Samobora održavalo fašničko veselje te da se u općinskom ma-gistratu održavao ples pod maskama. U samobor-skom muzeju čuva se za-pisnik iz 1828. kako jedan gostioničar traži da mu se iznajmi dvorana za fašnički bal. Početkom 20. stoljeća fašnička ceremonija doži-vjela je promjene. Uvodi se 1906. funkcija živog princa fašnika, kojem se na pozor-nici, uz prisutnost fašnič-kog suca, na pokladni uto-rak dosudi lomača. Krpeni fašnik koji se na kraju spa-ljuje dio je karnevala od pr-vih dana do danas.

13gradom, gradomUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Obilježava se 150 godina ot-kad je Josip Kompare, za-četnik fašnika, priredio pr-vu pokladnu povorku kojom je duhovito kritizirao opće i mjesne političke i društvene prilike. Taj ugledni Samobo-rac priređivao je fašničke po-vorke u Samoboru od 1860. do 1885., a svoje je šale i osli-kavao. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije u Prera-dovićevoj ulici 45 u Zagrebu do 16. veljače otvorena je pri-godna izložba.

autobusni prijevoz koji bi u ka-sne noćne sate odvozio razga-ljene maske iz Samobora. Pro-blema s parkiranjem sigurno će biti jer ne postoje nove lokacije na kojima bi se nesmetano par-kiralo. U svim ugostiteljskim objektima po pristupačnim cije-nama nudit će se kokteli sprav-ljeni od originalnog samobor-skog bermeta.

Događanja na ulici pratit će i nekoliko izložbi, a neizostavan je i veliki lunapark. Kao zvijezde večeri nastupat će Majke, Crvena jabuka, Cinkuši, Gustafi , Kawasa-ki 3P. U utorak 16. veljače progla-sit će se najbolje maske, uz va-tromet te suđenje i spaljivanje lutke Princa Fašnika.

Izložba u županijskoj Turističkoj zajednici

Nagrade naj-maskama, djeci i obiteljima

prehrana je slična - prisiljeno zelje, juha od rajčice, krpice sa zeljem, suha svinjska podbradina... U slat-ka jela nezaobilazno se ubrajaju krafne i kolači od dizanog tijesta. U Zagrebu je tradicija nalagala da se jedu i suhe smokve.

bedak!zajednice grada Samobora

zelje, krafne...

Lani su neke od nagrađenih maski bile Astro savjetnica Bar-by i Preštimanac. I ove godi-ne domaćini su pripremili broj-ne nagrade za najbolje maske i pojedince te sudionike Srako-trka. Finale će biti u utorak 24. veljače. Tad će Putnička agen-cija iz Samobora dijeliti nagra-du za prvo mjesto - ljetovanje za dvije osobe u Turskoj. Drugo mjesto donosi četiri dana bo-ravka u Londonu za dvije oso-be, a treće trodnevno putova-nje u Insbruck. Nagrade se di-jele i za grupnu masku, za dječji bal, te za naj-obitelj. Najmlađa maska dobiva ruksak, okvir i al-bum za fotografi je, kao i najo-riginalnija maska. Svako dijete sudionik Srakotrka dobiva zlat-nu medalju i sok.

Sesvetski fašnik, tradicionalna manifestacija koja oživljava

drevne običaje sesvetskog kraja, održat će se 14. veljače na Tr-

gu D. Domjanića s početkom u 11 sati. Nastupaju dječji zboro-

vi, mažoretkinje, plesne grupe, sesvetski dječji vrtići i škole, a

posebna gošća je Antonija Šola. Bit će tu i natjecanje u pjeva-

nju pod maskama, dijelit će se bogate nagrade za najbolje ma-

ske, a održat će se i tradicionalne “fašničke špelancije” KUD-

ova sesvetskog Prigorja.

Fašničke špelancije u Sesvetama

Fašnička povorka na gračanskim ulicama

Besplatne radionice za djecu

Treću godinu zaredom odr-žat će se Gračanski fašnik, od 13. do 16. veljače. Bit će tu ples pod maskama, tamburaški sa-stavi, birat će se najbolje ma-ske, nastupi folklornih društa-va, školski fašnik pod šatorom te fašnička povorka gračanskim ulicama. Vrhunac fašnika opet će biti tradicionalna Gračanska fašnička svadba, sa završnom proslavom spaljivanja fašnika kod pučke škole na Iscu.

CeKaTe je pripremio četiri be-splatne radionice za osnovnoš-kolce u Domu kulture Prečko. Radionica Naprstnjak je za dje-cu od 1. do 4. razreda, srijedom od 17.30 do 19 sati. Za mlade od 5. do 8. razreda tri su radionice - Iz OrMaRa, Capoeira i Ples sa zvjezdicama. Prijaviti se možete na tel. 3865-806 i 091/3027-415.

Gračanski fašnik - maškarani

tamburaši

Trešnjevački dječji karnevalDeseti Trešnjevački karneval za djecu održat će se 14. veljače u 18 sati u dvorani CeKaTea. Na kar-nevalu će se, uz glazbeno-plesni program, održati povorka svih prijavljenih maski, a najbolje će biti nagrađene.

14 gradom, gradom Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Zaštitite se od raka cjepivom!Grad snosi troškove cijepljenja učenica sedmih razreda protiv HPV-infekcije. Riječ je o najčešće spolno prenosivoj bolesti i glavnom uzročniku raka vrata maternice

Svaki treći dan jedna žena u Hr-vatskoj umre od raka vrata ma-ternice. Svaki se dan jednoj ženi dijagnosticira ta bolest. Godiš-nje 40 naših sugrađanki umre od te vrste raka - a tu je bolest mo-guće spriječiti i liječiti!

Ti zabrinjavajući podaci razlog su zbog kojih su Gradski ured za zdravstvo i Povjerenstvo za

prevenciju infekcija HPV-om te Ured za obrazovanje i Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba pokrenuli jednu od dosad najve-ćih i najzahtjevnijih javnozdrav-stvenih akcija. Riječ je o preven-ciji raka vrata maternice eduka-cijom i cijepljenjem.

Iako su na tom poslu angažira-ni više od dvije godine, uspješan početak cijepljenja učenica sed-mih razreda i odaziv na preda-vanja, zbog negativne medijske

kampanje, lani je s početnih 45 posto odaziva pao na manje od 15 posto, iako među cijepljeni-ma nije zabilježena niti jedna nuspojava.

- Grad potpuno snosi sve troš-kove za tri doze cjepiva, koliko ih je potrebno primiti za komplet-nu zaštitu. Pozivamo roditelje i djevojčice da se odazovu pre-davanjima i saznaju odgovore na sva pitanja koja ih muče. Ne zanima nas profit, nego zdravlje

naše djece. Želimo sačuvati živo-te i reproduktivno zdravlje žena, imati sretne obitelji - naglasio je pročelnik Zvonimir Šostar.

HPV je najčešće spolno pre-nosiva infekcija jer su se ti vi-rusi izuzetno dobro prilagodili sluznici čovjeka. Zato uz još je-dan poziv na cijepljenje citira-mo stručnjaka Maihaela Skerle-va, koji kaže da “nema granica za spolno prenosive bolesti, osim granica u našoj svijesti”.

Pročelnik Ureda za zdravstvo Zvonimir Šostar s članovima Povjerenstva za prevenciju infekcija HPV-om Mihaelom Skerlevom (lijevo,

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

IvankaSumnjičava sam prema tom cjepivu jer sam či-tala nešto loše o njemu, kao da nije istraženo. Po-slušat ću predavanje da čujem kakva su iskustva

BlaženkoImam žensko dijete i su-pruga i ja uopće ne dvo-jimo - neka se svakako cijepi. Super je da Grad snosi troškove i tako se brine o našim najmilijima

DamirO toj infekciji sam čuo od kolegice iz Amerike i zbog koje nije mogla dobiti dijete. Ako je ci-jepljenje sigurna zaštita, svakako.

NenaKći mi tek kreće u ško-lu pa imam vremena za razmišljanje. Vidjet ću ka-kva će tada biti vreme-na i je li joj potrebno to cjepivo

DijanaPrvi put čujem da se dje-vojčice cijepe. Ne znam ništa o tome i stvarno bih trebala dobro razmi-sliti i razgovarati s dokto-rima o tome što misle

MarioZa svaku pohvalu - pre-venirati jednu od najzlo-ćudnijih bolesti današnji-ce uz pomoć cjepiva ve-liki je medicinski iskorak - zašto ga ne iskoristiti?

Anketa

Prenositelji mogu biti i žene i muškarci

Okupljeni na ovom projektu isti-ču da cijepljenje nije poziv na spolno neodgovorno ponaša-nje. To je samo poziv na spreča-vanje infekcije HPV-om (huma-ni papilomavirus), odnosno vi-rusom koji se lako nastanjuje na sluznici čovjeka i lako se prenosi. Statistike govore da oko 40 po-sto mladih djevojaka dobiva taj virus nakon tri godine aktivnog spolnog života. Važno je znati da i muškarci i žene mogu biti nje-govi prenositelji, no kod nas cje-pivo za dječake još nije registri-rano. (dkb)

15gradom, gradomUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Neka vas ubuduće, ako dođete u bolnicu na Svetom Duhu, ne zbuni natpis - Klinička bolnica. Još je 3. prosinca stekla taj pre-stižni status, ali je nakon rješe-nja Ministarstva zdravstva usli-jedila redovita procedura pa će tako tek idućih dana stići novi natpisi, štambilji, dokumenti s novim zaglavljima. Otkad je samostalne Hrvatske, prvi put se događa da jedna opća bol-nica preraste u kliničku. Prva je to uopće takva bolnica „stvo-rena“ u lokalnoj zajednici - s

ponosom ističe ravnatelj Mla-den Bušić.

Bolnica osnovana daleke 1804. godine pod njegovim vodstvom dobiva potpuno no-vu infrastrukturu - od elektro- i vodoopskrbnog do informa-tičkog sustava, sagrađeni su središnji atrij, nova kuhinja, na jedno mjesto smješteni svi la-boratoriji, sagrađen je mode-ran središnji hitni prijam, ob-novljena su dizala, jedinice in-tenzivnog liječenja, operacijske dvorane, bolnički odjeli, obnov-ljeni su fasada i stolarija, osigu-rani prostori za vjerske potrebe, obnovljena oprema, nabavljeni

moderni 64-slojni CT i magnet-ska rezonanca.

