____________________________ GRAD BIHAĆ _____________________________ SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

I N F O R M A C I J A O STANJU U OBLASTI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I

MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU GRADA BIHAĆA

Bihać, januara 2020. godine

2

SADRŽAJ: DIO PRVI – UVOD DIO DRUGI – TEMATSKI DIO POGLAVLJE – STRUKTURA SLUŽBE CIVILNE ZAŠTITE Odjeljak A - Organizacija, strukture i obuka struktura civilne zaštite a) Gradski štab civilne zaštite b) Službe zaštite i spašavanja c) Jedinice civilne zaštite opće namjene d) Jedinice civilne zaštite specijalizirane namjene e) Povjerenici civilne zaštite f) Profesionalna vatrogasna jedinica Grada g) Obuka (osposobljavanje) za zaštitu i spašavanje Odjeljak B - Stanje evidencija o ljudstvu i materijalno-tehničkim sredstvima civilne zaštite Odjeljak C - Mjere zaštite i spašavanja 1. - Zaštita na vodi i pod vodom 2 - Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara 3. - Zarazne bolesti ljudi - epidemije

4. - Zarazne bolesti životinja – zoonoze 5. - Zaštita od rušenja 5.1- Zemljotresi 5.2- Uklanjanje ratom devastiranih objekata

6. - Požari 7. - Visoki snijeg i snježni nanosi 8. - Odronjavanje i klizanje tla 9. - Olujni vjetrovi Odjeljak D – Zaštita od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava Odjeljak E – Operativni centar DIO TREĆI - FINANSIRANJE SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA DIO ČETVRTI - NORMATIVNI DIO DIO PETI - PROBLEMI U PRIPREMAMA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA DIO ŠESTI – ZAKLJUČCI I PREPORUKE

3

DIO PRVI – UVOD Pravni osnov za izradu Informacije o stanju u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sadržan je u članu 31. stav 1. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“ broj: 39/03, 22/06 i 43/10) – (u daljem tekstu Zakon o zaštiti i spašavanju) kojim je propisano da Služba civilne zaštite osim stručnih poslova zaštite i spašavanja iz nadležnosti Grada prati ukupno stanje zaštite i spašavanja, te informira Gradonačelnika i Gradsko vijeće o stanju i problemima, inicira donošenje određenih mjera za izgradnju sistema zaštite i spašavanja u Gradu i koordinira, podstiče i usmjerava aktivnosti svih Službi za upravu Grada na blagovremenom vršenju poslova zaštite i spašavanja iz njihovog djelokruga rada, odnosno iz nadležnosti Grada. Izrada ove Informacije je planirana u Programu rada Gradskog organa uprave za 2019.godinu i Programu rada Gradskog vijeća za 2019.godinu. Informacija je sadržajno koncipirana u šest dijelova i to:

- Dio prvi, uvod u kojem su navedene aktivnosti Službe civilne zaštite, - Dio drugi, je tematski i sadrži izvršene programirane i neprogramirane poslove i

zadatke, - Dio treći, u kojem je izloženo financiranje sistema zaštite i spašavanja , - Dio četvrti, je normativni dio koji sadrži izvršene programirane i neprogramirane

poslove i zadatke, izrade nacrta i prijedloga propisa koje je donio Gradonačelnik i Gradsko vijeće,

- Dio peti, sadrži kratak osvrt na obrađenu tematiku sa problemima u priprema za zaštitu i spašavanje i

- Dio šesti, zaključna razmatranja i preporuke Aktivnosti koje je provodila Služba civilne zaštite u 2019. godini su planirane u Programu rada Gradskog organa uprave za 2019. godinu, Programu rada Gradskog vijeća Grada Bihaća za 2019.godinu, Programu razvoja zaštite i spašavanja, Planu zaštite i spašavanja, Strategiji razvoja Grada, Planu zaštite od požara, kao i u propisima iz oblasti zaštite i spašavanja Grada, Kantona i Federacije BiH. Ostvarena je neophodna saradnja sa građanima, mjesnim zajednicama, pravnim licima, nadležnim organima i institucijama, te pravnim licima od značaja za sistem zaštite i spašavanja Grada. Oblast zaštite i spašavanja je zasebna djelatnost kojoj je svrha zajedno sa ostalim nosiocima poslova zaštite i spašavanja preventivnog karaktera (redovna djelatnost), organizirati i provoditi zaštitu i spašavanje života i zdravlja ljudi, imovine i svih drugih materijalnih dobara od djelovanja raznih prirodnih nepogoda i drugih nesreća. Svojim djelovanjem prirodne nepogode i druge nesreće u našoj zemlji svake godine prouzrokuju goleme materijalne štete, a česte su i posljedice po život i zdravlje ljudi. U tom se cilju moraju poduzimati razne organizacijske, materijalne i druge aktivnosti koje imaju trajni značaj. Poduzimanjem tih mjera i aktivnosti utječe se na sprječavanje nastajanja prirodnih i drugih nesreća ili na ublažavanje (umanjenje) posljedica, zatim na spašavanje ljudi i materijalnih dobara u vrijeme pojave i djelovanja prirodne ili druge nesreće i, na kraju, uspješno otklanjanje nastalih posljedica i saniranje stanja na području pogođenom prirodnom ili drugom nesrećom.

Civilna zaštita, odnosno zaštita i spašavanje, regulirana je posebnim zakonom kojim je

regulirana samo ta zaštita, a koji je obuhvatio i civilnu zaštitu i zaštitu od prirodnih nepogoda i drugih nesreća.

4

Glavna odlika sistema zaštite i spašavanja jeste u tome što je to sistem koji u određenim teškim situacijama, ako se drukčije ne može, i prinudnim putem osigurava zaštitu ljudi i materijalnih dobara ostvarivanjem svoje operativne funkcije. Ta funkcija sistema počinje onda kad tijela uprave i druga tijela vlasti nisu u mogućnosti u okviru vršenja zadataka iz svoje redovne nadležnosti zaštititi ljude i materijalna dobra kad budu ugroženi određenom prirodnom ili drugom nesrećom.

Osnovna načela sistema zaštite i spašavanja su: 1. Načelo sveobuhvatnosti, 2. Načelo prvenstva u zaštiti i spašavanju, obuhvaća život i zdravlje ljudi, 3. Načelo solidarnosti i uzajamnosti, 4. Načelo organiziranja posebnih snaga civilne zaštite, 5. Načelo osiguravanja određenih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje, 6. Načelo angažiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u akcijama zaštite i spašavanja, 7. Načelo međunarodne pomoći, 8. Načelo obaveznog obučavanja i osposobljavanja, 9. Načelo međunarodnoga humanitarnog prava. Načela imaju praktičan značaj, jer pomažu pri pravilnoj primjeni Zakona u praksi. S toga je potrebno da svaki subjekt, poslove zaštite i spašavanja iz svoje nadležnosti, obavlja u okvirima i u skladu s gore navedenim načelima. Da bi se taj sistem mogao pravilno organizirati i da bi mogao funkcionirati, potrebno je poznavati vrste prirodnih i drugih nesreća koje mogu ugroziti život i zdravlje ljudi te materijalna i druga dobra. Prvu grupu, čine prirodne nesreća koje nastaju kao posljedica raznih prirodnih pojava koje se dešavaju na površini, u unutrašnjosti zemlje, ili pak u atmosferi. Ovdje se radi o pojavama na koje ljudski faktor obično ne može utjecati, već nastaju isključivo kao posljedica prirodnih pojava, kao što su: potres, poplava, visok snijeg, oluja, tuča/grad ili bolest ljudi, stoke i bilja, kao posljedice bioloških pojava, itd. Drugu grupu, čine tehničko-tehnološke nesreće kojima je uzrok ljudski faktor, jer nastaju kao posljedica nepravilnog rada ili pomanjkanja kontrole ljudi pri radu dok obavljaju određene djelatnosti. Kod ovih nesreća ljudski faktor može utjecati na to da se spriječi njihov nastanak ili da se ublaži njihovo djelovanje. Sprječavanje nastanka takvih nesreća postiže se time što se u obavljanju poslova koji se odnose na prevoz, proizvodnju, preradu i skladištenje opasnih tvari dosljedno treba da postupa prema pravilima koja vrijede za obavljanje tih poslova. Treću grupu, čine druge nesreće u kojima je uzrok u znatnom stupnju ljudski faktor ili druge okolnosti, a podrazumijeva velike nesreće u cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom prometu, požar, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesreće, rat, izvanredno stanje ili drugi oblici masovnog stradanja ljudi i uništavanja materijalnih dobara. Polazeći od navedenih činjenica, očigledno je da se društvo takvom djelovanju tih pojava mora suprotstaviti svim snagama i sredstvima kojima raspolaže. To znači da zaštita i spašavanje moraju biti sveobuhvatni.

Ta je sveobuhvatnost postignuta učešćem svih subjekata zaštite i spašavanja: građani, tijela vlasti svih nivoa, privredna društva i druge pravne osobe (zadruge, ustanove, mjesne zajednice, udruge građana, samostalni privrednici, itd).

5

Ovako širok broj subjekata osigurava uvjete da se zaštita od prirodnih i drugih nesreća organizira i provodi u svim mjestima i sredinama gdje ljudi žive i rade i gdje im se nalaze materijalna dobra. Temeljne funkcije ili zadaci sistema zaštite i spašavanja se sastoje u sljedećem: - prva funkcija (preventivna) se odnosi na sprječavanje nastanka opasnosti koja može

dovesti do pojave neke prirodne ili druge nesreće ili ublažiti (smanjiti) njezino djelovanje u odnosu na broj žrtava kod ljudi, odnosno posljedica po materijalna i druga dobra. To je središnja i najvažnija uloga tog sistema. Koliko ta funkcija bude učinkovita i uspješna, toliko će se manje koristiti ostale dvije funkcije (aktivnosti u fazi spašavanja i fazi otklanjanja posljedica);

- druga funkcija (faza spašavanja-operativna) se odnosi na to da se pravodobno poduzmu sve mjere i aktivnosti na spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara. Ova se funkcija ostvaruje u toku djelovanja prirodne ili druge nesreće.

- treća funkcija (faza otklanjanja posljedica) se odnosi na izvršavanje onih zadataka i aktivnosti kojim se obavlja otklanjanje svih posljedica nastalih djelovanjem prirodne ili druge nesreće, odnosno da se izvrši saniranje svih nastalih posljedica.

DIO DRUGI – TEMATSKI DIO POGLAVLJE I. STRUKTURA SLUŽBE CIVILNE ZAŠTITE Službu civilne zaštite čine dvije unutrašnje organizacione jedinice, dva odsjeka: Odsjek zaštite i spašavanja i Vatrogasna jedinica.

1. Odsjek zaštite i spašavanja Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Gradskog organa uprave („Službeni glasnik Grada Bihaća“ br. 6/18, 12/18, 3/19 i 6/19) Odsjek zaštite i spašavanja broji 10 zaposlenika, a popunjen je sa 8 ili 80%. Nisu popunjena dva radna mjesta: stručni savjetnik za mjere zaštite i spašavanja i stručni saradnik za pravne poslove. U Odsjeku zaštite i spašavanja vrše se sljedeći poslovi:

1) vršenje normativno-pravnih poslova u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara,

2) organiziranje, priprema i provođenje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na području grada,

3) izrada Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća za područje grada, 4) priprema Programa zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća za područje

grada, 5) priprema Plana zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području grada, 6) praćenje priprema zaštite i spašavanja i predlaganje, organiziranje i koordiniranje

provođenja mjera zaštite i spašavanja, 7) predlaganje programa samostalnih vježbi i izrada elaborata za izvođenje vježbi civilne

zaštite,

8) popunjavanje ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima struktura civilne zaštite, te

realizacija njihove obuke,

9) obavljanje stručnih poslova za Gradski štab civilne zaštite,

10) obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite i spašavanja o kojima odlučuje Gradsko

vijeće,

6

11) obavljanje stručnih poslova na organiziranju i provođenju deminiranja,

12) ostvarivanje saradnje sa gradskim službama za upravu, susjednim općinama,

nevladinim organizacijama i predstavnicima međunarodne zajednice po pitanjima koja

se odnose na zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara,

13) obavljanje stručnih poslova organiziranja i rada Operativnog centra civilne zaštite i

vođenje propisanih evidencija u istom, te dostava primljenih informacija nadležnim

subjektima,

14) pružanje stručne i druge pomoći pravnim licima i nevladinim organizacijama iz oblasti

zaštite i spašavanja,

15) davanje mišljenja, prijedloga i sugestija kod izrade propisa i drugih akata koje donose

nadležni organi Kantona i Federacije,

16) ostvarivanje suradnje sa Kantonalnom i Federalnom upravom civilne zaštite,

17) obavljanje i drugih poslova koji se zakonom i drugim propisima stave u nadležnost

Odsjeka,

18) Pružanje informacija u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama,

19) praćenje realizacije budžetskih sredstava,

20) vršenje i drugih upravnih i stručnih poslova propisanih zakonom i drugim propisima.

