Stranica 2436 — broj 25 Petak, 14. kolovoza 2015.SLUZˇBENE ...¡enju-SN.pdf · Zastita od prekomjerne buke 3.8. Mjere posebne zasˇtite 3.8.1. Sklanjanje ljudi 3.8.2. Zasˇtita

KLASA: 934-01/15-01/07URBROJ: 2213/01-01-15-4Mali Losinj, 31. srpnja 2015.

GRAD MALI LOSINJGRADSKO VIJECE

PredsjednikAnto Nedic, prof., v.r.

PROSTORNI PLAN UREDENJA GRADA MALOGLOSINJA PRICISCENI TEKST

61.Na temelju clanka 58. Odluke o donosenju V. ciljanih

izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja (»Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14) i clanka 113. stavak (3) i (4) Zakonao prostornom uredenju (»Narodne novine«, broj 153/13),Odbor za statutarno-pravna pitanja na sjednici odrzanoj7. srpnja 2015. godine utvrdio je procisceni tekst Odlukeo donosenju Prostornog plana uredenja Grada Mali Losinj.

Procisceni tekst Odluke o donosenju Prostornog planauredenja Grada Mali Losinj obuhvaca Odluku o donosenjuProstornog plana uredenja Grada Mali Losinj (»Sluzbenenovine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/08), Odlukuo donosenju I. Izmjena i dopuna Prostornog plana urede-nja Grada Mali Losinj (»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12), Odluku o donosenju III.izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja Grada MaliLosinj (»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«,broj 5/14), Odluku o donosenju IV. izmjena i dopuna Pro-stornog plana uredenja Grada Mali Losinj (»Sluzbenenovine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13) iOdluku o donosenju V. izmjena i dopuna Prostornogplana uredenja Grada Mali Losinj (»Sluzbene novine Pri-morsko-goranske zupanije«, broj 42/14) u kojima je utvr-deno vrijeme njihovog stupanja na snagu.

KLASA: 021-05/14-01/05URBROJ: 2213/01-01-15-13Mali Losinj, 7. srpnja 2015.

PredsjednikOdbora za statutarno pravna pitanja

Gradskog vijeca Grada Malog LosinjaLuigi Satalic, v.r.

II. ODREDBE ZA PROVODENJE

0. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Prostorni plan uredenja Grada Malog Losinja utvrdujeuvjete za uredenje gradskog podrucja, odreduje svrhovitokoristenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju grade-vinskog i drugog zemljista, zastitu okolisa te zastitu kultur-nih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdob-lje do 2015. godine.

Prostorni plan sadrzi osnove razvitka u prostoru, ciljeveprostornog uredenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice,mjere i uvjete za koristenje, zastitu i uredivanje prostora, tedruge elemente od vaznosti za podrucje grada.

Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granicepodrucja Grada Malog Losinja odredene zakonom.

Prostornim planom uredenja se utvrduje obveza izradedetaljnijih planova uredenja prostora za uza podrucja nateritoriju grada.

Clanak 2.

Ovaj Prostorni plan sadrzan je u elaboratu »Prostorniplan uredenja Grada Malog Losinja«, koji sadrzi dva dijela:A. Tekstualni dio i B. Graficki dio. Tekstualni dio se sastojiod I. Obrazlozenja i II. Odredbi za provodenje. Elaboratplana sadrzi tekstualne i graficke dijelove Plana kako sli-jedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOZENJEI. 0. Uvod

1. POLAZISTA

1.1. Polozaj, znacaj i posebnosti podrucja grada u odnosuna prostor i sustav zupanije i drzave

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geoloska grada, geotehnicke znacajkei hidrologija (bujicne vode)

1.2.1.2. More1.2.1.3. Klimatska obiljezja1.2.1.4. Zivi svijet

1.2.2. Stanovnistvo i stanovanje1.2.2.1. Demografska struktura1.2.2.2. Demografska perspektiva1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja

1.2.3. Naselja1.2.4. Sadrzaji javnih funkcija1.2.5. Gospodarstvo1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze1.2.6.2. Vodnogospodarski sustav1.2.6.2.1. Vodoopskrba1.2.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda1.2.6.2.3. Uredenje bujica i zastita od stetnog

djelovanja voda1.2.6.3. Elektroopskrba1.2.6.4. Plinoopskrba1.2.6.5. Telekomunikacije i posta

1.2.7. Gospodarenje otpadom1.2.8. Zastita prostora

1.2.8.1. Stanje zraka1.2.8.2. More i priobalje otoka1.2.8.3. Stanje tla1.2.8.4. Buka1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti1.2.8.6. Prirodna bastina1.2.8.7. Kulturno-povijesna bastina

1.2.9. Koristenje prostora1.2.9.1. Izgradene povrsine1.2.9.2. Sumske povrsine1.2.9.3. Eksploatacija mineralnih sirovina1.2.9.4. Lovista

1.3. Prostorno razvojne i resursne znacajke1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog

uredenja sireg podrucja i ocjena postojecih prostornihplanova1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata pro-

stornog uredenja sireg podrucja1.4.2. Ocjena postojecih prostornih planova

Petak, 14. kolovoza 2015. Stranica 2435 — broj 25SLUZBENE NOVINE

dpopov

Isticanje

1.5. Ocjena stanja, mogucnosti i ogranicenja razvoja uodnosu na demografske i gospodarske podatke te pro-storne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREDENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja zupanijskog znacenja2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i

infrastrukturnih sustava2.1.2. Racionalno koristenje prirodnih izvora2.1.3. Ocuvanje ekoloske stabilnosti i vrijednih dije-

lova okolisa2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog znacaja

2.2.1. Demografski razvoj2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture2.2.3. Razvoj naselja, drustvene, prometne i komu-

nalne infrastrukture2.2.3.1. Osnove razvoja naselja2.2.3.2. Osnove razvoja drustvene djelatnosti2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.2.4. Zastita krajobraznih i prirodnih vrijednosti iposebnosti i kulturno-povijesnih cjelina2.2.4.1. Zastita krajobraznih vrijednosti2.2.4.2. Zastita prirodnih vrijednosti i

posebnosti2.2.4.3. Zastita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uredenja naselja na podrucju GradaMalog Losinja2.3.1. Racionalno koristenje i zastita prostora2.3.2. Utvrdivanje gradevinskih podrucja naselja u

odnosu na postojeci i planirani broj stanovnika,gustocu stanovanja, izgradenost, iskoristenost igustocu izgradenosti, obiljezja naselja, vrijedno-sti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kul-turno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapredenje uredenja naselja i komunalneinfrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREDENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podrucju Grada MalogLosinja u odnosu na prostornu i gospodarsku struk-turu zupanije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i koristenjeprostora3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenupovrsina (tablica 3)3.2.2. Razvoj i uredenje povrsina naselja3.2.3. Povrsine za izdvojene namjene

3.2.3.1. Gospodarska namjena3.2.3.2. Ugostiteljsko-turisticka namjena3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena3.2.3.4. Groblja3.2.3.5. Infrastrukturna namjena3.2.3.6. Posebna namjena

3.2.4. Kriteriji za gradenje izvan gradevinskogpodrucja

3.2.5. Poljoprivredne povrsine3.2.6. Sumske povrsine3.2.7. Morske povrsine

3.2.7.1. Morske plaze3.3. Prikaz gospodarskih i drustvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti3.3.1.1. Turizam

3.3.1.2. Poljoprivreda3.3.1.3. Lov3.3.1.4. Sumarstvo3.3.1.5. Ribarstvo3.3.1.6. Brodogradnja3.3.1.7. Gradevinarstvo3.3.1.8. Trgovina3.3.1.9. Promet i veze3.3.1.10. Obrtnistvo

3.3.2. Prikaz drustvenih djelatnosti3.4. Uvjeti koristenja, uredenja i zastite prostora

3.4.1. Uvjeti koristenja prostora3.4.1.1. Uvjeti koristenja gradevinskih

podrucja3.4.1.2. Uvjeti koristenja negradevinskih

podrucja3.4.2.3. Podrucja posebnih ogranicenja u

koristenju3.4.2. Uvjeti uredenja prostora

3.4.2.1. Uvjeti uredenja gradevinskihpodrucja naselja

3.4.2.2. Uvjeti uredenja gradevinskihpodrucja izvan naselja za izdvojenenamjene

3.4.3. Uvjeti zastite prostora3.4.3.1. Zastita krajobraznih vrijednosti i

obale3.4.3.2. Zastita prirodne bastine3.4.3.2.1. Zasticeni dijelovi prirode3.4.3.2.2. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu3.4.3.3. Zastita kulturnog naslijeda

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet3.5.1.2. Promet u mirovanju3.5.1.3. Pjesacki promet3.5.1.4. Biciklisticke staze3.5.1.5. Koridor planirane zicare3.5.1.6. Pomorski promet3.5.1.7. Zracni promet

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i posta3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe3.5.3.2. Sustav odvodnje3.5.3.3. Sustav uredenja vodotoka i zastite

od poplava vodotoka - bujica3.5.4. Energetski sustav

3.5.4.1. Elektroenergetika3.5.4.2. Plinoopskrba3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije

3.6. Postupanje s otpadom3.7. Sprjecavanje nepovoljna utjecaja na okolis

3.7.1. Zastita tla3.7.2. Zastita zraka3.7.3. Zastita voda

3.7.3.1. Zastita podzemnih i povrsinskih voda3.7.3.2. Zastita od stetnog djelovanja voda3.7.3.3. Zastita mora

3.7.4. Zastita od prekomjerne buke3.8. Mjere posebne zastite3.8.1. Sklanjanje ljudi3.8.2. Zastita od pozara3.8.3. Zastita od potresa i rusenja

Stranica 2436 — broj 25 Petak, 14. kolovoza 2015.SLUZBENE NOVINE


0. Opce odredbe

1. UVJETI ZA ODREDIVANJE NAMJENEPOVRSINA NA PODRUCJU GRADA MALOGLOSINJA

1.1. Povrsine naselja1.2. Povrsine za izdvojene namjene1.3. Poljoprivredne povrsine1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, sume i sumsko zemljiste

(pasnjaci)1.5. Sumske povrsine1.6. More

2. UVJETI ZA UREDENJE PROSTORA2.1. Gradevine od vaznosti za Drzavu i Primorsko-goran-

sku zupaniju2.2. Gradevinska podrucja naselja

2.2.1. Neposredna provedba2.2.1.1 Gradevine stambene namjene2.2.1.2. Gradevine drustvene i javne namjene2.2.1.3. Gradevine gospodarske, poslovne namjene i

poljoprivredne gospodarske gradevine2.2.1.4. Gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene2.2.1.5. Gradevine infrastrukturne i komunalne

namjene2.2.1.6. Montazne gradevine - kiosci, standovi2.2.2. Posredna provedba2.2.2.1 Gradevine stambene namjene2.2.2.2. Gradevine drustvene i javne namjene2.2.2.3. Gradevine gospodarske, poslovne namjene i

poljoprivredne gospodarske gradevine2.2.2.4. Gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene2.2.2.5. Gradevine infrastrukturne i komunalne

namjene2.2.2.6. Montazne gradevine - kiosci, standovi2.3. Izgradene strukture izvan naselja2.3.1. Neposredna provedba2.3.1.1. Gradevinska podrucja izvan naselja za izdvo-

jene namjene- Gradevinska podrucja ugostiteljsko-turisticke

namjene (T)- Gradevinska podrucja gospodarske - poslovne

namjene (K1)- Gradevinska podrucja sportsko-rekreacijska

namjene- Groblja - G- Gradevinska podrucja Infrastrukturne namjene - IS- Gradevinska podrucja posebne namjene - N2.3.2. Posredna provedba - Smjernice za izradu pla

nova uzih podrucja2.3.2.1. Povrsine ugostiteljsko-turisticke namjene2.3.2.2. Povrsine gospodarske - poslovne namjene2.3.2.3. Povrsine sportsko-rekreacijska namjene2.3.2.4. Povrsine groblja2.3.2.5. Povrsine infrastrukturne namjene2.3.2.6. Povrsine posebne namjene - N2.3.3. Gradenje izvan gradevinskih podrucja - nepo-

sredna provedba2.4. Podrucja posebnih ogranicenja u koristenju

3. UVJETI SMJESTAJA GOSPODARSKIH DJELAT-NOSTI

4. UVJETI SMJESTAJA DRUSTVENIH DJELATNO-STI

5. UVJETI UTVRDIVANJA KORIDORA ILI TRASAI POVRSINA PROMETNIH I DRUGIH INFRA-STRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni sustav

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Promet u mirovanju (parkiralisna i garaznamjesta)

5.1.3. Pjesacki promet

5.1.4. Biciklisticke staze

5.1.5. Koridor planirane zicare

5.1.6. Pomorski promet

5.1.7. Zracni promet

5.2. Infrastruktura poste i elektronickih komunikacija

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja

5.3.3. Sustav uredenja vodotoka i zastite od poplavavodotoka - bujica

5.4. Energetski sustav

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Plinoopskrba

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI I KULTURNO- POVIJESNIH CJE-LINA

6.1. Mjere zastite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zastite prirodnih vrijednosti

6.2.1. Nacionalna ekoloska mreza

6.2.3. Zasticeni dijelovi prirode

6.2.3. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu

6.2.3.1. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu - nakopnu

6.2.3.2. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu - u moru

6.3. Mjere zastite kulturnih dobara

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRECAVANJA NEPOVOLJNA UTJE-CAJA NA OKOLIS

8.1. Zastita tla

8.1.1. Sumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zastita zraka

8.3. Zastita voda

8.3.1. Zastita podzemnih i povrsinskih voda

8.3.2. Mjere za sprjecavanje poplava i zastituod erozije

8.4. Zastita mora

8.5. Zastita od prekomjerne buke

8.6. Mjere posebne zastite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zastita od potresa i rusenja

8.6.3. Zastita od pozara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera


9.2.1. Uredenje zemljista9.2.2. Neposredna provedba plana

9.3. Rekonstrukcija gradevina cija je namjena protivnaplaniranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

B. GRAFICKI DIO - kartografski prikazi:

1. KORISTENJE I NAMJENA POVRSINA 1:25 0002. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000

VODOOPSKRBA, ODVODNJA IELEKTRO OPSKRBA

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000POSTA I ELEKTRONICKE KOMUNIKACIJE

2.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000ODVODNJA OTPADNIH VODA

3. UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE IZASTITU PROSTORA 1:25 000- ZASTITA PRIRODE I KULTURNIH DOBARA

3.1. UVJETI ZA KORISTENJE, UREDENJE IZASTITU PROSTORA- PODRUCJA POSEBNIH OGRANICENJA U

KORISTENJU 1:25 0004. GRADEVINSKA PODRUCJA 1:5 000

4.1. GRADEVINSKO PODRUCJE -BELEJ 1:5 000

4.2. GRADEVINSKO PODRUCJE -CUNSKI 1:5 000

4.3. GRADEVINSKO PODRUCJE -ILOVIK 1:5 000

4.4 GRADEVINSKO PODRUCJE -MALI LOSINJ 1:5 000

4.5. GRADEVINSKO PODRUCJE -MALE SRAKANE I VELESRAKANE 1:5 000

4.6. GRADEVINSKO PODRUCJE -NEREZINE 1:5 000

4.7. GRADEVINSKO PODRUCJE -OSOR 1:5 000

4.8. GRADEVINSKO PODRUCJE -PUNTA KRIZA 1:5 000

4.9. GRADEVINSKO PODRUCJE -SUSAK 1:5 000

4.10. GRADEVINSKO PODRUCJE -SVETI JAKOV 1:5 000

4.11. GRADEVINSKO PODRUCJE -UNIJE 1:5 000

4.12. GRADEVINSKO PODRUCJE -USTRINE 1:5 000

4.13. GRADEVINSKO PODRUCJE -VELI LOSINJ 1:5 000

Odredbom clanka 3. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tekstclanka.

Slijedom promjene naziva kartografskog prikaza 2.1.Infrastrukturni sustav - posta i elektronicke komunikacijeiz Odluke o donosenju IV. izmjena i dopuna Prostornogplana uredenja Grada Malog Losinja, »Sluzbene novinePrimorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupilana snagu 19.7.2013., mijenja se tekst clanka.

Odredbom clanka 2. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/

14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., a kojom je uvedennovi kartografski prikaz 2.2. Infrastrukturni sustav -Odvodnja otpadnih voda, mijenja se tekst clanka.

Napomena: Sastavni dio »I. Obrazlozenje Plana« su iobrazlozenja iz I., III., IV. i V. izmjena i dopuna Prostor-nog plana uredenja Grada Mali Losinj.

Clanak 3.

Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu Grada MalogLosinja, osim ako istim Planom nije drugacije odredeno,imaju slijedece znacenje:

1. dvojna gradevina je gradevina koja se gradi na granicivlastite gradevne cestice i jednom je stranom prislo-njena uz gradevinu na susjednoj gradevnoj cestici,

2. etaza je dio gradevine u jednoj razini, odreduje se kaopodrum, suteren, prizemlje, odredeni kat i potkrovlje,definiran podnom, stropnim i krovnom konstrukcijom,svijetle visine u skladu s posebnim propisima, ovisno onamjeni i standardu prostora, a za nove gradevinestambene namjene najmanje 2,6 m, osim za podrum ipotkrovlje,

3. gradivi dio gradevne cestice je povrsina unutar gra-devne cestice na kojoj je dozvoljena gradnja gradevina,a odreduje se odmjeravanjem udaljenosti od rubovagradevne cestice, odredenih ili preporucenih ovim Pla-nom,

4. Grad Mali Losinj je teritorijalno upravna jedinicalokalne samouprave sa statusom grada,

5. gradevina gospodarske namjene izvan naselja napovrsinama gradevinskih podrucja za izdvojene gospo-darske namjene, je gradevina koja je namijenjenaobavljanju gospodarske - poslovne pretezito usluznedjelatnosti te zanatske, komunalno-servisne, trgovacke,skladisne i sl. bez negativnog utjecaja na okolis,

6. gradevina stambene namjene je gradevina koja je ucjelini ili vecim dijelom namijenjena stanovanju aosim stambenog prostora moze na manje od 50 %bruto razvijene povrsine imati poslovne sadrzaje beznegativnog utjecaja na okolis i na stambeno susjedstvo,za tihe i ciste djelatnosti bez opasnosti od pozara ieksplozije, koji ne remeti uvjete stanovanja u istoj i ususjednim gradevinama, a gradi se u tri vrste gradevinai to; kao obiteljska kuca, kao manja visestambena gra-devina i kao visestambena gradevina,

7. gradevina stambeno-poslovne namjene je stambenagradevina koja ima poslovne sadrzaje na vise od 50% ukupne povrsine, a gradi se u centralnim zonamanaselja te u izdvojenim zonama u sklopu naselja,kada moze imati bucne djelatnosti (zanatske radionice)i djelatnosti koje podrazumijevaju vecu frekvencijugospodarskih vozila i sl. bez negativnog utjecaja naokolis,

8. gradevina u nizu (bloku/sklopu) je gradevina koja segradi na dvije (ili vise) granice vlastite gradevne cesticei s najmanje je dvije je strane prislonjena uz susjednegradevine (osim zavrsnih gradevina niza), novi niz segradi kao cjelina,

9. gradevina ugostiteljsko-turisticke namjene je gradevinasmjestena unutar gradevinskog podrucja naselja i uunutar izdvojenih gradevinskih podrucja ugostiteljsko-turisticke namjene gdje se planira kao hoteli s pratecimsadrzajima (T1), turisticka naselja (T2), kampovi-auto-kampovi (T3),

10. gradevine za pruzanje ugostiteljskih usluga u seljackomdomacinstvu su gradevine koje se grade unutar rural-nih naselja u okviru obiteljskog gospodarstva, a realizi-raju se kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojecegradevine, odnosno izgradnjom nove gradevine u nase-


lju i izvan naselja te rekonstrukcijom gradevina pastir-skih stanova za obavljanje ugostiteljsko - turisticke dje-latnosti,

11. gradevinski pravac je linija kojom se odreduje polozajgradevine na gradevnoj cestici na nacin da se na njeganaslanja procelje odredenog dijela gradevine (u pravilunajmanje 1/3 duzeg procelja), odreduje se udaljenoscuod regulacijskog pravca a iznimno se moze poklapati sregulacijskim pravcem, moze se odrediti vise gradevnihpravaca koji su u pravilu medusobno uskladeni, oko-miti ili paralelni (u slucaju vise regulacijskih pravaca,kad se gradi sklop ili vise gradevina na jednoj cesticii sl.),

12. granica gradevinskog podrucja je crta razgranicenjapovrsina koje sluze za gradenje naselja ili povrsinaizdvojenih namjena izvan naselja od ostalih povrsinaprema kriterijima iz Prostornog plana, granice grade-vinskih podrucja utvrdene su u pravilu granicama kata-starskih cestica,

13. gustoca stanovanja je odnos broja stanovnika pro-storne cjeline po hektaru povrsine prostorne cjeline,

14. interpolacija je ugradnja gradevine na jednoj neizgra-denoj cestici povrsine do 5.000 m2 unutar vec izgra-dene strukture, niza ili bloka, izmedu uredene gra-devne cestice i javne povrsine, postujuci gradevinskipravac, visine izgradnje, oblikovanje gradevina idruge osobine lokacije,

15. izgradena povrsina zemljista pod gradevinom je verti-kalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrive-nih konstruktivnih dijelova gradevine osim balkonana gradevnu cesticu, uracunavajuci terase u prizemljugradevine kada su iste konstruktivni dio podzemneetaze, u izgradenu povrsinu ne ulaze cisterne, septickejame i slicne gradevine, ukoliko su ukopane u teren sasvih strana i obradene kao okolni teren, terase naterenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, vanjska stubistaizgradena na prirodnom terenu, i sl.

16. koeficijent iskoristenosti gradevne cestice (kis) jeodnos ukupne gradevinske (bruto) povrsine gradevinei povrsine gradevne cestice,

17. koeficijent izgradenosti gradevne cestice (kig) je odnosizgradene povrsine zemljista pod gradevinom i ukupnepovrsine gradevne cestice,

18. krovna kucica je arhitektonski element izveden ukosini krova kojim se ostvaruje mogucnost otvaranjavertikalnog prozora na potkrovlju, istog je nagibakao krov, ne smije prekidati liniju krovnog vijenca aukupna sirina fronte svih krovnih kucica na proceljumoze iznositi do 1/3 duzine procelja,

19. lokalni uvjeti jesu dokazane posebnosti mikrolokacije(urbanisticko-arhitektonske, klimatske, komunalne,prometne i sl.); uvjeti koji proizlaze iz posebnosti poje-dine lokacije; tipologije susjednih gradevina, morfolo-gije ulicnog poteza, dijela naselja odnosno drugog gra-devinskog podrucja koji utjecu na oblikovno-morfolo-ske, funkcionalne i regulativne specificnostigradevine, na prostoru radijusa okvirno 100 m, kao iuvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacijeizvan gradevinskog podrucja, koje se trebaju uvazavatipri oblikovanju gradevine,

20. manja gradevina gospodarske - poslovne namjene jegradevina iskljucivo poslovne namjene s preteznozanatskim, skladisnim, usluznim, trgovackim, ugosti-teljskim i sl. djelatnostima, a moze imati:a) poslovne sadrzaje za tihe i ciste djelatnosti bez opas-nosti od pozara i eksplozije, bez negativnog utjecaja naokolis i uvjete stanovanja i rada u naselju,b) poslovne sadrzaje za bucne djelatnosti i djelatnosti

koje podrazumijevaju vecu frekvenciju gospodarskihvozila i sl., bez negativnog utjecaja na okolis,

21. manja visestambena gradevina je gradevina stambenenamjene na zasebnoj gradevinskoj cestici s najmanjetri i najvise cetiri stana, umjesto stana moze imatiposlovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateciprostori na najmanje pola povrsine gradevine, kojanema vise od podruma, tri nadzemne etaze i tavan,

22. naselje je izgradena struktura stanovanja i svih pratecihfunkcija, potrebnih i kompatibilnih sa stanovanjem usto su, ovisno o velicini i znacenju naselja, ukljucenidrustveni i javni sadrzaji, gospodarski sadrzaji, ugosti-teljsko-turisticki sadrzaji, sportsko-rekreacijski sadrzaji,javne povrsine, povrsine infrastrukturnih sustava, grob-lja i drugo,

23. obiteljska kuca je gradevina stambene namjene nazasebnoj gradevinskoj cestici s najvise tri stana, kojanema vise od podruma, dvije nadzemne etaze i tavana,cija gradevinska (bruto) povrsina ne prelazi 400 m2, a ukoju povrsinu se uracunava i povrsina pomocnih gra-devina (garaza, kotlovnica, drvarnica, spremista, gos-podarskih gradevina i slicno) ako se grade na istoj gra-devnoj cestici.

24. osnovna gradevina je gradevina cija je namjenasukladna namjeni gradevinskog podrucja u kojem segradi i koja predstavlja zaokruzenu funkcionalnu, teh-nicko-tehnolosku i graditeljsku cjelinu i unutar cijecestice se smjestaju svi prostori potrebni njenom funk-cioniranju,

25. postojecim gradevinskim podrucjem podrazumijeva segradevinsko podrucje naselja i izdvojeno gradevinskopodrucje (izvan naselja), utvrdeno odgovarajucimdokumentom prostornog uredenja uskladeno s namje-nom povrsina i kriterijima odredenim prostornim pla-nom zupanije,

26. poljoprivredne / gospodarske gradevine s izvorimazagadenja su staje, kokosinjci, kunicnjaci i sl.; uz rjese-nje tvari koje nastaju u proizvodnom procesu; mlinovi/tosevi za masline, vinarski podrumi, destilerije eteric-nih ulja i sl.

27. poljoprivredne / gospodarske gradevine bez izvorazagadenja su spremista poljoprivrednih proizvoda,alata, susione bilja, staklenici, plastenici, sjenici, gljivar-nici i sl., te uz adekvatno zbrinjavanje otpada u proiz-vodnom procesu;

28. pomocna gradevina je gradevina na istoj gradevnojcestici u funkciji osnovne gradevine namijenjena smje-staju samo odredenih sadrzaja (garaza, drvarnica, spre-miste, kotlovnica, plinska stanica, vrtna sjenica, ljetnakuhinja i sl.) a gradi se prislonjena ili odvojena odosnovne gradevine, u slucaju kada u okviru osnovnegradevine nije moguce rijesiti nastale potrebe, pomoc-nom gradevinom smatra se i poljoprivredna gradevina,velicine do 50 m2, kada se gradi na gradevnoj cesticinamijenjenoj gradnji stambene gradevine, u podru-cjima koja su odredena posebnim propisom Grada,

29. potkrovlje je dio gradevine ciji se prostor nalazi iznadzadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenogkrova, visina nadozida potkrovlja ne moze biti visa od1,2 m,

30. prirodna plaza unutar ili izvan naselja je pristupacna skopnene i/ili morske strane infrastrukturno neoprem-ljena, potpuno ocuvanog zatecenog prirodnog obilje-zja,

31. pristupni put je javna prometna pjesacka i/ili kolnapovrsina, s koje se osigurava pjesacki i/ili kolni pristupna gradevnu cesticu, iznimno, s kolnikom minimalnesirine 5,5 m, u izgradenim dijelovima gradevinskogpodrucja, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, sirina


kolnika moze iznositi najmanje 3,0 m, a duzina najvise30 m,

32. privremena gradevina je gradevina izgradena zapotrebe gradilista, za primjenu odgovarajuce tehnolo-gije gradenja, za potrebe odrzavanja sajmova, javnihmanifestacija, privremene montazne gradevine - stan-dovi, kiosci i slicno, privremena gradevina se mozepostavljati samo na tocno odredeni rok nakon kojegse ima ukloniti i teren vratiti u prvobitno stanje,

33. prometni / infrastrukturni koridor je osiguran prostornamijenjen za projektiranje i izgradnju gradevina i ure-daja prometa / infrastrukture,

34. regulacijski pravac je linija u pravilu paralelna sa osiprilezece prometnice a na granici gradevinske cesticegradevine prema javnoj prometnoj ili drugoj javnojpovrsini, gradevna cestica moze imati jedan ili viseregulacijskih pravaca,

35. samostojeca gradevina je gradevina kojoj su sva proce-lja udaljena od granica gradevne cestice, te do proceljaima neizgradeni prostor vlastite cestice ili javnupovrsinu,

36. sidriste je posebno obiljezen morski akvatorij pogodanza sigurno sidrenje i opremljen opremom za sidrenjeplovnih objekata, ciji smjestaj je objavljen u sluzbenimpomorskim publikacijama,

37. stan je skup prostorija stambene namjene s pomocnimprostorijama i uredajima, koji cine jedinstvenu, funk-cionalno samostalnu cjelinu sa zasebnim ulazom,

38. tavan je vrsta potkrovlja kod kojeg visina nadozidaiznosi od 0 do 0,6 m (mjereno (od gornjeg ruba stropnekonstrukcije do presjecista unutarnjih ploha zida pro-celja i krovne konstrukcije),

39. uredena plaza unutar ili izvan naselja je nadzirana ipristupacna svima pod jednakim uvjetima s kopnene imorske strane ukljucivo i osobama s poteskocama ukretanju, vecim dijelom uredenog i djelomicno izmije-njenog prirodnog obiljezja, te infrastrukturno i sadr-zajno (tusevi, kabine i sanitarni uredaji) ureden kop-neni prostor neposredno povezan s morem, oznacen izasticen s morske strane,

40. uredenje gradevinskog podrucja ukljucuje pripremu iopremanje, kategorije uredenosti gradevinskog zemlji-sta su:

I. visoko uredeno gradevinsko zemljiste koje uz pripremuobuhvaca pristupni put na gradevnu cesticu,vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbui propisani broj parkiralisnih mjesta,

II. potpuno uredeno gradevinsko zemljiste, koje obuhvacasve elemente pripreme i opremanja javnu rasvjetu ipratece centralne sadrzaje unutar naselja.

41. visestambena gradevina je gradevina stambenenamjene na zasebnoj gradevinskoj cestici s najmanje4 i najvise 12 stanova, umjesto stana moze imatiposlovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateciprostori na najmanje pola povrsine gradevine, koja imazajednicko stubiste za pristup funkcionalnim (stambe-nim ili poslovnim) jedinicama, te najmanje 2 stana postambenoj etazi, koja nema vise od podruma, tri nadze-mne etaze i potkrovlje,

42. zona je dio gradevinskog podrucja odredene namjene,sadrzaja i sl., odnosno opcenito dio prostora odredenihzajednickih odlika,

43. zona posebne namjene je podrucje namijenjeno gradnjii koristenju u vojne namjene,

44. ZOP - zasticeno obalno podrucje obuhvaca sve otoke,pojas kopna u sirini od 1000 m od obalne crte i pojasmora u sirini od 300 m od obalne crte i ucrtava se naHrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenojortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.

Odredbom clanka 4. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tocka 41.

Clanak 4.

Cjelokupni otocni prostor Grada Malog Losinja i pojasmora u sirini 300 m od obalne crte obuhvaceni su zastice-nim obalnim podrucjem mora. Granice zasticenog obalnogpodrucja mora, odnosno pojas otoka u sirini 1000 m odobalne crte i pojas mora u sirini 300 m od obalne crte pri-kazani su u svim kartografskim prikazima u mjerilu1:25000.

Na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.13., u mjerilu1:5000, su temeljem podataka o granici ZOP-a na Hrvat-skoj osnovnoj karti, oznaceni pojasevi 25 m, 70 m i 100m od obalne crte i 300 m u moru. Ti se pojasevi preciznijeutvrduju prilikom izrade UPU-a.

1. UVJETI ZA ODREDIVANJE NAMJENEPOVRSINA NA PODRUCJU GRADA MALOGLOSINJA

Clanak 5.

Osnovna namjena i koristenje povrsina odredena Pro-stornim planom prikazana je na kartografskom prikazubr. 1 »Koristenje i namjena povrsina«, u mj. 1:25.000. Pro-stor Grada Malog Losinja se prema namjeni dijeli na:

- povrsine naselja,- povrsine za izdvojene namjene,- poljoprivredne povrsine,- sumske povrsine,- ostalo poljoprivredno tlo, sume i sumsko zemljiste

(pasnjacke povrsine),- povrsine mora.

Povrsine za razvoj i uredenje smjestaju se unutar grade-vinskog podrucja i iznimno izvan gradevinskog podrucja.Razgranicenjem se odreduju:

1. gradevinska podrucja naselja i gradevinska podrucjaza izdvojene namjene,

2. podrucja i gradevine izvan gradevinskog podrucja ito za: povrsine mora za marikulturu H1 postojecuu Uvali Kaldonta - Punta Kriza, H2 podrucje zaodredivanje lokacije za marikulturu od uvale Zakolodo uvale Golublja jama i H3 uz uvalu Porat, infra-strukturne gradevine te ovim planom odredenepojedinacne gradevine.

Postojece gradevine protivne planiranoj namjeni jedozvoljeno rekonstruirati u skladu s odredbama plana.Pri tome se pod postojecom gradevinom podrazumijevagradevina izgradena temeljem gradevinske dozvole, ili dru-gog odgovarajuceg akta nadleznog tijela drzavne vlasti iligradevina koja je izgradena prije 15. 2. 1968. godine.

1.1 POVRSINE NASELJA

Clanak 6.

Ovim Prostornim planom utvrdena su gradevinska pod-rucja naselja u sastavu Grada Malog Losinja, i to za nase-lja: Belej (NA 1, NA 1.1-1.4), Cunski (NA 2, NA 2.1, NA2.2), Ilovik (NA 3), Mali Losinj (NA 4, NA 4.1-4.4), MaleSrakane (NA 5), Nerezine (NA 6, NA 6.1-6.5), Osor (NA7), Punta Kriza (NA 8, NA 8.1- 8.4), Susak (NA 9), SvetiJakov (NA 10, NA 10.1), Unije (NA 11, NA 11.1-11.3),Ustrine (NA 12), Vele Srakane (NA 13) i Veli Losinj(NA 14).


Clanak 7.

Obalna naselja na podrucju Grada Malog Losinja su:Ilovik, Mali Losinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, PuntaKriza-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Losinj.

Mali Losinj je obalno naselje u kojem se vise od 50 %postojecih gradevina koriste za stalno stanovanje osobekoje imaju prebivaliste u tom naselju.

Clanak 8.

Obalni prostor naselja se u pravilu namjenjuje i cuva zaizgradnju gradevina javne namjene i uredenje javnihpovrsina, infrastrukturnih gradevina i drugih gradevinakoje po svojoj prirodi zahtijevaju smjestaj na obali (luke isl.) i u slucaju kad se na kopnenom dijelu u sklopu naseljaodreduje poslovna, turisticka ili sportsko-rekreacijskanamjena sto je obveza za naselja i dijelove naselja Ilovik,Mali Losinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Kriza-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Losinj.

Clanak 9.

Gradevinsko podrucje naselja je mjesovite namjene. Unaselju se mogu oformiti zone i prostori izdvojenih gospo-darskih, ugostiteljsko-turistickih i drugih namjena kada jeto uvjetovano postojecom morfologijom i izgradenoscunaselja, funkcioniranjem izdvojenih zona i na to vezanompotrebnom velicinom gradevinske cestice, prometnim idrugim razlozima.

Clanak 10.

BrisanOdredbom clanka 3. Odluke o donosenju V. Ciljanih

izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,clanak 10. se brise.

Clanak 11.BrisanOdredbom clanka 4. Odluke o donosenju V. Ciljanih

izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,clanak 11. se brise.

Clanak 12.

U sklopu naselja je dozvoljeno kao pojedinacne grade-vine ili kao funkcionalne prostorne cjeline graditi grade-vine ugostiteljsko-turisticke namjene visoke kategorije,pretezno s 4 zvjezdice (*) i vise. U sklopu podrucja za ugo-stiteljsko-turisticku namjenu u naselju je dozvoljeno plani-rati hotele (T1) sto ukljucuje gradenje hotela i depandansihotela te ljecilisno-turisticko-bolnicki kompleks gdje se uzsmjestajne sadrzaje planiraju prateci sadrzaji koji ukljucujutrgovacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske,zabavne i slicne namjene. U naselju Punta Kriza je usklopu povrsine oznake NA 8.3. dozvoljeno rekonstruiratipostojece ili izgraditi novo turisticko naselje (T27) s 4 zvjez-dice (*) i vise.

Ukupna povrsina podrucja odredenog za ugostiteljsko-turisticke namjene unutar naselja moze iznositi do 20%gradevinskog podrucja tog naselja.

Clanak 13.

U sklopu naselja je dozvoljeno planirati podrucje za gos-podarsku-poslovnu namjenu (K1). Razvoj gospodarskihdjelatnosti industrije, obrtnistva i svih poslovnih djelatnostise usmjerava prvenstveno u izdvojene povrsine za gradnjugospodarskih sadrzaja. Pored toga se gospodarske aktivno-

sti planiraju razvijati unutar postojecih i planiranihpovrsina iskljucivo gospodarske namjene unutar naselja,kao i pojedinacnih sadrzaja u sklopu zona mjesovitenamjene u sklopu naselja, racionalnim koristenjem zauze-tih prostora pretezno u okviru postojecih lokacija ali i unovim zonama naselja.

Clanak 14.

U sklopu gradevinskog podrucja naselja se na principupolicentricnog razvoja planiraju prostori za organizacijuzona s manjim proizvodno - zanatskim sadrzajima vezanimuz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, usluzne, trgo-vacke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarskedjelatnosti; u naseljima Belej, Punta Kriza, Nerezine, VeliLosinj, Unije i Mali Losinj, ukupne povrsine 13,21 ha. Usklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Kriza,K19 -Unije-Kanali je urbanistickim planom uredenjadozvoljeno planirati mogucnost jednog stana u sklopu gra-devine poslovne namjene na pojedinoj gradevnoj cestici.

Detaljno se razgranicavaju i definiraju prilikom izradeurbanistickog plana uredenja za pojedino naselje, kada cese takva zona utvrditi unutar gradevinskog podrucja zanaselje Punta Kriza. Povrsine pojedinih zona i planiranedjelatnosti se utvrduju sukladno clanku 95. odredbi.

1.2 POVRSINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Clanak 15.

Ovim Planom je odredeno razgranicenje povrsina za sli-jedece izdvojene namjene:

1. gospodarska namjena - poslovna (K1):- pretezito usluzna, komunalno-servisna i

manjiproizvodni kompleksi

2. ugostiteljsko-turisticka namjena (T):- T1 hoteli- T2 turisticka naselja- T3 kampovi-autokampovi- T4 turisticko-informacijski centar

3. sportsko-rekreacijska namjena (R):- R1 sportsko-rekreacijski centri- R2 rekreacijske zone- R3 akvatorij uredene plaze- R4 akvatorij sportsko-rekreacijskog

centra4. groblja (G)5. infrastrukturna namjena (IS)6. posebna namjena (N)

Razgranicenje navedenih povrsina odredeno je na karto-grafskom prikazu br. 1 »Koristenje i namjena povrsina« umjerilu 1:25.000 te br. 4.1.-4.13. »Gradevinska podrucja«,u mjerilu 1:5000.

Clanak 16.U izdvojenom gradevinskom podrucju (izvan naselja) ne

moze se planirati gradnja, niti se moze graditi pojedinacnaili vise gradevina namijenjenih za:

1 - proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m odobalne crte,

2 - usluge ugostiteljskog smjestaja u pojasu najmanje 70m od obalne crte,

3 - stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske grade-vine za trziste),

4 - odmor i rekreaciju (kuce za odmor).U neizgradenom dijelu izdvojenog od gradevinskog pod-

rucja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crtemoze se planirati samo izgradnja infrastrukturnih grade-


vina i drugih gradevina koje po svojoj prirodi zahtijevajusmjestaj na obali, (brodogradilista, luke i sl.).

Povrsine gospodarske - poslovne namjene

Clanak 17.

Ovim Prostornim planom su odredene povrsine za gos-podarske djelatnosti i poslovne namjene:

Clanak 18.

Na povrsinama gospodarske-poslovne namjene K11 iK12 se planiraju poslovne djelatnosti koje obuhvacaju uslu-zne, skladisne, manje proizvodne, trgovacke i komunalnoservisne sadrzaje. Pored navedenih djelatnosti u okviruovih povrsina dozvoljene su i druge poslovne djelatnosti,pratece u funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilneposlovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnihdjelatnosti.

U sklopu dijela povrsine gospodarske - poslovnenamjene Kalvarija oznake K12 koja ne prelazi 0,5 %njene povrsine dozvoljene su druge namjene koje bi svojimsmjestajem u naselju bukom ili na drugi nacin ometaleuvjete zivota i rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl.

Clanak 19.Na povrsinama gospodarske-poslovne namjene K13 se

planiraju usluzni i komunalno-servisni sadrzaji, manji pro-izvodni-zanatski sadrzaji vezani na poljoprivrednu djelat-nost te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez stet-nih utjecaja na okolis.

Na povrsinama gospodarske-poslovne namjene K14 seplaniraju manji proizvodno - zanatski sadrzaji vezani uztradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao sto su: mljekara,sirana, susiona i destilerija ljekovitog i aromaticnog bilja,tos za masline i prerada maslina, pakiranje i preradameda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske grade-vine vezane uz stocarstvo, pcelarstvo i sl. te druge poslovnei gospodarske djelatnosti bez stetnih utjecaja na okolis.

Ugostiteljsko-turisticka namjena

Clanak 20.

Ovim Prostornim planom su odredene povrsine za grad-nju sadrzaja ugostiteljsko-turisticke namjene na kojima seosim gradevina namijenjenih smjestaju i prehrani moguplanirati prateci sadrzaji: sportsko-rekreacijski, zabavni,trgovacki, usluzni i drugi sadrzaji kompatibilni osnovnojnamjeni te parkovne i kupalisne povrsine koje upotpunjuju

i obogacuju osnovne sadrzaje. Stambene namjene na ovimprostorima nije dozvoljeno planirati.

Clanak 21.

Odreduju se sljedece vrste ugostiteljsko-turistickenamjene:

1. hoteli - T1, podrazumijeva hotel i depandanse hotela teljecilisno-turisticko-bolnicki kompleks i uz navedenopratece sadrzaje koji ukljucuju trgovacke, usluzne,ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slicnenamjene,

2. turisticka naselja - T2, podrazumijevaju iskljucivo smje-stajne kapacitete turistickog naselja i pratece sadrzajekoji ukljucuju trgovacke, usluzne, ugostiteljske, sport-sko-rekreacijske, zabavne i slicne namjene, parkove,zelenilo i sl.,

3. kampovi - autokampovi - T3, podrazumijevaju smje-stajne kapacitete za pokretne jedinice i pratece sadr-zaje koji ukljucuju trgovacke, usluzne, ugostiteljske,sportsko-rekreacijske, zabavne i slicne namjene, par-kove, zelenilo i sl.U sklopu gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turi-sticke namjene oznake T1, T2 i T3 se pored smjestaj-nih gradevina planira izgradnja gradevina pratecihsadrzaja trgovacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slicne namjene, kao i izgradnjaprivezista.

4. turisticko-informacijski centar - T4, ukljucuje sadrzajepotrebne za poslovanje informacijskog centra i drugekompatibilne sadrzaje bez smjestaja, koji ukljucujutrgovacke, ugostiteljske, kulturne (prezentacijska dvo-rana, izlozbeni prostor) i usluzne sadrzaje kao i parki-raliste za osobne automobile i parkiraliste za autobus.

Clanak 22.

Na podrucju Grada Malog Losinja su odredena slijedecaizdvojena gradevinska podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene:


Odredbom clanka 3. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., tekst clanka se mije-nja.

Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,tekst clanka se mijenja.

Privezi u zonama ugostiteljsko-turisticke namjene

Clanak 23.

U sklopu zona ugostiteljsko-turisticke namjene su odre-dene povrsine privezista (PR).

U okviru pojedine zone ugostiteljsko-turisticke namjeneje dozvoljeno planirati vise lokacija za priveziste ciji zbro-jeni kapaciteti ne prelaze najveci dozvoljeni broj za zonukao cjelinu. Ova se privezista namjenjuju privezu sportskihi rekreacijskih brodica gostiju pripadajuce turisticke zonete privezu turistickog linijskog broda/brodice, a nije dozvo-

ljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostoraprivezista se iskljucuje bilo koja djelatnost koja bi nega-tivno utjecala na kakvocu mora.

Priveziste Cikat 1 oznake PR4 planirano je za privez plo-vila vezanih za zonu ugostiteljsko-turisticke namjene, aunutar kojeg je smjesteno i Molo Apostoli cija je namjenapristajanje izletnickih brodova i brodica.

Odredbom clanka 4. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se stavak (3).

Clanak 24.

Privezista u zoni ugostiteljsko-turisticke namjene suobuhvacena obveznom izradom urbanistickog plana urede-nja pripadajuce zone ugostiteljsko-turisticke namjene kaosastavni dio pripadajuce funkcionalne cjeline. U postupkuutvrdivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebnokao luka, vec kao dio turisticke zone.

Planiraju se privezista u zonama ugostiteljsko-turistickenamjene odredenog najveceg kapaciteta kao slijedi:


Za zastitu akvatorija pojedinog privezista se, temeljemmaritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana.


Odredbom clanka 6. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se stavak (2).

Sportsko-rekreacijska namjena - R

Clanak 25.Povrsine sportsko-rekreacijske namjene ukljucuju:- sportsko-rekreacijske centre - R1 i- rekreacijske zone - R2.Sportsko- rekreacijski centri - R 1

Clanak 26.Povrsine sportsko-rekreacijske namjene na podrucju

Grada Malog Losinja, odredene kao sportsko rekreacijskicentar (R1) jesu:


Odredbom clanka 6. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se dio teksta.

Odredbom clanka 7. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se dio teksta.

Clanak 27.

U okviru povrsine sportsko-rekreacijske namjene -sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu aovisno o uvjetima na odredenoj lokaciji, moze predvidjetiizgradnja otvorenih i natkrivenih, poluotvorenih sportskihigralista namijenjenih za mali nogomet, rukomet, kosarku,odbojku, tenis i druge sportove, izgradnja bazena, staza zakarting, skeit, rolanje i sl.

U okviru pojedinog sportsko-rekreacijskog centra - R1se moze organizirati vise sadrzaja ili pojedinacni sadrzajkao sto je ronilacki centar, centar skijanja na vodi, konjickicentar, tenis-centar, rekreacijsko-ljecilisni centar i sl.

U okviru povrsine sportsko-rekreacijske namjene, sport-skog centra (R1) nije dozvoljeno planiranje novih smjestaj-nih, stambenih ili bilo kojih slicnih gradevina.

Iznimku predstavlja sportsko-rekreacijski centar Ostru-gova-Cikat (R17) u okviru kojeg se nalaze postojece grade-vine. Uvjeti za rekonstrukciju postojecih gradevina ce seodrediti urbanistickim planom uredenja. Do donosenjaurbanistickog plana uredenja dozvoljeno je postojece gra-

devine rekonstruirati i uz to ih je dozvoljeno prenamijenitiu pratece gradevine sportsko-rekreacijskog centra.

Obalni dijelovi i akvatoriji sportsko-rekreacijskih cen-tara se namjenjuju uredenju plaza, izgradnji priveza uokviru sportskog centra Parkna - Ilovik, te izvlacenjubarki na suho u okviru sportskih centara Dragocaj-Susaki Plase-Unije.


Privezi u zonama sportsko-rekreacijske namjene

Clanak 28.

U sklopu sportsko-rekreacijskog centra su planirana pri-vezista (PS), velicine ukupno najvise 200 vezova. U okvirupojedine zone je dozvoljeno planirati vise lokacija za prive-ziste ciji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveci dozvoljenibroj za zonu kao cjelinu. U postupku utvrdivanja koncesijatakav privez se ne tretira zasebno kao luka, vec kao diozone sporta i rekreacije.

Ova se privezista namjenjuju privezu sportskih i rekrea-cijskih brodica. te privezu turistickog linijskog broda/bro-dice, nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave.U sklopu prostora priveza se iskljucuje bilo koja djelatnostkoja bi negativno utjecala na kakvocu mora.

Privezi u zoni sportsko-rekreacijske namjene su obuhva-cena obveznom izradom urbanistickog plana uredenja pri-padajuce zone, kao sastavni su dio pripadajuce funkcio-nalne cjeline.


Privezi u zoni sporta i rekreacije su:

Za zastitu akvatorija pojedinog priveza se, temeljemmaritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana.

Odredbom clanka 9.Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se stavak (4), a stavak (5) se brise.

Rekreacijske zone - R2

Clanak 29.

Gradevinska podrucja rekreacijske namjene - rekreacij-ske zone (R2) su na podrucju Grada Malog Losinja utvr-dena za prostore u kojima se planiraju uredenja rekreacij-skih sadrzaja i izgradnju pratecih gradevina.

Povrsine sportsko-rekreacijske namjene na podrucjuGrada Malog Losinja, odredene kao rekreacijske zonejesu:


Clanak 30.

U okviru povrsine rekreacijske zone se prema obilje-zjima prirodnog vrijednog prostora moze predvidjetiizgradnja rekreacijskih i sportskih igralista i drugih sadr-zaja, izgradnja pratecih gradevina, uredenje setnica, trimstaza, djecjih igralista, vidikovaca, postava parkovne irekreacijske opreme, paviljona, odmorista i sl.

U okviru povrsine sportsko-rekreacijske namjene,rekreacijske zone - R2 nije dozvoljena izgradnja smjestaj-nih turistickih, stambenih ili bilo kojih slicnih gradevinani zatvorenih ili poluotvorenih igralista.

Obalni dio i akvatorij rekreacijske zone se namjenjujeuredenju plaze i sportsko-rekreacijskog centra u moru.

Groblja (G)

Clanak 31.

Povrsine groblja na podrucju Grada Malog Losinja su zasva naselja utvrdena izvan gradevinskog podrucja naselja,izuzev groblja u Ustrinama koje se utvrduje u sklopu nase-lja.


Infrastrukturna namjena

Clanak 32.

Na podrucju grada Malog Losinja su odredena slijedecagradevinska podrucja infrastrukturne namjene - IS, kaopovrsine za infrastrukturne gradevine koje ukljucuju pro-stor za smjestaj gradevina, uredaja, instalacija i sl., a raz-granicuju se na slijedece namjene:


Odredbom clanka 7. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se tekstclanka.

Odredbom clanka 10. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,u tablici tocke 1.i 8. se mijenjaju.

Clanak 33.

Na podrucjima infrastrukturne namjene - IS je poredosnovne gradevine dozvoljeno graditi druge objekte pro-metne, energetske, komunalne i druge srodne namjene.

Na podrucjima infrastrukturne namjene - IS, koje pred-stavljaju kopneni dio luke otvorene za javni promet je

dozvoljeno graditi gradevine potrebne za obavljanje plani-ranih djelatnosti u navedenim lukama, trajektnog i putnic-kog prometa, prekrcaja tereta i otpada, obavljanja djelat-nosti ribarske luke, pratece gradevine te druge gradevineprometne, energetske, komunalne (garaze) i druge srodnenamjene sukladno clancima 199. - 203. odredbi.

Posebna namjena (N)

Clanak 34.

Na podrucju grada Malog Losinja se odreduje gradevin-sko podrucje posebne namjene (N), na prostoru »VojarneKovcanje«, kao povrsine za izgradnju gradevina od inte-resa za obranu koje ukljucuju prostor za smjestaj grade-vina, uredaja, instalacija i sl. te uredenje kopnenog dijelaluke posebne namjene - vojne luke i luke tijela unutarnjihposlova.

Na podrucju posebne namjene (N) je dozvoljeno graditigradevine od interesa za obranu i njima pratece i drugeobjekte prometne, energetske i komunalne namjene.

U sklopu podrucja posebne namjene se planira uredenjekopnenog dijela luke posebne namjene s gradevinamapotrebnim za obavljanje djelatnosti u navedenoj vojnoj iluci tijela unutarnjih poslova.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRSINE

Clanak 35.

Razgranicenje namjene poljoprivrednih povrsina prika-zano je na kartografskom prikazu br. 1 »Koristenje inamjena povrsina« u mjerilu 1:25.000, obavlja se temeljemvrednovanja zemljista i utvrdenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene stiti se od svakeizgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednihdjelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalaobradiva tla (P3).

1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, SUME ISUMSKO ZEMLJISTE (PASNJACI)

Clanak 36.

Ostalo poljoprivredno tlo, sume i sumsko zemljiste napodrucju Grada Malog Losinja predstavljaju pasnjackepovrsine (PS).

