Strategija razvoja grada Sinja razdoblje 2015. 2020. inicijalni nacrt- nacrt... · 2015-09-25 · 1 Strategijom razvoja grada Sinja za razdoblje od 2015. do 2020. godine utvrđuju

Strategija razvoja grada Sinja

razdoblje 2015. – 2020.

–inicijalni nacrt-

_ inicijalni nact--

2015.-inicijalni nacrtinini

1

Strategijom razvoja grada Sinja za razdoblje od 2015. do 2020. godine utvrđuju se smjernice daljnjeg sveobuhvatnog napretka sinjske zajednice u skladu s interesom građana. Ona predstavlja temeljni dokument u funkciji unaprjeđenja kakvoće života kroz viziju učinkovitih javnih usluga i održivog okoliša te izgradnje platforme za konkurentnije lokalno gospodarstvo. Njome se definiraju ključni ciljevi, određuju prioriteti te određuju jasne mjere i projekti od strateškog interesa za grad Sinj. Sadržaj strategije odražava usklađenost gradskih prioriteta s onima na županijskoj, nacionalnoj i EU razini, kao i njihovim regulativama (npr. Zakon o regionalnom razvoju).

2

Lista akronima

BDP Bruto domaći proizvod

DUUDI Državni ured za upravljanje državnom imovinom

DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

EU Europska unija

GZ Gospodarska zona

ha hektar = 10.000 m2

HGK Hrvatska gospodarska komora

JKP Javno komunalno poduzeće

JLS Jedinica lokalne samouprave

LAG Lokalna akcijska grupa (skupina) MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti NN OIE

Narodne novine Obnovljivi izvori energije

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

RH Republika Hrvatska SDŽ; SD županija Splitsko-dalmatinska županija

TZ Turistička zajednica

3

Sadržaj Lista akronima ......................................................................................................................................... 2

Popis Tablica ........................................................................................................................................... 5

Popis slika ................................................................................................................................................ 7

1. Riječ Gradonačelnika ..................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

2. Uvod ................................................................................................................................................ 9

3. Sažetak .......................................................................... Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.

4. Pristup izradi strategije ................................................................................................................. 11

4.1. Svrha strategije ..................................................................................................................... 11

4.2. Politika regionalnog razvoja – usklađenost sa smjernicama viših razina .............................. 11

4.2.1. EU smjernice ................................................................................................................. 11

4.2.2. Nacionalne smjernice .................................................................................................... 13

4.3. Metodologija izrade strategije .............................................................................................. 14

5. Teritorijalna pokrivenost ............................................................................................................... 15

5.1. Teritorijalni obuhvat ............................................................................................................. 15

5.2. Teritorijalni kontekst ............................................................................................................. 16

5.2.1 Opis glavnih značajki urbanog područja ....................................................................... 16

Fizičko-geografske značajke ......................................................................................................... 16

Klimatske značajke ....................................................................................................................... 17

Naselja i naseljenost ..................................................................................................................... 17

5.2.2 Prikaz urbanog područja u njegovom širem kontekstu ................................................ 18

6. Analiza trenutnog stanja ............................................................................................................... 21

6.1. Društvo .................................................................................................................................. 21

6.1.1. Demografija ................................................................................................................... 21

6.1.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi te stope kriminala ................................. 24

6.1.3. Društvena i zdravstvena infrastruktura ........................................................................ 25

6.1.4. Odgoj i obrazovanje te sport ......................................................................................... 26

Predškolski odgoj ......................................................................................................................... 26

Osnovno i obvezno obrazovanje .................................................................................................. 27

Srednje škole ................................................................................................................................ 28

Ustanove za dodatno obrazovanje i cjeloživotno učenje ........................................................... 30

Visokoškolsko obrazovanje .......................................................................................................... 30

Promocija obrazovanja i znanosti ................................................................................................ 30

Sport.............................................................................................................................................. 31

6.2. Gospodarstvo ........................................................................................................................ 32

4

6.2.1. Opća gospodarska kretanja ........................................................................................... 32

6.2.2. Tržište rada .................................................................................................................... 39

6.2.3. Poslovno okruženje ....................................................................................................... 46

Vanjska trgovinska razmjena ....................................................................................................... 46

Poduzetnička zona ........................................................................................................................ 47

Poljoprivreda ................................................................................................................................ 51

Poslovanje Grada Sinja ................................................................................................................. 55

6.2.4. Turizam i kultura ........................................................................................................... 59

Kulturno-povijesni turizam .......................................................................................................... 60

Vjerski turizam .............................................................................................................................. 61

Sportsko-rekreacijski i avanturistički turizam ............................................................................. 62

Ruralni turizam ............................................................................................................................. 63

Turistička zajednica grada (TZG) Sinja ......................................................................................... 67

6.3. Urbano okruženje ................................................................................................................. 68

6.3.1. Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima ... 68

Podaci o onečišćenju zraka .......................................................................................................... 68

Podaci o onečišćenju vode ........................................................................................................... 69

Podaci o onečišćenju tla ............................................................................................................... 70

Zelene površine ............................................................................................................................ 70

Bio-raznolikost .............................................................................................................................. 70

Gospodarenje otpadom ............................................................................................................... 71

Izloženosti prirodnim rizicima ...................................................................................................... 73

Nekadašnji vojni i industrijski prostori ........................................................................................ 73

6.3.2. Primarna infrastruktura ................................................................................................ 74

Vodoopskrba i odvodnja .............................................................................................................. 74

Energetski sustav .......................................................................................................................... 77

6.3.3. Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost .................................................. 79

Cestovna infrastruktura ............................................................................................................... 79

Pokrivenost i korištenje širokopojasnog interneta ..................................................................... 80

6.3.4. Urbani prijevoz .............................................................................................................. 81

7. Prepoznavanje razvojnih potreba i potencijala grada Sinja (SWOT analiza) ................................ 85

7.1. Društvo .................................................................................................................................. 87

7.2. Gospodarstvo ........................................................................................................................ 89

7.3. Okruženje (i primarna infrastruktura) ................................................................................... 92

5

Popis Tablica Tablica 1 Obuhvat urbanog područja u skladu s metodologijom MRRFEU .......................................... 16

Tablica 2 Temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave urbanog područja ..................................... 16

Tablica 3 Pokazatelji sastava stanovništva Grada Sinja prema spolu i dobi 2001. i 2011. godine (Izvor:

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2011.: stanovništvo prema spolu i starosti, po

naseljima, www.dzs.hr) ......................................................................................................................... 22

Tablica 4 Broj stanovnika i njihova gustoća po naseljima grada Sinja (Izvor: Grad Sinj, te Državni

zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001./2011., www.dzs.hr) ................... 23

Tablica 5 Socijalne naknade za siječanj 2015. godine u Cetinskoj krajini (Izvor: Centar za socijalnu

skrb, Sinj) ............................................................................................................................................... 24

Tablica 6 Pozicija grada Sinja na listi 29 najvećih gradova RH u kontekstu pojedinih vrsta kaznenih

djela na 1000 stanovnika (Izvor: Zaštita - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine,

www.zastita.info) .................................................................................................................................. 25

Tablica 7 Opseg djelatnosti osnovnih škola na području grada Sinja (Prijedlog odluke o kriterijima,

mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske

županije u 2015. godini; 10. ožujak 2015.) ........................................................................................... 28

Tablica 8 Smjerovi i programi Tehničke i industrijske škole Ruđera Bošković (Izvor: Grad Sinj) .......... 29

Tablica 9 Strukovni programi Srednje strukovne škole Ban Josip Jelačić (Izvor: Grad Sinj) .................. 29

Tablica 10 Opseg djelatnosti srednjoškolskih ustanova na području Sinja (Izvor: Prijedlog odluke o

kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda srednjih škola i

učeničkih domova Splitsko-dalmatinske županije u 2015. godini; 19. ožujak 2015.) ........................... 29

Tablica 11 Sredstva za realizaciju Programa javnih potreba u školstvu planirana u Proračunu Grada

Sinja za 2014. godinu ............................................................................................................................ 31

Tablica 12 Konsolidirani financijski rezultati gospodarstva Republike Hrvatske za 2013. godinu u

milijunima kuna (Izvor: Izvješće o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013.

godinu) .................................................................................................................................................. 32

Tablica 13 Konsolidirani financijski rezultati poduzetnika grada Sinja, (Izvor: Izvješća o stanju u

gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2010., 2011., 2012., 2013. godinu) ........................... 33

Tablica 14 Broj i djelatnost obrta u gradu Sinju (Izvor: Grad Sinj) ........................................................ 38

Tablica 15 Vrijednosti osnovnih pokazatelja i standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni

prosjek (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica

lokalne samouprave prema razvijenosti; 2013.) ................................................................................... 38

Tablica 16 Stanovništvo Sinja staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti (Izvor: DZS, popis

2011.) .................................................................................................................................................... 42

Tablica 17 Izvoz i uvoz grada Sinja u USD (Izvor: Izvješća o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske

županije za 2010., 2011., 2012. godinu) ............................................................................................... 46

Tablica 18 Poljoprivredne i šumske površine prema administrativnim granicama gradskih naselja

Sinja (Izvor: Grad Sinj, Prostorni plan uređenja grada Sinja, Urbos d.o.o., 2001.) ............................... 52

Tablica 19 Poljoprivredne površine po gradskim naseljima (mjestu vlasništva) i prema vrsti korištenja

(Izvor: Grad Sinj, Deloitte analiza)......................................................................................................... 53

Tablica 20 Stočarske kulture na području grada Sinja (Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.) ........... 54

Tablica 21 Pregled uzgoja stoke prema vrsti i gradskim naseljima (mjestu vlasništva) (Izvor: Grad Sinj,

Deloitte analiza) .................................................................................................................................... 55

6

Tablica 22 Pregled ukupnih proračunskih prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka po

kategorijama i pod-kategorijama Grda Sinja u periodu od 2009. do 2014. (Izvor: Državni ured za

reviziju, izvješće o obavljenoj reviziji; Grad Sinj, Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih

korisnika) ............................................................................................................................................... 56

Tablica 23 Vrsta i kapaciteti smještaja, te turistički dolasci i noćenja u Sinju i općinama Dicmo i

Hrvace za 2014. godinu (Izvor: Deloitte analiza) .................................................................................. 64

Tablica 24 Nacionalnost stranih gostiju prema TZG Sinja tijekom 2013. i 2014. godine (Izvor:

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, travanj 2015.) ..................................................... 66

Tablica 25 Kretanje udjela broja turista i noćenja u Sinju u turističkom prometu Splitsko-dalmatinske

županije za 2014. godinu (Izvor: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, travanj 2015.) . 66

Tablica 26 Zbirni podaci i ocjena količina ukupne taložne tvari (mg/m²d) za mjernu postaju Sinj-

Centar grada u 2013. godini (Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka s mjernih postaja na području Splitsko-

dalmatinske županije za razdoblje 1/2013. – 12/2013. God.) .............................................................. 68

Tablica 27 Zbirni podaci i ocjena količina metala u taložnoj tvari (μg/m²d) za mjernu postaju Sinj-

Centar grada u 2013. godini (Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka s mjernih postaja na području Splitsko-

dalmatinske županije za razdoblje 1/2013. – 12/2013. God.) .............................................................. 69

Tablica 28 Kvaliteta vode u gradu Sinju z 2012. godinu (Izvor: “Priručnik o temeljnoj kakvoći vode u

Hrvatskoj” Dr. sc. Željko Dadić) ............................................................................................................. 69