Radi smještaja Službe civilne zaštite, odnosno Odsjeka zaštite i spašavanja u toku je aktivnost na izradi prijedloga preostalih radova na objektu civilne zaštite u ulici 5. Korpusa bb, kako bi se pristupilo završetku ranije započetih radova na zgradi 2. Vatrogasna jedinica

Shodno odredbama člana 68. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 64/09), profesionalne vatrogasne jedinice vrše slijedeće operativne i druge poslove: 1) gase požar i spašavaju ljude i materijalna dobra ugrožena požarom i eksplozijom na otvorenom prostoru, šumske požare, požare na građevinama i materijalnim dobrima svih vlasnika i korisnika gdje se god požar pojavi; 2) pružaju tehničku pomoć u spašavanju ljudi u nezgodama izazvanim u saobraćaju (cestovni, željeznički, zračni, pomorski, jezerski i riječni), poplavama, spašavanju sa visina i drugim akcidentnim situacijama i nesrećama u kojima vatrogasna jedinica može pomoći u spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara; 3) učestvuju u provođenju određenih preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija koje se odrede u planu zaštite od požara općine, grada i kantona, a koje mogu provoditi profesionalne vatrogasne jedinice; 4) pružaju odgovarajuću pomoć u spašavanju ljudi i materijalnih dobara kod postojanja stanja prirodne i druge nesreće.

Odlukom o organiziranju jedinice za zaštitu od požara i vatrogastvo u općinskom organu uprave općine Bihać ("Službeni glasnik općine Bihać", broj 17/09) osnovana je vatrogasna jedinica općine Bihać, kao glavna (osnovna) snaga za gašenje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom na području općine Bihać, organizacionog (formacijskog) oblika vatrogasnog voda, koja je odsjek u sastavu Službe civilne zaštite.

7

Najmanji potreban broj pripadnika vatrogasne jedinice prema Procjeni ugroženosti od požara na području grada Bihaća („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj 12/17), je 32 pripadnika od čega 28 operativnih profesionalnih vatrogasaca, odnosno 7 vatrogasaca po smjeni.

Rad operativnih vatrogasaca u vatrogasnoj jedinici je organiziran u četiri smjene, sistemom 12/24/12/48.

Pored vatrogasaca operativaca jedinica mora imati još najmanje 4 zaposlenika ( starješina vatrogasne jedinice, zamjenik starješine, služba održavanja i tehnička pomoć), čije radno vrijeme je usklađeno sa radnim vremenom Gradskog organa uprave.

Navedeni broj vatrogasaca temelji se na mogućnosti izlaska na dva manja požara ili jedan požar srednjih razmjera od 75 - 100 m2 stambenog prostora, što iziskuje minimalno 2 vozača i 3 „C“ mlaza sa po dva mlazničara, što iznosi 6 vatrogasaca plus vozač i rukovodioc akcije gašenja požara - ukupno 8 vatrogasaca.

Kod utvrđivanja dovoljnog broja vatrogasaca u obzir se uzimaju i ostali parametri kao što su: površina područja Grada, broj stanovnika, saobraćajna opterećenost, površina šuma, vrsta privrednih djelatnosti i industrije, visina i tipovi gradnje objekata, klimatske prilike, kao i broj vatrogasnih intervencija i dosadašnja iskustva i raznolikost intervencija, udaljenost najudaljenijih naselja (potrebno vrijeme za dolazak na mjesto intervencije), stanje vozila i opreme vatrogasne jedinice, prosječna starosta i spremnost pripadnika vatrogasne jedinice, materijalno-tehničkih mogućnostima općine/grada, itd. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ("Službeni glasnik Grada Bihaća", broj 6/18, 12/18, 3/19 i 6/19.) sistematizirano je 31 radno mjesto u vatrogasnoj jedinici, a trenutna popunjenost je 27 pripadnika, iz čega proizilazi da je u što kraćem roku potrebno izvršiti popunu formacije jedinice.

Vatrogasna jedinica Bihać smještena je u vatrogasnom domu koji se nalazi u ul. Đačka bb, na desnoj strani rijeke Une.

Najveći problem u operativnom djelovanju predstavljaju područja do kojih se ne može stići za 15 minuta, kao što su područja Orašca, Kulen Vakufa, Martin Broda. Na tom prostoru osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo u Kulen Vakufu, koje djeluje u dosta teškim uvjetima i s kojim Gradski organ uprave nije uredio pravne odnose.

Radi uvida u obavljene poslove Službe u toku 2019. godine Tematski dio ove Informacija je izrađen kroz presjek 5 (pet) osnovnih segmenata zaštite i spašavanja i razvrstan u pet odjeljaka:

A. Organizacija, strukture i obuka struktura civilne zaštite B. Stanje evidencija o ljudstvu i materijalno tehničkim sredstvima civilne zaštite. C. Mjere zaštite i spašavanja D. Zaštita od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava E. Operativni centar

Odjeljak A. Organizacija, strukture i obuka struktura civilne zaštite U skladu sa Procjenom ugroženosti područja grada Bihaća od prirodnih i drugih nesreća(„Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj: 7/18), uspostavljena je optimalna organizacija zaštite i spašavanja Grada koju čine svi subjekti zaštite i spašavanja (građani, gradski organi vlasti, privredna društva i druga pravna lica, zadruge, ustanove, mjesne zajednice, udruženja građana, samostalni privrednici itd.) zajedno sa Službom civilne zaštite kao osnovnim stručnim organom za oblast zaštite i spašavanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća. Civilnu zaštitu Grada čine:

a) Štab civilne zaštite Grada Bihaća, b) Službe zaštite i spašavanja,

8

c) Jedinice civilne zaštite opće namjene, d) Jedinice civilne zaštite specijalizirane namjene i e) Povjerenici civilne zaštite

a) Štab civilne zaštite Grada Bihaća Izvršava zadatke u fazi priprema Grada za zaštitu i spašavanje, kao i u situacijama nastanka prirodne i druge nesreće kada rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, kao jedini i najviši stručno-operativni organ na području grada i čine ga komandant, načelnik i 13 članova. Manji dio su uposlenici Službe civilne zaštite, a veći dio predstavnici pravnih lica u Gradu Bihaću i uposlenici ostalih službi Gradskog organa Bihaća. Radi planskog i organiziranog rada Štab donosi godišnji Program aktivnosti Štaba i Godišnji plan utroška sredstava posebne naknade za tekuću godinu. Stručne i administrativne poslove za potrebe Štaba obavlja Služba civilne zaštite. U skladu sa Poslovnikom o svom radu tokom 2019. godine održane su 3 /tri/ sjednice Štaba civilne zaštite, na kojima je doneseno 17 /sedamnaest/ zaključaka, 1 /jedna/ naredba i 2 /dva/ rješenja. b) Službe zaštite i spašavanja Uredbom o organiziranju i funkcioniranju službi zaštite i spašavanja na području grada Bihać ("Službeni glasnik grada Bihać" broj 8/16), su organizirane 4 (četiri) službe i to:

- Služba za medicinsku pomoć sa 10 pripadnika, - Služba za vodosnabdijevanje sa 15 pripadnika, - Služba za čistoću sa 36 pripadnika, - Veterinarska služba sa 11 pripadnika. Popuna je izvršena sa 100%.

Ove Službe imaju Konačne lične i materijalne formacije, a odnosi sa Službom civilne zaštite su regulirani Ugovorom o međusobnim pravima i obavezama (u daljem tekstu Ugovor) koji su potpisani od strane Gradonačelnika i direktora javnih preduzeća i ustanova u kojima su osnovane navedene Službe. U sklopu izvršavanja redovnih poslova iz nadležnosti Službe civilne zaštite u toku godine su ažurirana sva rješenja o raspoređivanju u strukture ovih Službi, kao i Konačne lične i materijalne formacije ovih Službi, izvršena inventura sredstava koja su ovim Službama data na upotrebu u skladu s odredbama Ugovora.

Tokom 2019. godine u skladu sa Konačnim ličnim i materijalnim formacijama struktura civilne zaštite za provođenje akcija zaštite i spašavanja nabavljena su materijalno tehnička sredstva u iznosu od 311.800,00 KM.

c) Jedinice civilne zaštite opće namjene su organizirane u skladu sa Uredbom o

organiziranju i funkcioniranju jedinica civilne zaštite opće namjene grada Bihaća ( "Službeni glasnik grada Bihać“, broj 8/16").

U skladu sa članom 143. Zakona o zaštiti i spašavanju izvršena je popuna struktura, izrađena i uručena rješenja, te su sve jedinice popunjene 65 %. Pripadnici ovih jedinica nemaju identifikacijske iskaznice – lične karte za osoblje civilne zaštite čiji je oblik i sadržaj usaglašen sa Dopunskim protokolom 1. uz Ženevsku konvenciju o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba od 01.08.1949.godine i izrađuje ih Federalna uprava civilne zaštite u skladu sa odredbama Pravilnika o odjeći i obući, oznakama specijalnosti i komandnih dužnosti, upotrebi znaka civilne zaštite i identifikacijskoj iskaznici za pripadnike civilne zaštite ( „Službene novine Federacije BiH“ broj: 10/19 ). Obzirom na Procjenu ugroženosti opremanje jedinica opće namjene se vrši za one vidove prirodnih i drugih nesreća za koje postoji najveći rizik nastanka.

9

d) Jedinice civilne zaštite specijalizirane namjene

Organizirane su u skladu sa Uredbom o organiziranju i funkcioniranju jedinica civilne zaštite specijalizirane namjene grada Bihać ( "Službeni glasnik grada Bihać“, broj 8/16") i formiraju se onda kada kumulativno budu ispunjeni slijedeći uslovi: da je u Procjeni ugroženosti Grada Bihaća utvrđena potreba njihovog formiranja; da postoje odgovarajući stručni kadrovi za vršenje poslova iz nadležnosti te jedinice; da postoje materijalno-tehnički i drugi uslovi za vršenje poslova iz nadležnosti te jedinice; da druge snage civilne zaštite, snage pravnih lica i jedinice opće namjene nisu dovoljne za vršenje svih poslova zaštite i spašavanja na području grada. Ove jedinice se mogu formirati kao timovi, odjeljenja i vodovi. Na području grada Bihaća organizirano je pet vodova i jedno odjeljenje i to:

- vod za zaštitu od požara - 26 pripadnika ; - odjeljenje za zaštitu i spašavanje od mina i NUS-a na zemlji i pod vodom - 8

pripadnika; - vod za RHB zaštitu - 26 pripadnika; - vod za asanaciju terena – 36 pripadnika; - vod za spašavanje na vodi i pod vodom – 24 pripadnika i - vod za spašavanje iz ruševina – 46 pripadnika.

e) Povjerenici civilne zaštite Organizirani su Uredbom o organiziranju i funkcioniranju povjerenika civilne zaštite grada Bihać ("Službeni glasnik grada Bihać" broj 8/16), na nivou Grada, sa ciljem da se obezbijedi organiziran način angažiranja građana u akcijama zaštite i spašavanja i njihovoj zaštiti. Na području grada organizirano je 198 povjerenika ( 1 povjerenik na cca 400 stanovnika) koji su funkcionalno vezani za određena područja grada, uglavnom po mjesnim zajednicama. Za pripadnike ovih formacija su izrađena i uručena rješenja, te je popunjenost ovih struktura 70%. Po jedan povjerenik u 35 mjesnih zajednica je opremljen kompletnom uniformom. Izvršena je provjera stanja uniformi preuzetih na revers od strane povjerenika.

f) Obuka (osposobljavanje) za zaštitu i spašavanje

Zbog namjene i djelovanja struktura civilne zaštite posebno je značajna obuka njihovih pripadnika. U skladu sa članom 166. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju, Služba civilne zaštite je u

obavezi da organizira i provodi obuku i osposobljavanje svih struktura civilne zaštite koje

formira Grad, kao i obuku građana i državnih službenika i namještenika iz službi za upravu

Grada i drugih tijela gradske uprave ( obuka se odnosi na obučavanje i osposobljavanje za

ličnu i kolektivnu zaštitu i samo na one službenike i namještenike koji nisu raspoređeni u

neku od struktura civilne zaštite, tj. nisu raspoređeni u štab, jedinicu, povjerenika ili službu

zaštite i spašavanja, jer se pripadnici tih struktura obučavaju po posebnom programu ). Na

osnovu Nastavnih planova i programa koje je donijela FUCZ izrađen je prijedlog Plana obuke

i satnice po nastavnim temama za potrebe obuke struktura civilne zaštite, te bi se nakon

završetka objekta Službe civilne zaštite opremio Centar za obuku i otpočelo sa provođenjem

Plana obuke.