Pasnjacke povrsine su razgranicene od sumskih povrsinau svrhu zastite pasnjaka a u kontekstu razvitka ovcarstvakoje je tradicionalno na ovom otoku. Zaraslim pasnjackimpovrsinama treba vratiti prvobitnu namjenu.

1.5. SUMSKE POVRSINE

Clanak 37.

Sumske povrsine na podrucju Grada Malog Losinja raz-granicene su na:

- gospodarske sume S1,

- zastitne sume S2 i

- sume posebne namjene S3.

Razgranicenje namjene sumskih povrsina prikazano jena kartografskom prikazu br. 1. »Koristenje i namjenapovrsina« u mjerilu 1:25.000., razgranicuju se granicamakatastarskih cestica odnosno ako na jednoj ima vise kulturatada se razgranicenje vrsi prema stvarnom stanju i u ciljuocuvanja pasnjaka.

Gospodarske sume S1 pored opcekorisnih funkcijaimaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za proizvod-nju drva i drugih sumskih proizvoda. U njima se vrsezahvati kojima se poboljsava struktura same sume, prven-stveno preko uzgojnih radova, njege, ciscenja i prorijede.

Zastitne sume S2 su prije svega namijenjene zastiti zem-ljista, zastiti od erozije, cesto su na strmim terenima, teskoih je obnavljati, a sjecom bi se devastirao teren. U zastitnimsumama se osigurava odrzavanje i poboljsavanje opcekori-snih funkcija suma uz iskljucivo sanitarnu sjecu.

Sume posebne namjene S3 na podrucju Grada MalogLosinja su sume unutar zasticenih dijelova prirode ili dije-lova prirode predlozenih za zastitu temeljem Zakona ozastiti prirode i sume koje predstavljaju posebne rijetkosti,ljepote i povijesnog znacenja, namijenjene znanstvenimistrazivanjima, rekreaciji, turizmu i sl.

1.6. MORE

Clanak 38.

Namjene povrsine mora prikazane su na kartografskomprikazu br.1. »Koristenje i namjena povrsina«, u mjerilu1:25.000.

Razgranicenje morskih povrsina provodi se odrediva-njem namjena za:

1. povrsine za prometne i gospodarske djelatnosti kojeobuhvacaju:

- akvatorij luckih podrucja


Ovim Planom su odredena lucka podrucja luka otvore-nih za javni promet i luka posebne namjene. Luke sudetaljnije odredene clancima 199.- 203. odredbi.

- akvatorij privezista u zoni ugostiteljsko-turistickenamjene (PR) i u zoni sportsko-rekreacijske namjene(PS)

Privezista su detaljnije odredena clancima 24. 28. i 204.odredbi.

- morski putoviMorski putovi su medunarodni i unutarnji, a definirani

su koridorima u skladu s vazecim propisima o sigurnostipomorskog prometa. Plovni putovi su u grafickom dijeluPlana prikazani shematski.

- podrucja za marikulturu i za odredivanje lokacija zauzgajalista (H),

Detaljnije su odredena clankom 142. odredbi.

2. povrsine obalnog mora namijenjenog kupanju irekreaciji obuhvacaju pojas sirine 300 m od obale iobuhvacaju:

- obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R),- akvatorij uredenih plaza (R3)Akvatorij uredene plaze je neposredno povezan s kop-

nenim dijelom uredene plaze, oznacen je i zasticen s mor-ske strane. U sklopu akvatorija uredene plaze je dozvo-ljena izvedba i ugradnja rekreacijskih sadrzaja i opreme.

- akvatorij sportsko-rekreacijskog centra (R4) i privezi-sta u zoni sporta i rekreacije (PS)

Kao rekreacijska podrucja u moru se planiraju rekreacij-ski centri (R4). U sklopu rekreacijskih centara u sjevernomdijelu Losinjskog kanala se planira uredenje ski-lifta i sla-lom staze za skijanje na vodi, a u uvali Cikat planira sezadrzavanje postojeceg vaterpolo igralista i pontona zajedrilicare do iznalazenja boljeg rjesenja.. Povrsine obalnogmora namijenjenog kupanju i rekreaciji koje se odredujukao akvatorij sportsko rekreacijskog centra se, na propisannacin, u moru posebno oznacavaju i ograduju.

Rezim sportsko-rekreacijskih aktivnosti treba uskladiti sinteresima zastite prirode.

3. povrsine za ostale djelatnosti (prometne, gospodar-ske(ribolov), sportsko-rekreacijske i druge, kojeobuhvacaju podrucje mora na udaljenosti vecoj od300 m od obale, a utvrduju se kao:

- ostalo more (M)Povrsine ostalog mora se izvan plovnih putova planiraju

koristiti za posebne vidove rekreacije, za ronjenje i sl. Pod-rucje rekreacije za sportove na moru (RM) je oznaceno nakartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenjei zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja u kori-stenju« u mjerilu 1:25.000. Takav je dio ostalog moradozvoljeno posebno oznaciti (ograditi), kako bi se izbjeglekolizije u koristenju tog dijela morskog prostora.

Odredbom clanka 11. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se tocka 2..

morske plaze

Clanak 39.

Plaze se na podrucju Grada Malog Losinja razvrstavajuna uredene i prirodne morske plaze. Prirodne i uredeneplaze na podrucju Grada Malog Losinja su oznacene nakartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenjei zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja u kori-stenju«, u mjerilu 1:25.000.

Prirodna plaza je pristupacna s kopnene i/ili morskestrane infrastrukturno neopremljena, potpuno ocuvanogzatecenog prirodnog obiljezja. Na lokalitetu prirodneplaze nisu dozvoljeni nikakvi zahvati izgradnje i uredenja,nije dozvoljena izgradnja infrastrukture (na povrsini pri-rodnog zala) ni gradevina koje je dozvoljeno graditi izvangradevinskog podrucja.

Uredena morska plaza je nadzirana i pristupacna svimapod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uklju-civo i osobama s poteskocama u kretanju, vecim dijelomuredenog i djelomicno izmijenjenog prirodnog obiljezja,te infrastrukturno i sadrzajno (tusevi, kabine i sanitarniuredaji) ureden kopneni prostor neposredno povezan smorem, oznacen i zasticen s morske strane.

uredene plaze

Clanak 40.Uredene plaze se odreduju na planom utvrdenim lokaci-

jama, u izdvojenim zonama sporta i rekreacije i u nase-ljima.

Ovim planom se na podrucju Grada Malog Losinjaodreduju slijedece uredene plaze:




Clanak 41.

Uredena morska plaza je nadzirana i pristupacna svimapod jednakim uvjetima s morske i kopnene strane. Na kop-nenom dijelu uredene plaze potrebno je osigurati pristupplazi preko javne prometne povrsine koja zadovoljavauvjete utvrdene clancima 186. i 187. ovih Odredbi, akojim se osigurava i pristupacnost i osobama s potesko-cama u kretanju, te ovisno o prostornim mogucnostima ilokalnim uvjetima uredivati djecja i rekreacijska igralista,suncalista, terase i izgraditi gradevinu s pratecim sadrza-jima.

Ovisno o lokalnim uvjetima se, za uredenje plaze mogugraditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i suncalista,postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacij-skih plovila, te obavljati drugi slicni radovi uz uvazavanjezatecene vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vri-jednosti prostora.

Prateca gradevina uredene plaze se moze graditi kao pri-zemna ili suterenska gradevina, najvece visine do 3,0 m.Krov gradevine moze biti jednovodan, kod vecih gradevinadvovodan i s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23˚. Krovgradevine moze biti ravan ako se koristi kao prohodnaterasa, suncaliste ili vidikovac. Oblikovanje gradevinatreba biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom,ako se suterenska gradevina gradi uz prirodnu stjenovituobalu dozvoljena je izvedba procelja u kamenim klesan-cima.

Plaza se infrastrukturno i sadrzajno oprema; tusevima,kabinama, klupama i kosevima za otpatke te rekreacijskomopremom.


Clanak 42.

U gradevinskim podrucjima sporta i rekreacije i grade-vinskim podrucjima naselja ce se nacin uredenja plazeodrediti urbanistickim planovima uredenja, pri cemu sepored planiranih mogu utvrditi dodatne lokacije uredenihplaza.

Kada je to odredeno urbanistickim planom uredenja naplazi se moze graditi otvoreni bazeni i gradevina s pratecimsadrzajima neto povrsine do 100 m2. U gradevini je dozvo-ljeno planirati javne sanitarije, kabine, spremiste i ugosti-teljski sadrzaj povrsine do 20 m2 s terasom koja je natkri-vena tendom ili pergolom kapaciteta do 40 mjesta.

Do donosenja Urbanistickog plana uredenja, dozvoljavase rekonstrukcija i odrzavanje postojecih plaza (dohranji-vanje zala, obnova postojecih betonskih ili kamenih pod-loga, poplocenja i sl.).

Clanak 43.

Na svim ostalim planom utvrdenim lokacijama uredenihplaza se planira opremanje plaza komunalnom infrastruk-turom i rekreacijskom opremom te izgradnja pratece gra-devine s nuznim sadrzajima: sanitarni cvor, kabine, spremi-ste i sl. ukupne neto povrsine do 30 m2.

Odredbom clanka 10. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., brise se stavak (2).

2. UVJETI ZA UREDENJE PROSTORA

2.1. GRADEVINE OD VAZNOSTI ZA DRZAVU IPRIMORSKO-GORANSKU ZUPANIJU

Clanak 44.

Odredivanje prostora i koristenja gradevina od vaznostiza Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku zupanijuovim se Prostornim planom utvrduju kao osnovni plan-sko-usmjeravajuci uvjeti.

Clanak 45.

Gradevine od vaznosti za Republiku Hrvatsku odredenesu prema znacenju zahvata u prostoru, sukladno posebnompropisu, a to su:

Prometne gradevine s pripadajucim objektima, ureda-jima i instalacijama

Pomorske gradevine- luke za posebne namjene- luka Kovcanje Mali Losinj - vojna i za potrebe tijela

unutarnjih poslova- luka u funkciji brodogradilista»Mali Losinj«- luke nautickog turizma - Privlaka-Runjica,

- Velopin (planirana),- Nerezine (planirana),

- granicni pomorski prijelazi - Mali Losinj - II. katego-rije

Telekomunikacijske gradevine (elektronicka komunika-cijska infrastruktura i povezana oprema):

- medunarodni TK kabeli I. razine: Pula - Mali Losinj -Zadar

Vodne gradevine s pripadajucim objektima, uredajima iinstalacijama

Gradevine za zastitu voda pripadajucih sustava - sustavMali Losinj


Gradevine i kompleksi za potrebe obrane: - Kovcanje- Tovar


Odredbom clanka 13. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,Clanak 45. se mijenja.

Clanak 46.

Ovim Prostornim planom odredene su slijedece grade-vine od vaznosti za Primorsko-goransku zupaniju:

Gradevine drustvenih djelatnosti- Srednje skole - Losinj- Gradevine sekundarne zdravstvene zastite - Veli

Losinj

Pomorske gradevine s pripadajucim objektima, uredajimai instalacijama

- Luke otvorene za javni promet - Mali Losinj

Cestovne gradevine s pripadajucim objektima, uredajima iinstalacijama

- Ostale drzavne ceste- Brestova / Plomin (trajekt)- Porozina-Cres-M. Losinj

- Osnovne zupanijske ceste- Mali Losinj - Veli Losinj- Mali Losinj - aerodrom Mali Losinj

Gradevine zracnog prometa s pripadajucim objektima,uredajima i instalacijama

- Zracne luke - Mali Losinj (i tercijarna 1A kategorije)- Zracno pristaniste - Unije- Sezonski granicni zracni prijelazi od medunarodnog

znacenja II. kategorije - Mali Losinj

Postanske i telekomunikacijske gradevine s pripadajucimobjektima, uredajima i instalacijama

- Telekomunikacijske gradevine - radio relejna postaja -Mali Losinj- radijski koridor - Rab-Losinj- magistralni TK kabeli II. razine (drzavni i zupanij-

ski), alternativni pravci:- Pula-Mali Losinj-Novalja- Mali Losinj-Krk-Senj- mjesne pristupne centrale planirane Mali Losinj

- Postanske gradevine- postojeci postanski uredi koji pripadaju Sredistu

posta Rijeka rasporedeni po operativnoj jedinici uMalom Losinju

Postanske gradevine s pripadajucim objektima, ureda-jima i instalacijama:

- postojeci postanski uredi koji pripadaju Sredistu postaRijeka rasporedeni po operativnoj jedinici u MalomLosinju.

Gradevine sustava odvodnje s pripadajucim objektima,uredajima i instalacijama

- Veli Losinj

Elektroenergetske gradevine s pripadajucim objektima,uredajima i instalacijama

- Transformacijske stanice- Mali Losinj 110/35 kV- Mali Losinj (planirana) 110/20 kV

- Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk - Losinj

Gradevine za postupanje s otpadom- Transfer stanice u gradovima - Mali LosinjGradevine od vaznosti za Primorsko-goransku zupaniju

koje se grade i rekonstruiraju unutar podrucja GradaMalog Losinja ureduju se prema odredbama ovog Prostor-nog plana.


Odredbom clanka 14. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se podstavak 2.

2.2 GRADEVINSKA PODRUCJA NASELJA

Posredna i neposredna provedba Plana unutar gradevin-skih podrucja naselja

Odredbom clanka 3. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., mijenja se tekstnaslova poglavlja.

Clanak 47.

Na gradevinskim podrucjima naselja na podrucju GradaMalog Losinja se gradi u skladu s odredbama ovoga Pro-stornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-plan-ske dokumentacije.

Izgradnja unutar gradevinskih podrucja naselja provodise neposrednom i posrednom provedbom Plana. Nepo-sredna provedba Plana vrsi se u izgradenim dijelovima gra-devinskih podruca naselja, a posredna provedba Plana vrsise izradom planova uzeg podrucja.

Opce odredbe i kriteriji za koristenje izgradenog i neiz-gradenog dijela podrucja, kriteriji za gradenje u izgradenimi prostorno definiranim dijelovima naselja i rekonstrukcijugradevina u gradevinskom podrucju naselja propisuju se zaneposrednu provedbu Plana, a pri posrednoj provedbi,odnosno pri izradi urbanistickog plana uredenja za poje-dino naselje navedeni kriteriji mogu se detaljnije utvrditi,ne prelazeci uvjete utvrdene ovim odredbama.


Clanak 48.

Unutar gradevinskog podrucja naselja se mogu graditigradevine:

- stambene namjene,- javne i drustvene namjene,- gospodarske i poslovne namjene,- ugostiteljsko-turisticke namjene,- infrastrukturne namjene,


- privremene montazne gradevine - standovi, kiosci.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tekstclanka.

Opce odredbe i kriteriji za koristenje izgradenog i neiz-gradenog dijela podrucja

Clanak 49.

Izgradeni dio gradevinskog podrucja cine izgradene gra-devne cestice i druge povrsine privedene razlicitoj namjeni,dok neizgradeni dio gradevinskog podrucja cini jedna ilivise neposredno povezanih neuredenih i neizgradenih gra-devnih cestica ukupne povrsine vece od 5.000 m2 kao irubne neizgradene cestice. Razgranicenje izgradenog ineizgradenog dijela gradevinskog podrucja odredeno je upravilu rubom katastarskih cestica a prikazano je u grafic-kom dijelu plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13.»Gradevinska podrucja«, u mjerilu 1: 5.000.


Rekonstrukcija gradevina

Clanak 50.

Brisan.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., clanak se brise.

Clanak 50a.

Rekonstrukcija postojecih gradevina, ako su sagradenena temelju gradevinske dozvole ili drugog odgovarajucegakta nadleznog tijela drzavne vlasti ili ako su izgradeneprije 15.02.1968. godine, odreduje se pod istim uvjetimakao za nove gradevine i prema lokalnim uvjetima, a kadazahvati na gradevini ne zadovoljavaju uvjete propisaneovim Prostornim planom, a ne moze se opravdati niti lokal-nim uvjetima, izvodi se u postojecim gabaritima ili kaorekonstrukcija radi osiguranja neophodnih uvjeta zivota irada.

Kad se pri rekonstrukciji gradevina povecava broj stam-benih jedinica tada se najveci dopusteni broj stanova i pro-sjecna bruto povrsina stana po osobi odreduje prema uvje-tima za nove gradevine.

Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., dodaje se clanak.

Clanak 50b.

Rekonstrukcija postojecih gradevina radi osiguranjaneophodnih uvjeta zivota i rada ukljucuje slijedece:

- zamjena dotrajalih dijelova gradevine, ukljucivo kon-strukciju i instalacije,

- dogradnja ili nadogradnja nuznih stambenih ili pomoc-nih prostora povrsine do 20 m2,

- prikljucak na prometnu i komunalnu infrastrukturu,- adaptacija ili rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili

drugog prostora unutar postojeceg gabarita gradevineu koristan prostor.

Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,

»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., dodaje se clanak.

Kriteriji za gradenje u izgradenim i prostorno definira-nim dijelovima naselja

Clanak 51.



Clanak 51a.

Planom se utvrduju kriteriji za gradenje u izgradenim iprostorno definiranim dijelovima naselja, gdje se svakizahvat u tkivo naselja treba rjesavati pojedinacno prijesvega prema lokalnim uvjetima, a radi uklapanja u arhitek-tonski definiranu strukturu.


Clanak 51b.

Kod rekonstrukcije postojecih gradevina i interpolacijenovih gradevina stambene, gospodarske i ugostiteljsko-turisticke namjene u povijesnim graditeljskim cjelinama,u pretezito izgradenim strukturama evidentiranih povije-snih cjelina i pretezno izgradenim i prostorno definiranimdijelovima naselja moguca su odstupanja od Planom utvr-denih uvjeta, sukladno lokalnim uvjetima u naselju i poseb-nim konzervatorskim uvjetima kod neposredne provedbeplana odnosno sukladno detaljnijim planovima uredenja.Pri tome je dozvoljeno izgraditi i planirati:

- gradevine vece visine i broja etaza od odredenih ali,kod neposredne provedbe, do visine vise susjedne gra-devine,

- na cesticama manje povrsine od odredene, s cim seuskladuju koeficijent izgradenosti i iskoristenosticestice.


Clanak 51c.

U izgradenim i pretezno definiranim i uredenim dijelo-vima naselja, u pravilu kao interpolacije u definirane loka-cijske uvjete, se nove gradevine mogu graditi prema slije-decim kriterijima:

1. gradevina u nizu (za pojedinacnu gradevinu-lameluniza) povrsina gradevne cestice iznosi najmanje 25m2, a najvise 400 m2, izgradenost gradevne cesticeiznosi do Kig = 1,0 uz dodatni uvjet da je povrsina gra-devine najmanje 25 m2, a najvise 100 m2,

2. dvojna gradevina povrsina gradevne cestice iznosi naj-manje 150 m2 , a najvise 420 m2, izgradenost gradevnecestice iznosi najmanje 35 m2, a najvise 120 m2, izgra-denost gradevne cestice iznosi do Kig = 0,3 uz dodatniuvjet da je povrsina gradevine najmanje 35 m2, a naj-vise 120 m2,

3. slobodnostojeca gradevina povrsina gradevne cesticeiznosi najmanje 200 m2 , a najvise 500 m2, izgradenostgradevne cestice iznosi najmanje 50 m2, a najvise 150m2. izgradenost gradevne cestice iznosi do Kig = 0,3uz dodatni uvjet da je povrsina gradevine najmanje50 m2, a najvise 150 m2.


Za gradevine navedene u stavku 1. 2. i 3. se gradevinski iregulacijski pravac mogu poklapati.

Gradevine navedene u stavku 3. se mogu graditi na uda-ljenosti do 3,0 m od granice gradevne cestice, a iznimno ina granici gradevne cestice. Izgradnja na granici gradevnecestice je dozvoljena kad na istoj granici vec postoji grade-vina izgradena na susjednoj gradevnoj cestici (zapocetiulicni niz, blok ili slicna situacija) a izgradnja nove grade-vine se moze izvrsiti bez ulazenja u susjedno zemljiste tesukladno detaljnijim planovima uredenja.

Na procelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granicegradevne cestice se ne mogu izvoditi otvori. Iznimno, u zbi-jenim dijelovima naselja, povrsina gradevne cestice mozebiti i manja, a pri interpolacijama u niz ili blok Kig mozebiti 1,0, uz izricitu suglasnost susjeda.


Clanak 51d.

Najveci dozvoljeni broj etaza i visina gradevine se, radiuklapanja u arhitektonski definiran niz, blok ili drugustrukturu, odreduju sukladno lokalnim uvjetima na nacinda se prilagodavaju susjednim postojecim gradevinama,uz uvazavanje visine pojedinih etaza i vijenaca na susjed-nim postojecim gradevinama, pri cemu se ne tezi izjednaca-vanju visina, a prema posebnim uvjetima zastite kulturnihdobara.


2.2.1. Neposredna provedba

Clanak 52.

Neposrednim provodenjem ovog Prostornog plana seunutar izgradenog dijela gradevinskog podrucja naseljamogu graditi:

a) gradevine stambene namjene;- obiteljske kuce u svim naseljima, osim u naselju Mali

Losinj i Osor,b) gradevine gospodarske namjene - poslovne;- bruto povrsine gradevine do 150 m2, osim u naselju

Mali Losinj i Osor,c) gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene;- bruto povrsine gradevine do 400 m2, osim u naselju

Mali Losinj i Osor,d) montazne gradevine;- kiosci i standovi,- plutajuci objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na

prostorima luckih podrucja, privezista i sidrista,e) rekonstruirati gradevine u postojecim gabaritima ili

prema uvjetima za neposrednu provedbu,f) pojedinacni zahvati - gradevine od interesa za Grad,

propisani u clancima 291. i 292. ovih Odredbi.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i


Clanak 53.

Do donosenja urbanistickog plana uredenja u sklopugradevinskih podrucja naselja ili dijelova naselja MaliLosinj, Osor, Susak i Veli Losinj, unutar granica zasticenepovijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline kao i u

sklopu gradevinskih podrucja naselja ili dijelova naselja,koja su evidentirane povijesne (urbane ili ruralne) gradi-teljske cjeline dozvoljena je rekonstrukcija postojecih gra-devina i interpolacija novih gradevina u definirane pro-storne okvire i lokacijske uvjete (postojeci niz , blok ilidruga pretezito izgradena struktura) izgradenog dijelanaselja uz uvjete zastite i prethodnu suglasnost Konzerva-torskog odjela u Rijeci.

U sklopu izgradenog dijela gradevinskog podrucja nase-lja je dozvoljena rekonstrukcija postojecih gradevina kao iinterpolacija novih gradevina u definirane prostorne okvirei lokacijske uvjete sukladno clanku 51c. odredbi.


2.2.1.1. Gradevine stambene namjene

Clanak 54.

Neposrednom provebom Plana mogu se graditi grade-vine stambene namjene - obiteljske kuce u svim naseljima,osim u naselju Mali Losinj i Osor, te manje visestambene ivisestambene zgrade u sklopu stanogradnje Grada i/ili poti-cajne stambene izgradnje.


Obiteljska kuca

Clanak 55.

Obiteljska kuca moze biti slobodnostojeca, dvojna ili unizu i moze imati najvise 3 stana, gradi se u svim naseljima.

Osim stambene, u sklopu gradevine stambene namjeneomogucava se i poslovna namjena bez negativnog utjecajana okolis i na stambeno susjedstvo, za tihe i ciste djelatno-sti bez opasnosti od pozara i eksplozije, koja ne remetiuvjete stanovanja u istoj i u susjednim gradevinama.

Uz obiteljsku kucu je na istoj gradevnoj cestici dozvo-ljeno graditi manje pomocne gradevine gospodarske - obrt-nicke namjene i poljoprivredno gospodarske gradevine.

Za nove gradevine prosjecna bruto povrsina stana iznosi20-25 m2 po osobi.

Za svaki stan treba osigurati ostavu povrsine najmanje2,0 m2 i spremiste za drva povrsine najmanje 4,0 m2 za sta-nove povrsine do 60 m2, a za vece povrsine najmanje 6,0m2. Ukoliko se izvodi zajednicka kotlovnica za sve stanove,spremiste se moze izvoditi povrsine najmanje 4,0 m2 postanu.

Pored najveceg dozvoljenog broja nadzemnih etaza usklopu gradevina se moze graditi podrum i tavan.


Oblik i velicina gradevne cestice

Clanak 56.

Oblik i velicina gradevne cestice utvrduje se premapostojecem obliku katastarske cestice, cijepanjem katastar-ske cestice ili spajanjem vise cestica, a mora omoguciti


smjestaj osnovne i pomocnih gradevina i udaljenosti grade-vina do granica cestice.

Ukoliko se dio postojece katastarske cestice, koja bisama po sebi udovoljavala minimalnim propisanima uvje-tima, prikljucuje planiranoj javnoj prometnoj povrsini,dozvoljava se do 10% manja povrsina gradevinske cesticeod propisane.


Clanak 57.

Uvjeti za gradenje:a) najmanja dopustena povrsina gradevne cestice za

izgradnju obiteljske kuce iznosi,- za slobodnostojece gradevine: 400 m2,- za dvojne gradevine: 300 m2,- gradevine u nizu: 200 m2,b) najveca dopustena povrsina gradevne cestice za

izgradnju obiteljske kuce iznosi 2.000 m2,c) najveca dopustena povrsina tlocrtne projekcije obi-

teljske kuce iznosi- za prizemnu gradevinu: 200 m2 i- za jednokatnu gradevinu: 150 m2

d) najveci dopusteni koeficijent izgradenosti iznosi:- za slobodnostojece gradevine: Kig = 0,3,- za dvojne gradevine: Kig = 0,35,- gradevine u nizu: Kig = 0,5,e) najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti iznose:- za slobodnostojece gradevine:

Kis = 0,6 / 0,9 ukljucujuci tavan,- za dvojne gradevine: Kis = 0,7 / 1,05 ukljucujuci tavan,- gradevine u nizu: Kis = 1,0 / 1,5 ukljucujuci tavan,f) Gradevina moze imati najvise podrum, dvije nadze-

mne etaze i tavan, najmanja svjetla visina stambene etaze(osim potkrovlja) iznosi 2,6 m.

g) najveca dopustena visina gradevine iznosi 6,5 m.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i


Smjestaj gradevina na gradevnoj cestici - gradivi dio gra-devne cestice

Clanak 58.

Gradivi dio gradevne cestice odreduje se ovisno o oblikui velicini gradevne cestice, o namjeni gradevine, visini i tipuizgradnje, gradevnom pravcu te izgradenosti susjednihcestica i drugim lokalnim uvjetima, pri cemu se narocitone smiju umanjiti uvjeti zivota i rada na susjednim gradev-nim cesticama (privatnost, buka, osuncanost i sl.).

Izvan gradivog dijela gradevne cestice prema javnoj pro-metnoj povrsini i kod gradnje na regulacijskom pravcu semoze izvoditi jedan balkon na gradevini, na visini vecojod 4,5 m od najvise kote dijela prometnice uz gradevnucesticu.

Izvan regulacijskog pravca se mogu postavljati napraveza isticanje reklame poslovnog sadrzaja u gradevini,tende za zastitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slicnielementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svo-jim postavljanjem ne smiju ugrozavati sigurnost odvijanjapjesackog, kolnog (interventnog) prometa.

Najmanja udaljenost gradevine od granice gradevnecestice iznosi polovicu visine gradevine, ali ne manje od5,0 m za poluugradenu gradevinu i ne manje od 4,0 m zaslobodnostojecu gradevinu. Iznimno, udaljenost od granicegradevne cestice moze biti manja od odredene ukoliko zato postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, inter-polacija, zastitni pojas infrastrukture, zastita okolisa i sl., teodredbe posebnih propisa) uz to i izricitu suglasnostsusjeda. Prilikom rekonstrukcija i dogradnji te nadogradnjipostojecih legalnih gradevina, koje su na manjim udaljeno-stima od dopustenih, ne smije se pogorsavati medusobnaudaljenost gradevina i udaljenost od mede.

Medusobna udaljenost gradevina ne moze biti manja odvisine vise gradevine, ali ne manja od 6,0 m za prizemne i8,0 m za jednokatne gradevine.

Iznimno u pretezno izgradenim dijelovima naselja medu-sobna udaljenost gradevina moze biti i manja, prema izrici-toj suglasnosti susjeda, ne manja od 4,0 metra pod uvjetomda zadovoljava uvjete zastite od pozara.

Iznimno, uz posebne uvjete koje utvrduje nadlezni Kon-zervatorski odjel u Rijeci, odnosi izmedu gradevina mogubiti i drugaciji a s obzirom na posebnost lokalnih uvjeta uzasticenim i evidentiranim povijesnim cjelinama.


Smjestaj gradevina na gradevnoj cestici - regulacijski igradevni pravac

Clanak 59.



Clanak 59a.

Gradevni pravac se odreduje imajuci u vidu namjenu ivrstu gradevina, potrebu racionalnog koristenja zemljista,pristup s javne prometne povrsine, konfiguraciju i drugekarakteristike zemljista, te narocito gradevne pravcesusjednih postojecih ili planiranih gradevina, nastojeci pritome pratiti slijed okolne izgradnje na nacin da se nastavipostojeca morfoloska matrica ulice, ne smanjujuci udalje-nost od ruba prometnice.

Gradevni pravac se odreduje tako da se formira ujedna-cen ulicni potez, na nacin da je njegova udaljenost od regu-lacijskog pravca najmanje 5,0 m, a najvise 15,0 m.

Gradevni pravac moze biti na manjoj i vecoj udaljenostikod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, okruzenjapostojecih i planiranih gradevina kojima je odreden gra-devni pravac, rekonstrukcije postojecih gradevina, izgrad-nje uz javnu prometnu povrsinu ili drugu gradevinu kojasvojom blizinom nepovoljno utjece na okolis, te ukolikoje to odredeno prostornim planom uzeg podrucja.


Clanak 59b.

Udaljenost gradevine od ruba razvrstane ceste ne mozebiti manja od 5,0 metara za zupanijske, odnosno 10,0 m zadrzavne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema poseb-nim uvjetima nadleznih pravnih osoba za upravljanje zupa-


nijskim, odnosno drzavnim cestama, ali iskljucivo zaizgradnju infrastrukturnih gradevina u funkciji prometnice.

U slucaju rekonstrukcije gradevina u izgradenim dijelo-vima naselja moguce su i manje udaljenosti, ako to dozvo-ljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadleznih tijela.


Clanak 59c.

Na jednoj gradevinskoj cestici unutar gradevinskog pod-rucja naselja se moze graditi jedna gradevina stambenenamjene i u sklopu gradevine ili uz gradevinu pomocna,gospodarska ili manja poslovna gradevina za tihe i cistedjelatnosti, koje sa stambenom gradevinom cine stambenui gospodarsku cjelinu.


Arhitektonsko oblikovanje gradevina

Clanak 60.



Clanak 60a.

Gabariti novih gradevina i pripadajuce vanjske povrsinetrebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebnoprema susjednim vrijednim gradevinama i sukladno pripa-dajucoj gradevnoj cestici.

Pri oblikovanju gradevina se moraju uvazavati karakteri-stike autohtone arhitekture i tradicijskog nacina gradnje napojedinom podrucju, te primijeniti detalji, proporcije imaterijali karakteristicni za pojedino naselje ili prostornucjelinu.

Arhitektonsko oblikovanje gradevina, horizontalni i ver-tikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, obliko-vanje fasada i krovista, upotrijebljeni gradevinski materijalitrebaju biti uskladeni s tipologijom postojecih gradevina unaselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji:glatko zbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istacina fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima iterasama, kovano zeljezne ograde na balkonima i dr. U sta-rim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturompreporucuje se koristenje gradevinskih elemenata karakte-risticnih za tradicijsku arhitekturu.

Odnos duzine procelja prema visini procelja mora biti upravilu, u korist duzine procelja, a sljeme krova (na kosomterenu) paralelno sa slojnicom zemljista. Od ovog pravilase moze odstupiti ako je tradicijskom arhitekturom to dru-gacije odredeno (npr. kuca na Unijama i sl.).

Gradevine koje se izgraduju na poluotvoren nacin ili unizu trebaju s gradevinom uz koji su prislonjene cinitiskladnu arhitektonsku cjelinu.

Gradevine u nizu se grade kao oblikovno i tehnickiuskladena arhitektonska cjelina, pri cemu treba izbjecimonotono ponavljanje identicnih jedinica. U sklopu jed-nog, novog niza se moze izgraditi najvise 5 pojedinacnihgradevina. Na zavrsne gradevine niza se primjenjuju uvjetinavedeni za poluugradene gradevine.

Glavno procelje gradevine koja se gradi sa »sirokimzabatom« moze iznositi najvise 12 m.

Vanjska stubista, strehe i vjetrobrani smiju se graditiiznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principakoji su zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedi-nog tipa tradicijske gradevine.

Otvori na gradevinama trebaju postivati pravila propor-cije karakteristicne za arhitekturu ovog podneblja uodnosu na dimenzije i polozaj otvora te udio u povrsiniprocelja. Visina otvora treba biti veca od sirine, a dimen-zije otvora trebaju biti uskladene s proporcijom i dimenzi-jama procelja, odnosno gradevine. Otvori trebaju biti zasti-ceni griljama ili skurama.

Krovista gradevina moraju biti kosa, izvedena kao dvo-vodna ili jednovodna, rasclanjena na vise krovnih ploha,ovisno o tlocrtu gradevine i namjeni prostora ispod krovi-sta, s nagibom krovnih ploha 23o, pri rekonstrukciji posto-jeceg krova veceg nagiba do 25 o. Dio krovnih ploha, donajvise 10 % povrsine krova i do najvise 9 m2 moze seizgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili zasolarije (otvorena krovista). Pristup potkrovlju nije dozvo-ljen vanjskim stubistem.

Pokrov treba biti kupa kanalica ili mediteran crijep,terakota boje.

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na kroviste jemoguce ugraditi krovne prozore, elemente za prirodnoosvjetljavanje, kolektore sunceve energije i krovne terase,te je kroviste moguce projektirati i kao ravno, prohodnoi/ili ozelenjeno.


Clanak 60b.

Uz postivanje utvrdenih uvjeta za arhitektonsko obliko-vanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup prioblikovanju novih gradevina, uz ocjenu strucnog tijela i uzingerenciju Grada, a prema nacelima uklapanja nove arhi-tekture u zadani vrijedan prostor gdje je, izuzev u podru-cjima neujednacene izgradnje, nuzno uvazavati lokacijskeuvjete, posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose,boje i materijale okolnih gradevina i naselja, osobitosti pro-stora u cjelini.

Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima drustve-nog standarda i javne namjene uz preporuku provodenjajavnog natjecaja, uz ingerenciju Grada, izradivaca plana,Uprave i strukovnih tijela.


Uredenje gradevne cestice

Clanak 61.



Clanak 61a.

Neizgradeni prostor gradevne cestice uredivat ce se, upravilu kao dvoriste i vrt, prema javnoj povrsini parkovno,na tradicionalan nacin uredivanja okucnice, uz upotrebuautohtonih biljnih vrsta i cuvanjem postojeceg vrijednograslinja na zemljistu. Najmanje 20% gradevne cesticemora se urediti visokim i niskim zelenilom, te pergolamas brajdom.


Prostor okucnice se treba urediti tako da doprineseizgledu naselja, potporni zidovi, terase i poplocene, nepro-pusne povrsine trebaju se izvesti tako da se ne promijeniprirodno otjecanje vode na stetu susjednog zemljista i gra-devina.


Clanak 61b.

Gradevna cestica moze biti ogradena, osim ako se, zbogspecificnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata uprostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planomuzeg podrucja ne odredi drugacije.

Ograde se grade prema lokalnim uvjetima za svakonaselje, u pravilu kao zid od neobradenog kamena (bezfuge), zbukani zid visine do 0,8 m i kao zivica. Visinanuznog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinomogradnog zida.

Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili uz pojedi-nacna kulturna dobra lokacijskom dozvolom ili prostornimplanom uzeg podrucja odrediti ce se dozvoljena visina, kaoi vrsta i oblik ograde, koji smiju biti razliciti od gore nave-denog.

Visina podzida moze iznositi do 1,5 m, ako je nuznoizvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom sirine naj-manje 1,5 m.


Clanak 61c.

Dozvoljeno je graditi bazen na gradevnoj cestici stam-bene i ugostiteljsko-turisticke namjene, te javne sportsko-rekreacijske i socijalno-zdravstvene namjene. Bazen jemoguce graditi na najvise 20 % neizgradenog dijela gra-devne cestice, na gradevnim cesticama s postojecim grade-vinama uz uvjet da je osiguran broj parkiralisnih mjestasukladno ovim odredbama i najmanje 20 % povrsine gra-devne cestice za zelene povrsine.

U sklopu izrade tehnicke dokumentacije za izgradnjubazena potrebno je rijesiti odvodnju bazena s hidraulickimproracunom kolicina otpadnih voda i koncepcijom rada iciscenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera.Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnihbunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi koristenje ukopa-nih dijelova susjednih gradevina.


Prikljucivanje gradevina na mrezu javnih prometnica

Clanak 62.



Clanak 62a.

Gradevna cestica, namijenjena gradnji gradevine, nemoze imati neposredni kolni prilaz s javne drzavne i zupa-nijske ceste. Za neizgradeni dio gradevinskog podrucja

naselja koji je planiran uzduz zupanijske ceste mora seosnovati opskrbna ulica.

Izgradnja unutar gradevinskog podrucja naselja razvijase uz postojece ili planirane nerazvrstane prometnice ilipjesacke putove na malim otocima bez kolnog prometa.Pristup s javne prometne povrsine na gradevnu cesticu semora se odrediti tako da budu osigurani uvjeti preglednostii sigurnosti odvijanja prometa, u skladu s vazecim propi-sima. Kada se gradevna cestica nalazi uz spoj sporedneulice i ulice koja ima visi znacaj, prilaz s te cestice najavno prometnu povrsinu mora se izvesti preko sporedneulice.


Clanak 62b.

Neizravni kolni prilaz gradevnoj cestici, s mreze javnihprometnica moze se osigurati javnom prometnom povrsi-nom, kolnim pristupnim putom koji zadovoljava uvjeteutvrdene clancima 186. i 187. odredbi, na koji se nacin uneizgradenom dijelu naselja mogu prikljuciti do 4 gradevnecestice te pjesackim putom na malim otocima bez kolnogprometa.

Parkiralisni prostor za vozila osigurati u granicama gra-devinske cestice. Velicina parkiralisnih mjesta i odgovara-juceg prometnog traka odreduje se sukladno uvjetima izHRN U.S4.234 (S.l. 17/80) uz preporucenu dimenziju par-kiralisnog mjesta od 5,5 x 2,5 m. Na parkiralistima se osigu-rava propisan broj parkiralisnih mjesta za vozila osoba steskocama u kretanju najmanje velicine 3,0 x 5,0 m i vid-ljivo oznacena, a biraju se mjesta koja su najbliza pjesackojpovrsini ili ulazu u gradevinu.

Potreban broj parkiralisno garaznih mjesta definiran je upoglavlju 5.1.2. Promet u mirovanju, ovih Odredbi.

Kod interpolacije gradevne cestice u izgradenom grade-vinskom podrucju, centralnoj zoni naselja, ili kada su obliki velicina gradevne cestice takvi da se ne moze osiguratismjestaj vozila u okviru gradevne cestice ili se radi o gra-devnoj cestici bez neposrednog kolnog pristupa, smjestajvozila moze se odrediti na posebnim gradevnim cesticamanamijenjenim izgradnji skupnih garaza ili parkiralisnih pro-stora. U tom slucaju se neposredni pristup gradevne cesticena javnu prometnu povrsinu moze osigurati pjesackim pro-lazom ili javnim stubistem sirine 2,0 m i duzine do 30 m.

Ova odredba se ne odnosi na male otoke bez kolnogprometa.



7Prikljucivanje gradevina na komunalnu infrastrukturu

Clanak 63.

Gradevine se prikljucuju na komunalnu infrastrukturunaselja. Prikljucak se utvrduje na osnovi posebnih uvjetakomunalnih i javnih poduzeca.



Visestambene gradevine

Clanak 64.

Uvjeti za gradenjea) manja visestambena prema odredbama propisanim za

izgradnju stanogradnje Grada i/ili poticajne stambeneizgradnje, clanci 291. i 292. ovih Odredbi.

b) visestambena gradevina prema odredbama propisa-nim za izgradnju stanogradnje Grada i/ili poticajne stam-bene izgradnje, clanci 291. i 292. ovih Odredbi.

Pomocne, manje gradevine gospodarske - obrtnickenamjene i poljoprivredno gospodarske gradevine uzosnovnu gradevinu stambene namjene


Clanak 65.



Clanak 65a.

Pomocne gradevine se mogu graditi na gradevnoj cesticiobiteljske i manje visestambene kuce prije svega u sklopugradevine, a moguce je i kao odvojene gradevine:

- prizemne ili suterenske gradevine,- tlocrtna povrsina gradevine moze biti do 1/3 povrsine

osnovne gradevine, bruto povrsine do 50,0 m2,- visina gradevine iznosi najvise 2,5 m,- na dijelu gradevine koja je na udaljenosti manjoj od tri

metra do susjedne gradevne cestice, ne mogu se izvo-diti otvori, otvorom se ne smatra ventilacijski otvornajveceg promjera 15 cm.

Na jednoj gradevnoj cestici se, u okviru utvrdenih veli-cina za kig i kis, uz jednu gradevinu stambene namjenemogu graditi ukupno najvise dvije pomocne gradevine(garaze, drvarnice, spremista i sl.), manje gradevine gospo-darske - obrtnicke namjene ili poljoprivredne gospodarskegradevine ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrdene ovim Pla-nom.

Kroviste na tim gradevinama je u pravilu kosi jednovodni ili simetricni dvovodni krov s pokrovom od kanalicaili »mediterana«, a moze biti i prohodna terasa, ako segradi uz gradevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup nakrov moguc sa okolnog terena bez stubista.


Clanak 65b.

Ukoliko se grade kao slobodnostojece moraju biti uda-ljene najmanje 3,0 m od granice gradevne cestice, premaizricitoj suglasnosti susjeda se mogu graditi i na manjojudaljenosti pa i do granice gradevne cestice ili u uglu gra-devinske cestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pro-celju.


Clanak 65c.

Garaze za osobna vozila se mogu graditi prema uvjetimaza pomocne gradevine, udaljene najmanje 5,0 m od regula-cijskog pravca.


Clanak 65d.

Poljoprivredne gospodarske gradevine sa izvorima zaga-denja nije moguce graditi u obalnim naseljima.

Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih gradevina sizvorima zagadenja od stambenih i manjih gradevinaposlovne namjene ne moze biti manja od 12 metara, a udvoristima gdje se to ne moze postici dopusta se najmanjaudaljenost od 8,0 m, od gnojista ne manje od 15 metara, odulicne ograde ne manja od 20 metara, od gradevine zasnabdijevanja vodom (bunari, cisterne i sl.) ne moze bitimanje od 30 metara, kod ravnih terena, niti manja od 50metara, ako je teren nagnut od zagadivaca prema gradevini(cisterni) za opskrbu vodom.

Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajednickom dvori-snom gradevinskom pravcu graditi gospodarske gradevinepod uvjetom da su izgradene od vatrootpornog materijalai izvedeni vatrobrani zidovi.

Postojece pomocne, manje gradevine gospodarske-obrt-nicke namjene i poljoprivredne gospodarske gradevinesagradene u skladu s prijasnjim propisima mogu se rekon-struirati i prenamijeniti u postojecim gabaritima, ukolikonisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.Novi dijelovi rekonstruirane gradevine ne smiju biti gra-deni na udaljenosti manjoj od 3,0 m od regulacijske linije.


2.2.1.2. Gradevine drustvene i javne namjene

Clanak 66.

Neposrednom provedbom Plana mogu se graditi grade-vine javne i drustvene namjene iskljucivo prema odred-bama propisanim za pojedinacne zahvate - gradevine odinteresa za Grad, clanci 291. i 292. ovih Odredbi.


Clanak 67.Gradevine javne i drustvene namjene se u pravilu grade

unutar gradevinskih podrucja naselja, temeljem urbanistic-kog plana uredenja uz preporuku provedbe javnog natje-caja za arhitektonsko rjesenje, u izdvojenim zonamaizvan naselja temeljem urbanistickog plana uredenja teneposrednom provedbom ovog plana prema clancima291. i 292. odredbi


Clanak 68.Brisan.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,


»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., clanak se brise.

Clanak 68a.

Uvjeti za gradenje:a) Povrsina gradevne cestice i povrsina gradevine odre-

duje se sukladno namjeni i programu gradenja, koji morasadrzavati elemente pristupa i pristupacnosti, prometa umirovanju, zelene povrsine i zastitu od buke.

b) najveci dopusteni koeficijent izgradenosti Kig = 0,5,c) najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti iznosi 1,5

odnosno najvise 2,0 ukljucujuci potkrovlje).d) najvise tri nadzemne etaze, uz mogucnost izgradnje

podruma i tavana, (osim vjerskih gradevina, zvonika),e) najveca dopustena visina gradevine iznosi 12 m (osim

vjerskih gradevina, zvonika, te vatrogasnog tornja).Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., dodaje se clanak.

Odredbom clanka 15. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,u tocki e) mijenja se dio teksta.

Clanak 68b.

Oblikovanje gradevina javne i drustvene namjene, kojepo gabaritima odstupaju od tematske strukture naselja,kao sto su kulturne, sportske, vjerske i druge gradevine,ne slijedi utvrdene uvjete oblikovanja gradevina u naselju,vec se one suvremeno oblikuju uvazavajuci u najvecojmjeri osobitosti prostora u kojem se grade. Kroviste grade-vina, moze biti ravno (dovoljnog nagiba plohe za efikasnuodvodnju oborinske vode) ili koso, nagiba kojeg predvidaoblikovanje gradevine i tehnologija gradenja, a na krovisteje moguce ugraditi elemente za prirodno osvjetljenje.


2.2.1.3. Gradevine gospodarske, poslovne namjene ipoljoprivredne gospodarske gradevine

Clanak 69.

Neposrednom provedbom Plana mogu se graditi grade-vine gospodarske namjene - poslovne bruto povrsine gra-devine do 150 m2, osim u naselju Mali Losinj i Osor.


Odredbom clanka 4. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., mijenja se dio teksta.

Clanak 70.



Clanak 70a.

Unutar gradevinskih podrucja naselja mogu se graditigradevine gospodarske namjene u sklopu zona gospodar-ske - poslovne namjene i na pojedinacnim gradevnim cesti-cama koje svojom velicinom, smjestajem u naselju i osigu-ranjem osnovnih prikljucaka na prometnu i komunalnuinfrastrukturu omogucuju obavljanje gospodarskih djelat-nosti bez stetnih utjecaja na okolis, tj. koje ne narusavajuuvjete zivota i stanovanja. U stambenim zonama se nedozvoljava izgradnja ili uredenje poslovnih namjena kaosto su: disko klub, mehanicke radionice osim postojecih ilegalnih, sve radionice metalurskih djelatnosti, sve radio-nice koje proizvode buku vecu od 45 dB, svi poslovni sadr-zaji koji rade nocu a proizvode buku vecu od 45 dB, sveposlovne djelatnosti koje u proizvodnom procesu emitirajuu okolis neugodne mirise, cestice ili tekucine.

U gradevinskim podrucjima naselja mogu se graditi:manje gradevine gospodarske - poslovne namjene na

pojedinacnim gradevnim cesticama s pretezno zanatskim,skladisnim, usluznim, trgovackim, ugostiteljskim i sl. djelat-nostima, koje mogu imati:

a) poslovne sadrzaje za tihe i ciste djelatnosti bez opas-nosti od pozara i eksplozije, bez negativnog utjecaja naokolis i uvjete stanovanja i rada u naselju,

b) poslovne sadrzaje za bucne djelatnosti i djelatnostikoje podrazumijevaju vecu frekvenciju gospodarskih vozilai sl., bez negativnog utjecaja na okolis,


Clanak 70b.

Gradevine se mogu graditi na pojedinacnim gradevnimcesticama, bruto povrsine gradevine do 150 m2,s najvisedvije etaze i najvece visine do 6,5 m, uz uvjet da ima pri-kljucak na javnu kolnu ili pjesacku (na malim otocima)prometnicu i komunalnu infrastrukturu.

Najmanja udaljenost gradevine poslovne namjene odsusjednih gradevina iznosi 1/2 visine gradevine (h/2), aline manje od 5 metara od granice gradevne cestice.

Ostali uvjeti gradenja: smjestaj gradevina na gradevnojcestici, arhitektonsko oblikovanje gradevina i uredenje gra-devne cestice propisani su odredbama za izgradnju obitelj-ske kuce neposrednom provedbom Plana.

Postojece gradevine gospodarske, poslovne namjene ipoljoprivredne gospodarske gradevine se mogu rekonstrui-rati uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zastite okolisa.


2.2.1.4. Gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene

Clanak 71.



Clanak 71a.

Neposrednom provedbom Plana mogu se rekonstruiratiili zamijeniti postojece gradevine u gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene

Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,



Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., mijenja se dio teksta.


Clanak 71b.

Gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene grade seprema slijedecim kriterijima:

- najmanja dopustena povrsina gradevne cestice zaizgradnju gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene ito iz skupine hotela iznosi 1.200 m2, unutar izgradenogdijela gradevinskog podrucja naselja u prostorno defi-niranim dijelovima naselja izgradnja je moguca i nacesticama manje povrsine, ako se predmetna grade-vina interpolira u postojecu izgradenu strukturu;

- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) iznosi0,30

- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) iznosi0,80/1,0 ukljucujuci tavan;

- najveci dopusteni broj etaza iznosi tri nadzemne etazeuz mogucnost izgradnje podruma i tavana i uz najvecudopustenu visinu gradevine do 9,0 m,

- gustoca koristenja za nova ugostiteljsko-turisticka pod-rucja moze iznositi od 50-120 kreveta/ha,

- gradevna cestica mora se nalaziti uz javno-prometnupovrsinu.

- za smjestajne kapacitete je potrebno na gradevnojcestici ili u okviru funkcionalne cjeline osigurati potre-ban broj parkiralisnih ili garaznih mjesta sukladnokategoriji i vazecim pravilnicima,

- najmanje 40% povrsine gradevne cestice mora bitiuredeno kao park,

- u sklopu gradevne cestice se mogu predvidjeti sportskitereni, bazeni, terase i sl.



Clanak 71c.

Kod rekonstrukcije postojecih gradevina, u gradevineugostiteljsko-turisticke namjene u izgradenim dijelovimanaselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguca suodstupanja od uvjeta za novu gradnju sukladno lokalnimuvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima.


Clanak 71d.

Neposrednom provedbom Plana mogu se rekonstruiratizone ugostiteljsko turisticke namjene unutar gradevinskihpodrucja naselja (Punta u Velom Losinju i Rapoca u Nere-zinama) prema slijedecim kriterijima:

Punta; Veli LosinjZa gradnju ili rekonstrukciju u zoni ugostiteljsko-turi-

sticke namjene kao jedne funkcionalne cjeline (T1)Punta, odreduju se slijedeci opci uvjeti:

. omogucavaju se zahvati rekonstrukcije i nove gradnjeunutar jedne funkcionalne cjeline iz skupini hoteli T1s ciljem postizanja visokih kategorija pretezno s 4zvjezdice (*) i vise do maksimalnog kapaciteta 1.200kreveta /proracunski broj kreveta je: za hotele idruge pojedinacne smjestajne gradevine (2 kreveta/1SJ),

. u sklopu povrsina T1 moguca je gradnja i rekonstruk-cija pratecih sadrzaja: sportsko-rekreacijski (bazeni,sportski tereni, dvorane, staze i sl.), ugostiteljski,usluzni, trgovacki, zabavni i dr., infrastrukturnih gra-devina (garaze, parkiralista, prometnice, setnice idr.), uredena plaza, pratece gradevine uredene plaze,

. za smjestajne kapacitete je potrebno na gradevnojcestici ili u okviru funkcionalne cjeline osigurati potre-ban broj parkiralisnih ili garaznih mjesta sukladnokategoriji i vazecim pravilnicima,

. trasu ceste Sestavina moguce je korigirati tlocrtno ivisinski.