Tablica 29 Podaci o odloženim količinama komunalnog otpada na odlagalištu Mojanka (Izvor:

Izvješće o obavljenoj reviziji, Gospodarenje otpadom na području Splitsko-dalmatinske županiji;

Državni ured za reviziju, Područni ured Split; kolovoz 2014.) ............................................................... 71

Tablica 30 Podaci o divljim odlagalištima na području grada Sinja, doznačenim i utrošenim

sredstvima za sanaciju na koncu 2013. (Izvor: Izvješće o obavljenoj reviziji, Gospodarenje otpadom

na području Splitsko-dalmatinske županiji; Državni ured za reviziju, Područni ured Split; kolovoz

2014.) .................................................................................................................................................... 73

Tablica 31 Stupanj priključenosti korisnika na stupanj odvodnje (Izvor: Uvodni materijal za

prezentaciju projekta na sjednici Gradskog vijeća Grada Sinja za projekt Poboljšanje vodno –

komunalne infrastrukture, aglomeracija Sinj, Hrvatske vode, 2015., str. 7) ........................................ 75

Tablica 32 Rezultati analize kvalitete vode po mjestu ispitivanja u Cetinskoj krajini (Izvori:

Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske vode, str.154)........................................ 75

Tablica 33 Površina, broj stanovnika, duljina nerazvrstanih cesta i prosječna gustoća mreže

nerazvrstanih cesta u odnosu na površinu jedinice lokalne samouprave te u odnosu na broj

stanovnika na području Splitsko-dalmatinske županije (Izvor: Državni ured za reviziju, Izvješće o

obavljenoj reviziji, Održavanje nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Splitsko-

dalmatinske županije, 2013.) ................................................................................................................ 79

Tablica 34 Pregled udaljenosti ključne prometne infrastrukture (Izvor: Izračun autora) ..................... 80

Tablica 35 Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta u Sinju u

2011. (Izvor: Državni zavod za statistiku, Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala I

korištenja interneta) ............................................................................................................................. 80

Tablica 36 Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u Sinju (Izvor:

Popis stanovništva 2011.) ..................................................................................................................... 81

7

Popis slika Slika 1 Europska financijska sredstva namijenjena ulaganju u regije: kohezijska politika EU-a za

razdoblje 2014. – 2020. (Izvor: Europska komisija) .............................................................................. 12

Slika 2 Postupak strateškog planiranja razvoja Grada Sinja usklađen je s Nacrtom metodoloških

smjernica za izradu Strategije razvoja urbanog područja (Izvor: Nacrt metodoloških smjernica za

izradu Strategije razvoja urbanog područja, MRRFEU, lipanj 2015.) .................................................... 14

Slika 3 Metodologija izrade Strateškog razvoja grada Sinja (Izvor: Deloitte pristup; Nacrt

metodoloških smjernica za izradu Strategije razvoja urbanog područja) ............................................. 15

Slika 4 Geografski smještaj grada Sinja (Izvor: Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske

makroregije, A. Šušnjara 2013.) ............................................................................................................ 17

Slika 5 Topografski položaj naselja unutar Grada Sinja (Izvor: Razvojne mogućnosti grada Sinja u

okviru splitske makroregije, A. Šušnjara 2013.) .................................................................................... 18

Slika 6 Metropolitansko područje Splita s prikazom razvojnih okosnica, ključnih cestovnih pravaca i

poslovnih zona (Izvor: A. Šušnjara: Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske makroregije;

2013.) .................................................................................................................................................... 19

Slika 7 Stanovništvo Grada Sinja u periodu od 1857.-2011. (Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. –

2001., CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova

2011, www.dzs.hr) ................................................................................................................................ 21

Slika 8 Dobno-spolna piramida stanovništva Grada Sinja 2001. i 2011. godine (Izvor: Državni zavod za

statistiku, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011. i Popis 2001.) .................... 23

Slika 9 Društvena i zdravstvena infrastruktura grada Sinja (Izvor: Lokalna razvojna strategija - LAG

“Cetinska krajina”) ................................................................................................................................ 25

Slika 10 Opseg programa predškolskog odgoja i naobrazbe na području grada Sinja u 2014. godini te

najmanji iznos sredstava koje je Grad Sinj dužan osigurati za realizaciju iskazanih programa (Izvor:

Prijedlog odluke o mjerilima i kriterijima za izdvajanje sredstava za financiranje programa javnih

potreba u području predškolskog odgoja u jedinicama lokalne samouprave na području Splitsko-

dalmatinske županije u 2014. godini) ................................................................................................... 27

Slika 12 Registrirana nezaposlenost za gradove Sinj i Split te Splitsko-dalmatinsku županiju, na 31.

prosinac svake naveden godine 2004.-2014. te do travnja 2015. godine (Izvor: Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Statistika; Deloitte, interna analiza) .............................................................................. 40

Slika 13 Registrirana nezaposlenost po dobnoj strukturi u gradu Sinju (Izvor: Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Statistika 2015.; Deloitte, interna analiza) .................................................................... 40

Slika 14 Obrazovanje starijih od 19 godina u gradu Sinju (Izvor: Institut sinergije znanosti i društva,

http://iszd.hr/HRstat/) .......................................................................................................................... 41

Slika 15 Usporedba obrazovne strukture ukupne populacije grada i nezaposlenih u Sinju (Izvori: DZS,

Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, popis 2011.,

www.dzs.hr; HZZ, Statistika, Registrirana nezaposlenost: Razina obrazovanja, Mjesto stanovanja,

https://statistika.hzz.hr; Deloitte, interna analiza) ............................................................................... 41

Slika 16 Stanovništvo Sinja staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti (Izvor: DZS, popis

2011.) .................................................................................................................................................... 42

Slika 17 Zaposleni prema područjima djelatnosti u gradu Sinju (Izvor: Podaci iz popisa stanovništva iz

2011., Državnog zavoda za statistiku, www.dzs.hr; Deloitte, interna analiza) ..................................... 45

Slika 18 Uvoz – sinjsko gospodarstvo (Izvor: kao slika 17) .................................................................... 47

Slika 19 Gospodarske zone Kukuzovac u Sinju – korištenje i namjena površina (izvor: web stranica

Gospodarske zone Kukuzovac - http://www.gzk.hr/Default.aspx) ...................................................... 48

../../../gkozulj/Documents/Sinj/Tekst%20strategije/Strategija%20Sinj_v13.docx#_Toc424709381

../../../gkozulj/Documents/Sinj/Tekst%20strategije/Strategija%20Sinj_v13.docx#_Toc424709381

8

Slika 20 Prostorni plan uređenja grada Sinja – korištenje i namjena površina (Izvor: Grad Sinj) ......... 51

Slika 21 Udjeli vrste korištenja poljoprivrednog zemljišta (Izvor: Grad Sinj, Deloitte analiza) ............. 54

Slika 22 Usporedba strukture poslovnih prihoda Grada Sinja za 2009. i 2014. godinu (%) (Izvor:

Samostalni izračun na temelju podataka Državnog ureda za reviziju, izvješće o obavljenoj reviziji;

Grad Sinj, Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika) ....................................... 57

Slika 23 Usporedba strukture poslovnih rashoda Grada Sinja za 2009. i 2014. godinu (%) (Izvor:

Samostalni izračun na temelju podataka Državnog ureda za reviziju, izvješće o obavljenoj reviziji;

Grad Sinj, Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika) ....................................... 57

Slika 24 Usporedba proračunske strukture gradova Sinja, Splita, Imotskog, Metkovića i Knina u 2013.

godini (Izvor: Izračun autora) ................................................................................................................ 58

Slika 25 Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju za područje Turističke zajednice grada

Sinja (Izvor: Statistička analiza turističkog Prometa Splitsko-dalmatinske županije za 2010., 2011.,

2012., 2013., 2014.) .............................................................................................................................. 65

Slika 26 Broj noćenja na području TZG Sinja prema mjesecima za 2007., 2010. i 2013. godinu (Izvor:

TZG Sinj) ................................................................................................................................................ 65

Slika 27 Odlagalište otpada Mojanka i okolna naselja (Izvor: Ekonerg d.o.o.: Elaborat zaštite okoliša

za ocjenu o potrebi procjene izmjene zahvata sanacije odlagališta otpada Mojanka na okoliš, rujan

2014.) .................................................................................................................................................... 72

Slika 28 Aglomeracija Sinj (Izvor: Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.) ................................... 76

Slika 29 Prikaz dostupnosti brzine širokopojasnog pristupa internetu na području grada Sinja (Izvor:

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), objedinjeni preglednik) ................... 81

Slika 30 Aktivno stanovništvo Grada Sinja koje obavlja zanimanje i dnevno cirkulira na rad prema

mjestu rada 2001. godine (Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: dnevni i

tjedni migranti, po naseljima) ............................................................................................................... 82

Slika 31 Autobusni promet tvrtke Promet d.o.o. na području grada Splita i okolice podijeljen je na

četiri Tarifne zone (Izvor: Promet d.o.o. Split, www.promet-split.hr) .................................................. 82

Slika 32 Prijedlog novog rješenja prigradske željeznice od Splita do Sinja (Izvor: Savez za željeznicu:

Prigradski željeznički promet na području splitske konurbacije) .......................................................... 84

9

1. Uvod Strateško planiranje daljnjeg razvoja grada Sinja temeljna je zadaća vodstva Grada, a njegova

realizacija mora biti karakterizirana međusektorskom suradnjom te konsenzualnim definiranjem

ključnih izazova i prilika. Stoga vodstvo Grada Sinja zajedno sa svim relevantnim dionicima sinjskog

društva kontinuirano promišlja, diskutira i donosi viziju budućeg suživota zajednice koja putem

strateških dokumenta omogućuje svim zainteresiranim stranama jasnu, preglednu i konzistentnu

politiku dugoročnog prosperiteta Grada.

Strategija razvoja grada Sinja za razdoblje 2015.-2020. obuhvaća programski i vremenski okvir koji je

usklađen s planovima na razini RH i EU, što omogućuje integraciju gradske strategije s dokumentima

više razine, te se na taj način ostvaruju preduvjeti za sufinanciranje relevantnih ključnih projekata.

Gradska upravna tijela imaju jasne lokalne ovlasti u kontekstu fiskalne i administrativne

odgovornosti putem kojih utječu na gospodarski razvoj grada i opće-društveni napredak zajednice.

Ova Strategija osim fokusa na navedene ovlasti Grada kao ključnim polugama za ostvarivanje

zacrtanih strateških ciljeva i pokretanje željenih promjena, sagledava i širi kontekst mogućnosti koje

su izvan okvira jedinice lokalne samouprave.

Važna polazišna točka pri izradi ove

strategije bio je prethodno izrađen i

usvojen dokument sličnog karaktera

pod nazivom „Strateški razvojni

program grada Sinja“, pripremljen od

strane Sveučilišta u Splitu u

studenom 2007. godine, a koji daje

sveobuhvatan pregled zatečenog

stanja i vizije budućeg razvojnog

plana grada za višegodišnje razdoblje.

Naime, navedena studija detaljno

opisuje sve relevantne elemente

specifičnog sinjskog okruženja te sukladno tadašnjim trendovima, očekivanjima i razmišljanjima

pruža ključne smjernice djelovanja gradskih tijela. Kao takav, dokument je predstavljao ključnu

polazišnu točku za izradu nove Strategije razvoja grada Sinja za naredni period: od 2015. do 2020.

godine. Naime, danas, osam (8) godina kasnije, došlo je do značajnih promjena kako u samom gradu

tako i u eksternom okruženju, ponajprije uslijed dugogodišnje ekonomske krize te ulaska Hrvatske u

EU. Stoga novi dokument Strategije reflektira navedene promjene, ali i evaluira realiziranost

prethodnog dokumenta, odnosno status ostvarenosti predviđenih ciljeva i planiranih aktivnosti.