Ipak, da bi Sveti Duh dobio status kliničke bolnice, mo-rao je zadovoljiti stroge kriteri-je i imati minimalno četiri klini-ke na kojima se, osim pružanja zdravstvenih usluga prema naj-suvremenijim metodama, odvi-ja i nastava uz vodstvo stručnih kadrova. On ih već sad ima pet - za unutarnje bolesti, kirurgiju, ginekologiju i porodništvo, ne-urologiju i anesteziologiju, rea-nimatologiju i intenzivno liječe-nje. Planira se i otvaranje novih pa će uskoro od 14 odjela polo-vica biti klinike. (dkb)

Novootvoreni i prema najsuvremenijim standardima opremljeni središnji Hitni prijam

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Predavanja u veljači, cijepljenje u ožujku

U ožujku ponovno počinje ci-jepljenje za sve učenice sed-mih razreda, a u veljači pre-davanja na koja su pozvani roditelji, dječaci i djevojčice sedmih razreda. Prema po-dacima Grada, njih je trenu-tačno oko 4000. Inače, u su-sjednim zemljama, poput Slovenije i Italije, HPV je u ka-lendaru obvezatnog cijeplje-nja. U svijetu se godišnje di-jagnosticira 500.000 novih slučajeva te bolesti, a 30.000 žena umre. Hrvatska je na te probleme upozorila i ove go-dine humanitarnom akcijom Dan mimoza, koja se održala unutar Europskog tjedna bor-be protiv raka vrata materni-ce od 15. do 23. siječnja. (dkb)

Gradnja dnevne bolnice i garažeRavnatelj bolnice na Svetom Du-hu Mladen Bušić najavljuje i sko-rašnji početak ostvarenja velikog projekta gradnje dnevne bolni-ce. Ispod nje bila bi javna garaža. Riječ je o parceli od 10.000 če-tvornih metara na kojoj su danas montažni prostori uprave bolni-ce i parkiralište. Garažu bi dali na upravljanje Gradu, odnosno Hol-dingu, pa bi tako i isplatili tu in-vesticiju koja ne samo da bi bila

značajna za bolnicu, nego bi se dijelom riješio i problem parkira-nja u tom dijelu grada, također zagušenog prometom. Investici-ja bi bila oko 190 milijuna kuna. Radovi bi trajali oko dvije godi-ne, a za to vrijeme ostali bi dije-lovi bolnice normalno funkcioni-rali. Na investicijskom dnevnom redu potom bi se našli proširenje rodilišta te dogradnja još dvaju krila bolnice. (dkb)

Ravnatelj Mladen Bušić na

mjestu buduće dnevne bolnice,

a sadašnjih montažnih zgrada

uprave bolnice

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Sveti Duh prerastao iz opće u kliničku bolnicuPrvi put u Hrvatskoj jedna bolnica, zahvaljujući dostizanju najsuvremenijih standarda, mijenja svoj status. Sveti Duh imat će čak sedam klinika

tamno odijelo) i Dubravkom Lepušićem

16 reportaža Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

U petak 13. veljače davne 1970. godine otvorena su vrata Saloo-na, kažu - najboljeg kluba u Hr-vatskoj, ali i u ovom dijelu Euro-pe. Napravljen je u stilu Divljeg zapada: velika bikovska glava na ulazu, jer bizonovu nisu naš-li, sedla i šeširi, potjernice po zi-dovima. Premda slavi 40., Saloon danas izgleda bolje nego ikad. Dograđeni su sadržaji za neke

nove klince i modernu elektron-sku glazbu, ali je očuvan i njegov stari dio u kojem se sluša sve osim turbo folka.

U klub danas dolaze unuci baka i djedova koji su otvarali Saloon i u njemu učili prve plesne korake. Koliko je ljubavi tu nastalo i nesta-lo, koliko prijteljstava, poslovnih veza... Jer tu svraćaju svi koji su Zagrebu nešto dali, a i danas mu imaju što pokazati: od glumačkih, likovnih, pjevačkih do novinarskih imena. Sve je zapravo i počelo od

Bikovska glava smrdjela zagrebačkim pucama

Na temeljima barake košarkaša Lokomotive

Anegdota kaže da je bikovska glava na ulazu nestala, jer je sušeći se smrdjela zagrebač-kim pucama. Navodno su Al-bert i Vlaho potrošili sav novac na gradnju, pa za otvorenje nisu imali čaše. No, dan prije otvorenja napravili su tulum i svi prijatelji donijeli su po ča-šu, pa ih je na otvorenju bilo svih boja i veličina.

Saloon je nastao na mjestu barake tadašnjeg Košarkaškog kluba Lokomotiva. Klub je bio u besparici i bilo je upitno ho-će li tada najtraženiji igrač Ni-kola Plećaš ostati ili ne. Zlatar, tada predsjednik kluba, pred-ložio je da se svlačionica iznaj-mi kao disko. Doveo je Papu i Srezovića, a oni, vidjevši troš-nu baraku, gotovo da su odu-stali. Sutradan su ipak uzeli če-kić u ruke, srušili svlačionicu i postavili temelje diska.

Dokumentarac u kinu Tuškanac

U kinu Tuškanac 9. veljače prikazat će se do-kumentarac Tonka Jovića “Priče iz Tuškanca”. Nakon projekcije slijedi “Ruby Tuesday” by To-mas Krkač. Dan poslije “Glamour caffe” i zvi-jezde CMC-a. A onda 11. veljače tradicional-ni izbor kuma i kume te 12. veljače što dru-go nego Saloon birthday party. Kruži pitanje - zašto se 40-godišnjaci ne smiju igrati skriva-ča? Jer ih nitko neće tražiti. Za Saloon to ne vrijedi. Tražili su i tražit će ga svi Zagrepčani!

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

U 40 godina u Saloonu milijuna ljudi

U Saloonu je sve napravljeno u stilu Divljeg zapada: velika bikovska glava na ulazu, sedla i šeširi, potjernice po zidovima...

Dino Dvornik i Neno Belan

Osupnut neljubaznošću konobaPero Zlatar se zarekao: Osnovat ću osjećati dobro. I, 13. veljače 1970. g

novinara. Vrhunsko pero Pero Zla-tar bio je osupnut neljubaznošću konobara u nekom zagrebačkom klubu i tog se trenutka prijatelji-ma zarekao: “Osnovat ću klub u kojem će se svi osjećati dobro”.

- Može se reći da je klub nastao iz inata - potvrđuje Vlaho Srezo-vić, koji je na Zalatarov nagovor, zajedno s Albertom Papom, do-šao iz Dubrovnika, gdje su tako-đer vodili klub.

Zagrebački studenti uhvatili su se krampa i lopate i za nekoliko

17reportažaUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Od samog početka glazba je bila izuzetno važan segment kluba. S vremenom i trendovima prila-gođavala se gostima, jer uvijek je vrijedilo geslo kako je najvaž-nije da je gost zadovoljan.

- Oduvijek se ovdje puštaju stari i novi hitovi stranih i do-maćih glazbenika, a puno ih je sviralo i uživo. Stariji se sigurno sjećaju starog dobrog rocka koji je izvodio Telephon blues band - “Ruby Tuesday” - kaže Vlaho.

Danas su zvuci rocka i popa mamac starijim gostima, dok mlađi više vole r’n’b ritmove,

elektronsku glazbu itd. Turbo folka nema, jer je Saloon bio i ostao urbani klub.

Nasljednik Saloona Maro Sre-zović zaslužan je što je 2004. u gornjem dijelu kluba otvoren moderan Logic Lounge Club, prilagođen novim generacija-ma. Prostor je tehnikom i spe-cifičnom atmosferom idealno mjesto za partyje elektronske glazbe strane produkcije (elec-tro, break beat, vocal teck, pro-gressive houce, techno, ambient itd.) S tom dogradnjom Saloon danas ima oko 550 kvadrata.

Nakon što je Ana Karić 13. ve-ljače. 1970. presjekla vrpcu to-mahawkom redatelj Dubravko Pitzko i Vladimir Trauber po-čeli su snimati dolazak prvih gostiju.

Među prvima je pristigla pje-vačica Zdenka Vučković sa za-ručnikom Krešimirom Oblakom, potom Ljupka Dimitrovska, Ibri-ca Jusić, a onda glumci Jagoda Kaloper, Božidarka Frajt, Ratko Buljan, Drago Bahun, novinari Silvija Luks, Jovan Hovan, Vlado

Novak, misica Jasminka Marti-nović i manekenka Irena Uhl te još mnogi drugi. Na otvorenju je bilo i puno obrtnika, koji su zapravo neko vrijeme bili i naj-češći gosti, govori Vlaho, do-mećući da je u Saloon uvijek dolazila viša srednja klasa.

Na ulazu u klub stajao je ve-liki natpis Discotheque Salo-on Plavi vjesnik. Bilo je očeki-vati da će košarkaši Lokomoti-ve biti prvi na plesnom podiju. Nažalost, njih te večeri nije bi-lo. Idući dan imali su teško go-stovanje pa ih je Mirko Novosel spremio na spavanje.

Uz prvog disko-džokeja Ivicu Balenta Tratinčicu zabavljali su se svi osim njih.

Zvonimir Boban i Dražen Petrović bili su posebni gosti u Saloonu

Uz disko-džokeja Ivicu Balenta Tratinčicu zabavljali su se svi osim Lokomotivinih košarkaša, koje je Novosel odveo na spavanje

Pero Zlatar - prvi kum i kum svih kumova

Salon je tijekom desetljeća imao i svoje kumove. Prvi kum, nazvan kum svih kumova, bio je i ostao Pero Zlatar. Naslije-dili su ga Božidarka Frajt i Re-lja Bašić. Poslije njih ključeve su preuzeli Ana Ka-rić i Mišo Kovač, potom Bojana Gregorić. Nju su naslijedili Anzu-lović i Vanna, a onda su na red došli Severina i Kranjčar. Po-sljednjih godina

Saloonu su kumovali Mia Be-gović i Šimenc, Mia Elegović i Prosinečki. Ključeve u rukama drže kumovi iz 2009. Goran Gr-gić i Alka Vuica.

mjeseci sagradili Saloon. Perino pero redovito ih je pratilo u Pla-vom vjesniku, tako da je cijeli Za-greb znao da negdje ispod šume niče nekakav klub. Kad su ga ugle-dali, a potom i otvorili, veselje je tra-jalo do ranih jutarnjih sati. Vrpcu je presjekla Ana Karić, u to vrijeme glumica u najvećem usponu.

Na pitanje jesu li se u 40 godina promijenila vremena ili ljudi, Vla-ho odgovara:

- Rat je učinio svoje. U Zagreb su došli ljudi iz raznih krajeva i

promijenili njegov noćni život, ali i način življenja. Svoje su učinili i informatika i internet. Najnoviju glazbu iz bilo kojeg dijela svijeta mladi sad mogu slušati na raču-nalu, pa im glazba više nije naj-važniji povod za dolazak u Salo-on. Tu traže dobru zabavu i zbog toga se trudimo da svaka noć bu-de posebna.