10

Redovna obuka pripadnika vatrogasne jedinice izvršena je prema godišnjem Planu i programu stručnog osposobljavanja i usavršavanja vatrogasaca za 2019. godinu, uz izvođenje teoretske i praktične nastave od strane vođa smjena i starješine jedinice. Vatrogasna jedinica sarađuje sa odgojno-obrazovnim ustanovama, fakultetima, međunarodnim organizacijama i drugim pravnim licima u smislu edukacije u oblasti zaštite od požara i vatrogastva, koju provodimo u krugu jedinice i na terenu. U tom smislu u protekloj godini vatrogasna jedinica sarađivala je sa dva fakulteta, tri osnovne škole, dvije međunarodne organizacije, više pravnih lica, islamskom i katoličkom vjerskom zajednicom itd. Odjeljak B. Stanje evidencija o ljudstvu i materijalno tehničkim sredstvima civilne zaštite

Zakonom o zaštiti i spašavanju, propisano je vođenje evidencija o građanima koji podliježu obavezi civilne zaštite. Na osnovu evidencija se vrši popuna organizovanih struktura. Ažuriranje evidencija se vrši kontinuirano kroz cijelu godinu, vrši se provjera adresa pripadnika, te po potrebi zamjena. Direktor Federalne uprave civilne zaštite je na osnovu člana 148. Zakona o zaštiti i spašavanju donio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije obveznika civilne zaštite („Službene novine Federacije BiH„ broj: 1/19 ) ( u daljem tekstu: Pravilnik ), kojim se uređuje sadržaj i način vođenja evidencije obveznika civilne zaštite, kriteriji za lica koja se vode u evidenciji i kriteriji za raspoređivanje obveznika civilne zaštite u štabove, jedinice opće i specijalizovane namjene i na dužnosti povjerenika civilne zaštite i u službe zaštite i spašavanja, (u daljem tekstu: organizovane strukture). Na osnovu odredaba navedenog Pravilnika upućen je u junu mjesecu 2019. godine javni poziv za raspoređivanje u strukture civilne zaštite putem medija, na WEB stranici Grada Bihaća, a izvršeno je i isticanje plakata na javnim mjestima u svim mjesnim zajednicama. Prema odredbama člana 14. ovog Pravilnika, izradu Knjige evidencije i evidencionih kartona obveznika u potrebnom broju jednoobrazno treba izraditi Federalna uprava civilne zaštite, te je zahtjev sa brojem potrebnih knjiga i kartona putem KUCZ proslijeđen FUCZ. a obrasce je obavezna izraditi Služba civilne zaštite, koja je potrebe za izradu istih uputila nadležnoj gradskoj Službi. Popuna materijalno tehničkim sredstvima organizovanih struktura civilne zaštite u skladu sa Konačnim ličnim i materijalnim formacijama je još uvijek nedovoljna, jer su limitirajući faktori evidentiranje i raspoređivanje pripadnika ovih struktura i skladišni prostor. Obzirom na Procjenu ugroženosti, opremanje struktura se vrši za one vidove prirodnih i drugih nesreća za koje postoji najveći rizik nastanka. Opremanje struktura će se u narednom periodu nastaviti u skladu sa raspoloživim financijskim sredstvima ( budžetska i sredstva posebne namjene) i skladišnim prostorom. Većina, do sada nabavljenih sredstava i opreme, se nalaze u uslovnom skladištu Službe civilne zaštite u zgradi „Oslobođenja“u ulici 501.slavne brigade i spremna su za izdavanje korisnicima u situacijama proglašenja stanja prirodne i druge nesreće. Sredstva zaštite i spašavanja jedinica specijaliziranih namjena i Službi nalaze se u prostorijama koje redovno koriste. Vatrogasna jedinica Službe civilne zaštite raspolaže sa 15 vatrogasnih vozila, od kojih su:

- 13 vatrogasnih intervencijskih vozila, - 1 vatrogasno pomoćno vozilo (Renault kombi ) i - 1 putnički automobil-komandni ( Škoda Felicia ).

11

Tabela 13. Pregled vatrogasnih vozila vatrogasne jedinice Službe civilne zaštite

Vatrogasna vozila zadovoljavaju kriterij broja vozila (usklađenih sa Materijalnom formacijom), ali ne zadovoljavaju starosnu strukturu, jer prosječna starost voznog parka iznosi cca. 30 godina, što samo po sebi nameće veliki broj kvarova zbog zastarjelosti i dotrajalosti pojedinih dijelova, a rezervni dijelovi se teško pronalaze ili se više uopće ne proizvode. To je glavni razlog zbog kojeg se na raspisane javne nabavke za održavanje vatrogasnih vozila serviseri rijetko javljaju.

Većina vatrogasnih vozila i opreme koju posjeduje vatrogasna jedinica dobivena je iz donacija iz stranih zemalja i u lošem je stanju.

Radi bolje efikasnosti vatrogasne jedinice, u budžetu za 2019. godinu planirana je nabavka novije vatrogasne cisterne-prateće vozilo minimalne zapremine 7000 litara jer je postojeća već pri kraju, a koja bi imala takve karakteristike da se s njom, u slučaju potrebe, može dostavljati i voda za piće.

U 2019. godini nabavljene su nove radne uniforme za vatrogasce, ali je potrebno nabaviti i obnoviti ostalu potrebnu ličnu i zajedničku vatrogasnu opremu za vatrogasce.

Za vatrogasna vozila, opremu i sredstva rada koja podliježe izdavanju upotrebnih dozvola, svake godine u budžetu Grada se planiraju sredstva i navedena aktivnost se uredno provodi.

Minimalna opremljenost vatrogasnih jedinica propisana je Pravilnikom o minimumu tehničke opreme i sredstava i rok korištenja te opreme i sredstava za profesionalne i druge vatrogasne jedinice („Službene novine Federacije BiH“, br. 104/12).

Zaštitna i druga lična oprema vatrogasaca treba biti u skladu sa Uredbom o uniformama, nazivima funkcija i funkcionalnim oznakama vatrogasaca u profesionalnim i

r/b Marka (tip) vozila Vrsta vozila Godina proizvodnje

1 Mercedes aglaf 1113 B-NO Navalno vozilo 1975. 2 Mercedes aglaf 1113 B-AG Vozilo za tehničke intervencije 1977. 3 Fap 1620-kratki Kombinovano vozilo (voda, pjena,

prah) 1989.

4 Fap 1620-dugi Autocisterna 1984. 5 Tam 80 T 50 HTP 12 Zglobna hidraulična platforma (12m ) 1990. 6 Magirus pumpa EM170 D11 FA-

P Vozilo za spašavanje iz poplava 1981.

7 Volvo -2- axle-rigid body fl.6 Navalno vozilo 1988. 8 Renault Midlinder S-150 Vozilo za tehničke intervencije 1988. 9 Renault Midlum Navalno vozilo 2003. 10 Iveco-Magirus 140-25A Autoljestve sa korpom (30 m) za

spašavanje s visina 1991.

11 MAN LF 24 kamion Navalno vozilo za tehničke intervencije

1992.

12 Dacia Dustar Malo navalno vozilo-terensko 2018. 13 Renault kombi Poluteretno vozilo 1995. 14 Škoda felicia Komandno vozilo 1999. 15 Renault kamion Navalno vozilo

(na posudbi u DVD Kulen Vakuf) 1995.

12

dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama, ovlaštenja starješina tih jedinica, zaštitnoj i radnoj odjeći i opremi vatrogasaca („Službene novine FBiH”, br. 8/11).

Radi materijalnog jačanja vatrogasne jedinice Grada u toku 2019. godine nastavljeno je sa opremanjem u okviru čega je nabavljeno sredstava zaštite i spašavanja u vrijednosti od 193.949,16 KM.

Odjeljak C. Mjere zaštite i spašavanja

Poduzimanje preventivnih mjera svih obveznika zaštite i spašavanja, kao osnova kvalitete zaštite i spašavanja, ima važno mjesto u organiziranju i planiranju zaštite od prirodnih i drugih nesreća. Poplave, olujni vjetrovi, visoki snjegovi, požari, zarazne bolesti ljudi i životinja, kao i biljne bolesti i štetočine, te zemljotresi najvažnije su opasnosti koje se najčešće javljaju na ovom području, a zbog opasnosti po ljude i materijalna dobra potrebno je uklanjati i devastirane objekte, te su aktivnosti Službe civilne zaštite usmjerene u ovom pravcu. C.1. Zaštita na vodi i pod vodom Prema Procjeni ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Grada Bihaća, pored drugih nesreća „poplava“ predstavlja jednu od ključnih opasnosti po ljude i imovinu Grada. Saradnja među svim subjektima zaštite i spašavanja je neophodna za uspostavljanje jedinstvenog, racionalnog i efikasnog sistema zaštite i spašavanja od „poplava“ na području grada. Imajući u vidu značaj prikupljanja, obrade i distribucije nadležnim organima podataka zaštite i spašavanja od “poplava“, u okviru Službe civilne zaštite u potpunosti funkciju ostvaruje Operativni centar civilne zaštite. Polazeći od navedenog Služba civilne zaštite grada u skladu sa vlastitim mogućnostima priprema snage koje se predviđaju za angažiranje u akcijama zaštite i spašavanja od ove prirodne nesreće. U tom smislu organizirane su strukture civilne zaštite koje se prema potrebi upotrebljavaju u akcijama zaštite i spašavanja od poplava. Za ove akcije naročito se koriste Službe zaštite i spašavanja pri javnim preduzećima i ustanovama od interesa za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara Grada Bihaća. Za financiranje sistema zaštite i spašavanja Grada u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od svih prirodnih i drugih nesreća, a naročito od poplava, planiraju se i koriste budžetska sredstva i sredstva posebne namjene. Potencijalne prirodne i druge nesreće koje ugrožavaju područje grada, pa tako i „poplava“ zahtijevaju stvaranje racionalnog, efikasnog i funkcionalnog sistema zaštite i spašavanja koji će biti u funkciji zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Okosnicu organizacije zaštite i spašavanja grada treba da čine privredna društva i pravna lica koja osniva Grad, koja u određenim oblastima kao svoju redovnu djelatnost obavljaju poslove od značaja za zaštitu i spašavanje, a u slučaju prirodne ili druge nesreće svoju djelatnost prilagođavaju potrebama zaštite i spašavanja, te u vezi sa time provode potrebne pripreme, opremanje, obuku i osposobljavanje radnika za njihovo djelovanje i učešće u zaštiti i spašavanju. Ove snage imaju nezamjenljivu ulogu preventivnog karaktera, koja se ogleda u sprječavanju nastanka ili ublažavanja posljedica od prirodnih i drugih nesreća. Nezamjenljivu ulogu u zaštiti i spašavanju pored privrednih društava i pravnih

13

lica, koja se u svojoj redovnoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem imaju humanitarna i druga udruženja i organizacije koje svojim programima rada utvrđuju vlastite zadatke i aktivnosti u zaštiti i spašavanju, kao što su: dobrovoljno vatrogasno društvo, ronilačka i kinološka udruženja, sportska društva, organizacija crvenog križa-polumjeseca, planinarska, izviđačka, radio-amaterska i druga udruženja i organizacije. Većina ovih pravnih lica, privrednih društava, humanitarnih i drugih organizacija i udruženja raspolažu sa visoko obučenim kadrovima i specijalističkom opremom pa kao takve predstavljaju osposobljene snage za zaštitu i spašavanje koje u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća je određeno Službama zaštite i spašavanja koje djeluju i u ovoj prirodnoj nesreći.

Svake godine više puta, sa različitim intenzitetom, pa tako i 2019. godine, područje grada Bihaća uz gotovo sve vodotoke (prve i druge kategorije, i kanale koji se ulijevaju u vodotoke ) zahvatilo je izlijevanje voda i plavljenje okolnih lokaliteta.