Nadalje, s ciljem zadržavanja kontinuiteta razvojne politike, novi dokument procjenjuje relevantnost

i održivost pojedinih nerealiziranih ciljeva, mjera i projekata, sagledavajući ih u kontekstu novih EU i

nacionalnih smjernica i regulativa, te ih zajedno s novo identificiram ciljevima i mjerama projicira za

vremensko razdoblje do 2020. godine.

Strategija je također važna jer je Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, u

nastavku teksta: Zakon ili ZRR) propisana obaveza izrade strategije urbanog područja, pa se tako

ovim dokumentom ispunjava i ta zakonska obaveza. Istim zakonom predviđa se izrada još dva

planska dokumenta: nacionalne strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, kao i županijske

razvojne strategije. Sva tri strateška dokumenta moraju biti sadržajno povezana, stoga Strategija

Strategija ima za cilj poslužiti kao vodič za dugoročni razvoj grada, skrb za javni interes i opće dobro, a koji je razumljiv i dostupan široj zajednici.

10

razvoja grada Sinja mora biti usklađena sa županijskom i nacionalnom strategijom, jer se time

omogućuje Gradu integriranje svojih strateških ciljeva, mjera i projekata s višim razinama upravljanja

(županijska, nacionalna, regionalna i EU), čime se omogućava da isti budu adekvatno valorizirani i

sufinancirani. Međutim, važno je naglasiti da u trenutku izrade ove Strategije Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova Europske unije nije izradilo nacionalnu strategija regionalnog razvoja, a

samim time nisu napravljane i usvojene županijske razvojne strategije.

Zaključno, u nadolazećem periodu postoje izazovi, ali i značajne prilike na koje se ovaj dokument

usredotočuje jer predstavljaju budućnost za ljude koji žive, uče, rade i ulažu u ovaj grad. Putem

partnerstva između građana, lokalnih tvrtki, javnih ustanova, nevladinih udruga i vjerskih

organizacija, želja je da Strategija u potpunosti reflektira interes svih građana, jer ciljevi ove

Strategije mogu se postići samo ukoliko postoji šira potpora i aktivno sudjelovanje lokalnog

stanovništva.

11

2. Pristup izradi strategije

2.1. Svrha strategije Strategija grada Sinja je multi-sektorski strateški dokument koji određuje i usklađuje ključne razvojne

prioritete urbanog područja, u ovom kontekstu grada Sinja, za period od 2015. do 2020. godine.

Strategija daje prikaz trenutnog stanja, evaluira trenutne snage i slabost, kao prilike i prijetnje,

(re)definira viziju grada te određuje ciljeve, mjere i projekte koji bi trebali biti postignuti do 2020.

godine. U skladu s time, Strategija (odnosno njen akcijski plan provedbe) također opisuje ključne

resurse za provedbu mjera i projekata: određuje odgovornosti i uloge za provedbu navedenih mjera,

definira vremenski plan realizacije ključnih projekata te opisuje potencijalne izvore financiranja. Na

taj način se osigurava kontinuitet

provedbe Strategije bez obzira na

moguće političke i društvene

promjene.

Stvaranje dugoročne vizije Grada

zahtijeva prikupljanje informacija i

stavova različitih javnih, civilnih i

privatnih subjekata, odnosno svih

relevantnih gradskih dionika. Takav

način rada i komunikacije pružio je

platformu za usklađivanje različitih

gradskih socijalnih, ekonomskih i

ekoloških interesa i perspektiva.

Obzirom da ovaj dokument nastoji sumirati sve glavne ishode analiza, rasprava i strateških

promišljanja navedenih dionika koji su ostvareni tijekom procesa kreiranja strategije, on će ujedno

poslužiti kao razumljiv i široj publici uvijek dostupan vodič dugoročne skrbi za javni interes i opće

dobro.

Pri izradi ove Strategije autori su se koristili brojnim EU, nacionalnim, regionalnim i gradskim

dokumentima, znanstvenim radovima i projektnim elaboratima kao izvorima podataka za provedbu

analiza te za usklađivanja gradske Strategije sa smjernicama i regulativama ključnih europskih,

nacionalnih i regionalnih institucija.

Strategija razvoja grada Sinja temelji se na pretpostavci da se na budući razvojni put grada može

značajno utjecati i unaprjeđivati ga putem dobro osmišljenih i pravodobno implementiranih javnih,

privatnih i građanskih inicijativa i projekata. Ukoliko su sve navedene inicijative naslonjene na

navedene relevantne EU, nacionalne i lokalne politike, strategije i planove, realizacija istih biti će

brža i učinkovitija uz mogućnost sufinanciranja. Uspjeh same Strategije ovisit će o nizu čimbenika,

uključujući političku volju, podršku svih relevantnih dionika, realizaciju planiranih ulaganja te

dosljednost u provođenju njezinog akcijskog plana.

2.2. Politika regionalnog razvoja – usklađenost sa smjernicama viših razina

4.2.1. EU smjernice Europska komisija, svjesna da više od dvije trećine europskog stanovništva živi u urbanim

područjima, prepoznaje gradove kao mjesta gdje se pojavljuju izazovi, ali i nalaze rješenja. Gradovi su

Strategija se temelji na pretpostavci da se na razvojni put grada može značajno utjecati putem dobro osmišljenih i pravodobno implementiranih inicijativa i projekata.

12

mjesta razvitka znanosti i tehnologije, kulture, kreativnosti i inovacija te jedna od ključnih mjesta za

ublažavanje utjecaja klimatskih promjena. Jednako tako, u gradovima su koncentrirani problemi kao

što su nezaposlenost, socijalna isključenost i siromaštvo. Stoga će upravo razvoj gradova odrediti

budući ekonomski, socijalni i teritorijalni razvoj Europske unije.

Europska komisija razvila je kohezijsku politiku s ciljem smanjivanja nejednakosti među regijama

EU-a radi postizanja uravnoteženog gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja. Takva politika

nalazi se u samim temeljima europske zajednice, odnosno svoje ishodište nalazi u Rimskom ugovoru

iz 1957. gdje se navodi potreba zemalja članica „da osnaže jedinstvo svojih gospodarstava i osiguraju

skladan razvoj smanjivanjem razlika koje postoje između pojedinih regija i smanjivanjem zaostalosti

zapostavljenih regija”. Takav stav dodatno se učvršćuje Libanonskim ugovorom (2010.) gdje se

člankom 174. ističe: „Radi promicanja sveukupnog skladnog razvitka, Unija razvija i provodi svoja

djelovanja koja dovode do ojačavanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije. Unija posebice

nastoji smanjiti nejednakosti među razvojnim razinama različitih regija te zaostalosti regija

u najnepovoljnijem položaju”.

Kohezijskom politikom predviđeno je ostvarivanje ciljeva pametnog, održivog i inkluzivnog rasta koji

su definirani u strategiji Europa 2020. Da bi ostvarila navedene ciljeve, Europska komisija namijenila

je posebna financijska sredstva (sljedeća slika) kanalizirana prema regijama kroz tri fonda kojima se

financiraju relevantni projekti.

Slika 1 Europska financijska sredstva namijenjena ulaganju u regije: kohezijska politika EU-a za razdoblje 2014. – 2020. (Izvor: Europska komisija)

DODJELJUJU SE KROZ3 FONDA

EUROPSKIFOND ZA

REGIONALNI RAZVOJ

EUROPSKI SOCIJALNI

RAZVOJ

KOHEZIJSKIRAZVOJ

SREDSTVA KOHEZIJSKE POLITIKE

Sredstva mogu koristiti regije i gradovi, a čiji okviri ne moraju pratiti administrativne granice jedinica

lokalne i područne samouprave. Očekuje se da će 5% sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj

(EFRR-a) biti uloženo u integrirani održivi urbani razvoj na nacionalnoj razini.

Da bi gradovi mogli povući predviđena EU sredstva moraju imati pripremljene razvojne strategije. Od

navedenih razvojnih strategija, a kao ex ante uvjet za financiranje projekata, EU očekuje da budu

povezane s tematskim ciljevima i investicijskim prioritetima kohezijske politike te da postoje svi

regulatorni i institucionalni preduvjeti, kao i lokalni administrativni kapaciteti, potrebni za realizaciju

projekata.

Ključni dokumenti relevantni za povlačenje sredstava, a s kojima je Strategija razvoja grada Sinja

usklađena, su:

Strategija Europa 2020;

Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU

strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.;

Operativni programi 2014.-2020.: „Konkurentnost i kohezija“ i „Učinkoviti ljudski

potencijali“; te

13

IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020;

Iako EK nije jednoznačno definirala pristup i metodologiju izrade strategije, zadane su osnovne upute

kao što je npr. važnost suradnje sa zajednicom pri izradi dokumenta kroz savjetovanje s lokalnim

građanskim inicijativama, odnosno potreba izrade strategije kroz kombinirani međusektorski i

teritorijalni pristup.

Strategije gradova trebaju biti provedene kao integrirana teritorijalna ulaganje (ITU), višetematska

prioritetna os ili posebni operativni program. Same projekte unutar svojih strategija odabiru gradovi,

a EK posebno vrednuje projekte koji povezuju urbane i ruralne dimenzije sredine.

4.2.2. Nacionalne smjernice Pored usklađivanja strategije s EU politikama (Strategijom 2020 i Operativnim programima koji

određuju nacionalni okvir za korištenje strukturnih fondova), Strategija razvoja grada Sinja usklađena

je sa sljedećim dokumentima:

Zakon o regionalnom razvoju (ZRR) Republike Hrvatske (NN 147/14);

Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013. (očekuje se izdavanje iste za novo programsko

razdoblje);

Nacrt metodoloških smjernica za izradu Strategije razvoja urbanog područja;

Nacrt prijedloga Strategije prostornog razvoja RH;

Industrijska strategija RH 2014.-2020.;

Strategija pametna specijalizacije (S3);

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske za razdoblje do 2020.;

Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije 2011.-2013./2014.;

Lokalna razvojna strategija LAG “Cetinska krajina”;

Prostorni i urbanistički planovi; te

drugi relevantni dokumenti.

Posebno treba istaknuti da je se ovim ZRR-om (NN 147/14, stupio na snagu u siječnju 2015. godine)

daljnja izgradnja sustava vođenja regionalne politike u RH nastojala uskladiti sa zahtjevima

kohezijske politike Europske unije. Zakonom su određeni novi ciljevi i nositelji politike regionalnog

razvoja u Hrvatskoj, a poseban naglasak stavljen je na jačanje urbane dimenzije politike regionalnoga

razvoja RH. Na taj način nastoji se promijeniti dosadašnja situacija u kojoj gradovi nisu bili u

dovoljnoj mjeri prepoznati kao značajni akteri regionalnoga razvoja.

Zakon stoga predviđa izradu strategije razvoja urbanog područja kao temeljnog strateškog

dokumenta u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja gradova i gradskih aglomeracija. U

Republici Hrvatskoj uspostavljena su tri tipa urbanih područja: urbane aglomeracije, veća urbana

područja (VUP) te manja urbana područja (MUP), a među koje spada i Grad Sinj.