Vlaho statistiku kluba ima u gla-vi. Za tren je izračunao da je klub radio 14.600 dana i da je kroz nje-ga prošlo oko tri milijuna ljudi.

Ana Karić vrpcu je presjekla tomahawkom

Glazba važan segment kluba

bila tri Jasmin Stavros, Šomi i Rajko Dujmić

ara u jednom klubu, novinar klub u kojem će se svi

godine otvoren je Saloon...

18 ZG info Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Podgorac je nastao 1907. kao muški pjevački zbor, jedna je od najstarijih prigorskih

Nek’ zvoni pri Teško mi je danas sebe i zamisliti tak zamaskiranog u pucu ili tre-bu s Bukovca. Za takvu maška-riju moraš biti šesnaestogodiš-njak kojem je stalo da tako otkri-je svoje prve dlake na nogama. Dopustite sada da sa sebe ski-nem visoke potpetice i najlon-ke s natom, proizvodnja i mo-da kasnih pedesetih, pa da vam prepričam malu povijest maski-ranja i balova pod maskom, koji sežu do sredine 17. stoljeća.

August Šenoa nam otkriva: “Stari Zagrepčani imađahu svoj osobni koledar - koledar iskre-nosti, veselja, bra-timstva, a njemu bijahu upisani pra-znici za svaku vrst zagrebačkih ljudi. Svetak aristokraci-je bijaše biskupov ples, pokladna re-duta, pa će na uli-ce sjajne maskara-de, gdje su grofo-vi, baruni i markizi pod krinkom Jupitera, Saturna i Marsa, gdje su i barunice u spo-dobi Minerve, Dijane i Venere - sve na ulici, dakako, sve u mito-logičkom odijelu, dakako”...

Svoje sjećanje na poklade i maškare ranih devetstotih proš-log stoljeća prenosi nam Vjeko-slav Majer, popularni Lojzek,

rođen na uglu Mesničke i Stre-ljačke: “Ilica je tih pokladnih da-na bila toliko nakrcana ljudima da konjski tramvaj čitav sat ni-je mogao saobraćati... Gledao-ci su se nabacivali konfetima i korijandolima. S balkona kuća žene su bacale bombone, sitni novac, pa i mandarinke - na ra-dost dječurlije koja se bacakala po snijegu. Među mnogim koli-ma u povorci bila su i jedna na kojima je bio, od kartona i da-saka, načinjen stroj za pomlađi-vanje... Taj stroj za pomlađiva-nje bio je ustvari omašan kotao,

kako već reko-smo, od dasa-ka i kartona, a sve je bilo oblijepljeno šarenim pa-pirima. Pred stražnjom otvorenom stranom kotla stajale su mla-de žene pre-

rušene u starice, i one bi, jedna za drugom, uskakale u kotao. A na drugoj strani kotla iskakiva-le su mlade jedre djevojke, ina-če kazališne balerine. A harlekini s maskama na licu i dugim bije-lim štapovima u ruci vikali gla-sno: ‘Stare babe unutra, mlade cure van’”...

Zagrebačka plava

Zamaskiran u visoke pete i najlonke s natomMaska, krinka, krabulja, obrazina. Ili lafra, tj. larfa (od larve) iz mojeg djetinjstva, kad, srećom, nismo znali za crnu čarapu nabijenu na glavu...

U “Lisinskom” će 7. veljače u 19 sati biti Prigorski dan, a predstavit će se podsljemenska baština s Prigorcima iz Gračana, Šestina, Remeta, Bukovca, Markuševca…

Prigorski dan je pred vratima, a članovi Podgorca iz Gračana marljivo vježbaju za svoj nastup u “Lisinskom”.

Pred zgradom podignutom 1927. godine na Iscu, nedale-ko od crkve Sv. Mihaela, uz ne-koliko autohtonih zdanja koja

su očuvana u tom podsljemen-skom naselju, klinci s tamburi-cama upravo izlaze s probe, a za njima dolaze mame i tate, da bi plesali folklor ili pjevali u zboru.

Hrvatsko seljačko pjevačko društvo, reći će Gračanci, njihov je ponos. - Imamo raznih člano-va, zaposleni Gračanci, studenti, učenici... Ja radim kao inženjer

Snimili Božićne pjesme 1965. i prodali milijun primjeraka

Podgorac je nastao 1907. kao muški pjevački zbor. Osnovali su ga mladići iz Gračana, na čelu s mjesnim učiteljem, a njihov je cilj bio očuvati i prenositi u svijet domaću riječ, pjesmu i obi-čaje. Pročuli su se i po to-mu što su 1965. prvi u biv-šoj državi snimili LP s božićnim pjesmama i prodali ga u milijun primjeraka. U “Vatroslavu Lisinskom” 7. veljače u 19 sati pronijet će podsljemensku baštinu, u društvu s Prigorcima iz Šestina, Reme-ta, Markuševca …

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Zvonimir Milčec

“Ilica je za pokladnih dana bila uvijek prekrcana ljudima

19ZG infoUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

kulturnih udruga i djeluje 103 ljeta

gorski kaj...strojarstva, a ovo mi je hobi.

Ljudi su danju okupirani po-slom i onda je rijetko imati ova-kvu priliku baviti se ugodnim stvarima, pjevanjem i plesom, družiti se, to je veličanstveno - govori tajnik Podgorca Alojz Jug, prebirući po svojem rokov-niku da bi vidio koje su sljede-će aktivnosti i obveze pojedi-nih sekcija.

- Inače, njegujemo baštinu ne samo Prigorja, nego i cijele Hr-vatske, Međimurja, Slavonije, Posavine, Dalmacije itd.

Unajmljujemo originalne noš-nje prema svom repertoaru, na primjer, ako plešemo Linđo, on-da imamo nošnju za tu točku. U Domu Podgorca dvije su veće dvorane, jedna za plesače, dru-ga za zboraše.

Na zidovima vidimo povi-jest društva: izvorna stara za-stava, priznanje za nastup na prvoj smotri folklora, fotogra-fija s papom Ivanom Pavlom II… Jedna od najstarijih pri-gorskih kulturnih udruga dje-luje 103 ljeta.

Baš sam danas vesela, pa po-glečte me: niš mi ne fali - ra-dosno je rekla Dora Sukanec otpuhnuvši nekoliko svijeća s torte za svoj 107. rođendan. - Sad sam se pomladila, valjda dobro papam. Niš mi ne fali, a i vesela sam kaj ste vi danas tu - rekla je najstarija Zagrepčan-ka. Na njenom 107. rođenda-nu okupilo se malo društvo su-sjeda, članova Matice umirov-ljenika Novi Zagreb-Utrina, te gradonačelnik Milan Bandić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu Višnja Fortu-na i suradnici.Doru Sukanec gradski su oci počeli posjećivati kada je slavi-la 100. rođendan i već sedam godina 1. veljače dolaze u če-stitare. A u tih sedam godina Dora Sukanec nije se baš ništa promijenila. Premda plaća do-datno zdravstveno osiguranje,

ono joj gotovo i ne treba. Gri-pu nije dobila, samo koristi li-jekove za tlak. Istina, ima da-na kada se ne osjeća baš naj-bolje, onda je neraspoložena, a to ovisi uglavnom o vreme-nu, govori njena 66-godišnja unuka s kojom Dora živi. - Evo neki dan je bila tako ne-raspoložena da nije htjela ri-ječ progovoriti, pa smo televi-zijsku ekipu morali dogovori-ti za drugi dan - dodaje unuka Ljerka.Dora Sukanec rodila se u selu Hrženici u Podravini, imala je četvoro djece i mnogo unu-ka i praunuka. Danas najmla-đi pra-pra unuk ima 20 mje-seci dok su joj sva djeca kao i suprug davno umrli. Baka Do-ra je zapravo duže u mirovini nego što ima staža, jer u mi-rovini je već pedesetak godi-na... (sk)

Ugasila svijeće na torti za 107. rođendan

Višnja Fortuna, Dora Sukanec i Milan Bandić

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

20 ZG info Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Besplatan razgled

Međunarodni dan ribnjaka Crna mlaka

Stanovi u Sopnici

Društvo turističkih vodi-ča Zagreba obilježit će u subotu 20. veljače Me-đunarodni dan turističkih vodič, a organizirati be-splatno razgledanje gra-da. Polasci su u 10, 11 i 12 sati ispred Turističkog in-formativnog centra na Tr-gu bana Jelačića.

Međunarodni dan vlažnih sta-ništa je 2. veljače. Četiri su naša močvarna područja međuna-rodno važna - parkovi prirode Lonjsko polje i Kopački rit, del-ta Neretve i ribnjaci Crna mla-ka. To znači da su jedinstveni i da ih moramo čuvati. (dkb)

Loša prodaja stanova u Sopni-ci, sagrađenih po modelu po-ticane stanogradnje, uskoro bi se mogla razriješiti. Priprema se anketa među 11.000 Hol-dingovih radnika bez stam-benog rješenja, oni će ih mo-ći kupiti pod vrlo povoljnim uvjetima.

Čuvajte se prezentacija! Često se susrećemo s prezentatorima i prodavačima deka, posuđa i masažera koji, ako se ne odobrava njihov nastup, postaju vrlo neugodni

Suđe za zdravo kuhanje

ww

w.z

agre

b.hr

Učenik je nadmašio učitelja i ostavio ga bez teksta! Tako bismo mogli komentirati slije-ganje ramenima triju iskusnih psihologa koje smo pitali ka-ko tumače to da u ova teška vremena kojekakvi prezenta-tori u obiteljskim domovima i restoranima uspijevaju ostva-riti prodaje vrijedne desetke tisuća kuna. Riječ je o prezen-tacijama deka, posuđa, masa-žera, usisavača... Pitanje je što je s našim školskim primjeri-ma i Maslowljevom teorijom

da ljudi najprije zadovoljava-ju potrebe nižeg, pa onda vi-šeg reda. I nisu problem samo zarade, nego i nastupi prezen-tera, postupci koje su odabra-li da dođu do cilja.

Kaže se da je pola prodaje kvaliteta proizvoda, a ostatak psihologija. No, pritom misli-mo na njezin pozitivniji dio. U praksi se susrećemo s prezen-tatorima koji, ako se ne odo-brava njihov nastup, postaju vrlo neugodni. Zato ne čude vapaji s web-stranica forum.hr, žena.hr ili nema-kompro-misa.com - čuvajte se, ljudi, prezentacija!

