STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM - prilagodba-klimi.hrprilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/docs/Brankovic_Turizam.pdf · ekosustava (nacionalni parkovi, plaže,nautiĉkii planinski

Prijelazni instrument

Europske unije za Hrvatsku

STRATEGIJA PRILAGODBE

KLIMATSKIMPROMJENAMA

Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode

za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema

Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

www.prilagodba-klimi.hr

Ovaj projekt financira Europska unija

Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Eptisa Adria d.o.o. i ne predstavlja nužno stav Europske unije.

____________________________________________________________________________________________________

Prijelazni instrument, Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i

prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta

Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

Klima, klimatske promjene

i klimatsko modeliranje

Ĉedo Branković

[email protected]

Zagreb, 19. listopada 2016.

___________________________________________________

Sadržaj

1. Klima i klimatske promjene

2. Opažene klimatske promjene, klimatska varijabilnost i ekstremi

3. Klimatski modeli i modeliranje klime

4. Neki rezultati klimatskog modeliranja



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Što je klima?

* Klima nekog podruĉja u nekom razdoblju opisana je oĉekivanim

vrijednostima meteoroloških elemenata

* Klima je samo “vanjska” manifestacija klimatskih procesa, dinamike i

meĊudjelovanja komponenata klimatskog sustava: atmosfera, oceani, ledeni

pokrov, tlo, vegetacija, ...

* Elementi klime: sunĉevo zraĉenje, temperatura zraka, tlak, smjer i brzina

vjetra, vlažnost, naoblaka, oborina, isparavanje, snježni pokrivaĉ, ...



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Klimatske promjene

* Klimatske promjene su znaĉajne i trajne promjene u statistiĉkoj razdiobi

vremenskih pojava (dekade do milijuni godina)

* Uzroci klimatskih promjena su promjene u energetskoj ravnoteži Zemlje

- prirodni uzroci: varijacije u sunĉevom zraĉenju, varijacije u orbiti Zemlje,

vulkanske erupcije, ...

- ljudski utjecaj: deforestacija, korištenje zemljišta, izgaranje fosilnih goriva, ...

Zbog djelovanja ĉovjeka dolazi do povećanje razine plinova staklenika,

aerosola, promjene u ozonskom omotaĉu, ...



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Opažene klimatske promjene

Klima B

Izvor: Kennedy i sur. (Weather 2016)

Godišnje anomalije temperature na sjev. hemisferi

(u odnosu na razdoblje 1961-1990)

Klima A



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Lokalna klima i opažene promjene

razdoblje 1 = 1961-1990, razdoblje 2 = 1971-2000

ZADAR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Z P Lj J G

t max

≥30°C

(d)

1961-1990 1.0 5.3 5.1 0.2 11.4 0.2 11.6

1971-2000 1.3 7.0 8.1 0.2 16.3 0.2 16.6

tmin

≥20°C

(d)

1961-1990 2.3 10.7 10.7 1.2 23.7 1.2 24.9

1971-2000 3.5 12.8 13.9 1.4 0.1 30.1 1.5 31.7

GOSPIĆ 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Z P Lj J G

S≥10cm

(d)

1961-1990 11.5 9.9 6.8 0.9 3.4 9.4 30.7 7.6 3.4 41.8

1971-2000 8.9 9.0 5.7 1.3 3.5 8.6 26.7 7.0 3.5 36.9

Izvor: Klimatski atlas Hrvatske (Zaninović i sur. 2008; DHMZ)

* Klimatska varijabilnost je superponirana na dugoroĉnu evoluciju klimatske

promjene

* Zbog prirodne klimatske varijabilnosti detekcija klimatske promjene u nekom

kraćem razdoblju je otežana

Klimatske promjene i klimatska varijabilnost

Klima B

Klima A

Klimatska varijabilnost

Klimatska

varijabilnost

Godišnje anomalije temperature na sjev. hemisferi

(u odnosu na razdoblje 1961-1990)



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Klimatske promjene i ekstremni dogaĊaji

* Uĉestalost nekog dogaĊaja (temperatura zraka)

Izvor: Beniston & Goyette (Global and Planetary Change, 2007)

Klima A

Klima B

Pomak u uĉestalosti dogaĊaja uz

povećanu klimatsku varijabilnost



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Što su klimatski modeli?