. do donosenja urbanistickog plana uredenja dozvoljenaje rekonstrukcija i zamjena postojecih smjestajnih gra-devina, pratecih sadrzaja, infrastrukturnih gradevina,plaza i setnica

Rapoca; NerezineZa gradnju ili rekonstrukciju u zoni ugostiteljsko-turi-

sticke namjene Rapoca (T2 i/ili T3) odreduju se slijedeciopci uvjeti:

. najveci ukupni kapacitet zone Rapoca moze iznositido 800 kreveta,

. konacna namjena i razgranicenje prostora gradevin-skog podrucja ugostiteljsko-turisticke namjeneRapoca na povrsinu autokampa i na povrsine turistic-kog naselja utvrdit ce urbanistickim planom uredenja,na nacin da je na cijelom prostoru gradevinskog pod-rucja dozvoljeno planirati turisticko naselje T2 s kate-gorijom smjestaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosnodozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline razli-cite namjene (jednu turisticko naselje i jedan auto-kamp)

. u zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojecih kao iizgradnja novih gradevina. Uz rekonstrukciju i izgrad-nju smjestajnih kapaciteta planira se izgradnja grade-vina pratecih sadrzaja, trgovacke, usluzne, ugostitelj-ske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slicne namjene.

. do donosenja urbanistickog plana uredenja dozvoljavase rekonstrukcija kampa i rekonstrukcija i zamjenapostojecih gradevina u kampu uz podizanje kategorijekampa na 4 (*) zvjezdice.

Neposrednom provedbom ovog plana, u izgradenomdijelu gradevinskog podrucja naselja, ukoliko je to u skladus ostalim odredbama (zastita spomenika kulture), dozvo-ljena je:

- rekonstrukcija postojecih gradevina ugostiteljsko-turi-sticke namjene i rekonstrukcija postojecih gradevinadrugih namjena (stambena, javna, odmaralista i sl.) ugradevinu ugostiteljsko-turisticke namjene (hotel, pan-sion i sl.), ako zadovoljavaju uvjete iz cl. 71. b., uzmogucnost dogradnje jedne nadzemne etaze na pri-zemnoj gradevini i mogucnost uredenja tavana, pricemu je u povijesnim graditeljskim cjelinama /central-nim zonama naselja/ moguce odstupiti od uvjeta zanovu gradnju, u skladu s lokalnim uvjetima, a potre-ban broj parkiralisnih mjesta je u sklopu istog zahvata


dozvoljeno izgraditi na posebnim gradevnim cesticamanamijenjenim izgradnji garaza ili parkiralisnih pro-stora,

- u naseljima ruralnog karaktera (sva naselja osimOsora, Malog Losinja, Velog Losinja i centralnezone Nerezina) ) dozvoljena je, prema uvjetima zaizgradnju obiteljskih kuca, izgradnja gradevine do400 m2 bruto izgradene povrsine i do 10 soba (s kupao-nom) za pruzanje ugostiteljskih usluga u seoskomdomacinstvu sukladno vazecem Pravilniku o pruzanjuugostiteljskih usluga u seoskom domacinstvu.

- u kapacitet ugostiteljskih gradevina uracunavaju se iotvoreni prostori poput terasa i nadstresnica bilo dase nalaze u sklopu gradevinske cestice ili na javnojpovrsini.

- minimalna svjetla visina etaze novih gradevina ugosti-teljsko turisticke namjene je za smjestajni dio 2,6 m aza zajednicke prostore javnog koristenja 3,0 m.

- ostali uvjeti gradenja: smjestaj gradevina na gradevnojcestici, arhitektonsko oblikovanje gradevina i uredenjegradevne cestice, prikljucivanje gradevina na mrezujavnih prometnica i komunalnu infrastrukturu propi-sani su odredbama za izgradnju obiteljske kuce nepo-srednom provedbom Plana.



Clanak 72.

Povrsine ugostiteljsko-turisticke namjene unutar naseljamoraju odvodnju otpadnih voda rijesiti zatvorenim kanali-zacijskim sustavom s prociscavanjem do nivoa kakvoceotpadnih voda iz domacinstva te spojem na postojecukanalizaciju naselja ili izvodenjem vlastitog sustava sa ispu-stom, a prema uvjetima i rjesenjima iz ovog plana.


Clanak 73.

Unutar gradevinskog podrucja naselja se mogu graditigradevine ugostiteljsko-turisticke namjene visoke katego-rije, pretezno s 4 zvjezdice (*) i vise.

Ugostiteljsko-turisticka djelatnost moze se planirati kaoizdvojena prostorna cjelina unutar naselja. Za odredeneskupine ugostiteljskih smjestajnih jedinica (SJ) proracunskibroj kreveta je: za hotele i dr. pojedinacne smjestajne gra-devine (2 kreveta/1SJ), turisticko naselje (3 kreveta/1SJ),kamp (3 kreveta/1SJ).

U gradevinskom podrucju naselja unutar povrsine odre-dene za mjesovitu namjenu moze se planirati pojedinacnagradevina za smjestaj (hotel, motel, pansion, prenociste,hostel i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.


Clanak 74.

Smjestajna gradevina s pripadajucim zemljistem u grade-vinskom podrucju naselja unutar povrsine odredene zaugostiteljsko-turisticku namjenu planira se u zaledu, izvanpostojecih javnih povrsina uz obalu.


2.2.1.5. Gradevine infrastrukturne i komunalne namjene

Clanak 75.

Gradevine infrastrukturne i komunalne namjene koje segrade u sklopu naselja su prometnice, infrastrukturni ure-daji, komunalne gradevine, uredaji i sl., a grade se teme-ljem uvjeta nadleznih tijela za obavljanje komunalnih dje-latnosti i temeljem uvjeta iz poglavlja 5. ovih Odredbi.


2.2.1.6. Montazne gradevine - kiosci, standovi

Clanak 76.



Clanak 76a.

Neposrednom provedbom Plana mogu se graditi monta-zne gradevine: kiosci i standovi, kao i plutajuci objekti:valobrani, pontoni, platforme i sl. na prostorima luckihpodrucja, privezista i sidrista.



Clanak 76b.

Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montazni ilipokretni objekti, a sluze za prodaju novina, duhana, galan-terije, voca i povrca i dr., kao i za pruzanje manjih ugosti-teljskih ili obrtnickih usluga.

Lokacije za postavu kioska na podrucju Grada MalogLosinja utvrduju se planom rasporeda lokacija kioska ipokretnih naprava kojeg donosi Gradsko vijece GradaMalog Losinja, a kojim ce se definirati urbanisticko teh-nicki i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinacno, s utvrde-nim vremenom koristenja i nacinom uklanjanja.

Kiosci se mogu postavljati samo na javnim povrsinama ito na javnom dobru ili na pomorskom dobru ili povrsinamau vlasnistvu Grada Malog Losinja koje su u javnoj funkcijikao i na parcelama javnih ustanova (bolnica, skola, odgojnidom i sl.) a koje parcele se smatraju privedene namjeni.

Postojeci kiosci se moraju uskladiti s ovim odredbama.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,



2.2.2. Posredna provedba

Clanak 77.

Posredna provedba Plana podrazumijeva provedbuputem prostorno planske dokumentacije uzeg podrucjacija je obaveza izrade propisana clankom 285. ovihOdredbi.


Clanak 78.

Posrednom provedbom Plana mogu se odrediti visi pro-storni standardi od onih odredenih ovim Odredbama.


Clanak 79.

U sklopu gradevinskih podrucja naselja ili dijelova nase-lja Mali Losinj, Osor, Susak i Veli Losinj, unutar granicazasticene povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjelinekao i u sklopu gradevinskih podrucja naselja ili dijelovanaselja, koja su evidentirane povijesne (urbane ili ruralne)graditeljske cjeline nova je izgradnja moguca na temeljuUrbanistickog plana uredenja koji se izraduje temeljemkonzervatorske podloge.

Granice zasticene povijesne cjeline prikazane su u gra-fickom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 3. Uvjetiza koristenje, uredenje i zastitu prostora - zastita prirode ikulturnih dobara u mjerilu 1: 25.000.


Smjernice za izradu urbanistickih planova uredenja

Clanak 80.

Svaka intervencija na prostoru naselja mora biti izve-dena uz uvjet postivanja postojece strukture u arhitekton-skom i urbanistickom smislu. Treba uvazavati lokalneuvjete kao i karakteristicnu urbanisticku strukturu poje-dine cjeline. Potrebno je uvazavati karakteristike parcela-cije gradevinskog zemljista, tip i polozaj gradevina na gra-devnoj cestici.

Intervencije u jezgrama naselja moraju biti uskladene spovijesnim, urbanistickim i oblikovnim karakteristikama,pri cemu treba sacuvati sve njene karakteristicne prostorneelemente. Dozvoljene su dogradnje i nadogradnje, kao iizgradnja novih gradevina, ukoliko se time nece narusitipostojeca vrijednost i karakter prostora, posebno ukolikoce se time poboljsati ili sanirati neodgovarajuce interven-cije.

Kod izgradnje i rekonstrukcije na osjetljivim prostorimaoko jezgre naselja moraju se posebno uvazavati lokalniuvjeti koji ukljucuju karakteristican izgled naselja u siremprostoru, gabarite naselja i strukturiranje njegovog rubate siluetu i panoramski izgled koji je plod povijesnog raz-vitka naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom gradevina se

ne smije narusiti naglasenost, prepoznatljivost i mjerilodominantnih sakralnih i drugih gradevina koje predstav-ljaju prostorni akcent naselja.

U podrucjima neujednacene izgradnje treba novomizgradnjom i rekonstrukcijom gradevina teziti uspostavinovog prostornog reda s racionalnijom iskoristenoscu zem-ljista, boljom prometnom povezanoscu, kvalitetnijom urba-nistickom koncepcijom i oblikovanjem gradevina.

Prilikom svake rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnjeobavezno je utvrditi neprimjerene elemente postojecegradnje te uvjetovati njihovo uskladenje.


Clanak 81.

U sklopu neizgradenog dijela naselja Mali Losinj koje seplanira na podrucju Malin je urbanistickim planom urede-nja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojecih grade-vina s najvise dvije etaze, od kojih je prva obvezno suteren,uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena moze biti naj-vise 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) pro-metnice. Najmanja povrsina gradevne cestice iznosi 600m2 uz najvecu dozvoljenu izgradenost gradevne cesticeod 20 %. Postojece visoko zelenilo na cestici izvanpovrsine za gradenje treba sacuvati a najmanje na 40 %povrsine gradevne cestice treba urediti postojece ili posa-diti nove zimzelene ili crnogoricne stablasice.


Clanak 82.

U sklopu neizgradenog dijela naselja Mali Losinj koje seplanira na podrucju Poljana je urbanistickim planom ure-denja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojecih gra-devina uz uvjet da se iznad kote terena koja prelazi 30 mn.m. dozvoljava izgradnja novih gradevina s najvise dvijeetaze, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nive-lacijska kota poda suterena moze biti najvise 1,0 iznadnivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Poredtoga je na sjeveroistocnom rubu neizgradenog dijela ovoggradevinskog podrucja planiranje novih gradevina dozvo-ljeno iskljucivo ako je moguce ispuniti uvjet da se novegradevine ne vide na istocnoj obali otoka. Za navedenoje potrebno vrlo pazljivo utvrditi najvecu dozvoljenu visinunajvise tocke krova gradevina (ukupnu visinu gradevine) ipropisati je kao apsolutnu kotu. Najmanja povrsina gra-devne cestice iznosi 600 m2 uz najvecu dozvoljenu izgrade-nost gradevne cestice od 20 %. Postojece visoko zelenilona cestici izvan povrsine za gradenje treba sacuvati a naj-manje na 40 % povrsine gradevne cestice treba ureditipostojece ili posaditi nove zimzelene ili crnogoricne stabla-sice.


Clanak 83.

U zoni sredisnjih funkcija naselja (koja ih obnasaju)treba uspostaviti pjesacku zonu, a na obodu zone planiratijavna parkiralista/garaze.


Pri uredenju zone treba voditi racuna o prostornim stan-dardima, urbanisticko-tehnickim uvjetima i normativima zanormalno odvijanje svih sredisnjih funkcija i sprecavanjestvaranja arhitektonskih barijera (kod javnih pjesackihpovrsina, prometnica, pristup do javnih gradevina ipovrsina, visestambenih gradevina itd.) prema vazecimPravilnicima. Ovi uvjeti moraju biti sadrzani u uvjetimauredenja prostora za izgradnju novih ili rekonstrukcijupostojecih gradevina.


Clanak 84.

Javna prometna povrsina unutar granica gradevinskogpodrucja naselja mora se projektirati, izgraditi i ureditikao trg ili ulica tako da omogucava vodenje ostale infra-strukture i mora biti vezana na sistem javnih cesta.

U centralnoj zoni se za stajalista autobusa moraju usklopu javne prometne povrsine izvesti ugibalista, sukladnoPrometnoj studiji.

Ulicom se smatra cesta ili put na gradevinskom podrucjuuz koju su izgradene ili se planiraju graditi gradevine nakoju ce biti izravno prikljucene. Novoformirana ulicamora zadovoljavati uvjete za nerazvrstane ceste/ulice utvr-dene clankom 186. odredbi.

Ako je postojeca nerazvrstana/cesta ulica sirine manjeod propisane, udaljenost gradevina treba biti takva da osi-gurava prostor za sirenje nerazvrstane ceste do propisanevelicine. Regulacijski pravac ce se odrediti na udaljenostinajmanje 4,0 m od osi postojece ceste ako je planiran dvo-smjerni promet, odnosno najmanje 3,5 m od osi postojececeste ako je planiran jednosmjerni promet. Navedeno sene odnosi na interpolacije u povijesnim jezgrama naseljagdje su ulice sa svim svojim elementima u najvecem dijeludefinirane.

Postojeca javna stubista-skalinade, kao vertikalne vezeunutar naselja, treba zadrzati i urediti, te ovisno o lokalnimuvjetima nastaviti u nove dijelove naselja.


2.2.2.1. Gradevine stambene namjene

Namjena, tipologija i broj funkcionalnih jedinica grade-vina stambene namjene

Clanak 85.

Stambena gradevina se gradi kao :a) obiteljska kuca, koja se gradi prema odredbama za

neposrednu provedbu Plana,b) manja visestambena gradevina ima od 3 do 4 stana, a

umjesto stana moze imati poslovni prostor, uz uvjet daukupna povrsina poslovnog prostora i pratecih sadrzajanije veca od ukupne povrsine stambenih i pratecih pro-stora.

Moze se graditi kao slobodnostojeca, dvojna ili u nizu.Gradi se temeljem urbanistickog plana uredenja, osim u

sklopu stanogradnje Grada i/ili poticajne stambene izgrad-nje, prema odredbama u clancima 291. i 292. ovih Odredbi.

c) visestambena gradevina ima od 4 do 12 stanova, aumjesto stana moze imati poslovni prostor uz uvjet daukupna povrsina poslovnog prostora i pratecih sadrzaja

nije veca od ukupne povrsine stambenih i pratecih pro-stora.

Moze se graditi kao slobodnostojeca ili dvojna.Gradi se u naseljima Mali Losinj, Veli Losinj i Nerezine

temeljem urbanistickog plana uredenja, osim u sklopu sta-nogradnje Grada i/ili poticajne stambene izgradnje, premaodredbama u clancima 291. i 292. ovih Odredbi.


Uvjeti gradenja gradevina stambene namjene

Oblik i velicina gradevne cestice

Clanak 86.

Velicina gradevne cestice propisana je posebnim odred-bama za manje visestambene i visestambene gradevine.

Ukoliko je postojeca katastarska cestica veca od maksi-malno dozvoljene u predmetnim odredbama, a preostalidio nema uvjeta za formiranje gradevne cestice dozvoljavase veca povrsina gradevne cestice.

Ukoliko se dio postojece katastarske cestice, koja bisama po sebi udovoljavala minimalnim uvjetima ovdje pro-pisanima, prikljucuje planiranoj javnoj prometnoj povrsini,dozvoljava se do 10% manja povrsina gradevinske cesticeod gore propisanih.

Oblik i velicina gradevne cestice utvrduje se premapostojecem obliku katastarske cestice, cijepanjem katastar-ske cestice ili spajanjem vise cestica, a mora omogucitismjestaj osnovne i pomocnih gradevina i udaljenosti grade-vina do granica cestice.

Oblik gradevne cestice je u pravilu pravokutni, definiranna nacin da sugerira i omogucava izgradnju gradevine kojaje pravokutnog tlocrta, s duzim, glavnim proceljem na gra-devnom pravcu. Najmanja dozvoljena sirina gradevnecestice, iznosi:

1. gradevina u nizu najmanje 8 m,2. dvojna gradevina

- za prizemnu gradevinu najmanje 12 m,- za gradevinu P+1 najmanje 14 m,- za gradevinu P+2 najmanje 16 m,

3. slobodnostojeca gradevina- za prizemnu gradevinu najmanje 18 m,- za gradevinu P+1 najmanje 20 m,- za gradevinu P+2 najmanje 22 m,

Omjer dimenzija gradevne cestice iznosi okvirno od 1:1do 1:3, osim za gradnju gradevina u nizu kad moze iznositido 1:5.


Manja visestambena gradevina

Clanak 87.


izgradnju manje visestambene gradevine iznosi,- za slobodnostojece gradevine: 500 m2,- za dvojne gradevine: 400 m2,- za gradevine u nizu: 350 m2,


b) najveca dopustena povrsina gradevne cestice zaizgradnju manje visestambene gradevine iznosi2.000 m2,

c) najveca dopustena povrsina tlocrtne projekcije kuceiznosi 250 m2,

d) najveci dopusteni koeficijent izgradenosti iznosi:- za slobodnostojece gradevine: Kig = 0,3,- za dvojne gradevine: Kig = 0,35- za gradevine u nizu: Kig = 0,5

e) najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti iznose:- za slobodnostojece gradevine: Kis = 1,0,- za dvojne gradevine: Kis = 1,0,- za gradevine u nizu: Kis = 1,0,

f) gradevina moze imati najvise jednu podzemnu (Po iliSu) i tri nadzemne (P+2 ili P+1+potkrovlje) etaze,najmanja visina stambene etaze (osim potkrovlja)iznosi 2,6 m.

e) najveca dopustena visina gradevine iznosi 9,0 m,Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i


Visestambena gradevina

Clanak 88.


izgradnju visestambene gradevine iznosi,- za slobodnostojece gradevine: 700 m2,- za dvojne gradevine: 500 m2,- u izgradenim dijelovima naselja povrsina gradevne

cestice moze biti i manja.b) najveca dopustena povrsina gradevne cestice za

izgradnju visestambene gradevine iznosi 5000 m2

c) najveca dopustena povrsina tlocrtne projekcije grade-vine iznosi 400 m2

d) najveci dopusteni koeficijent izgradenosti iznosi: Kig= 0,5

e) najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti iznosi: Kis= 1,5/2,0 ako se izvodi potkrovlje

f) najveci dopusteni broj etaza iznosi podrum, tri nadze-mne etaze i potkrovlje, najmanja svjetla visina stam-bene etaze (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m,

g) najveca dopustena visina gradevine iznosi 9,0 m,Visestambene gradevine mogu imati garaze unutar

gabarita gradevine. Kad se garaza gradi u sklopu etazepodruma dozvoljeno je izvesti dva ulaza u garazu sirinedo 4 m, a da se kota terena na ulazu ne racuna kao kotaod koje se mjeri visina gradevine.

Visestambene gradevine mogu imati poslovne sadrzaje uprizemlju i na etazama.

Uz manju visestambenu gradevinu je na istoj gradevnojcestici dozvoljeno graditi manje pomocne gradevine gospo-darske - obrtnicke namjene i poljoprivredno gospodarskegradevine.

Pomocne, manje gradevine gospodarske - obrtnickenamjene i poljoprivredno gospodarske gradevine uzosnovnu gradevinu stambene namjene

Clanak 89.

Pomocne gradevine se mogu graditi na gradevnoj cesticiobiteljske i stambene kuce prije svega u sklopu gradevine,a moguce je i kao odvojene gradevine, a grade se premaodredbama propisanim za neposrednu provedbu Plana.

Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/

12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tekstclanka.

2.2.2.2. Gradevine drustvene i javne namjene

Clanak 90.

Gradevine javne i drustvene namjene grade se temeljemurbanistickog plana uredenja uz preporuku provedbe jav-nog natjecaja za arhitektonsko rjesenje, u pravilu unutargradevinskih podrucja naselja, te u izdvojenim zonamaizvan naselja, a grade se prema odredbama za neposrednuprovedbu Plana.


2.2.2.3. Gradevine gospodarske, poslovne namjene ipoljoprivredne gospodarske gradevine

Clanak 91.

Brisan.

Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., clanak se brise.

Clanak 91a.

Gradevine gospodarske, poslovne namjene i poljopri-vredne gospodarske gradevine se grade temeljem urbani-stickog plana uredenja za pojedino naselje.


Clanak 91b.

U gradevinskim podrucjima naselja mogu se graditi:

- gradevine gospodarske namjene u sklopu brodogradi-lista Mali Losinj i brodogradilista Nerezine,

- gradevine gospodarske namjene u sklopu planiranihzona gospodarske - poslovne namjene koje ce se ofor-miti unutar naselja,

- manje gradevine gospodarske - poslovne namjene napojedinacnim gradevnim cesticama s pretezno zanat-skim, skladisnim, usluznim, trgovackim, ugostiteljskimi sl. djelatnostima, koje mogu imati:

a) poslovne sadrzaje za tihe i ciste djelatnosti bez opas-nosti od pozara i eksplozije, bez negativnog utjecaja naokolis i uvjete stanovanja i rada u naselju,

b) poslovne sadrzaje za bucne djelatnosti i djelatnostikoje podrazumijevaju vecu frekvenciju gospodarskih vozilai sl., bez negativnog utjecaja na okolis,

- poljoprivredne gospodarske gradevine:

a) s izvorom zagadenja,

b) bez izvora zagadenja.

Gospodarske gradevine s izvorima zagadenja, se mogugraditi za uzgoj sitne stoke i peradi, u naseljima seoskogkaraktera; Belej i stanovi, Punta Kriza i stanovi, rubni peri-ferni dio Nerezina i stanovi, Sveti Jakov i u naseljima namalim otocima Ilovik, Male Srakane, Vele Srakane,Susak i Unije.



Clanak 92.



Clanak 92a.

U sklopu gradevinskih podrucja naselja Belej, PuntaKriza, Nerezine, Veli Losinj, Unije i Mali Losinj se plani-raju urediti zone gospodarske - poslovne namjene ukupnepovrsine 11,5 ha. Prostori koji su planirani za tu namjenusu oznaceni na kartografskom prikazu 4. »Gradevinskapodrucja naselja«, u mjerilu 1: 5.000 a detaljno se razgrani-cavaju i definiraju prilikom izrade urbanistickog plana ure-denja za pojedino naselje, kada ce se takva zona utvrditiunutar gradevinskog podrucja za naselje Punta Kriza. Usklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Kriza,K19 -Unije-Kanali, je urbanistickim planom uredenjadozvoljeno planirati mogucnost jednog stana u sklopu gra-devine poslovne namjene na pojedinoj gradevnoj cestici. Usklopu pojedine zone gospodarske - poslovne namjene suplanirani slijedeci sadrzaji:

- zona K15 u naselju Belej povrsine priblizno 1,09 ha,planira se za manje proizvodno - zanatske sadrzajevezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kaosto su: mljekara, sirana, susiona i destilerija ljekovitogi aromaticnog bilja, pakiranje i prerada meda, obradavune i sl., poljoprivredne gospodarske gradevine tedruge poslovne i gospodarske djelatnosti bez stetnihutjecaja na okolis i koje ne narusavaju uvjete zivota istanovanja u naselju,

- zona K16 u naselju Nerezine, povrsine priblizno 3,49ha, planira se za usluzne, trgovacke, komunalno-servi-sne i manje proizvodno - zanatske sadrzaje vezane uzbrodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost;mljekara, sirana, susiona i destilerija ljekovitog i aro-maticnog bilja, tos za masline i prerada maslina, paki-ranje i prerada meda, obrada vune i sl. te drugeposlovne i gospodarske djelatnosti bez stetnih utjecajana okolis i koje ne narusavaju uvjete zivota i stanova-nja u naselju,

- zona K17 u naselju Nerezine, postojece brodogradiliste- povrsine priblizno 0,68 ha,

- zona K1 odreduje se UPU-om u naselju Punta Kriza,povrsine priblizno 1,2 ha, planira se za manje proiz-vodno - zanatske sadrzaje vezane uz tradicijsku poljo-privrednu djelatnost kao sto su: mljekara, sirana,susiona i destilerija ljekovitog i aromaticnog bilja, tosza masline i prerada maslina, pakiranje i preradameda, obrada vune i sl. poljoprivredne gospodarskegradevine te druge poslovne i gospodarske djelatnostibez stetnih utjecaja na okolis i koje ne narusavajuuvjete zivota i stanovanja u naselju,

- zona K18 u dijelu naselja Punta Kriza - luka Jadriscica,Pogana povrsine priblizno 0,22 ha, planira se za manjeusluzne, komunalne i trgovacke sadrzaje te drugeposlovne i gospodarske djelatnosti bez stetnih utjecajana okolis i koje ne narusavaju uvjete zivota i stanova-nja u naselju,

- zona K19 u naselju Unije - Kanali, povrsine priblizno0,28 ha, planira se za manje proizvodno - zanatskesadrzaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelat-nost kao sto su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne

i gospodarske djelatnosti bez stetnih utjecaja na okolisi koje ne narusavaju uvjete zivota i stanovanja u nase-lju.

- zona K110 u naselju Veli Losinj povrsine priblizno 1,44ha, planira se za usluzne, trgovacke, komunalno-servi-sne, ukljucivo javno parkiraliste/garazu i manje proiz-vodno - zanatske sadrzaje te druge poslovne i gospo-darske djelatnosti bez stetnih utjecaja na okolis ikoje ne narusavaju uvjete zivota i stanovanja u naselju,

- zona K111 u naselju Mali Losinj - Kovcanje, povrsinepriblizno 3,08 ha, planira se za gospodarske i prometnesadrzaje i djelatnosti, bez stetnih utjecaja na okolis, nakopnenom dijelu luke otvorene za javni promet.



Clanak 92b.

Za gradnju na povrsinama gospodarske-poslovnenamjene iz prethodnog clanka se utvrduju slijedeci uvjeti:

- najmanja dopustena povrsina gradevne cestice je 500m2;

- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) gra-devne cestice je 0,5;

- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) gra-devne cestice je 0,7 / 1,2 ukljucujuci tavan;

- najveca dopustena visina gradevine iznosi 6,5 m,- obvezni gradevni pravac udaljen je najmanje 6,0 m od

regulacijskog pravca prema javnoj cesti i predstavljagranicu gradivog dijela gradevne cestice,

- granica gradivog dijela gradevne cestice je od granicesusjedne gradevne cestice udaljena najmanje 4,0 m.

- najmanja udaljenost gradevine poslovne namjene odsusjednih gradevina iznosi 1/2 visine gradevine (h/2),ali ne manje od 5 metara od granice gradevne cestice.

- smjestaj gradevina na gradevnoj cestici treba, ovisno onamjeni gradevine i organizaciji tehnoloskog procesa,omoguciti neometan kolni pristup, manevriranje vozilai organizaciju protupozarnih pristupa.

- kota prilaza i kota platoa gradevne cestice poslovnenamjene se uskladuju s niveletom prilazne ceste,susjednim platoima i s okolnim terenom.

- operativni platoi i prometne povrsine s cvrstom podlo-gom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zaulje-nih voda s propisanim prociscavanjem prije upustanjau tlo ili drugi recipijent,

- najmanje 20% povrsine gradevne cestice poslovnenamjene se ureduje kao pojas zastitnog zelenila narubnim dijelovima prema prometnici i susjednim gra-devnim cesticama.

- ograde gradevnih cestica se grade u pravilu odkamena, betona, metala ili se sade zivice,

- najveca dopustena visina ulicne ograde gradevnecestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 0,8 m,iznimno, ograde mogu biti i vise kada je to potrebnozbog zastite gradevine ili nacina njezina koristenja.

- oblikovanje prema definiranim uvjetima za oblikova-nje gradevina i uskladiti s lokalnim uvjetima u naselju.



Clanak 92c.

Odredbe koje se odnose na gradnju pomocnih i poljopri-vredno gospodarskih gradevina uz osnovnu gradevinustambene namjene na odgovarajuci se nacin primjenjuju iza gradnju poljoprivrednih gradevina.


Clanak 92d.

Planira se mogucnost povezivanja luke nautickogturizma-marine i brodogradilista u naselju Mali Losinj i unaselju Nerezine u prostornu i funkcionalnu cjelinu kom-patibilnih namjena, ali bez povecavanja planiranog kapaci-teta u broju nautickih vezova, u okviru koje je dozvoljenoobavljanje dosadasnjih i uvodenje novih djelatnosti kojimace valorizirati atraktivnost postojece lokacije uz samo nase-lje, pri cemu se tehnoloski postupci s utjecajem na okolistrebaju napustiti (suho pjeskarenje i drugo) a potrebno jeuvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima ce senegativan utjecaj na okolis smanjiti.

Detaljno razgranicenje funkcija na kopnu i moru unutarslozenih akvatorija marine-brodogradilista regulira senacelno prostornim planovima nize razine, odnosno ukonacnici aktima za provedbu prostornog plana temeljemidejnog projekta, odnosno maritimne studije akvatorija.U akvatoriju Nerezine treba osigurati pristup brodogradili-stu brodovima do 1000 BRT.

Vezano na planirane djelatnosti dozvoljavaju se potrebnizahvati izgradnje i uredenja prostora, sto ukljucuje slije-dece: prosiriti i unaprijediti postojecu marinu u MalomLosinju ukupnog kapaciteta do 400 vezova, osuvremenitipogon za servisiranje i odrzavanje manjih brodova, jahti ibrodica, uvesti specijaliziranu proizvodnju manjih plovilate urediti izlozbene prostore, prostore za sajmove, prodajuplovila i sl. sadrzaje.

Unutar akvatorija brodogradilisne luke Mali Losinjdozvoljava se izgradnja i postavljanje suhih dokova, travellifta nosivosti 400 tona, travel lift docka i trailera do 120tona nosivosti.


Odredbom clanka 14. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., dodaje se stavak(3) - sada stavak (4).

Odredbom clanka 20. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,dodaje se stavak (2).

2.2.2.4. Gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene

Clanak 93.

Gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene u naselju segrade temeljem urbanistickog plana uredenja premaodredbama za neposrednu provedbu Plana, sukladno clan-cima 71a. do 74.


2.2.2.5. Gradevine infrastrukturne i komunalne namjene

Clanak 94.

Gradevine infrastrukturne i komunalne namjene gradese prema odredbama za neposrednu provedbu Plana.


2.2.2.6. Montazne gradevine - kiosci, standovi

Clanak 95.

Montazne gradevine kiosci i standovi grade se premaodredbama za neposrednu provedbu Plana.


2.3 IZGRADENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Clanak 96.

Izgradene strukture van naselja u su Gradevinska podru-cja izvan naselja za izdvojene namjene i gradevine van gra-devinskih podrucja. Izgradnja se puntar tih prostora vrsineposrednom i posrednom provedbom Plana. Neposrednaprovedba Plana vrsi se na podrucjima van gradevinskihpodrucja, te izuzetno unutar izgradenih dijelova podrucjaizdvojenih namjena do donosenja planova uzih podrucja,a posredna provedba Plana vrsi se izradom planova uzegpodrucja.


2.3.1. Neposredna provedba

2.3.1.1. Gradevinska podrucja izvan naselja za izdvojenenamjene

Clanak 97.

Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena jeizgradnja u izgradenom dijelu gradevinskih podrucja zaizdvojene namjene.


Gradevinska podrucja ugostiteljsko-turisticke namjene(T)

Clanak 98.

U sklopu gradevinskih podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene (T) do donosenja urbanistickog plana uredenjadozvoljena je:

- rekonstrukcija i zamjena postojecih gradevina premauvjetima za izgradnju novih gradevina sukladno smjer-nicama za izradu prostornih planova uzih podrucja, akada planirani zahvati ne zadovoljavaju uvjete propi-sane Planom, dozvoljava se rekonstrukcija gradevinauglavnom u postojecim gabaritima


- rekonstrukcija i izgradnja pratecih sadrzaja (ugostitelj-stvo, usluzne, rekreacijske, zabavne i slicne namjene),

- uredenje i rekonstrukcija igralista, parkova,- rekonstrukcija infrastrukture ukljucujuci pjesacke i

biciklisticke staze,- rekonstrukcija i uredenje plaza i privezista.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i



1. Gradevinska podrucja gospodarske-poslovne namjene(K1)

Clanak 100.

U sklopu gradevinskih podrucja gospodarske-poslovnenamjene (K1)dozvoljena je:

- rekonstrukcija postojecih gradevina prema uvjetima zaizgradnju novih gradevina sukladno smjernicama zaizradu prostornih planova uzih podrucja, a kadazahvati ne zadovoljavaju uvjete propisane Planom,dozvoljava se rekonstrukcija u postojecim gabaritimagradevine,

- rekonstrukcija infrastrukture prema poglavlju 5. ovihOdredbi.


Gradevinska podrucja sportsko-rekreacijske namjene,sportsko- rekreacijski centri - R 1 i rekreacijske zone - R 2

Clanak 101.

U sklopu gradevinskih podrucja sportsko-rekreacijskenamjene, sportsko - rekreacijski centri - R 1 i

rekreacijske zone - R 2 dozvoljena je:- rekonstrukcija postojecih gradevina prema uvjetima za

izgradnju novih gradevina sukladno smjernicama zaizradu prostornih planova uzih podrucja, a kadazahvati ne zadovoljavaju uvjete propisane Planom,dozvoljava se rekonstrukcija u postojecim gabaritimagradevine,

- uredenje travnatih ili nasipanih igralista,- uredenje plaza prema poglavlju 1.6. ovih Odredbi i- rekonstrukcija infrastrukture prema poglavlju 5. ovih

Odredbi.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i


Groblja - G

Clanak 102.

U sklopu povrsina groblja - G dozvoljeno je:- prosirenje postojeceg groblja do 20 % postojece

povrsine,- rekonstrukcija postojecih gradevina i

- rekonstrukcija infrastrukture prema poglavlju 5. ovihOdredbi.


Gradevinska podrucja infrastrukturne namjene - IS

Clanak 102.

U sklopu gradevinskih podrucja infrastrukturne namjene- IS dozvoljena je:

- rekonstrukcija postojecih gradevina- i rekonstrukcija infrastrukture prema poglavlju 5. ovih

Odredbi.Odredbom clanka 5. Odluke o donosenju I. izmjena i


Gradevinska podrucja posebne namjene - N

Clanak 103.

U sklopu gradevinskih podrucja posebne namjene - Ndozvoljena je:

- rekonstrukcija postojecih gradevina, izgradnja pojedi-nacnih gradevina od interesa za obranu i rekonstruk-cija infrastrukture.


2.3.2. Posredna provedba - Smjernice za izradu planovauzih podrucja Gradevinska podrucja izvan naselja zaizdvojene namjene

2.3.2.1. Povrsine ugostiteljsko-turisticke namjene

Clanak 104.

Za povrsine ugostiteljsko-turisticke namjene kao izdvo-jena gradevinska podrucja izvan naselja odreduju se slije-deci uvjeti:

- nova gradnja planira se u neizgradenim i izgradenimdijelovima postojecih gradevinskih podrucja samokao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojece turi-sticke ponude s visom kategorijom smjestajnih grade-vina, pretezno sa 4 zvjezdice (*) i vise i pratecih sadr-zaja (sportsko-rekreacijski, ugostiteljski, usluzni,zabavni i slicni) uz osobito izrazene planske mjerepoboljsanja infrastrukture i zastite okolisa,

- nove smjestajne gradevine planiraju se na predjelimamanje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smjestajne gradevine te gradevine pratecih sadrzaja,potrebno je smjestajem i velicinom, a osobito visinomuklopiti u mjerilo prirodnog okolisa,

- smjestajna gradevina se planira izvan pojasa najmanje100 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratecih sadrzaja i javnih povrsinaodreduje se proporcionalno u odnosu na svaku fazuizgradnje smjestajnih gradevina,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turisticke namjenesirine vece od 500 m uz obalu, mora imati najmanjejedan javni cestovno-pjesacki pristup do obale,

- gustoca koristenja za nova ugostiteljsko-turisticka pod-rucja moze biti od 50-120 kreveta/ha,


- izgradenost gradevne cestice ne moze biti veca od30%,

- koeficijent iskoristivosti gradevne cestice ne moze bitiveci od 0,8,

- najmanje 40% povrsine svake gradevne cestice ugosti-teljsko-turisticke namjene mora se urediti kao par-kovni nasadi i prirodno zelenilo,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turisticke namjenemora imati odgovarajuci pristup na javno-prometnupovrsinu i unutar nje smjesten pripadajuci broj parki-ralisnih mjesta,

- broj vezova jednog ili vise priveza u prostornoj cjeliniugostiteljsko-turisticke namjene moze biti ukupno naj-vise 200 i istovremeno najvise 6% ukupnog smjestaj-nog kapaciteta (u broju lezajeva) te cjeline, odnosnodo 8% za kamp Baldarin (T31),

- odvodnja otpadnih voda mora se rijesiti zatvorenimkanalizacijskim sustavom s prociscavanjem,

- u kampovima (auto-kampovima) smjestene jedinice sene mogu planirati u pojasu 25 m od obalne crte,povrsina parcele iznose najmanje 100 m2,

- pokretne smjestajne jedinice se ne mogu povezivati stlom na cvrsti nacin, a prateci sanitarni i drugi sadrzajimoraju biti izgradeni najmanje 70 m od obalne crte.

Clanak 105.

U sklopu gradevinskih podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene nije dozvoljeno planiranje novih gradevina stam-bene namjene, a postojece se zadrzavaju u postojecojnamjeni ili se prenamijenjuju u turisticke sadrzaje. Uvjetiza prenamjenu ili rekonstrukciju postojecih stambenih gra-devina odrediti ce se urbanistickim planom uredenja. Usklopu gradevina ugostiteljsko-turisticke namjene nijemoguce predvidjeti stambeni prostor.

Clanak 106.

Turisticko naselje (T2) se planira kao jedinstvena funk-cionalna cjelina koja se sastoji od smjestajnih i zajednickihpratecih sadrzaja, koji se, po mogucnosti, svi grade na jed-noj gradevnoj cestici.

Da se izbjegne nezeljena izgradnja apartmanskih grade-vina za trziste u okviru povrsina turistickih naselja obve-zuje se pri izradi urbanistickog plana uredenja propisatiodredbu prema kojoj se nedvosmisleno odreduje da se zasvaku zonu - prostornu cjelinu turistickog naselja formirajedna, jedinstvena gradevna cestica. UPU-om je dozvo-ljeno utvrditi uvjete fazne izgradnje pojedinog turistickognaselja uz detaljno obrazlozene i graficki prikazane fazeizgradnje. U tom je slucaju moguce utvrditi uvjete za for-miranje gradevne cestice I. faze realizacije, koja moraukljuciti sve nuzne i propisane sadrzaje predmetne funkcio-nalne cjeline turistickog naselja. Slijedece faze mogu pred-stavljati samo njenu dopunu i prosirenje i ne dozvoljavaformiranje novih gradevnih cestica. Iznimno je zbog posto-jeceg nacina uredenja prostora i obveze uredenja javnogcestovno-pjesackog prolaza do obale dozvoljeno formira-nje dviju gradevnih cestica turistickih naselja, kada je toposebno utvrdeno ovim Planom. U konacnici svako turi-sticko naselje treba predstavljati jednu gradevnu cesticu ukoju su ukljucene i sve interne prometne povrsine, iznimnose dozvoljava mogucnost drugacijih, posebno opravdanih iutemeljenih rjesenja.

Clanak 107.

Nove smjestajne gradevine, organizirane kao turistickonaselje, planiraju se na nacelu sukladnosti arhitektonskogizraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijskearhitekture. Gabariti novih gradevina i vanjske povrsine

trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, uvazavajucikrajobrazne vrijednosti, posebno limitiranjem visine grade-vina na istaknutim pozicijama (vise kote terena, obala,pojas uz javnu cestu i sl.). Uz postivanje navedenog, uzonama Artatore (T21), Poljana (T22) i Lopari (T25 )dozvoljen je suvremeni pristup pri oblikovanju gradevina.

U vec izgradenim zonama neujednacene i nekvalitetneizgradnje treba rekonstrukcijom i novom izgradnjom gra-devina teziti uspostavi prostornog reda s kvalitetnijomurbanistickom koncepcijom i oblikovanjem gradevina,tako da se, povezivanjem s vec izgradenim skupinama gra-devina, oblikuje nova prepoznatljiva morfoloska cjelina.

Clanak 108.

Rekonstrukcija postojecih gradevina smjestajnih kapaci-teta odreduje se pod istim uvjetima kao za izgradnju novihgradevina, a kada zahvati na gradevini ne zadovoljavajuuvjete propisane ovim Prostornim planom, vrsi se u posto-jecim gabaritima gradevine.

Clanak 109.

Uvjeti uredenja pojedinog izdvojenog gradevinskog pod-rucja ugostiteljsko-turisticke namjene se utvrduje sukladnoplaniranoj namjeni i posebnostima pojedinacnog podrucja.

1. Suncana uvala / Mali Losinj - T11 i T11-1

Clanak 110.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Suncana uvala, povrsine do 21,00 ha je dozvoljenaje izgradnja novih smjestajnih kapaciteta te rekonstrukcijapostojecih gradevina hotela i depandansi hotela, ukupnogkapaciteta do 2.400 kreveta uz podizanje kvalitete smje-staja.

U sklopu gradevinskog podrucja oznake T11 ukupnikapacitet smjestaja moze iznositi do 2.400 kreveta dok usklopu gradevinskog podrucja oznake T11-1 ukupni kapaci-tet moze iznositi do 100 kreveta.

Uz rekonstrukciju postojecih gradevina dozvoljava seizgradnja novih smjestajnih gradevina, gradevina pratecihsadrzaja, trgovacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekrea-cijske, zabavne i slicne namjene, djecjih igralista, parkova itematskih parkovi kao i izgradnja prometnica, parkiralista,garaza i ostalih objekata infrastrukture te uredenje plaza,izgradnja pristana i privezista.

Za zonu ugostiteljsko-turisticke namjene Suncana uvalaobvezna je izrada urbanistickog plana uredenja. Do dono-senja urbanistickog plana uredenja moguca je rekonstruk-cija postojecih objekata i zahvati u cilju poboljsanja uvjetai dopune sadrzaja osnovnoj namjeni i uredenja prostora.


Odredbom clanka 22. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,stavak (1),(2) i (3) se mijenjaju, a stavak (4) brise i zamje-njuje novim..

2. Cikat / Mali Losinj - T12 i/ili T32

Clanak 111.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Cikat je dozvoljena rekonstrukcija i uredenjepostojeceg autokampa i rekonstrukcija i zamjena postoje-cih gradevina hotela, depandansi hotela i vila kao i izgrad-


nja novih hotela i depandansa hotela kategorije smjestajapretezno 4 i 5 zvjezdice (*).

Uz rekonstrukciju i zamjenu postojecih smjestajnih gra-devina i izgradnja novih smjestajnih gradevina , dozvoljavase rekonstrukcija i izgradnja gradevina pratecih sadrzaja,trgovacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske,zabavne i slicne namjene, djecjih igralista, parkova i temat-skih parkova kao i izgradnja prometnica, parkiralista,garaza i ostalih objekata infrastrukture te uredenje plaza,izgradnja pristana i privezista.

Najveci ukupni kapacitet zone Cikat, povrsine do 62,00ha, iznosi do 6.000 kreveta.

Za zonu ugostiteljsko-turisticke namjene Cikat jeobvezna izrada urbanistickog plana uredenja.

Do donosenja urbanistickog plana uredenja dozvoljavase rekonstrukcija i zamjena postojecih smjestajnih grade-vina, vila, rekonstrukcija i izgradnja gradevina pratecihsadrzaja (ugostiteljske, trgovacke, usluzne, rekreacijske,zabavne i slicne namjene), gradevina i opreme za sport,parkova i tematskih parkova, aqua parkova, djecjih igrali-sta, plaza, obalne setnice sa rubnim sadrzajima, setnica ibiciklistickih staza, objekata infrastrukture kao i rekon-strukcija postojeceg kampa, te rekonstrukcija i uredenjepark - sume.

Svaka intervencija na prostoru gradevinskog podrucjaCikat mora biti uskladena s uvjetima zastite park sumena istoj lokaciji kao i s postojecom strukturom povijesnejezgre, u arhitektonskom i urbanistickom smislu, pricemu treba sacuvati sve karakteristicne prostorne elementezone.

Odredbom clanka 16. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., brisu se stavci (4) i(5).


3. Artatore / Cunski - T21

Clanak 112.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Artatore, ukupne povrsine do 6,44 ha je dozvo-ljena izgradnja turistickog naselja ukupnog kapaciteta do300 kreveta.

Za zonu Artatore T21 je dozvoljeno formiranje dvijugradevnih cestica turistickih naselja, na nacin da se izmedunjih planira javna cesta. Razgranicenje prostora gradevin-skog podrucja ugostiteljsko-turisticke namjene Artatorena povrsinu javne ceste i na povrsine za izgradnju turistic-kog naselja utvrdit ce urbanistickim planom uredenja. Prijeizrade urbanistickog plana uredenja u ovom prostoru nisudozvoljeni zahvati izgradnje i uredenja prostora.

Pri izradi urbanistickog plana uredenja turistickog nase-lja Artatore T21 dozvoljeno je planirati ukupni smjestajnikapacitet do 300 novih kreveta u turistickim vilama katego-rije smjestaja 4 zvjezdice (*) i vise, s najvise prizemljem ijednim katom i uz najvecu visinu svih gradevina u naseljudo 6,0 m.

Uz izgradnju smjestajnih gradevina, na obje gradevnecestice je sukladno smjestajnom kapacitetu obvezna izgrad-nja gradevina pratecih sadrzaja, trgovacke, usluzne, ugosti-teljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slicne namjene.

4. Poljana / Mali Losinj - T22 i/ili T33

Clanak 113.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Poljana se planira turisticko naselje i /ili auto-kamp.

Najveci ukupni kapacitet zone Poljana, povrsine do18,00 ha, iznosi do 2.160 kreveta, uz najvecu gustocu kori-stenja do 120 kreveta/ha.

Konacna namjena i razgranicenje prostora gradevinskogpodrucja ugostiteljsko-turisticke namjene Poljana napovrsinu autokampa i na povrsine turistickog naselja utvr-dit ce urbanistickim planom uredenja, na nacin da je nacijelom prostoru gradevinskog podrucja dozvoljeno plani-rati turisticko naselje T2 s kategorijom smjestaja 4 zvjezdice(*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funk-cionalne cjeline razlicite namjene (jednu turisticko naselje ijedan autokamp) i pri tome unutar gradevinskog podrucjaPoljana formirati dvije gradevne cestice.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojecih kao iizgradnja novih gradevina sa smjestajnim kapacitetima.Uz rekonstrukciju i izgradnju smjestajnih kapaciteta pla-nira se izgradnja gradevina pratecih sadrzaja, trgovacke,usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne islicne namjene, kao i izgradnja privezista.

Do donosenja urbanistickog plana uredenja dozvoljavase rekonstrukcija i zamjena postojecih gradevina u okvi-rima postojecih gabarita gradevine. Povecanje gabarita ikapaciteta postojecih smjestajnih gradevina je mogucetemeljem urbanistickog plana uredenja.


5. Bucanje / Nerezine - T13 ili T23

Clanak 114.

Uredenje turistickog naselja Bucanje utvrdit ce urbani-stickim planom uredenja. Pri izradi urbanistickog planauredenja je na podrucju povrsine 13,63 ha dozvoljeno pla-nirati ukupni smjestajni kapacitet do 1.650 kreveta

Unutar podrucja turistickog naselja Bucanje nije dopu-stena izgradnja novih gradevina, vec samo odrzavanje isanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojecih gra-devina, zamjena ravnog krova kosim (bez mogucnostipovecanja visine gradevine), sto je dozvoljeno i do donose-nja urbanistickog plana uredenja, te dopuna pratecim irekreacijskim sadrzajima i uredenje javnih i parkiralisnihpovrsina.

Uz rekonstrukciju smjestajnih gradevina dozvoljava serekonstrukcija i izgradnja gradevina pratecih sadrzaja,trgovacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske,zabavne i slicne namjene.


Clanak 115.

BrisanOdredbom clanka 17. Odluke o donosenju IV. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenjaju se stavci(1) i (2).


Odredbom clanka 26. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,Clanak 115. se brise.

7. Lopari / Nerezine - T25 i/ili T35

Clanak 116.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Lopari se planira turisticko naselje i /ili autokamp.

Najveci ukupni kapacitet zone Lopari povrsine do 26,23ha iznosi do 3.100 kreveta, uz najvecu gustocu koristenjado 118 kreveta/ha.

Konacna namjena i razgranicenje prostora gradevinskogpodrucja ugostiteljsko-turisticke namjene Lopari napovrsinu autokampa i na povrsine turistickog naselja utvr-dit ce urbanistickim planom uredenja, na nacin da je nacijelom prostoru gradevinskog podrucja dozvoljeno plani-rati turisticko naselje T2 s kategorijom smjestaja 4 zvjez-dice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planiratidvije funkcionalne cjeline razlicite namjene (jednu turi-sticko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar grade-vinskog podrucja Lopari formirati dvije gradevne cestice.Iznimno je, zbog velike povrsine, postojeceg nacina urede-nja prostora i uredenog javnog cestovnog prolaza do obale,za zonu Lopari dozvoljeno formiranje dviju gradevnihcestica iste namjene.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojecih kao iizgradnja novih gradevina sa smjestajnim kapacitetima.Uz rekonstrukciju i izgradnju smjestajnih kapaciteta pla-nira se rekonstrukcija i izgradnja gradevina pratecih sadr-zaja, trgovacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacij-ske, zabavne i slicne namjene te izgradnja priveza.

Do donosenja urbanistickog plana uredenja dozvoljavase rekonstrukcija i zamjena postojecih gradevina u okvi-rima postojecih gabarita gradevine uz podizanje kategorijena 4 (*) zvjezdice. Povecanje gabarita i kapaciteta postoje-cih smjestajnih gradevina je moguce temeljem urbanistic-kog plana uredenja.

Najveci dozvoljeni broj etaza gradevina iznosi prizemljei jedan kat, uz najvecu visinu od 6,0 m.

8. Punta Kriza- Ul / Punta Kriza - T26


Clanak 117.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Punta Kriza-Ul, ukupne povrsine do 3,8 ha jedozvoljena izgradnja turistickog naselja ukupnog kapaci-teta do 190 kreveta, uz najvecu gustocu koristenja do 50kreveta/ha.

Prije izrade urbanistickog plana uredenja u ovom pro-storu nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uredenja prostora.

Pri izradi urbanistickog plana uredenja turistickog nase-lja Punta Kriza-Ul T26 dozvoljeno je planirati smjestajnikapacitet u turistickim vilama kategorije smjestaja 4 zvjez-dice (*) i vise, s najvise prizemljem i jednim katom i uz naj-vecu visinu gradevina do 6,0 m.

Uz izgradnju smjestajnih gradevina je obvezna izgradnjagradevina pratecih sadrzaja, trgovacke, usluzne, ugostitelj-ske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slicne namjene.

Odredbom clanka 28. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja Grada

Malog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se dijelovi teksta u stavcima (2) i (4).

9. Baldarin / Punta Kriza - T31

Clanak 118.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene Baldarin, ukupne povrsine do 20,0 ha je dozvoljensmjestaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.000 gostiju,uz najvecu gustocu koristenja do 100 osoba/ha.

Autokamp se planira kao jedinstvena funkcionalna cje-lina, koju je moguce planirati kao jednu ili vise gradevnihcestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojecihkao i izgradnja novih gradevina pratecih sadrzaja, trgo-vacke, usluzne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske,zabavne i slicne namjene te izgradnja priveza.

Za povrsinu autokampa je obvezna izrada urbanistickogplana uredenja. Do donosenja urbanistickog plana urede-nja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojecih gra-devina u okvirima postojecih gabarita, u svrhu podizanjakvalitete usluga. Povecanje gabarita postojecih gradevinaje moguce temeljem urbanistickog plana uredenja.

Podrucje autokampa Baldarin (T31) se ureduje uzposebno vrednovanje i postivanje zatecene prirodne vege-tacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti pro-stora.

Urbanistickim planom uredenja je dozvoljeno planiratismjestajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70% ukupnog kapaciteta a smjestajne kapacitete koji seiznajmljuju u kampu za najvise 30 % ukupnog kapaciteta.