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Otvoren vrtić na Bijeniku za 80 mališanaJoš do prošlog ljeta nedovršena i zapuštena zgrada na Bijeniku 164 u proteklih je šest mjeseci preuređena u dječji vrtić na dvije nadzemne etaže, u nazočnosti gra-donačelnika Milana Bandića. Mjesta ima za 80 mališa-na u tri jasličke i jednoj vrtićkoj grupi. Adapatacija za-puštene zgrade trajala je šest mjeseci,koštala je 9,64 milijuna kuna, a prostire se na 1153 četvorna metra.

Čitateljica Biserka Flajpan zabrinuta je zbog toga što uz cestu kod objekta nije postavljena zaštitna ograda. U Vijeću gradske četvrti Črnomerec odgovaraju da je riječ o ulazu na parkiralište te da tamo ograde nema, ali je na svim prostorima predviđenima za boravak i igru djece. (dkb)

Ista deka 450 kuna i 1100 eura

“Sretnog dobitnika” poziva ugodan ženski glas iz Osijeka i obavještava ga o nagradama koje može osvojiti na prezentaciji. Ista prezentacija u isto vrijeme je i u nekom restoranu u istočnom dijelu Zagreba. Bračni par iz Studentskog grada otići će na nju i izvijestiti nas... Počelo je sa zdravljem - na čemu spavate, znate li koliko vremena u životu provedete na krevetu, on-da su nam s projektora prijetile gri-nje pa slike najtežih kožnih bole-sti... Okupljene bake i djedove već je tad zapekla savjest što unucima i djeci nisu već odavno kupili zdra-vu posteljinu. Vrhunac večeri - “vri-jednost” specijalne deke je 2100 eura, ali je večeras tvornička cije-na za sve kupce samo 1100 eura! Ali, to je puno, čuju se komentari, koje domaćin odmah „reže“ : “A ni-su vam skupi taj mobitel ispred vas i njegovi impulsi”. Ruke su u zraku, sklapaju se ugovori. Zvoni mobitel jer je prezentacija na drugom kra-ju grada gotova. - Kupili smo deku za 450 kuna jer smo dobili tvornič-ke cijene. - Pa je li ista kao i s naše prezentacije? Nemoguće! Spaja-mo kupce. Potpuno isti proizvod. - Molim vas, pišite da se još nekome ne bi dogodilo da ga netko za taj komad vune oguli kao ovce!

21ZG infoUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Mercator otvorio trgovinu u Zvonimir centruMercator (4500 uposlenih) od 2000. posluje u Hrvatskoj, u 75 gradova. U Zagrebu je otvorio novu trgovinu: u Ulici Ljudevi-ta Posavskog 32 na Zavrtnici, u

sklopu Zvonimir centra. U pro-storu od 496 m² radi 14 djelat-nika, a ove godine Mercator će otvoriti još tri trgovine - u Za-grebu, Rovinju i Biogradu.

Besplatne radionice za umirovljenike Za umirovljenike s Trešnjev-ke CeKaTe u klubu Melisa i u

Domu kulture Prečko besplat-no organizira druženje i pjeva-nje, plesne tečajeve, informatič-ke radionice, kreativne radioni-ce keramike, tečaj engleskog i francuskog jezika. Zainteresira-ni se mogu prijaviti na tel. 3865-806 ili 091/3027-415.

Isprika vatrogascima DVD-a PrečkoBožidar Ferk, predsjednik DVD-a Prečko, upozorio nas je da smo u broju od 5. siječnja 2010. na stranicama “Od kvarta do kvar-ta” objavili pogrešku: “U član-ku o gradnji vatrogasnog do-ma DVD-a Vrapče - jug napisa-li ste da između ostalog DVD Vrapče - jug pokriva i dio Preč-kog. To nije točno. Prečko ima svoj DVD koji djeluje operativ-no i preventivno na svom po-dručju. Upozoravam vas na to da ne biste stanovnike Prečkog doveli u zabunu.” Ispričavamo se gospodinu Ferku i članovi-ma DVD-a Prečko. Pogreška ni-je bila namjerna.

U fokusu

Predsjednik Stjepan Mesić uručio je visoko državno odlikova-

nje “Red hrvatskog pletera” Boži Šimleši, dugogodišnjem no-

vinaru i uredniku Vjesnika, Arene, Slobodne Dalmacije, Foku-

sa, autoru više knjiga, a sada jednom od čelnika izdavačke kuće

AGM. Među ostalim, rečeno je, za iznimne rezultate u humani-

tarnom radu, dostojanstvo i nesebičnost te očuvanje ugleda

hrvatske države u nas i u svijetu... Svoju humanitarnu misiju

Bože je počeo 1992. pomažući vukovarskoj djeci, osobito djeci

poginulih novinara u Domovinskom ratu: Bojanu Glavaševiću,

Stjepanu, Petri, Niki i Marku Kaiću, Tamari Belavić, Petri Lede-

rer, Mateju Purgaru, Tinu Maršiću te Filipu i Emi Franjić. Nizom

akcija svoj djeci osigurao je stipendije za školovanje i studira-

nje, i ne samo to. Za razliku od većine, Bože ih nikad nije zabo-

ravio, a ni oni njega, Bojan je već znanstveni novak...

Boži Šimleši “Red hrvatskog pletera”ZG

BHR/

Saša

ZIN

AJA

Zakonska je obveza cijepiti pse!Treba li svake godine cijepiti pse protiv zaraznih bolesti?

Psi se svake godine nado-cjepljuju protiv bjesnoće. Za-konska je to obaveza vlasnika, a preporuka veterinara je ci-jepljenje i protiv ostalih zara-znih bolesti. Imali smo pse ci-jepljene jednom ili neredovi-to, obolijevali su uglavnom od parvovirusne infekcije, a to če-sto završava tragično. U prosin-cu i siječnju pojavilo se više pa-sa s atipičnom slikom šteneća-ka. Neki od njih bili su cijepljeni jednom ili dvaput. Bolest koja je gotovo nestala krajem 80-ih prošlog stoljeća opet se aktivi-rala. Klinička slika odudara od tipičnih znakova bolesti. Bolest smo dokazali brzim testovima, te u suradnji s međunarodnim stručnjacima proizveli serum i uspješno izliječili životinje. Stoga, cijepite pse protiv zara-znih bolesti, štenad trokratno,

a odrasle pse jednom godiš-nje. Pazite na starije pse jer im je imunitet slabiji.

Robert Sirovec dr. vet. med. Veterinarska praksa za male životinje Sesvete, Jel-kovec-Sopnica, Rimski put 37, tel. 01/2009-700

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

22 tak imam te rad Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla Jeste li znali?Na Tuškancu - kažnjavanje paljenjem na lomači Ime Tuškanac, prema pučkoj eti-mologiji, potječe od varoškoga suca, Talijana iz Toscane, tj. To-skanca. U srednjem vijeku na ulazu u Tuškanac bilo je mjesto za izvršavanje kazne paljenjem na lomači, a zvalo se Zredišće. U 19. stoljeću to je bio elitni predio s ljetnikovcima, a krajem stoljeća gradnja je zabranjena, pa je šu-ma očuvana. (kb)

Mletačka ulica je današnji izgled dobila nakon požara

Šezdeset godina od ređenja fra Bonaventure DudeUgledni i istaknuti teolog, bibličar, biblijski prevoditelj, kateheta, pjesnik i sklada-telj, svećenik franjevac Bo-naventura Roko Duda pro-slavio je u franjevačkoj crkvi na zagrebačkom Kaptolu 60. obljetnicu svećeničkoga re-đenja. Po rukama kardina-la Bozanića, papa Benedikt XVI. fra Bonaventuru Du-du odlikovao je križem “Pro Ecclesia et Pontifice”. (fp)

Zagreb je strpljiv i fin, a ja sam čudna Julijana Matanović, književnica s “greškom u biografiji”,

koju zbog usuda nije htjela ispraviti, došla je u grad u kojem nije htjela ostati, ali se dogodilo čudo

Julijana Matanović, književnica i docentica na Katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Može li se Zagreb pretvoriti u mudrog muškarca koji će razu-mjeti ljubav što sam je prije su-sreta s njim nepovratno daro-vala drugima - drskom bosan-skom dječaku iz djetinjstva i smirenom slavonskom momku iz vremena prve ženskosti? Je li dovoljno strpljiv u čekanju dana kad ću stati na njegov trg i reću mu: “Oprosti, dugo mi je treba-lo, ostat ću uz tebe”?

Ta pitanja postavila je Julijana

Matanović, književnica i docen-tica na Katedri za noviju hrvat-sku književnost na Filozofskom fakultetu, gradu u kojem živi već 16 godina, u “Knjizi od že-na, muškaraca, gradova i rasta-naka”, za koju je proljetos nagra-đena “Kiklopom”. Što joj je Za-greb odgovorio? “U stvaranju poznanstava možda sam opre-zan, činim se i ravnodušnim.

Samo znaj, lijepe su mi i tvoje fotografije s osobnih karata što si ih namijenila drugima. Uzvra-tio mi je poljubac. Držeći se za ruku, ušli smo u tramvaj. ZG je

sjeo na mjesto vozača. Poveo me u otkrivanje sebe.”

Sama činjenica da se Zagreb, u najnovijoj knjizi, našao rame uz rame uz Gradačac i Osijek go-vori dovoljno, posebno onima koji poznaju život i djelo te vrsne spisateljice. Julijana je rođena u Gradačcu, premda to mjesto ni-kad nije upisano kao mjesto nje-nog rođenja, jer je rodilište na-kon tri dana izgorjelo. Odrasla je u Osijeku, gdje je provela dje-tinjstvo, mladost, završila fa-kultet, tu se zaposlila, zaljubi-la i udala. A onda za mužem u

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

U Tehničkom muzeju Dani Nikole Tesle

Od 2. do 6. veljače u Teh-ničkom muzeju održavaju se Dani Nikole Tesle. Posje-titelje očekuju četiri pouč-na predavanja koja će držati Zorica Civrić, akademik Vla-dimir Paar i Tomislav Petko-vić. Poseban događaj bit će predstava kazališta Tvornica lutaka “Radio Tesla”, u režiji Marija Kovača i na tekst Fi-lipa Šovagovića, u Demon-stracijskom kabinetu Niko-le Tesle 5. i 6. veljače. Cije-na ulaznica za predavanja i predstavu je 15 kuna.