Sukladno Zakonu, pod pojmom urbanog područja Grad Sinj može razmatrati prostor izvan svojih

administrativnih granica, odnosno uključiti šire urbano područje susjednih jedinica lokalne

samouprave – gradove i općine – ili njihove dijelove, uz prethodnu suglasnost njihovih čelnika. Na isti

način ova Strategija razvoja Grada Sinja mogla je obuhvatiti ili samo administrativno područje grada

ili uključiti šire urbano područje koje obuhvaća, osim administrativnog područja Grada Sinja, druge

okolne jedinice lokalne samouprave koje s gradom čine određenu cjelinu zbog svog geografskog

položaja, povezanosti ili drugih čimbenika. Međutim, shodno konzultaciji Gradskih tijela, odlučeno je

da će Strategija razvoja grada Sinja pod pojmom urbanog područja obuhvatiti isključivo

administrativno područje Grada.

14

2.3. Metodologija izrade strategije U trenutku pisanja ovog dokumenta nije postojao javno usvojen i prihvaćen predložak sadržaja,

strukture i metodologije izrade strategije, međutim postojao je Nacrt metodoloških smjernica za

izradu Strategije razvoja urbanog područja (trenutno u fazi javne rasprave) te Pravilnik o obveznom

sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) koje je

predložilo i propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU).

Stoga su postupak kao i metodologija izrade Strategija Grada Sinja provedeni temeljem najboljih

praksi pritom zadovoljavajući sve odredbe gore navedenih nacrta i pravilnika, što će olakšati

naknadno institucionalno praćenje i evaluaciju Strategije.

Slika 2 Postupak strateškog planiranja razvoja Grada Sinja usklađen je s Nacrtom metodoloških smjernica za izradu Strategije razvoja urbanog područja (Izvor: Nacrt metodoloških smjernica za izradu Strategije razvoja urbanog područja, MRRFEU, lipanj 2015.)

Definiranje

obuhvata

urbanog

područja

Uspostava

urbanog

područja

Uspostava

partnerstva za

održivi urbani

razvoj

Priprema

Strategije

razvoja

urbanog

područja

Prihvaćanje i

odobravanje

Strategije

urbanog

područja

Prvi korak u postupku strateškog planiranja bila je odluka da obuhvat urbanog područja bude

isključivo administrativno područje grada Sinja, čime je pojednostavljen i drugi korak jer je grad Sinj

kao urbano područje već uspostavljeno. Zatim je osnovano Partnerstvo za održivi razvoj grada koje je

sačinjeno od relevantnih predstavnika jedinice lokalne samouprave, regionalnog koordinatora,

gospodarskih i socijalnih partnera te civilnih organizacija i udruga građana. Zadaća Partnerstva je

uključivanje i doprinos svih ključnih strana/dionika, sagledavanje strateškog planiranja iz više

dimenzija, osiguravanje ranog prepoznavanja ograničenja i potencijalnih problema te na kraju

dobivanje suglasnosti za postavljene ciljeve, mjere i projekte.

Sama metodologija pripreme i izrade Strategije pratila je smjernice iz ranije navedenog Nacrta uz

primjenu najboljih praksi: definirani su osnovni imperativi/zadaće izrade strategije, provedena je

detaljna unutarnja i vanjska analiza unutar tri makro područja (društvo, gospodarstvo i urbano

okruženje) iz kojih su proizašli razvojni potencijali i potrebe, temeljem kojih je (re)definirana vizija

grada te prioritetni strateški i specifični ciljevi, a njihova provedba definirana je planom koji

obuhvaća projekte u njihovima vremenskim i financijskim okvirima.

15

Slika 3 Metodologija izrade Strateškog razvoja grada Sinja (Izvor: Deloitte pristup; Nacrt metodoloških smjernica za izradu Strategije razvoja urbanog područja)

Razvojni

potencijali

2. Provedba (SWOT)

analize stanja

urbanog područja

1. Evaluacija

situacije vezane uz

izradu strategije

Definiranje

zadatka

Ograničenja

vezana uz

provedbu

zadatka

Osnovni

imperativi

izrade

Strategije

Vanjska analiza

Unutarnja

analiza

Ključne

spoznaje

3. Formuliranje strategije4. Plan

provedbe strategije

Aktivnosti

(projekti)

Odgovornosti,

rokovi, izvori

financiranja

Plan

Vizija

Strateški opći i

specifični ciljevi

Razvojni

prioriteti i

mjere

Prikupljanje (intervjui,

baze podataka) i

obrada podataka

Inicijalna

komunikacija i

(„kick-off”) sastanak

Radionice i analize Razrada i pisanje plana

Razvojne

potrebe

Partnerske konzultacije za održivi urbani razvoj

Aktivnosti provedene tijekom izrade Strategije pratile su niz logičkih koraka u kojima svaki sljedeći

korak ovisi o elementima prethodnog. Također, Strategija je pripremljena poštujući načela rodne

ravnopravnosti i nediskriminacije te održivog razvoja.

3. Teritorijalna pokrivenost Poglavlje Teritorijalna pokrivenost definira i objašnjava obuhvat promatranog urbanog područja

Strategije, opisuje njegove glavne značajke te iznosi širi (nacionalni i međunarodni) kontekst njegove

pozicioniranosti.

3.1. Teritorijalni obuhvat Teritorijalni obuhvat urbanog područja koje je predmet ove strategije je administrativno područje

grada Sinja. Naime, shodno broju stanovnika Sinj je klasificiran kao manje urbano područje (MUP)1 te

stoga može birati da li će obuhvat urbanog područja uključivati:

samo administrativni teritorij jedince lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano

područje (grad Sinj); ili

administrativni teritorij jedince lokalne samouprave koja je ustrojena kao urbano područje

(grad Sinj) i administrativni teritorij susjednih jedinica lokalne samouprave ili njihove dijelove

(npr. prostor Cetinske krajine koja obuhvaća još grad Trilj te općine Hrvace, Otok i Dicmo; ili

prostor prijeratne općine Sinj koja još uključuje i grad Vrliku).

Osnovni kriterij za uključivanje jedinica lokalne samouprave u urbana područja je udio zaposlenih

dnevnih migranata u središte urbanog područja od minimalno 30%. Za grad Sinj nije zamjetan priljev

takvog postotaka dnevnih migranata. Štoviše, Sinj spada u grad koji nema dovoljno izraženu funkciju

1 Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) MUP su gradovi koji, prema

posljednjem popisu stanovništva, imaju manje od 35.000 stanovnika i najmanje 10.000 stanovnika u svom središnjem naselju i/ili su županijskom središtu

16

rada/zapošljivosti pa je funkcionalno vezan uz drugi, veći grad – Split, prema kojem postoji značajna

dnevna migracija građana grada Sinja.

Tablica 1 Obuhvat urbanog područja u skladu s metodologijom MRRFEU

Naziv urbanog područja

Grad - središte urbanog područja

Druge upravne jedinice koje ispunjavaju

kriterij vezan uz dnevne

migracije

Druge upravne jedinice koje ispunjavaju

dodatne kriterije/kriterij prostornog kontinuiteta i koje su dodane urbanom

području

Napomene (pojašnjenja vezana uz dodatne kriterije i kriterij prostornog

kontinuiteta)

Grad Sinj Grad Sinj N/A N/A

Druge upravne jedinice koje ispunjavaju dodatne

kriterije/kriterij prostornog kontinuiteta su 2 grada (Vrlika i Trilj) i tri općine (Hrvace, Otok i

Dicmo). Odlukom gradske Uprave one nisu dodane u urbano područje

grada Sinja Tablica 2 Temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave urbanog područja

Naziv urbanog područja

Jedinice lokalne samouprave Dnevne migracije

Manje urbano

područje

Ukupan broj JLS (ukupno - središte i JLS-ovi koji

ulaze u urbano područje)

Naziv središta urbanog područja

Naziv JLS-ova koje ulaze u

urbano područje

Ukupan broj migranata u

središte

Udio dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih (%)

Grad Sinj 1 Grad Sinj N/A N/A N/A

3.2. Teritorijalni kontekst

5.2.1 Opis glavnih značajki urbanog područja U ovom dokumentu neće se iznositi detaljna klimatska obilježja, geološke, hidrogeološke i

morfološke karakteristike sinjskog područja s obzirom da su opsežno opisana u drugim

specijaliziranim dokumentima grada te se u geološki relativno kratkom vremenskom razdoblju nisu

mijenjala. Izdvojene su tek ključne karakteristike promatranog područja.

Fizičko-geografske značajke

Grad Sinj smješten je između Svilaje i Dinare na sjeveru te Kamešnice na sjeveroistoku uz rub

Sinjskog polja koje se prostire uz srednji tok rijeke Cetine, a sve ga to čini dijelom Dalmatinske

zagore. Sinj se nalazi na 320 metara nadmorske visine te je 30 km udaljen od Jadranskoga mora.

Grad administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji te s obzirom na položaj, koncentraciju

stanovništva, gospodarske djelatnosti i prirodne vrijednosti predstavlja središte Sinjske, a samim

time i Cetinske krajine. Područje grada Sinja ima površinu od 194,27 km2, što predstavlja 4,3%

kopnene površine Splitsko dalmatinske županije.

Prostor grada Sinja predstavlja kontaktno područje metropolitanskog prostora Splita te je položen na

važnoj transverzalnoj okosnici razvoja koja spaja unutrašnjost s morem, što uvjetuje otvorenost i

povezanost područja.

Osim svoje urbane središnjice, područje grada Sinja obuhvaća značajne površine za poljoprivrednu

djelatnost koju čine oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade, dok krški pašnjaci, livade i šume na

izdignutim, brdskim i planinskim predjelima predstavljaju dobru osnovu za slobodnu ispašu stoke.

17

Slika 4 Geografski smještaj grada Sinja (Izvor: Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske makroregije, A. Šušnjara 2013.)

Klimatske značajke

Klima je jedan od najbitnijih čimbenika koji utječu na morfologiju tla, vodene tokove, genezu i

plodnost tla, a time i na rasprostranjenost biljnog pokrivača. Zbog specifičnosti geografskog položaja

Sinja, koji se nalazi u kotlini tek tridesetak kilometara od mora, klimatski se isprepleću umjereno

kontinentalna i sub-mediteranska klima. Za podneblje su karakteristična razdoblja ljetne suše,

nepovoljan raspored oborina tijekom cijele godine te izraziti eolski utjecaj (naročito bura).

Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom zraka od 22°C, dok je najhladniji

siječanj sa srednjom temperaturom zraka od 4°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka

izmjerena u srpnju je 38,4°C, dok je minimalna zabilježena u veljači - 24,2 °C, stoga apsolutno

kolebanje ekstremnih apsolutnih temperatura zraka iznosi 62,6 °C.

Najveća količina oborina pada u posljednja četiri mjeseca u godini, a najviše u prosincu. Ukupan broj

oborinskih dana iznosi 123, a prosječan broj dana s tučom iznosi godišnje 3,7 dana. Snijeg najčešće

pada u veljači (5 dana). Vrijednost hidrotehničkog koeficijenta (HTK) iznosi 1,7, što pokazuje da su

uvjeti navlaživanja u vegetacijskom razdoblju povoljni.

Dominantni vjetrovi u navedenom području su sjeverni vjetrovi koji u godišnjoj raspodjeli zauzimaju

oko 29 % učestalosti, dok na južne vjetrove otpada oko 20% učestalosti. Maksimalne brzine sjevernih

vjetrova prelaze 40 km/h, a južnih 30 km/h.