Dozvoljena je izgradnja pratecih gradevina s centralnimsadrzajima kampa kao sto su recepcija, restoran, trgovina,drustveni i zabavni prostori, sanitarni cvorovi, gospodarskei infrastrukturne gradevine i sl. Sve gradevine mogu bitisamo prizemne, visine do 4,5 m.

10. Turisticko-informacijski centar / Belej - T41

Clanak 119.

Unutar gradevinskog podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene - turisticko-informacijskog centra Belej (T41)povrsine 0,5 ha je planirana izgradnja gradevina s turi-sticko-informacijskim sadrzajima, bez smjestajnih kapaci-teta i gradevina s drugim kompatibilnim sadrzajima; trgo-vackim, ugostiteljskim, kulturnim sadrzajima; prezentacij-ska dvorana, izlozbeni prostor i sl. te usluznim sadrzajimai parkiralistem s najmanje 30 mjesta za osobne automobilei parkiralistem za autobus.

Turisticko-informacijski centar se planira kao jedna gra-devina ili sklop gradevina koje cine jedinstvenu funkcio-nalnu cjelinu, koju je moguce planirati na jednoj ili visegradevnih cestica.

Utvrduju se slijedeci uvjeti za izgradnju zone turisticko-informacijskog centra Belej - T41:

- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) je 0,3;- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) je 0,3

/ 0,6 ukljucujuci tavan;- najveca dopustena visina gradevine iznosi 4,0 m;- najveci dozvoljeni broj etaza je ukopani podrum, pri-

zemlje i tavan,- oblikovanje gradevine suvremeno, na nacelu suklad-

nosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonogurbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglasenu inten-ciju uklapanja u okolni krajolik i naselje.

Zona turisticko-informacijskog centra (T41) obuhvacenaje obveznom izradom urbanistickog plana uredenja naseljaBelej.


2.3.2.2. Povrsine gospodarske - poslovne namjene

Odredbom clanka 6. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se podna-slov.

Clanak 120.

Gradevinske cestice u zoni poslovne namjene KalvarijaK12 odijeljene su od gradevinskih cestica ostalih zona pro-metnicama i zastitnim pojasevima.


Clanak 121.

Utvrduju se slijedeci uvjeti za izgradnju u gradevinskimpodrucjima poslovne namjene K11 i K12:

- najmanja dopustena povrsina gradevne cestice je 500m2,

- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) je 0,5za gradevne cestice povrsine do 1.000 m2, odnosno0,4 za gradevne cestice povrsine vece od 1.000 m2,

- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) zagradevne cestice povrsine do 1.000 m2 je 0,7 a za gra-devne cestice povrsine vece od 1.000 m2 je 0,6,

- najveca dopustena ukupna visina gradevine do najvisetocke krova (sljemena) iznosi 10,0 m,

- obvezni gradevni pravac predstavlja granicu gradivogdijela gradevne cestice i udaljen je najmanje 6,0 mod regulacijskog pravca prema javnoj cesti za gradevnecestice povrsine do 1.000 m2, odnosno 8,0 za gradevnecestice povrsine vece od 1.000 m2,

- granica gradivog dijela gradevne cestice je od granicesusjedne gradevne cestice udaljena najmanje 4,0 mza gradevne cestice povrsine do 1.000 m2, odnosno6,0 m za gradevne cestice povrsine vece od 1.000 m2,

- smjestaj gradevina na gradevnoj cestici treba, ovisno onamjeni gradevine i organizaciji tehnoloskog procesa,omoguciti neometan kolni pristup, manevriranje vozilai organizaciju protupozarnih pristupa.

- kota prilaza i kota platoa gradevne cestice poslovnenamjene se uskladuju s niveletom prilazne ceste,susjednim platoima i s okolnim terenom.

- operativni platoi i prometne povrsine s cvrstom podlo-gom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zaulje-nih voda s propisanim prociscavanjem prije upustanjau tlo ili drugi recipijent,

- najmanje 20% povrsine gradevne cestice poslovnenamjene se ureduje kao pojas zastitnog zelenila narubnim dijelovima prema prometnici i susjednim gra-devnim cesticama.

- ograde gradevnih cestica se grade u pravilu odkamena, betona, metala ili se sade zivice,

- najveca dopustena visina ulicne ograde gradevnecestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 1,5 m,iznimno, ograde mogu biti i vise kada je to potrebnozbog zastite gradevine ili nacina njezina koristenja.

- gradevinskim podrucjima za poslovnu namjenu se uzosnovne gradevine grade ostale gradevine unutar gra-divog dijela gradevne cestice a ukljucuju nadstresnice,trjemove, gradevine prema zahtjevima tehnoloskogprocesa i sl.

- izvan gradivog dijela gradevne cestice se mogu graditi iuredivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipu-

laciju, komunalne gradevine i uredaji, potporni zidovi isl.

Gradnja na povrsinama poslovne namjene K13 i K14 seutvrduje prema uvjetima propisanim za posrednu pro-vedbu plana unutar gradevinskih podrucja naselja zaizgradnju gradevina gospodarske- poslovne namjene.

Pri izradi UPU-a za gradevinsko podrucje poslovnenamjene mogu se odrediti blazi uvjeti u pogledu udaljeno-sti gradivog dijela cestice od regulacijskog pravca i granicegradevne cestice (ali ne manje od 4 m), a za izdvojeni diozone namijenjen izgradnji manjih pogona, dozvoljava, utvr-divanje povrsine gradevne cestice manje od utvrdene ovimclankom (okvirno 200-300 m2) uz mogucnost izgradnjeniza.


Clanak 122.

Gradevine gospodarske - poslovne namjene treba obli-kovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih gradevina,ukljucujuci montaznu gradnju u betonu ili celiku, primjenusuvremenih materijala i slobodniju koloristicku obradu.Procelja skladno oblikovati ujednacenom rasclambomploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipoveotvora unificirati.

Sklop gradevina na jednoj cestici treba ciniti oblikovnucjelinu uskladenih gabarita, kod svih elemenata sklopa(osnovne i ostale gradevine) primijeniti iste principe obli-kovanja i iste materijale zavrsne obrade.

Kroviste gradevine moze biti ravno ili koso, nagibakojeg predvida usvojena tehnologija gradenja. Vrstapokrova se ne odreduje. Na kroviste je dopusteno ugraditikupole za prirodno osvjetljenje i kolektore suncane ener-gije.

Clanak 123.

Parkiralista se na povrsinama poslovne namjene rjesa-vaju unutar gradevne cestice. Broj parkirnih ili garaznihmjesta se odreduje prema slijedecim odredbama ili premapotrebama tehnoloskog procesa:

- broj parkiralisnih mjesta za zaposlenike treba zadovo-ljavati normativ od najmanje 0,3 parkiralisnih mjestapo zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

- za svako gospodarsko vozilo ukljuceno u tehnoloskiproces treba osigurati parkiralisno mjesto propisanihdimenzija,

- najmanji broj parkiralisnih mjesta se odreduje premaslijedecim uvjetima:

proizvodnja, zanatstvo i sl.

- 1 parkiralisno mjesto/100 m2 brutopovrsine gradevine

veletrgovina - 1 parkiralisno mjesto/200 m2 brutopovrsine gradevine uredi,

trgovina i sl. - 1 parkiralisno mjesto/30 m2 brutopovrsine gradevine

U postupku za ishodenje lokacijske dozvole potrebno jeutvrditi i eventualne dodatne parkiralisne potrebe. Pritome je potrebno voditi racuna o broju i strukturi zaposle-nih, ocekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnogprometa.


2.3.2.3. Povrsine sportsko-rekreacijske namjene - R


sportsko- rekreacijski centri - R1

Clanak 124.

Na najvise 10 % povrsine sportskog centra je dozvoljenaizgradnja gradevina sportskih i rekreacijskih te pratecihzabavnih, ugostiteljskih, usluznih i pomocnih sadrzaja sasvlacionicama i sanitarijama, spremistima rekvizita, spremi-stima opreme za odrzavanje povrsina i sl., i drugih pratecihdjelatnosti, izgradnja stala za konje i drugih sadrzaja ovisnoo namjeni sportskog centra.

Pri uredenju sportsko-rekreacijskog centra treba sacu-vati vrijedno postojece zelenilo a najmanje 30 % povrsinezone se ureduje kao javna ili zastitna zelena povrsina, ukoju se povrsinu ukljucuju i povrsine drvoreda na parkira-listima.

Clanak 125.

Povrsina pratecih gradevina pojedinog sportsko-rekrea-cijskog centra, u okviru najvece dozvoljene izgradenosti,odrediti ce se urbanistickim planom uredenja ovisno onamjeni centra i o lokalnim uvjetima, ali tako da je unutarnje moguce osigurati visi standard usluge (sanitarni cvor,spremiste za rekvizite, ugostiteljski sadrzaj, za vece centregarderobe i sl.)

Pratece gradevine mogu biti prizemne, kad je moguce isuterenske, poluukopane gradevine, visine do 3,5 m, suvre-meno oblikovane, na nacelu sukladnosti arhitektonskogizraza s elementima tradicijske arhitekture i uz intencijuuklapanja u okolni krajolik.

Clanak 126.

U okviru sportsko-rekreacijskog centra Parzine-Ilovik(R14), Parkna-Ilovik (R15), i Dragocaj-Susak (R110) se zapratece gradevine koriste postojece gradevine koje se zatu namjenu rekonstruiraju.

Clanak 127.

Sportsko- rekreacijski centar na podrucju Slatina - Cikat(R16) se ureduje u funkciji rekreacije u slobodnom pro-storu prema nacelima za rekreacijska podrucja, gdje sepri uredenju treba sacuvati ukupno vrijedno postojecevisoko zelenilo. Sukladno obiljezjima prostora i uz posebnovrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu se izvoditizahvati koji su primjereni odredenoj lokaciji ili podrucju.U okviru utvrdene povrsine se prema konkretnom pro-gramu, a ovisno o uvjetima na odredenoj lokaciji, mozepredvidjeti izgradnja sportskih i rekreacijskih igralista,izgradnja bazena, rekreacijskih staza i sl. djecjih igralista,parkiralista, i sl., a ne dozvoljava se izgradnja zatvorenihili poluotvorenih igralista. Dozvoljava se izgradnja prize-mnih pratecih gradevina sa sportskim, rekreacijskim,zabavnim, ugostiteljskim i pratecim sadrzajima svlacionica,sanitarija, spremista rekvizita i opreme za odrzavanjepovrsina i slicnog, na najvise tri lokacije i do najvise 500m2 zbrojene tlocrtne povrsine gradevina. U navedenu sepovrsinu ne ukljucuju postojece gradevine koje je dozvo-ljeno rekonstruirati. Svi se zahvati u ovom prostoru trebajuoblikovati i izvoditi vrlo pazljivo uklapanjem u vrijedanprostor i sukladno uvjetima zastite prirode koji ce se utvr-diti za Park sumu Cikat. Podrucje Slatina-Cikat izvan pla-

niranog rekreacijskog centra, ukljucujuci obalno podrucjeVelopina se planira kao negradevinsko rekreacijsko podru-cje. Prije donosenja konacne odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra kao i prije izrade urbanistickog planauredenja treba izvrsiti strucno vrednovanje prostora kojece uvaziti sve aspekte, od zastite prirode do gospodarskogi socijalno-ekonomskog aspekta.

U okviru sportsko- rekreacijskog centra Slatina - Cikat(R16) se planira za uredenje sportskog centra sportovana moru za; jedrilicarki klub, klub skijanja na moru idruge srodne namjene.


Clanak 128.

Sportsko- rekreacijski centar Ostrugova-Cikat (R17) seplanira za uredenje i izgradnju rekreacijskih sadrzaja uokviru parkovnog uredenja (ukljucujuci i tematske par-kove, npr. adrenalinski park).


Clanak 129.

Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra se u praviluureduje kao uredena plaza a more kao akvatorij uredeneplaze (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4)sukladno clanku 38. odredbi ili kao privez u zoni sporta irekreacije (PS).

Clanak 130.

Sportsko-rekreacijski centar s namjenom tenis centarR11 - Artatore - Cunski povrsine 0,22 ha je dozvoljeno gra-diti prema slijedecim uvjetima:

- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) je 0,1;- najveca bruto povrsina gradevine do 250 m2,- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) je 0,1 /

0,2 ukljucujuci tavan;- najveca dopustena visina gradevine iznosi 4,0 m,- najveci dozvoljeni broj etaza je potpuno ukopani pod-

rum, prizemlje i tavan,- oblikovanje gradevine suvremeno, na nacelu suklad-

nosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonogurbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglasenu inten-ciju uklapanja u okolni krajolik i naselje.

- broj parkiralisnih mjesta prema clanku 194. odredbi.rekreacijske zone - R2

Clanak 131.

Pri uredenju rekreacijske zone treba u najvecem dijelusacuvati postojece zelenilo.

Na najvise 10 % povrsine rekreacijske zone je dozvo-ljena izgradnja gradevina sportskih i rekreacijskih te prate-cih zabavnih, ugostiteljskih, usluznih i pomocnih sadrzajasa svlacionicama i sanitarijama, spremistima rekvizita, spre-mistima opreme za odrzavanje povrsina i sl.

Clanak 132.

U okviru rekreacijske zone Kaciol (R216) se na dijelu uzgroblje ureduje parkovna povrsina sa setnicama (u pojasu30 m), dok se na preostalom dijelu povrsine, vodeci racunao lokacijskim uvjetima ureduju pojedinacni rekreacijskisadrzaji u zelenilu. Pri uredenju gradskog kupalista na


ovoj lokaciji dozvoljeno je graditi potporne zidove, obale iobalne zidove, diskretno lociranu pratecu gradevinu s ugo-stiteljskim i drugim pratecim sadrzajima sanitarija i kabinaza presvlacenje i sl. Svi se zahvati u ovom prostoru trebajuoblikovati i izvoditi vrlo pazljivo uklapanjem u vrijedanprostor.

Clanak 133.

Obalni dio rekreacijske zone se u pravilu ureduje kaouredena plaza a more se koristi kao akvatorij uredeneplaze (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4)sukladno clanku 38. odredbi.

2.3.2.4. Povrsina groblja (G)


Clanak 134.

Groblja je dozvoljeno prosiriti unutar utvrdene povrsine.Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postoje-cim treba ciniti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cje-linu. Na grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, te gra-diti gradevine visokogradnje, u skladu s obavezama izvazeceg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovaraju-ceg propisa Grada.

Clanak 135.

Groblja u Osoru, u Malom Losinju, u Velom Losinju ina Susku su zasticena kao kulturno dobro - pa zahvati ure-denja, gradnja pratecih gradevina kao sto su kapele,mrtvacnice i sl. i oblikovanje opreme koja se postavlja nagroblju i komunalna infrastruktura mora biti u skladu smjerama zastite, postojecim izgledom i tradicijskim koriste-njem. Uredenje ostalih groblja takoder treba uskladiti spostojecim izgledom i tradicijskim koristenjem.

2.3.2.5. Povrsine infrastrukturne namjene (IS)


Clanak 136.

Uredenje gradevinskih podrucja infrastrukturnenamjene - IS odrediti ce se sukladno namjeni i koristenjuprostora prema tocki plana 3.2.3.5. Infrastrukturnanamjena, temeljem uvjeta nadleznih tijela za obavljanjekomunalnih djelatnosti i sukladno tocki 3.5. Razvoj infra-strukturnih sustava.

U sklopu gradevinskog podrucja infrastrukturnenamjene IS2 se planira uredenje kopnenog dijela lukeotvorene za javni promet Zela - Koromacna, rekonstruk-cija postojecih ribarskih kucica, prenamjene do dvijekucice i izgradnja dvije nove kucice u prateci i ugostiteljskisadrzaj luke, rekreacijske zone i uredene plaze. Postojecekucice je dozvoljeno dograditi do 30 % postojece povrsine,a nove se planiraju priblizno istih gabarita.

2.3.2.6. Povrsine posebne namjene (N)

Odredbom clanka 10. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/

12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se podna-slov.

Clanak 137.

Uredenje gradevinskih podrucja posebne namjene (N)odrediti ce se sukladno urbanistickom planu uredenja iuvjetima nadleznih tijela obrane i unutrasnjih poslova.

2.3.3. Gradenje izvan gradevinskih podrucja - nepo-sredna provedba


Clanak 138.

Gradenje se u pravilu provodi unutar gradevinskog pod-rucja, a samo iznimno izvan gradevinskog podrucja. Nepo-srednom provedbom Plana dozvoljava se gradenje izvangradevinskog podrucja.

Kriteriji za gradenje izvan gradevinskog podrucjaodnose se na gradnju ili uredenje pojedinacnih gradevinai zahvata. Pojedinacne gradevine ne mogu biti mjesovitenamjene, a odredene su jednom gradevnom cesticom.

Kriteriji kojima se odreduje vrsta, velicina i namjenagradevine i zahvata u prostoru jesu:

- gradevina mora biti u funkciji koristenja prostora,- gradevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cister-

nom), odvodnju (prociscavanje otpadnih voda) i ener-getski sustav (plinski spremnik, elektricni agregat, ilidrugo),

- gradevine izvan gradevinskog podrucja treba graditisukladno kriterijima zastite prostora i sukladno mje-rama zastite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kul-turno-povijesnih cjelina,

- od gradenja se stite vrijedni prostori: poljoprivrednotlo i dijelovi prostora koji predstavljaju zasticenu pri-rodnu bastinu - posebni rezervat.

- izvan gradevinskog podrucja nije dozvoljeno izvoditiradove otkopavanja i nasipavanja obale, izuzev nuznihzahvata pri izvodenju radova na izgradnji infrastruk-ture i drugih dozvoljenih gradevina, uredenju obalnogputa, uredenju i rekonstrukciji postojecih sidrista i pri-vezista do 10 vezova i sl. radova).

Gradevine koje se grade izvan gradevinskog podrucjalociraju se i koriste na nacin da ne ometaju poljoprivrednui sumarsku proizvodnju te koristenje drugih gradevinaizvan gradevinskog podrucja, tako da ne narusavaju vrijed-nosti krajolika i okolisa opcenito.

Clanak 139.

Izvan gradevinskog podrucja se moze graditi slijedece:- gradevine infrastrukture u funkciji prometnog sustava,

vodnogospodarskog i energetskog sustava, sustavaveza, kao i gradevine komunalne infrastrukture usklopu cega azil za zivotinje,

- povrsina mora za marikulturu i podrucje za odrediva-nje lokacije za marikulturu,

- sidrista, prema clanku 205. odredbi,- gradevine za vlastite gospodarske potrebe,- gospodarske gradevine u funkciji obavljanja poljopri-

vredne djelatnosti, za vlastite gospodarske potrebe(spremiste za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu isl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodar-stvo,


- gradevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelat-nosti i pruzanja ugostiteljskih i turistickih usluga useljackom domacinstvu,

- rekreacijska podrucja,- gradevine posebne namjene koje se planiraju izvan

gradevinskog podrucja.

Gradevine infrastrukture

Clanak 140.

Gradevine infrastrukture cine vodovi i gradevine u pro-metnog sustava, (osim morskih luka), telekomunikacijskogsustava, vodnogospodarskog sustava i sustava energetike igradevine komunalne infrastrukture, u sto se ukljucuje iazil za zivotinje.

Uvjeti utvrdivanja koridora ili trasa i povrsina promet-nih i infrastrukturnih sustava odredeni su u poglavlju 5.ovih Odredbi.

Clanak 141.

Na lokaciji Skracina u Malom Losinju, povrsine oko 0,25ha, dozvoljeno je graditi azil za zivotinje kao jednostavneprizemne gradevine koja ima zatvoreni i natkriveni dio.Izgraditi se moze, prema potrebama do 50 % povrsinezemljista, a neizgradeni dio je pozeljno ozeleniti. U sklopugradevine ili sklopa gradevina azila se moze graditi veteri-narska stanica, druge gradevine, kompatibilne namjenekao npr. smjestaj za pse i druge kucne ljubimce, prateci ipomocni sadrzaji.

Azil za zivotinje se gradi izravnom primjenom ovogplana. Utvrduju se slijedeci uvjeti za izgradnju:

- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) je 0,5,- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) je 0,7,- najveca dopustena visina gradevine iznosi 4,0 m,- najveci dozvoljeni broj etaza je ukopani podrum, pri-

zemlje i tavan,- oblikovanje gradevine suvremeno, na nacelu suklad-

nosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonogurbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglasenu inten-ciju uklapanja u okolni krajolik i naselje,

- broj parkiralisnih mjesta: najmanje 0,5 parkiralisnihmjesta po 1 zaposlenom, najmanje 1 parkiralisno mje-sto na 100 m2 bruto povrsine gradevine.

Povrsina mora za marikulturu i podrucje za odredivanjelokacije za marikulturu

Clanak 142.

Ovim se Prostornim planom utvrduju povrsine mora zamarikulturu: H1 postojeca u Uvali Kaldonta - PuntaKriza povrsine oko 5,13 ha i podrucje za odredivanje loka-cije za marikulturu H2 od uvale Zakolo do uvale Golubljajama (Sjeverno podno Osorscice) povrsine oko 10,13 ha iH3 uz uvalu Porat povrsine oko 13,32 ha, oznacene na kar-tografskom prikazu br. 1. »Koristenje i namjena povrsina« ina kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za koristenje, ure-denje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja ukoristenju«, mj. 1:25.000.

Lokacija za marikulturu se odreduje temeljem dodatnihistrazivanja i temeljem Procjene utjecaja na okolis. Zapostojecu i planirane lokacije nuzno je i za vrijeme koriste-nja pracenje stanja u okolisu i odrzavanje prostora,posebno kakvoce mora u dozvoljenim granicama.

U okviru ovih povrsina mora za marikulturu i podrucjeza odredivanje lokacije za marikulturu nije dozvoljenuzgoj plave ribe, a preporuca se uzgoj skoljkasa.

Clanak 143.

Brisan


Odredbom clanka 33. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,brise se clanak 143.

Gospodarske gradevine u funkciji obavljanja poljopri-vredne djelatnosti

Clanak 144.

Izvan pojasa kopna u sirini od 300 m od obalne crte naotocima Cresu i Losinju, te 100 m na manjim otocima,izvan gradevinskog podrucja naselja, mogu se graditi prize-mne gospodarske gradevine, ali iskljucivo u funkciji obav-ljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitorregistriran za obavljanje navedene djelatnosti.


Odredbom clanka 34. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se tekst clanka.

Clanak 145.

Gospodarske gradevine u funkciji obavljanja poljopri-vredne djelatnosti su:

- gospodarske gradevine i stocarska sklonista na pasnja-cima,

- gospodarske gradevine za uzgoj povrca i cvijeca (sta-klenici i plastenici) i za ostale poljoprivredne djelatno-sti (uzgoj ljekovitog bilja, uzgoj puzeva, preradu i paki-ranje poljoprivrednih proizvoda i sl.),

- spremista poljoprivrednih proizvoda i alata,- pcelinjaci,- tovilista stoke i peradi.Odredbom clanka 35. Odluke o donosenju V. Ciljanih

izmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,brisu se alineje (2) i (3) i zamjenjuju novima.

Clanak 146.

Gospodarske gradevine u funkciji stocarstva se mogugraditi na pasnjacima povrsine vece od 50.000 m2, postiva-njem slijedecih kriterija:

- najveca dopustena povrsina sjenika, odnosno spremi-sta iznosi 50 m2,

- najveca dopustena povrsina stale za prehranu ovacaiznosi 140 m2,

- u istoj gradevini moze se izgraditi i prostor za sklanja-nje ljudi povrsine do 25 m2,

- dozvoljena je izgradnja nadstresnice za muznju i gra-devine za agregat.

Odredbom clanka 36. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se dio stavka (1).


Clanak 147.

Spremista i gospodarske gradevine za vinogradarstvo,maslinarstvo, pcelarstvo, uzgoj povrca i cvijeca (staklenicii plastenici) i za ostale poljoprivredne djelatnosti (uzgoj lje-kovitog bilja, uzgoj puzeva, preradu i pakiranje poljopri-vrednih proizvoda i sl.)se mogu graditi samo na katastar-skim cesticama povrsine vece od 5.000 m2 osim za vino-grade koji trebaju biti na katastarskim cesticama povrsinevece od 2.000 m2.

Najveca dopustena povrsina spremista, pcelinjaka-nad-stresnica, prostora za vrcanje i slicnih pomocnih gradevinaiznosi 30 m2.

Odredbom clanka 37. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se stavak (1) i dodaje se stavak (2).

Clanak 148.

Udaljenost tovilista sitne stoke, odnosno peradarnika nemoze biti manja od 30 metara od gradevine stambenenamjene, odnosno bunara.

Tovilista i peradarnici se ne mogu graditi na manjoj uda-ljenosti od 3 kilometra od gradevinskog podrucja naseljagradskog karaktera niti na manjoj udaljenosti od 0,5 kmod drugih gradevinskih podrucja i gradevina.

Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilista moraju seodrediti uvjeti:

- za opskrbu vodom,- za djelotvorno prociscavanje otpadnih voda i mjere za

zastitu okolisa,- za prostor za boravak ljudi i- za sadnju zastitnog drveca.

Clanak 149.

Za gospodarske gradevine u funkciji tradicionalnogotockog stocarstva (ovcarstvo i kozarstvo), treba primjenji-vati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeca bavlje-nja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio. Te gradevine suekoloski prihvatljivije od navedenih tovilista.

Clanak 150.

Poljoprivredno zemljiste koje je sluzilo kao osnova zaizgradnju spremista ne moze se parcelirati na manje dije-love. Poljoprivredno zemljiste na kojem postoji pojedi-nacna gospodarska gradevina, cija je velicina i vrstatakva da to zemljiste u smislu ovoga Prostornog plananema dovoljnu povrsinu za izgradnju dviju gospodarskihgradevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bezobzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta gradevinaizgradena.

Clanak 151.

Gospodarske gradevine u funkciji obavljanja poljopri-vredne djelatnosti se grade kao prizemne gradevine smogucnoscu izgradnje podruma. Dozvoljena visina za spre-mista je 2,2 m a za ostale gradevine je najveca dozvoljenasvijetla visina prizemlja 2,60 m.

Tlocrtna projekcija pojedinacnih gospodarskih grade-vina mora biti izduzena, najmanje u omjeru 1:2, a sljemekrova mora biti paralelno s duzom stranom gradevine isa slojnicom terena. Krov moze biti jednovodni, kodvecih gradevina dvovodni s pokrovom od kupe kanalicenagiba 23 ˚. Oblikovanje gradevina treba biti u skladu s tra-dicijom u gradnji tih vrsta gradevina, svijetla visina prizem-lja ne moze biti visa od 2,60 metara, krov dvostresan,nagiba 23 stupnja pokriven kupom kanalicom ili »medite-

ran« crijepom s krovistem koje se na stropnu konstrukcijupostavlja direktno bez nadozida.

Gradevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatno-sti i pruzanja ugostiteljskih i turistickih usluga u seljackomdomacinstvu

Clanak 152.

Izgradnja gradevine za vlastite potrebe u funkciji obav-ljanja poljoprivredne djelatnosti (spremiste za alat, stro-jeve, poljoprivrednu opremu i sl.) i pruzanje ugostiteljskihi turistickih usluga u seljackom domacinstvu za prijavljenoobiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s velicinom parcelenajmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100m od obalne crte, kao prizemne gradevine ukupne grade-vinske (bruto) povrsine do 400 m2 i najvece visine do 5m, uz mogucnost izgradnje potpuno ukopanog podrumado 1000 m2 gradevinske (bruto) povrsine.

Lokacije gradevina u funkciji obavljanja poljoprivrednedjelatnosti i pruzanja ugostiteljskih i turistickih usluga useljackom domacinstvu ce se, za jedan ili vise programana istoj lokaciji, odobravati sukladno posebnom ProgramuGrada Malog Losinja za razvoj »agro« i ruralnog turizma,kojim ce pored utvrdenih prostornih kriterija i ravnomjer-nog planiranja na cijelom prostoru Grada odrediti dodatnikriteriji od interesa za Grad.

Uz druge lokacije agro-turizma koje ce se realizirati usklopu gradevinskih podrucja ruralnih naselja, ovo ce bitidopuna specificne ponude u sklopu projekta agro-turizma.

Izgradnja gradevine za vlastite potrebe u funkciji obav-ljanja poljoprivredne djelatnosti (spremiste za alat, stro-jeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljskopoljoprivredno gospodarstvo s velicinom parcele najmanje3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m odobalne crte, kao prizemne gradevine ukupne povrsine100 m2.

Ove se gradevine mogu graditi najmanje 200 m od rub-nog podrucja najblizeg naselja ili stana, a blize uz suglas-nost nadleznog Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministar-stvo kulture).


Odredbom clanka 38. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se dio teksta u stavku (1) i (2).

Rekreacijska podrucja (RP)

Clanak 153.

Rekreacijska podrucja su prostori prirodnog okolisa kojise koriste i ureduju u funkciji rekreacije u slobodnom pro-storu i izletnickog turizma.

U takvim se prostorima, sukladno obiljezjima prostora iuz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti moguizvoditi samo zahvati koji su primjereni odredenoj lokacijiili podrucju. Dozvoljava se mogucnost uredivati pjesackestaze, biciklisticke staze, jahace i trim staze i igralista zarekreaciju, uredivati djecja igralista, urediti parkiralista,prije svega rekonstruirati postojece gradevine sukladnoodredbama ovog plana, graditi nove gradevine koje jetemeljem odredbi ovog plana dozvoljeno graditi izvan gra-devinskog podrucja, te iznimno, u okviru pojedinog podru-cja na jednoj lokaciji graditi primjereno oblikovanu prize-mnu gradevinu za prehranu i pice, sanitarije i spremistaza sportske rekvizite, sklonista i slicno, koja je u funkcijidnevnog izletnickog turizma. Oblikovanje gradevine treba


biti prilagodeno prirodnom ambijentu. Lokacijskom dozvo-lom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrduje ukupnapovrsina gradevine (okvirno 20 m2) s terasom za najvise40 mjesta koja moze biti natkrivena tendom ili pergolom)i sadrzaji u gradevini, te vezano na to nacin vodoopskrbe,odvodnje i energetski sklop.

Kao rekreacijska podrucja se mogu koristiti prostori kojisu za to pogodni, a da se vrijednosti istog i okolnog pro-stora time ne umanjuju. Kao rekreacijska podrucja suistaknuti prostori park sume Cikat - Mali Losinj, parksume Pod Javori - Veli Losinj, otocic Murtar u povrsiniod 5,0 ha i dio otocica Koludarca u povrsini od 4,46 ha,ukupan prostor planine Osorscice, prostor Punte Kriza ijuzni dio otoka Losinja. Kao specificno rekreacijsko podru-cje nove turisticke ponude u cijoj bi funkciji bila i poljopri-vredna proizvodnja, planira se podrucje Punta Kriza -Matalda. Koncepcija programa je vrjednovanje i promocijaekologije, zdravog zivota i nacin zivota u prostoru Matalde,odnosno podrucja Punta Kriza u cjelini. Realizacija ovogprograma sastavni je dio ukupne turisticke ponude podru-cja, s naglaskom na razvoj »otockog agroturizma«.

U okviru rekreacijskog podrucja na juznom dijelu otokaLosinja, na jednoj se lokaciji dozvoljava realizacija promo-tivnog turisticko-edukacijskog punkta, na nacin da sedozvoljava izgradnja prizemne ili jednoetazne gradevineili sklopa gradevina, ukupne tlocrtne povrsine u razini pri-zemlja do 100 m2 koja bi bila udaljena od obalne linije naj-manje 100 m, uz uvjet da se na lokaciji iskljucuje moguc-nost stanovanja ili turistickog smjestaja.

Gradevine posebne namjene koje se planiraju izvan gra-devinskog podrucja

Clanak 154.

Na prostoru Grada Malog Losinja je izvan gradevinskogpodrucja smjestena slijedeca gradevina posebne namjene -vojna gradevina:

1. RP »Tovar«.Na lokaciji RP »Tovar« se dozvoljava rekonstrukcija

postojecih vojnih gradevina i radovi kojima se osiguravanesmetan rad vojnih uredaja te sigurnost i tajnost vojnogkompleksa sukladno potrebama obrane kao i realizacijanovog objekta sukladno potrebama obrane.

2.4. Podrucja posebnih ogranicenja u koristenju

Clanak 155.

Prostori posebnih ogranicenja u koristenju koja seodnose na krajobraz i obalu, geotehnicke znacajke tla, lovi-sta, sanaciju prostora, rekreacijska podrucja, more, zastitupovrsina i gradevina posebne namjene i zone ogranicenegradnje i uredenja prostora vezano na planiranje i koriste-nje gradevina prometa su oznaceni na kartografskom pri-kazu br. 3.1 »Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu pro-stora - podrucja posebnih ogranicenja u koristenju«, mj1:25000.

Krajobraz i obala

Clanak 156.Podrucja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirod-

nog i kultiviranog krajobraza koja se nalaze izvan zastice-nih i evidentiranih vrijednih dijelova prirode i izvan podru-cja kulturne bastine se stite ovim planom zbog osobite vri-jednosti i ljepote sukladno clanku 235. i 236. odredbi.

U ovom se krajobrazu kao posebnost isticu potezi itocke s panoramskim vrijednostima koji se stite od izgrad-nje koja bi na bilo koji nacin umanjila njihove vrijednosti :

- vrh Televrin na Osorscici na koti 589 m n.m.- vrh Sv. Nikola na Osorscici na koti 558 m n.m.

- vrh Did na otoku Iloviku na koti 88 m n.m.- vrh Mala straza na otoku Iloviku na koti 86 m n.m.- vrh Straza na otoku Susku na koti 93 m n.m.- vrh Vela straza na Punti Kriza na koti 154 m n.m.- vrh Melin kraj Velog Losinja na koti m n.m.- vrh Sv. Ivan kraj Velog Losinja na koti 231 m n.m.

Geotehnicke znacajke tla

Clanak 157.

Podrucja posebnih ogranicenja u koristenju obzirom napostojece geotehnicke znacajke tla odreduju se sukladnotockama 1.2.1.1. Geoloska grada, geotehnicke znacajke ihidrologija (bujicne vode) i 3.7.1. Zastita tla i oznacenasu na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje,uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenjau koristenju«, u mjerilu 1:25.000.

Lovista

Clanak 158.Podrucja posebnih ogranicenja u koristenju obzirom na

povrsine lovista, lovnih povrsina i povrsina zemljistaizvan lovista oznacena su na kartografskom prikazu br.3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - pod-rucja posebnih ogranicenja u koristenju«, u mjerilu1:25.000.

Lovnu povrsinu treba, zbog usvojenih nacela ocuvanjaokolisa i ocuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ogra-niciti na prostore izvan zasticenih prirodnih podrucja (najuzni dio otoka Cresa i juzni dio otoka Losinja) te broj ipovrsinu lovista reducirati sukladno planiranom koristenjuprostora.

Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih icjelovitih mjera zastite prirode neophodno je preispitatikompatibilnost lova s nacelima zastite prirode.

Alohtonu divljac na ovom prostoru ukloniti na osnovuPrograma sacinjenog od strane strucnih institucija koriste-njem iskustava poznatih na podrucju EU.

Prostori za sanaciju

Clanak 159.Prostori napustenih odlagalista otpada, prostori ostece-

nog kultiviranog krajobraza i povrsine eksploatacijekamena su planirani za sanaciju. Postojece odlagaliste»Kalvariju« potrebno je sanirati prije izgradnje transfer-stanice. Napustena odlagalista otpada i podrucje sanacijepostojeceg odlagalista oznaceni su na kartografskom pri-kazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu pro-stora - podrucja posebnih ogranicenja u koristenju«, u mje-rilu 1:25.000.

Nuzna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kul-tiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjomi neprimjerenim koristenjem poljoprivrednih i sumskihpovrsina postavljanjem razlicitih objekata za povremeniboravak i kampiranje i vezano na to izvodenje drugihradova na zemljistu. Te je objekte potrebno evidentirati iukloniti a podrucje sanirati privodenjem osnovnoj namjeni.Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelomprostoru Grada, a brojnoscu su posebno naglasene na pod-rucju Punte Kriza, na podrucju Liski-Kurila i Podosorsci-com. Kako se navedeno koristenje zemljista uglavnomdogada tockasto u prostoru, na kartografskom prikazu3.1.»Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - pod-rucja posebnih ogranicenja u koristenju«, u mjerilu1:25.000, graficki se kao zonu sanacije definiralo podrucjesjeverno od Pogane na Punti Kriza, koje se u cjelini koristina navedeni nacin.

Ovim se Prostornim planom utvrduje sanacija postoje-ceg kamenoloma Brdo Kusc. Podrucje za sanaciju je odre-


deno na kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za koriste-nje, uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnih ograni-cenja u koristenju«, mj. 1:25.000, a obuhvaca povrsinukamenoloma izvan podrucja za prenamjenu. Sanacija seprovodi kako bi se devastirano podrucje saniralo u skladus vazecim propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju se pla-nira provesti oblikovanjem terena i posumljavanjem odgo-varajucim autohtonim biljnim vrstama.

Odredbom clanka 6. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., mijenja se stavak (1).

Rekreacijska podrucja

Clanak 160.

Vrijedni prostori krajobraza koji se namjenjuju rekrea-ciji u prirodnom okruzenju te se stite i koriste sukladnoclancima 153., 156. i 235.-237. odredbi i oznacena su nakartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, urede-nje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja ukoristenju«, u mjerilu 1:25.000.

More

Clanak 161.

Podrucja mora na koja se odnose posebna ogranicenjaodreduju se sukladno clanku 38. odredbi i oznacena suna kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje,uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenjau koristenju« i na kartografskom prikazu br. 1. »Koristenjei namjena povrsina«, u mjerilu 1:25.000.

Zone zastite povrsina i gradevina posebne namjene

Clanak 162.

Na prostoru Grada Malog Losinja su odredene povrsineposebne namjene za slijedece zone vojnih kompleksa igradevina: 1. Vojarna »Kovcanje« i

2. RP »Tovar«.Ovisno o vrsti, namjeni i polozaju u prostoru, oko poje-

dinog kompleksa iz prethodnog stavka se odreduje zastitnazona sa slijedecim uvjetima koristenja i uredenja prostora:

1. Vojarna »Kovcanje« - zabrana gradnje u pojasu 100m od ruba zone posebne namjene, za svaku even-tualnu gradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju trazitisuglasnost MORH-a, podrucje luke posebnenamjene definirati sukladno Odluci o lukamaposebne namjene.

2. RP »Tovar« da - zabrana gradnje u 700 m od osiuredaja ovisno od mikrolokacije postaje, razmjestajai namjene objekta unutar postaje, karakteristikaterena, okolne naseljenosti i dr. odnosno do traseplanirane drzavne ceste D100.

Zone zastite za sve povrsine i gradevine su oznacene nakartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, urede-nje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja ukoristenju«.

Zone ogranicene gradnje i uredenja prostora

Clanak 163.

Na prostoru Grada Malog Losinja su odredene zoneogranicene gradnje i uredenja prostora za potrebe i u funk-ciji prometnih gradevina.

a. Utvrduju se zone ogranicene gradnje i uredenja pro-stora radi rezervacije koridora za trase slijedecihcesta;

1. rekonstrukciju drzavne ceste na dijelu kroz naseljeOsor, gdje zona zabrane gradnje obuhvaca prostorunutar kojeg je moguce izgraditi novu dionicudrzavne ceste D100 i podmorski tunel, a izgradnjau utvrdenoj zoni je dozvoljena nakon rekonstrukcijedrzavne ceste na predmetnoj dionici,

2. izgradnju spojne ceste Suncana uvala - Kalvarija uMalom Losinju, gdje zona zabrane gradnje obuh-vaca prostor unutar kojeg je moguce izgraditi dio-nicu spojne ceste a izgradnja u utvrdenom koridoruje dozvoljena nakon izgradnje ceste.

U zoni ogranicene gradnje i uredenja prostora koridoracesta, prije rekonstrukcije, odnosno izgradnje planiraneceste se dozvoljava izgradnja iskljucivo;

- vodova infrastrukture koje je moguce preloziti u trupceste,

- izgradnje pjesackih i biciklistickih staza,

- postavljanje pokretnih gradevina i uredaja,

- na prostoru sportsko-rekreacijskog centra R19 jepored navedenog dozvoljeno uredenje nasutih ili trav-natih igralista.

b. Utvrduju se zone ogranicene gradnje i uredenja pro-stora radi rezervacije prostora za izgradnju javnihparkiralista ciji je prostorni raspored vidljiv iz karto-grafskog prikaza br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, ure-denje i zastitu prostora - podrucja posebnih ograni-cenja u koristenju«, u mjerilu 1:25.000. Parkiralistase ureduju sukladno clancima 194. i 195. odredbi.

c. Utvrduju se zone ogranicene gradnje i uredenja zakoristenje aerodroma i letjelista;

3. za aerodrom Mali Losinj se utvrduje zracni put,

4. za aerodrom Mali Losinj se utvrduje prostor zapostavljanje prilaznih svjetala nakon planiranog pro-duzenja uzletno-sletne staze,

5. za letjeliste Unije se utvrduje zracni put.

Zracni put aerodroma (3.) i letjelista (5.) predstavljazastitnu povrsinu u kojoj se ogranicava visina objekatavisih od 35 m, prirodnih i umjetnih zapreka cime se omo-gucuje siguran manevar zrakoplova.

U zoni ogranicene gradnje oznake (4.) je eventualnogradenje i uredenje dozvoljeno uz suglasnost nadleznogMinistarstva.

d. Zona ogranicene gradnje i uredenja prostora u kori-doru zicare odreduje se u clanku 198. odredbi.

Zone zastite za sve povrsine i gradevine su oznacene suna kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje,uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenjau koristenju«.

Odredbom clanka 19. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se tocka c.

3. UVJETI SMJESTAJA GOSPODARSKIH DJE-LATNOSTI

Clanak 164.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osiguratiracionalno koristenje neobnovljivih prirodnih dobara, teodrzivo koristenje obnovljivih prirodnih izvora.


Turizam

Clanak 165.

Uloga turizma u razvoju gospodarstva podrucju GradaMalog Losinja je prevladavajuca. Razvoj turizma temeljitice se na osnovnim resursima koji cine prirodne vrijednostii kulturna bastina ukljucivo prepoznatljivost podrucja,posebno otoka Losinja kao turisticke destinacije s tradici-jom. Koncept razvoja turizma treba uskladiti s receptivnimmogucnostima prostora, globalno i za svaku destinacijuposebice, uvijek uz postivanje uvjeta zastite okolisa. Pritome treba utvrditi mjere kojima se negativni efekti kojise neminovno ocekuju zbog koncentracije velikog brojagostiju i u isto vrijeme, svode na prihvatljivu mjeru.

Uredenje i izgradnju odgovarajucih sadrzaja potrebno jeplanirati i provoditi tako da se u najvecoj mogucoj mjeriocuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnogokruzenja.

Buduci razvoj ugostiteljstva i turizma je u najvecoj mjeriplaniran u okviru postojecih izgradenih ugostiteljsko turi-stickih zona, njihovim restrukturiranjem i repozicionira-njem uz podizanje razine sadasnjeg smjestaja.

Povecanje kapaciteta i obogacenja ponude u turizmuplanira se stvaranjem uvjeta za razvoj zdravstvenogturizma, pruzanjem ugostiteljskih i turistickih usluga useljackom domacinstvu te koristenjem graditeljskog nasli-jeda, posebno ruralnog koje je pretezito zapusteno ili upropadanju te drugih napustenih gradevina, za sto trebaosigurati strucnu revitalizaciju. Ukupno povecanje kapaci-teta se planira do okvirno 4.900 kreveta. Povecanje kapaci-teta u hotelskom smjestaju visoke kategorije sa 4 i 5 zvjez-dica (*), u izdvojenim zonama i u okviru naselja iznosiukupno oko 1.600 kreveta.

Smjestajni kapaciteti visoke kategorije, pretezno sa 4 i 5zvjezdica (*), planiraju se u izdvojenim zonama ugostitelj-sko turisticke namjene ukupnog kapaciteta do 13.500 do15.000 kreveta.

Oko 1.200 kreveta se planira u okviru malih obiteljskihhotela visoke kategorije koji ce se urediti u okviru naselja.

Za razvoj ruralnog (agro) turizma se planira rekonstruk-cija autohtonih kuca, gdje se kao najveca vrijednost prepo-znaju napusteni stanovi na Punti Kriza i iznad Nerezina, tegraditeljski fond malih otoka.

Pored toga se u okviru ruralnih naselja i na vise lokacijaizvan naselja planira realizacija projekata agro-turizma avezano na pruzanje ugostiteljskih i turistickih usluga useljackom domacinstvu. Ukupno se planira do 1.000 kre-veta u navedenom tipu smjestaja.

Nauticke kapacitete se uskladuje s pojacanom zastitomprirode na kopnu i moru. Marina se planiraju u Nerezi-nama ukupnog kapaciteta 280 vezova i u Malom Losinjupostojeca kapaciteta 400 vezova i planirana 200 vezova.Za dodatne nauticke kapacitete koristiti ce se disperziranimanji kapaciteti unutar luka otvorenih za javni promet uznaselja i kapaciteti sidrista.

Poljoprivreda

Clanak 166.

Predvida se postupni prelazak s konvencionalne na eko-losku poljoprivredu (organsku, biolosku). Takva poljopri-vreda treba predstavljati kvalitetna dopunu turizmu panjen razvoj treba usmjeriti prvenstveno na proizvodnjuzdrave hrane koja ce se uglavnom plasirati na vlastito trzi-ste i u ugostiteljstvo otoka.

Aktiviranjem poljoprivrede podmirio bi se dio potreba uhrani stanovnistva i turizma. Ekonomicnost je u proizvod-nji autohtone zdrave hrane i njenom plasmanu u sklopu

turisticke ponude. Oslonac za ekolosku poljoprivredu jena obiteljskim gospodarstvima i agroturizmu.

U cilju ocuvanja prirodne bioloske i krajobrazne razno-likosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stocarstvo, tepoticati obnovu zapustenih vinograda i maslinika na tradi-cionalan nacin, poticati pcelarstvo i sl.

Poljoprivredne povrsine se na prostoru Grada MalogLosinja, posebno dio tih povrsina koje cine vrijedne poljo-privredne povrsine, cuva od nenamjenskog oblika koriste-nja. Obnovom poljoprivredne djelatnosti aktivira se posto-jeci potencijal koji cini vrijedno poljoprivredno zemljiste, uvelikoj mjeri zapusteno i rekultivira degradirani kulturnikrajolik.

Osobito vrijedno obradivo tlo povrsine oko 600 ha i vri-jedne obradivo tlo povrsine oko 2.600 ha cuva se od nena-mjenskog koristenja i osnova je razvoja maslinarstva, vino-gradarstva, vocarstva, povrcarstva te uzgoja mediteranskogljekovitog i zacinskog bilja.

Za poljoprivredu treba koristiti i sve ostale poljopri-vredne povrsine. U preteznom dijelu povrsine to su kraskipasnjaci povrsine oko 10.300 ha koji su osnova razvojaovcarstva, kozarstva i pcelarstva. Potrebno je provoditikrcenje i vracanje prvobitne poljoprivredne namjene nasvim poljoprivrednim povrsinama kao i na pasnjacimakoji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenjebroja ovaca ne koriste za ispasu.

Zbog problema koje u revitalizaciji poljoprivrede izazivaizrazita usitnjenost poljoprivrednog posjeda te je potrebnopoticati rjesavanje zemljisno-knjizne problematike.

Lovstvo

Clanak 167.

Lovnu povrsinu koja danas obuhvaca 57 % povrsineGrada treba, zbog usvojenih nacela ocuvanja vrijedne pri-rode u ovom prostoru, ograniciti na prostore izvan zastice-nih prirodnih podrucja te broj i povrsinu lovista reduciratisukladno planiranom koristenju prostora. Zbog generalnogopredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjerazastite prirode neophodno je preispitati kompatibilnostlova s nacelima zastite prirode.

Alohtonu divljac na ovom prostoru ukloniti na osnovuPrograma sacinjenog od strane strucnih institucija koriste-njem iskustava poznatih na podrucju EU.

Sumarstvo

Clanak 168.

Gospodarenje sumama obuhvaca uzgoj, zastitu i koriste-nje suma i sumskih zemljista te izgradnju i odrzavanje sum-ske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima zaodrzivo gospodarenje sumama. Sveeuropski kriteriji zaodrzivo gospodarenje sumom jesu:

1. odrzavanje i odgovarajuce poboljsanje sumskih eko-sustava i njihov doprinos globalnome ciklusu kisika,

2. odrzavanje zdravlja i vitalnosti sumskog ekosustava,3. odrzavanje i poticanje proizvodnih funkcija sume,4. odrzavanje, ocuvanje i odgovarajuce poboljsanje

bioloske raznolikosti u sumskom ekosustavu,5. odrzavanje i odgovarajuce poboljsanje zastitnih

funkcija u upravljanju sumom (posebno tla i vode)6. odrzavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i

uvjeta.Sumama na ovom prostoru treba gospodariti na nacin da

se prije svega osigura zastita i unapredenja suma posebnouz ocuvanje suma u reprezentativnim ekoloskim sustavimai krajolicima i to prvenstveno kao autohtonih sastojina, uzto osigurati jednostavnu biolosku reprodukciju suma i isto-


vremeno djelovati na ocuvanju faune uz ograniceno gospo-darenje divljaci.

Stvoriti stabilne sumske sastojine, obnavljati vegetaciju uunistenim ili degradiranim sumskim ekosistemima, erodira-nim povrsinama, te na obesumljenim povrsinama nakojima poljoprivreda nema uvjeta razvoja, odnosno tamogdje se ne provodi ekstenzivno stocarstvo.

Stimulirati razvoj urbanog sumarstva radi ozelenjivanjagradskih podrucja, posebno rubnih, seoskih naselja, turi-stickih podrucja zbog povoljnog utjecaja suma na okolis,koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim isanitarnim utjecajima na urbanizirana podrucja (izgled kra-jolika, zastita od utjecaja buke i zagadenja, zastita od pre-komjerne insolacije i utjecaja vjetra, mogucnost koristenjaza rekreaciju i djelom za proizvodnju).

Na podrucju Cikata i drugih dijelova Malog Losinja, napodrucju Pod Javori i drugih dijelova Velog Losinja, te naostalim mjestima gdje pridolaze sastojine alepskog bora ciljje formirati mjesovitu sastojinu alepskog bora s grupamastabala crnike izraslih iz sjemena, formirajuci tako kvali-tetnu sumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala zna-cajniju funkciju u turistickoj valorizaciji ovog podrucja.

Sumarstvo ce i nadalje biti u temeljnoj funkciji odrzava-nja sumskog fonda, zastiti i rekreaciji dok ce eksploatacijabiti minimalna. Odrzavanje drzavnih suma i manji obujamsjece treba provoditi u skladu s Programima gospodarenja,dok je Grad obvezan izraditi Programima gospodarenjasumskim zemljistima na privatnoj zemlji kojim ce se i natim povrsinama primjenjivati ista nacela gospodarenja.

Sumsko gospodarsku osnovu nadlezna sumarija mozeprovoditi nakon sto dobije suglasnost Gradskog vijeca asve gradevine (motrionice, sumske i protupozarne ceste,prosjeci i sl.) moraju biti definirane u njoj, te ce se nakonsuglasnosti Grada imati valjane dokumente za izvodenjeprema Zakonu o gradnji. Prilikom izdavanja tih dokume-nata potrebno je obvezno utvrditi uvjete zastite prirodeprema Zakonu o zastiti prirode.

Ribarstvo

Clanak 169.

Podrucje Losinja i Cresa ima dobru tradiciju ulova i pre-rade ribe, a i nalazi se u blizini potrosackih centara (Trst,Rijeka, turisticka mjesta). U narednom razdoblju poveca-vat ce se ulov ribe za potrebe stanovnistva, turizma iizvoza, ali bi trebalo modernizirati i prosirivati ribarskuflotu i ribolovnu opremu, unijeti vise reda na lovistima,suzbijati nedopustene oblike ulova i poostriti sezonskuzastitu ribljeg fonda. Uz to ce se povecati broj profesional-nih, malih i sportskih ribara. Postoje povoljni uvjeti i zaprosirenje marikulturnog uzgoja ribe, dagnji i kamenica;pogodne uvale za taj uzgoj treba predvidjeti prostornimplanom. Ocekuje se povecanje ulova i uzgoja od sadasnjih2000 t na 2.200 -2.500 t u 2015 godini.

Brodogradnja

Clanak 170.