23tak imam te radUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

posmrtni ostaci preneseni s Jur-jevskog groblja na Mirogoj. U Mletačkoj ulici bio je i ate-lje hrvatskog kipara Ivana Me-štrovića od 1922. do 1942. On je adaptirao kuće br. 8 i 10 u stan i atelje - te su zgrade bile spo-jene, a nakon što je Meštrović kuću broj 10 poklonio bivšoj supruzi, prolazi su zazidani, a zgrade opet odijeljene. Arhitek-tonska rješenja dali su, uz Me-štrovića, poznati arhitekti Viktor

Kovačić, Harold Bilinić i Dragutin Ibler. Meštrović je poklonio gra-du Zagrebu atelje u Mletačkoj, s pokućstvom, crtežima, knjiž-nicom i 190 skulptura, tako da je zgrada Meštrovićev memo-rijalni muzej. U Mletačkoj broj 10 rođen je književnik Ljudevit Farkaš-Vukotinović 14. siječnja 1813., a na kuću je spomen-plo-ču postavila Družba Braće Hr-vatskoga zmaja u povodu 100. obljetnice njegova rođenja.

Tijekom 60-godišnjeg rada Lado je postao pravi brend

Lado je u HNK prvi put nastupio prije 60 godina U Hrvatskom narodnom kazali-štu 4. veljače 1950. godine, pod imenom Državni zbor narodnih plesova i pjesama Hrvatske, u folklornu galaktiku otisnuo se ansambl koji je otad do danas u pedesetak zemalja svijeta odr-žao 5000 koncerata.

Lado je, doduše, već lani pro-slavio obljetnicu osnutka, koji se dogodio u studenomu 1949. ukazom Vlade NR Hrvatske, ali se valja prisjetiti prvog stupanja na scenu. Izvedene su popijev-ke iz srednje Hrvatske, istarske popijevke “Rodila loza grozda dva”, Slavonsko kolo uz pjesmu, Krčki tanac uz sopile, Slavonsko kolo uz tambure, bosanske po-pijevke “Igrali se konji vrani”, Vrličko kolo, Brezovačka jur-jevska popijevka, Bunjevačko

momačko kolo, slavonska po-pijevka “Tri jetrve žito žele”, dr-meš “Opšajdiri“…

Tijekom 60-godišnjeg rada Lado je postao pravi brend, institucija kojoj je temeljni cilj da istražuje, prikuplja, umjet-nički obrađuje i scenski prika-zuje najljepše primjere hrvat-ske glazbene i plesne tradicije. Od početka djelovanja do da-nas Lado djeluje u istoj zgradi na Kazališnom trgu, koja je po-znata pod tadašnjim nazivom Hrvatski dom.

Zgrada je bila vlasništvo društva Hrvatski sokol i Pjevač-kog društva Kolo, a tu su vjež-bali i gimnastičari. Danas su tu i Akademija dramskih umjetno-sti te dvorana za vježbanje ba-leta. (jr)

Mletačka ulica spaja Demetrovu s Markovim trgom, a njezin naziv nalazimo i u prvim popisima pod imenom Benetečka. Taj se naziv povezuje s Venecijom jer su on-dje stanovali Talijani koji su se ba-vili zidarstvom i zlatarskim obr-tom. Predmnijeva se da su oni gradili crkvu Sv. Marka, zaštitni-ka Venecije, a legenda govori da

je svetac i osobno bio u Zagrebu i na Gradecu propovijedao.Današnji izgled Mletačka je do-bila nakon požara 1674. i 1731. Na uglu Mletačke i Markova trga stoji kuća nekadašnjeg mađaron-skog odvjetnika Tadije Ferića iz koje je ispaljen prvi hitac u vri-jeme izbora 29. srpnja 1845. Ta-da su pale srpanjske žrtve, čiji su

Mletačka ulica bila Benetečka

Teško je prihvatila činjenicu da će ostati u Zagrebu, a onda je od-

lučila Magdalena, mala prekrasna Zagrepčanka, sedmogodišnja

Julijanina kći, koja zna samo za ovaj grad i voli ga više od ičega.

Upisom u školu sve se riješilo. Julijana i sada s godišnjeg odmo-

ra ide ravno u Osijek, unajmi sobu iz koje može dodirnuti Dravu

i tako si olakša dušu. U proljeće također ode u Osijek, jer se u to

vrijeme događala njena selidba ovamo.

O ostanku u Zagrebu odlučila Magdalena

Zagreb, misleći da je to samo privremeno.

Čak dvije godine dvaput tjedno putovala je u Osijek na posao, jer se nije mogla opro-stiti s ravnicom. Kaže da je ta-mo bila bliže Gradačcu, maloj bosanskoj kasabi koja joj je te-kla venama, jer, citira Andrića, čovjek je dužan zavičaju. Pri-pada i jednom i drugom gra-du, samo drukčije. U razgovoru je jednostavna i srdačna poput bosanske raje, široka i otvore-na poput žitnih polja, a opet dama kao da je potekla sa za-grebačkog asfalta. Ne mari za društvene norme i kaže da se samo suha usta pune tuđim životima.

Priča o Zagrebu zove se “Strpljiv i fi n”. Je li joj uistinu takav?

- Zagreb je takav, samo sam ja

čudna. Prva adresa na kojoj sam stanovala nakon dolaska u Za-greb već je bila znakovita. Taksi me dovezao u Travanjsku 6, a ja sam rođena 6. travnja. To je već bio znak da pripadam ovome gradu, a ja sam se i dalje opi-rala. Ipak me nadjačao. Poda-rio mi je ono što sam godina-ma priželjkivala.

U Petrovoj sam ugledala pre-lijepo lice svoje curice. To je ma-li, ali najčvršći magnet koji me vezao za ovo tlo.

Julijana i Magdalena obilaze redovito sva dječja kazališta, parkove, posebno Maksimir i Gornji grad. Iako žive na Treš-nejvci, Julijanin san je život u Tkalčićevoj, jer je ta ulica povi-jest, ima dušu. Možda će se jed-nog dana iz zelene trešnjevačke sobe tu i preseliti, jer kod Julija-ne se nikad ništa ne zna.

24 dnevni red Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE Radio sam tri-desetak godina u jednoj zagrebačkoj firmi. Na radu sam teško stradao i pre-trpio brojne i teške ozlje-de, tako da nakon završe-nog liječenja nisam vraćen na posao. Budući da sam ostvario naknadu pretrplje-ne štete od poslodavca, za-nima me imam li pravo i na određenu otpremninu?

ODGOVOR Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, a koji nakon završenog lije-čenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu, i to najma-nje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. Dakle, imate pra-vo na navedenu otpremni-nu, ali pod pretpostavkom da vaše potraživanje otpre-mnine nije zastarjelo.

Pravo na dvostruku otpremninu?

U 10 mjeseci potrošeno 100 milijuna kuna

Bolje je nositi više slojeva lagane odjeće

Hladan zrak pojačava astmu, treba se cijepiti

Oboljenja nusproizvod proizvodnje energije

Prof. dr. Igor Francetić s KBC -a Rebro tvrdi da je u Zagrebu u posljednje tri godine značajno porasla potrošnja antibiotika. U Hrvatskoj je 10 lanjskih mje-seci na antibiotike potrošeno 100 milijuna kuna, a većina in-fekcija i nisu bakterijske.

Tjelesna se temperatura bo-lje čuva ako se oblačimo u slo-jevima lagane odjeće nego kad na sebe stavimo samo je-dan sloj debele. Treba se kre-tati, piti tople napitke, poje-sti dnevno barem jedan topli obrok - osobito djeca.

- Hladni zrak može pogoršati astmu, jer pothlađivanjem do-lazi do edema sluznice dišnih putova. Preporučuje se zadr-žavanje u kućama i cijepljenje protiv gripe - kaže dr. Alma Ro-žman, specijalistica za plućne bolesti i tuberkulozu.. (jr)

Niz oboljenja zimi nastaju kao nusproizvodi proizvodnje ener-gije, osobito grijanja - objašnjava Ivona Herljević iz Zavoda za jav-no zdravstvo. Kod Mirogoja je la-ni 24-satni prosjek lebdećih česti-ca manjih od 10 μm prelazio gra-ničnu vrijednost 16 puta. (jr)

Zima nije dobra za srce Hladnoća izaziva stiskanje krvnih žila, što može uzrokovati pojavu angine pektoris - kaže specijalistica kardiologinja dr. Mirjana Jembrek Gostović

Zimske promjene izravno utječu na srce i krvni tlak, na stanje svijesti i infarkt

Jeste li znali da zimske vremen-ske promjene izravno utječu na srce i krvni tlak, na stanje svije-sti i infarkt?

- Vrlo niske temperature ne pogoduju srčanim i koronarnim bolesnicima. Neke vremenske promjene, kao što je hladnoća,

izravno utječu na srce i krvni tlak.

Hladnoća izaziva stiskanje krvnih žila, što može uzrokova-ti pojavu angine pektoris - ka-že specijalistica kardiologinja dr. Mirjana Jembrek Gostović, ravnateljica Poliklinike „Srčana“. Upozorava da koronarni srčani bolesnici u vrijeme niskih tem-peratura ne izlaze naglo iz toplih

prostorija na hladnoću. Uputno je izlaziti postupno, zadržavajući se neko vrijeme u hodniku, a ne-koliko minuta prije izlaska valja uzeti nitroglicerinski preparat.

Prim. mr. sc. Branislava Re-sanović, voditeljica Centra za preventivnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, kao čest zimski pro-blem ističe pothlađenost, koja

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Denis Bajs, dipl. iur.

25dnevni redUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Poremećaj srčanog ritma na 30 C̊

Zbog radova zatvorena Mletačka ulica

Normalna tjelesna temperatura održava se u uskim granicama (35,8 do 37,2 °C). Otkloni (plus ili minus 3 °C) ne utječu znatno na većinu tjelesnih funkcija. No, ako se temperatura snizi na 32,8 °C ili niže, nastupaju konfuzija i gubitak svijesti. (jr)

Tijekom rekonstrukcije uprav-ne zgrade Ustavnog suda Mle-tačka će od Demetrove do uli-ce T. Brezovačkog do 11. ožujka biti zatvorena za sav promet. Obilazni pravac je: Demetrova - Basaričekova - Trg Sv. Marka - T. Brezovačkog. (sk)

nastaje kada organizam gubi više topline nego što je može proizvesti:

- Pothlađenost treba na vri-jeme uočiti i poduzeti postup-ke da se stanje ne bi pogorša-lo. Nažalost, prve znakove pot-hlađenosti nije lako uočiti i često se mogu previdjeti. Česte su žr-tve smrzavanja pijane osobe ko-je zaspu izvan kuće. Novorođen-čad i mala djeca vrlo su sklona pothlađivanju zbog male tjele-sne mase, a velike površine.