U 2019. Godini nije bilo katastrofalnih situacija za koje je trebalo proglašavati stanje prirodne i druge nesreće. Iako nije bilo proglašeno stanje prirodne nesreće, poplava (12. – 15. 05. 2019. god.) koja je zadesila područja uz potoke i kanale oborinskih voda prouzrokovala je štete tako da je Komisija za procjenu šteta izišla na teren, obradila sve prijave i sačinila Konačni izvještaj kojeg je usvojilo Gradsko vijeće (“Službeni glasnik Grada Bihaća” broj: 9/19). Ukupna šteta iznosi 56.880,92 KM, od toga na imovini građana 56.605,97, na imovini pravnih lica 274,95 KM.

Najizraženija poplavna područja grada Bihaća su šire područje Kulen Vakufa, uključujući naselja Klisu i Rajnovce, šire gradsko i prigradsko područje (naselje Golubić, Kamenica, Klokot, Veliki Lug, Čavkići, Ripač, Pritoka, Vedro Polje, Turija, Kralje i Pokoj), te područje naselja Gata. Poplavna područja na širem gradskom području grada Bihaća nastaju direktno plavljenjem rijeke Une i Klokota, izlijevanjem vodotoka Dobrenica, Drobnica, Mrežnica i Toplica. Osnovni uzroci poplava na području grada Bihaća: - neplanski i nelegalno građenje objekata u obalnom pojasu vodotoka, - odlaganje smeća i drugog otpada u korita i na obale vodotoka, - nedovoljna protočnost vodotoka, - neizgrađenost potrebnih zaštitnih nasipa i drugih objekata za zaštitu od vode, - neuređenost korita bujičnih vodotoka, - stalno podizanje sedrenih pragova (Una), - mali uzdužni padovi korita, - oštećeni i uništeni odbrambeni nasipi, - erozija zemljišta (neplansko uništavanje šuma) - neplanska izgradnja prilaza objektima preko vodotoka (mostovi i prelazi različitog profila), - zanečišćenost vodotoka, - zanečišćenost kanala oborinskih voda, - pretvaranje prirodnih retenzija u gradsko građevinsko zemljište.

U okviru provođenja preventivnih mjera zaštite i spašavanja Služba civilne zaštite je učesnik sufinanciranja Programa uređenja vodotoka i vodnih objekata gdje je nosilac JU Zavod za prostorno uređenje Bihać ukupnog iznosa 318.800,00 KM sa udjelom od 150.000,00 KM sredstava posebne namjene. C 2. Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara

Skloništa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u situacijama prirodnih i drugih nesreća koja se nalaze u zgradi „Oslobođenja“ u ulici 501. slavne brigade, te u naselju Ozimice II u blokovima B-5, B-6 i B-10 nemaju riješen posjedovno - vlasnički status, iako je

14

Službi za prostorno uređenje, imovinsko-pravne i geodetske poslove više puta upućivan zahtjev za utvrđivanje posjeda i vlasništva istih, kako bi Služba civilne zaštite mogla planirati aktivnosti vezane za njihovo održavanje. Po utvrđivanju posjedovno-vlasničkog statusa i sklapanja ugovora sa upraviteljima zgrada u kojima su skloništa, Služba civilne zaštite, biće u mogućnosti, zajedno sa ostalim suvlasnicima objekata, obzirom da raspolaže slobodnim sredstvima za ove namjene, preduzeti radnje u svrhu sanacije stanja

Zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta skloništa pristupilo se izgradnji namjenskog skloništa Službe civilne zaštite, kao zasebnog dijela u sklopu stambeno-poslovnog objekta STO 2 etaža podrum, prema projektu koji je izradio „Euroing“ d.o.o., na građevinskoj parceli označenoj sa k.č.br.773/1 k.o.Bihać po starom katastarskom operatu, odnosno k.č.br.4062 k.o. Bihać-grad po novom katastarskom operatu, a koja se nalazi u Bihaću, ulica Mehmed paše Sokolovića.Za izgradnju ovog objekta pribavljeno je Rješenje o odobrenju za izgrađeni konstruktivni dio skloništa u sklopu poslovnog objekta broj: 03/1-23-2-5107/10 od 09.03.2011.godine.

Do sada je utrošeno cca 460.000 KM, a ove godine nastavljeno je sa financiranjem preostalih radova na dovođenju skloništa u funkcionalno stanje. Prilikom završetka građevinskih radova u zgradi STO-1 trebaju se izvesti i preostali građevinski radovi na skloništu koji se gradi u tom objektu. Zbog pojave voda na podu skloništa predstavnici Službe civilne zaštite su u nekoliko navrata intervenisali neposrednim obilaskom i ispumpavanjem vode, te o tome upoznali nadzorni organ i izvođača radova. C 3. Zarazne bolesti ljudi-epidemije

Praćenje stanja i kretanja zaraznih bolesti kod ljudi i mjere zaštite na području grada Bihaća odvija se u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službene novine FBiH“, broj 29/05) i drugim zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje ova oblast. Nosilac ovih aktivnosti je ZU „Dom zdravlja“ Bihać.

Na bazi dostavljenih podataka od ZU “Dom zdravlja” Bihać, na području grada Bihaća

u 2019. godini, navedenim bolestima bilo je obuhvaćeno 46 naselja i 1.179 osobe, a najprisutnije bolesti bile su: akutne respiratorne infekcije (ARI), bolesti slične gripi (ILI), Varicellae (varičele), Morbili, Scarlatina, Scabies, TBC, Enterocolitis, Brucelosis i Herpes zoster i druge, koje se javljaju sporadično ili u vidu manjih ili većih epidemija. Komparativno gledajući stanje zaraznih bolesti u 2018.godini, kada je prijavljeno 2.208 oboljenja i 1.179 registrovanih oboljenja u prvih deset mjeseci 2019. godine, primjetan je znatan trend smanjenja zaraznih bolesti kod 1.029 lica, što procentualno u odnosu na prethodnu godinu iznosi cca 53,40 %.

Informacijom su obuhvaćeni podaci koji se odnose na zarazne bolesti kod ljudi, a ista je izrađena na osnovu podataka koji se dostavljaju Službi civilne zaštite od strane Higijensko – epidemiološke službe ZU „Doma zdravlja Bihać“, te bitno je napomeuti da u zbirne podatke nisu unešena zarazna oboljenja kod migrantske populacije koje vodi ZU “Zavod za javno zdravstvo” USK-a.

15

Podaci o zaraznim bolestima kod ljudi na području grada Bihaća u 2019. godini (period od 01.01. do 31.10.2019.g.)

R/B

Vrsta Oboljenja

Broj oboljelih

Napomena

1. Akutne respiratorne bolesti (ARI) 63 2. Bolesti slične gripi (ILI) 125 3. Varicellae 890 4. Morbili 39 5. Scarlatina 14 6. Scabies 13 7. TBC 12 8. Entrerocolitis 8 9. Brucelosis 7

10. Herpes zoster 4 11. Intokxicatio allimentaris 1 12. Hepatitis 1 13. Meningitis viroza 1 14. Mononucleosis infec. 1

U K U P N O 1.179

Grafički prikaz

oboljenja kod ljudi po mjesecima na području grada Bihaća u 2019. godine

Registrirane zarazne bolesti i nadzor nad zdravstvenim stanjem migrantske populacije na području grada Bihaća u periodu od 20.04.2018. do 20.11.2019. godine.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK-a vodeće registrirane bolesti na području grada Bihaća su: Scabies, Vašljivost, Angina streptococcica, Enterocolitis, MRSA, TBC, Hepatitis viroza B i C, Herpes Zoster, Toxiinfectio alimentaris i druge bolesti koje su prikazane u tabelarnom pregledu.

16

Tabelarni prikaz registriranih zaraznih bolesti među migrantskom populacijom na području Bihaća i USK-a u

periodu od 20.04.2018. do 20.11.2019. godine

Bolest

Lokalitet

Bihać (n-2000)

Cazin (n-110)

Ključ Velika Kladuša (n-300)

Ukupno

Scabies 1330 161 10 963 2.464

Vašljivost 116 382 - 20 518

Angina streptococcica

113 2 - - 115

Enterocolitis acutni 33 8 - 44 85

MRSA 10 - - - 10

TBC respiratorno 8 - - 2 10

Hepatitis viroza B 4 (2 sumnje) - - - 4

Herpes Zoster 4 - - 1 5

Toxiinfectio alimentaris

4 - - - 4

Hepatitis viroza C 2 2 - - 4

Erysipelas 2 - - - 2

Meningoencephalitis 1 (smrtni ishod) - - - 1

HIV 1 - - 2 3

Brucelosis 1 - - - 1

Malaria 1 - - - 1

Tuberkulozni meningitis

1 - - - 1

Varicellae - 7 - - 7

UKUPNO 1.631 562 10 1.032 3.235

17

Grafički prikaz registriranih zaraznih oboljenja kod migranata na području grada Bihaća

u periodu od 20.04. do 20.11. 2019. godine

Nadzor nad zdravstvenim stanjem migrantske populacije na području grada Bihaća započeo je 2018. godine, a mjere zdravstvenog nadzora sprovodi Zavod za javno zdravstvo USK-a, te pored navedenog subjekta u rješavanje ove problematike uključeni su i Dom zdravlja i Kantonalna bolnica dr. Irfan Ljubijankić.

Zdravstvene mjere koje se sprovode od strane Zavoda za javno zdravstvo USK-a su :

• Stručno-metodološka pomoć (dostavljena uputstva i mjere HE – službama domova zdravlja, o postupanju kod pojave scabiesa i vašljivosti);

• Izrada i dostavljanje prijedloga preventivnih i protuepidemijskih, kao i drugih higijensko-epidemioloških mjera, odnosno mjera pojačanog epidemiološkog nadzora općina i gradova USK-a na kojima borave migranti, praćenje higijensko-epidemiološke situacije i procjene rizika na području USK-a;

• praćenje, obrada i proučavanje podataka prijavljenih zaraznih bolesti kod migranata; • izrađeni i distribuirani promotivni materijali na engleskom jeziku o postupanju kod

pojave šuge, vašljivosti, HIV-a i hepatitisa kod migranata; • izlazak na teren stručnih timova Zavoda za javno zdravstvo (ljekar specijalista i

medicinski tehničar) i davanje ocjene higijensko-sanitarnog stanja lokacija na kojim borave migranti;

• uveden aktivni nadzor nad zaraznim bolestima i vakcinalnim statusom migranata; • date preporuke HE – službama (Higijensko-epidemiološkim) o obavezi kontinuiranog

obilaska terena, radi detekcije slučajeva; • kontrola za piće na fizičko-hemijsku i mikrobiološku analizu uzoraka vode na

lokacijama gdje borave migranti; • kontrola hrane na mikrobiološku analizu, te briseve čistoće površina, predmeta opšte

upotrebe i briseva ruku lica koja rade na pripremi i distribuciji hrane; • donacija sredstava za dezinfekciju na bazi klora;

18

• sanitarna obrada pripadnika Crvenog križa; • dostavljen prijedlog mjera za sprovođenje aktivnog nadzora (izolacija, hospitalizacija,

testiranje) svih kontakata i liječenja oboljelih od TBC-a; • dostavljen prijedlog mjera za detaljnu trijažu korisnika MC (migrantski centri) u

smislu identifikacije, tj. Profiliranje IV korisnika i promiskuitetnih osoba, u cilju testiranja istih, prvenstveno na SPB (HIV/AIDS);

• dostavljen prijedlog mjera za sprovođenje mjera DDD i njihove dinamike; • procjena potreba vakcina za obavezni Program imunizacije za vakc. migrantske djece; • dostavljene preporuke za vakcinisanje odrasle migrantske populacije vakcinama protiv

hepatitisa A i B, trbušnog tifusa i tetanusa; • dostavljanje preporuke za vakcinaciju lica koja rade sa migrantskom populacijom

vakcinama protiv hepatitisa A i B, trbušnog tifusa, tetanusa i sezonskih gripa; • dostavljen prijedlog mjera za uspostavu kontroliranog monitoringa nad zdravstvenom

zaštitom, prvenstveno onih sa većim epidemijskim potencijalom zbog lakog širenja u vanrednim okolnostima i na domicilno stanovništvo;

• sačinjen Program sistematske deratizacije; • dostavljene upute za formiranje izolacionih jedinica u migracionim centrima; • dostavljene upute za zaštitu zdravlja pripadnika MUP-a; • dostavljene upute za prepoznavanje i postupanje kod malarije; • dostavljene upute za prepoznavanje i postupanje kod MRSE; • dostavljeni izvještaji o aktualnoj situaciji Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne

i Hercegovine, te više puta zatraženo mišljenje o proglašenju epidemije scabiesa kod migranata, za koju do danas Zavod za javno zdravstvo USK-a nije dobio saglasnost.