U sekundarnom sektoru brodogradnja ce i nadalje bitidominantna djelatnosti, ali ce se uz nju razviti i mnogi obrt-nicki pogoni koji ce nadopunjavati tu djelatnost. No oni cepoticati i razvoj drugih preradivackih djelatnosti koje neceoneciscavati okolis i koje ce pridonositi cjelogodisnjemzaposljavanju ljudi. U narednom razdoblju ce razvoj nau-tickog turizma i povecanje broja brodova za rekreaciju

na otocima povecati potraznju za uslugama popravkatrupa, motora i opreme, pa ce navedena dva brodogradili-sta povecati obujam svog poslovanja.

Potrebna je modernizacija pogona oba brodogradilistauz uvodenje djelatnosti i nacina rada kojima ce se smanjitinegativan utjecaj na okolis. Odredeni tehnoloski postupci sutjecajem na okolis se trebaju napustiti (suho pjeskarenje)te uvesti nove tehnologije i nove djelatnosti koje ce na boljinacin valorizirati atraktivnost postojece lokacije uz samonaselje (proizvodnja odredene vrste plovila, servisiranje iodrzavanje odredene vrste plovila, izlozbeni prostori, saj-movi plovila, prodaja plovila i sl.)

Gospodarske - poslovne namjene

Clanak 171.

Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtnistva isvih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno uizdvojene povrsine za gradnju gospodarskih sadrzaja i tou zonu Kalvarija uz naselje Mali Losinj i zonu Cunski -Kusc nedaleko naselja Cunski.

Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju razvijatiunutar postojecih i planiranih povrsina gospodarskenamjene unutar naselja, kao i pojedinacnih sadrzaja usklopu zona mjesovite namjene u sklopu naselja, racional-nim koristenjem zauzetih prostora pretezno u okvirupostojecih lokacija ali i u novim zonama naselja.

Postojece povrsine iskljucivo gospodarske namjene unaseljima su postojeca brodogradilista u Malom Losinju iu Nerezinama.

Nove manje gospodarske zone se planiraju, na principupolicentricnog razvoja prostora, za manje proizvodno -zanatske sadrzaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu dje-latnost, usluzne, trgovacke, komunalno-servisne i drugeposlovne i gospodarske djelatnosti u naseljima Belej,Punta Kriza, Nerezine, Veli Losinj i Unije.

4. UVJETI SMJESTAJA DRUSTVENIH DJELAT-NOSTI

Clanak 172.

Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjetismjestaja i razvitka sustava drustvenih djelatnosti: pred-skolskih i skolskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih usta-nova, gradevina kulture i sporta, vjerskih gradevina teostalih gradevina od javnog interesa. Vrsta i broj gradevinadrustvenih djelatnosti odreduju se mrezom gradevina zasvaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Mreza gradevina drustvene namjene na podrucju Gradaprikazana je na kartografskom prikazu br.

kartografskom prikazu br. 1. »Koristenje i namjena pro-stora«, u mjerilu 1:25000.

Pri utvrdivanju kriterija za dimenzioniranje naselja kojaobnasaju funkciju glavnog gradskog i lokalnog razvojnogsredista u planirane osnovne javne sadrzaje ukljucena je idjecja ustanova - vrtic, sukladno planiranom broju stanov-nika 2015.

Clanak 173.

Gradevine i sadrzaji drustvenih djelatnosti se u praviluplaniraju unutar prostora naselja, ovisno o centralnoj funk-ciji koju naselje obnasa, dok se u izdvojenim zonama izvannaselja planiraju sadrzaji sporta i rekreacije i pojedine vjer-ske gradevine.


U naselju Mali Losinj kao sredistu Grada se planirajuslijedece drustvene djelatnosti:

Uprava i sudstvo- ispostave zupanijske i drzavne uprave- gradski/opcinski organi samouprave- opcinski sud- prekrsajni sud- sjediste javnog biljeznika- porezna uprava - ispostava- policijska stanica

Predskolski odgoj- djecji vrtic i jaslice

Skolstvo- srednja skola / visa skola- osnovna skola- sportska dvorana osnovne skole

Kultura i informacije- otvoreno ili pucko uciliste- kino- muzej, galerija- knjiznica, citaonica

Zdravstvo i socijalna skrb- stacionari u sklopu objekata primarne

zdravstvene zastite- objekti primarne zdravstvene zastite- dom za starije osobe

Sport- pojedinacni sportski objekti- sportski klubovi

U naseljima Veli Losinj i Osor s Nerezinama kao lokalnimsredistima se planiraju sljedece drustvene djelatnosti:

Predskolski odgoj- djecji vrtic i jaslice

Skolstvo- podrucna osnovna skola

Kultura i informacije- knjiznica i citaonica- muzej, galerija

Zdravstvo i socijalna skrb- primarna zdravstvena zastita- sekundarna zdravstvena zastita u

Velom Losinju- dom za starije osobe

Sport- pojedinacni sportski objekti- sportski klubovi

U naseljima Ilovik, Susak, Unije i Punta Kriza kaosamostalnim naseljima i manjim lokalnim sredistimase planiraju slijedece drustvene djelatnosti:

Skolstvo- podrucna osnovna skola

Zdravstvo- primarna zdravstvena zastita

Kultura i informacije- knjiznica i citaonica /preporuka/

Predskolske i skolske ustanove

Clanak 174.

Pri izradi urbanistickih planova uredenja za naselja ukojima se planiraju ove ustanove (iako postojece predskol-

ske i skolske ustanove zadovoljavaju potrebe u planskomrazdoblju) potrebno je rezervirati dio prostora uz postojeceustanove za eventualne potrebe sirenja i podizanja stan-darda unutar postojece ustanove. U naselju Mali Losinjtreba planirati/rezervirati prostor za visoku skolu/veleucili-ste.

Potreba za predskolskim i skolskim ustanovama odre-duje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnomstanovnistvu i to:

- za predskolske ustanove: 8% (6 %), uz obuhvat upredskolskim ustanovama 76%,

- za osnovne skole 10,0% (8 %).Prilikom izrade urbanistickog plana uredenja naselja

Mali Losinj je potrebno poboljsati uvjete dostupnost isigurnosti prilaza do postojecih ustanova.

Gradevina skolske sportske dvorane se gradi na pro-storu u neposrednoj blizini skole i postojece gradske sport-ske dvorane, sukladno vazecim uvjetima i uvjetima iz cla-naka 90. i 91. odredbi.

Sport i rekreacija

Clanak 175.

Gradevine i podrucja namijenjena za smjestaj sportsko-rekreacijskih sadrzaja smjestaju se unutar gradevinskogpodrucja naselja i na povrsinama za izdvojene namjene.

Detaljniji uvjeti gradnje gradevina u gradevinskim pod-rucjima naselja odredeni su clancima 90. i 91. odredbi, ana povrsinama za izdvojene namjene clancima 124.-133.odredbi.

Urbanistickim planom uredenja za pojedino naselje iliizdvojenu namjenu uz obalu, mora se planirati obalna set-nica (lungo mare) i omoguciti setnja i rekreacija uz samumorsku obalu.

U sklopu rekreacijskih podrucja, akvatorija i obalnogpojasa odreduju se uredene i prirodne morske plaze nami-jenjene kupanju i sportovima na vodi.

Izvan gradevinskih podrucja se rekreacijska podrucjaureduju prema clanku 153. odredbi.

Zdravstvo i socijalna skrb

Clanak 176.

Postojece gradevine za zdravstvo i socijalnu skrb prosiri-vat ce se i adaptirati u skladu s prostornim mogucnostima(ili ogranicenjima). Gradnja novih gradevina moguca jepod uvjetima odredenim clancima 90. i 91. odredbi.

Gradevina doma za starije osobe se gradi u naselju kojeje centar Grada i lokalni centar, gdje postoje uvjeti koriste-nja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekrea-cijskih usluga, kao i uvjeti za drustvenu aktivnosti korisnikadoma, najmanjeg kapaciteta 40 korisnika, te manjeg kapa-citeta u drugim naseljima.

Vjerske gradevine

Clanak 177.

Vjerske gradevine (crkve, kapele, samostani, pastoralnicentri, skole i dr.) u pravilu se grade u gradevinskim pod-rucjima naselja. Gradnja novih gradevina moguca je poduvjetima odredenim clancima 90. i 91. odredbi, kapele, kri-zevi i sl. obiljezja se mogu smjestiti i izvan gradevinskihpodrucja naselja nakon sto se obnove sve postojece i uru-sene.

Unutar gradevinskog podrucja naselja Cunski - Artatore(NA 2.1), se na prostoru povrsine priblizno 1.000 m2 (diok.c. 10910/9) planira izgradnja crkve, kao samostojece gra-devine izgradene povrsine do 200 m2, na nacin da se


izbjegne znatnije rusenje vrijednog visokog zelenila nalokaciji. Gradevina treba biti kvalitetno oblikovanasukladno namjeni. Na neizgradenom dijelu gradevnecestice se u cijelosti cuva postojece visoko zelenilo, a par-kiraliste se na cestici moze urediti iskljucivo prilagodava-juci se rasporedu postojecih stabala.

5: UVJETI UTVRDIVANJA KORIDORA ILITRASA I POVRSINA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Clanak 178.

Koridori i povrsine infrastrukturnih sustava prikazani suna kartografskom prikazu br. 1 »Koristenje i namjena

povrsina« i br. 2 »Infrastrukturni sustav«, u mjerilu1:25.000.

Razvrstaj gradevina infrastrukture drzavnog i zupanij-skog znacaja prikazan je clancima 44.-46. odredbi. Ovimsu Planom odredeni koridori i povrsine infrastrukturnihsustava i to za:

- prometni sustav koji ukljucuje cestovni, pjesacki i pro-met u mirovanju te pomorski i zracni promet,

- infrastrukturu poste i elektronickih komunikacija idruge povezane opreme,

- vodnogospodarskog sustava,

- sustav uredenja vodotoka i voda,

- energetskog sustava.

Kriteriji razgranicenja infrastrukturnih koridora se odreduju na slijedeci nacin:


Povrsine za infrastrukturu odreduju se prema kartograf-skim prikazima br. 1. »Koristenje i namjena povrsina« i br.2 »Infrastrukturni sustavi i mreze«u mjerilu 1: 25.000, uva-zavajuci:

- vrednovanje prostora za gradenje,- uvjete utvrdivanja prometnih i drugih infrastrukturnih

sustava,- mjere ocuvanja krajobraznih vrijednosti,- mjere zastite prirodnih vrijednosti,- mjere zastite kulturno-povijesnog naslijeda i- mjere sprecavanja nepovoljnog utjecaja na okolis.Odredbom clanka 14. Odluke o donosenju I. izmjena i


Odredbom clanka 20. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenjaju se stavci(1) i (2).

5.1 PROMETNI SUSTAV

Clanak 179.

Prometni sustav prostora Grada Malog Losinja prikazanje na kartografskom prikazu br. 1 »Koristenje i namjenapovrsina«, u mjerilu 1:25.000 a ukljucuje osnove cestovnog,pomorskog i zracnog sustava te postanskog i telekomuni-kacijskog sustava.

1.1.1. Cestovni promet

Clanak 180.

Cestovnu mrezu na podrucju obuhvata ovog Plana,sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske zupanije,cine javne ceste: drzavne, zupanijske i lokalne, te neraz-vrstane ceste:

Drzavna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres - MaliLosinj (D100)

Planirana rekonstrukcija dionice:- obilaznica Beleja (izmedu naselja Belej i Kacicevi) l =

2.000 m,- rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog mosta,- rekonstrukcija pred Malim Losinjem (uvala Kovcanje-

autokamp Poljana) - novi dio trase l = 1.500m, prikojem je zahvatu potrebno ishoditi suglasnost Mini-starstva obrane,

- rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m podizanje niveletes izgradnjom novog mosta,

- rekonstrukcija krizanja na zavrsetku drzavne cesteD100 u Malom Losinju i na pocetku zupanijske cesteza Veli Losinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rje-senja pjesackog i biciklistickog prometa (moguce rjese-nje krizana u dvije razine).

Nakon izgradnje novih dionica drzavne ceste, postojecece trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima.

Zupanijske cesteNa prostoru Grada Malog Losinja su planirane slijedece

zupanijske ceste:- od drzavne ceste Porozina - Cres - Mali Losinj do

zracne luke Mali Losinj,- od Malog Losinja do Velog Losinja.

Lokalne cesteNa prostoru Grada Malog Losinja su planirane slijedece

lokalne ceste:

- od drzavne ceste Porozina - Cres - Mali Losinj do cen-tra naselja Mali Losinj,

- od drzavne ceste Porozina - Cres - Mali Losinj do T.L.Cikat,

- od lokalne ceste T.L. do T.L. Suncana uvala- od drzavne ceste Porozina - Cres - Mali Losinj do

Ustrina,- od drzavne ceste Porozina - Cres - Mali Losinj do T.L.

Baldarin,- od drzavne ceste Porozina - Cres - Mali Losinj do T.L.

Artatore.- Nova prilazna cesta od drzavne ceste (D100) u naselju

Nerezine do planirane luke nautickog turizma - marineBiskupija u Nerezinama.

- Produzenje ceste od T.L. Cikat - M. Losinj (Z5159) doT.L. Suncana uvala (Z5160) oko uzvisine Belvederponovo do iste ceste (Z 5159)

- Novi dio ceste Osor (D100) - Punta Kriza - T.L. Balda-rin (L 58101), od novog spoja s D100 pred Osorom dospoja na postojecu trasu, u duzini 1000 m i s uzduznimnagibom n ? 1,5 % te rekonstrukcija ostalog dijelaceste za Puntu Kriza, u duzini od 12.700 m s novimdijelovima ceste za obilazak oko naselja Punta Krizal = 2200 m i s novim spojem na kamp Baldarin l =1100 m.

- Novi dio ceste T.L. Artatore - D100 (L 58103) za nase-lje Artatore duzine 150 m od novog spoja s D100 dopostojece trase. Osim toga se ostali dio trase 500 mplanira rekonstruirati (prosirenje kolnika i popravakelemenata dviju serpentina).

Odredbom clanka 39. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se dio teksta u podstavku »Drzavna cesta«.

Odredbom clanka 40. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,u podstavku »lokalne ceste« mijenja se alineja 8.

Clanak 181.

Tehnicki elementi za gradnju i uredenje javnih cestaizvan naselja regulirani su posebnim propisom.

Kod rekonstrukcije javne ceste unutar izgradenog dijelanaselja sirine prometnih trakova drzavnih i zupanijskihcesta mogu iznositi minimalno 3,00 m (drzavne) i 2,75 m(zupanijske), sa sirinom nogostupa 0,80-1,20 m. Iznimnosu prilagodbe moguce gdje zbog objektivnih razloga nijemoguce izvesti puni profil.

Odredbom clanka 41. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se mijenja se tekst clanka.

Clanak 182.

Na povrsinama infrastrukturnih gradevina namijenjenihcestovnom prometu dozvoljena je gradnja i uredenje:

- osnovne ulicne mreze i trga,- parkiralista i garaze,- pjesacke zone i pjesackog puta,- biciklisticke staze i trake,- benzinske crpke,- prateceg usluznog objekta i- drugih pratecih sadrzaja u funkciji individualnog i jav-

nog prometa.U koridoru drzavne ceste Porozina (trajektna luka) -

Cres - Mali Losinj (D100), izvan gradevinskog podrucja,


dozvoljeno je izgraditi jedan servisni punkt, namijenjenodrzavanju te ceste.

U koridoru iste drzavne ceste se planiraju autobusna sta-jalista za naselja Belej, Ustrine, Osor, Nerezine (naselje iLopari), Sv. Jakov (naselje i Lucica), Cunski (naselje iArtatore) i Mali Losinj (Kovcanje, Poljana, Privlaka iZagazinjine) ciji je prostorni raspored vidljiv iz kartograf-skog prikaza br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenje izastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja u koriste-nju«, u mjerilu 1:25.000. Tehnicki elementi autobusnih sta-jalista trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima.

Clanak 183.

Na prostoru u koridoru drzavne ceste Porozina (tra-jektna luka) - Cres - Mali Losinj (D100), u zoni krizanjas lokalnom cestom do naselja Punta Kriza, uz naseljeOsor a izvan gradevinskog podrucja, dozvoljeno je izgraditiprateci usluzni objekt (PUO) s turistickim informativnimpunktom, u sklopu kojega je moguce pored javnog parkira-lista planirati ugostiteljsko turisticki objekt s ugostiteljski,usluznim, trgovackim izlozbenim i komunalnim sadrzajima.

Izgradnja i uredenje zone za organizaciju prateceg uslu-znog objekta se utvrduje prema slijedecim uvjetima:

- povrsina zone do 0,5 ha,- najmanje 30 mjesta za osobne automobile i najmanje 2

parkiralista za autobus,- najveci dopusteni koeficijent izgradenosti (Kig) je 0,3;- najveci dopusteni koeficijent iskoristenosti (Kis) je 0,3 /

0,6 ukljucujuci tavan;- najveca dopustena visina gradevine iznosi 4,0 m- najveci dozvoljeni broj etaza je ukopani podrum, pri-

zemlje i tavan.- suvremeno oblikovanje gradevine, na nacelu suklad-

nosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonogurbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglasenu inten-ciju uklapanja u okolni krajolik i osjetljivi vrijedanprostor uz naselje Osor.

Nerazvrstane ceste/ulice

Clanak 184.

Planirane nove ili rekonstruirane dionice su:- novi odvojak ceste naselje Veli Losinj - luka otvorena

za javni promet lokalnog znacaja Rovenska,- cesta u naselju Veli Losinj koja prolazi obodno izmedu

turistickog naselja Punta i zapadnog ruba jezgre nase-lja,

- nova ulazna cesta u naselje Artatore s ceste za aero-drom ( L5157),

- novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u MalomLosinju,

- novi odvojak ceste s postojece ceste za Cikat u pravcuVelopina, ispod hotela Cikat.

- nova cesta od lokalne ceste (L58099) Ustrine - D100do kamenoloma na lokaciji Bojnak koji se nalazi uzgranicu, na podrucju Grada Cresa.

Odredbom clanka 21. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenjaju se dio tek-sta.

Clanak 185.

Gradnja unutar zastitnog pojasa drzavne, zupanijske ilokalne ceste se utvrduje u skladu s posebnim uvjetimanadleznih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladus posebnim uvjetima nadleznog tijela Grada.

Gradnja unutar koridora planirane ceste se moze dozvo-liti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno glavnom

projektu i pravomocnoj gradevnoj dozvoli kada je trasaceste i sve njene gradevine iskolcena na terenu te uz toza drzavne, zupanijske i lokalne ceste u skladu s posebnimuvjetima nadleznih uprava za ceste i za nerazvrstane cesteu skladu s posebnim uvjetima nadleznog tijela Grada. Unu-tar koridora je dozvoljena rekonstrukcija postojecih grade-vina radi osiguranja neophodnih uvjeta zivota i rada premaodredbi 9.3. uz uvjet da se postojeca udaljenost od promet-nice ne umanjuje.

Clanak 186.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena jerekonstrukcija postojecih nerazvrstanih cesta/ulica i izgrad-nja novih izvan podrucja za koja nije obvezna izrada pro-stornog plana uzeg podrucja.

Minimalni tehnicki elementi za gradnju i rekonstrukcijunerazvrstanih cesta i ulica su slijedeci:

- sirina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog pro-meta iznosi 2,75 m a sirina rubnog traka 0,20 m s nogo-stupom 1,6 m,

- najmanja dozvoljena sirina kolnog pristupnog puta ilijednosmjerne ceste/ulice iznosi 4,5 m s nogostupom1,60 m uz uvjet da duzina kolnog pristupnog putanije veca od 50 m.

Izuzece od stavka 1. ovog clanka se odnosi na rekon-strukciju postojece ceste/ulice unutar povijesne jezgre/gra-diteljske cjeline, gdje je dozvoljena sirina kolnog pristup-nog puta ili jednosmjerne ulice minimalno 3,0 m s nogostu-pom 0,80-1,20 m. Iznimno su prilagodbe moguce i drugdjegdje zbog objektivnih razloga nije moguce izvesti puni pro-fil.

Ako je prometna povrsina u krivini potrebno je povecatisirinu prometnog traka, u skladu s posebnim propisima istandardima.

Nerazvrstana cesta/ulica treba udovoljavati propisima zaodvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa, uklju-civo promet vatrogasnog vozila.


Clanak 187.

Najveca dozvoljena duzina slijepe ulice iznosi 250 m.Na zavrsetku takve ulice je potrebno izgraditi okretiste

za komunalna i ostala vozila (odvoz smeca, vatrogasci,kamioni dopreme i sl.).

Clanak 188.

Ako prostorne i funkcionalne mogucnosti to dozvolja-vaju, prilikom projektiranja prometnica, posebno u novimdijelovima naselja obvezno je predvidjeti pojas u sirini od2,5 m za uzduzno parkiranje. Zemljiste uz prometnicu jepotrebno urediti kao javnu zelenu povrsinu, povrsinu zasmjestaj urbane opreme ili kao povrsinu za smjestaj obje-kata i uredaja komunalne infrastrukture.

Clanak 189.

Prostorna cjelina ugostiteljsko-turisticke namjene sirinevece od 500 m uz obalu mora, mora imati najmanjejedan javni cestovno-pjesacki pristup do obale.

Clanak 190.

Na malim otocima se za povezivanje naselja i drugihprostora privedenih odredenoj namjeni ureduju pro-metno-kolni putovi najmanje sirine 3,0 m s adekvatnompodlogom, eventualnom sigurnosnom ogradom i ostalim


elementima za sigurno prometovanje traktorima i drugimprometalima koji se ovdje koriste (moped, qvad, atw isl.). Pri tome treba posebnom odlukom ograniciti brzinu iregulirati druge uvjete prometovanja. Ovi se putovi ne pla-niraju za druge vrste motornih vozila.

Clanak 191.

Ne dozvoljava se izvedba asfaltnog zavrsnog sloja napostojecim tradicionalnim pjesackim i putovima koji su sekoristili za zaprezna kola, posebno u zasticenim podru-cjima i onima kojima se prilazi stanovima, zaseocima i sl.

Clanak 192.

BrisanOdredbom clanka 22. Odluke o donosenju IV. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., sadrzaj clanka sebrise.

Clanak 193.

Potrebno je kao prometne objekte planirati lokacije zaorganizaciju transfer punkta za male otoke, s parkiralistemza osobna vozila i s pristanistem linijskog brodica u UvaliMrtvaska i u zoni Kovcanje-Artatore.

1.1.2. Promet u mirovanju (parkiralisna i garazna mje-sta)

Clanak 194.

Smjestaj vozila unutar podrucja obuhvata ovoga Plana,izuzev na malim otocima, potrebno je osigurati ugarazno-parkirnim gradevinama, na parkiralisnim povrsi-nama te iznimno ulicnim parkiranjem.

Svaka gradevna cestica mora imati osiguranu povrsinuza smjestaj vozila. Izuzetno se, prostornim planom uzegpodrucja moze utvrditi drugacije rjesenje i to iskljucivoza podrucja zasticenih povijesnih cjelina i izdvojena grade-vinska podrucja unutar naselja i izvan naselja.

Broj parkiralisnih/garaznih mjesta utvrduje se kako sli-jedi:

a) s obzirom na povrsinu stana:- do 60 m2 neto povrsine 1 parkiralisno mjesto,- 60 m2 do 100 m2 povrsine 2 parkiralisna mjesta,- iznad 100 m2 povrsine 3 parkiralisna mjesta,b) s obzirom na vrstu djelatnosti:- za trgovacku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene

povrsine potrebno je osigurati jedno parkiralisno mje-sto,

- za industrijsku i komunalno-servisnu djelatnost, na 40m2 bruto razvijene povrsine potrebno je osiguratijedno parkiralisno mjesto,

- za zanatsku i usluznu djelatnost, na 35 m2 bruto razvi-jene povrsine potrebno je osigurati jedno parkiralisnomjesto,

- za ugostiteljsku djelatnost, na cetiri sjedeca mjesta uugostiteljskom objektu, na tri do sest osoba (posjetite-lja/zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slicno,potrebno je osigurati jedno parkiralisno mjesto,

- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijenepovrsine potrebno je osigurati jedno parkiralisno mje-sto,

- za kulturnu djelatnost, na pet sjedecih mjesta u kazali-stu, kinu i slicno, potrebno je osigurati jedno parkira-lisno mjesto,

- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u bolnici tena 30 m2 bruto razvijene povrsine u ambulanti, polikli-nici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno jeosigurati jedno parkiralisno mjesto,

- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u vjerskoj gradevinipotrebno je osigurati jedno parkiralisno mjesto,

- za skolsku djelatnost i djelatnost visokog obrazovanja,na jednu ucionicu potrebno je osigurati jedno parkira-lisno mjesto,

- za predskolsku djelatnost, na jednu grupu djece upredskolskoj ustanovi potrebno je osigurati cetiri par-kiralisna mjesta,

- za sportsku djelatnost, na deset sjedecih mjesta usportskoj dvorani i igralistu potrebno je osiguratijedno parkiralisno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene iuredene povrsine za rekreaciju potrebno je osiguratijedno parkiralisno mjesto, a za rekreativno podrucjeuredenih kupalista cija duzina mjerena obalnimrubom iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkira-lisna mjesta.

c) s obzirom na broj zaposlenih:- broj parkiralisnih mjesta za zaposlenike treba zadovo-

ljavati normativ od najmanje 0,3 parkiralisnih mjestapo zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

Clanak 195.

Parkiralista oznacena na kartografskom prikazu 3.1.»Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - podrucjaposebnih ogranicenja u koristenju«, se planiraju detaljnijimplanom i neposrednom provedbom plana prema uvjetimaiz clanka 194. odredbi. U sklopu parkiralista se preporucasadnja drvoreda ili uklapanje parkiralisnih mjesta u posto-jece visoko zelenilo.

1.1.3. Pjesacki promet

Clanak 196.

Pored mreze pjesackih povrsina u naseljima, na podru-cju Grada Malog Losinja postoji mreza pjesackih staza,sumskih, poljskih i obalnih putova. Postojece staze i putovisu sustavno uredene i obiljezene na prostoru Punte Kriza,na juznom dijelu Otoka Losinja i na Osorscici gdje se kaodopuna pjesackih putova planira uspostava zicare od selaPestine, odnosno od lokaliteta Podgora - Bardo do vrhaSv. Nikola.

Planira se daljnje uredenje postojecih staza i putova,posebno povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskihputova, pjesackih staza cesto obiljezenih kapelicama-pokloncima), te uspostavljanje novih, posebno, putovaduz obala u naseljima i turistickim zonama. Tim bi se puto-vima, pored ostalog, u intenzivnije izgradenim zonama osi-gurao javni prolaz duz obale mora, a time i dostupnostobale za kupanje i rekreaciju.

Trase novih pjesackih komunikacija i obalnih putova uneizgradenim prostorima treba na terenu postaviti premaprincipima pejzaznog oblikovanja uz zastitu uzeg obalnogpojasa, zasijecanjem u teren sa sto manje nasipavanja.Hodnu povrsinu izvesti na tradicionalan nacin kao zemljaniili makadamski put, poplocen kamenom ili u kombinacijibetona i kamena.

Sirinu puta i nagib treba prilagoditi uvjetima na lokaciji,te na potrebnim potezima predvidati jednostavne zastitneograde a prema kopnu suhozide. Pjesacke staze su u pra-vilu namijenjene iskljucivo pjesacima te se pri njihovomobiljezavanju to istice.

Obalne putove treba izvesti unutar pomorskog dobra, upravilu njegovim kopnenim rubom. Gdje je to moguce usklopu obalnog puta, na dijelu prema kopnu treba predvi-


djeti posebnu traku za bicikle. U tom bi slucaju sirina obal-nog puta trebala biti najmanje 2,5 m. Obalni putovi seopremaju urbanom opremom i javnom rasvjetom te popotrebi ograduju jednostavnom, kvalitetno oblikovanom ifunkcionalnom zastitnom ogradom.

Grad ce kao prioritete izgraditi i urediti slijedece obalnesetnice: sanirati obalni put na otoku Iloviku od rta Sakaturdo uvale Sv. Andrija, obalni put od Nerezina do Osora,obalni put Veli Losinj - Baldarke i urediti obalni put odmandraca do plaze kod lukobrana u Rovenskoj.

Uz pjesacke staze i kolne prometnice se, na mjestima satraktivnim vizurama ureduju vidikovci pri cemu sepored uredenja partera i izgradnje ograde, postavljaurbana i infrastrukturna oprema prostora. Vidikovci se pla-niraju na lokacijama Sv. Ivan, Umpiljak, Vela Straza(Monte Baston), iza Boniceve kuce, na Osorscici: Pociva-lice, Sv. Mikul (Sv. Nikola), Televrin, Planinarski dom,Polanza-crkvica, Sveti Jakov, Ilovik, Susak, Unije, Ustrine,Nerezine - nove cesta, Vela Straza na Punti Kriza koje suprikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti zakoristenje, uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnihogranicenja u koristenju«, u mjerilu 1:25.000, te na drugimzanimljivim mjestima.

1.1.4. Biciklisticke staze

Clanak 197.

Biciklisticke staze moguce je graditi na cijelom podrucjuobuhvata Plana gdje za to postoje uvjeti. Pogotovo se bici-klisticke staze planiraju u koridoru svih javnih cesta te ukoridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi ili usklopu kolnih ili pjesackih povrsina posebno oznaceni tena manje frekventnim pjesackim putovima, posebno duzpovijesnih trasa putova, sumskih protupozarnih putova idrugo. Kao biciklisticku stazu se predlaze urediti devasti-rani prostor trase vodovoda za Puntu Kriza, sumski putevi,Biciklisticke staze se ureduju i u sklopu rekreacijskihpovrsina. Uz biciklisticke staze mogu se graditi odmoristasa urbanom opremom.


1.1.5. Koridor planirane zicare

Clanak 198.

Planom je utvrden koridor planirane zicare iz Nerezinana Osorscicu s polaznom stanicom na potezu od Bardado sela Pestine i zavrsnom na vrhu Sv. Nikola.

Utvrduje se koridor za izgradnju zicare koji je prikazanna kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje,uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenjau koristenju«, u mjerilu 1:25.000. Unutar utvrdenog kori-dora se moze graditi konstrukcija sustava zicare s gradevi-nom polazne i zavrsne stanice. U sklopu gradevine polaznei zavrsne stanice se osim pogonskih uredaja mogu izgraditiprateci prostori za osoblje, ugostiteljski sadrzaj za prehranui pice s pratecim sadrzajima i terasom, spremista za sport-ske rekvizite, javne sanitarije, te urediti vidikovac, staze,igralista, odmorista i drugi sl. sadrzaji u funkciji rekreacijeu slobodnom prostoru i izletnickog turizma.

Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvje-tima, utvrduje povrsina ugostiteljskog sadrzaja u gradevini(okvirno 30 m2) s terasom za najvise 40 mjesta te drugisadrzaji u gradevini i vezano na to nacin vodoopskrbe,odvodnje i energetski sklop. Gradevina moze biti prizemna

s podrumom odnosno sa suterenom. Oblikovanje grade-vina treba biti prilagodeno prirodnom ambijentu.

Trasu zicare i pratece gradevine treba postaviti i obliko-vati sukladno kriterijima zastite prostora, vrednovanja kra-jobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Utvrduje se zastitni koridor zicare najmanje sirine 2 x 20m od osi trase. Unutar koridora zicare se zahvati moguutvrditi uz posebnu suglasnost nadleznog tijela Grada.

1.1.6. Pomorski promet

Clanak 199.

Na kartografskom prikazu br. 1. »Koristenje i namjenaprostora«, u mjerilu 1:25000 prikazan je raspored lukaotvorenih za javni promet zupanijskog i lokalnog znacaja,kao i morskih luka posebne namjene (luke u funkciji jed-nog korisnika i ostale morske povrsine u funkciji sidrenjai priveza te plovni putovi.

Planirani sustav luka i plovnih putova osnova je za uspo-stavljanje suvremenog sustava pomorskog prometa unutarprostora Grada kao i u povezivanju s prostorima zupanije,drzave i dalje. Time bi, uz nuzno uredenje i opremanjeluka, ovaj vid prometa dobio na znacaju i postao jedanod najznacajnijih segmenata prometnog sustava ovog pro-stora. S tim premisama se u okviru ovog otocja planiraunapredenje postojecih i uspostavljanje novih trajektnih ibrzobrodskih linija organiziranje putnickog pomorskogprometa na principu »feeder-a«.

Planira se osigurati uvjete za pristajanje brodova brzepruge na relaciji Rijeka - Dubrovnik. Uz pretpostavkuizgradnje potrebnih luckih gradevina, mogucnost pristani-sta brze pruge treba ispitati u okviru planiranih luka otvo-renih za javni promet Sv. Martin-Mali Losinj, Rovenska-Veli Losinj i luke Mrtvaska.

Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskimlukama (NN 158/03.), luke na prostoru Grada Malog Losi-nja se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javnipromet i luke posebne namjene.

Clanak 200.

Na prostoru Grada Malog Losinja se planira 21 luka kaoluka otvorena za javni promet. U okviru tih luka planirajuse slijedece lucke djelatnosti:

- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i bro-dica i plutajucih objekata,

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila ,- ostale gospodarske djelatnosti sukladne luckim djelat-

nostima (npr. usluge putnicima, opskrba plovila, luckoagencijske usluge i drugo)

- za potrebe stanovnika i gostiju malih otoka se na dvijelokacije na otoku Losinju predlaze organizacija termi-nala za male otoke u okviru luka otvorenih za javnipromet; unutar luckog podrucja se planira pristanisteza linijsku brodicu do malih otoka, dok se na kopnu,izvan najuzeg obalnog pojasa planira parkiraliste zaduze ostavljanje vozila, koje se izvan sezone dvona-mjenski koristiti (za odlaganje brodica i sl. namjene).Takav se terminal planira u luci Mrtvaska za otok Ilo-vik, te u luci Mali Losinj, na dijelu Kovcanje (bazen 3,NA4.5) za otoke Unije, Susak i Srakane.

- pri izradi plana uzeg podrucja razmotriti mogucnosturedenja ili rezervacije dijela prostora za pristajanjehidroaviona, s pontonom - plivajucom platformomvelicine okvirno 30x30 m u okviru akvatorija lukaotvorenih za javni promet; Mali Losinj, Jadriscica,Unije, Susak i Ilovik, gdje se na mjestima uzletno-slet-nih staza hidroaviona ne dozvoljava sidrenje plovnihobjekata.


Razgranicenje pripadajuceg kopnenog i morskog dijelaluka otvorenih za javni promet, za pojedine namjene ibroj vezova za potrebe domaceg stanovnistva i nauticarai broj vezova za ribarske brodove odredit ce se prilikomizrade UPU-a.

Po velicini i znacaju luke otvorene za javni promet napodrucju Grada Malog Losinja su luke lokalnog znacaja,osim luke Mali Losinj koja je zupanijskog znacaja.

Clanak 201.

Morske luke otvorene za javni promet na podrucjuGrada Malog Losinja su:

- morska luka otvorena za javni promet zupanijskogznacaja Mali Losinj,

- morske luke otvorene za javni promet lokalnog zna-caja: 21 luka.

Unutar navedenih morskih luka otvorenih za javni pro-met se planiraju slijedeci zahvati i djelatnosti:

1. Morska luka otvorena za javni promet Mali LosinjU sklopu luke dopusteno je obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva,- privez i odvez plovila nauticara,- privez i odvez sportskih brodica,- privez i odvez ribarskih brodova,- privez i odvez teretnih brodova,- privez i odvez brodova u funkciji turistickog prijevoza,- privez za brodove u raspremi,- pristajanje hidroaviona,- lucka uprava, lucka kapetanija i granicni pomorski pri-

jelaz i- privez /sidriste/ za plutajuci objekt MB Marina plani-

rane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne namjene,- pristan za vece brodove Obalne straze na Velopinu.Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Mali Losinj

temelje se na uredenju obalnog dijela luke i na izgradnjipotrebnih objekata za zastitu pojedinih dijelova luke.

Prilikom izrade UPU-a za naselje Mali Losinj ce se kop-neni i morski prostor luke razgraniciti na prostorne i funk-cionalne cjeline u okviru kojih se planira organizacija:

- dijela luke za ribare,- dijela luke za iskrcaj/ukrcaj tereta,- dijela luke za iskrcaj/ukrcaj otpada s malih otoka (pre-

tovarno mjesto),- dijela luke za plovila stanovnika naselja,- dijela luke za sportske brodice,- dijela luke za nauticare (okvirnog kapaciteta do 250

vezova),- dijela luke za privez i odvez brodova u funkciji turistic-

kog prijevoza s potrebnih najmanje 15 do 20 vezova,- dijela luke za pristan za vece brodove Obalne straze na

Velopinu.U okviru dijela luke za ribare treba osigurati prostorne

mogucnosti za izgradnju pristanista s duzinom obale za pri-vez od 100 do 150 m, kolni prilaz za kamion-hladnjacu tena kopnu mogucnost izgradnje gradevine hladnjace. Pred-nost treba dati lokaciji izvan stambenog dijela naselja s jed-nostavnim kolnim prilazom bez prolaza kroz naselje. Uzuvjet izgradnje adekvatnih gradevina za zastitu i formiranjeluke, predlaze se lokacija Kovcanje, zajedno s teretnomlukom, sto otvara mogucnost uredenja i koristenja komple-mentarnih zajednickih luckih sadrzaja na moru i kopnu telokacija Tovar, uz prelaganje drzavne ceste izvan kopne-nog dijela luke.

Lokacija za benzinsku crpku za potrebe pomorskog pro-meta ce se odrediti UPU-om naselja Mali Losinj, ovisno orazgranicenju akvatorija luke i ovisno o planiranom urede-nju kopnenog dijela luke. Pri konacnom lociranju benzin-ske crpke ili unutar zone gospodarske namjene Kovcanje,ili na Tovaru ili u sklopu brodogradilista Mali Losinj seuvjetuje uvazavanje kriterija prometne dostupnosti smora i kopna, kriterije zastite okolisa, posebno akvatorija,uz pozeljno lociranje u sklopu kompatibilnih gospodarskihili infrastrukturnih namjena. Ujedno se planira uklanjanjepostojece benzinske crpke koja se nalazi na neadekvatnojlokaciji na Priku.

2. Morska luka otvorena za javni promet Mali Losinj -Baldarka (Valdarke)

U sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-nosti:

- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-cara te sportskih brodica

Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Baldarka teme-lje se na uredenju obalnog dijela luke i na izgradnji potreb-nog objekata za zastitu luke.

3. Morska luka otvorena za javni promet Mali Losinj -Sveti Martin


- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodica- pristajanje hidroaviona.Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Sveti Martin

temelje se na uredenju obalnog dijela luke i na izgradnjizastitnog lukobrana s korijenom na poluotoku Kijac.

Planira se mogucnost uvodenja te pristajanja u ovoj lucibrze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brzebrodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnimputem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanjevecih luka (zupanijskog znacaja) u Kvarnerskom zaljevu.Alternativu predstavlja planirana luka otvorena za javnipromet Mrtvaska i luka Rovenska uz uvjet izgradnje neraz-vrstane ceste.

4. Morska luka otvorena za javni promet Zela - Koro-macna (Belej)


- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnicka brodica)- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova.Luka se zadrzava u postojecim prostornim okvirima, a u

funkciji je naselja Belej. Do luke je potrebno rekonstruiratipostojecu cestu.

5. Morska luka otvorena za javni promet Cunski - Arta-tore



cara te sportskih brodicaZa uredenje luke Cunski - Artatore se planira izgradnja

lukobrana i obale cime ce se stvoriti preduvjeti za uredenjepriveza u akvatoriju luke.

6. Morska luka otvorena za javni promet IlovikU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:


- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez teretnog broda- pristajanje hidroaviona.Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Ilovik se teme-

lje na produzenju obale u smjeru jugoistoka, cime ce sesteci uvjeti za povecanje kapaciteta luke.

7. Morska luka otvorena za javni promet Male SrakaneU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica - do 10 mjesta- privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.U luci Male Srakane se u akvatoriju planira izgradnja

gata za pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika iposjetitelja, te uz isti gat za privez brodice stanovnika,koje se danas izvlace na obalu nakon svakog isplovljivanja.Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativ-nog prostora obale sirine najmanje 1,5 m i prilaznog putasirine najmanje 2,0 m.

8. Morska luka otvorena za javni promet NerezineU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodovaUredenje luke Nerezine je vezano na planirani zahvat

izgradnje valobrana pred ulazom u luku cime ce se steciuvjeti za racionalnije koristenje akvatorija luke a time iza povecanje kapaciteta luke.

9. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine -Rapoca (Ufratar)


- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-cara te sportskih brodica,

- privez za potrebe ugostiteljsko-turisticke zone Rapocaoznake T24 (16 vezova, varijanta je osigurati vezove uokviru luke naselja).

10. Morska luka otvorena za javni promet OsorMorska luka otvorena za javni promet Osor ima dva

bazena, svaki s jedne strane grada, koji su medusobno spo-jeni Osorskim kanalom.

U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je dopustenoobavljanje slijedecih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica nauticara i sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova.U sklopu bazena 2 - juznog dijela luke je dopusteno

obavljanje slijedecih djelatnosti:- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodicaUredenje bazena 2 - juznog dijela luke Osor je vezano

na planirani zahvat rekonstrukcije drzavne ceste D100 iosorskog mosta, pri cemu se prosirenjem ceste planirakorekcija obalnog zida u luci te zastitom luke od valovaiz smjera juga cime ce se steci uvjeti za povecanje kapaci-teta luke. Za navedene zahvate u prostoru zastitnog kori-dora 110kV pomorskog kabela kopnene dionice potrebno

je zatraziti izdavanje posebnih uvjeta gradenja od nadlezneinstitucije.

11. Morska luka otvorena za javni promet Osor - BijarU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- privez i odvez ribarskih brodova,- ukrcaj i iskrcaj putnika (izletnicka brodica),- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica.Pri uredenju postojece luke Osor-Bijar se planira rekon-

strukcija i izgradnja obalnog zida i uredenje obalnog pro-stora - rive dok se iskljucuje nasipavanje ili gradenje umoru (hidroarheoloski lokalitet).

12. Morska luka otvorena za javni promet Punta Kriza -Jadriscica


- ukrcaj i iskrcaj putnika- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova- pristajanje hidroaviona.Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Jadriscica se

temelje na uredenju obalnog dijela luke i gatova, cime cese steci uvjeti za povecanje kapaciteta luke.

13. Morska luka otvorena za javni promet Punta Kriza -Ul


- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnicka brodica)- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica,- privez i odvez ribarskih brodova,- privez za potrebe turisticke zone T26 (11 vezova).Prostorne mogucnosti za uredenje luke Ul se temelje na

uredenju obalnog dijela luke, cime ce se steci uvjeti zapovecanje kapaciteta luke. Za zastitu luke se temeljem,maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana /luko-brana.

14. Morska luka otvorena za javni promet SusakU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez teretnog broda- pristajanje hidroaviona.Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Susak se teme-

lje na produzenju obale - juznog gata, cime ce se steciuvjeti za povecanje kapaciteta luke.

15. Morska luka otvorena za javni promet UnijeU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez teretnog broda- pristajanje hidroaviona.


Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Unije se teme-lje na produzenju gata, cime ce se steci uvjeti za povecanjekapaciteta luke i pristajanje vecih putnickih brodova. Usklopu akvatorija luke se dio prostora ureduje kao sidriste.

16. Morska luka otvorena za javni promet Unije - Mara-col


- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova- pristajanje hidroaviona.Uredenjem luke omogucilo bi se pristajanje linijskog

broda i brodica stanovnika, ribara i posjetitelja za vremen-skih prilika kada je koristenje luke u naselju Unije onemo-guceno ili otezano. U okviru luke treba predvidjeti vezoveza nauticare, kao funkcionalnu cjelinu sa sadrzajima ugosti-teljsko-turisticke namjene planiranim na kopnu u okvirurekonstrukcije postojece gradevine (ex. tvornica ribe, ex.gradevina obrane).

17. Morska luka otvorena za javni promet Sveti Jakov -Studenac



cara te sportskih brodicaRazgranicenje pripadajuceg kopnenog i morskog dijela

luke se odreduje na nacin da se kao kopneni dio luke odre-duje obalni prostor u luci najmanje sirine 1,0 m.

18. Morska luka otvorena za javni promet Vele SrakaneU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.U luci Vele Srakane se planira izgradnja sjeveroistocnog

lukobrana cime ce se osigurati siguran privez za 15-20 bro-dica stanovnika i gostiju, koje se danas izvlace na obalunakon svakog isplovljivanja te uz to siguran vez za plovilaposjetitelja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnjamanipulativnog prostora obale sirine najmanje 1,5 m i pri-laznog puta sirine najmanje 2,0 m.

19. Morska luka otvorena za javni promet Veli Losinj -naselje


- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova.Prostorne mogucnosti za prosirenje luke Veli Losinj

temelje se na izgradnji novog lukobrana ispod rta Vele sti-jene, cime ce se steci uvjeti za povecanje kapaciteta luke ipristajanje vecih putnickih brodova.

20. Morska luka otvorena za javni promet Veli Losinj -Rovenska

Morska luka otvorena za javni promet Veli Losinj -Rovenska ima dva bazena.

U sklopu bazena 1 - jugozapadnog dijela luke je dopu-steno obavljanje slijedecih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnicka brodica,putnicki brod),

- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-cara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova.U sklopu bazena 2 - sjeveroistocnog dijela luke je dopu-

steno obavljanje slijedecih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnicka brodica)- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica- privez i odvez ribarskih brodova.Kao nuzni zahvati za bazen 2 - sjeveroistocnog dijela

luke se planira uredenje i odrzavanje lukobrana i kolno-pjesackog prilaza do njega. Izgradnjom planirane neraz-vrstane ceste do luke otvara se mogucnost njenog koriste-nja za vise namjena, pa je uz Sv. Martin i Mrtvasku i ovuluku potrebno razmotriti kao mogucu za pristajanja brzebrodske linije.

21. Morska luka otvorena za javni promet MrtvaskaLuka Mrtvaska se planira kao nova trajektna luka lokal-

nog znacaja locirana na mjestu postojeceg privezista uUvali Mrtvaska. Na kopnenom dijelu luke se pored sadr-zaja potrebnih za trajektnu luku planira terminal za otokIlovik s parkiralistem kapaciteta 50-60 mjesta.

Luka ima vaznu ulogu u pomorskom povezivanju GradaMalog Losinja sa susjednim otocima Rabom i Pagom, tedalje s Licko-senjskom i Zadarskom zupanijom. Planirase, ukljucivanjem u trasu Plave magistrale, kao izlazna tra-jektna luka s ovog otocja.


- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba ,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara,- privez i odvez ribarskih brodova.Planira se mogucnost uvodenja te pristajanja u ovoj luci

brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brzebrodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnimputem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanjevecih luka (zupanijskog znacaja) u Kvarnerskom zaljevu.

22. Morska luka otvorena za javni promet ArtatoreU sklopu luke je dopusteno obavljanje slijedecih djelat-

nosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,- privez i odvez brodica domaceg stanovnistva i nauti-

cara te sportskih brodica,- privez i odvez ribarskih brodova,- privez i odvez teretnog broda,- pristajanje hidroaviona.Za uredenje luke Artatore planira se izgradnja luko-

brana i obale cime ce se stvoriti preduvjeti za uredenje pri-veza u akvatoriju luke.

Odredbom clanka 15. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tocka 1.

Odredbom clanka 23. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se stavak(1).


Clanak 202.

Na prostoru Grada Malog Losinja se planira 6 morskihluka posebne namjene. Po velicini i znacaju ove luke suluke republickog i zupanijskog znacaja.

Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javnipromet i luka posebne namjene (NN 110/04.), a prema dje-latnostima koje se u tim lukama obavljaju planirane su sli-jedece luke:

- vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova,

- brodogradilisne luke,

- luke nautickog turizma,

Vezom se, u luci nautickog turizma, smatra vez za plo-vilo standardne duljine 25 m a plovilo je ekvivalent jednesmjestajne jedinice od 3 kreveta.

Morske luke posebne namjene na podrucju GradaMalog Losinja, znacaj te osnovne djelatnosti u okviruluka navode se u slijedecem popisu:

Luke posebne namjene se grade temeljem urbanistickogplana uredenja.

Do donosenja urbanistickog plana uredenja na podrucjuluke nautickog turizma, marina »YC Marina« LN1 jemoguce uredenje, adaptacija i rekonstrukcija postojecihgradevina, te dopuna potrebnim pratecim sadrzajima.


Odredbom clanka 44. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenjaju se stavci (4) i (5).

Clanak 203.

Na kopnenom dijelu luke nautickog turizma - marine sepored osnovnih planiraju prateci sadrzaji ugostiteljske,trgovacke, usluzne, poslovne, zabavne, i sportsko-rekreacij-ske namjene.

Za povrsinu luke nautickog turizma »Velopin » - LN2treba uredenje kopnenog dijela marine utvrditi uglavnompo nacelu zamjene postojecih i interpolacije novih grade-vina, ostavljajuci izmedu njih neizgradene prostore s vrijed-nim visokim zelenilom. Gradevine u tim zonama moguimati najvise jednu do dvije etaze.

Clanak 204.

Ostale postojece luke, lucice, mandraci i sidrista se naovom prostoru tradicijski koriste za dolazak do poljopri-vrednih posjeda, pasnjaka, do groblja, suma, lovista, svje-tionika i drugih povrsina. Svi postojeci pristani i privezistakapaciteta do 10 vezova se mogu uredivati i rekonstruiratizbog povecanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta zaprivez, bez povecanja kapaciteta te se koristiti na tradicijskinacin. Iznimno, navedene luke, lucice, mandraci i sidristamogu se koristiti i u funkciji izletnickog turizma i rekreacijeako su neposredno vezani na sadrzaje ugostiteljsko-turi-sticke i sportsko-rekreacijske namjene na kopnu. Navodese slijedece lokacije:

1. Uvala Ustrine (luka Ustrine),2. Otok Trstenik- privezista Portic,3. Uvala Meli,4. Uvala Galboka,5. Uvala Toverascica,6. Uvala Baldarin,7. Uvala Kaldonta,8. Uvala Sonte,9. Uvala Lucica,

10. Uvala Studencic,11. Uvala Liski,12. Otok Koludarac - Uvala Englez,13. Otok Murtar - zapadno priveziste,14. Uvala Krivica,15. Uvala Balvanida,16. Uvala Tresorka,17. Uvala Kriska,


18. Otok Sv. Petar - Pod groblje,19. Otok Sv. Petar,20. Otok Male Orjule,21. Otok Murtar - istocno priveziste,22. Otok Trstenik - Pristaniste,23. Uvala za Osirom,24. Uvala Lanena,25. Uvala Zakalcic,26. Uvala Jadriscica - Draga27. Otok Koludarac.

Odredbom clanka 24. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13,koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se dio teksta.

Clanak 205.

U akvatoriju ovog otocja se koristi i predlaze za daljnjekoristenje dvadesetak lokacija sidrista, ciji smjestaj jeobjavljen u sluzbenim pomorskim publikacijama i kojenauticari danas koriste bez kontrole. Planiraju se zakomercijalno koristenje, iznajmljivanjem vezova na pluta-cama, uz racionalniji privez plovila u cetverovez, cime se,uz naplatu, uspostavlja kontrola nacina koristenja i brojanauticara u akvatoriju obalnog mora, posebno tijekom turi-sticke sezone. Pri tome treba s, ciljem ocuvanja cistocemora, kao osnovno osigurati uslugu prikupljanja otpada sbrodova te pruzanje i drugih usluga potrebnih nauticarima.Lokacije sidrista s okvirnim kapacitetom su:


Clanak 206.

Unutar akvatorija luka otvorenih za javni promet, lukaposebne namjene, privezista i sidrista je dozvoljeno postav-ljanje (izgradnja) plutajucih objekata; valobrana, pontona,platformi i sl. Postavljaju se za potrebe osnovne i pratecefunkcije luke, privezista ili sidrista u skladu s planiranomnamjenom i kapacitetom.

Pri zahvatima uredenja postojecih luka je potrebno, ucilju smanjenja novih nasipavanja obale, prije svega ureditipostojece zapustene obale njihovom rekonstrukcijom i pro-dubljenjem obalnog mora.

Clanak 207.

Plovni put u unutarnjim morskim vodama cini morskipojas dovoljno sirok (i dubok) da omoguci sigurnu plo-vidbu.