Naselja i naseljenost

Ranije opisana klima i razne petrografske osobitosti utjecale su na hidrografiju kraja, bogatog

nadzemnim i podzemnim vodama, a pogodan geostrateški položaj i plodno polje bili su ključni za

razvoj života na tom prostoru koji se može pratiti od srednjeg kamenog doba (9000. godina pr.

Krista) sve do danas. U blizini današnjeg sinjskog Grada, na značajnom uzvišenju koje dominira

Sinjskim poljem, pronađeni su ulomci kamenog i kremenog oruđa i oružja iz mlađeg kamenog doba

ili eneolitika (o. 6000 pr. Kr. - 2500 pr. Kr.).

18

Danas, po političko teritorijalnoj nomenklaturi područje (grad Sinj) se sastoji se od četrnaest (14)

prigradskih naselja; Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac

Sinjski, Radošić, Sinj, Suhač, Turjaci i Zelovo.

Slika 5 Topografski položaj naselja unutar Grada Sinja (Izvor: Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske makroregije, A. Šušnjara 2013.)

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine grad Sinj ima 24.832 stanovnika, dok u samom središnjem

dijelu (naselju Sinj) je 11.448 stanovnika.

5.2.2 Prikaz urbanog područja u njegovom širem kontekstu U širem kontekstu (regionalnom, nacionalnom i međunarodnom) po svom položaju, koncentraciji

stanovništva, gospodarskim djelatnostima i prirodnim vrijednostima Grad Sinj zauzima značajno

mjesto u Županiji splitsko-dalmatinskoj koja pripada prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske.

Kontinentalni dio županije odnosni se na područje dalmatinske Zagore u kojoj je Sinj dominantni

grad po broju stanovnika i gospodarskoj aktivnošću.

Važna odrednica budućeg razvoja grada Sinja je njegova (makro)regionalna uloga u prometnoj mreži

dvaju prostornih cjelina:

a) Prostor Splitsko-dalmatinske županije, odnosno širi metropolitanski prostor Splita, u kojem

se Sinj nalazi na važnoj transverzalnoj okosnici razvoja koja spaja unutrašnjost s morem

(Split-Sinj-unutrašnjost RH). Sinj se naime nalazi u sjeveroistočnom dijelu Splitsko-

dalmatinske županije te je tridesetak kilometara udaljen od Splita.

b) Prostor koji se naslanja na Bosnu i Hercegovinu kao važnog gravitacijskog čimbenika i

ključnog regionalnog partnera kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.

Upravo prostorno-cestovna analiza Sinja u kontekstu tih dvaju teritorijalnih okvira predstavlja važnu

perspektivu za razumijevanje trenutnog stanja te promišljanje i planiranje budućih razvojnih

potencijala sinjskog područja. Svakako pri tome treba uzeti u obzir i prirodne osnove, povijesno

naslijeđe te suvremene administrativne okvire cjelokupnog prostora. Naime, snažna prometna

povezanost osigurava da su svi elementi regionalnog sustava istovremeno primatelji i preobrazitelji

procesnih tokova iz okružja i prema okružju, što pojedini grad, pa tako i Sinj, formira društvena

zbivanja u svim geografskim cjelinama kojima pripada.

19

Prva prostorna cjelina kojoj Sinj pripada je metropolitansko područje Splita koje se prostire u dva

smjera:

Obalna transverzalna okosnica: Trogir – Omiš,

Otočko-kontinentalna transverzalna okosnica: Supetar – Sinj.

Slika 6 Metropolitansko područje Splita s prikazom razvojnih okosnica, ključnih cestovnih pravaca i poslovnih zona (Izvor: A. Šušnjara: Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske makroregije; 2013.)

Cjelokupno područje karakterizira jedinstvena socio-ekonomska zajednica povezana dostupnim

javnim prijevozom iz centra područja (Splita) unutar sat vremena2. Upravo zbog dostupnosti i

praktičnosti javne prometne infrastrukture navedene dvije transverzalne okosnice ujedno

predstavljaju razvojne smjernice splitske regije. Tijekom povijesti obalna transverzala razvijala se

brže zahvaljujući jedinstvenoj geografskoj (obalno-nizinskoj) morfologiji, a time i jednostavnijoj

prometnoj povezanosti s gradom Splitom, dok se razvoj prema otocima i unutrašnjosti razvijao

sporije ponajprije zbog reljefne barijere.

Splitsko-dalmatinska županija, kao i sam grad Split, provodi ulaganja u razvoj prometne i komunalne

infrastrukture obje razvojne osi, čime su omogućili kontinuirano razvijanje jedinstvenog dnevnog

urbanog metropolitansko područja Splita. Naime, u posljednjih desetak godina dogodile su se

značajne promjene u kontekstu kontinentalne transverzale, ponajviše zahvaljujući investicijama u

brzu prometnicu kao ključnom preduvjetu razvoja tog djela dalmatinskog zaleđa. Do sada najviše

koristi od razvojnog vala na kontinentalnog transverzali imalo je Dugopolje, za razliku od Sinja koji još

uvijek čeka na daljnju izgradnju adekvatnih prometnica kako bi ojačao svoju ulogu prometnog

čvorišta u mikro-regionalnom prostoru.

Naime, prošle godine, nakon punih 26 godina od početka gradnje, završena je dionica brze ceste

Solin-Klis čime je na adekvatan način spojena autocesta A1 kod Dugopolja s Jadranskom turističkom

cestom (D8) i sa Splitom kao najvećim jadranskim središtem. Provedena rekonstrukcija ceste u puni

profil brze ceste omogućuje sigurno i kvalitetno povezivanje gradova Splita, Solina i Kaštela s

autocestom preko Dugopolja.

2 A. Šušnjara: Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske makroregije (2013.)

20

Iz perspektive grada Sinja, nastavak proširenja navedene brze državne ceste sve do grada (Solin-Klis-

Sinj: D1) značio bi veliki iskorak u prometnoj povezanosti tog područja, jer bi brza cesta u svom

punom profilu, a u nedostatku ostale prometne infrastrukture (nakon ukidanje željezničke trase,

preseljenja splitske zračne luke u Kaštela), postala ključna prometna poveznica kako s makro-regijom

tako i ostatkom Hrvatske. Također, iako je grad Sinj polazište dnevnog tranzita mnogih građana

sinjske krajine koji svoje poslovne i društvene obaveze obavljaju u Splitu, prometna propusnost

grada prema vanjskim/perifernim

područjima je ograničena, a samo

središte grada kojim prolaze glavne

prometnice zagušeno i predstavlja

svojevrsno prometno „usko grlo“. S

obzirom na navedene prometne

nedostatke, s pravom se može zaključiti

da je grad Sinj trenutno u svojevrsnoj

prometnoj izoliranosti.

U kontekstu tog izazova, preostali dio

navedene brze ceste prema Sinju (od Križica/Dicma) planiran je za izgradnju bez jasne naznake u

kojem vremenskom periodu, iako predstavlja jedan od prioriteta grada Sinja i Županije. Paralelno s

rekonstrukcijom brze ceste prema Sinju, jedan od prioriteta grada je i rješavanje pitanja sinjske

zaobilaznice kojom bi se premjestio tranzitni promet iz centra grada, a što je neophodno za daljnji

urbanistički razvoj grada Sinja. Naime, državna cesta razdvaja uže područje grada na dva dijela te je

već postala kritičnom dionicom i to kako za normalno odvijanje prometa na dionici državne ceste,

tako i za rješavanje lokalnog i gradskog prometa.

Obje ceste važne su i za snažnije pozicioniranje grada Sinja unutar druge prostorne cjeline:

pograničnog prostora sa središnjom BiH. Njihovom dogradnjom odnosno izgradnjom dobila bi se jača

cestovna poveznica Dalmacije s BiH. Naime, trenutno je pri završetku projekt rekonstrukcije ceste

Sinj-Vaganj-Livno kojom se put od Sinja do Livna skraćuje za 22 kilometra. Cesta bi trebala zaživjeti

tijekom 2015. godine kada se očekuje dobivanje svih potrebnih dozvola i otvaranje graničnog

prijelaza. Važnost ove ceste je u tome što zajedno s brzom cestom Solin-Klis-Sinj predstavlja najkraću

dionica puta od Dalmacije prema Središnjoj Bosni, a čime se otvaraju brojne perspektive daljnjeg

razvoja dviju regija u područjima turizma i trgovine.

Iz tog razloga, pozicija Sinja kao tranzicijskog pograničnog grada predstavlja značajan potencijal

budućeg smjera razvoja grada. Naime, Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-

2013.3 upravo ističe razvoj i poticanje razvoja pograničnih područja kao jednog od tri strateška

razvojna cilja. Tim ciljem želi se stvoriti platforma za razvoj koordinirane, sustavne i strateški

usmjerene suradnje na lokalnoj, regionalnoj i središnjoj državnoj razini, s partnerima iz susjednih

zemalja kako bi se smanjio negativan utjecaj granica i promovirala društveno-gospodarska kohezija.

Štoviše, ovaj cilj direktno je povezan s kohezijskom politikom EU koja ističe da je prekogranična,

transnacionalna i međuregionalna suradnja važan element u politici gospodarske i društvene

kohezije Europske Unije. Sve navedeno upućuje da pogranični položaj predstavlja jednu od

potencijalno značajnih razvojnih mogućnosti Grada Sinja u okviru participiranja u nacionalnim i EU

razvojnim planovima, a time i sufinanciranja relevantnih projekata.

3 Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva: Strategija regionalnog razvoja

Republike Hrvatske 2011.-2013. (svibanj, 2010.) U trenutku pisanja ovog dokumenta, Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.-2013. još uvijek je na snazi jer nova Strategija koja bi obuhvatila novo vremensko razdoblje 2015.-2020. nije kreirana.

Grad Sinj nalazi se u relativnoj prometnoj izoliranosti uslijed nedostatka adekvatne prometne infrastrukture

21

4. Analiza trenutnog stanja Analiza trenutnog stanja sagledava status Sinja kako iz perspektive samog grada i njegovih unutarnjih

čimbenika, tako i iz konteksta vanjskog okruženja odnosno eksternih čimbenika koji utječu na razvoj

grada. Naime, ovo poglavlje sadrži najvažnija razvojna obilježja, trendove, izazove i potrebe grada

unutar tri makropodručja – društvo (uključujući demografiju i socijalna pitanja), gospodarstvo i

urbano okruženje (uključujući pitanja ekologije i klime).

Ovakav pristup podrazumijeva interaktivnu analizu navedenih područja uočavanjem uzročno-

posljedičnih veza. Analize se zasnivaju na činjenicama i pokazateljima, te nalazima iz prethodnih

studija, strategija i drugih razvojnih dokumenta.

4.1. Društvo

6.1.1. Demografija S pravom se ističe da je stanovništvo temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog života

te razvitka svakog društva, a posebice lokalne zajednice4. Stoga jasna analiza ključnih demografskih

pokazatelja, ali i njegovih socioloških karakteristika, predstavlja temelj za izradu Strategije razvoja

bilo koje zajednice. Štoviše, upravo ključni ciljevi Strategije moraju adresirati potrebe stanovništva,

dok sama implementacija ciljeva (Akcijski plan) treba uzeti u obzir mogućnost te iste zajednice za

provedbu navedenih ciljeva.

Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine na području grada Sinja živjelo je

24.826 stanovnika (49,6% muškaraca i 50,4% žena, srednje starosti od 38,3 godine) neravnomjerno

razmještenih u 14 ranije nabrojanih naselja što predstavlja 5,46% od ukupnog broja stanovnika

Splitsko-dalmatinske županije, odnosno 0,58% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.