* Atmosfera je fluid u kojem vladaju zakoni fizike koji se mogu opisati

matematiĉkim jednažbama

* Primjena skupa takvih jednadžbi u praksi naziva se model atmosfere

* Klimatski modeli mogu biti globalni (GCM) ili regionalni (RCM)

* Zbog razmjerno grube rezolucije (150-250 km) globalni modeli su neprikladni

za istraživanje klime na lokalnim i regionalnim skalama

* Regionalni klimatski modeli dobivaju poĉetne i rubne uvjete od globalnih

modela

povećanje rezolucije daje

bolju reprezentaciju

klimatskih parametara



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Izvor: IPCC (2013)

Modeliranje klime i klimatskih promjena

Globalna promjena srednje temperature

Simulacija stvarne klime

(validacija klimatskih modela)

Projekcije buduće klime

RCP 8.5

RCP 2.6



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

RCP 6.0

RCP 4.5


* Klimatski modeli su jedini “alat” kojim možemo predvidjeti buduće klimatske

promjene

* Uz modeliranje klime i klimatskih promjena vezane su mnoge neizvjesnosti

(nesigurnosti)

- prirodna varijabilnost klimatskog sustava

- nesavršenost klimatskih modela

- nepoznavanje buduće koncentracije plinova staklenika - RCP2.6, 4.5, ...

* Neizvjesnost u klimatskom modeliranju može se donekle ublažiti višestrukim

ponavljanjem simulacija: sa više modela, sa više scenarija, sa više razliĉitih

poĉetnih uvjeta

ansambl (ensemble) simulacija daju raspon mogućih rješenja

(stanja) buduće klime



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________


* Klimatska promjena nije uzrokovala toplinski val u ljeto 2003, ali je povećala

vjerojatnost za njega

* U 2050 će ljetna temperatura iz 2003 biti normalna

* Koncem stoljeća ljeta u Europi neće biti tako hladna kao ljeto 2003

Promjena europske ljetne

temperature

2050 Izvor: Hawkins (Weather 2011)



___________________________________________________



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Promjena broja dana sa Tmax > 30 C P0 = 1971-2000 P1 = 2011-2040

P2 = 2041-2070

P3 = 2071-2100

P1-P0 P2-P0 P3-P0

SMHI/MPI

SMHI/HadGEM



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Promjena koliĉine oborine (%) P0 = 1961-1990 P1 = 2011-2040

(ansambl od 18 regionalnih modela) P2 = 2041-2070

P3 = 2071-2100

P1-P0 P2-P0 P3-P0

zima

ljeto



____________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________

Promjena broja dana sa snježnom oborinom (P1-P0)P0 = 1961-1990

P1 = 2011-2040U budućnosti smanjenje broja

dana sa snježnom oborinom:

- sjever 2-3 dana

- jug 1-2 dana“Sadašnja” klima P0

Modeliranje klime na Jadranu: kompleksno i zahtjevno

* Naš dio Jadrana ima izrazito kompliciranu obalnu strukturu i topografiju

Izvor: Branković, Güttler, Gajić-Ĉapka (Climate Dynamics 2013)



___________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Promjena temperature po lokacijama i mjesecima

P1-P0

P2-P0

P3-P0



___________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________Izvor: Branković, Güttler, Gajić-Ĉapka (Climate Dynamics 2013)



___________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________


* Neke projicirane klimatske promjene mogle bi pogodovati turistiĉkom

sektoru

- zbog porasta temperature glavna (ljetna) sezona mogla bi biti proširena na

proljeće i jesen

- zbog relativno strme obale, potencijalno dizanje razine mora moglo bi

prouzroĉiti manje štete nego u drugim zemljama

- klimatske promjene mogu negativno utjecati na stanje okoliša i funkcije

ekosustava (nacionalni parkovi, plaže, nautiĉki i planinski turizam), ali

antropogeni faktori (muzeji, izložbe, sajmovi, festivali, shopping) mogli bi

postati jednako važni kao i prirodni resursi

Klimatske promjene i kapacitet prilagodbe

* Relativni adaptivni kapacitet glavnih turistiĉkih pod-sektora

Izvor: Simpson i sur. (2008)



___________________________________________________

____________________________________________________________________________________________________

Lokalno!

Prijelazni instrument

Europske unije za Hrvatsku

STRATEGIJA PRILAGODBE

KLIMATSKIMPROMJENAMA

Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode

za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema

Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama

www.prilagodba-klimi.hr

Documents

STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM - prilagodba-klimi.hrprilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/docs/Brankovic_Turizam.pdf · ekosustava (nacionalni parkovi, plaže,nautiĉkii planinski