Dijelom akvatorija Grada Malog Losinja prolaze traseunutarnjih i medunarodnog plovnog puta kojima se pove-zuju luke otvorene za javni promet zupanijskog i lokalnogznacaja i medunarodne luke.


Unutarnji plovni putovi prate longitudinalni smjer pru-zanja otoka te prolaze uz istocne i zapadne obale otokaLosinja i Cresa.

Unutarnji plovni putovi Rijeka - Cres - Mali Losinj, MaliLosinj - Silba -Zadar, Mali Losinj - Rab - Rijeka i MaliLosinj - Novalja - Rab - Rijeka su zupanijskog znacaja.

Ostali unutarnji plovni putovi povezuju postojece i plani-rane luke otvorene za javni promet lokalnog znacajamedusobno i te luke s lukama otvorenim za javni prometzupanijskog znacaja.

Medunarodni plovni put Mali Losinj - Pula - Venecijaprolazi zapadnim i sredisnjim dijelom akvatorija GradaMalog Losinja. Uspostavljen je i medunarodni plovni putMali Losinj - Ravena - Ancona - Pesaro.

U funkciji sigurnosti prilaza planiranoj luci Mrtvaska isigurnosti plovidbe Ilovickim vratima, Ilovickim kanalom,sirim akvatorijem Kvarnerica kao i jugozapadnim dijelomotoka Ilovika, planira se izgradnja svjetionika na pogodnojlokaciji na vrhu otocica Kozjak.

1.1.7. Zracni promet

Clanak 208.Uz medunarodni aerodrom Losinj koji prima manje avi-

one do 45 putnika na podrucju Grada Malog Losinjapostoji i letjeliste na Unijama. Na relaciji izmedu Unija iLosinja vrsi se putnicki promet malim zrakoplovom kojimoze prevesti cetiri putnika.

aerodrom »Mali Losinj« na otoku Losinju

Clanak 209.

Planira se dogradnja uzletno-sletne staze aerodromaLosinj duzine 900 m na najmanje 2.000 m duljine piste,cime bi se omogucio prihvat zrakoplova kapaciteta do200 putnika, odnosno na ukupnu duljinu od 3.000 mduljine cime se osigurava prostor za postavu prilaznih svje-tala. Osnovna sirina uzletno-sletne staze iznosi do 300 m,odnosno obostrani zastitni pojas sirine 150 m od osiuzletno-sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ogradete je ukupna sirina uz uzletno-sletnu stazu 350 m.Uzletno-sletna staza je sirine 45 m. Prostor aerodroma seograduje.

Aerodrom je kodne oznake 3d ili manje, ovisno o teh-nickim mogucnostima, instrumentalnog nepreciznog pri-kaza.

Za pristup aerodromu iz zraka potrebno je osigurati pri-lazne ravnine sa svake strane UUS-e 150 m iznad visinepraga. Na tom podrucju zabranjeno je graditi objektekoji mogu ugroziti sigurnost aerodroma.

U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati pratecesadrzaje; servisne, usluzne, poslovne, javne, ugostiteljske,sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za gra-devinsko podrucje aerodroma (IS3) se planom rezerviraoprostor ukupne povrsine 77,38 ha. Rekonstrukcija aero-droma ’’Mali Losinj’’ planira se u okviru povrsine grade-vinskog podrucja aerodroma (IS3) te prema potrebi i nagradevinskim zemljistima izvan gradevinskog podrucjaaerodroma.


letjeliste »Unije« na otoku Unije

Clanak 210.

Letjeliste treba urediti kako bi bilo sigurno u koristenju iopremiti nuznim sadrzajima te uz stazu prema naselju ure-diti pratecu gradevinu (dozvoljeno montaznu) s cekaoni-

com za putnike, sanitarnim cvorom i prirucnim spremi-stem. Planira se sletna staza najmanje sirine 30 m s obo-stranim pojasom sirine 15 m, ukupna sirina prostora zaletjeliste iznosi najmanje 60,0 m a duzina 1070 m i povezatis naseljem putem najmanje sirine 3,0 predvidenim zakolno-pjesacki prilaz.

Clanak 211.

Uzletno-sletne staze za helikoptere mogu se smjestati nasvim lokacijama gdje za to postoje uvjeti prema posebnompropisu.

Uzletno-sletnu stazu je s naseljem potrebno povezatiputem najmanje sirine 3,0m predvidenim za kolno-pjesackiprilaz.

Odredbom clanka 46. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,stavak (1) i (2) se brisu i dodaje se novi stavak (1), a stavak(3) se mijenja .

5.2. INFRASTRUKTURA POSTE I ELEKTRONIC-KIH KOMUNIKACIJA

Odredbom clanka 26. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., naslov poglavlja5.2. se mijenja.

Clanak 212.

Vodovi i gradevine telekomunikacijskog sustava i postaprikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1. »Infrastruk-turni sustav- posta i elektronicke komunikacije« u mjerilu1:25.000.

Povezivanje postojecih i planiranih udaljenih digitalnihpretplatnickih stupnjeva, UPS-ova, na visu prometnu raz-inu (AXE Krk) realizirat ce se digitalnim sistemima prije-nosa ovisno o raspolozivom prijenosnom mediju odnosnosvjetlovodnim kabelima, podzemnim simetricnim TK kabe-lima te RR uredajima.

U skladu s planiranim zahvatima na podrucju GradaMalog Losinja na osnovu planiranog broja stambenih jedi-nica (stanova) odnosno stanovnistva na podrucju pojedi-nog naselja, predvida se povecanje kapaciteta pojedinihdislociranih digitalnih stupnjeva ( UPS Ustrine, UPS Nere-zine, UPS Ilovik, UPS Veli Losinj i UPS Susak) odnosnoizgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatnickogstupnja UPS-a u Cunskom.

U cilju unapredenja telekomunikacijske infrastrukture usklopu planiranih zahvata na javnim povrsinama te radovana ostalim objektima komunalne infrastrukture potrebnoje predvidjeti i izgradnju distributivne telekomunikacijskekanalizacije na podrucjima na kojima ona nije izgradena.Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditis vecim brojem PEHD cijevi malog promjera odnosnokoristeci tehnologiju mikrocijevi.

Prikljucak gradevina na telekomunikacijsku mrezu utvr-duje se na osnovu uvjeta pruzatelja telekomunikacijskihusluga s time da je obaveza investitora kod izgradnje obje-kata polaganje cijevi od mjesta koncentracije telekomuni-kacijske instalacije u objektu do granice cestice.

Na prostoru Grada Malog Losinja ce postanski centarposlovati u Malom Losinju dok ce jedinice postanskemreze poslovati u naseljima; Belej, Punta Kriza, Osor,Nerezine, Cunski, Veli Losinj, Ilovik, Susak i Unije.

Odredbom clanka 27. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,


»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se stavak (1).

Clanak 213.

Elektronicka komunikacijska infrastruktura (EKI) ipovezana oprema prema nacinu postavljanja dijeli se na:

- elektronicku komunikacijsku infrastrukturu i pove-zanu opremu na postojecim gradevinama (antenskiprihvat),

- elektronicku komunikacijsku infrastrukturu i pove-zanu opremu na samostojecim antenskim stupovima.

Za graficki prikaz samostojecih antenskih stupova kori-sti se »Zajednicki plan razvoja pokretne komunikacijskeinfrastrukture« izraden od Udruge pokretnih komunikacijaHrvatske i potvrden od Hrvatske agencije za postu i elek-tronicke komunikacije.

Povrsina zemljista na kojem se smjesta samostojeciantenski stup i povezana oprema zadana je njegovim fizic-kim osobinama, ukupnom visinom i zahtjevima stabilnosti.U pravilu, maksimalna velicina povrsine, odnosno grade-vinske cestice, za smjestaj samostojeceg antenskog stupaiznosi 350 m2. Sve instalacije i gradevine moraju biti uda-ljene minimalno 2 m od ruba gradevne cestice odnosnopovrsine za redovnu upotrebu gradevine.

Za izgradnju samostojecih antenskih stupova potrebnoje koristiti tipska rjesenja i projekte odobrene od straneMinistarstva graditeljstva i prostornog uredenja. Samo uslucaju da iz razloga zastite ljudi, dobara ili okolisa nijemoguce koristiti prihvacena tipska rjesenja mogu se plani-rati, projektirati i graditi i drugi tipovi samostojecih anten-skih stupova. Objekte za smjestaj telekomunikacijskeopreme treba projektirati na nacin da se koriste materijalii boje prilagodene prostornim obiljezjima okolnog prostorai tradicionalnoj arhitekturi, osim ako je posebnim propi-sima odredeno drugacije. Slijedom tehnoloskog razvitkaelektronicke komunikacijske infrastrukture i povezaneopreme, postojece antenske stupove i njihovu opremupotrebno je prilagodavati novim standardima u cilju pove-cavanja zdravlja ljudi, prirode i okolisa.

Samostojeci antenski stup mora biti takvih karakteristikada omogucava smjestaj vise operatera, interventnih sluzbikao i ostalih zainteresiranih korisnika.

Pristupni put gradevnoj cestici samostojeceg antenskogstupa mora biti minimalne sirine 3 m. za pristupni putsamostojecem antenskom stupu potrebno je koristiti posto-jece sumske putove, sumske prosjeke, staze i sl., odnosnoostale prometne povrsine koje se kao takve u naravi kori-ste. U zasticenim podrucjima novi pristupni put se mozeformirati samo uz postivanje uvjeta nadleznih institucija.

Elektroenergetski prikljucak radijske opreme izvodi sepodzemnim kablovima ili zracnim vodovima do razvodnogormara koji se smjesta prema uvjetima nadleznog distribu-tera elektricne energije. Prikljucak se moze izvesti putemalternativnog izvora ili koristenjem obnovljivih izvora ener-gije.

Idejni projekt koji se prilaze zahtjevu za ishodenje loka-cijske dozvole za gradenje samostojeceg antenskog stupamora, pored sadrzaja propisanog zakonom, obvezno sadr-zavati analizu smjestaja antenskog stupa u odnosu na kra-jobrazne vrijednosti okolnog prostora u krugu radijusa odminimalno 2000 m od odabrane lokacije. Analiza krajo-braza mora biti provedena na nacin da se sagledaju pri-rodni potencijali i ogranicenja prostora, posebno vodeciracuna o prirodnim, ekoloskim i kulturno-povijesnim vri-jednostima navedenog podrucja. Valorizacijom krajobrazapotrebno je izvrsiti inventarizaciju prostornih datosti oda-brane lokacije i sireg podrucja analizirajuci:

- fizicke strukture prostora, kao sto su topografija, geo-morfoloske znacajke, tlo, vodni tokovi, vegetacija, sta-nista flora i fauna, prirodne i ekoloske posebnosti i sl.te

- kulturno-povijesne datosti kao sto su izgradene -antropogene strukture, etnolosku bastinu, povijesnokoristenje prostora i sl.

Odabir lokacije za smjestaj samostojeceg antenskogstupa izvrsiti na nacin da se ne narusi izgled krajobrazakoristeci prostorne pogodnosti. Osobito je potrebno ocu-vati panoramski vrijedne prostore. Analiza krajobrazamora dokazati da je odabrana lokacija za smjestaj anten-skog stupa u odnosu na prostor u krugu radijusa mini-malno 2000 m od same lokacije, optimalna, kao i odreditivrstu, tip i visinu antenskog stupa te uvjete uredenja imjere zastite gradevne cestice ili povrsine za redovnu upo-trebu gradevine.

Prije ishodenja lokacijskih dozvola za gradenje novihsamostojecih antenskih stupova, odnosno dodavanjeantena na postojece antenske stupove, na vec elektromag-netskim poljima opterecenu bilo koju lokaciju, mora seizraditi jednostavan racun propisima dopustenog utjecajavise frekvencija na ljude i okolinu.

Gradenje samostojecih antenskih stupova nije dopu-steno:

- na arheoloskim podrucjima i lokalitetima te povije-snim graditeljskim cjelinama,

- u gradevinskim podrucjima.Iznimno se dozvoljava gradenje samostojecih antenskih

stupova u izdvojenim gradevinskim podrucjima gospodar-ske namjene.

Gradenje samostojecih antenskih stupova nije dozvo-ljeno na vodnom dobru. U postupku ishodenja lokacijskedozvole nadlezno tijelo za izdavanje vodopravnih uvjetasvojim ce aktom utvrditi da li objekt utjece na vodnirezim odnosno da li je potrebno izdavanje vodopravnihuvjeta.

Na podrucjima koja su zasticena radi ocuvanja prirode iprirodnih vrijednosti nije dozvoljeno gradenje samostojecihantenskih stupova. Iznimno, ukoliko je zbog postizanjaosnove pokrivenosti nemoguce izbjeci planiranje i izgrad-nju samostojecih antenskih stupova na zasticenom podru-cju, potrebno je planirati minimalan broj stupova koji osi-guravaju zadovoljavajucu pokrivenost i to rubno, odnosnona nacin da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijednelokacije i vrhovi uzvisina.

Gradnja samostojecih antenskih stupova u zoni zracneluke, zracnog pristanista, letjelista i heliodroma dopustenaje samo ako se aeronautickom studijom dokaze da isti neprobijaju zastitne ravnine i ne ometaju sustave kontrola iveze.



Clanak 213a.

Kucne telekomunikacijske instalacije (unutar objekta)treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehnickimuvjetima za elektronicku komunikacijsku mrezu poslovnihi stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.)

Odredbom clanka 29. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/


13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., dodaje se clanak213a.

Clanak 214.Na prostoru Grada Malog Losinja se planira zadrzavanje

postojece mreze postanskih ureda u naseljima. Postanskiuredi ce na postojecim lokacijama, rasporedeni po opera-tivnoj jedinici u Malom Losinju djelovati organizirani usklopu Sredista posta Rijeka.

Postanski centar ce poslovati u Malom Losinju. Jedinicepostanske mreze ce i nadalje poslovati u naseljima; Belej,Punta Kriza, Osor, Nerezine, Cunski, Veli Losinj, Ilovik,Susak i Unije.

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Clanak 215.

Vodovi i gradevine vodnogospodarskog sustava prika-zani su na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturnisustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba, u mjerilu1:25 000.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, odrzavanjavodotoka i drugih voda, gradevina za zastitu od stetnogdjelovanja voda, gradevina za obranu od poplava, zastituod erozije i bujica te melioracijsku odvodnju, provodi seneposrednim provodenjem plana.

Prije izrade tehnicke dokumentacije za izgradnju pojedi-nih gradevina na podrucju obuhvata plana, ovisno onamjeni gradevine, investitor je duzan ishoditi vodopravneuvjete, shodno clanku 143. i clanku 144. Zakona o vodama(NN 153/09). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjetapotrebno je dostaviti priloge odredene clanom 5. Pravil-nika o izdavanju vodopravnih akata (NN 078/2010).Posebne mjere radi odrzavanja vodnog rezima provode uskladu s clankom 126. Zakona o vodama (NN 153/09).


1.1.8. VODOOPSKRBA

Clanak 216.

Na podrucju Grada je potrebno izgraditi ili rekonstrui-rati objekte vodoopskrbnog sustava kojim ce se osiguratisigurno snabdijevanje potrosaca zdravstveno ispravnomvodom iz Vranskog jezera. Vodoopskrbna mreza se dimen-zionira na najveci ukupan broj stanovnika i gostiju i napotrebe gospodarstva.

Planira se izgradnja slijedecih objekte vodoopskrbnog sustava:


Planira se povezivanje vodovoda »Vrana« s vodovodomotoka Krka (»Ponikve«) odnosno sustava Rijeke, Lokava iNovog Vinodolskog u jedinstveni regionalni sustavvodoopskrbe.

Za potrebe vodoopskrbe podrucja koja su udaljena odsustava javne vodoopskrbe, ili na kojima je dovodenje jav-nog vodoopskrbnog sustava u realizaciji i kasnijem odrza-vanju ispravnosti prezahtjevno ili je ekonomski neisplativote za potrebe sustava navodnjavanja poljoprivrednihpovrsina, moguce je primijeniti alternativno rjesenjevodoopskrbe. Prvenstveno se to odnosi na izgradnjupostrojenja desalinizacije bocate ili morske vode. Prilikomprojektiranja, izgradnje i eksploatacije takvih sustavapotrebno je postivati propise o tehnickoj ispravnosti proiz-vedene vode, a koncesiju zatraziti od nadlezne institucije.

Odredbom clanka 7. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., mijenja se stavak (4).

Clanak 217.

Vodovodna mreza (tlacni, transportni i opskrbni cjevo-vodi) se u pravilu polazu u trupu javnih prometnica(ceste, pjesacke komunikacije, parkiralista), paralelno skanalizacijskom mrezom (sanitarne i oborinske otpadnevode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.

Dubina na koju se polazu cijevi vodovodne mreze u trupprometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevine manji od 1,0 m).

Gradnja i rekonstrukcija gradevina iz stavka 1. ovogclanka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.

Clanak 218.

Vodospreme se grade kao podzemne betonske i armi-rano-betonske gradevine koje se sastoje od dvije (2) vodo-komore i zasunske komore.

Gradnja gradevine iz stavka 1. ovog clanka, koja se pla-nira unutar gradevinskog podrucja naselja, dozvoljena jetemeljem prostornog plana uzeg podrucja a gradnja grade-vine izvan gradevinskog podrucja naselja te rekonstrukcijagradevine unutar gradevinskog podrucja naselja je dozvo-ljena neposrednom provedbom ovog Plana.

Vodovodne crpne stanice se mogu graditi u sklopuzasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadze-mne gradevine ciji je izgled potrebno arhitektonski prilago-diti okolini.

Clanak 219.

Do izgradnje sustava vodoopskrbe se cisterne i spre-mnici za vodu se mogu graditi na gradevnoj cestici uzuvjet da njihova udaljenost od granica gradevne cesticene bude manja od 4,0 m, osim prema izricitoj suglasnostisusjeda i kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnimjezgrama gdje se njihova gradnja moze vrsiti bilo gdje uokviru gradevne cestice. Cisterne i spremnici za vodumoraju biti glatkih povrsina, nepropusni za vodu, zatvorenii opremljeni tako da se moze odrzavati higijenska isprav-nost vode za pice, te udovoljavati i drugim posebnim pro-pisima, kao i sanitarno tehnickim i higijenskim uvjetima.

Clanak 220.

Brisan

Odredbom clanka 30. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., clanak 220. se brise.

1.1.9. Odvodnja

Clanak 221.

Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda se planirana osnovi usvojenih koncepcija.

Za naselje Mali Losinj se realizacije sustava odvodnjeotpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planirajedinstven sustav odvodnje za cjelinu naselja i turistickuzonu Poljana s uredajem za prociscavanje na rtu Kijac(poluotok Bojnak) i postojecim podmorskim ispustom teuz ovaj sustav jos dva odvojena samostalna sustava zazone Cikat i Suncanu uvalu, s mehanickim predtretmanomi postojecim podmorskim ispustom. U drugoj fazi ce sesustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rjesenjuiz novelacije »Studije rjesenja otpadnih voda naselja MaliLosinj« iz 1994. Konacno rjesenje u osnovi sadrzi dopunusustava odvodnje novim gravitacionim i tlacnim kanalimate crpnim stanicama, kojima ce se zone Cikat i Suncanauvala povezati na centralni uredaj na rtu Kijac.

Odvodnja otpadnih voda na podrucju obuhvata ovogPlana je odredena kao razdjelni sustav s posebnom mre-zom i tretmanom za sanitarne a posebnom mrezom i tret-manom za oborinske otpadne vode.

Za dijelove mreze gdje je sada mjesovita (jedinstvenamreza) predvida se izgradnja nove i razdvajanje otpadnihvoda.

Clanak 222.

Kanalizacijska mreza (sanitarne i oborinske otpadnevode) se u pravilu polaze u trupu javnih prometnica(ceste, pjesacke komunikacije, parkiralista), tako da sevodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m odvodovodne mreze.

Dubina na koju se polazu cijevi kanalske mreze u trupprometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevine manji od 1,0 m).

Gradnja i rekonstrukcija gradevina iz stavka 1. ovogclanka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.

Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluu-kopane ili nadzemne izgledom prilagodene okolini.

Uredaji za prociscavanje sanitarnih i oborinskih otpad-nih voda se grade u kao podzemne i nadzemne gradevine(betonske i armirano-betonske).

Podmorski ispusti se postavljaju po pripremljenom dnu spotrebnim sidrima i difuzorskim zavrsetkom. U zoni obaledo dubine ? 7 m p.m. treba ih zastititi od djelovanja valova.

Clanak 223.

Na izgradenom dijelu gradevinskog podrucja gdje jepredvidena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustavnije izgraden, odvodnja za obiteljske kuce i drugih grade-vina, velicine do 10 ES iz kojih se ispustaju iskljucivo sani-tarne vode, obvezna je izgradnja tri komornih sabirnih(septickih) jama.

Za gradevine vece od 10 ES obvezan je prikljucak nasustav javne odvodnje ili kad on nije izveden ili nije plani-ran treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obve-znim prociscavanjem, izgradnjom samostalnih sustava sbio-diskom ili na drugi nacin, sukladno posebnim uvjetima.

Sabirna jama se moze graditi na udaljenosti do 4,0 m odruba gradevne cestice, iznimno i na manjoj udaljenosti uzsuglasnost susjeda. Moze se graditi pod uvjetom da se praz-njenje vozilima za odvoz otpadnih voda moze obavljati bezteskoca. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovara-juceg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehnickimi higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.


Clanak 224.

Na parkirnim povrsinama i manipulativnim povrsinamakapaciteta do 15 parkirnih mjesta i povrsine do 450 m2 jemoguce oborinske vode odvesti rasprseno u okolni teren,bez prethodnog prociscavanja na separatoru, a iznad togbroja parkiranih mjesta je potrebno prociscavanje na sepa-ratoru, prije upustanja u tlo putem upojnih bunara, a pritome vodeci racuna o zoni sanitarne zastite.

1.1.10. Sustav uredenja vodotoka i zastite od poplavavodotoka - bujica

Clanak 225.

Sustav uredenja vodotoka i zastite od poplava vodotoka- bujica Grada Malog Losinja dio je cjelovitog sustavaobrane od poplava na vodama II. reda Primorsko-goranskezupanije, Sektor E - branjeno podrucje 23 - podrucje malihslivova »Kvarnersko primorje i otoci« i »Podvelebitsko pri-morje i otoci« - mali sliv »Kvarnersko primorje i otoci«.

Do utvrdivanja inundacijskog podrucja (javnog vodnogdobra i vodnog dobra) sirina koridora vodotoka obuhvacaprirodno ili uredeno korito vodotoka, s obostranim poja-som sirine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjskenozice nasipa ili vanjskog ruba gradevine uredenja toka.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnjasustava uredenja vodotoka i zastite od poplava, njegovemjestimicne rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovnoodrzavanje korita i vodnih gradevina.

Koristenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osigu-ranje protocnosti korita mogu se vrsiti samo sukladnoZakonu o vodama.

Radi preciznijeg utvrdivanja koridora sustava zastite odpoplava planirano je za sve vodotoke utvrdivanje inunda-cijskog podrucja, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

Za utvrdivanje plavljenih povrsina uz vodotoke - bujice -jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja,mjerenja velikih voda i proracuni sa svrhom preciznijegutvrdivanja poplavnih podrucja.

Do utvrdivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra,kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prika-zani na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturnisustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba« u mjerilu1:25.000 na kojem su uz druge sadrzaje prikazani i registri-rani vodotoci.


Odredbom clanka 31. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenjaju se stavci(1) i (2).

Clanak 226.

Prilikom zahvata na uredenju i regulaciji vodotoka saciljem sprecavanja stetnog djelovanja voda ( nastanakbujice i erozije) treba prethodno snimiti postojece stanjete planirati zahvat na nacin da se zadrzi doprirodno stanjevodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka aukoliko je takav zahvat neophodan korito obloziti gruboobradenim kamenom.

navodnjavanje Unijskog polja

Clanak 226a.

Navodnjavanje oko 250 ha poljoprivredne povrsineUnijskog polja se planira s ciljem razvoja odrzive poljopri-vredne proizvodnje na otoku Unije. Prosjecne potrebevode iznose 130 mm dok ukupne neto potrebe vode iznose325.000 m3.

Vodne zalihe za navodnjavanje je moguce osiguratisakupljanjem oborinskih voda uz prihranjivanje iz otockevodne lece u povoljnijim hidroloskim razdobljima.Potrebno je istraziti mogucnost izgradnje povrsinskihspremnika (bazena) napajanih oborinskim vodama izsustava nakapnih ploha ili iz vodoopskrbnih ili drugihizgradenih vodnih sustava kao i osiguranje istrazivanja iizvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika.

Vodozahvat i dovod vode trebaju biti uskladeni s tipomsustava natapanja na samoj poljoprivrednoj povrsini.Potrebni hidrotehnicki zahvati i sustav za navodnjavanjece se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristi-kama kulture koja ce se uzgajati, karakteristikama tla, veli-cini i obliku povrsine, konfiguraciji terena, klimatskimkarakteristikama, vrsti i polozaju izvora vode, kolicini ikakvoci vode, raspolozivoj radnoj snazi itd.

Odredbom clanka 32. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., dodaje se poglavljenavodnjavanje Unijskog polja i clanak 226a.

5.4. ENERGETSKI SUSTAV

1.1.11. Elektroopskrba

Clanak 227.

Sustav elektroopskrbe na podrucju Grada Malog Losi-nja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastruk-turni sustavi i mreze«, u mjerilu 1 : 25.000.

Prijenosna 110 kV mreza

Clanak 228.

Postojeci prijenosni dalekovod, prikazan u grafickomdijelu, na podrucju plana je: DV 110 kV, TS 110/35 kVKrk - TS 110/35 kV Losinj. Unutar zasticenog koridoraovih vodova izgradnja gradevina ogranicena je posebnimtehnickim propisima (50 m).

Planira se izgradnja novog 110 kV kabelskog voda odpostojece TS 110/35 kV Losinj (kod Cunskog) do buduceTS 110/20 kV Losinj (na platou postojece TS 35/10(20)kV Losinj 2) i nastavak 110 kV otocke veze novim 110kV vodom od TS 110/35(20) kV Losinj do TS 110/20 kVRab i od buduce TS 110/20 kV Losinj do TS 110/20 kVNovalja (Pag), cije su nacelne trase prikazane u grafickomdijelu plana.

Planirana TS 110/20 kV Losinj izgradit ce se na platoupostojece TS 35/10(20) kV Losinj 2, a za potrebe njenogprikljucenja potrebno je izgraditi prikljucni 110 kV vod.Postojeca TS 110/35 kV Losinj rekonstruirat ce se u TS110/20 kV.

Postojecu trafostanicu 110/35kV Losinj (Cunski) moguceje rekonstruirati u TS 110/35-10(20)kV.



Elektrodistributivna 35 kV mreza

Clanak 229.

Postojeci 35 kV distributivni vodovi, prikazani u grafic-kom dijelu, zadrzavaju se u funkciji koju imaju i danas.Unutar zasticenog koridora 35 kV nadzemnih vodova,izgradnja gradevina ogranicena je posebnim tehnickim pro-pisima (30 m).

Elektrodistributivna 10(20) kV mreza, niskonaponskamreza i javna rasvjeta

Clanak 230.

Napajanje elektricnom energijom postojecih i planiranihpotrosaca na podrucju Grada Malog Losinja osigurano jeiz TS 35/10(20) kV Losinj, TS 35/10(20) kV Losinj 2 i TS35/10(20) kV Osor.

Distribucija elektricne energije vrsiti ce se i nadalje na10 kV naponskom nivou, a postepeno se predvida i prijelazna 20 kV naponski nivo, uz prethodnu rekonstrukciju elek-troenergetskih objekata koji su danas izvedeni za 10 kVnaponski nivo.

Clanak 231.

Distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa10(20) kV, niskonaponska mreza i javna rasvjeta mogu segraditi neposrednom provedbom ovog Plana, uz ishodova-nje lokacijske dozvole. U grafickom djelu plana prikazanesu nacelne lokacije samo onih planiranih trafostanica10(20)/0.4kV i trasa 10(20)kV kabela koje ce se graditina podrucjima danas neelektrificiranih naselja i neizgrade-nih zona. Osim nacrtanih TS 10(20)/0.4kV,moguca je grad-nja i dodatnih TS iz razloga sto je njihova gradnja vezanauz stvarne potrebe buducih kupaca.

Postojece trafostanice 10(20)/0,4 kV moguce je popotrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji, ili stoblize postojecoj, novom trafostanicom 10(20)/0,4 kV dru-gog tipa i veceg kapaciteta. Planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV gradit ce se kao samostojece gradevine ili kaougradbene u gradevini. Ako se trafostanice 10(20)/0,4 kVrade kao samostojece gradevine na zasebnoj gradevnojcestici, moraju biti udaljene najmanje 1 m od granicesusjedne gradevne cestice i 2 m od kolnika. Iznimno sumoguce i manje udaljenosti prema lokalnim uvjetima obli-kovanja primjerenog lokacijskim uvjetima. Za trafostanicupotrebno je osigurati direktni ili posredan pristup do javnepovrsine.

Unutar zasticenog koridora nadzemnih 10(20) kVvodova izgradnja gradevina ogranicena je posebnim tehnic-kim propisima (10 m).

Unutar gradevinskih podrucja buduci 10(20) kV vodovice se izvoditi obavezno podzemnim kabelskim vodovima,a izvan gradevinskih podrucja takoder pretezito kabelskim,a manje nadzemnim vodovima.

Niskonaponska mreza izvoditi ce se primarno podze-mnim kabelima. Tamo gdje to nije moguce ili se dogradujepostojeca mreza, izvodit ce se nadzemno na drvenim,betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodicima.

Javna rasvjeta ce se dogradivati u sklopu postojece ibuduce nadzemne niskonaponske mreze ili kao samostalnaizvedena na zasebnim stupovima. Upucuje se na uporabuekoloskih rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjetete na postepenu supstituciju postojece javne rasvjete.


Odredbom clanka 33. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se stavak(2).

Clanak 232.

Na prostoru Grada se ne moze planirati gradnja, niti semoze graditi pojedinacna ili vise gradevina namijenjenih zaiskoristavanje snage vjetra za elektricnu energiju.

1.1.12. Plinoopskrba

Clanak 233.

Plinoopskrba podrucja Grada Malog Losinja ce se osigu-rati koristenjem ukapljenog naftnog plina (UNP). Za poje-dinacne potrosace se predvida koristenje UNP-a skladiste-nog u bocama ili spremnicima. Postrojenje za isparavanjeUNP-a se predvida u zoni poslovne namjene Kalvarija.Postrojenje je u funkciji opskrbe isparenim plinom naseljaMali Losinj i Veli Losinj te turistickih zona uz ta naselja.Ukupna povrsina postrojenja za isparavanje UNP-a iznosi3600 m2. Postrojenje se moze graditi etapno, prema proci-jenjenom porastu broja potrosaca.

Plinoopskrbna mreza u naseljima i turistickim zonamadefinirati ce se urbanistickim planovima uredenja. Profilcjevovoda utvrduje prema potrebnoj kolicini plina dok setehnicko - tehnoloskim rjesenjem odreduje polozaj plino-voda u odnosu na gradevine i drugu komunalnu infrastruk-turu, izbor osnovne i pratece opreme, kvaliteta materijala iugradnja sigurnosnih uredaja u plinovode i kucne pri-kljucke. Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kucnogprikljucka iznosi 50 mbar.

Dozvoljava se planiranje mreze plinoopskrbe za priklju-civanje na sustav opskrbe zemnim plinom (iz podmorja).

1.1.13. Obnovljivi izvori energije

Clanak 234.

Na prostoru Grada Malog Losinja se predvida racio-nalno koristenje energije koristenjem prirodno obnovljivih,dopunskih izvora energije sukladno energetskim i gospo-darskim potencijalima. Dopunski izvori energije, prirodnoobnovljivi izvori, na ovom prostoru su prije svega sunce imore.

Za koristenje sunceve energije se planira instaliranje i/iligradnja samostojnih fotonaponskih sustava/elektrana urasponu snage od 100 do 1000 kW.

Najveci dio potrosnje energije za pripremu potrosnetople vode u kucanstvima i turizmu osigurati ce se, doisteka planskog razdoblja, iz primarne sunceve energije.Znacajan udio toplinskih potreba za grijanje i hladenje,pokriti ce se iz hibridnih toplana Sunce-UNP, gdje bi eko-nomicni udio sunceve energije iznosio do 50%.

Planira se koristenje mora kao toplinskog spremnika itime izvora energije, optimalno primjenom toplinskihcrpki.

Odredbom clanka 34. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se stavak (2)

Clanak 234a.

Uvjeti za instaliranje/izgradnju fotonaponskih sustava/elektrana su sljedeci:

- Smjestiti elektrane:- Izvan infrastrukturnih koridora,- Izvan vrijednog poljoprivrednog zemljista (obradivog

tla), I. i II. bonitetne klase,


- Izvan podrucja predlozenih za zastitu dijelova prirodei podrucja graditeljske bastine (kulturno povijesnebastine),

- Izvan arheoloskih lokaliteta,- Izvan podrucja osobitih krajobraznih vrijednosti defi-

niranih clankom 235. ovih Odredbi;- Predvidjeti uredenje pomocnih gradevina i postrojenja

(prostor za pretvarace i ostalu opremu) koristeci auto-htone materijale i tehnike kako bi se sto bolje uklopiliu postojece stanje i okolis;

- Opcenito gdje god i kada god je moguce umjetnematerijale zamijeniti prirodnim radi sto boljeg uklapa-nja u okolis;

- Koristiti autohtone biljne vrste kada je potrebno radiboljeg uklapanja postrojenja u okolis. Posebno ih kori-stiti kako bi se prikrili eventualni tragovi izvodenjaradova;

- Prikljucak elektrane na mrezu predvidjeti prema dobi-venoj prethodnoj elektroenergetskoj suglasnosti odstrane nadleznog tijela;

- Nakon isteka roka amortizacije sustavi/postrojenja semoraju zamijeniti i/ili ukloniti te zemljiste vratiti uprvobitno stanje.

Odredbom clanka 35. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., dodaje se clanak234a.

6 MJERE ZASTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD-NIH VRIJEDNOSTII KULTURNO-POVIJESNIH CJE-LINA

6.1. MJERE ZASTITE KRAJOBRAZNIH VRIJED-NOSTI

Clanak 235.

Cjelokupan prostor cresko-losinjskog arhipelaga je pro-stor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti. Posebnose stite krajobrazni elementi, izgled izgradenih i neizgrade-nih prostora, suma, pasnjaka i obradivih zemljista, auto-htone sumske i druge zajednice, obalno podrucje sa stjeno-vitom obalom i prirodnim plazama, more i podmorje, tekarakteristicne i vrijedne vizure.

U ovom se prostoru kao osobito vrijedan krajobraz,izvan prostora zasticenih dijelova prirode i izvan prostorazastite nepokretnih kulturnih dobara (kulturno-povijesnihcjelina i zasticenog kulturnog krajolika), kao prirodni i kul-tivirani predjeli ocuvanih jedinstvenih obiljezja i osobitihkrajobraznih vrijednosti i osjetljivosti isticu slijedeca pod-rucja:

- OTOCI MALE I VELE SRAKANE kao prirodnipredjel ocuvanih jedinstvenih obiljezja. Niski otocilaporaste podloge s naseljima na sjevernom dijeluotoka i akvatorij izmedu njih tvore vrlo vrijedan i sli-kovit detalj losinjskog litorala.

- OTOCICI KOLUDARAC I MURTAR I- JUZNI DIO OTOKA LOSINJA kao prirodni i kul-

turni predjel osobite krajobrazne vrijednosti, koji susvojom osebujnom morfologijom, florom, faunom ijedinstvenim kulturnim nasljedem veoma zanimljivi izasluzuju posebnu paznju i zastitu. Reljef najjuznijegdijela otoka s istaknutim vizurama na obje obale kaoi samo priobalje je iznimno slikovit i zanimljiv.

Podrucja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirod-nog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartograf-skom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenje izastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja u koriste-nju«, u mjerilu 1:25.000.

Utvrdena problemska podrucja prirodnog i kultiviranogkrajobraza na kojima su prisutni trendovi nelegalnog kori-stenja i izgradnje prostora, koji ugrozavaju krajobrazne vri-jednosti prostora se planiraju za sanaciju.

Nova izgradnja i sadrzaji svojom velicinom i funkcijomte oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primje-reni krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi, kako ne bi utje-cali na promjenu njegovih obiljezja zbog kojih je odredenposebno vrijednim. Pri pozicioniranju gradevina posebnotreba najvece dozvoljene visine gradevina preispitati idodatno reducirati na istaknutijim i osjetljivijim lokaci-jama.

U ovom prostoru nije dozvoljeno nove gradevine graditiili povecavati visinu pri rekonstrukciji postojecih gradevinana istaknutim lokacijama; vrhovima uzvisina, uskom obal-nom prostoru i na slicnim mjestima, kad se takvim zahva-tom mijenja obiljezje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz paz-ljivo i kvalitetno oblikovanje dozvoljeno uredivati vidi-kovce, spomen i vjerska obiljezja i sl. zahvate koji necenarusiti izgled krajobraza.

Od izgradnje se stite panoramski vrijedne vizure. Svenavedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvo-ljene izgradnje izvan gradevinskog podrucja.

Clanak 236.

Obala Grada Malog Losinja se odreduje kao osobito vri-jedno podrucje. S ciljem zastite obale se prije svega ograni-cava gradevinsko zauzimanje obale posebno na krajo-brazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala trebaocuvati bez znacajnih izmjena obalne linije.

Potrebno je osigurati slobodan pristup obali i prolaz uzobalu te javni interes u koristenju, osobitog pomorskogdobra.

Na obali je dozvoljeno smjestiti iskljucivo gradevine kojepo prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili gra-devine javnog koristenja.

Nenaseljene otoke i otocice s prirodnim i kultiviranimkrajolikom je potrebno ocuvati prvenstveno u funkcijipoljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog koristenja, orga-niziranog posjecivanja i istrazivanja, bez planiranja grade-vinskih podrucja.

Prirodne plaze i autohtone sume uz obalu je potrebnocuvati i poticati prirodnu obnovu autohtone vegetacije.

Radi zastite i ocuvanja prostornih vrijednosti potrebnoje ograniciti gradnju gospodarskih i energetskih gradevina.

Razvitak prometne i komunalne infrastrukture se uvje-tuje zastitom i ocuvanjem vrijednosti krajolika.

Gradevine stambene, poslovne i druge namjene jepotrebno planirati tako da namjenom, polozajem, velici-nom i oblikovanjem postuju zatecene prostorne vrijednostii obiljezja, postojeca napustena eksploatacijska polja mine-ralnih sirovina sanirati prvenstveno pejsaznom rekultivaci-jom ili planiranjem sportsko-rekreacijske i druge inamjene.

Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranjudozvoljene izgradnje izvan gradevinskog podrucja.

6.2 MJERE ZASTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Clanak 237.

Ovim se planom propisuje zastita prirode kroz ocuvanjebioloske i krajobrazne raznolikosti te zastitu prirodnih vri-jednosti, a to su zasticena podrucja, zasticene svojte tezasticeni minerali i fosili.

Treba sprijeciti stetne zahvate i poremecaje u prirodikoji su posljedica turistickog razvoja i drugih djelatnosti iosigurati sto povoljnije uvjete odrzavanja i slobodnog raz-voja prirode.


Za gradenje i izvodenje radova, zahvata i radnjipotrebno je zatraziti uvjete zastite prirode i/ili dopustenjenadleznog tijela drzavne uprave sukladno Zakonu o zastitiprirode (Narodne novine 70/05, 139/08 i 57/11).

Ekoloski vrijedna podrucja koja se nalaze na podrucjuGrada treba sacuvati i vrednovati u skladu sa Zakonomo zastiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanisnih tipova,karti stanista, ugrozenim i rijetkim stanisnim tipovima temjerama za ocuvanje stanisnih tipova (Narodne novine 7/06 i 119/09).

Pri izvodenju gradevinskih i drugih zemljanih radovaobvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi moglipredstavljati zasticenu prirodnu vrijednosti u smisluZakona o zastiti prirode te poduzeti mjere zastite od uni-stenja, ostecenja ili krade.

Za nadzor nad provodenjem mjera zastite prirodnebastine na podrucju Grada Malog Losinja nadlezna je ovla-stena pravna osoba u Primorsko-goranskoj zupaniji.

Na podrucju Grada Malog Losinja su utvrdena ugrozenai rijetka stanista (busici /submediteranski i epimediteranskisuhi travnjaci, mjesovite, rjede ciste vazdazelene sume imakija crnike ili ostrike, povrsine stjenovitih obala podhalofitima / submediteranski i epimediteranski suhi trav-njaci) te ugrozeni i rijetki morski tipovi stanista (zajednicajesenske mrizice i modrikastog pelina, cirkalitoralna cvrstadna i stijene, cirkalitoralni muljevi, ciklalitoralni pijesci,infralitoralna cvrsta dna i stijene, infralitoralni pijesci svise ili manje mulja i naselja posidonije) za koje se predvi-daju slijedece mjere ocuvanja:

- ocuvati bioloske vrste znacajne za stanisni tip te zasti-cene i strogo zasticene divlje svojte sto podrazumijevaneunosenje stranih (alohotnih) vrsta i genetski modifi-ciranih organizama i osiguranje prikladne brige za nji-hovo ocuvanje, ocuvanje njihovog stanista i njihovopracenje (monitoring),

- sprijeciti nestajanje kamenjarskih pasnjaka (putemispase, poticati ekstenzivan nacin stocarstva),

- posumljavanje treba obavljati autohtonim vrstamadrveca, a uzgojne radove provoditi na nacin da se izdegradacijskog oblika suma postepeno prevodi uvisoki uzgojni oblik,

- ocuvati povoljnu gradu i strukturu morskog dna iobale i priobalnih podrucja i ne iskoristavati sedimenteiz sprudova u priobalju, ocuvati povoljna fizikalna ikemijska svojstva morske vode.

Dijelovi prirode koji su zasticeni i predlozeni za zastituprikazani su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti zakoristenje, uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnihuvjeta koristenja«, u mjerilu 1:25.000.

Za podrucja predvidena za zastitu je obvezna izradastrucne podloge kako bi se pokrenuo postupak zastite.Do donosenja odluke o valjanosti prijedloga za zastitu ido donosenja rjesenja o preventivnoj zastiti ta se podrucjastite odredbama ovog plana.

Ovim se Planom utvrduju sljedece mjere zastite prirode:

- u cilju ocuvanja prirodne bioloske i krajobrazne razno-likosti kao posebnu vrijednost treba ocuvati podrucjaprekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovuneposrednu okolicu te obalno podrucje (prirodneplaze i stijene), treba revitalizirati ekstenzivno stocar-stvo, treba poticati obnovu zapustenih vinograda imaslinika na tradicionalan nacin, poticati pcelarstvo isl.

- u cilju poboljsanja i odrzavanja ekoloskih i mikrokli-matskih prilika naselja mora se stvoriti i ocuvati posto-jeci zeleni sustav u vidu mreze drvoreda i zelenihpovrsina (javnih i privatnih) koja prozima naselje tese povezuje sa prirodnim podrucjem izvan naselja

- prilikom planiranja pojedine dijelove koji su do sadaneizgradeni treba sacuvati kao zastitne zelenepovrsine, a sto veci dio treba sacuvati i pretvoriti ujavne zelene povrsine

- u sto vecoj mjeri potrebno je zadrzati prirodne kvali-tete prostora, odnosno planiranje vrsiti tako da seocuva cjelokupan prirodni pejzaz (slika naselja u kra-jobrazu)

- u sto vecoj mjeri potrebno je sacuvati postojecu vege-taciju te ju ukomponirati u krajobrazno uredenje

- na svakoj cestici na kojoj ce se graditi treba propisatiminimalnu povrsinu koja mora ostati neizgradena teobrasla vegetacijom

- prilikom ozelenjivanja koristiti autohtone vrste drvecai grmlja te vrste za koje postoji tradicija sadnje naokucnicama u tom podneblju

- pri oblikovanju gradevina (posebice onih koje se mogugraditi izvan naselja) treba koristiti materijale i bojeprilagodene prirodnim obiljezjima okolnog prostora itradicionalnoj arhitekturi

- treba sprijeciti stetne zahvate i poremecaje u prirodikoji su posljedica turistickog razvoja i drugih djelatno-sti i osigurati sto povoljnije uvjete odrzavanja i slobod-nog razvoja prirode

- treba ograniciti gradevinsko zauzimanje obaleposebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te seprirodna obala treba ocuvati bez znacajnih izmjenaobalne linije, nasipavanja i otkopavanja obale

- ne smije se siriti gradevinska podrucja na podrucjapark suma otvaranjem novih podrucja na kojima dosada nije postojala gradnja namijenjena turizmu, sta-novanju ili dr.

- pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osiguratiracionalno koristenje neobnovljivih prirodnih dobara,te odrzivo koristenje obnovljivih prirodnih izvora

- koristenje prirodnih dobara treba provoditi temeljemplanova gospodarenja prirodnim dobrima koji morajusadrzavati uvjete zastite prirode nadleznog tijeladrzavne uprave

- za podrucja ekoloske mreze potrebno je provoditismjernice za zastitu ciljeva ocuvanja za svako od pod-rucja, a koje su propisane Uredbom o proglasenju eko-loske mreze (Narodne novine 109/07)

- za planirani zahvat u podrucje ekoloske mreze, kojisam ili s drugim zahvatima moze imati znacajan utjecajna ciljeve ocuvanja i cjelovitost podrucja ekoloskemreze, treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekolo-sku mrezu



1.1.14. Nacionalna ekoloska mreza

Clanak 237a.

Podrucje obuhvata Plana se prema Uredbi o proglasenjuekoloske mreze (NN 109/07) dijelom nalazi u obuhvatuekoloske mreze unutar podrucja vaznih za divlje svojte i


stanisne tipove: HR3000161 Cres-Losinj rezervat dupina,Koridor za morske kornjace, HR3000027 Podmorje Trste-nika, HR2000885 Oruda, HR2000886 Palacol, HR3000007Cres - rt Suha - rt Meli, HR3000028 I. strana V. i M.Orjula, HR3000014 Ilovik i Sv. Petar, HR2000883 PuntaKriza, HR3000017 Podmorje otoka Suska, HR3000015 V.i M. Srakane, HR3000018 Podmorje otoka Unije,HR5000032 Akvatorij zapadne Istre, HR2000884 Slatinekod Osora na Cresu, HR3000178 Cres - uvale,HR2001036 Otocic V. Osir, HR3000008 Losinj - Vela iMala Draga, HR3000009 Losinj - uvala Sunfarni,HR3000010 Losinj - uvala Krivicica, HR3000011 Losinj -uvala Balvanida, HR3000012 Losinj - uvala Pijeska,HR3000013 Losinj - uvala Vinikova, HR2000674 OtokLosinj; kod Televrina, HR3000436 Uvala Vognjisca -Unije, HR2000987 Vele stine - Unije, HR2000988 Malestine - Unije, HR2000962 Lokva u naselju Unije,HR3000262 Spilja na Punta Krizi, HR3000198 Medvjedapecina kod uvale Lucica (Losinj), HR2000986 Suma Liskizapadno od Cunskog, HR3000264 Spilja i prolaz (o. Sra-kane), HR2000675 Otok Koludarc, HR2000676 MaliLosinj - uvala Baldarka, HR3000265 Spilja (o. Losinj),HR2000566 Kornu kod Bonica (Losinj) i medunarodnovaznog podrucja za ptice: HR1000033 Kvarnerski otoci,HR1000032 Akvatorij zapadne Istre

Podrucja koja se nalaze u obuhvatu nacionalne ekoloskemreze prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjetiza koristenje, uredenje i zastitu prostora - podrucja poseb-nih uvjeta koristenja«, u mjerilu 1:25.000.



Clanak 237b.

Za podrucje HR3000161 Cres-Losinj rezervat dupinaprimjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:

- pazljivo provoditi turisticko rekreativne aktivnosti,

- prilagoditi ribolov i sprjecavati prelov ribe,

- rezervat u moru.

Za podrucja HR2000885 Oruda, HR2000886 Palacol,HR2000675 Otok Koludarc i HR2000676 Mali Losinj -uvala Baldarka primjenjuju se sljedece smjernice zamjere zastite:

- sprjecavati nasipavanje i betonizaciju obala,

- odrediti kapacitet posjecivanja podrucja.

Za podrucja HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli,HR3000028 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik iSv. Petar, HR3000015 V. i M. Srakane i HR3000027 Pod-morje Trstenika primjenjuju se sljedece smjernice zamjere zastite:


- ograniciti sidrenje,

- regulirati ribolov povlacnim ribolovnim alatima.

Za podrucje HR2000883 Punta Kriza primjenjuju se slje-dece smjernice za mjere zastite:

- gospodarenje sumama provoditi sukladno nacelimacertifikacije suma,

- prilikom dovrsenoga sijeka vecih sumskih povrsina,gdje god je to moguce i prikladno, ostavljati manjeneposjecene povrsine,

- u gospodarenju sumama osigurati produljenje sjecivezrelosti zavicajnih vrsta drveca s obzirom na fizioloskivijek pojedine vrste i zdravstveno stanje sumske zajed-nice,

- ocuvati bioloske vrste znacajne za stanisni tip; ne uno-siti strane (alohtone) vrste i genetski modificiraneorganizme,

- u svim sumama osigurati stalan postotak zrelih, starih isuhih (stojecih i oborenih) stabala, osobito stabala sdupljama,

- u gospodarenju sumama osigurati prikladnu brigu zaocuvanje ugrozenih i rijetkih divljih svojti te sustavnopracenje njihova stanja (monitoring),

- posumljavanje, gdje to dopustaju uvjeti stanista, obav-ljati autohtonim vrstama drveca u sastavu koji odra-zava prirodni sastav, koristeci prirodi bliske metode;posumljavanje nesumskih povrsina obavljati samogdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrozavaju ugro-zeni i rijetki nesumski stanisni tipovi.

Za podrucje HR3000017 Podmorje otoka Suska iHR3000018 Podmorje otoka Unije primjenjuju se sljedecesmjernice za mjere zastite:


- ograniciti sidrenje,

- regulirati ribolov povlacnim ribolovnim alatima,

- ocuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morskevode ili ih poboljsati tamo gdje su pogorsana,

- ocuvati povoljnu gradu i strukturu morskoga dna,obale, priobalnih podrucja i rijecnih usca,


- sanirati ostecene dijelove morske obale gdje god je tomoguce.

Za podrucje HR5000032 Akvatorij zapadne Istre pri-mjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:


- prilagoditi ribolov i sprjecavati prelov ribe.

Za podrucje HR2000884 Slatine kod Osora na Cresuprimjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:



Za podrucje HR2001036 Otocic V. Osir primjenjuju sesljedece smjernice za mjere zastite:


- svrsishodna i opravdana prenamjena zemljista,


Za podrucja HR3000008 Losinj - Vela i Mala Draga,HR3000009 Losinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Losinj -uvala Krivicica, HR3000011 Losinj - uvala Balvanida,HR3000012 Losinj - uvala Pijeska, HR3000013 Losinj -uvala Vinikova i HR3000178 Cres - uvale primjenjuju sesljedece smjernice za mjere zastite:

- sprjecavati nasipavanje i betonizaciju obala.

Za podrucja HR2000674 Otok Losinj; kod Televrina iHR2000962 Lokva u naselju Unije primjenjuju se sljedecesmjernice za mjere zastite:


- sprjecavati zarastavanje preostalih malih mocvarnihstanista u priobalju.


Za podrucje HR3000436 Uvala Vognjisca - Unije pri-mjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:


- ocuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morskevode ili ih poboljsati tamo gdje su pogorsana,

- ocuvati povoljnu gradu i strukturu morskoga dna,obale, priobalnih podrucja i rijecnih usca,



Za podrucja HR2000987 Vele stine - Unije i HR2000988Male stine - Unije primjenjuju se sljedece smjernice zamjere zastite:


Za podrucja HR3000262 Spilja na Punta Krizi,HR3000198 Medvjeda pecina kod uvale Lucica (Losinj),HR3000264 Spilja i prolaz (o. Srakane) i HR3000265 Spilja(o. Losinj) primjenjuju se sljedece smjernice za mjerezastite:


- ocuvati povoljne stanisne uvjete.

Za podrucje HR2000986 Suma Liski zapadno od Cun-skog primjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:

- moguce je provoditi sumske zahvate ukljucujuci i sani-tarnu sjecu uz posebno dopustenje Ministarstva zadu-zenog za zastitu prirode.