S obzirom na patologiju oboljevanja migrantske populacije koja se do sada ne

razlikuje od patologije oboljevanja stanovništva USK-a, a shodno specifičnim patološkim entitetima koji su prisutni i u našoj populaciji, svim relevantnim subjektima dostavljene su procedure nadzora i liječenje kao i smjernice za tretman istih, sa posebnim osvrtom na TBC, AIDS, HIV, malariju, pojavu MRSE, itd.

Pored toga Zavoda za javno zdravstvo USK-a je u toku migrantske krize uspostavio potrebnu komunikaciju sa svim subjektima koji učestvuju u rješavanju iste i na vertikalnom i horizontalnom nivou (prijava, liječenje, smjernice, izvještavanje ...).

Migrantsku populaciju koja je smještena na području grada Bihaća i to u centrima Bira i Borići, lokalitetu Vučijak i Sedri, kao i u privatnom smještaju, Zavod za javno zdravstvo USK-a je više puta obišao, te dao mišljenje o higijensko-sanitarnim uslovima gdje borave migranti.

Epidemiološko stanje kod migranata prezentirano je i na Gradskom vijeću Grada Bihaća, kada je javnost upoznata da je epidemiološka situacija tada, a naročito sada složena do nepovoljna, odnosno nesigurna sa tendencijom usložnjavanja, a prvenstveno radi slabe mogućnosti epidemiološkog nadzora, loših higijensko-sanitarnih uvjeta u kojima borave ti migranti, te lošeg održavanja lične i kolektivne higijene.

Problem nadzora nad epidemiološkom situacijom ove populacije predstavlja nemogućnost lociranja, sloboda kretanja, nedostatnih kapaciteta zdravstva na Unsko-sanskom kantonu, što uključuje i kadar, prostor, lijekove, posebno sa osvrtom na pružanje tercijarne zaštite i finansiranje iste.

19

C 4. Zarazne bolesti životinja-zoonoze

Radi otkrivanja, sprječavanja nastajanja i širenja zaraznih bolesti na životinje i ljude na području grada Bihaća JP “Veterinarska stanica” Bihać kao nadležni subjekt iz te oblasti, vrši kontinuirano praćenje epizootiološke situacije i dijagnostička ispitivanja i cijepljenje životinja. U periodu od 01.01. do 31.10.2019. godine na području grada Bihaća od strane navedenog subjekta izvršeno je ukupno 1.417 uzoraka na brucelozu, TBC, enzootsku leukozu, antraks i IAK, te vakcinisano 3.808 životinje protiv bruceloze, rabiesa i antraksa. U ovom periodu uzorkovanjem krvi otkrivena je zarazna bolest bruceloza kod četiri ovce, koje su od nadležnog subjekta eutanazirane na propisano mjesto.

a) Uzorkovanje životinja na bolesti:

• Bruceloza .......................................... 108 ovaca • Bruceloza .......................................... 404 govedo • TBC ................................................... 502 govedo • Enzootska leukoza ............................ 387 goveda • IAK (bolest konja) ............................. 15 konja • Plavi jezik ............................................ 1 goveda ______________________________________________

UKUPNO ......................................... 1.417 životinja

b) Vakcinisanje životinja protiv bolesti:

• Rabies ............................................. 164 psa • Bruceloza ........................................1.445 ovaca • Antraks ............................................1.697 ovaca • Antraks ............................................ 502 goveda

______________________________________________

UKUPNO ........................................3.808 životinja

Grafički prikaz vakcinisanih, uzorkovanih i oboljelih životinja od bruceloze na

području grada Bihaća u 2019. Godini

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000 3808

1417

4

Vakcinisano

Ispitano

Oboljelo

20

Na bazi dostavljenih podataka od JP “Veterinarska stanica” Bihać, na području grada

Bihaća u 2018. godine izvršeno je dijagnostičko ispitivanje na brucelozu na ukupno 2.035 životinja, a u 2019.godini uzorkovano je 1.417, što je u komparativnom smislu manje za 618 uzorkovanja ili 30,37 % u odnosu na prošlu godinu. Posmatrajući dijagnostiku pojedinačno, uzorkovano je goveda 1.576 ili 68,52 %, ovaca 118 ili 0,90 % i koza 228 ili 65,14 % u odnosu na ukupan broj tih životinja. U 2019. godini vakcinisano 3.808 životinja, a u 2018. godini 3.920 životinja, što je također manje u odnosu na prethodnu godinu za 112 životinja ili 2,86 %.

Od ukupno ispitanih 1417. životinja, ustanovljeno je 4 sero pozitivne ovce na brucelozu u 2019. godini, što u odnosu na ukupan broj ispitanih ovaca u tom periodu iznosi 3,70 %, a u odnosu na ukupno stanje uzorkovanih životinja (krava i ovaca ) iznosi 0,28 %.

Dijagnostičko ispitivanje malih preživara na brucelozu vršeno je po potrebi utvrđivanja zarazne bolesti bruceloze i po zahtjevu vlasnika životinja, radi utvrđivanja zdravstvenog statusa životinja kojima isti nije poznat, tj. kod životinja kod kojih nije izvršena obavezna vakcinacija.

Zaražene životinje su neškodljivo uklonjene pod nadzorom nadležne kantonalne inspekcije na propisno uređenoj jami grobnici na području Gorjevca.

Grafički prikaz komparativnih podataka o vakcinisanim, uzorkovanim i oboljelim životinjama od bruceloze na području grada Bihaća u 2018. i 2019. godini

C 5. Zaštita od rušenja

5.1. Zemljotresi

Prostor grada Bihaća nalazi se na ugroženom žarištu oivičenog naseljima Golubić – Žegar - Klokot, površine 116 km2, sa maksimalnim intenzitetom zemljotresa od VII MCS. Na bazi dosadašnjih praćenja i iskustava se može zaključiti slijedeće:

21

• Maksimalno moguća očekivana magnituda za područje Bihaća u narednih 100 godina iznosi 6.1 stepen Richtera što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Mercalijeve skale.

• Najčešći zemljotresi na području Bihaća imaju magnitudu od 3.5 do 4.0 Richtera, što odgovara intenzitetu od V do VI stepeni Mercalijeve skale.

Prema podacima kojima raspolaže Federalni hidrometeorološki zavod – Centar za seizmologiju, u posljednjih 113 godina registrovano je oko 170 zemljotresa koji su djelovali na područje Bihaća. Najjači potres koji je evidentiran do sada je zemljotres iz marta 1998. godine. Magnituda ovog potresa iznosila je 4,2 stepena po Richterovoj skali, odnosno intenziteta 5,8 stepeni po Merkalijevoj skali. Epicentar potresa je evidentiran u blizini naseljenih mjesta Turija (1,3 km sjeverozapadno od mjesta Turija) i naseljenog mjesta Vrsta (1,3 zapadno od naseljenog mjesta Vrsta) odnosno 10 km od centra grada Bihaća. Na osnovu raspoloživih podataka o registrovanim potresima za područje Bihaća može se zaključiti da u narednih 100 godine područje Bihaća nebi trebao zadesiti potres intenziteta većeg od VI stepeni po Merkaliju. Procjene Federalnog hidrometeorološkog zavoda su da područje Bosne i Hercegovine u narednih 50 godina mogu zadesiti zemljotresi maksimalnog intenziteta od VII stepeni po Merakliju.

Kako bi se dala adekvatna procjena područja koja mogu biti izložena seizmičkom djelovanju odnosno potresima, neophodno je izvršiti adekvatna seizmička istraživanja / ispitivanja, te na osnovu toga izvršit određivanje seizmičkih zona (makro i mikro lokacija) koje su homogene po seizmičkim i geološkim karakteristikama. Do danas, područje Bihaća nije adekvatno seizmički istraženo te shodno tome nije moguće dati adekvatnu ocjenu područja koja mogu izrazito biti ugrožena potresima. Prema procjenama Federalnog hidrometeorološkog zavoda za cjelokupan teritoriji Bosne i Hercegovine u narednih 50 godina mogu zadesiti potresi intenziteta do VII stepeni po Merkaliju, dok se u periodu većem od 100 godina mogu očekivati razorniji zemljotresi i to uglavnom u području Neuma, Trebinja, Banja Luke i planine Treskavice).

5.2. Uklanjanje ratom devastiranih objekata na području grada Bihaća u 2019.g.

Za poslove uklanjanja ruševine na području grada Bihaća u 2019. godini, Služba civilna zaštite je u saradnji predsjednicima mjesnih zajednica Grada Bihaća ukupno obezbjedila 25 potpisanih i ovjerenih izjava vlasnika kuća, kojom se dozvoljava uklanjanje njihovih objekata. Služba je učinila sve da se mogu realizirati ove aktivnosti na području grada Bihaća u 2019. godini, čak je izvršena i urgencija u više navrata prema Federalnoj upravi civilne zaštite, međutim od strane istih smo službeno obaviješteni da Mašinski tim Federalne uprave civilne zaštite, zbog ranije planiranih aktivnosti ne može realizirati aktivnosti na uklanjanju devastiranih objekata u 2019. godini, kako na području USK-a, tako i u Gradu Bihaću.

C 6. Požari

Vatrogasna jedinice Službe civilne zaštite je u periodu od 01.01. do 31.12.2019. godine imala 381 intervenciju na gašenju požara, spašavanju ljudi i materijalnih dobara. Izvršeno je:

a) 288 intervencija na gašenju požara, i to :

- 30 intervencija na stambenim objektima ( kuće, stanovi ),

- 25 intervencije na pomoćnim objektima ( šupe, garaže, štale ),

- 6 intervencije na poslovnim objektima,

22

- 46 intervencija požara na dimnjacima,

- 107 intervencija na otvorenom prostoru (trava i nisko raslinje )

- 15 intervencija požara šuma,

- 39 intervencija na deponiji smeća i kontejnerima raspoređenim u gradskoj zoni,

- 16 intervencija požara motornih vozila i

- 4 intervencije na elektroinstalacijama.

b) 93 intervencije na spašavanju ljudi i materijalnih dobara, od čega: - 93 tehničke intervencije.

Tehničke intervencije se odnose na spašavanje ljudi i materijalnih dobara (intervencije u saobraćaju, zaključani građani u stanovima, ispumpavanje vode iz objekata, ukalanjanje polomljenih stabala sa kolovoza itd. ).

U navedenim vatrogasnim intervencijama učestvovalo je 882 vatrogasca sa 409 vatrogasnih vozila, dok je ukupno vremensko trajanje vatrogasnih intervencija iznosilo 325 sati i 45 minuta.

Godišnja potrošnja goriva za 2019.godinu iznosi 4760 litara dizela i 498 litara benzina.

C 7. Visoki snijeg i snježni nanosi

Visoki snijeg i snježni nanosi su u zimskom periodu normalna i vrlo česta prirodna pojava na području grada Bihaća. U 2018. godini evidentirane su obilne snježne padavine koje su pogodile područje grada Bihaća. Visina snježnog pokrivača je tada dosezala visinu od 117 cm. Zbog ovih snježnih padavina bilo je proglašeno stanje prirodne nesreće „visoki snijeg“ i trajalo je od 27.02. do 09.03. 2018. godine.

Intenzitet snježnih padavina, visina i neprekidnost dovela je do otežanog odvijanja motornog, a naročito pješačkog saobraćaja u urbanim djelovima grada, te nepotpunog čišćenja lokalnih puteva.

Došlo je do oštećenja elektroenergetskog i telekomunikacionog sistema, a na otklanjanju kvarova i njegovo vraćanje u funkciju neprekidno su radile ekipe nosioca snabdijevanja ovim uslugama. Prema izvještaju Federalnog hidrometeorološkog zavoda na području Bihaća prosječan broj dana sa snježnim pokrivačem većim od 1 cm kreće se između 12 i 20 dana. Najveći snježni pokrivač uglavnom je prisutan tokom januara i u prosjeku se kreće oko 33 cm. U toku kalendarske godine snježne padavine na području Bihaća javljaju se u periodu decembar – februar.

Ugrožena područja u gradu Bihaću od velikog snijega i snježnih nanosa su uglavnom ruralna područja / mjesne zajednice, i to: Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac, Skočaj, Zavalje, Brekovica i Srbljani, tj. područja sa većom nadmorskom visinom. Snježni nanosi izazvani prekomjernim padavinama snijega i snježne lavine prouzrokovane jakim vjetrom mogu se očekivati na relaciji magistralnog puta M-5 Ripač – Gorjevac, odnosno regionalnog puta R-408 Dubovsko - Orašac - Martin Brod. Obilne snježne padavine, visoki snježni pokrivač i visoki snježni nanosi, izazivaju prekide u saobraćaju, prije svega cestovnom (lokalni, regionalni i magistralni putevi).