Povjerenstvo za pritužbeNetočno su vam očita-li vodomjer, obračunali pogrešnu cijenu za ne-ku od usluga Zagrebač-kog holdinga ili nestruč-no obavili radove - takva i slična pitanja i proble-me sad rješava Povje-renstvo za reklamacije potrošača. Riječ je o drugostupanj-skom tijelu jer sve pri-tužbe najprije idu po-družnicama na koje se odnosi problem, a po-tom zadnju riječ ima Povjerenstvo. Čini ga 14 članova - predsjednica Marica Pa-lašić Šajbl, zamjenica predsjednice Blaženka Vlahović, članovi Marija Sesler, Branko Pintarić, Srebrenka Simona Tur-ković, Ivan Miličević, Ja-dranka Kolarević i Tomi-slav Lončar te zamjenici članova Karolina Mokos, Silvije Sedinić, Marina Primorac, Antun Cvita-nović, Igor Vujović i Ana Žeželić Puhak. Građani se Povjerenstvu mogu obratiti i izravno na adresu: Zagrebački holding, Ulica grada Vu-kovara 41, n/r tajnice Po-vjerenstva Katarine Pavi-čić. (dkb)

U Draganićima asfalt ove godine

O Breganskoj izvijestiti Mjesni odbor

Tomislav Tudor iz Dugava pi-tao je kada će se napokon ure-diti ulica Draganići, puna ru-pa, bez asfalta i nogostupa. To više jer je, kaže, Grad naplatio sve komunalne naknade još pri gradnji kuća. Predsjednik Vijeća GČ Novi Zagreb - istok Mijo Markulin rekao je da će se ta ulica urediti ove godine, za-jedno s Hrelićkom i Kamenar-kom. U uređenje se kreće čim vremenske prilike dozvole ra-dove. (sk)

Čitateljica Zita Sara Brčić pitala je kad će se urediti Breganska ulica u Stenjevcu, koja je uništena slu-žeći kao zaobilazni pravac dok se uređivala Samoborska cesta.

Predsjednik Vijeća GČ Stenje-vec Mario Jelić predlaže tamoš-njim stanarima da svoj zahtjev upute Mjesnom odboru Stenje-vec - jug, Samoborska 63. Pred-sjednik odbora je Edin Mujkić, a uredovno vrijeme moguće je saznati na broj telefona 6585-972. (dkb)

i tlak

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50redakcija@mmreza.hr zagreb.hr@mmreza.hr

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, andreja.petric@mmreza.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistem

Urednik fotografije:Mario Periša

Novinari:Katarina Butković, Goran Ivanović, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić (fotoreporter), Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Tina Žagar

ISSN 1847-0394

26 kultura i zabava Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Muzeji u koje se inače ne hr-li, mamili su sadržajima. U Lovačkom je izložena zbirka 900 ptičjih jaja od čak 290 vr-sta ptica, ali i vrijedna zbirka fosila i afričkih životinja. Tiflo-loški muzej upozorio je na lju-de s invaliditetom i posjetite-lje poveo mračnim sobama u kojima su se čuli glasovi Ene-sa Kiševića, Kemala Montena i Voje Šiljka. U Muzeju za umjetnost i obrt strpljivo se čekalo na izložbu “Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja”

ZGBH

R/An

toni

o PO

ZOJE

VIĆ

Kišević, Monteno, Šiljak, 900 jaja, 290 ptica...

Čudo u Noći muzeja - 280.000 ljudi!U šestoj noći muzeja njih stotinjak otvorilo je vrata u četrdesetak naših gradova. Prema pokazanom zanimanju, Noć muzeja trebala bi biti dvaput godišnje

Noć muzeja uvrštena je u de-set najuspješnijih manifestaci-ja desetljeća, a to je potvrdila i posljednja, kad je 280 tisuća po-sjetitelja, usprkos hladnoj sije-čanjskoj noći, pohrlilo u muzeje, galerije i arhive diljem Hrvatske. Oko stotinu muzeja otvorilo je vrata u četrdesetak naših grado-va, a u Zagrebu otvorio ju je gra-donačelnik Milan Bandić s rav-nateljima svih muzeja.

U MSU-u gužva, jedna vrata za ulaske i izlaske nisu bila dovoljna

za više od 30.000 posjetitelja. Privukli su ih retrospektivna izložba Aleksandra Srneca, stal-ni postav, ali i tobogan na koji se čekalo u redovima.

Još veće gužve ispred Muze-ja za umjetnost i obrt (začetnik ideje Noći muzeja), gdje se str-pljivo čekalo na izložbu “Od Klo-vića i Rembrandta do Warhola i Picelja”. Oko 21 sat broj posjeti-telja se povećava, jer umjetnik Dalibor Martinis izvodi neobičan performans, spušta s balkona

atrija natpis “Trebamo pomoć”, i tako označava početak huma-nitarne akcije za žrtve na Hai-tiju. Mnoštvo ljudi s djecom je ispred Školskog muzeja, gdje žele pogledali izložbu “Učitelji-ce i učitelji u Hrvatskoj od 1849.. do 2009.” , ali i ispred Etnograf-skog muzeja... Na Gornjem gra-du ludilo, ne zna se gdje je veće gužva. U Klovićevim dvorima je Bednjanec, čijim se karikatura-ma smiju i mali i veliki. Lastan, Durica, Iverka, Jasna i Nina izašli

su iz Smiba i Modre laste i pod-sjetili nas na davne školske da-ne. U Prirodoslovnom muzeju, u mraku, s malim svjetiljkama u rukama, promatraju se sove i ću-kovi, a kat niže bira se naj-fosil. U Muzeju grada Zagreba izložba o industrijskoj baštini...

- Da imam stotinu nogu, ne bih stigla u sve muzeje - govori gos-pođa vodeći za ruku unučad.

Ima pravo. Prema pokazanom zanimanju, Noć muzeja trebala bi biti dvaput godišnje.

Katarina Butkovićkatarina.butkovic@mmreza.hr

I CT snimke Zagrebačke mumije

Bandić: Na razini Beča i Budimpešte

U Arheološkom muzeju bilo je posebno uzbudljivo. S pozorno-šću su se promatrale CT snimke unutrašnjosti Zagrebačke mu-mije, 40-godišnje nepoznate žene, te pogrebna oprema za mumificiranje.

Bila je tu i Zagrebačka lanena knjiga, koja je obavijala mumi-ju, s najdužim tekstom na etru-ščanskom jeziku s oko 1200 riječi.

Gradonačelnik Milan Bandić:- Noć muzeja pokazala je da

Zagreb živi kulturu, i to na razi-ni Beča i Budimpešte.

Možemo biti ponosni što smo večeras izveli u muzeje vi-še od 150.000 ljudi. To pokazu-je da smo kulturna metropola. Posebno možemo biti ponosni na Muzej suvremene umjetno-sti, najveći hram kulture u povi-jesti ove zemlje.

27kultura i zabavaUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Odlazak autorice tapiserije o Zlatnoj buli U hodniku Gradske skupštine na zidu je ručni rad, umjetnička tapiserija Mire Kovačević, koja je preminula 13. siječnja

U hodniku Gradske skupštine na zidu ručni rad, umjetnička tapi-serija što predstavlja Zlatnu bu-lu koju je Zagreb stekao 1242. go-dine. Mnogi tuda prolaze, često i svrnu pogled na zid, ali rijetko tko zaviri što piše na poleđini, u donjem desnom kutu. Majstor-stvo je to vrijednih ruku profeso-rice Mire Kovačević, a nastalo je prema nacrtu slikara Ljube Babi-ća. Dana 13. siječnja 2010. Mira je preminula u 101. godini života.

- Za gospođu Miru čula sam preko ravnatelja muzeja u Ši-beniku, koji me upozorio da se traži tapiserija koju je ona radila. Rekla sam mu da je tapiserija u Skupštini - govori potpredsjed-nica Gradske skupštine Tatjana Holjevac, koja je lani s Mirom sla-vila njezin 100. rođendan.

- Rekla mi je da je tapiseriju naručio moj otac kad je bio gra-donačelnik pedesetih godina.

Mira Kovačević, rođ. Ovčačik, bila je udana za akademskog sli-kara Edu Kovačevića, a uz izradu umjetničkih tapiserija i restauri-ranje vrijedne umjetničke tek-stilne baštine, postaje i jedan od najvećih stručnjaka za konzervi-ranje tekstila. Kako je rečeno na pogrebu u rodnim Križevcima, Mira nas je zadužila jer su njezi-nim radom spašeni neki od naj-dragocjenijih tekstilnih umjet-ničkih spomenika koji se čuvaju u najvećim hrvatskim muzejima i samostanskim riznicama. (jr)

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Mira Kovačević i Tatjana Holjevac za proslave stotog rođendana

Marinela Ovo mi je najbolja mani-festacija u gradu, a Mu-zej suvremene umjetno-sti najprivlačniji i najbliži mojim interesima

KirkaNoć muzeja je bolja od svih izlazaka večeras. Trebalo bi mladima, ali i ostalima ponuditi više takvih manifestacija

Milena I meni je novi muzej najljepši, ali ću veče-ras posjetiti i Umjetnič-ki paviljon i Muzej za umjetnost i obrt

LjubicaNoć muzeja pokazala je da su Hrvati zbilja kul-turan narod. Trebalo bi sniziti cijene ulaznica da češće možemo doći

BožicaHtjela bih večeras obi-ći što više muzeja, ali ne znam kad ću se umoriti. Svugdje očekujem ne-što novo

Davor U Muzeju suvremene je genijalno. Gužva je pa nisam sve vidio, ali vratit ću se. Sad idem dalje u grad

Anketa

U ZG-muzejima 160.000 ljudi!