Za podrucje HR2000566 Kornu kod Bonica (Losinj) pri-mjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:

- gospodarenje sumama provoditi sukladno nacelimacertifikacije suma,

- prilikom dovrsenoga sijeca vecih sumskih povrsina,gdje god je to moguce i prikladno, ostavljati manjeneposjecene povrsine,


- u svim sumama osigurati stalan postotak zrelih, starih isuhih (stojecih i oborenih) stabala, osobito stabala sdupljama.

Za podrucje HR1000033 Kvarnerski otoci primjenjuju sesljedece smjernice za mjere zastite:

- regulirati lov i sprjecavati krivolov,

- osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i sto-carstvo,


- zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezdeznacajne vrste,


- sprjecavanje trovanja zvijeri,

- zabrana voznje plovilima uz gnijezdece kolonije,

- sprjecavanje izgradnje objekata na gnijezdecim koloni-jama i u njihovoj neposrednoj blizini.

Za podrucje HR1000032 Akvatorij zapadne Istre pri-mjenjuju se sljedece smjernice za mjere zastite:



- sprjecavanje izgradnje objekata na gnijezdecim koloni-jama i u njihovoj neposrednoj blizini.


1.1.15. Zasticeni dijelovi prirode

Posebni rezervat

Clanak 238.

Rjesenjem o zastiti u kategoriji posebnog rezervata -ornitoloskog zasticeno je podrucje Mali Bok - Koromacnana otoku Cresu ciji se mali dio uz juznu granicu nalazi naprostoru Grada Malog Losinja. Predlozeno je prosirenjepodrucja rezervata na cjelovito obalno podrucje istocneobale Cresa, u kategoriji posebnog rezervata - botanicko- zooloskog, medunarodnog je znacaja. Radi osiguranjaneophodnog mira za gnijezdista supova u priobalnomdijelu predlozenog rezervata potrebno je u pojasu 500metara od obale ograniciti zadrzavanje brodova i camaca(osim tradicionalnog ribarenja) te zabraniti glisiranje.

Za podrucje koje je do 26. srpnja 2009. godine bilo pre-ventivno zasticeno kao Posebni rezervat u moru »Cres-Losinj« uz istocnu obalu Cresa i Losinja u tijeku je izradastrucnih podloga kako bi se podrucje zastitilo u kategorijiregionalni park. Granice predmetnog podrucja ucrtane suu kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za koristenje, urede-nje i zastitu prostora - podrucja posebnih uvjeta koriste-nja«, u mjerilu 1:25.000.

Mjere u svrhu ocuvanja navedenog podrucja a do dono-senja akata o konacnoj zastitit odnosno plana upravljanjasu :

- poboljsanje stanja postojeceg sustava za odvodnjuotpadnih voda, u sto kracem roku pristupanje izgradnjiuredaja za biolosko prociscavanje otpadnih voda, pri-kljucenje svih korisnika na sustav odvodnje otpadnihvoda,

- prije pristupanja izradi dokumentacije za zahvate kojibi mogli imati utjecaj na sticeno podrucje treba izvrsitivrednovanje prostora te opravdanosti zahvata,sukladno Zakonu o zastiti prirode za navedenezahvate treba provesti ocjenu prihvatljivosti za ekolo-sku mrezu, odnosno procjenu utjecaja zahvata na oko-lis,

- u sklopu izdavanje lokacijske dozvole treba pribavitiod nadleznog Ministarstva uvjete zastite prirode, zazahvate za koje nije potrebna lokacijska dozvolapotrebno je pribaviti dopustenje nadleznog Ministar-stva.


Clanak 239.

Brisan


Odredbom clanka 47. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,clanak 239. se brise.


Park suma

Clanak 240.

U kategoriji park sume su zasticene sume Cikat i PodJavori na otoku Losinju. Za park sume treba donijeti pro-gram zastite sumskih ekoloskih sustava koji sadrze mjerezastite i unapredenja utvrdene na temelju pracenja stanja.U park-sumi su dopusteni zahvati i radnje cija je svrha nje-zino odrzavanje ili uredenje. Zasticene park-sume trebaredovito odrzavati i po potrebi obnavljati sukladno smjer-nicama uskladenosti ocuvanja bioloskih komponenti inamjene prostora. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendro-floru treba odrzavati u povoljnom stanju vitaliteta.

Do donosenja programa zastite sumskih ekoloskihsustava za park sume, dopusteni su nuzni zahvati u pro-storu koji ne narusavaju obiljezja zbog kojih je parksuma zasticena. Dozvoljeni su nuzni zahvati uredenja pro-stora, sto ukljucuje rekonstrukciju postojecih gradevina,uredenje javnih povrsina (parkiralista, staza, kupalista,igralista i dr.) te infrastrukturno opremanje prostora,sukladno odredbama za provodenje Plana. Gradnja se nesmije vrsiti na osobito vrijednim panoramskim tockama,osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stupovasustava mobilne telefonije.

Na dijelu podrucja Park sume Cikat koji je unutar grade-vinskog podrucja ugostiteljsko-turisticke namjene Cikat sudozvoljeni zahvati odredeni UPU-om Cikat, sukladnoodredbi iz clanka 111.

Za dozvoljene zahvate je potrebno je zatraziti uvjetezastite prirode i/ili dopustenje nadleznog tijela drzavneuprave sukladno Zakonu o zastiti prirode (Narodne novine70/05).


1.1.16. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu

1. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu - na kopnu

Posebni rezervat

Clanak 241.

Za zastitu u kategoriji posebnog rezervata se predlazuslijedeca podrucja:

- Vele i Male stine na otoku Unije u kategoriji posebnogrezervata geomorfoloskog i zajedno sa sjeveroistocnimdijelom otoka Unije kao posebni rezervat - ornitoloskii botanicki,

- otoci Veli Osir, Oruda i Palacol u kategoriji posebnogrezervata ornitolosko botanickog,

- slatine kod Osora, otok Cres u kategoriji posebnogrezervata botanicko-zooloskog (herpetoloskog),

- suma Liski zapadno od Cunskog, otok Losinj u kate-goriji posebnog rezervata sumske vegetacije.

Posebni rezervati iz stavka 1. ovoga clanka su zupanij-skog znacaja. Za zastitu u kategoriji posebnog rezervatalokalnog znacaja se predlaze podrucje sume na PuntiKriza, Otok Cres, kao posebni rezervat - sumske vegeta-cije.

Znacajni krajobraz

Clanak 242.

U kategoriji zasticenog krajobraza za zastitu se predlazuslijedeca podrucja:

- otok Ilovik i Sv. Petar,

- otok Susak,- Punta Kriza, otok Cres- otok Unije,koji su zupanijskog su znacaja, te slijedeca podrucja:- Osorski zaljev s obalnim prostorom od Osora do Ustr-

ina- planina Osorscica.

Spomenik prirode

Clanak 243.

U kategoriji spomenika prirode za zastitu se predlazu sli-jedeci dijelovi prirode:

- Jamina Sredi na Punti Kriza,- Vela jama na Osorscici (pod Televrinom),- spilja Sv. Gaudencija na Osorscici,- lokva u naselju Unije na otoku Unijama,- izvor Fontana na Punti Kriza, otok Cres- sve vece lokve na podrucju Grada Maloga Losinja.Lokve je potrebno odrzavati i cistiti od mulja i vegetacije

na tradicionalan nacin te posebno cuvati od zatrpavanja iunistavanja pri gradevinskim radovima. Prije ciscenja odmulja potrebno ih je tocno locirati, evidentirati, izmjeritivelicinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istraziti njihovbiljni i zivotinjski svijet.

Spomenik parkovne arhitekture

Clanak 244.

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, se zazastitu predlaze pojedinacno stablo koprivica »pokrivica -ladonja« u selu Parhavac na otoku Cresu. Jedno je od naj-vecih stabala na ovom podrucju, svojom krosnjom prekrivacitavo dvoriste sela a pretpostavlja se da je staro preko 200godina. Za spomenik parkovne arhitekture - pojedinacnostablo treba donijeti mjere zastite. Na spomeniku parkovnearhitekture i na prostoru u njegovoj neposrednoj blizinikoji cini sastavni dio zasticenog podrucja nisu dopustenizahvati ni radnje kojima bi se promijenile ili narusile nje-gove vrijednosti.

2. Dijelovi prirode predlozeni za zastitu - u moru

Posebni rezervat

Clanak 245.

Za zastitu se u kategoriji posebnog rezervata u morupredlazu slijedeca podrucja:

- podmorje uz istocnu obalu otoka Cresa - rt Tarej- rtMeli (podrucje koje slijedi posebni rezervat gnjezdili-sta bjeloglavih supova na kopnu) kao podrucje poseb-nih vrijednosti bioraznolikosti u moru,

- podmorje otocica Mali i Veli Cutin kao dio posebnogrezervata u moru,

- podmorje otoka Palacol kao dio posebnog rezervata umoru,

- podmorje otoka Unija kao posebni rezervat u moru,- podmorje otoka Suska kao posebni rezervat u moru,Obzirom na nedovoljnu istrazenost navedenih podrucja,

potrebno je istraziti tzv. nulto stanje i na temelju njega,eventualno, izdvojiti i podrucja za strozu zastitu. Zbog izu-zetne vrijednosti bioraznolikosti na ovom podrucju trebaprovoditi monitoring.

Spomenik prirode

Clanak 246.

Za zastitu se u kategoriji spomenika prirode u morupredlazu slijedeca podrucja:

- Medvjeda pecina kod uvale Lucica na otoku Losinju,


- uvala Kolorat, otok Cres,

- uvala Ul, otok Cres,

- uvala Baldarin, otok Cres,

- uvala Meli, otok Cres,

- uvala Jadriscica, otok Cres,

- uvala Martisnjica, otok Cres,

- uvala Kaldonta, otok Cres,

- uvala Sonte, otok Cres,

- uvala Sridnja, otok Unije,

- uvala Vognjisca, otok Unije.

Medvjeda pecina kao znanstveni lokalitet velike vrijed-nosti zahtjeva posebnu brigu i zastitu. U svrhu preventivnezastite treba predvidjeti zabranu graditeljske djelatnosti, aroniocima omoguciti ulaz samo ograniceno i pod strucnimnadzorom.

Potrebno je zajednice zamuljenih uvala identificiratisustavnim istrazivanjem i opisati sve takove lokalitete iregulirati njihovo koristenje.

6.3. MJERE ZASTITE KULTURNIH DOBARA

Clanak 247.

Registrirana, preventivno zasticena i evidentirana nepo-kretna kulturna dobra na podrucju Grada Malog Losinjanavedena su u poglavlju 1.2.8.7. Obrazlozenja ovog Pro-stornog Plana i prikazana na kartografskom prikazu br. 3»Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - podrucjaposebnih uvjeta koristenja«, u mjerilu 1:25.000, kao i prika-zima gradevinskog podrucja naselja u mjerilu 1:5000.

Odredbe za uspostavu i provodenje mjera zastite iobnove nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zako-nom i Uputama Ministarstva kulture (ukljucujuci i svenaknadne izmjene i dopune), drugim pravnim propisima,te ovim Prostornim planom.

1. Zakon o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11),

2. Uputa o zoniranju zasticenih povijesnih cjelina gra-dova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture, Upravaza zastitu kulturne bastine, 1995.,1998.),

3. Uputa o nacinu utvrdivanja sustava mjera zastite zanepokretna kulturna dobra predlozena za upis uRegistar kulturnih dobara (Ministarstvo kulture,Uprava za zastitu kulturne bastine, 31.03.2004.)

Posebnim konzervatorskim postupcima podlijezu slije-deci zahvati na zasticenim nepokretnim kulturnimdobrima: popravak i odrzavanje postojecih gradevina,dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i gradevne prila-godbe (adaptacije), rusenje i uklanjanje gradevina ili njiho-vih dijelova, novogradnje unutar utvrdenih zona zastitekulturno-povijesnih cjelina ili kontaktnih zona, te registri-ranih pojedinacnih gradevina ili kompleksa gradevina, nji-hove funkcionalne prenamjene, kao i izvodenje radova uzonama kulturnog krajolika i arheoloskih lokaliteta.

U skladu s navedenim zakonom iz tocke 2. za svezahvate iz alineje 3. ovog clanka na zasticenim pojedinac-nim gradevinama/kompleksima, kulturno-povijesnim cjeli-nama, kulturnom krajoliku, te podvodnim i kopnenimarheoloskim lokalitetima obavezno je ishodenje zakonompropisanih suglasnosti kod nadleznog Konzervatorskogodjel u Rijeci (Ministarstvo kulture):

- posebne uvjete zastite (u postupku izdavanja lokacij-ske dozvole),

- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja gradevin-ske dozvole,

Za nadzor provodenja navedenih mjera i odredbi (Cla-nak 247.-256.) ovog Prostornog plana nadlezan je Konzer-vatorski odjel u Rijeci.

Konzervatorska podloga izradena od Ministarstvo kul-ture, Uprave za zastitu kulturne bastine, Konzervatorskogodjela u Rijeci, se mora koristiti u procesu provedbe ovogProstornog plana kao njegov sastavni dio.

Za svaki pojedini lokalitet, gradevinu i/li zonu na podru-cju povijesne cjeline Osor, smjernice zastite detaljno suodredene Konzervatorskim elaboratom izraden od straneKonzervatorskog odjel u Rijeci.


Arheoloska bastina (kopneni i podvodni arheoloskilokaliteti)

Clanak 248.

Arheoloski lokaliteti (kopneni i podvodni) oznaceni supribliznom lokacijom na kartografskom prikazu, te ih jesamo manji broj djelomice istrazen, dokumentiran i pre-zentiran. Upravo zbog nedovoljnog stupnja istrazenosti ineadekvatne zastite svrstavaju se u grupu potencijalno naj-ugrozenijih i najmanje zasticenih kulturnih dobara. Vecibroj potencijalnih lokaliteta temelje se na geomorfoloskompolozaju, povijesnim podacima, kontinuitetu naseljavanja,materijalnim ostacima povijesnih gradevina, te nazivatoponima, dok tek manji broj (posebno se to odnosi napodvodne) temeljem slucajnih nalaza.

Obavezna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliss aspekta zastite postojecih i mogucih arheoloskih nalazaza buduce infrastrukturne gradevine (npr. cestovne kori-dore, vodospreme, prociscivace, uzletno-sletne staze zahelikoptere, i sl.), telekomunikacijske sustave, te iskorista-vanje mineralnih i drugih sirovina, a koji se predvidaju uregistriranim, preventivno zasticenim i evidentiranimarheoloskim zonama.

Na svim zonama navedenim u Obrazlozenju ovoga Pro-stornog plana, u poglavlju 1.2.7.8. prije izvodenja gradevin-skih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata,odnosno u postupku ishodenja lokacijske dozvole, oba-vezno je provodenje arheoloskih istrazivanja (rekognosci-ranje, sondiranje, itd.). radi utvrdivanja daljnjeg postupka,te definiranje posebnih uvjeta zastite.

Rezultati istrazivanja trebaju biti adekvatno interpreti-rani, a planirana intervencija u prostoru usuglasena sa izda-nim smjernicama, prije izrade arhitektonske dokumentacijei pocetka izvodenja bilo kakvih gradevinskih radova. Uko-liko se prilikom izvodenja zemljanih radova naide na pred-mete ili nalaze arheoloskog znacenja, potrebno je radoveodmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadlezni Konzer-vatorski odjel u Rijeci i najblizi muzej. Tijekom izvodenjagradevinskih radova potrebno je osigurati stalni ili povre-meni arheoloski nadzor.

Unutar izgradenog podrucja naselja Osor preporuca sedetaljno arheolosko istrazivanje do sterilnog sloja, tesukladno rezultatima, valorizacija i prezentacija nalaza insitu, a koji moze utjecati na izvedbene projekte gradevina.

Arheoloske zone utvrdene ovim planom, a izvan izgra-denih podrucja potrebno je detaljno istraziti, utvrditizonu obuhvata i rezime zastite, te planskim dokumentimanizeg reda utvrditi nacin koristenja zona.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radovekoji se provode na kulturnim dobrima (bez obzira na nji-hov trenutni pravni status) ukljucujuci i radove za koje sene izdaje lokacijska ili gradevinska dozvola. U slucaju


izmjene vazecih zakona mjere zastite utvrditi ce nadlezniKonzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvat-nim aktom.

Arheolosko nalaziste Jami na Sredi na podrucju naseljaOsor zasticeno je kao kulturno dobro za koje se utvrdujesljedeci sustav mjera zastite:

- zastitni i drugi radovi na predmetnom kulturnomdobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenjenadleznog Konzervatorskog odjela,

- bez trazenja prethodnog odobrenja nadleznog Konzer-vatorskog odjela, vlasnik (imatelj) kulturnog dobramoze obradivati tlo do dubine od 50 cm,

- vlasnik (imatelj) kulturnog dobra duzan je provoditisve mjere zastite koje se odnose na odrzavanje pred-metnog kulturnog dobra, a koje odredi nadlezni Kon-zervatorski odjel,

- predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogubiti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima propisa-nim Zakonom o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara.

Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih k.c. 3117, 3353/3, 3353/2, 3354/2, k.o.Nerezine.


Odredbom clanka 48. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se dio teksta u stavku (2).

Kulturno-povijesne cjeline

Clanak 249.

Zasticena i preventivno zasticena povijesno-memorijalnapodrucja, ukljucuju legendarna podrucja i mjesta, mjestapovijesnih dogadaja, spomen-parkove, mjesta masovnihstradanja i groblja treba adekvatno odrzavati i cuvati uokviru prostorne organizacije i pripadajucih oblikovnihobiljezja ukljucujuci sve prirodne i graditeljske elementekoji ih sacinjavaju, te primjereno obiljeziti. Potrebe za sire-njem (npr. groblja) rjesavati u zoni manje ekspozicije i uzocuvanje intaktnosti postojeceg. Sve zahvate koji se odnosena obnovu i rekonstrukciju postojece strukture moguce jerjesavati uz posebne uvjete zastite, odnosno prethodnoodobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Preporuca sepohrana starih likovno kvalitetnih spomenickih obiljezjaprilikom preuredenja i zamjene, u zasebnom dijelu groblja,a koji se moze urediti kao lapidarij.


Clanak 250.

Zastita povijesnih naselja i njihovih dijelova provode seu svrhu ocuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti itradicionalne slike naselja, njegova volumena, povijesnematrice i gradevne strukture. Zasticena, preventivno zasti-cena i evidentirana povijesna naselja i dijelovi naselja, teona cija je postupak registracije u tijeku, oznacena su nakartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5000.

Ovom odredbom obuhvacena su registrirana povijesnaurbana naselja Osor, Mali i Veli Losinj i registrirano povi-jesno seosko naselje Susak, odnosno sva naselja obuhva-cena ovim planom.


Clanak 251.

Prvi stupanj zastite odreden je za povijesnu urbanu cje-linu najvece vrijednosti:

- Osor.Prvi stupanj zastite podrazumijeva potpunu zastitu

urbane strukture i arhitekture. Na podrucju navedene cje-line ne preporuca se nikakva promjena oblikovanja grade-vina, a svi zahvati trebaju teziti rekonstrukciji povijesnihoblika

Unutar predmetne cjeline u potpunosti se stiti postojecegradevno tkivo (oblik, izgled, te u vecoj mjeri funkcija isadrzaj) i njegova povijesna matrica - ulice i trgovi bezizmjene njihove geometrije, zavrsne obrade i urbaneopreme, te povijesna parcelacija. Od opcih mjera zastite imogucih gradevnih zahvata predvida se odrzavanje kaosto su rekonstrukcija, adaptacija i preoblikovanje. Nedozvoljava se nova izgradnja odnosno interpolacija. Zasve zahvate potrebni su posebni uvjeti zastite i prethodnoodobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Planskim dokumentima nize razine potrebno je maksi-malno zadrzati i revitalizirati povijesnu matricu naselja injezinih dijelova, te moraju sadrzavati Konzervatorskepodloge, odnosno analizu cjeline ili njezinih dijelova. Pro-pisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije,kojom ce se inventarizirati posebno vrijedne gradevine iprostori, te valorizaciju prostorne i gradevne strukture spropisanim uvjetima obnove i uredenja.

Gradevne aktivnosti u naseljima i dijelovima naseljaprvoga stupnja zastite provode se temeljem clanka 254.odredbi.


Clanak 252.

Drugi stupanj zastite odreden je za povijesne cjelinevelike vrijednosti:

- Mali Losinj- Veli Losinj- Susak- Unije- Ilovik- zaseoci Beleja, Nerezina, Osora, Punta Krize i Ustrina.Drugi stupanj zastite podrazumijeva zastitu i ocuvanje

osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova nase-lja, gabarita gradnje, karakteristicnih gradevinskih materi-jala te stare gradevne strukture i ostataka povijesne urbaneopreme.

Za sve zahvate potrebno je misljenje, odnosno suglas-nost, a za zahvate unutar zasticenih povijesnih cjelina ilipovijesnih ruralnih/seoskih cjelina prema Zakonu o zastitii ocuvanju kulturnih dobara potrebno je ishodenje poseb-nih uvjeta zastite i prethodnog odobrenja kod nadleznogKonzervatorskog odjela u Rijeci.

Prilikom radova obnove povijesnih seoskih cjelina,odnosno zaseoka i stanova potrebno je ocuvati njihovuizvornu matricu i polozaj u prostoru bez sirenja gradevin-skog podrucja prema kultiviranom prirodnom krajoliku,odnosno zadrzati odnos izgradenog dijela povijesnihzaselka s neposrednim agrarnim okolisem i poljoprivred-nim povrsinama. Vrsiti obnovu rusevnih gradevina tipolo-


skom rekonstrukcijom, zadrzavajuci pravokutne tlocrtnedispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovista, te upo-trebu tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenustolariju, kupu kanalicu, vapnenu zbuku), ali uz prilagodbuinterijera suvremenom nacinu zivota. Ne dozvoljava seizmjena strukture i tipologije postojecih objekata u veceprostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka pro-stornog identiteta pojedinih gradevina.

Gradevne aktivnosti u naseljima drugoga stupnja zastiteprovode se temeljem clanka 254., st. 3. i 4. ovih odredbi.


Clanak 253.

Evidentirana povijesna (seoska) naselja odnosno staregradevne strukture naselja potrebno je detaljno inventari-zirati s obzirom na gradevnu strukturu (stambene i gospo-darske zgrade) i prostornu matricu, koju cini mreza putova(cesta) i pripadajuca parcelacija. Prosirenje gradevinskihpodrucja postojecih naselja, planirati na nacin kojim bi sezadrzala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetnaekspozicija. Prilikom planiranja sirenja gradevinskog pod-rucja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smje-staju treba nastojati ocuvati njihov karakter, s obzirom natip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa sre-disnjim funkcijama, zaselak). U evidentiranim povijesnimnaseljima, moguca je osim obnove i rekonstrukcije posto-jece gradevne strukture i nova izgradnja. Ista svojom unu-tarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, nesmije narusavati siluetu i osnovne vizure, vec se mora uklo-piti u postojeci ambijent.

Zastita evidentiranih rusevnih pastirskih stanova visokeambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i rekon-strukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetimaKonzervatorskog odjela u Rijeci.

Clanak 254.

Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnihcjelina mora se temeljiti na koristenju iskljucivo lokalniharhitektonskih izraza i gradevinskih materijala.

Ne dozvoljava se sirenje gradevinskih podrucja u smjeruprilaznih cesti s kojih se dozivljavaju kvalitetne vizure napovijesnu jezgru naselja.

Gradevine unutar povijesnih naselja i dijelova naseljaobnavljaju se cjelovito ukljucujuci i njihove okucnice(vrtove, perivoje, vocnjake, dvorista i sl.). Poticajnim mje-rama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i odrzava-nje starih, umjesto izgradnje novih kuca.

U tijeku je revizija postojecih registriranih naselja iizrada Konzervatorske podloge podrucja Grada MalogLosinja, kojom ce se valorizirati predmetni prostor i odre-diti Zone A, B i C, te sukladno zoni odgovarajuci rezimzastite.

Ovisno o vrsti i stanju kulturno-povijesnih cjelina u poje-dinim zonama uvjetovati ce slijedeci rezim zastite:

Zona A - potpuna zastita povijesnih struktura odnosi sena kulturno-povijesne cjeline ili njezine dijelove koji sadrzedobro ocuvane i osobito vrijedne povijesne strukture.

Zona B - djelomicna zastita povijesnih struktura uvjetujese u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrze vri-jedne elemente povijesnih struktura razlicitog stupnja ocu-vanosti.

Zona C - ambijentalna zastita uvjetuje se u dijelovimakulturno-povijesne cjeline s prorijedenim povijesnim struk-turama ili bez znacajnijih primjera povijesne izgradnje koji

osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti zona A i B.

Kulturno-povijesna cjelina zaselka Veli Trzic kod Osorazasticena je kao kulturno dobro za koje se utvrduje sljedecisustav mjera zastite:

- unutar podrucja zone A (potpuna zastita povijesnihstruktura) strogo se kontrolira unosenje novih struk-tura i sadrzaja stranih ili neprikladnih sacuvanim kul-turno-povijesnim vrijednostima, a prilagodavanjepostojecih povijesnih funkcija i sadrzaja suvremenimpotrebama prihvatljivo je samo uz minimalne fizickeintervencije u povijesne strukture. Za bilo koji zahvatu ovoj zoni uvjetuju se metode sanacije, konzervacije,restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezenta-cije,

- za sve radove unutar podrucja zone C (ambijentalnazastita) uvjetuje se ocuvanje povijesnih ambijentalnihkarakteristika, tradicijskih oblika i harmonicnog skladacjeline, odnosno maksimalno ocuvanje i odrzavanjeoblika i funkcija kulturnog krajolika,

- zastitni i drugi radovi na predmetnom kulturnomdobru mogu se poduzeti u skladu sa sustavom ovihmjera zastite samo uz prethodno odobrenje nadleznogKonzervatorskog odjela,

- vlasnik (imatelj) kulturnog dobra duzan je provoditisve mjere zastite koje se odnose na odrzavanje pred-metnog kulturnog dobra, a odredi ih nadlezni Konzer-vatorski odjel,

- predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogu seprodati samo pod uvjetima iz clanka 36. - 40. Zakona ozastiti i ocuvanju kulturnih dobara.

Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih tako da sjeverna granica tece od zapadaprema istoku sjevernom medom k.c. 616/2, 614, 620, 621/1, 621/2, 621/3, 123/1, 626/1, zapadnom medom k.c. 602,601, ponovno sjevernom medom k.c. 599/1, 597/3, 597/1,555/4, 555/6; istocna granica tece od sjevera prema juguistocnom medom k.c. 555/6, 555/7, a zatim prati komunika-ciju na k.c. 1835/2; juzna granica tece od istoka premazapadu duz juznih meda k.c. 381, 383, 368, 365/2, 364,365, 405/2; zapadna granica tece od juga prema sjeveruzapadnim medama k.c. 405/2, 405/1, 404, 490/2, 490/1,zatim juznom medom k.c. 439/1 te komunikacijom na k.c.1837, sve k.o. Osor.


Pojedinacne gradevine i kompleksi

Clanak 255.

Zasticene i preventivno zasticene pojedinacne gradevinei kompleksi, te one cija je registracija u tijeku, a navedenesu u poglavlju 1.2.8.7. i na kartografskom prikazu, podli-jezu obavezama Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnihdobara. Sve gradevinske i druge intervencije podlijezu neu-pravnom i upravnom postupku tj. nuzno je prije pristupa-nja samim radovima ishoditi posebne uvjete zastite i pre-thodno odobrenje nadleznog Konzervatorskog odjela uRijeci. Za svaku pojedinacnu gradevinu i kompleks kaonajmanja granica zastite utvrduje se pripadajuca cesticaili njen povijesno vrijedni dio. Gradevinske i druge inter-vencije pojedinacnih gradevina i kompleksa ukljucuju kon-zervaciju, restauraciju, gradevinsku sanaciju i rekonstruk-ciju, a ne dozvoljavaju se zahvati koji bi mijenjali svojstvokulturnog dobra odnosno nova izgradnja.


Predmetne gradevine saniraju se iskljucivo temeljemdetaljne planske dokumentacije i arhitektonskih projekata,a kojima trebaju prethoditi konzervatorske studije.Moguca je njihova prenamjena ukoliko ista ne utjece nasvojstvo kulturnog dobra i ne ostecuju izvorne dijelovekonstrukcije.

Za pojedinacne gradevine i komplekse koji se nalazeunutar kulturno-povijesnih cjelina (Zona A, B i C), uvjetezastite potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana, aovisno o njihovom povijesnom i spomenickom znacaju,odnosno nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj vrijednosti,podlijezu odredenom stupnju zastite.

Za pojedinacne gradevine i komplekse koji se nalazeizvan kulturno-povijesnih cjelina, nuzna je zastita, tj. ocu-vanje osnovnog volumena, gabarita, kompozicije procelja,koristenih materijala, kao i njihovog autenticnog okruze-nja.

Kula Kolana Draze na podrucju naselja Nerezina na k.c.zgr. 206 k.o. Nerezine zasticena je kao kulturno dobro zakoje se utvrduje sljedeci sustav mjera zastite:


- vlasnik kao i drugi imatelj kulturnog dobra duzan jeprovoditi sve mjere zastite koje se odnose na odrzava-nje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nad-lezni Konzervatorski odjel,

- predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi mogubiti predmet kupoprodaje samo pod uvjetima iz clanka36. - 40. Zakona o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara.

Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih k.c. zgr. 207 i k.c.zem. 904, 906/1, 906/2k.o. Nerezine.

Mletacka kula na otoku Sveti Petar uz otok Ilovik, nak.c. zgr. 738, 739 i k.c. zem. 11561, 11557, 11562, k.o.Veli Losinj zasticena je kao kulturno dobro za koje se utvr-duje sljedeci sustav mjera zastite:




Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih k.c. zem. 11563, 11552/35, 11552/34,11552/41, 11565, 11566/1, 11566/2, 11559, 11558, k.o. VeliLosinj.

Kastel u Malom Losinju na k.c. 1404/1, k.o. Mali Losinj-grad zasticen je kao kulturno dobro za koje se utvrdujesljedeci sustav mjera zastite:




Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih k.c. 1404/1, k.o. Mali Losinj-grad.

Kula u Velom Losinju na k.c. zgr. 174 k.o. Veli Losinjzasticena je kao kulturno dobro za koje se utvrduje sljedecisustav mjera zastite:




Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih k.c. zgr. 174 k.o. Veli Losinj.

Gospodarsko-ladanjski kompleks Antoniazzo de Bocc-hina s kapelom sv. Antuna Opata, na lokalitetu Parhavacna podrucju naselja Punta Kriza, na k.c. zgr 37, 38/1, 38/2, k.o. Punta Kriza zasticen je kao kulturno dobro zakoje se utvrduje sljedeci sustav mjera zastite:




Navedene mjere zastite primjenjuju se unutar prostornihmeda odredenih k.c. zem. 248, 249, k.o. Punta Kriza.


Kulturni krajolik i posebno vrijedno podrucje

Clanak 256.

Ocuvati i unaprijediti odrzavanje i obnovu zapustenihpoljodjelskih povrsina uz zadrzavanje tradicijskog nacinakoristenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (sta-rih cesta, poljskih putova, pjesackih staza cesto obiljezenihkapelicama-pokloncima).

Nuzno je zadrzavanje i obnova kamenih suhozida kaozasticeni dijelovi tradicionalnog krajobraza, te ocuvanjeprirodnih znacajki kontaktnih podrucja uz kulturno-povije-sne cjeline i pojedinacne gradevine i komplekse, kao sto susume, kultivirani krajolik, lokve.

Vazno je cuvanje kvalitetnog pejzaznog okruzenja,kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostoraosim gradevne strukture cine i pripadajuce pejzazno okru-zenje. Razvitak naselja smanjenjem kulturnog krajolika,usmjeravati na revitalizaciju postojece gradevne strukture.

Pojedinacni spomenik od vaznosti za Grad

Clanak 257.

Skulptura »Apoksiomena« (Apoksiomenosa) rad grckogkipara Lizipa pronadena u sklopu hidroarheoloskog nalazi-sta izmedu otoka Losinja i Orjula predstavlja spomenikkulture od vaznosti za Grad.

Izlaganje originala skulpture se planira u sklopu izlozbe-nog prostora Gradskog muzeja koji se ureduje u placi»Kvarner« na Rivi losinjskih kapetana.

Hidroarheolosko nalaziste »Apoksiomena« se, nakonzavrsetka istraznih radova planira prezentirati i valoriziratiu turistickoj ponudi kao atraktivno podrucja za ronjenje -aquapark, u sklopu kojeg se planira »rekonstruirati« nala-ziste postavom replike (nerestaurirane) skulpture.


Drveni motorni brod »Drazica«, Nerezine, zasticen jekao kulturno dobro za koje se utvrduje sljedeci sustavmjera zastite:

- predmetno kulturno dobro imatelj je duzan drzati uodgovarajucim sigurnosnim i mikroklimatskim uvje-tima, kao i stanju u kome najbolje prezentira svojumemorijalnu funkciju,


- imatelj kulturnog dobra duzan je provoditi sve mjerezastite koje se odnose na odrzavanje predmetnog kul-turnog dobra, a odredi ih nadlezni Konzervatorskiodjel,

- imatelj kulturnog dobra duzan je o svim promjenamana predmetnom kulturnom dobru, ostecenju ili uniste-nju, te o nestanku ili kradi predmetnog kulturnogdobra odmah obavijestiti nadlezni Konzervatorskiodjel,

- predmetno kulturno dobro ili njegovi dijelovi,sukladno odredbi clanka 67. Zakona o zastiti i ocuva-nju kulturnih dobara ne mogu se iznijeti iz zemlje osimuz posebno odobrenje nadleznog Konzervatorskogodjela u slucajevima predvidenim clankom 68. togaZakona.

Predmetno kulturno dobro moze se prodati samo poduvjetima iz clanka 36.- 40. Zakona o zastiti i ocuvanju kul-turnih dobara


7. POSTUPANJE S OTPADOM

Clanak 258.

Na podrucju Grada Losinja planirana je izgradnja trans-fer-stanice za koju je odredena lokacija »Kalvarija« uokviru povrsine infrastrukturne namjene (IS8). Izgradnjatransfer stanice za otpad ce se utvrditi urbanistickim pla-nom uredenja.

Pretovarna stanica (Transfer stanica) je gradevina za pri-vremeno skladistenje, pripremu i pretovar otpada namije-njenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom.Komunalni otpad se sabija (kompaktira) i prekrcava izmanjeg u vece vozilo. Transfer stanice u pravilu sadrzavajui manje reciklazno dvoriste.

Lokacije javnih povrsina, gradevina i uredaja za gospo-darenje otpadom, poput reciklaznih dvorista mobilnih jedi-nica ili zelenih otoka odreduje Grad odlukom ili prostor-nim planom nize razine .

Izgradnja transfer-stanice i pratecih sadrzaja te sanacijapostojeceg odlagalista moze se izvoditi u fazama. Sanacijuodlagalista ’’kalvarija’’ potrebno je provesti na nacin dase izvede zavrsni pokrovni sloj i ozeleni sanirana povrsina,a sve u skladu s najnovijim tehnologijama. Na isti nacinpotrebno je sanirati i podrucje na koje se odlagaliste prosi-rilo izvan pripadajuceg gradevinskog podrucja (IS8). Pod-rucje sanacije odlagalista oznaceno je na kartografskomprikazu br. 3.1.B. »Uvjeti za koristenje, uredenje i zastituprostora - podrucja posebnih ogranicenja u koristenju«.

Evidentirana divlja odlagalista na podrucju Gradapotrebno je sanirati postavljanjem zastitnih ograda uz pro-metnice u blizini divljih odlagalista te sprijeciti daljnjenekontrolirano odlaganje otpada.

Odredbom clanka 8. Odluke o donosenju III. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/

14, koja je stupila na snagu 7.3.2014., mijenjaju se stavci(1),(4) i (5).

Odredbom clanka 49. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,brise se stavak (3) i dodaje novi stavak (3).

Clanak 258a.

Odlagaliste gradevinskog otpada planira se na podrucjupostojece infrastrukturne zone IS1 kod mjesta Cunski, napodrucju postojece Infrastrukturne zone Kalvarija IS8, tena lokaciji Plasi blizu naselja Belej (izvan obuhvata Plana).

U sklopu odlagalista moguce je neposrednom proved-bom ovog Plana graditi gradevine i postrojenja za obradugradevinskog otpada, velicine do dvije nadzemne etaze,koeficijenta izgradenosti do Kig = 0,5, udaljene minimalno5 m od ruba cestice.

Gospodarenje inertnim gradevinskim otpadom trebaplanirati u smjeru recikliranja i oporabe u najvecoj mogu-coj mjeri, a nikako u smjeru odlaganja.

Gradevni otpad koji sadrzi azbest se odlaze na posebnopripremljene plohe (kazete) koje se, nakon popunjenjapredvidenih kapaciteta, zatvaranja i saniranja, ne mogukoristiti ni za koju drugu namjenu.

Odredbom clanka 50. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,dodaje se clanak 258a.

Clanak 259.

Grad Mali Losinj ce donijeti Plan gospodarenja otpa-dom kojim se utvrduju mjere odvojenog skupljanja komu-nalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagalista zakomunalni otpad, popis otpadom oneciscenog okolisa ineuredenih odlagalista, te provedbu njihove sanacije. Nad-lezno komunalno poduzece u skladu s Planom utvrditi ceuvjete za smjestaj i uredenje prostora za smjestaj sprem-nika (vecih i manjih), postaviti odgovarajuci broj kontej-nera i ustanoviti njihovo redovito praznjenje, tj. odvozenje.

Sukladno Zakonu, osnovni ciljevi i obveze postupanja sotpadom su:

1. izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, i smanji-vanje opasnih svojstava otpada i to posebice:

- razvojem cistih tehnologija,

- tehnickim razvojem i promoviranjem proizvoda kojine pridonose ili, u najmanjoj mogucoj mjeri pridonose,povecanju stetnog utjecaja otpada i opasnosti onecis-cenja,

- razvojem odgovarajucih metoda zbrinjavanja opasnihtvari sadrzanih u otpadu namijenjenom oporabi.

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabomili obnovom odnosno drugim postupkom koji omo-gucava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabuotpada u energetske svrhe.

3. zbrinjavanje otpada na propisan nacin.

4. sanacija otpadom oneciscenog okolisa.

Proizvodaci otpada te svi sudionici u postupanju s otpa-dom (skupljac, obradivac) duzni su pridrzavati se odredbizakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpa-dom.


Clanak 260.

Provodenje mjera za postupanje s komunalnim otpadomosigurava Grad Losinj, odnosno ovlastena pravna osoba zapostupanje s otpadom.

Za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnogotpada i za spaljivanje otpada odgovorna je Primorsko-goranska zupanija, odnosno ovlastene pravne osobe.

Postupanje s opasnim otpadom i za spaljivanje otpadaodgovorna je Drzava, a provodenje propisanih mjeraduzna je na svom podrucju osigurati Zupanija.

Clanak 261.

Proizvodac otpada cija se vrijedna svojstva mogu iskori-stiti duzan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojenoskupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisneuvjete skladistenja za osiguranje kakvoce u svrhu ponovneobrade. Ako proizvodac otpada ne moze iskoristiti vri-jedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugimpravnim propisima otpad dokumentirati, prijavljivati naburzi otpada i kao krajnju mjeru odloziti. Odloziti sesmiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji sene moze obraditi gospodarski isplativim postupcima uzpropisane granicne vrijednosti emisija u okolis.

Proizvodac otpada duzan je na propisan nacin obraditi iskladistiti komunalni i tehnoloski otpad koji nastaje ukucanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se moraskupljati u odgovarajuce spremnike (kontejnere) i prevo-ziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici(kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skupljamoraju biti tako opremljeni da se sprijeci rasipanje ili pro-lijevanje otpada i sirenje prasine, buke i mirisa.

Clanak 262.

Postupanje s proizvodnim otpadom mora se obavljati uskladu s propisima o postupanju s otpadom.

Proizvodac otpadnih ulja je duzan, ovisno o podrucjuprimjene svjezih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Kolicinaotpadnih ulja umnozak je kolicine upotrijebljenih svjezihulja i obveznog faktora skupljanja za odredeno podrucjeprimjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada).Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zako-nom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnogulja. Zabranjeno je mijesanje otpadnih ulja razlicitih kate-gorija kao i mijesanje s drugim tvarima.

Clanak 263.

Ambalazer je duzan u skladu s najboljim dostupnim teh-nologijama proizvoditi ambalazu koju je moguce ponovnouporabiti i/ili reciklirati kako bi se nepovoljni utjecaj naokolis od ambalaze i ambalaznog otpada sveo na najmanjumogucu mjeru.

Proizvodac je duzan na primjeren nacin na prodajnommjestu obavjestavati prodavatelja i potrosaca o bitnim svoj-stvima proizvoda i ambalaze glede opasnih i oneciscujucihtvari koje oni sadrze te o nacinu postupanja s proizvodom iambalazom kada postanu otpad.

Za ambalazni otpad proizvodac je duzan snositi troskoveskupljanja, zbrinjavanja i oporabe primarne ambalaze odproizvoda koje je stavio na trziste na teritoriju RH.Duzan je obiljezit ambalazu odnosno proizvod koji je sta-vio na trziste odgovarajucim bar kodom sukladno meduna-rodnom sustavu kodiranja i identifikacije proizvoda.

Prodavatelj je duzan omoguciti postavljanje i manipula-ciju spremnicima ili drugom opremom za skupljanje amba-laznog otpada. Nadalje, duzan je organizirati prijevozskupljenog ambalaznog otpada iz svojeg prodajnog pro-stora i privremenih skladista prema ovlastenoj osobi za

zbrinjavanje i oporabu ili do privremenog skladista zaambalazni otpad.

8. MJERE SPRJECAVANJA NEPOVOLJNA UTJE-CAJA NA OKOLIS

Odredbom clanka 38. Odluke o donosenju IV. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se naslovpoglavlja 8.

Clanak 264.

Grad Losinj Programom zastite okolisa utvrduje mjereza sprjecavanje nepovoljnog utjecaja na okolis i mjereusmjerenih na unapredenje stanja okolisa. Osnovnipostupci provodenja mjera Programa zastite okolisa su:

- suradnja sa zupanijskim tijelima nadleznim za provo-denje mjera zastite okolisa,

- suradnja sa susjednim jedinicama lokalne samoupravei uprave u provodenju mjera zastite okolisa,

- programom izgradnje objekata i uredaja komunalneinfrastrukture Grada Losinja osigurati sredstva zarekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitar-nih i oborinskih otpadnih voda,

- provodenje mjera protupozarne zastite i osiguranjasredstava za nabavu potrebne opreme,

- provodenje mjera zastite mora od oneciscenja,- putem komunalnog redarstva osigurati provodenje

odredbi Odluke o komunalnom redu,- trajni nadzor provodenja mjera zastite okolisa na pod-

rucju Grada Losinja.Ovim Prostornim planom odreduju se kriteriji zastite

okolisa koji obuhvacaju zastitu tla, zraka, vode, mora tezastitu od prekomjerne buke i mjere posebne zastite.

8.1 ZASTITA TLA

Clanak 265.

Radi utvrdivanja nultog stanja kvalitete tla, potrebno jeobaviti istrazivanja na podrucjima koja su posebno osjet-ljiva (ranjiva) na gradevinske zahvate, izmedu ostalih iotok Susak (grad Mali Losinj) kao podrucje osjetljivo naeroziju, za koji je potreban je cjelovit monitoring intenzi-teta erozije i djelovanja mora.

Tla koja mogu biti zagadena su:- poljoprivredna tla na kojima se primjenjuju umjetna

gnojiva, herbicidi, pesticidi ili drugi kemijski proizvodi,- sumska tla na kojima se primjenjuju kemijski proiz-

vodi,- tla uz prometne koridore i terminale: frekventnije pro-

metnice, parkiralista, aerodrom, luke,- tla u naseljima, turistickim, radnim i drugim izgrade-

nim zonama u kojima ne postoji ispravan sustavodvodnje otpadnih voda (ili septicke taloznice) ili seispravno ne koristi,

- tla na i uz postojeca i nekadasnja odlagalista otpada, tena svim mjestima gdje se nekontrolirano odlaze otpadbilo koje vrste,

- tla uz neispravne podzemne ili nadzemne spremniketekucih i plinovitih goriva, opasnih i drugih kemijskihtvari (benzinske crpke, proizvodni i poslovni sadrzaji,kotlovnice, klorne stanice, bolnice, vojni objekti)

Zastita tla od oneciscenja teskim kovinama treba sesastojati u primjeni tehnickih mjera pri izgradnji energet-skih izvora cije emisije oneciscuju tlo (toplinske energane,industrijski pogoni i dr.). Uporaba bezolovnog benzina uprometu je takoder vazna zastitna mjera tala od onecisce-nja.


Havarije transporta nafte, plina i drugih kemikalijaputem cisterni ili cjevovoda moguce je izbjeci izgradnjomsuvremenih prometnica uz odgovarajuce zastitne mjere.

Tijekom pripreme i izvodenja zahvata na planiranimprometnicama potrebno je:

- stititi tla od emisije krutih cestica podizanjem zastitnihpojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveca,

- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovara-juce mjere zastite tla od erozije (sustavi odvodnje namjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, kon-turna obrada, zatravnjivanje i dr.).

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu cesticekolnika),

- za lociranje privremenih deponija gradevinskog mate-rijala koristiti povrsine unutar zone rekonstrukcije pro-metnice,

- osigurati prilazenje sumskim predjelima kako bi seomogucilo gospodarenje sumama i pristupanje inter-ventnim putovima zastite od pozara.

1.1.17. Sumsko tlo

Clanak 266.

Zastita suma i sumskih povrsina odredit ce se slijedecimmjerama:

- pravilnim odrzavanjem i gospodarenjem odrzavatipostojece sumske povrsine, a sve zahvate izvoditi ukorist autohtonih vrsta drveca,

- ocuvati sume od bespravne i nekontrolirane sjece,- posebnu paznju posvetiti zastiti suma od pozara,- povecati zastitu suma od nametnika i bolesti,- u zastitnim sumama i sumama posebne namjene vrsiti

samo sanitarnu sjecu,- kod eventualnog posumljavanja voditi racuna o odrza-

vanju stabilnosti sumskog ekosustava, a prednost datiprirodnom pomladivanju u cilju postizanja stabilnihsuma.

Zastitu sumskog tla osigurati ogranicenjem primjenekemijskih proizvoda u postupcima odrzavanja i zastitesuma, nadzorom nelegalnog odlaganja otpada, otpadnihvoda i drugih stetnih tvari i drugim mjerama.

1.1.18. Poljoprivredno tlo

Clanak 267.

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljistu poljopri-vredno zemljiste su oranice, povrtnjaci, vocnjaci, vinogradi,maslinici, livade, pasnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljistekoje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Pred-stavlja dobro od interesa za Republiku i osobito se stiti.

Regulirana je zastita poljoprivrednog zemljista od one-ciscenja, a radi omogucavanja proizvodnje zdravstvenoispravne hrane, zastite zdravlja ljudi, zivotinjskog i biljnogsvijeta, nesmetanog koristenja i zastite prirode i okolisa.Poljoprivredna tla izvan uzeg podrucja izvora emisije suna podrucju Grada Malog Losinja na visokom stupnju»cistoce« i pogodna su za proizvodnju »zdrave hrane«.

Clanak 268.

Tla za poljoprivrednu proizvodnju se svrstavaju u cetirikategorije zastite i za njih se propisuje nacin koristenja.

Zemljista I. kategorije zastite obuhvacaju zemljista IV. idjelomicno V. bonitetne klase. To su najvrjednija tla, stitese i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.Zemljiste I. kategorije je namijenjeno iskljucivo za poljo-privrednu proizvodnju. (P2 prostorna kategorija koristenjazemljista).

Zemljista II. kategorije obuhvacaju zemljista V. i VI.bonitetne klase. Stite se najvrjednija, najdublja, povoljne

prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti povrsine kaoi antropogena zemljista ove kategorije. Izvan toga secuvaju za pasnjake te za posumljavanje. Zemljiste II. kate-gorije se namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugimmogucnostima - pasnjaci u maslinicima (P3 ostala obradivatla). Zemljista druge kategorije obuhvacaju uglavnomzapustene poljoprivredne povrsine i pasnjacke povrsine,koje su od osobite vaznosti za razvitak ovcarstva ili ozivlja-vanje poljoprivredne proizvodnje.

Zemljista III. i IV. kategorije zastite uglavnom cine zem-ljista koja su pokrivena sumama. Tu spadaju i oni prostorikoje treba zastititi od erozije, kao sto su pozarisne zone ukrsu te erodirane zone na klasticnim i drugim erodibilnimsedimentima. Taj se prostor moze koristiti za sirok spektarkorisnika i za sva infrastrukturna planiranja (PS ostalopoljoprivredno tlo, sume i sumsko zemljiste, tj. pasnjackepovrsine).

Za pasnjacke povrsine potrebno je predvidjeti rezimekosnje, raskrcivanja od smreke, bez mogucnosti da se tepovrsine posumljavanju.

U grafickom prikazu 1. Koristenje i namjena povrsina sezemljiste I. kategorije kartira kao »vrijedno obradivo poljo-privredno tlo«, zemljiste II. kategorije kao »ostalo obra-divo poljoprivredno tlo« i zemljista III. i IV. kategorijekao »ostalo poljoprivredno tlo, sume i sumsko zemljiste«.

Vlasnici i ovlastenici poljoprivrednog zemljista duzni suobradivo poljoprivredno zemljiste obradivati ne umanju-juci njegovu vrijednost sukladno agrotehnickim mjerama,te na njima odrzavati dugogodisnje nasade i visegodisnjekulture podignute radi zastite od erozije na tom zemljistu.

Za obradive povrsine su predvidene mjere intenzifika-cije poljoprivredne proizvodnje i zastite tla gdje se za ero-ziji sklona tla otoka Suska preporucuju mjere sanacije(konzervacija nasadima maslina).

Potrebno je provoditi krcenje i vracanje prvobitne poljo-privredne namjene na svim poljoprivrednim povrsinamakao i na pasnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jerse zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispasu.

Za pasnjacke povrsine potrebno je predvidjeti rezimekosnje, raskrcivanja od smreke i drugog obrasta, bezmogucnosti da se te povrsine posumljavanju.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljista u nepoljo-privredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima pro-stornog uredenja i drugim propisima.

1.1.19. Tlo za planiranje izgradnje

Clanak 269.

Na podrucju Grada Malog Losinja izdvojeni su prostorikoji se, prema fizicko-mehanickim znacajkama, svrstavajuu cetiri geotehnicke kategorije, prikazane na kartograf-skom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za koristenje, uredenje izastitu prostora - podrucja posebnih ogranicenja u koriste-nju«, u mjerilu 1:25.000.

Prva geotehnicka kategorija obuhvaca podrucja maticnestijenske mase karbonatnog kompleksa slijedecih karakte-ristika:

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na povrsiniterena, mjestimicno je pokrivena crvenicom;

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterecenjemgradevina;

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlostrmih padina pokrivenih aktivnim siparima;

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra,mogucnost erozije vrlo mala;

- teren je u cijelosti pogodan za gradenje, manjepogodna mjesta su speleoloske pojave i sire rasjednezone te vrlo strme padine.


Prva A geotehnicka kategorija je podrucje crvenice nakarbonatima, koju karakterizira:

- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crveni-com debljine › 2 m;

- teren je deformabilan pod dodatnim opterecenjemgradevina;

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krs,

vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogucnost erozijeje mala;

- teren je u cijelosti pogodan za gradenje uz uvazavanjeslabijih geotehnickih znacajki u odnosu na goli krs,manje pogodna mjesta su speleoloske pojave ispodcrvenice.

Treca geotehnicka kategorija je zona flisa, koju karakte-rizira:

- fliska stijenska masa je djelomice pokrivena glinovi-tom korom raspadanja ‹ 2 m;


- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnostise mogu pojaviti prilikom zasijecanja;

- upojnost terena je izrazito mala, fliska stijenska masaje vodonepropusna, mogucnost erozije je znatna;

- teren je u cijelosti pogodan za gradenje uz uvazavanjeslabijih geotehnickih znacajki u odnosu na goli krs.