23

Visoki snježni pokrivač stvara ozbiljne probleme u odvijanju saobraćaja u gradovima, prigradskim i seoskim naseljima, te ugrožava normalno odvijanje života i rada u navedenim područjima, što se ogleda u otežanom snabdijevanju stanovništva životnim namirnicama, otežanom pristupu školskim, zdravstvenim, poslovnim, privrednim i raznim javnim objektima.

U takvim situacijama često dolazi do kvarova na električnim, telekomunikacionim, vodovodnim i drugim infrastrukturnim objektima, što dovodi do prekida u snabdijevanju stanovništva električnom energijom, vodom kao i do prekida telefonskih veza. Pri tome nastaju i znatne materijalne štete. Također dolazi do prekida u radu škola i drugih obrazovnih institucija, privrednih preduzeća i drugih institucija. C 8. Odronjavanje i klizanje tla Klizišta predstavljaju poseban tip erozije kod kojeg je glavni transportni faktor gravitacija. Ona nastaju na nagnutim terenima na kojima se na nekoj dubini nalazi glinoviti sloj, koji uslijed prekomjernog vlaženja postane klizak, a površinski sloj natopljen vodom oteža, izgubi kohezivnost i počne kliziti po donjem glinovitom sloju. Klizišta mogu nastati i podsijecanjem površinskog sloja građevinskim radovima. Stanje klizišta se dodatno pogoršava negativnim uticajem ljudskog faktora (u 90% slučajeva uzrok pojave klizišta je ljudski faktor), što se naročito manifestuje u sljedećem:

a) površinska i jamska eksploatacija uglja i drugih mineralnih sirovina, b) neadekvatni građevinsko-zemljišni iskopi, c) deponije otpadnog materijala i šljake, d) nekontrolisana sječa šuma, e) izgradnja objekata visoko i niskogradnje, bez propisane tehničke dokumentacije, f) izgradnja građevinskih objekata na potencijalno nestabilnim padinama, g) neadekvatna regulacija odvođenja oborinskih i otpadnih voda, što dovodi do

intenzivnijeg napajanja padina vodom, a to uzrokuje slabljenje fizičko-mehaničkih karakteristika zemljišta, odnosno dovodi do klizanja tla padine.

Do danas je na području grada Bihaća registrovano veći broj klizišta i odrona

zemljišta, i to u mjesnim zajednicama Vrsta, Izačić, Ružica, Ripač, Sokolac, Kulen Vakuf, Veliko Založje, Ribić. Navedena klizišta su aktivna ili se aktiviraju svake godine uslijed određenih prirodnih i drugih pojava koje potpomažu njihovo aktiviranje. Intenzitet djelovanja klizanja i odronjavanja zemljišta kreće se od slabog i srednjeg, kada su samo ugroženi ili manje oštećeni stambeni objekti do vrlo jakog intenziteta, kada su izazvane posljedice katastrofalnih razmjera, zbog oštećenja i rušenja stambenih i drugih građevinskih objekata, te oštećenja puteva i drugih infrastrukturnih objekata.

Vrijeme trajanja klizanja i odronjavanja zemljišta je relativno kratko, ali nakon dugotrajnih obilnih kišnih padavina i poplava, kada je intenzitet djelovanja klizišta najveći, nastaju katastrofalne posljedice na građevinskim i infrastrukturnim objektima, što u dužem vremenskom periodu ostavlja teške uvjete za život ljudi. Struktura tla na području grada Bihaća uglavnom je stabilnog karaktera. Pojedini dijelovi grada podložni su klizanju zemljišta.

24

Najugroženija područja ove vrste prirodne opasnosti u gradu Bihaću su Turija i Vrsta, Ripač, Ružica (Maskara), Novo naselje – Ribići i Veliko Založje, te područja na regionalnom putu R-403a Gata – Vrsta – Kamenica i R – 408 Dubovsko – Kulen Vakuf.

C 9. Olujni vjetrovi

Olujni vjetar nastaje kao posljedica određenih poremećaja u zemljinoj atmosferi, kada njegova brzina dostiže vrijednosti preko 82 km/h. Jak olujni vjetar se javlja u situacijama prolaska hladnih frontova, na liniji samog fronta ili neposredno prije njega, a pratilac je pojave izraženih turbulentnih vrtloga tzv. tromba i pijavica. U svim periodima godine su moguće vrijednosti olujnih razmjera, ali su ipak najčešće u ljetnom i jesenjem periodu.

Olujni vjetrovi pogodili su područje grada Bihaća i sredinom decembra mjeseca 2017. godine, kada je evidentirano 190 prijava šteta od strane građana. Olujni vjetar zahvatio je područje grada Bihaća decembra 2019. godine, naročito Srbljanski plato kada je 5 /pet/ građana prijavilo štete. Intenzitet djelovanja olujnog vjetra na području grada Bihaća može da bude različit, a najintenzivniji je u periodu juni – august. Najčešći pravac je sjever – sjeveroistok kada doseže brzine između 10 i 14 m/s, odnosno između 36 i 47 km/h. U 2017. godini evidentirani su olujni vjetrovi i u decembru mjesecu, čija brzina je dosezala do 85 km/h. Cjelokupno područje grada Bihaća može biti ugroženo olujnim vjetrovima, no, na bazi dosadašnjih pokazatelja na području grada najugroženija su naselja: Orašac, Vedro Polje, Srbljani, Jezero, Klokot, Kamenica, Izačić, Vrsta, Brekovica, kao i rubni dijelovi urbanog područja, te visoki objekti u gradu.

Posljedice olujnog vjetra mogu biti višestruke: štete u poljoprivredi i voćarstvu, obaranje stabala drveća pri čemu nastaju dodatne štete na raznim objektima, automobilima i slično, štete na stambenim i drugim građevinskim objektima, štete na prenosnoj i distributivnoj električnoj i telekomunikacionoj mreži, a olujni vjetar maksimalnog intenziteta može izazvati probleme u saobraćaju i kretanju ljudi na otvorenom prostoru.

Odjeljak D. Zaštita od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava

a) Deminiranje

U području grada Bihaća za 2019. godinu predloženo je 38 projekata za deminiranje sa ukupnom sumnjivom površinom od 2.447.279,98 m2, od toga 115.317,00 m2 odnosi se na čišćenje površina, a 2.331.962,98 m2 na tehničko izviđanje.

Na području Grada Bihaća u 2019. godini izvršeno je deminiranje na 5 lokaliteta i to:

• Veliki Skočaj - Tuk ID 14056, minska akcija tehničko izviđanje, deminirana površina iznosi 94.653,00 m2, pronađeno je jedna mina PMR 2A, izvođač radova OS BiH, Orašje;

• Aerodrom Željava - Baljevac, ID 13999, minska akcija tehničko izviđanje, deminirana površina iznosi 123.828,00 m2, pronađeno je 2 mine PROM i jedna ručna bomba, izvođač FU CZ;

25

• Komarac kota, ID 14169, minska akcija čišćenje, deminirana površina 28.749,00 m2, pronađena jedna mina PMR 2A, izvođač „UEM“ Sarajevo;

• Dobrenica-Dubravica Mrđa 2, ID 14168, minska akcija čišćenje, deminirana površina 23.828,00 m2, pronađeno ukupno 64 minsko-eksplozivnih sredstava, od toga 61 mina PMA2, dvije mine PROM 1 i jedan upaljač od mine PMR 2A, izvođač „UEM“ Sarajevo;

• Selo Grmuša - put , ID 14178, minska akcija čišćenje, deminirana površina 8.650,00 m2, pronađeno ukupno 17 minsko-eksplozivnih sredstava, od toga 16 mina PMA3 i jedna mina PMR 2A, izvođač „UEM“ Sarajevo; Na području grada Bihaća u 2019. godini ukupno je deminirano 5 lokaliteta, ukupne

površine od 279.778,00 m2, od toga 61.227,00 m2 se odnosi na čišćenje, a 218.551,00 m2 na tehničko izviđanje. U okviru deminirane površine pronađeno je 86 minsko eksplozivnih sredstava, od toga 85 mina i jedan NUS. Izvođači radova deminiranja bili su OS BiH na lokaciji Veliki Skočaj-Tuk, ID 14056 sa deminiranom površinom od 94.653,00 i FUCZ-e na lokaciji Aerodrom Željava - Baljevac, ID 13999, sa 123.898,00 m2 deminirane površine, što ukupno iznosi 218.551,00 m2 ili 76,76 % od ukupne deminirane površine u 2019. godini i komercijalna firma UEM Sarajevo na 3 lokaliteta i to: Komarac-kota ID 14067; sa deminiranom površinom od 28.749,00 m2 , Dobrenica-Dubravica Mrđa 2, sa deminiranom površinom od 23.828,00 m2 i Selo Grmuša – put 8.650 m2 , što ukupno iznosi 61.227,00 m2 ili 23,23 %.

Ukupno je deminirano 8.996.397,74 m2 sumnjive površine. Procesom deminiranja u navedenom periodu obuhvaćeno je 221 lokalitet, na kojima je pronađeno ukupno 3.799 komada mina i NUS-a, od toga 2.051 mina i 1.748 komada pojedinačnog NUS-a:

- metoda čišćenja 3.497.064,43 m2 - 132 lokacije - 38,87%, - metoda tehničko izviđanje 5.499.333,31 m2 - 89 lokacija - 61,13 %,

Podaci su izrađeni na bazi dokumenata – uvjerenja o deminiranim površinama, koji su dostavljeni Službi civilne zaštite Grada Bihaća od strane sistema BH MAC-a.

Pored navedenih aktivnosti Služba civilne zaštite je rješavala i zahtjeve građana, ostalih službi, ustanova, preduzeća, mjesnih zajednica i drugih pravnih lica u vezi podataka o granicama sumnjive i deminirane površine, za prostore na kojima se planiraju izvoditi zemljani ili građevinski radovi. Zahtjevi su rješavani u saradnji sa Regionalnim uredom BHMAC-a Bihać.

Grafikon deminiranih površina na području Grada Bihaća za period od 1997-2019. god.

26

Podaci o deminiranim površinama na području Grada Bihaća za period od 1997-2019.g.

R/B Godina Broj

lokacija Deminirana

površina (m2) Br.

objekata

Uklonjeno Ukupno

(mina i NUS-a) mina NUS-a

1. 1997. 2 9.794,00 - - - -

2. 1998. 1 183.865,00 - - - -

3. 1999. 8 572.208,00 - 60 45 105

4. 2000. 9 134.717,00 3 158 789 947

5. 2001. 13 308.931,00 9 53 72 125

6. 2002. 18 398.219,00 12 79 39 118

7. 2003. 21 918.099,00 6 166 113 279

8. 2004. 12 227.975,00 1 40 16 56

9. 2005. 27 770.780,00 - 60 56 116

10. 2006. 15 271.035,49 1 672 345 1017

11. 2007. 5 42.793,73 - 23 25 48

12. 2008. 16 729.019,67 - 129 12 141

13. 2009. 11 688.332,91 - 37 16 53

14. 2010. 4 372.564,00 - 29 2 31

15. 2011. 6 620.648,00 - 32 5 37

16. 2012. 8 398.629,59 - 42 68 110

17. 2013. 7 624.616,53 - 21 7 28

18. 2014. 7 363.697,00 - 22 - 22

19. 2015. 12 427.173,19 - 68 16 84

20. 2016. 7 333.003,63 - 23 41 64

21. 2017. 2 175.915,00 - 243 10 253

22. 2018. 5 144.603,00 - 9 70 79

23. 2019. 5 279.778,00 - 85 1 86

UKUPNO: 221 8.996.397,74 32 2.051 1.748 3.799 kom.

27

b) Pojedinačna ubojna sredstva Na bazi prijava Policijske stanice Bihać, građana i drugih pravnih lica u 2019. godini (period od 01.01. do 31.10.2019.) prijavljeno 14 lokacija na kojima je pronađeno 187 komada NUS-a. Tim Federalne uprave civilne zaštite je pronađena i uklonjena sredstva uništio na Poligonu za uništavanje NUS-a na području Grabeža.

Prema podacima kojima raspolaže Služba civilne zaštite Grada Bihaća u periodu od 1997. do 31.10.2019. godine na području grada Bihaća ukupno je uklonjeno i uništeno 117.056 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava prikupljenih sa 1.084 lokacija, kao i 95.23 kg raznog eksploziva i 187,21 m štapina. Detaljniji podaci za uklonjeni i uništeni NUS za pomenuti period prikazani su kroz tabelarni pregled i grafikon.