Slika 7 Stanovništvo Grada Sinja u periodu od 1857.-2011. (Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., CD-ROM, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011, www.dzs.hr)

24.82625.37325.985

23.849

20.59818.687

16.86415.52614.829

13.77013.20511.543

10.0899.0258.2567.600

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000-2%

1890 1900 1921 19481880 19311869 19101857

+9%

+9%+11%

+12%

+4%+8%

+9%

0,8%

+14%

+5%

+14%

+16%

+10%

-2%+9%

2011200119911981197119611953

Iako se statistički može zaključiti da je u periodu od 1857. do 2011. složena godišnja stopa rasta broja

stanovnika grada Sinja iznosila +0,8%, detaljnija analiza ukazuje da je ovo područje bilježilo rast

populacije u dvoznamenkastom postotku svakih desetak godina, osim u periodima tijekom i između

dva svjetska rata, a kada je i dalje uspijevalo generirati prirast stanovništva od 4 do 8%. Štoviše, osim

ratnih zbivanja, uzrok nešto sporijeg rasta populacije u tom periodu možemo pronaći i u značajnom

odljevu stanovništva uslijed imigracije (SAD i Južna Amerika).

4 Strateški razvojni program grada Sinja (2007.)

22

Tek u novijoj povijesti, odnosno od popisa stanovništva iz 1991. godine, uslijed novih društveno-

gospodarskih procesa, vidljiv je nagli negativni demografski zaokret. Iako je već od popisa 1981.

zabilježen sporiji rast stanovništva uslijed depopulacije pojedinih perifernih naselja grada Sinja

odnosno njegove ekonomske imigracije u veća urbana središta u Hrvatskoj (Split, Zagreb), 1991.

godina predstavlja naglu prekretnicu povijesnih demografskih trendova u i oko Sinja.

Početak Domovinskog rata i tijek ratnih zbivanja rezultirali su time da je veliki dio teritorija šire

Cetinske krajine bio ili zahvaćen ratnim akcijama ili okupiran, a što je rezultiralo značajnim brojem

stradalnika te izbjeglica od kojih se mnogi završetkom rata više nisu vratili svojim domovima. Pored

direktnih posljedica ratnog uništenja infrastrukture i raseljavanja stanovništva, tijekom promatranog

desetljeća unazadovana je i gospodarska slika

tog kraja. Ekonomska tranzicija iz

socijalističkog koncepta u kapitalistički

dodatno je oslabila gospodarske kapacitete

Sinja i njegove okolice što je zatim dodatno

ubrzalo depopulacijsku spiralu. Naime, Sinj je

uslijed svih navedenih čimbenika postao grad

imigracijskog tipa (negativna migracijska

bilanca). Tako je u 2001. godini čak 13 naselja

(od 14 unutar administrativnih granica Grada)

bilo emigracijskog tipa. Štoviše, od 1991. do

2011. Grad Sinj je zabilježio 3099 više iseljenih nego doseljenih osoba5.

Trend ukupne depopulacije je nastavljen i u periodu od 2001. do 2011. godine. Usporedbom dobno-

spolne strukture stanovništva za 2001. i 2011. godinu prema obilježjima dobnog sastava,

stanovništvo Grada Sinja je u prošlom desetljeću prešlo iz tipa starog stanovništva (kontraktivnog) u

izrazito staro stanovništvo (izrazito kontraktivno). Naime izrazito staro/kontraktivno stanovništvo je

ono u kojem udjel osoba starih 65 i više godina iznosi više od 12 %, a u slučaju Sinja ono iznosi 14,3%.

Također, važno je istaknuti povećanje stope ovisnosti starijeg stanovništva koja je definirana kao

udio osoba u dobi 65 i više godina u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi, tj. osobe starosti od 15

do 64 godine. Prema popisu stanovništva iz 2011., ukupan broj osoba starijih od 65 godina u Gradu

Sinju iznosio je 3.542, dok je u radnoj dobi bilo 16.828 stanovnika, što nas dovodi do stope ovisnosti

od 21,05 %. U istom periodu nije došlo do promjena u spolnom sastavu stanovništva.

Tablica 3 Pokazatelji sastava stanovništva Grada Sinja prema spolu i dobi 2001. i 2011. godine (Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2011.: stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, www.dzs.hr)

Pokazatelj6 2001. 2011.

Koeficijent feminiteta (kf) 101,8 101,6

Koeficijent feminiteta (20-39 g.) (kf, 20-39) 90,1 90,1

Mlado stanovništvo (0-14) (%) 21,2 17,9

Zrelo stanovništvo (15-64) (%) 66,7 67,8

Staro stanovništvo (65+) (%) 11,9 14,3

Indeks starosti (is) 56,3 79,5

Koeficijent dobne ovisnosti starih (kd, s) 17,9 21,0

5 Popis stanovništva 2001. i 2001., Državni zavod za statistiku

6 kf – opći koeficijent feminiteta (broj žena na 100 muškaraca)

kf (20-39) – koeficijent feminiteta dobnih kohorti 20-39 godina (broj žena na 100 muškaraca u dobi 20-39 g.) is – indeks starosti – broj starih (65+) na 100 mladih stanovnika (0-14) kd, s – koeficijent dobne ovisnosti starih – broj stanovnika u postradnoj dobi (65+) na 100 stanovnika u radnoj dobi (15-64 g.)

Grad Sinj je uslijed svih navedenih čimbenika postao grad imigracijskog tipa (negativna migracijska bilanca).

23

Nadalje, primjetno je izrazito suženje populacijske piramide – manje stanovništva u svim dobnim

skupinama, do kategorije 45-49. Time je očigledan gubitak stanovništva u bio-reproduktivnoj dobi, a

što će se reflektirati na nastavak depopulacijskog trenda. Slika 8 Dobno-spolna piramida stanovništva Grada Sinja 2001. i 2011. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku, Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, Popis 2011. i Popis 2001.)

Međutim ovdje je važno razlučiti da se smanjenje populacije ponajprije ubrzalo na rubnim naseljima

grada Sinja, gdje je nastavljen proces deruralizacije, dok je središte grada Sinja, pritom misleći na

naselja Sinj i Radošići, ostalo s prilično stabilnim brojem stanovnika (slika dolje) doseljavanjem

stanovnika iz rubnih područja grada.

Tablica 4 Broj stanovnika i njihova gustoća po naseljima grada Sinja (Izvor: Grad Sinj, te Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001./2011., www.dzs.hr)

Naziv nasljelja u

gradu Sinju

Površina

naselja (km2)

Broj stanovnika

2001.

Broj stanovnika

2011.

Promjena broja

stanovnika

Gustoća naseljenosti

2001. (st./km2)

Gustoća naseljenosti

2011. (st./km2)

Bajagić 25 696 562 -134 27,7 22,3

Brnaze 22 3223 3184 -39 147,5 145,7

Čitluk 4 552 488 -64 154,9 136,9

Glavice 17 3876 3753 -123 230,5 223,2

Gljev 29 363 326 -37 12,7 11,4

Jasensko 2 365 341 -24 164,1 153,3

Karakašica 3 705 665 -40 254,4 240,0

Lučane 18 687 649 -38 37,4 35,4

Obrovac Sinjski 23 913 804 -109 39,1 34,4

Radošić 13 602 686 84 47,7 54,3

Sinj 7 11468 11478 10 1571,4 1572,8

Suhač 3 573 571 -2 196,7 196,0

Turjaci 19 1169 1138 -31 62,2 60,5

Zelovo 11 181 181 0 16,2 16,2

Grad Sinj (ukupno) 195 25373 24826 -547 129,8 127,0

24

Obzirom na „presušivanje“ demografskih resursa perifernih naselja, postaje upitno daljnje

funkcioniranje kompenzacijskih odnosa po modelu periferija-centar, odnosno moguće je očekivati

demografsku destabilizaciju samog centra grada. U slučaju kraha nositelja stabilizacije naseljenosti i

razvoja mikroregije došlo bi do potpunog urušavanja sustava i izgubio bi se posljednji potencijalni

razvojni oslonac u mikroregiji.

Do sada uže središte grada uspijevalo je zadržati stabilan broj stanovnika temeljem lokacije

središnjice jedinica lokalne samouprave, odnosno osiguravanjem radnih mjesta u segmentu javne

uprave i drugih javnih uslužnih djelatnosti. Usmjeravajući pogled prema bližoj budućnosti, važno je

naglasiti da su pojedine usluge i funkcije koje pruža javni sektor, posebice usluge od javnog interesa

u koje spadaju: zdravstvo, školstvo, javni prijevoz, poštanske usluge i slično, direktno povezane s

brojem lokalnih korisnika. Stoga se već sada smanjenje ukupnog broja stanovnika grada Sinja sve više

direktno reflektira i na društvenu i gospodarsku aktivnost užeg središta grada. To je trenutno vidljivo

putem nekolicine konkretnih primjera daljnjeg slabljenja gospodarskih aktivnosti, kao što je ukidanje

„nerentabilnih“ autobusnih linija koje povezuju Sinj s udaljenijim naseljima mikroregije (relacija Knin-

Vrlika-Sinj-Split), ukidanje Općinskog suda, gašenje pojedinih poštanskih ureda u rubnim naseljima ili

skraćivanje njihovog radnog vremena. Da situacija nije nimalo bolja u cijeloj Cetinskoj krajini ukazuje

podatak da je u posljednjih 13 godina na ovom području zbog depopulacije zatvoreno najmanje pet

područnih osnovnih škola7 čime su izgubljena i brojna radna mjesta u prosvjeti.

Ukoliko se nastave dosadašnji trendovi smanjenja ili stagnacije stopa rodnosti, Sinj očekuju snažne

promjene dobne strukture koje će biti veliki teret za funkcioniranje zajednice te će imati negativan

utjecaj na društveno-gospodarski razvoj.

6.1.2. Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi te stope kriminala

Prema podacima Centra za socijalnu skrb u Sinju, u čijoj su nadležnosti korisnici svih oblika

socijalne skrbi na području Cetinskog kraja, na kraju siječnja 2015. godine evidentirano je

2.128 korisnika različitih prava pomoći, dok je u isto vrijeme prošle godine bilo 2.390

korisnika pomoći (smanjenje od 262 korisnika, odnosno 11%).

Tablica 5 Socijalne naknade za siječanj 2015. godine u Cetinskoj krajini (Izvor: Centar za socijalnu skrb, Sinj)

Socijalna naknada

Zajamčena minimalna naknada

Doplatak za djecu

Osobna invalidnina

Ostale socijalne naknade

Broj korisnika 295 1.429 334 70

Uzimajući u obzir da je cijeli Cetinski kraj, odnosno nekadašnja Općina Sinj, pod ingerencijom Centra

za socijalnu skrb u Sinju te da je prema popisu iz 2011. na tom području živjelo 48.349 ljudi, može se

zaključiti da otprilike 4,4 % stanovnika Cetinskog kraja prima neku vrstu socijalne pomoći. Međutim,

usprkos relativno niskom postotku korisnika socijalne pomoći, treba imati na umu da dio

stanovništva zbog dugotrajne nezaposlenost više ne ostvaruje pravo na naknadu za nezaposlenost

(kategorija „ostale socijalne naknade“), odnosno više se ne evidentiraju u toj kategoriji.

Kada je u pitanju stopa kriminala, istraživanje sigurnosti 29 najvećih hrvatskih gradova koje su proveli

Ekonomski institut Zagreb i časopis Zaštita, utemeljeno na službenim statističkim podacima

Ministarstva unutarnjih poslova, ukazalo je da se Sinj redovito svrstava među najsigurnije gradove u

Hrvatskoj u četiri ključne kategorije.