“Zagreb-München” - više od 15.000 ljudi

U Noći muzeja zagrebačke muzeje posjetilo je više od 160.000 ljudi: Muzej suvreme-ne umjetnosti je rekorder sa 33.000, slijede Tehnički muzej sa 18.000, Muzej za umjetnost i obrt 13.000, Arheološki i Mu-zej Mimara po 10.000, Kloviće-vi dvori, Muzej grada Zagreba i Etnografski muzej po 8000... I u ostale muzeje, arhive i gale-rije slile su se rijeke posjetite-lja, a ulaznice i prijevoz bili su besplatni. (kb)

U Umjetničkom paviljonu za-vršila je međunarodna temat-ska izložba “Zagreb-München - hrvatsko slikarstvo i Akade-mija likovnih umjetnosti u Münchenu”. Izložba je pobu-dila golemo zanimanje publi-ke, kritike i medija, a vidjelo ju je više od 15.000 ljudi. Posjeti-telji su imali posebnu povla-sticu - prvi put su u Hrvatskoj mogli vidjeti Medovićevu sli-ku “Srijemski mučenici”, koja se smatrala izgubljenom. (kb)

Tapiserija u gradskoj Skupštini

28 kultura i zabava Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Virtuoz na flamenco gitari opet u ZagrebuPaco de Lucia, jedan od najve-ćih flamenco gitarista svih vre-mena, na Valentinovo će održati koncert u “Lisinskom”, gdje je na-stupio prije tridesetak godina. U Hrvatsku stiže sa svojim ansam-blom koji čine vrsni glazbenici

Niño Josele, Antonio Serrano, Alain Perez i Piranha, vokalisti Cristo Heredia i David de Jacoba te plesač Farruco. Iza tog španjol-skog virtuoza više je od 25 albu-ma, stotine prestižnih nagrada i mnoštvo hvalospjevnih kritika. Paco de Lucia - španjolski virtuoz na flamenco gitari

Njujorška premijera predstava “GGlumci Zagrebačkog kazališta mladih i TBF predstavu “Garaža” odigrat će osam puta u dva tjedna u kultnom njujorškom kapremijera biti 13. veljače

Zagrebačko kazalište mladih predstavom “Garaža” dva tjed-na gostuje u njujorškom kazali-štu La MaMa. To je prvo naše ka-zalište čija će se predstava pre-mijerno izvesti u New Yorku, i to na engleskom jeziku. Hrvat-ska premijera bit će 13. veljače u ZeKaeMu.

”Garaža” je nastala prema ro-manu Zdenka Mesarića, a reda-telj je Ivica Buljan. Uz glumce ZKM-a nastupa i TBF, nedavno proglašen bendom desetljeća. To je prva hrvatsko-američka kopro-dukcija, a dogovorile su je ravna-teljica ZKM-a Dubravka Vrgoč i Ellen Stewart, legenda njujorške i svjetske kazališne scene.

- Za vrijeme boravka Ellen Stewart u Zagrebu rodila se ide-ja o koprodukciji. Odlučili smo se za suvremeni hrvatski tekst, ali da se predstava uvježbava i na engleskom jeziku.

U LaMaMi ćemo imati osam predstava. La MaMa je najzani-mljivije američko kazalište ko-je predstavlja europski teatar, a upravo otvorenošću različi-tim utjecajima uspjelo je zadr-žati status kultnog - rekla je Du-bravka Vrgoč.

”Garaža” je jedan od najšo-kantnijih hrvatskih romana. Eu-tanazijski turizam, gladijatorske borbe, obiteljsko nasilje, eksplo-atacija djece, pedofilija, socijal-na zapuštenost - teme su što go-vore o mogućem zastrašujućem scenariju bliske budućnosti.

The Australian Pink Floyd Show u Lisinskom

Romantična večer uz Gorana Karana

Depeche Mode napokon i u Zagrebu

Eddie and the Hot Rods dolaze u Tvornicu

Jedan od najpoznatijih tri-bute bendova engleske gru-pe Pink Floyd - The Australian Pink Floyd Show - održat će 4. veljače koncert u Koncertnoj dvorani “Lisinski”. Već 20 godi-na taj bend širom svijeta izvo-di obrade čuvene grupe.

Romantičnu večer za Valenti-novo pripremit će Goran Karan 13. veljače u Komediji. Na gala koncertu „Dođi u ponoć“ pra-tit će ga band Vagabundo, a od 23 sata Goran obećava izuze-tan glazbeni program pripre-mljen samo za tu prigodu.

Dugo očekivani koncert bri-tanske grupe Depeche Mode održat će se u Areni na Valen-tinovo. Sve su ulaznice koje su fanovi kupili prije odgode kon-certa važeće. Kome ne odgo-vara novi datum, može vratiti ulaznice i dobiti svoj novac.

U Tvornici će 6. veljače nastupi-ti punk rock bend Eddie and the Hot Rods, jedna od najvažnijih punk rock grupa svih vremena. Proslavila se, među ostalim, pje-smama “Teenage Depression”, “Do Anything You Wanna Do” i “Quit This Town”.

Tatjana Karapandžatatjana@ltkmedia.com

Scena iz predstave “Garaža” Zagrebačkog kazališta mladih

29kultura i zabavaUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Plesno-svjetlosna instalacija u MSU-u Eurokaz od 11. do 13. veljače u MSU dovodi francusko-belgij-skog multimedijalnog umjet-nika Bricea Lerouxa. Njegova će se plesno-svjetlosna insta-lacija “Solo#2” tematski na-dovezati na lumino-kinetičke konstrukcije A. Srneca u izlož-benom programu MSU-a.

Dokumentarni fi lm “Fenomen Bruno Gröning” Dokumentarni fi lm “Fenomen Bruno Gröning” možete pogle-dati u dvorani Gradske četvr-ti Donji grad, Prolaz sestara Ba-ković 3 (kod kina Europa), 7. ve-ljače u 15 sati. Ulaz je slobodan, uz dobrovoljni prilog. Rezerva-cije mjesta na telefon: 4814-744 i 098/9855-451.

Beetan Tone kreće na zimsku turnejuJedna od najaktivnijih mladih grupa, Beetan Tone, kreće na svoju drugu zimsku turneju u sklopu izlaska prvog singla i spota „Pitam se“, koja će obu-hvatiti osam gradova Lijepe naše. Zagrebački koncert će biti 11. veljače u Ksetu.

Preporuke

Riječ je o ljubavnoj pri-či na Manhattanu u kojoj cvjećarka (Vardalos) živi po jednostavnom pravi-lu: s muškarcem može izi-ći na pet spojeva - sve vi-še od toga vodi u propast. No, nakon što upozna zgodnog voditelja resto-rana dolazi u napast pro-mijeniti pravilo…

George Clooney glumi Ryana Binghama, kor-porativnog eksperta ko-ji gotovo non-stop putu-je zrakoplovima. Upozna-je i djevojku svojih snova, koja također voli putova-ti. Sve će to pokvariti Rya-nov novi mladi proteže svojim potpuno drukčijim poslovnim idejama...

Popularno-znanstveni esej “Kanon”, Pulitzerom na-građene Nata-lie Angier, go-vori o velikim

problemima našeg doba - od matičnih stanica, ptič-je gripe do evolucije i glo-balnog zatopljenja...

Mrzim Valentinovo

Ni na nebu, ni na zemlji

Kanon

DVD

FILM

KNJIGA

“Spli’ski akvarel” u Zagrebu U koprodukciji HNK Split i agencije Picaferaj dan uoči Va-lentinova bit će izvedena jed-na od najpoznatijih hrvatskih opereta „Spli’ski akvarel“, u Ko-šarkaškom centru Dražen Pe-trović. Predstava će se predsta-

viti zagrebačkoj publici nakon 19 godina, i to u režiji Krešimira Dolenčića, a pod dirigentskom palicom maestra Ive Lipanovi-ća. Uz orkestar i zbor HNK Split, u glavnim će ulogama nastu-piti Ivica Čikeš kao barba Toma,

Valentina Fijačko kao Marica, Saša Jakelić kao Tonči, dok će Goran Marković tumačiti ulo-gu Lešandra. U ulozi Perine Rapetinove, zvane Štrambera, debitirat će glumica zagrebač-ke Komedije Renata Sabljak.Jednostavna fabula o ljuba-

vi Marice i Tonča zbi-va se oko malene te-žačke kuće koja i da-nas stoji u Varošu, a koju su Splićani se-bi svojstvenom ironi-jom, zbog njenih di-menzija, nazvali Vilom Ridulin. Spli’ski akvarel danas je trajna i te-meljna vrijednost hr-vatske glazbene bašti-

ne, a duh i šarm staroga Splita trajno su opčinili publiku. Arije kao što su “O, kućo mala”, “Ton-či, moj dragi Tonči” i druge da-nas su općeprihvaćene narod-ne pjesme, a i autor je postao dio legende.

U fokusu

U galeriji Događanja od 10. veljače do 2. ožujka izlaže aka-

demska slikarica Nina Bešlić. Izložba naziva “Divergencija sli-

ke” videoambijentalna je instalacija kojom Nina eksperimenti-

ra svjetlošću projektora, čija se slika projicira na objektu kon-

strukcije kojom je prekrivena zidna ploha galerije.

Nina Bešlić izlaže u galeriji Događanja

araža”zalištu La MaMa, dok će hrvatska

30 vodič Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb -

KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICE

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri.

od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767SANITETSKI PRIJEVOZ, 4600 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJA

Mirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani,

Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

Ured za komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

31vodičUtorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 5. 2. 22.00 Waldhaus A1 22.00 Khan koncert A2

BOOGALOO CLUBSubota, 6. 2. Bob Marley tribute by Brain HolidaysSubota, 13. 2. Paradise Lost

THE BESTPetak, 12. 2.Jelena RozgaSubota, 13. 2. Mauro Picotto

KSET

Četvrtak, 4. 2. 20.00 My Buddy Moose Petak, 5. 2. 20.00 In memoriam EKVUtorak, 9. 2. 20.00 Kolja Gjoni TrioČetvrtak,11. 2. 20.00 BeetanTonPetak,12. 2. 20.00 KSET CaffeSubota, 13. 2. 22.00 deMode + DIDPonedjeljak, 15. 2. 20.00 DemonstratorUtorak, 16. 2. 20.00 Wilovanje

MOČVARAPetak, 5. 2. 22.00 Ministarstvo psihodelijeFlooting GroovesSubota, 6. 2. 22.00 Alice in Chains Party

20.00 Subvultures Ardkor Fešta Petak, 12. 2. 21.00 Rage Against the Machine Subota, 13. 2.22.00 Novi val u MočvariNedjelja, 14. 2. 20.00 VUM = Valentinovo u Močvari

PURGERAJSrijeda, 3. 2. Tomislav Goluban & LPFB Četvrtak, 4. 2. D’KIDZ Utorak, 9. 2. Sane + Luft

The Billfrogs Utorak, 16. 2. Gatuzo + Segmenta

TVORNICA KULTURESubota, 6. 2.Eddie & The Hot Rods

SAXSrijeda, 3. 2. Jazzy Blef Četvrtak, 4. 2. Fishy Fish, Koprive, Zvonka, T.H.E. Petak, 5. 2. Hot Line Subota, 6. 2. The Second Hand Band Ponedjeljak, 8. 2. Ljetno kino Četvrtak, 11. 2. Teriyaki, Disident, Dead End, Lonely PassangersPetak, 12. 2.Buđenje Subota, 13. 2. Cry Babies

BP JAZZ CLUB13.-16. 2.Music Carousell 2010.