Podaci o uklonjenom i uništenom pojedinačnom NUS-u na području grada Bihaća u periodu od 1997-2019. godine ( do 31.10.)

/B Godina Broj lokacija

Prijavljeni, uklonjeni i uništeni

Izvođač radova

Mjesto uništavanja

NUS (kom.) Eksploziv

1. 1997. 30 80 - Tim FUCZ Bosanski Doljani

2. 1998. 69 95 - '' ''

3. 1999. 66 490 - '' ''

4. 2000. 142 2246 14,88 kg '' ''

5. 2001. 94 17914 34,45 kg '' ''

6. 2002. 74 20666 10,67 kg '' ''

7. 2003. 76 29054 9,12 kg '' ''

8. 2004. 59 33394 10.80 kg 67,21 m

'' ''

9. 2005. 42 1509 0,10 kg '' ''

10. 2006. 32 1323 - '' ''

11. 2007. 28 245 - '' ''

12. 2008. 59 5457 6.61 kg '' ''

13. 2009. 36 216 - „ „

14. 2010. 41 196 7,1 kg TNT „ Poligon Grabež

15. 2011. 40 155 - „ ''

16. 2012. 39 1079 - '' ''

17. 2013. 33 38 - '' ''

28

18. 2014. 24 29 Eksp0,5 kg Štapin 60m

'' „

19. 2015. 26 38 - „ „

20. 2016. 29 143 - „ „

21. 2017. 23 2.428 60 m štapina „ „

22. 2018. 8 74 1 kg TNT - „

23. 2019. 14 187 - - „

UKUPNO:

1.084 117.056

95.23 kg 187.21 m

Grafikon o uklonjenim i uništenim neeksplodiranim ubojnim sredstvima

na području grada Bihaća za period od 1997-2019. godine

Odjeljak E. Operativni centar

Operativni centri civilne zaštite se formiraju na tri nivoa vlasti s ciljem: prikupljanja

podataka (o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do prirodne i druge nesreće, posljedicama nastalim njihovim djelovanjem), obrade podataka i distribucije nadležnim organima, te prenosa naredbi i drugih dokumenata Gradskog štaba civilne zaštite u vrijeme funkcioniranja. Vrši upozoravanje građana u slučaju nastanka prirodne i druge nesreće. U skladu s članom 153. Zakona o zaštiti i spašavanju način funkcioniranja operativnih centara je zasnovan na stalnom prikupljanju podataka na tri načina: - od organa vlasti, javnih preduzeća i drugih pravnih lica. - građana i udruženja građana. - putem geografsko-informacionog sistema – GIS.

29

Za rad operativnih centara se koriste tri vrste veza: - organiziraju i održavaju vlastite veze koje se koriste stalno - frekventni spektar elektromagnetnih radijskih valova koje im za potrebe rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja odobrava organ uprave nadležan za promet i komunikacije - veze javnih telekomunikacijskih pravnih lica, radija i televizije, elektroprivrede, željeznice i drugih posjednika veza.

U skladu sa članom 157. Zakona o zaštiti i spašavanju davaoci informacija su dužni da se sredstvima veze povežu s odgovarajućim operativnim centrom na svim nivoima, a sa gradskim operativnim centrom se povezuju slijedeći organi i pravna lica: - operativni centri Policijskih uprava Ministarstva unutrašnjih poslova kantona; - profesionalne i dobrovoljne vatrogasne jedinice; - hitne i druge zdravstvene službe; - radio i TV stanice; - pravna lica i udruženja građana koja su proglašena za službe zaštite i spašavanja - radio- amateri i druga udruženja građana, imaoci radio – uređaja registrovanih kod nadležnih organa.

Povezivanje davaoca informacija sa operativnim centrima se vrši po posebnom planu veza. Taj plan utvrđuje Federalna uprava civilne zaštite u suradnji sa resornim državnim i federalnim ministarstvom koji su nadležni za saobraćaj i veze i uz učešće kantonalnih uprava civilne zaštite i gradskih službi civilne zaštite. To znači da je taj plan jedinstven za sve operativne centre civilne zaštite u Federaciji BiH. Na taj način, svi operativni centri će biti uvezani u jedinstven sistem i time stvoriti uslove za stalni, nesmetan i blagovremen protok informacija i podataka između svih operativnih centara civilnih zaštita u Federaciji BiH.

U periodu od 01.01. – 30.11.2019.godine Operativni centar civilne zaštite Grada Bihaća je zaprimio sve informacije od davalaca informacija iz člana 157. Zakona o zaštiti i spašavanju i informacija građana i drugih subjekata koji nisu obuhvaćeni članom 157. Zakona o zaštiti i spašavanju, koje su obrađene i proslijeđene nadležnim organima. Na osnovu primljenih 4.098 informacija izrađena su 334 redovna i 3 vanredna izvještaja.

U slučaju pojave opasnosti ili nastanka određene prirodne ili druge nesreće koja može ugroziti živote većeg broja ljudi ili materijalna dobra na određenom području , sukladno članu 159. Zakona o zaštiti i spašavanju, vrši se obavještavanje i uzbunjivanje stanovništva s ciljem blagovremenog preduzimanja aktivnosti i mjera na zaštiti od mogućih posljedica.

Uzbunjivanje se vrši znakovima za uzbunjivanje koje propisuje direktor Federalne uprave civilne zaštite i jedinstveni su za cijelu Federaciju. Znakovi se daju posredstvom sirena za uzbunjivanje, a stanovništvo je obavezno da se upoznaje sa znacima uzbunjivanja putem isticanja znakova na vidnim mjestima u stambenim objektima.

Trenutno su u funkciji dvije sirene na ručni pogon smještene na lokacijama: - objekat Terminali F BiH u naselju Ribić i - zgrada Kulturnog centra u ulici 502. viteške brigade.

U cilju provjere ispravnosti ove sirene se aktiviraju svakog prvog u mjesecu u 12:00 sati.

Pokrivenost područja grada Bihaća zvučnim signalom za uzbunjivanje nije zadovoljavajuća. Firma MIBO Komunikacije d.o.o. Sarajevo je izradila Idejni projekat sistema daljinskog nadzora i upravljanja sirenama za uzbunjivanje na području grada Bihaća za naredni period, koji nije implementiran.

30

Sistem daljinskog nadzora i upravljanja sirenama za uzbunjivanje obuhvata sljedeća mjesta:

R.br. OBJEKAT LOKACIJA

1. Neboder na Ozimicama I S1-Ozimice I-Sirena 1 2. Najviši objekat (nosač) S2-Pokoj/Robot-Sirena2 3. Rasklopište Kamenica S3-Kamenica-Sirena 3 4. Poslovni objekat (Tuš) S4- Izačić-Sirena 4 5. Osnovna škola S5- Vrsta-Sirena 5 6. Društveni dom S6-Velika Gata-Sirena 6 7. Repetitor BHT S7-Brekovica-Sirena 7 8. Osnovna škola S8.Jezero/Srbljani-Sirena8 9. Na stub kod trafo stanice S9-Golubić-Sirena 9

10. Osnovna škola S10-Ripač-Sirena 10 11. Trafo stanica S11-Orašac-Sirena 11 12. Društveni dom S12-Kulen Vakuf-Sirena12 13. Osnovna škola S13-Martin brod-Sirena13

Sa predloženih 13. lokacija bi izvršili pokrivenost naseljenih područja grada Bihaća, a

mikrolokacije na samim objektima bi se utvrdile prilikom obrade svake pojedine lokacije. Završetkom građevinskih radova na rekonstrukciji i dogradnji objekta civilne zaštite u

ul. 5. Korpusa br. 5 će se izvršiti i montaža sve potrebne opreme za rad Operativnog centra koja je većim djelom već nabavljena. DIO TREĆI - FINANCIRANJE SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Članom 179. Zakonom o zaštiti i spašavanju utvrđeno je da se zaštita od prirodnih i drugih nesreća financira iz: - Budžeta Federacije, kantona, grada i općina, - sredstava pravnih lica, - osiguranja, - dobrovoljnih priloga , - međunarodne pomoći.

Pored ovih sredstava članom 180. Zakona o zaštiti i spašavanju utvrđeno je da su pravna lica, građani koji obavljaju samostalnu djelatnost i državni organi svih nivoa vlasti dužni plaćati posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5% od osnovice koju čine isplaćene neto plaće zaposlenika u radnom odnosu i svih lica angažiranih po ugovoru o djelu.

Sredstva ostvarena po ovom osnovu vode se na posebnom transakcijskom računu budžeta Federacije, kantona, grada i općine, a od evidentiranih sredstava 15 % pripada Federaciji, 25 % kantonu i 60 % gradu ili općini. Ova naknada predstavlja strogo namjenska sredstva koja se mogu koristiti isključivo za namjene iz člana 182. tačka 2.; 183.tačka 2. do 6. i 184. tačka 2. do 7. Zakona o zaštiti i spašavanju.

Odgovornost za korištenje sredstava posebne naknade imaju organi civilne zaštite – u Gradu Služba civilne zaštite. Uslovi i način korištenja ovih sredstava regulirani su Odlukom

31

o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća ( „Službene novine Federacije BiH“ broj 4/12 i 80/13),

Procjenom ugroženosti Grada od prirodnih i drugih nesreća je utvrđena obaveza financiranja zaštite i spašavanja u iznosu od 1% Budžeta Grada Bihaća, što do sada nije učinjeno ni u jednoj budžetskoj godini.

Služba civilne zaštite je sredstva ostvarena po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća koristila u skladu sa Godišnjim planom utroška sredstava posebne naknade za 2019, o čemu je obavezna uredno podnijeti izvještaj Gradskom štabu civilne zaštite, Gradonačelniku i nadležnim institucijama ( KUCZ i FUCZ) do 31.03.2020. godine. Sredstva koja grad prikupi po osnovu uplata investitora za skloništa također se vode na jedinstvenom računu i koriste za namjenske potrebe.

U Budžetu Grada Bihaća, na kodu Službe civilne zaštite, u skladu sa čl. 181. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju potrebno je obezbjediti budžetska sredstva za financiranje obaveza utvrđenih u članu 184. Zakona o zaštiti i spašavanju kao što su: - provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja - naknada dijela nastalih šteta - za sprječavanje ili ublažavanje prirodne ili druge nesreće, nabavku lične i zajedničke opreme, - popunu struktura civilne zaštite, - obuku, - učešće u procesu deminiranja ( pomoć izvođačima i sufinanciranje projekata). Finansiranje vatrogastva

U okviru vatrogasne djelatnosti Grad financira: • obavljanje poslova zaštite od požara i vatrogastva koji su u nadležnosti Grada i Službe

civilne zaštite Grada; • organiziranje, pripremanje, materijalno održavanje opreme i vatrogasnih sredstava,

te opremanje i stručnu obuku i osposobljavanje vatrogasne jedinice koju osniva Grad; • učešće u saniranju posljedica na području Grada koje nastanu požarom ili eksplozijom

radi stvaranja neophodnih uslova za život ljudi na nastradalom području od požara, u skladu s materijalnim mogućnostima Grada;

• pružanje pomoći dobrovoljnim vatrogasnim društvima osnovanim na području grada za finansiranje određenih poslova iz njihove nadležnosti od značaja za zaštitu od požara i vatrogastvo, a posebno za financiranje dobrovoljnih vatrogasnih jedinica osnovanih u tim društvima;

• naknade, plaće i druge naknade predviđene Zakonom za građane i lica u radnom odnosu za njihovo učešće u gašenju požara, kao i naknade za korištenje njihovih prevoznih, tehničkih i drugih sredstava i opreme koja se koristi u gašenju požara, po naredbi Gradskog štaba civilne zaštite;

• druge potrebe u oblasti zaštite od požara i vatrogasne djelatnosti iz nadležnosti Grada.

Posebne naknade za finansiranje vatrogasne djelatnosti

Sredstva koja Društva za osiguranje i druga pravna lica, koja se bave osiguranjem imovine pravnih i fizičkih lica, izdvoje iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila u iznosu od 6%, a 1% sredstava od naplaćene funkcionalne premije osiguranja, koja se odnosi na osiguranje motornih vozila i u dijelu koji je prihod Grada vode se na posebnom jedinstvenom transakcijskom računu budžeta Grada, s tim da se 6 % od tih sredstava raspoređuje za dobrovoljne vatrogasne jedinice formirane u dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Gradu, u kojoj su ta sredstva ostvarena.