7 Školama s malim brojem djece prijeti zatvaranje: http://www.ferata.hr/skolama-s-malim-brojem-djece-

prijeti-zatvaranje/

25

U kategoriji nasilnih kaznenih djela Sinj je na 7. mjestu (na 1000 stanovnika imao je stopu od 0,28

nasilnih kaznenih djela); na tablici imovinskih kaznenih djela zauzeo je 2. mjesto (sa stopom od 3,75);

6. mjesto zauzeo je u kategorijama prometnih žrtava (stopa od 3,50) i zlouporabe opojnih doga

(stopa od 1, 01). Sveukupno, uz Samobor, Požegu, i Varaždin, Sinj spada u najsigurnije gradove u

Hrvatskoj.

Tablica 6 Pozicija grada Sinja na listi 29 najvećih gradova RH u kontekstu pojedinih vrsta kaznenih djela na 1000 stanovnika (Izvor: Zaštita - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine, www.zastita.info)

Rang Grad 2011. Rang Grad 2011.

1 Samobor 0,11 1 Požega 2,99

2 Solin 0,13 2 Sinj 3,75

3 Velika Gorica 0,17 3 Petrinja 5,29

4 Križevci 0,24 4 Virovitica 6,33

5 Sisak 0,25 5 Križevci 6,43

6 Bjelovar 0,27 6 Dubrovnik 7,39

7 Sinj 0,28 7 Đakovo 7,91

Rang Grad 2011. Rang Grad 2011.

1 Varaždin 3,15 1 Samobor 0,19

2 Samobor 3,24 2 Zaprešić 0,48

3 Split 3,42 3 Vinkovci 0,51

4 Zagreb 3,44 4 Čakovec 0,51

5 Križevci 3,45 5 Petrinja 0,52

6 Sinj 3,5 6 Velika Gorica 0,72

7 Karlovac 3,77 7 Sinj 1,01

Stopa nasilnih kaznenih djela Stopa imovinskih kaznenih djela

Stopa žrtava u prometu Stopa zlouporabe opojnih droga

6.1.3. Društvena i zdravstvena infrastruktura Od ključnih ustanova u gradu djeluju Policijska postaja, Dom zdravlja i Gradska knjižnica, a

tradicionalno posluje i Pošta sa svim pratećim uslugama. U gradu radi šest ljekarni (Ljekarna Sinj

(dežurna ljekarna), Ljekarna Varda, Ljekarna Vujanović, Ljekarna Prima Pharme, Ljekarna Joukhadar i

Ljekarna Hedera Helix), dvanaest stomatoloških ordinacija i četrnaest općih ambulanti.

Slika 9 Društvena i zdravstvena infrastruktura grada Sinja (Izvor: Lokalna razvojna strategija - LAG “Cetinska krajina”)

Grad

Ustanove

za

društveni

razvoj

zajednice

Br.

ustanova

Broj djece

(2010/2011)

Br.

ustanova

Broj učenika

(2010/11)

Br.

ustanova

Broj učenika

(2010/2011)

Opća

ambulanta

Stomatološka

amb. Ljekarna

SINJ 6 7 730 15 2898 6 1845 14 12 6

Predškolski odgoj Osnovna škola Srednja škola Zdravstvena zaštita

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Kontinuirane reforme u smjeru centralizacije sustava zdravstva i optimizacija troškova povezanih s

pružanjem zdravstvenih usluga rezultiraju stalnim rizikom da se sinjskom Domu zdravlja ukine

stacionar i rodilište, a čime se ugrožava sveukupna dostupnost i temeljno pravo na zdravstvenu skrb.

Već sada sve veći broj zdravstvenih usluga građani Sinja moraju obavljati u Splitu što za stanovnike

okolnih područja poput Vrlike i Hrvaca, koji su od Splita udaljeni preko 70 kilometara, predstavlja

popriličan problem. Upravo se odlukama Ministarstva zdravlja iz sredine 2015. godine, planira

optimizirati Mreža javne zdravstvene službe kojom se određuje potreban broj zdravstvenih

ustanova, privatnih zdravstvenih radnika, odnosno potreban broj timova primarne zdravstvene

djelatnosti, broj timova specijalističko-konzilijarne zdravstvene djelatnosti i specijalističke

26

dijagnostike po djelatnostima, potreban broj postelja po djelatnostima i po vrstama bolničkih

zdravstvenih ustanova te potreban broj postelja po stacionarima domova zdravlja. Tako se na

području Splitsko-dalmatinske županije predviđa ukidanje 17 timova obiteljske medicine, mahom na

području otoka i Dalmatinske zagore (na području Cetinskog kraja predviđeno je ukidanje dvaju

timova obiteljske medicine u Vrlici i Hrvacama).

Jedina veterinarska stanica u ovom trenutku je Likomed veterina koja osim svog regularnog vremena

rada, stoji u pripravnosti 0-24 za hitne slučajeve. Nekada jedina ustanova sa javnim ovlastima za

liječenje domaćih životinja bila je Veterinarska stanica Sinj nad kojom je u međuvremenu otvoren

stečaj. Naime, uslijed smanjenja prihoda, sve većim problemima likvidnosti, rastom dugovanja

prema dobavljačima koji su sve češće obustavljali isporuku lijekova i drugih roba te kašnjenjima

isplata plaća, došlo je do dugotrajne blokade žiroračuna te je većina stručnih zaposlenika napustila

tvrtku koja je trenutno u procesu likvidacije.

Sinj ima dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) koje djeluje u kontinuitetu još od 1907. godine, a

posljednjih pola stoljeća DVD Sinj ima 24-satno dežurstvo 365 dana u godini. Uz 8 zaposlenih u

operativi je još 20-ak stalnih članova i 10 pripadnika vatrogasne mladeži. Izravno su odgovorni za

protupožarnu zaštitu na području grada Sinja i općina Hrvace i Otok te kao stožerna vatrogasna

postrojba za Cetinsku krajinu za gradove Trilj i Vrliku te općinu Dicmo. Godišnje imaju između 250 i

300 intervencija i spadaju među najuspješnije u državi. Sinj za rad DVD-a godišnje izdvaja oko 1,6

milijuna kuna8. Međutim, krajem 2014. godine Grad je usvojio prijedlog o osnivanju Javne

vatrogasne postrojbe Grada Sinja kojom se želi dodatno profesionalizirati vatrogasna služba koja bi

imala 18 profesionalnih vatrogasaca.

6.1.4. Odgoj i obrazovanje te sport Obrazovanje u Republici Hrvatskoj uključuje predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko

obrazovanje, visoku naobrazbu te cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje. Važan segment analize u

sektoru obrazovanja u gradu Sinju je prepoznavanje usklađenosti mogućnosti obrazovanja i potreba

važnih za razvoj gospodarstva grada. Uvidom u trenutno stanje čini se da ova dva važna segmenta

nisu usklađena i bilo bi važno to u budućnosti uskladiti, posebice u strukovnim i tehničkim srednjim

školama.

Predškolski odgoj

Institucionalni predškolski odgoj traje od djetetove prve pa do njegove šeste ili sedme godine

starosti. U institucije koje provode predškolski odgoj spadaju dječje jaslice, dječji vrtići, te tzv.

„predškola“ kao jedan oblik pripreme djece za osnovnu školu u trajanju od 150 sati (što je besplatno

za roditelje) a obuhvaćeno je oko 95% dječje populacije u godini prije upisa djeteta u osnovnu školu.

Predškolski odgoj reguliran je Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97107/07,

94/13), nije obvezan, te njegovo pohađanje nije uvjet za upis u osnovnu (obveznu) školu. Osnivači

predškolskih ustanova mogu biti Jedinice lokalne uprave, fizičke i pravne osobe, ili vjerske zajednice.

Stručni tim vrtića obično se sastoji se od pedagoga, defektologa, logopeda i zdravstvenog voditelja.

U Sinju ima ukupno sedam dječjih vrtića. Grad Sinj osnivač je dječjeg vrtića “Bili cvitak” koji pohađa

574 djece (2014.), a koji održava svoj odgojno-obrazovni rad u pet vrtićkih jedinica/lokacija na

području grada Sinja, od kojih se tri nalaze u naselju Sinj (Bili cvitak, Maslačak i Alkarić), jedna u

Glavicama (Potočnica) te jedna u Brnazama (Vrapčić).

Privatni dječji vrtići u Sinju su: Blagovijest kao vjerski vrtić čiji je osnivač Samostan sestara

Milosrdnica u Splitu kojemu je tijekom 2014. bilo 44 djece, te Čarobni Pianino u kojemu je 105 djece.

8 http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-

%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/267132/Default.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/267132/Default.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/267132/Default.aspx

27

Prema podacima kojima raspolaže Grad Sinj navedeni dječji vrtići zadovoljavaju higijensko-tehničke

zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu

od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne

instalacije, zaštitu od požara i zaštitu od provale. Svi vrtići također zadovoljavaju i sva osnovna

ekološka i estetska mjerila.

Slika 10 Opseg programa predškolskog odgoja i naobrazbe na području grada Sinja u 2014. godini te najmanji iznos sredstava koje je Grad Sinj dužan osigurati za realizaciju iskazanih programa (Izvor: Prijedlog odluke o mjerilima i kriterijima za izdvajanje sredstava za financiranje programa javnih potreba u području predškolskog odgoja u jedinicama lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije u 2014. godini)

Broj djece

DV Bili Cvitak 574

Privatni vrtići 149

UKUPNO 723 32 81 191.081,00 kn 7.738.740,00 kn

6 12 95.541,00 kn 1.146.480,00 kn

Potreban broj zaposlenika po

Državnom pedagoškom

standardu

Prosječna plaća po zaposlenom u

predškolskom odgoju za 2014.( po

Zakonu o predškolskom odgoju.)

Minimalna sredstva koja je jedinica

lokalne samouprave dužna izdvojiti

za utvrđeni program u 2014.

Broj

odgojnih

skupina

26 69 95.540,00 kn 6.592.260,00 kn

Prema prijedlogu Splitsko-dalmatinske županije, a u skladu s brojem djece u dječjim vrtićima,

minimalno potrebno izdvajanje Grada Sinja za predškolski odgoj iznosi 7,7 milijuna kuna, što se

odnosni na plaće djelatnika vrtića. Ukupna izdvajanja Grad za vrtiće u posljednjim godinama iznose

oko 10 milijuna kuna (2014).

Za istaknuti je da, u zadnjih nekoliko godina postoji tendencija ujednačavanju sudjelovanja roditelja

u gradskom ili privatnom vrtiću. Tako na području grada Sinja svi roditelji u cijeni programa sudjeluju

jednako, a Grad je na njima prihvatljiv način, osigurao veći obuhvat djece. Drugim riječima, Gradsko

vijeće Grada Sinja odlukom iz 1. prosinca 2014. osigurao je uvjete sufinanciranja smještaja (810,00

kn) svoj djeci koja koriste programe predškolskog odgoja u privatnim ustanovama koje realizaciju

njihove javne potrebe predškolskog odgoja.

Grad Sinj procjenjuje planirani obuhvat djece programima predškolskog odgoja putem Plana mreže

dječjih vrtića na području Grada, te je započeo s pripremama izgradnje novog dječjeg vrtića u

Turjacima i Hanu.