ARENA Nedjelja, 14. 2. 20.00 Depeche Mode + Nitzer Ebb

KC DRAŽEN PETROVIĆSubota, 13. 2.20.00 Spli’ski akvarel

KONCERTI VATROSLAV LISINSKIČetvrtak, 4. 2. 20.00 (MD) Kvartet flauta 4 Syrinx20:00 (VD) The Australian Pink Floyd ShowPetak, 5. 2. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuSubota, 6. 2. 19.00 (VD) Simon Boccanegra 20.00 (MD) Zabranjeno smijanjeNedjelja, 7. 2. 19.00 (VD) Prigorski danPonedjeljak, 8. 2. 20.00 (MD) Cantus Ansambl - Theater Cantus Četvrtak, 11. 2. 19.30 (VD) Simfonijski orkestar HRT-a 20.00 (ND) Bog masakraPetak, 12. 2. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija 20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuSubota, 13. 2. 20.00 (VD) Ples pod maskamaNedjelja, 14. 2. 20.00 (VD) Paco de LuciaPonedjeljak, 15. 2. 20.00 (MD) Gudački kvartet Sebastian

MMC STUDIOČetvrtak, 4. 2. 20.30 Comedy Stand up Studio smijehaPetak, 5. 2. 21.00 Dinko Stipanićev Quartet Subota, 6. 2. 21.00 Žanamari LalićČetvrtak, 11. 2. 20.30 Comedy Stand up Studio smijeha Petak, 12. 2. 21.00 Jewsers Nedjelja, 14. 2. 21.00 Klapa Ceseica

THE MOVIE PUBSrijeda, 3. 2.21.00 Komedija s noguUtorak, 9. 2. 21.00 1 Man Show

21.00 Komedija s noguUtorak, 16. 2.21.00 1 Man Show

KAZALIŠTE HNKSrijeda, 3. 2.19.30 (B) Labuđe jezero Četvrtak, 4. 2. 19.00 (D) Bjesovi Petak, 5. 2. 19.30 (D) Oluja Subota, 6. 2.18.00 (D) Oluja Nedjelja, 7. 2.18.00 (D) Oluja Ponedjeljak, 8. 2.

19.30 (B) Labuđe jezero Utorak, 9. 2.19.30 (D) I konje ubijaju, zar ne?

19.00 (D) Bjesovi Četvrtak, 11. 2. 19.30 (D) I konje ubijaju, zar ne? Petak, 12. 2.19.30 (O) Norma (P) Subota, 13. 2.18.00 (B) Labuđe jezero Nedjelja, 14. 2. 19.30 (O) Koncert za Valentinovo Ponedjeljak, 15. 2.19.30 (B) Labuđe jezero Utorak, 16. 2.19.30 (O) Norma

GAVELLASrijeda, 3. 2. 19.30 Život je san Četvrtak, 4. 2. 19.30 Alabama Petak, 5. 2. 19.30 Slučajevi običnog ludila Subota, 6. 2. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Ponedjeljak, 8. 2. 19.30 Balade Petrice Kerempuha Utorak, 9. 2.19.30 Život je san

19.30 Alabama Četvrtak, 11. 2. 19.30 Život je san Petak, 12. 2. 19.30 Barbelo, o psima i djeci Subota, 13. 2. 19.30 Barbelo, o psima i djeci Nedjelja, 14. 2.20.00 Prekidi (P)Ponedjeljak, 15. 2. 19.30 Mećava Utorak, 16. 2. 19.30 Mećava

KOMEDIJAČetvrtak, 4. 2. 19.30 Crna komedija Petak, 5. 2. 19.30 Crna komedija (P) Subota, 6. 2. 19.30 Crna komedija Ponedjeljak, 8. 2. 19.30 Crna komedija Utorak, 9. 2. 19.30 Crna komedija

19.30 Lijepa HelenaČetvrtak, 11. 2. 19.30 Lijepa Helena Petak, 12. 2. 19.30 Tuđe pjesme, moji snovi Subota, 13. 2. 18.00 Tuđe pjesme, moji snovi Subota, 13. 2. 23.00 “Dođi u ponoć” - koncert Gorana Karana Ponedjeljak, 15. 2. 19.30 Briljantin Utorak, 16. 2. 19:30 Briljantin

KEREMPUH

Srijeda, 3. 2. 20.00 Šepavi Jura od KravarskogČetvrtak, 4. 2.20.00 Izumitelj Petak, 5. 2.20.00 MetastazeSubota, 6. 2. 20.00 Magic Act ShowPonedjeljak, 8. 2. 20.00 Lidrano 2010.Utorak, 9. 2.20.00 Šepavi Jura od Kravarskog

Od E do Z

20.00 Šepavi Jura od KravarskogPetak, 12. 2.20.00 Jebote, kolko nas ima!Subota, 13. 2.20.00 Bitange i princezeNedjelja, 14. 2.20.00 Bitange i princeze

VIDRASrijeda, 3. 2. 20.00 Stilske vježbePetak, 5. 2.20.00 Od E do ZSubota, 6. 2.20.00 Od E do ZNedjelja, 7. 2.20.00 Stilske vježbeUtorak, 9. 2.20.00 Lidrano 2010.

20.00 Lidrano 2010.Četvrtak, 11. 2.20.00 Lidrano 2010.Petak, 12. 2. 20.00 Genijalci u večernjoj školiSubota, 13. 2.20.00 IzumiteljUtorak, 16. 2. 20.00 Bijelo, bijelo, bijelo (P)

EXITČetvrtak, 4. 2. 20.00 SAKEspeare na EXitPetak, 5. 2. 20.00 Kako misliš mene nema?Subota, 6. 2. 20.00 KaubojiPonedjeljak, 8. 2. 20.00 Kauboji

20.00 KaubojiČetvrtak, 11. 2.20.00 Kako misliš mene nema?Petak, 12. 2. 20.00 SHAKEspeare na EXitSubota, 13. 2.20.00 CABAres CABAreiUtorak, 16. 2. 20.00 Kauboji

ZKMSrijeda, 3. 2. 18.00 Zabranjena vrata 20.00 NastupČetvrtak, 4. 2. 18.00 Mačji blues 20.00 Nastup (P) Petak, 5. 2. 11.00 i 18.00 Mačji blues20.00 Nastup Subota, 6. 2. 20.00 Generacija 91.-95. Nedjelja, 7. 2. 20.00 Generacija 91.-95. Utorak, 9. 2. 20.00 Generacija 91.-95. Subota, 13. 2. 20.00 Garaža (P)Nedjelja, 14. 2. 20.00 Garaža Utorak, 16. 2. 20.00 Garaža

TNTČetvrta, 4. 2.120.00 Pasje godine Petak, 5. 2. 20.00 Pasje godine

Subota, 6. 2. 18.00 Akademija, moja priča Nedjelja, 7. 2.11.30 Pavao i njegov glavaoNedjelja, 14. 2. 11.30 Ježeva kućica

KNAPSrijeda, 3. 2.10.00 Postojani kositreni vojnik Četvrtak, 4. 2.10.00 Postojani kositreni vojnikSubota, 6. 2. 20.00 Bile jednom... siluete kao moja...Ponedjeljak, 8. 2. 20.00 Bile jednom... siluete kao moja... Utorak, 9. 2.20.00 Smisao života gospodina Lojtrice

20.00 Bile jednom... siluete kao moja... Ponedjeljak, 15. 2. 20.00 Bile jednom... siluete kao moja...

MALA SCENA

Četvrtak, 4. 2. 10.00 Krava RužicaSubota, 6. 2. 10.00 i 11.30 Priča o kotaču17.00 Roda i lisica20.00 Ana i MiaUtorak, 9. 2. 13.00 Ana i Mia

12.30 Ana i MiaSubota, 13. 2. 10.00 i 11.30 Proljeće17.00 Baukač ili o strahu20.00 Ana i Mia

ŽAR PTICANedjelja, 7. 2. 11.00 Mudro pileNedjelja, 14. 2. 11.00 Čudesni svijet brojeva

TREŠNJA

Subota, 6. 2. 17:00 Ne, prijatelj!Nedjelja, 7. 2.11.00 Pipi Duga Čarapa17.00 Ne, prijatelj!Četvrtak, 11. 2. 19.00 Ne, prijatelj!Subota, 13. 2. 17.00 SnjeguljicaNedjelja, 14. 2. 11.00 i 17.00 SnjeguljicaUtorak, 16. 2. Maškare

DK DUBRAVANedjelja, 7. 2. 18.00 Ivica i Marica Nedjelja, 14.2. 18.00 sati DKD, Cerska 1 Mačak u čizmama - u slobodnoj prodaji

32 zadnja stranica Utorak, 2. veljače 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Hladnoća i dalje ne posu-staje, bez obzira na to što je ove godine Svijećnica hlad-na i što kaže svizac, ako tko prati tu razvikanu i u filmu opisanu američku tradiciju, dok “prognostičke sklono-sti” našeg jazavca, medvje-da, mušica i slavuja, primje-rice, mi nismo tako promo-virali. A mogli smo. Jer su i Hrvati odavno povezivali ponašanje životinja sredi-nom zime, 40. dan od Kri-stova rođenja.

1.-7. 2. HLADNO

Temperatura nastavlja tem-pom iz druge siječanjske polovice. Studeni dani, oni s najvišom temperaturom zraka nižom ili jednakom 0°C, neće izostati, dok se za snijeg to ne može tvrditi.

8.-15. 2. HLADNO

I u ovome tjednu, kao i u prošlome, neki će dani vje-rojatno dobiti ocjenu “le-deni” jer se najniža tem-peratura može spustiti i na -10°C, pa i niže. Oborina je izglednija nego prije.

Piše Zoran Vakula

I bez zlata su jedna od najljepših sportskih priča

Oni imaju sve - i znanje i srce i hra-brost. I slavu i popularnost, poput nogometaša. Imaju i Linu Červara, rukometnog trenera svih trenera. Čak dvije zlatne olimpijske medalje, naslov svjetskog prvaka iz 2003., u posljednjih 10 velikih natjecanja devet polufinala, europska i svjet-ska srebra i bronce. Nedostaje im samo jedno zlato, naslov europskih rukometnih prvaka pripao je Fran-cuzima (25:21), Hrvati su drugi. No, oni su jedna od najljepših sportskih priča, nepresušan izvor nade i tri-jumfa. Oni traju, a takvih je u Hr-vatskoj malo...

Cure su uhvaćene iznad ulaza u Etnografski muzej. Svi tu prolazimo milijun puta i zaboravimo baciti pogled malo gore...

Snimio Vladimir Dimić, dipl. ing.