Cetvrtu geotehnicku kategoriju sacinjavaju zone napla-vina, koje karakterizira:


- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnostise mogu pojaviti prilikom zasijecanja;

- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina pod-zemne vode je visoka;

- teren je u cijelosti pogodan za gradenje uz uvazavanjeslabijih geotehnickih znacajki u odnosu na goli krs kaoi visoku razinu podzemne vode.

8.2 ZASTITA ZRAKA

Clanak 270.

Grad Mali Losinj se, kao dio Rijeckog zaljeva, nalaziunutar Regije posebne zastite kakvoce zraka (AQMR -air quality monitoring region).

Radi omogucavanja integralnog planiranja zastite zraka irazvoja, planira se uspostaviti sustav upravljanja kakvocomzraka Zupanije ( katastar emisije, monitoring).

U skladu sa Zakonom o zastiti zraka (NN 178/04) iUredbom o preporucenim i granicnim vrijednostima kak-voce zraka (NN 101/96) planira se na podrucju GradaMalog Losinja uspostava mjernih mjesta na kojima ce seprema ocekivanim opterecenjima zraka pratiti koncentra-cije razlicitih oneciscujucih tvari u naseljenim i gospodar-skim podrucjima. Nakon pracenja stanja (kroz 5 godina)utvrditi ce se ocjena stanja i kategorizacija podrucjaprema stupnju oneciscenja zraka.

Primjenjivati ce se mjere za poboljsanje kakvoca zraka:- smanjenje broja i izdasnosti izvora emisije SO2 na pro-

storu Grada i globalno,- upotreba niskosumpornog goriva na prostoru Grada i

globalno,- na prostoru Grada trase glavnih prometnica izmjestati

iz, odnosno ne planirati u naseljenim i zasticenim pod-rucjima,

- emisiju cestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuca iplinovita goriva, (smanjenjem broja malih lozista nadrva u domacinstvima),

- emisiju NMVOC smanjiti mjerama vodenja prometa,prelaskom s krutih na tekuca i plinovita goriva, sma-njenjem broja malih lozista na drva u domacinstvima,

- emisiju NMVOC smanjiti prestankom koristenja stet-nih premaza, otapala i mirisa (globalni postupak kojise provodi globalno krecuci od procesa proizvodnjedo konacnog korisnika).

8.3 ZASTITA VODA

1.1.20. Zastita podzemnih i povrsinskih voda

Clanak 271.

Zastitnim mjerama ucinkovito se stite podzemne ipovrsinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine:

- mjere zabrane i ogranicenja izgradnje na osjetljivimpodrucjima, sto se regulira odredivanjem zona sani-tarne zastite,

- mjere za sprecavanje i smanjivanje oneciscenja kodpostojecih i novih gradevina i zahvata u prostoru. Pritome je od najvece vaznosti izgradnja sustava zaodvodnju i uredaja za prociscavanje otpadnih voda.

Ostale mjere za sprjecavanje i smanjivanje oneciscenjapodzemnih i povrsinskih voda su:

- zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva,odlijevanje vode oneciscenje deterdzentima te odlaga-nje tehnoloskog i drugog otpada na zelene povrsineduz prometnica,

- korisnik gradevne cestice mora brinuti o zastiti i odrza-vanju vodovodne mreze, hidranata i drugih vodovod-nih uredaja, unutar svoje cestice te stititi pitku i sani-tarnu vodu od zagadivanja, opasne i druge tvari kojese ispustaju u sustav javne odvodnje otpadnih vodaili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pro-ciscavanja ispustaju iz sustava javne odvodnje otpad-nih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirimagranicnih vrijednosti pokazatelja i dopustene koncen-tracije prema Pravilniku o granicnim vrijednostimapokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnimvodama (NN 40/99).

Zastitu povrsinskih voda, koje su na podrucju GradaMalog Losinja prisutne kao vece ili manje lokve, potrebnoje provoditi ciscenjem i odrzavanjem, u skladu sa smjerni-cama navedenim u clanku 243. odredbi.

1.1.21. Mjere za sprjecavanje poplava i zastitu od erozije

Clanak 272.

Radi obrane od poplava planira se dorada Zupanijskogplana obrane od poplava uvrstavanjem u njega svih vodo-toka - bujica Grada Malog Losinja, te provodenje preven-tivnih mjera odrzavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dograd-nje vodnih sustava i vodnih gradevina, te njihov nadzor.

Na podrucju Grada Malog Losinja nema poplava klasic-nog karaktera, ali je zato moguce plavljenje bujicnimvodama. Specificne potrebe za zastitom od bujicnih vodapostoje u naseljima Velom i Malom Losinju koji su povre-meno ugrozeni bujicnim vodama, a da zapravo nema izra-zenog bujicnog korita. Velikog utjecaja na sustave zastiteod bujicnih voda ima nagla urbanizacija koja najcesce one-mogucava racionalna i kvalitetna rjesenja. Posebno se ovoodnosi na tokove u naseljima gdje je osim tranzitnihtokova neprimjerenom izgradnjom otezano i zbrinjavanjesve vecih oborinskih voda unutar urbaniziranog podrucja.Stanje je posebno zabrinjavajuce na Susku gdje se napustatradicionalan nacin zastite od erozije, a da nije uspostavljennovi sustav.

U urbanistickim planovima uredenja ovih podrucja,potrebno je definirati glavne tokove ovih bujicnih voda,


predvidjeti mjere za uredenja njihova korita, odvodnjekroz inkorporiranje u oborinsku kanalizaciju gdje je tomoguce, ili predvidanje retencija ili akumulacija gdje jepotrebno.

Podrucje Grada Malog Losinja djelomicno je ugrozenopojavama uspora - ekstremno visoke razine mora. Urbani-sticki i detaljni planovi uredenja, unutar cijeg obuhvata senalaze obalne i morske povrsine, moraju kartografski defi-nirati podrucja posebno ugrozena poplavom, te planiratimjere zastite kako plovnih objekata tako i obale i promet-nica, kroz podizanje zastitnih zidova cime bi se bar djelo-micno smanjile stete u slucaju pojave ovakve nepogode.


Clanak 272b.

Radi zastite od erozije otoka Suska i slicnih pjescanihpovrsina drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) planirase izrada temeljne strucne dokumentacije zastite od erozijeu kojoj treba utvrditi cimbenike erozije, postojece stanjevodne i eolske erozije, te dati osnovna rjesenja zastite odvodne erozije, od eolske erozije, te nacina uredenja slivnihpovrsina, bujicnih tokova i jaruga.

Urbanisticki i detaljni planovi uredenja koji u obuhvatusadrze podrucja ugrozena erozijom trebaju detaljno defini-rati klizista te ograniciti izgradnju na njima. Van obuhvataplanova uzih podrucja, zastita od erozije provodi se odrza-vanjem minimalne pokrovnosti tla, ogranicenjem ili potpu-nom zabranom sjece dugogodisnjih nasada, do donosenjastrucne dokumentacije i smjernica o zastiti od erozije napodrucju cijelog Grada.


8.4 ZASTITA MORA

Clanak 273.

Uredbom o klasifikaciji voda (NN 15/81) obalno more jeprema namjeni i stupnju cistoce svrstano u cetiri vrste:

- prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati skoljke,- druga vrsta - more koje se moze koristiti za kupanje i

za sportove na vodi,- treca vrsta - more koje se moze koristiti za ribarstvo,- cetvrta vrsta - more u zatvorenim lukama obalnog

mora.Istom Uredbom je obalno more na podrucju Grada

Maloga Losinja razvrstano je u drugu kategoriju.

Clanak 274.

Potrebno je kontinuirano vrsiti ispitivanja kvaliteta pri-obalnog mora. Ispitivanja ce se vrsiti na ukupno 30 lokali-teta koja su uspostavljena od 1993. g., odnosno na kritic-nim mjestima potencijalnih izvora zagadenja kao sto sukanalizacijski ispusti uz urbana sredista i turisticke kom-plekse. Ispitivanjem ce se odrediti sanitarna kvaliteta obal-nog mora i utjecaj otpadnih voda kanalizacijskih sistema nakvalitetu mora u raznim meteoroloskim i hidroloskim uvje-tima, te u raznim rezimima opterecenja kanalizacije za vri-jeme, nakon i prije turisticke sezone u: V, VI, VII, VIII iIX mjesecu.

Ispitivanjem ce se utvrditi i kvaliteta otpadnih voda, teucinak rada uredaja za prociscavanje otpadnih voda.

Clanak 275.

Zastitu mora planirati provedbom slijedecih mjera:- ogranicenjem nasipavanja obale i ogranicenjem izgrad-

nje u obalnom pojasu, u zasticenom obalnom podru-cju, u pojasu kopna sirine 1000 m od obalne crte,zabranjuje se svaka daljnja izgradnja koja nije utvr-dena urbanistickim planom uredenja, osim infrastruk-ture, a nova izgradnja izvan gradevinskih podrucja jemoguca na udaljenosti vecoj od 100 m,

- izgradnjom i odrzavanjem javnih sustava za odvodnjuotpadnih voda, uz kompletiranje mehanickog (primar-nog) stupnja prociscavanja, koji ukljucuje i izvedbuodgovarajucih objekata za talozenje (s aeracijom)prije podmorske dispozicije, cime se za oko 50% sma-njuju suspendirane tvari prije upustanja u more, te uzrjesavanje obrade i zbrinjavanja mulja iz uredaja zaprociscavanje otpadnih voda u sklopu sustava za pro-ciscavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospo-darenja otpadom na razini Primorsko-goranske zupa-nije.

- uredenjem bujicnih vodotoka,- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrosenog

ulja,- odrediti nacin servisiranja brodova na moru i kopnu.- izraditi katastar zagadivaca mora, unapredivati sluzbu

zastite i ciscenja mora i plaza, te nastaviti ispitivanjekakvoce mora na morskim plazama radi preventive ieventualne zastite zdravlja kupaca.

- uspostavu sustava mjera za zastitu mora od onecisce-nja od izvidanja radi utvrdivanja pojave oneciscenja,sustava obavjescivanja, organizacijsku shemu s defini-ranim nadleznostima i zadacima sa svrhom sprecava-nja i uklanjanja oneciscenja te provedbe mjera.

Zbog udaljenosti i mogucih nepovoljnih meteoroloskihuvjeta je pored plana intervencija kod iznenadnih onecisce-nja mora koji provodi zupanijski operativni centar, na raz-ini Grada Malog Losinja potrebno donijeti mjere kojima cese utvrditi nacin brze i efikasne intervencije kod iznenad-nih oneciscenja mora kao i odrediti podrucja koja semoraju prioritetno stititi te propisati subjekte u Gradu zaposjedovanje dovoljne kolicine medusobno kompatibilnihsredstava i obucenog ljudstva za djelovanje u svim meteo-roloskim uvjetima do dolaska zupanijskih jedinica.

8.5 ZASTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Clanak 276.

U skladu sa Zakonom o zastiti od buke (NN 20/03) GradLosinj provodi zastitu od buke, te u tom smislu izradujekartu buke i Akcijski plan.

Mjerama zastite od buke mora se sprijeciti nastajanjebuke, odnosno smanjiti postojeca buka na dopustene raz-ine, a one obuhvacaju:

- odabir i uporabu malobucnih strojeva, uredaja, sred-stava za rad i transport,

- promisljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objektas izvorima buke (emitenta) i podrucja ili objekata sasadrzajima koje treba stititi od buke (imitenta)

- izvedbu odgovarajuce zvucne izolacije gradevina ukojima su izvori buke radni i boravisni prostori,

- primjenu akusticnih zastitnih mjera na temelju mjere-nja i proracuna buke na mjestima emisije, na putovimasirenja i na mjestima imisije buke,

- akusticka mjerenja radi provjere i stalnog nadzora sta-nja buke,

- povremeno ogranicenje emisije zvuka.Sastavni dio akcijskog plana biti ce utvrdivanje poseb-

nog rezima prometa. Te mjere mogu biti:


- uspostava pjesackih zona u vrijeme vrha turistickesezone,

- uspostava jednosmjernog prometa vozila u vrijemevrha turisticke sezone,

- smanjenje dopustene brzine vozila nocu,- ozelenjivanje prometnica u funkciji zastite od buke,- ucinkoviti nadzor postivanja propisa u podrucju zastite

od buke i slicne mjere.Pravilnikom o najvisim dopustenim razinama buke u

sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine«,broj 145/04) propisane su najvise dopustene razine bukeza vanjski prostor, zatvoreni boravisni prostor, na radnommjestu, za sadrzaje za sport, rekreaciju i zabavu, za povre-mene izvore buke i za gradilista.

8.6 MJERE POSEBNE ZASTITE

1.1.22. Sklanjanje ljudi

Clanak 277.

Sukladno sadasnjoj zakonskoj regulativi na podrucjuGrada Malog Losinja nece se graditi nova sklonista. Napodrucju obuhvata PPU sada postoji jedno izgradeno sklo-niste osnovne zastite u zgradi u kojoj se nalazi djecji vrticCvrcak u naselju Mali Losinj. Provodenje mjere sklanjanjaljudi definirano je u Planu zastite i spasavanja GradaMalog Losinja. Mjera sklanjanja provoditi ce se izmjesta-njem ljudi iz ugrozenih podrucja, koristenjem pogodnihgradevina za sklanjanje (podrumi, podzemne komunalnegradevine....) ili izgradnjom zaklona u trenutku neposredneopasnosti.

Na podrucju Grada Malog Losinja, potreba za skloni-stima u pojedinim naseljima osigurat ce se kroz pojedi-nacne projekte gradnje i rekonstrukcije komunalnih grade-vina, prilikom cega su investitori duzni predvidjeti moguc-nost da se prostori ispod povrsine tla brzo prilagode zapotrebe sklanjanja ljudi. Narocito je vazno primijenitiovakve prilagodbe na mjestima boravka i okupljanjaveceg broja ljudi.

U slucaju prenamjene postojeceg sklonista osnovnezastite u prostore sa prvenstveno mirnodopsku namjenuvlasnik sklonista duzan je zatraziti suglasnost PUZS Rijekaza prenamjenu prostora uz prilozenu dokumentaciju ozeljenim izmjenama.

Sklonista se eventualno mogu graditi u sklopu gradevinaod znacaja za RH.


Clanak 277b.

Podrucja za izvanredno smjestanje veceg broja ljudi iformiranje kampova treba locirati na poljoprivrednim,sumskim ili inim povrsinama izvan ili uz rub gradevinskihpodrucja naselja, kao sto su park suma »Cikat« ili parksuma »Pod Javori«.

Podrucja za izvanredni ukop veceg broja ljudi i zivotinjau slucaju havarije treba locirati uz postojeca groblja izvanili uz rub gradevinskih podrucja naselja, kao sto su groblja

u naseljima Cunski, Sv. Jakov, Nerezine, Ustrine, Belej iPunta Kriza, te na okolnim otocima. Groblja u MalomLosinju, Velom Losinju, Mosoru i na Susku zasticeni suspomenici kulture te se ne smatraju pogodnima zamasovna ukapanja.

Urbanistickim i detaljnim planovima uredenja moraju seu kartografskim prikazima naznaciti lokacije sirena zauzbunjivanje stanovnistva i glavne puteve evakuacije, uko-liko na podrucju plana postoje lokacije na kojima se oce-kuje okupljanje veceg broja ljudi (skole, prometni termi-nali, sportske dvorane, trgovacki centri, turisticki objekti,veca proizvodna postrojenja). Za pojedine takve objektetakoder je potrebno definirati obvezu realizacije vlastitogsustava za uzbunjivanje, sukladno svim vazecim propisima.

Urbanisticki i detaljni planovi koji na svom podrucjuobuhvata sadrze vece javne povrsine ili objekte (drustvenidomovi, dvorane, skole, veliki turisticki objekti, velikeotvorene povrsine) moraju predvidjeti mogucnost da sena tim mjestima formiraju zone za izvanredno zbrinjavanjeveceg broja ljudi.


1.1.23. Zastita od potresa i rusenja

Clanak 278.

Podrucje Grada Malog Losinja nalazi se u VI potresnojzoni, te se stoga ucinkovita zastita od potresnog djelovanjaostvaruje primarno kroz preventivne segmente, putem teh-nicko-gradevinskih mjera: seizmoloskim istrazivanjima,proracunom i nadzorom nad izgradnjom konstrukcija, sei-zmicka mikrozoniranja, te sustavna edukacija stanovnistvao svim aspektima potresa.

Protupotresno projektiranje, gradenje i rekonstrukcijugradevina treba provoditi prema zakonskim i tehnickimpropisima, te uz to, za vece stambene gradevine i grade-vine drustvene i ugostiteljsko-turisticke namjene, energet-ske i sl. gradevine, i prema geomehanickim i geofizickimistrazivanjima.

Do izrade nove seizmicke karte Primorsko-goranskezupanije, protupotresno projektiranje treba provoditi uskladu s postojecim seizmickim kartama.

Glavno Gradsko podrucje za odlaganje materijala odurusavanja kao posljedica potresa je u neposrednoj blizinipostojeceg odlagalista komunalnog otpada Kalvarija.Urbanisticki i detaljni planovi kartografskim prikazima tre-baju definirati zone za privremeno deponiranje materijalaod urusavanja a navedeni deponij uz odlagaliste Kalvarijakoristiti ce se kao sabirni deponij.


Clanak 278b.

Kriticna infrastruktura ugrozena potresom na podrucjuGrada Malog Losinja navedena je u donjoj tablici:



Clanak 279.

Urbanistickim planovima uredenja za neizgradene dije-love gradevinskog podrucja potrebno je definirati i dimen-zionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnimzaobilaznim cestama.

Urbanistickim i detaljnim planovima uredenja treba pro-pisati mjere koje omogucavaju lokalizaciju i ogranicavanjedometa posljedica potresa. Potrebno je kartografski defini-rati prikladne za okupljanje veceg broja ljudi van zonaugrozenih od urusavanja.

Urbanisticki planovi uredenja, unutar cijeg se obuhvatanalaze zone postojece i povijesne izgradnje, moraju karto-grafski definirati podrucja najugrozenija potresom, ovisnoo tipu konstrukcije i starosti gradevina.

Detaljni planovi uredenja moraju kartografski definiratizone zarusavanja za pojedinacne zgrade ili parcele (premaformuli: h1/2+h2/2+5m), vodeci pritom racuna o propusno-sti i kontinuiranosti puta za interventno vozilo.


1.1.24. Zastita od pozara

Clanak 280.

Na prostoru Grada Malog Losinja se planira provedbamjera zastite od pozara koje se temelje na procjeni ugroze-nosti od pozara i planu zastite od pozara.

Za zastitu od pozara se na ovom podrucju primjenjujuslijedece mjere:


1. Kod projektiranja gradevina, radi vece uniformira-nosti u odabiru mjera zastite od pozara, prilikomprocjene ugrozenosti od pozara, u prikazu mjerazastite od pozara kao sastavnom dijelu projektnedokumentacije potrebno je primjenjivati numerickumetodu TRVB 100 ili neku drugu opce priznatumetodu za stambene i pretezito stambene gradevine,a numericke metode TRVB ili GRETENER iliEUROALARM za pretezito poslovne gradevine,ustanove i druge javne gradevine u kojima se okup-lja i boravi veci broj ljudi.

2. Kod odredivanja medusobne udaljenosti objekatavoditi racuna o pozarnom opterecenju objekata,intezitet toplinskog zracenja , vatrootpornosti obje-kata i dr. Ako se izvode slobodnostojeci niski grade-vinski objekti, njihova medusobna udaljenost bi tre-bala biti jednaka visini viseg objekta, odnosno min. 6m. Medusobni razmak kod stambeno-poslovnihobjekata ne moze biti manji od visine sljemena kro-vista viseg objekta. Udaljenost objekata od promet-nica mora biti jednak polovici visine do vijencakrova objekta. Ukoliko se ne moze postici min. pro-pisana udaljenost potrebno je predvidjeti dodatnemjere zastite od pozara.

3. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulicaili rekonstrukcije postojecih obavezno je planiranjevatrogasnih pristupa koji imaju propisanu sirinu,nagibe, okretista, nosivost i radijuse zaokretanja, asve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasnepristupe (NN br. 35/94 i 142/03).

3. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnihsustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantskemreze sukladno Pravilniku o hidrantskoj mrezi zagasenje pozara (NN br. 08/06).

5. Za gradnju gradevina i postrojenja za skladistenje ipromet zapaljivih tekucina i/ili plinova, moraju sepostivati odredbe cl. 11 Zakona o zapaljivim tekuci-nama i plinovima (NN br. 108/95) i propisa donijetihna temelju njega.

6. Prilikom projektiranja i gradnje garaza tlocrtnepovrsine vece od 100 m2, zbog nedostatka domacihpropisa koristiti austrijske smjernice TRVB N106.

7. Dosljedno se pridrzavati prijedloga tehnickih i orga-nizacijskih mjera iz Procjene ugrozenosti od pozaraGrada Malog Losinja.

8. Detaljnijim planovima koji se izraduju temeljemovog plana potrebno je provedbenim odredbamaodrediti obvezu uskladenja glavnog projekta s nave-denim mjerama zastite od pozara.

Odredbom clanka 35. Odluke o donosenju I. izmjena i do-puna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tekstclanka.

Clanak 281.

Zastita suma od pozara je od posebne vaznosti za pro-stor Grada Malog Losinja. Za drzavne sume ucinjeno jestupnjevanje ugrozenosti od pozara (cetvrti stupnja za gos-podarske jedinice »Punta Kriza«, »Losinj« i »Park-sumeLosinja«. Za sume u privatnom vlasnistvu potrebno jeprema metodologiji i stupnjevanju ugrozenosti tek ustano-viti procjenu ugrozenosti od pozara.

Za nadgledanje i pravovremeno dojavljivanje i gasenjepozara tijekom ljetne sezone su, uz profesionalne vatroga-sne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna drustva angazirane

i »Hrvatske sume«. Podrucje se pokriva video-kameramakojima se moze kontinuirano pratiti situacija na terenu ipravovremeno uociti nastajanje pozara.

Clanak 282.

Gradevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uzsusjedni zid imati izveden protupozarni zid minimalneotpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija,protupozarni zid mora presijecati citavo kroviste.

1.1.25. Zastita od nesreca u gospodarstvu

Clanak 282b.

Na podrucju Grada Malog Losinja nalaze se slijedecigospodarski objekti koji svojom namjenom, proizvodnimprocesom, ili opasnim tvarima potrebnim za isti, mogu izaz-vati znacajnu nesrecu i ugroziti zivote i zdravlje stanovni-stva, okolis, infrastrukturu ili imovinu:

- Losinjska plovidba - Brodogradiliste d.o.o., LosinjskihBrodograditelja bb, Mali Losinj,

- INA BP Mali Losinj - Grad, Veloselska cesta bb,- INA BP Mali Losinj - Obala, Priko bb,- Tifon BP, Nerezine,- Adria Oil BP, Mali Losinj,- Podzemni spremnik lozivog ulja u srednjoj skoli

Ambroza Haracica, Omladinska 10, Mali Losinj,- Jadranka d.d., Servisno skladisna zona Kalvarija bb,

Mali Losinj,- Aerodrom Mali Losinj, Privlaka 19, Mali Losinj (izvan

gradevinskog podrucja naselja).Svi navedeni objekti, s iznimkom aerodroma, nalaze se

unutar gradevinskih podrucja naselja. Urbanisticki idetaljni planovi uredenja unutar cijeg se obuhvata nalazemoraju ih evidentirati kao izvore mogucih tehnicko-tehno-loskih katastrofa, te definirati zone definirati zone havarije(eksplozije, istjecanja opasnih tvari u tlo, zrak, vode).

Aerodrom se nalazi dovoljno udaljen od gradevinskihpodrucja naselja da ih ne ugrozava direktno. Sve dodatnemjere zastite i sigurnosti na podrucju zracne luke definiratce se kroz projektnu dokumentaciju rekonstrukcije, tj.,prosirenja postojeceg aerodroma.

Na podrucju Grada Malog Losinja takoder postoji iopasnost od prometa opasnim tvarima, od prijevoza,dostave i punjenja spremnika, kojim mogu biti ugrozeneslijedece kriticne infrastrukturne gradevine:

- drzavna cesta D100- magistralni opskrbni cjevovod,- vodospreme ’Osor’, ’Nerezine’, Sv. Jakov’, ’Cunski’,- uz zupanijsku cestu Z 5159 - vodosprema ’Cikat’, uz

zupanijsku cestu Z5158 - vodosprema ’Kalvarija’, uzzupanijsku cestu Z5161 - vodosprema ’V. Losinj’, teuz lokalnu cestu L 58101 - vodosprema ’Grmozaj’.

Ove infrastrukturne gradevine vecim se dijelom nalazeizvan gradevinskih podrucja naselja, tako da ih ne ugroza-vaju direktno. Na mjestima gdje ove infrastrukturne grade-vine (ceste i cjevovodi) prolaze kroz gradevinska podrucjanaselja, posebni propisi i druge odredbe ovog Plana defini-raju sirinu koridora, zastitnu zonu, udaljenost regulacijskihlinija, te slicne mjere kojima je ogranicena izgradnja nepo-sredno uz njih.



9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Clanak 283.

Posredno provodenje ovog plana odredeno je za grade-vinska podrucja svih naselja u sklopu kojih su planiranineizgradeni dijelovi gradevinskog podrucja kao i unutarpovijesnih (urbanih ili ruralnih) graditeljskih cjelina naseljazasticenih kao kulturno dobro.

U sklopu neizgradenog dijela gradevinskog podrucjanaselja se gradi posrednim provodenjem ovog plana, naosnovu urbanistickog plan uredenja.

Clanak 284.

Pri izradi urbanistickih planova uredenja se ovim odred-bama utvrdeni uvjeti uredenja prostora mogu detaljnijeutvrditi, ne prelazeci uvjete utvrdene ovim odredbama.

Urbanistickim planom uredenja se odredbe utvrdeneovim planom kojima se odreduje odnos gradevina prematerenu mogu mijenjati, dok se najvece odredene visine inajveci broj etaza ne mogu povecavati.

Clanak 285.

Urbanisticki plan uredenja donijet ce se za slijedecanaselja i podrucja za izdvojene namjene:

Urbanisticki plan uredenja donijet ce se za povrsine izdvojenih namjena izvan naselja i ukljuciti ce slijedece:


Odredbom clanka 51. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenja se u drugoj tablici dio teksta u retku s oznakom»UPU«.

Clanak 286.

Granice obuhvata urbanistickih planova uredenja prika-zane su na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za koriste-nje, uredenje i zastitu prostora - podrucja posebnih ograni-cenja u koristenju«, u mjerilu 1:25.000, te na kartografskimprikazima broj 4 »Gradevinska podrucja«, u mjerilu1:5.000.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRU-GIH MJERA

1.1.26. Uredenje zemljista

Clanak 287.

Ovim Prostornim planom se odreduje uredenje grade-vinskog zemljista na podrucju Grada Malog Losinja, kojeosim pripreme obuhvaca i osnovnu infrastrukturu: pri-stupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i pro-pisan broj parkiralisnih mjesta. Uredenje ukljucuje pri-premu i opremanje gradevinskog zemljista, a kategorijeuredenosti gradevinskog zemljista su:

- I. kategorija uredenosti - visoko uredeno gradevinskozemljiste koje uz pripremu obuhvaca pristupni put nagradevnu cesticu, tj. direktni kolni, odnosno javni pri-stup gradevnoj cestici, minimalne sirine kolnika 5,5 m,iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, mini-malna sirina kolnika moze iznositi i manje, ali nemanje od 3,0 m, vodoopskrbu, odvodnju otpadnihvoda, elektroopskrbu i propisani broj parkiralisnihmjesta obvezna za sva naselja i za izdvojena gradevin-ska podrucja izvan naselja uz iznimku da se kolni pri-stup i propisani broj parkiralisnih mjesta ne planira namalim otocima bez kolnog prometa,

- II. kategorija uredenosti - potpuno uredeno gradevin-sko zemljiste koje uz pripremu podrazumijeva sve ele-mente opremanja; pristupni put, prikljucak na javnivodovod, na javnu kanalizaciju i na niskonaponskumrezu te propisani broj parkiralisnih mjesta, javnu ras-vjetu i pratece centralne sadrzaje unutar naselja.

Obveza II. kategorije uredenosti gradevinskog podru-cja se odreduje programom mjera za unapredenje sta-nja u prostoru, a preporucuje za naselje Mali Losinj uukupnom prostoru, povijesne jezgre, odnosno sredistanaselja koja su lokalni centri: Veli Losinj, Osor i Nere-zine, sredista / rive samostalnih otocnih naselja (izo-stavljaju se parkiralista): Ilovik, Susak i Unije.

Clanak 288.

Gradevina se moze graditi samo na visoko uredenoj gra-devnoj cestici ili cije je uredenje zapoceto na temelju Pro-grama izgradnje objekata i uredaja komunalne infrastruk-ture prema posebnom propisu, na nacin da su izvedenibarem zemljani radovi u skladu s urbanistickim planomuredenja za neizgradeni dio gradevinskog podrucja,odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodizahvat u prostoru za izgradeni dio gradevinskog podrucja.

Clanak 289.

Ukoliko se gradevina gradi na gradevnoj cestici na kojojnije moguce osigurati propisani broj parkiralisnih mjestaobvezno je pri utvrdivanju lokacijske dozvole utvrditi mje-sto i nacin osiguravanja parkiralisnih mjesta, a pri uporab-noj dozvoli dokazati da su trazeni uvjeti osigurani. Iznimnoje dozvoljeno, prema posebnoj Odluci Grada, parkiranjeregulirati ucescem u izgradnji javnih parkiralista/garaza ilina drugi adekvatni nacin.

Clanak 290.

Nuzna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kul-tiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjomi neprimjerenim koristenjem poljoprivrednih i sumskihpovrsina postavljanjem razlicitih objekata za povremeniboravak i kampiranje i vezano na to izvodenje drugihradova na zemljistu. Te je objekte potrebno evidentirati iukloniti a podrucje sanirati privodenjem osnovnoj namjeni.Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelomprostoru Grada, a brojnoscu su posebno naglasene na pod-rucju Punte Kriza, na podrucju Liski-Kurila i Podosorsci-com. Kako se navedeno koristenje zemljista uglavnomdogada tockasto u prostoru, na kartografskom prikazu3.1.»Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - pod-rucja posebnih ogranicenja u koristenju«, u mjerilu1:25.000, graficki se kao zonu sanacije definiralo podrucje


sjeverno od Pogane na Punti Kriza, koje se u cjelini koristina navedeni nacin.

1.1.27. Neposredna provedba Plana

Clanak 291.

Neposrednim provodenjem ovog Prostornog plana seunutar izgradenog dijela gradevinskog podrucja naseljamogu graditi:

a) gradevine stambene namjene;- obiteljske kuce u svim naseljima, osim u naselju Mali

Losinj i Osor,

b) gradevine gospodarske namjene - poslovne;- bruto povrsine gradevine do 150 m2, osim u naselju

Mali Losinj i Osor,

c) gradevine ugostiteljsko-turisticke namjene;- bruto povrsine gradevine do 400 m2, osim u naselju

Mali Losinj i Osor,

d) montazne gradevine;- kiosci i standovi,- plutajuci objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na

prostorima luckih podrucja, i sidrista, kupalista i sl.

e) rekonstruirati gradevine u postojecim gabaritima iliprema uvjetima za neposrednu provedbu navedenim uclanku 71.d.,

f) prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastruk-tura,

g) pojedinacni zahvati - gradevine od interesa za Grad.Neposrednom provedbom plana se planiraju pojedinacni

zahvati od interesa za Grad:

1. izgradnja visestambenih zgrada u sklopu stanogradnjeGrada i/ili poticajne stambene izgradnje:

1.A - izgradnja manjih visestambenih zgrada u naseljima:Mali Losinj na slijedecim lokacijama:k.c. br.

- cjelina: 2100, 2101/1, 2101/2, 2101/3, 2102, 2103, 2104,2105, 2106, 2107, 2108, 2109, 2112, 2113, 2114 .

- cjelina: 800,809 i 810, sa dijelom 807,- dio 1365/11 (izmedu k.c. 1365/5 i 1411/1)- dio 1072 (neposredno uz k.c. 1491/1 i k.c. 1491/2)

- dio 1072 (neposredno uz k.c. 1281)- cjelina: 1434, 1435, 1436, 1437, 1438, 1439 i 1441/3,- 2459/1,- cjelina: 1411/19 i 1353/1- cjelina: 2150, 2149/2 i 2148/2,- cjelina: 2747/1, 2747/2- 866- 2349- 34Cunski na lokacijama: k.c. br. 226 i 237,Nerezine na lokacijama: kc. br. 584/1, 584/2, 584/3, 696/1,

655/1i Sv. Jakov na lokacijama: kc. br. 65/3 i 92/2.1.B - izgradnja visestambenih zgrada u naseljimaMali Losinj na slijedecim lokacijama:k.c. br.- cjelina: 2100, 2101/1, 2101/2, 2101/3, 2102, 2103, 2104,

2105, 2106, 2107, 2108, 2109, 2112, 2113, 2114 .- dio 1365/11 (izmedu k.c. 1365/5 i 1411/1)- dio 1072 (neposredno uz k.c. 1491/1 i k.c. 1491/2)- dio 1072 (neposredno uz k.c. 1281)- dio 806, (izmedu k.c. 803 i 796/3)- cjelina: 2150, 2149/2 i 2148/2,- cjelina: 2747/1, 2747/2- 866- 2349- 34Cunski na lokacijama: k.c. br. 226 i 237,Nerezine na lokacijama: kc. br. 584/1, 584/2, 584/3, 696/1,

655/1i Sv. Jakov na lokacijama: kc. br. 65/3 i 92/2.Odredbom clanka 37. Odluke o donosenju I. izmjena i



Clanak 292.

Pojedinacni zahvati od interesa za Grad koji se planirajuneposrednom provedbom Plana se utvrduju prema uvje-tima i kriterijima iz ovog clanka:







Odredbom clanka 38. Odluke o donosenju I. izmjena idopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012., mijenja se tablica1. tablicama 1.A i 1.B.

Odredbom clanka 53. Odluke o donosenju V. Ciljanihizmjena i dopuna Prostornog plana uredenja GradaMalog Losinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije«, broj 42/14, koja je stupila na snagu 30.12.2014.,mijenjaju se tablice 1.A i 1.B.

Clanak 293.

Neposrednom provedbom ovog plana je u izgradenomdijelu gradevinskih podrucja za izdvojene namjene dozvo-ljeno slijedece:

- u sklopu gradevinskih podrucja ugostiteljsko-turistickenamjene (T)

- zahvati odredeni clankom 98.,- u sklopu gradevinskih podrucja gospodarske-poslovne

namjene (K1)- rekonstrukcija postojecih gradevina,- rekonstrukcija infrastrukture,- u sklopu gradevinskih podrucja sportsko-rekreacijske

namjene, sportsko- rekreacijski centri - R 1 i rekreacij-ske zone - R 2

- rekonstrukcija postojecih gradevina,- uredenje travnatih ili nasipanih igralista,- uredenje plaza,- rekonstrukcija infrastrukture,- u sklopu povrsina groblja - G- prosirenje postojeceg groblja do 20 % postojece

povrsine,- rekonstrukcija postojecih gradevina.- rekonstrukcija infrastrukture,- u sklopu gradevinskih podrucja infrastrukturne

namjene -IS- rekonstrukcija postojecih gradevina,- rekonstrukcija infrastrukture,- u sklopu gradevinskih podrucja posebne namjene - N- rekonstrukcija postojecih gradevina,- izgradnja pojedinacnih gradevina od interesa za

obranu,

- rekonstrukcija infrastrukture.Neposrednom provedbom ovog plana je u neizgrade-

nom dijelu gradevinskog podrucja infrastrukturne namjeneIS1 dozvoljena izgradnja odlagalista gradevinskog otpadaprema uvjetima odredenim clankom 258a.


9.3 REKONSTRUKCIJA GRADEVINA CIJA JENAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Clanak 294.

Katastarske cestice koje se nalaze izvan gradevinskogpodrucja na kojima su vec izgradene gradevine temeljemgradevinske dozvole, ili drugog odgovarajuceg akta nadle-znog tijela drzavne vlasti ili ako su izgradene prije15.02.1968. godine smatraju se izgradenim gradevnim cesti-cama s postojecom izgradnjom izvan gradevinskog podru-cja i mogu se rekonstruirati u postojecim gabaritima. Pritome nije dozvoljena prenamjena gospodarskih gradevinau stambene. Postojece gradevine posebne namjene »Umpi-ljak« je dozvoljeno prenamijeniti i urediti za zabavne,rekreacijske, ugostiteljske i sl. sadrzaje.

Na cestice iz prvog stavka ovog clanka, na kojima suizgradene gradevine namijenjene stalnom stanovanju pri-mjenjuju se odredbe kao i za izgradnju unutar izgradenogdijela gradevinskog podrucja, uz uvjet da se postojecibroj etaza gradevine ne moze povecavati.

Gradevine izgradene na cesticama iz prvog stavka ovogclanka, koje su namijenjene stalnom stanovanju a ne zado-voljavaju uvjete odredene za stambenu izgradnju, grade-vine namijenjene gospodarskoj namjeni ili selektivnimvidovima turisticke ponude se pri rekonstrukciji mogudograditi u obimu koji osigurava nuzne uvjete za poboljsa-nje zivota i rada. Nuzni uvjeti neophodni za poboljsanjeuvjeta zivota i rada su:

- rekonstrukcija dotrajalih dijelova gradevine, ukljucivokonstrukciju i instalacije,


- dogradnja ili nadogradnja nuznih prostora povrsine do20 m2,

- prikljucak na prometnu i komunalnu infrastrukturu,- adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili dru-

gog prostora unutar postojeceg gabarita gradevine ukoristan prostor.

Clanak 295.

Uvjeti za rekonstrukciju postojecih gradevina koje senalaze u zonama druge namjene za koje je obvezna izradadetaljnijeg plana odrediti ce se tim planom, do tada semoze samo odrzavati gradevinu bez promjene namjene, astambene gradevine je dozvoljeno rekonstruirati sukladnoodredbi iz prethodnog clanka.

Clanak 296.

Postojece stambene i gospodarske gradevine koje pred-stavljaju vrijedno graditeljsko naslijede ovog prostora, uzaseocima i pastirskim stanovima na Punti Kriza, iznadNerezina i Ustrina kao i takve pojedinacne gradevine, pla-niraju se rekonstruirati za izvornu ili ugostiteljsko-turi-sticku namjenu selektivnih vidova turizma, kao »ruralnekuce« te za drugu primjerenu ugostiteljsko-turisticku, izlet-nicku i edukativnu funkciju. Za sve su zahvate potrebniposebni uvjeti zastite i prethodna suglasnost Konzervator-skog odjela u Rijeci.

Clanak 297.

Postojeca privezista kapaciteta do 10 vezova se rekon-struiraju prema clanku 204. odredbi.

10. PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 298.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovogaProstornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugimmjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajucemmjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Prostornogplana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

Detaljno odredivanje polozaja prometnica, komunalne ienergetske infrastrukture unutar koridora odredenih ovimProstornim planom odredit ce se planovima nizeg reda.

Linije odredene u ZOP-u (25 m /70 m /100 na kopno i mu more) ucrtane su na temelju podataka Drzavne geodet-ske uprave - sredisnji ured, o granici zasticenog obalnogpodrucja (ZOP-a) na HOK-u.

U urbanistickim planovima uredenja koji ce se izradivatitemeljem ovog Plana ce se linija obale i linije odredene uZOP-u tocno ucrtati u suradnji s Drzavnom geodetskomupravom.

Clanak 299.

Detaljniji planovi uredenja koji se uskladuju sa Zako-nom o prostornom uredenju i gradnji i s ovim Planom,po potrebi mijenjaju i dopunjuju, te po pribavljenoj suglas-nosti Ministarstva ostaju na snazi i primjenjuju nakon usva-janja ovog Prostornog plana su:

PUP »Prosirenje groblja-Sv. Martin«, Mali Losinj S.N. 8/92,

PUMN »Nerezine«, S.N. 32/94, S.N. 21/06.Odredbom clanka 39. Odluke o donosenju IV. izmjena i

dopuna Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013., mijenja se stavak (1).

Clanak 300.

Ovaj Prostorni plan izraden je u cetiri izvornika koji suovjereni pecatom Gradskog vijeca Grada Malog Losinja i

potpisom predsjednika Gradskog vijeca Grada Malog Losi-nja i koji se cuvaju u skladu sa zakonom.

Clanak 301.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdaniprije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede uko-liko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i uko-liko je podnesen zahtjev za gradevnu dozvolu.

Clanak 302.

Ova Odluka o donosenju »Prostornog plana uredenjaGrada Malog Losinja« stupa na snagu osmog dana oddana objave u »Sluzbenim novinama Primorsko-goranskezupanije«.

ZAVRSNE ODREDBE(Odluka o I. izmjenama i dopunama Odluke o donose-

nju Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj13/12, koja je stupila na snagu 20.4.2012.)

Clanak 39.

Tablica 14: Odluka ce se temeljem clanka 101. stavak 1.Zakona objaviti u »Sluzbenim novinama Primorsko-goran-ske zupanije«.

Clanak 40.

Plan je izraden u 6 (sest) izvornika ovjerenih pecatomGrada Mali Losinj i potpisom predsjednika Gradskogvijeca Grada Mali Losinj.

Dva izvornika Plana cuvaju se u Upravnom odjelu zakomunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zastituokolisa Grada Mali Losinj, a po jedan izvornik, zajedno stekstom Odluke se dostavlja:

a) Ministarstvu prostornog uredenja i graditeljstva,b) Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,c) Upravnom odjelu za graditeljstvo i zastitu okolisa Pri-

morsko-goranske zupanije, Ispostava Mali Losinj,d) Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uredenje Pri-

morsko-goranske zupanije.

Clanak 41.

Svi zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola i rjesenja ouvjetima gradnje, koji su zapoceti prije stupanja na snaguovog Plana, dovrsit ce se sukladno Odluci o donosenjuProstornog plana uredenja Grada Malog Losinja (»Slu-zbene novine Primorsko-goranske zupanije« broj 13/08).

Clanak 42.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snageslijedeci Kartografski prikazi Prostornog plana uredenjaGrada Malog Losinja (»Sluzbene novine Primorsko-goran-ske zupanije« broj 13/08):

a) Kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000:- Koristenje i namjena povrsina, listovi 1.A. i 1.B.,- Infrastrukturni sustav - vodoopskrba, odvodnja i elek-

troopskrba, list 2.B.,- Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - zastita

prirode i kulturnih dobara, listovi 3.A. i 3.B.,- Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora - pod-

rucja posebnih ogranicenja u koristenju, list 3.1.B.,b) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000:4. Gradevinska podrucja4.2. Gradevinsko podrucje - Cunski4.4. Gradevinsko podrucje - Mali Losinj4.6. Gradevinsko podrucje - Nerezine4.10. Gradevinsko podrucje - Sveti Jakov


4.13. Gradevinsko podrucje - Veli Losinj

Clanak 42.

Ovlascuje se Odbor za statutarno-pravna pitanja dautvrdi i objavi procisceni tekst Odluke o donosenju Pro-stornog plana uredenja Grada Malog Losinja.

Clanak 43.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objaveu »Sluzbenim novinama Primorsko-goranske zupanije«.

ZAVRSNE ODREDBE(Odluka o III. izmjenama i dopunama Odluke o dono-

senju Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj 5/14, koja je stupila na snagu 7.3.2014.)

Clanak 9.

Odluka ce se temeljem clanka 101. stavka 1. Zakona oprostornom uredenju i gradnji (»Narodne novine« broj76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13) objaviti u»Sluzbenim novinama Primorsko-goranske zupanije«.

Clanak 10.

Ovom Odlukom utvrduju se 2 (dva) izvornika elaborataPlana, te se po jedan primjerak cuva u pismohrani GradaMalog Losinja i Upravnom odjelu za graditeljstvo i zastituokolisa Primorsko-goranske zupanije, Ispostava MaliLosinj.

Clanak 11.

Tablica 47: Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju seizvan snage slijedeci kartografski prikazi Prostornog planauredenja Grada Malog Losinja (»Sluzbene novine Primor-sko-goranske zupanije« broj 13/08, 13/12 i 26/13):

Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:1.B. Koristenje i namjena povrsina,2.2.A. i 2.2.B. Infrastrukturni sustav - Odvodnja otpad-

nih voda,3.1.B Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu

prostora - Podrucja posebnih ogranicenjau koristenju,

Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:4.4. Gradevinsko podrucje - Mali Losinj.

Clanak 12.


ZAVRSNE ODREDBE(Odluka o IV. izmjenama i dopunama Odluke o dono-

senju Prostornog plana uredenja Grada Malog Losinja,»Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«, broj26/13, koja je stupila na snagu 19.7.2013.)

Clanak 40.

Odluka ce se temeljem clanka 101. stavka 1. Zakona oprostornom uredenju i gradnji (»Narodne novine« broj76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13) objaviti u»Sluzbenim novinama Primorsko-goranske zupanije«.

Clanak 41.

Plan je izraden u 6 (sest) izvornika.

Clanak 42.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snageslijedeci kartografski prikazi Prostornog plana uredenjaGrada Malog Losinja (»Sluzbene novine Primorsko-goran-ske zupanije« broj 13/08 i 13/12):

Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:1.A.- B. Koristenje i namjena povrsina3.B. Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu

prostora - Zastita prirode i kulturnihdobara

3.1.A i 3.1.B. Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu pro-stora - Podrucja posebnih ogranicenja ukoristenju

Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000:4.2. Gradevinsko podrucje - Cunski4.4. Gradevinsko podrucje - Mali Losinj4.6. Gradevinsko podrucje - Nerezine4.13. Gradevinsko podrucje - Veli Losinj

Clanak 43.


ZAVRSNE ODREDBE(Odluka o V. Ciljanim izmjenama i dopunama Odluke

o donosenju Prostornog plana uredenja Grada MalogLosinja, »Sluzbene novine Primorsko-goranske zupanije«,broj 42/14, stupila na snagu 30.12.2014.)

Clanak 55.

Odluka ce se temeljem clanka 101. stavka 1. Zakona oprostornom uredenju i gradnji (»Narodne novine« broj76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u »Sluzbe-nim novinama Primorsko-goranske zupanije«.

Clanak 56.

Plan je izraden u 6 (sest) izvornika.

Clanak 57.

Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se izvan snageslijedeci kartografski prikazi Prostornog plana uredenjaGrada Malog Losinja (»Sluzbene novine Primorsko-goran-ske zupanije« broj 13/08, 13/12 i 26713) i zamjenjuju senovima koji su dio Ove odluke:

Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000:1.A.-B. Koristenje i namjena povrsina2.B. Infrastrukturni sustav - Vodoopskrba i elektro

opskrba2.2.B. Infrastrukturni sustav - Odvodnja otpadnih

voda3.B. Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora

- Zastita prirode i kulturnih dobara3.1.B. Uvjeti za koristenje, uredenje i zastitu prostora

- Podrucja posebnih ogranicenja u koristenju

Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000: 4. Gradevinskapodrucja

4.1. Belej4.2. Cunski4.3. Ilovik4.4. Mali Losinj4.5. Male Srakane i Vele Srakane4.6. Nerezine4.7. Osor4.8. Punta Kriza4.9. Susak4.10. Sveti jakov


4.11. Unije4.13. Veli losinjKartografski prikazi 2.1., 2.A., 2.2.A., 3.A., 3.1.A. i sek-

cija C svih karata u mjerilu 1:25.000, te kartografski prikaz4.12. GRADEVINSKO PODRUCJE - USTRINE u mje-rilu 1:5.000 nisu se mijenjali, te ostaju na snazi.

Clanak 58.


62.Na temelju clanka 100. stavka 6. Zakona o prostornom

uredenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09,55/11, 90/11, 50/12, 55/12) i clanka 32. Statuta GradaMalog Losinja (»Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije« broj 26/09, 32/09 i 10/13), Gradsko vijeceGrada Malog Losinja je na 21. sjednici odrzanoj dana31. srpnja 2015. godine donijelo

ODLUKUo donosenju Ciljanih izmjena i dopuna

URBANISTICKOG PLANA UREDENJA /UPU-9/MALI LOSINJ

I. TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovom Odlukom donose se Ciljane izmjene i dopuneUrbanistickog plana uredenja /UPU-9/ Mali Losinj (u dalj-njem tekstu: Plan) (’’Sluzbene novine Primorsko-goranskezupanije’’ broj 10/13).

Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (’’Sluzbene novinePrimorsko-goranske zupanije’’ broj 18/13, 15/14 i 39/14)izradio URBING d.o.o. iz Zagreba.

Clanak 2.

Plan je sadrzan u elaboratu ’’Ciljane izmjene i dopuneUrbanistickog plana uredenja /UPU-9/ Mali Losinj’’, kojise sastoji od tekstualnog, grafickog dijela i obveznih pri-loga, a sadrzi:

A. TEKSTUALNI DIOI. Uvod

II. Tekst odluke o Ciljanim izmjenama i dopunamaUrbanistickog plana uredenja /UPU-9/ Mali Losinj

B. GRAFICKI DIOKartografski prikazi u mjerilu 1:2000:

1. Koristenje i namjena povrsina2.a Prometna i ulicna mreza2.b Elektronicke komunikacije i energetika2.c Vodnogospodarski sustav3.a Uvjeti koristenja, uredenja i zastite povrsina3.b Oblici koristenja3.c Mjere posebne zastite4. Nacin i uvjeti gradnje

Kartografski prikazi 2.b. ELEKTRONICKE KOMUNI-KACIJE I ENERGETIKA, te 3.c. MJERE POSEBNEZASTITE, ovim izmjenama i dopunama se ne mijenjaju,ali se zbog preglednosti uvrstavaju u elaborat.

C. OBVEZNI PRILOZI:PRILOG I ObrazlozenjePRILOG II Izvadak iz Prostornog plana uredenja

Grada Mali LosinjPRILOG III Popis propisa i dokumenata koje je bilo

potrebno postivati u izradi PlanaPRILOG IV Sazetak za javnostPRILOG V Zahtjevi za izradu PlanaPRILOG VI Izvjesce o javnoj raspraviPRILOG VII Suglasnosti i misljenja nadleznih tijela

na Nacrt konacnog prijedloga PlanaPRILOG VIII Suglasnost Zupana na Konacni

prijedlog PlanaPRILOG IX Evidencija postupka izrade i

donosenja PlanaPRILOG X Dokumentacija o ovlastenju strucnog

izradivaca Plana za izraduprostornih planova


Clanak 3.

(1) Tablica u clanku 7. stavak (2) mijenja se i glasi:(2) U ovisnosti o nacinu gradnje osnovnih gradevina,

utvrduje se najmanja i najveca dozvoljena povrsina gra-devne cestice (Pmin. i Pmax.) u cetvornim metrima, uko-liko pojedinim posebnim lokacijskim uvjetima nije druga-cije odredeno:

nacin gradnje

SS D S(samostojeci) (dvojni) (skupni)

Pmin. 400 400 300

Pmax. 2.000 2.000 600

(2) Tablica u clanku 7. stavak (3) mijenja se i glasi:(3) Utvrduje se najmanja dozvoljena sirina gradevne

cestice (smin.) kao najmanja udaljenost izmedu nasuprot-nih granica gradevne cestice koja mora biti zadovoljenana dijelu gradevne cestice na kojem se smjesta osnovnagradevina. U ovisnosti o etaznoj visini i nacinu gradnjeosnovne gradevine, odreduju se slijedece najmanje dozvo-ljene sirine gradevnih cestica u metrima, ukoliko pojedinimposebnim lokacijskim uvjetima nije drugacije odredeno:

smin. nacin gradnje

E SS D S(etazna visina) (samostojeci) (dvojni) (skupni)

1 14,0 12,0 8,0

2 20,0 14,0 8,0

3 i vise 22,0 16,0 8,0

Clanak 4.

Clanak 19. stavak (4) mijenja se i glasi:(4) Uz postivanje utvrdenih uvjeta za arhitektonsko obli-

kovanje, dozvoljen je izvan prostora zasticene povijesnegraditeljske cjeline naselja, visoko kvalitetan suvremenipristup pri oblikovanju novih gradevina prema nacelimauklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdjeje, izuzev u podrucjima neujednacene izgradnje nuzno uva-zavati lokalne uvjete, posebno gabarite i mjerilo okolnihgradevina i dijela naselja i osobitosti prostora u cjelini.


Documents

Stranica 2436 — broj 25 Petak, 14. kolovoza 2015.SLUZˇBENE ...¡enju-SN.pdf · Zastita od prekomjerne buke 3.8. Mjere posebne zasˇtite 3.8.1. Sklanjanje ljudi 3.8.2. Zasˇtita