32

Navedena sredstva koja nisu potrošena ne gase se istekom kalendarske (fiskalne) godine, već se akumuliraju sa sredstvima koja se prikupljaju u toku naredne godine, i mogu se koristiti samo za nabavku vatrogasne opreme, tehničkih i drugih sredstava za vatrogasne jedinice, stručno obučavanje i osposobljavanje vatrogasaca i održavanje opreme i vatrogasnih sredstava, te investicionu izgradnju i opremanje objekata za potrebe vatrogasnih jedinica.

Na osnovu člana 137. stav 6. tačka 3, Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 64/09), Gradonačelnik Grada Bihaća na prijedlog Službe civilne zaštite, donio je Pravilnik o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za potrebe vatrogasne djelatnosti, broj 01-14-2116/17 od 24.03.2017.godine (“Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj: 05/17).

DIO ČETVRTI - NORMATIVNI DIO

Organizacija i funkcioniranje zaštite i spašavanja na području grada Bihaća uređeno je Odlukom o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća („Službeni glasnik Grada Bihaća“, br: 06/16).

Pored navedene Odluke nadležni organi i tijela Grada Bihaća donijeli su propisane planske dokumente čime je omogućen organiziran pristup u uspostavljanju i oblikovanju sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na ovom području.

Osnovni dokument za postavljanje ukupne organizacije i sistema zaštite i spašavanja , kao i donošenje planskih dokumenata zaštite i spašavanja je Procjena ugroženosti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća koja je donešena 2018. Godine („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj:7/18).

Imajući u vidu Zakonom propisanu obavezu donošenja Programa razvoja zaštite i spašavanja za period od najmanje 5 godina, 2015.g. pristupljeno je izradi istog. Na osnovu člana 174. stav 4., a u vezi sa članom 29. stav 1. tačka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“ broj: 39/03, 22/06 i 43/10), člana 16. stav 1. tačka 4. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije BiH“ broj: 64/09) i člana 8.Statutarne odluke o organizaciji Grada Bihaća u skladu sa Zakonom o Gradu Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“ broj: 1/14) Gradsko vijeće je na 8. sjednici održanoj 30.04.2015.godine donijelo „Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća za period 2015-2020. godina. Usvojenim dokumentom se definiraju osnovna načela, opredjeljenja i programski zadaci, te prati opći cilj sistema zaštite i spašavanja, smanjenja broja nesreća i sprječavanje, odnosno ublažavanje njihovih posljedica.

Za organizirano i plansko djelovanje u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada donešen je od strane Gradonačelnika Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihać („Službeni glasnik Grada Bihaća“, broj:12/18).

Značajno je istaći da su donešene i sve Uredbe o organiziranju i funkcioniranju organiziranih sastava civilne zaštite.

Zakonski propisi iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva na kojima se bazira rad vatrogasne jedinice su Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 64/09) i Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu Unsko-sanskog kantona (“Službeni glasnik USK”, broj 4/13), kao i niz podzakonskih propisa proisteklih iz ovih zakona. Grad Bihać u okviru svoje nadležnosti ovu oblast uredio je sljedećim propisima:

33

R/B Naziv Objavljeno

1 Odluka o organizovanju jedinice za zaštitu od požara i vatrogastvo u općinskom organu Uprave općine Bihać

“Službeni glasnik općine Bihać”, broj 17/09

2 Odluka o mjerama zaštite od požara na otvorenom prostoru

“Službeni glasnik općine Bihać”, broj 12/11).

3 Odluka o organiziranju i funkcioniranju zaštite od požara i vatrogastva na području općine Bihać

“Službeni glasnik općine Bihać”, broj 13/12

4 Odluka o dimnjačarskoj djelatnosti na području općine Bihać

“Službeni glasnik općine Bihać”, broj 2/14 (priprema za donošenje je u nadležnosti druge službe).

5 Usvojena je materijalna formacija odnosno Minimum vozila, tehničke opreme I sredstava jedinice za zaštitu od požara I vatrogastvo unutar općinskog organa uprave općine Bihać

“Službeni glasnik općine Bihać”, broj 09/14

6 Program razvoja zaštite od požara i vatrogastva na području Grada Bihaća u sklopu Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području Grada Bihaća za period 2015.-2020. Godina

“Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj 04/15

7 Pravilnik o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za potrebe vatrogasne djelatnosti

“Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj 05/17

8 Procjena ugroženosti od požara na području grada Bihaća

“Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj 12/17

9 Plan zaštite od požara za područje grada Bihaća

“Službeni glasnik Grada Bihaća”, broj 11/18

U protekloj godini u radu Gradskog vijeća planirano je razmatranje i usvajanje nove

Odluke o organiziranju i funkcioniranju zaštite od požara i vatrogastva na području grada Bihaća. Kako Služba civilne zaštite već četiri godine nema pravnika, starješina vatrogasne jedinice je uz pomoć pomoćnika gradonačelnika za civilnu zaštitu i sekretara Gradskog vijeća pripremao Odluku s ciljem da se ista ponudi Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje u 2019. godini, te iz gore navedenih razloga realizacija iste će biti u prvom tromjesečju 2020 godine.

34

DIO PETI - PROBLEMI U PRIPREMAMA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA GRADA

Kako je oblast zaštite i spašavanja najdirektnije vezana za ukupno funkcioniranje društveno-ekonomskog sistema na svim nivoima, normalna je pojava da se poteškoće koje prate društveni razvoj direktno odražavaju i na ovu oblast. I pored vidnih rezultata, odnosno trenda kvalitativnog i kvantitativnog jačanja sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća, isti je u proteklom periodu bio opterećen slijedećim poteškoćama i problemima. 1. Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BIH“ broj: 39/03, 22/06 i 43/10) nije u potpunosti implementiran ( nedostavljanje knjiga evidencija i evidencionih kartona i iskaznica od strane FUCZ,) što je osnov za provođenje obuke pripadnika, a nakon toga i njihovog angažiranja. 2. U oblasti zaštite od požara ne preduzimaju se potrebne mjere i radnje od strane nadležnih organa u pogledu utvrđivanja uzroka nastanka požara i njihovom minimaliziranju. 3. Nastajanje poplava na području grada Bihaća uzrokovano je najvećim dijelom zbog propusta i nedovoljnog angažmana agencija nadležnih za oblast voda, kantonalnih i federalnih ministarstava, te nadležnih gradskih službi, 4. Iako Služba civilne zaštite čini radnje iz svoje nadležnosti ( obavijesti, upozorenja, prijedlozi, koordinacija, preventivni zahvati...) u odnosu na druge Službe unutar organa uprave, isti još uvijek, mjerama zaštite i spašavanja ne daju željeni, a i zakonom propisani značaj. 5. Nedovoljna opremljenost jedinica koje učestvuju u akcijama zaštite i spašavanja materijalno-tehničkim sredstvima. Opremljenost organizovanih Službi civilne zaštite odnosno struktura civilne zaštite nije još uvijek na odgovarajućem nivou unatoč značajnim dosadašnjim ulaganjima. 6. Poteškoće u radu Služba civilne zaštite, a pogotovo za aktiviranje Operativnog centra predstavljaju loši smještajni uslovi. 7. Poteškoće u ukupnom procesu deminiranja na nivou BiH, entiteta i kantona ( tretman pojedinih područja, te favorizacija u načinu financiranja ) su limitirajući faktor iako Grad Bihać u konačnici može biti zadovoljan veličinom deminiranih površina u odnosu na druge gradove i općine. 8. Nedovoljna popunjenost odsjeka zaštite i spašavanja. Od 3 izvršioca sa VSS popunjeno je samo mjesto šefa odsjeka. Od ukupno 10 izvršilaca popunjeno je sa osam ili 80%, a od tih 8 su dvojica raspoređena u Operativni centar na istim poslovima, i jedan je tehnički sekretar u Službi civilne zaštite. Ovakvo stanje najdirektnije negativno utiče na izvršavanje poslova odsjeka i razvoj sistema zaštite i spašavanja Grada. 9. Neke od planiranih aktivnosti nisu realizirane u toku 2019.godine i njihova realizacija je se očekuje u 2020. godini (sanacija klizišta, završetak programa vodotoka i vodnih objekata, završetak građevinskih radova na objektu civilne zaštite ...). 10. Nedovoljno izdvajanje budžetskih sredstava za financiranje oblasti zaštite i spašavanja (član 181. stav 2. Zakona o zaštiti i spašavanju) i 1% ukupnog Budžeta Grada predviđen Procjenom ugroženosti). DIO ŠESTI - ZAKLJUČCI I PREPORUKE

• Značaj oblasti zaštite i spašavanja (u sve tri faze djelovanja - prevencija, spašavanje i oporavak) zaslužuje veću pažnju Službi Gradske uprave, Gradonačelnika i Gradskog vijeća te ostalih subjekata zaštite i spašavanja iz razloga što je ovo normativno najsloženija oblast, a u svome radu koristi i propise iz svih drugih oblasti koje su u nadležnosti općinskih/gradskih, kantonalnih, federalnih i državnih organa uprave.

35

• Nedostatak budžetskih sredstava za potrebe ove oblasti jer se ne poštuje preporuka iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća na području grada Bihaća (najmanje izdvajanje od 1% ukupnog Budžeta), a počesto se događa da se i namjenska sredstva za ovu oblast koriste u druge svrhe (po rješenju federalnog inspektora zaštite i spašavanja iz 2016 god. treba izvršiti povrat iz Budžeta Grada još oko 1.000.000,00 KM). Posebno naglašavam da Grad Bihać kao i druge općine/gradovi nemaju običaj izdvajati budžetska sredstva za proces deminiranja pa iz tih razloga na žalost 4,6% područja grada Bihaća je izloženo kontaminiranosti minama.

• Organe rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja (Gradski štab civilne zaštite) osposobiti da u svim situacijama mogu ispunjavati postavljene zadatke.

• Nastajanje poplava i klizišta na području grada Bihaća uzrokovano je najvećim dijelom zbog propusta i nedovoljnog angažmana agencija nadležnih za oblast voda, kantonalnih i federalnih ministarstava, te nadležnih gradskih službi čije djelovanje je vjerojatno limitirano nedostatkom finansijskih sredstava. Neophodno je takav odnos postepeno i trajno mijenjati, i s njihove strane na razne načine preventivno djelovati.

• Gradske službe za upravu dužne su, svaka u pitanjima iz svoje nadležnosti i oblasti za koju su osnovane, u svojim godišnjim programima rada planirati i izvršavati sve zakonom propisane obaveze iz djelokruga rada, te zadatke iz Programa razvoja zaštite i spašavanja koji su utvrđeni u istom.

• Gradska služba civilne zaštite, kao osnovni stručni organ za oblast zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, ima obavezu da prati realizaciju Programa razvoja i u okviru svojih ovlaštenja, utvrđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju, podstiče i koordinira aktivnosti gradskih službi za upravu u njihovom angažovanju na realizaciji zadataka utvrđenih u Programu razvoja za njihove oblasti i redovno, godišnje informiše Gradonačelnika o stanju i problemima koji postoje u toj oblasti.

• Hitno je kadrovski (strukturalno) ojačati odsjek zaštite i spašavanja i vršiti stalnu edukaciju zaposlenika koji su u direktnoj vezi sa planiranjem i realizacijom zadataka iz nadležnosti odsjeka.

• Završetkom rekonstrukcije i nadogradnje objekta civilne zaštite poboljšati radne uslove zaposlenika.

• Vrlo je važno da projekte i programe u svrhu provođenja preventivnih mjera zaštite i spašavanja realiziraju (uz sufinansiranje Službe civilne zaštite) Službe u čijoj je projekat nadležnosti, kao i pravna lica kojima je osnivač Grad Bihać.

• Davati prioritete mjerama i projektima koji na najkvalitetniji način valoriziraju veći stupanj zaštite od neposredne opasnosti i nastanka prirodne ili druge nesreće.

• U oblasti zaštite od požara ne preduzimaju se potrebne mjere i radnje od strane nadležnih organa u pogledu utvrđivanju uzroka nastanka požara i njihovom minimiziranju.

• Potrebo je dodatno poboljšavati ličnu i materijalnu formaciju vatrogasne jedinice u skladu sa potrebama i važećom regulativom koja uređuje ovu oblast, kako bi jedinica bila tehnički-tehnološko opremljena za učešće u ozbiljnijim (vrsta i veličina) požarima i drugim intervencijama.

Pom. Gradonačelnika za civilnu zaštitu Fuad Dedić dipl. ing.