Osnovno i obvezno obrazovanje

Osnovna škola (OŠ) u RH traje 8 godina, te učenicima pruža opće obrazovanje. Osnovno obrazovanje

sastoji se od dva stupnja obrazovanja od po četiri godine, tj. razredne nastave koju poučava jedan

učitelj, i predmetne nastave koju poučava više učitelja, zavisno o broju nastavnih predmeta.

Osnovno obrazovanje učenicima pružaju odgojno-obrazovne ustanove, upravno-administrativne

cjeline - Osnovne škole skupa sa svojim podružnicama, odnosno područnim školama, najčešće s

mješovitim razrednim odjelima i za učenike od 1.do 4.razreda.

U Gradu Sinju djeluju sljedeće osnovne škole i područna odjeljenja: OŠ Fra Pavla Vučkovića, OŠ Ivana

Lovrića, OŠ Marka Marulića, OŠ Ivana Mažuranića (Han). Također, u Sinju djeluje Osnovna glazbena

škola Jakova Gotovca (osnovana je 14. listopada 1958. pod prvim nazivom Niža muzička škola u

Sinju) u kojoj se nudi osnovno glazbeno obrazovanje u Sinju.

Sljedeća tablica pokazuje ključne podatke navedenih četiri osnovni škola: brojeve učenika,

zaposlenika, odjela, računala, centralnih i područnih škola.

28

Tablica 7 Opseg djelatnosti osnovnih škola na području grada Sinja (Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije u 2015. godini; 10. ožujak 2015.)

Broj

računala

40

26

43

5

Broj područnih

škola Naziv osnovne škole Broj učenika Broj odjela

Broj centralnih

školaBroj zaposlenika

762 69 35 1 2IVANA LOVRIĆA

MARKA MARULIĆA 630 76 33 1 3

657 62 29 1 2FRA PAVLA VUČKOVIĆA

JAKOVA GOTOVCA 228 26 27 1 0

Škole na području grada Sinja djeluju u relativno zadovoljavajućim uvjetima te nisu poznati slučajevi

radikalnog neispunjavanja minimalnih uvjeta propisanih zakonom o obrazovanju u osnovnim

školama. Međutim, osnovna škola Fra Pavla Vučkovića trenutno radi u zgradi u vlasništvu

Franjevačke provincije iz Splita te je neminovna potreba pronalaženje vlastitog adekvatnog rješenja.

Stoga su Grad Sinj, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH te Splitsko-dalmatinska županija

započeli projekt izgradnje nove zgrade osnovne škole (s pripadajućom dvoranom) i Osnovne

glazbene škola Jakova Gotovca na lokaciji Put Pazara u Sinju. Projekt je zamišljen na način da se

financiranje raspodjeli 50 - 50% između osnivača Županije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta, a Grad Sinj će za tu svrhu dati zemljište na Starom pazaru u vrijednosti od 8 milijuna kuna.

Projekt je u početnoj fazi realizacije.

Srednje škole

Prema podacima Grada Sinja na području grada djeluje ukupno 4 srednje škole: dvije gimnazije,

jedna strukovna i jedna tehničko-industrijska škola

Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti: jedna je od najstarijih

srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji te prva u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim

jezikom. Godine 1838. provincija Presvetog Otkupitelja (Split) ujedinjuje postojeće

samostanske škole u Domaće učilište Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, a koje je

organizirano u tri stupnja, odnosno u tri samostana: Zaostrog, Knin i Sinj. Godine 1854. to

učilište počinje s cjelovitim radom u Sinju pod nazivom Javno više hervatsko gimnazije u Sinju

pod upravom oo. franjevaca Presvetog Otkupitelja i kreće s nastavnim programom na

hrvatskom jeziku. Time postaje prvom hrvatskom gimnazijom u Dalmaciji. Provincija 1908.

gradi novu gimnazijsku zgradu na Alkarskom trkalištu u Sinju i školuje profesore za Gimnaziju

na domaćim i inozemnim sveučilištima. Gimnazija 1939. škola počinje danovati pod pravim

imenom Franjevačka klasična gimnazija u Sinju s pravom javnosti.

Gimnazija Dinka Šimunovića stara je gimnazijska ustanova koja je započela djelatnost školske

godine 1921./1922., a izrasla je iz tradicijskog sinjskog klasičnoga obrazovanja. Škola nema

posebnih organizacijskih jedinica i djeluje samostalno. Utemeljena je kao ustanova koja je

razvijala onodobne narasle potrebe za skladom između društveno-humanističkoga i

prirodoslovno-matematičkoga obrazovanja. U suradnji s Goethe Institutom - njemački

kulturni centar u Zagrebu, u okviru projekta Škole – partneri budućnosti 11. svibnja godine

2009. otvorena je multimedijalna učionica sa svrhom učenja i promicanjem njemačkoga

jezika i njemačke kulture u svijetu razvijanjem međunarodne suradnje, razmjene učenika,

profesora i volontera.

Tehnička i industrijska škola Ruđera Bošković obavlja djelatnost strukovnog obrazovanja

redovnih učenika i strukovno obrazovanje odraslih. Strukovno obrazovanje odraslih

obuhvaća programe za stjecanje srednje stručne spreme, programe prekvalifikacije i

programe stjecanja niže stručne spreme.

29

Tablica 8 Smjerovi i programi Tehničke i industrijske škole Ruđera Bošković (Izvor: Grad Sinj)

Područje rada Trajanje Programi

Strojarstvo

Četverogodišnje trajanje strojarski tehničar, tehničar za strojeve i uređaje, računalni tehničar u strojarstvu

Trogodišnje trajanje

tokar, bravar, strojobravar, vodoinstalater, limar, autolimar, automehaničar, mehaničar alatnih strojeva, finomehaničar, instalater grijanje i klimatizacije.

Elektrotehnika

Četverogodišnje trajanje elektrotehničar, tehničar za elektroniku

Trogodišnje trajanje elektromehaničar, elektroinstalater, autoelektričar, elektroničar-mehaničar

Obrada drva Trogodišnje trajanje stolar

Cestovni promet Četverogodišnje trajanje tehničar cestovnog prometa

Trogodišnje trajanje vozač motornog vozila

Graditeljstvo, geodezija i građevinski materijal

Trogodišnje trajanje klesar

Srednja strukovna škola Ban Josip Jelačić djeluje u približno 3200 m2 školskog prostora i

4000 m2 okolnog zemljišta. Nastava se izvodi u 13 učionica, kabinetu za ugostiteljska

zanimanja kuhar-konobar, 4 kabineta informatike te kabinetima za kemiju, frizere,

kozmetičare pedikera. U sklopu škole nalazi se športska dvorana koju koriste tri srednje škole

grada Sinja.

Tablica 9 Strukovni programi Srednje strukovne škole Ban Josip Jelačić (Izvor: Grad Sinj)

PROGRAMI

Ekonomija i

trgovina

Ekonomist

Komercijalist

Prodavač

Ugostiteljstvo i

turizam

Konobar

Kuhar

Turističko-hotelijerski komercijalist

Osobne usluge

Frizer

Kozmetičar

Pediker

Podaci o opsegu djelatnosti, što uključuje broj učenika, djelatnika, odjela, računala i objekata, sve

četiri navedene srednja škole nalaze se u sljedećoj tablici.

Tablica 10 Opseg djelatnosti srednjoškolskih ustanova na području Sinja (Izvor: Prijedlog odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda srednjih škola i učeničkih domova Splitsko-dalmatinske županije u 2015. godini; 19. ožujak 2015.)

SSŠ BANA J. JELAČIĆA

Naziv srednje škole Broj učenika Broj zaposlenika Broj odjela Broj računala Broj objekata

783 74 31 69 2

355 38 12 29 2

594 68 24 57 2

GIMNAZIJA DINKA ŠIMUNOVIĆA

TEH.I IND.ŠKOLA R.BOŠKOVIĆA

FRANJEVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA 214 30 8 33 1

Trenutni problem koji se uočavaju u srednjoškolskom obrazovanju u Sinju:

Nedostatak usklađenost srednjoškolskog obrazovanja i gospodarskog razvoja grada

Nepostojanje đačkog doma ili druge adekvatne infrastrukture za smještaj učenika

30

Ustanove za dodatno obrazovanje i cjeloživotno učenje

Osim gore navedenih obrazovnih ustanova koje izvode programe osnovnoškolskog (obaveznog) i

srednjoškolskog obrazovanja, na području grada Sinja postoje i ustanove koje pružaju cjeloživotno

obrazovanje. Cjeloživotno obrazovanje obuhvaća stjecanje i nadograđivanje, odnosno usavršavanje,

svih vrsta sposobnosti, interesa znanja i kvalifikacija. Pojam cjeloživotnog obrazovanja može se

odnositi na sve oblike obrazovanja: od formalnog obrazovanja, koje se izvodi prema programima

odobrenih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta radi stjecanja stručnog znanja,

vještina i sposobnosti (npr. tečajevi na fakultetu), preko neformalnog koje označava organizirane

procese učenja usmjerene na osposobljavanje i usavršavanje za rad, za različite socijalne aktivnosti

te učenje za osobni razvoj (npr. usavršavanje vještina potrebnih na radnom mjestu) i neformalnog

obrazovanja. Od organizacija koje pružaju obrazovanje u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja na

području grada Sinja najvažnije su:

Pučko otvoreno učilište Sinj - javna ustanova za obrazovanje odraslih i ostalo obrazovanje, u

kojoj dvadesetak predavača suradnika s visokom stručnom spremom različitih profila

osigurava široki spektar obrazovnih programa koji su verificirani od MZOS te koji se upisuju u

radnu knjižicu.

Centar za obrazovanje odraslih Semafor – ustanova koja vrši izvođenje niza programa

srednjoškolskog obrazovanja odraslih. Sva zanimanja su verificirana od strane MZOS, a u

sklopu centra djeluje i škola za strane jezike.

Visokoškolsko obrazovanje

Na području grada Sinja ne postoji niti jedna ustanova za visokoškolsko obrazovanje.

Promocija obrazovanja i znanosti

U gradu Sinju registrirane su i djeluju dvije udruge (Znanost i Alka, te Dalmatinski Centar za znanost,

inovacije i tehnologiju) koje se bave promocijom važnosti obrazovanja i znanosti, organizacijom

stručnih i znanstvenih predavanja, okruglih stolova, simpozija i festivala znanosti. Nadalje, u gradu

se tradicionalno održava Festival znanosti Sinj, projekt je koji sufinancira Grad Sinj i koji se uspješno

održava već punih pet godina, a po mišljenju mnogih jedan je od najbolji u Hrvatskoj jer obuhvaća

najbolje znanstvenike i sveučilišne profesore iz Hrvatske i dijaspore koji održavaju popularna

predavanja za građanstvo, osnovne, srednje škole i dječje vrtiće. U gradu djeluje Gradska knjižnica

Sinj koja je smještena na katu zgrade Narodnog sveučilišta. Trenutno stanje knjižnog fonda je 27 779

svezaka, odnosno 16 853 naslova.

U gradu djeluje Fond Gospi Sinjskoj koji je ustanovio Samostan Čudotvorne Gospe Sinjske s ciljem

stipendiranje studenata lošijeg imovinskog stanja. Također, Grad Sinj odlukom Gradskog vijeća

stipendira sljedeće kategorije:

uspješne i darovite studente;

studente iz obitelji lošeg imovnog stanja;

studente iz obitelji sa sedmero i viske djece.

studente iz obitelji sa četvero i više djece na redovnom školovanju.

Tijekom 2014. godine, Grad Sinj je izdvojio oko 1,6 milijuna kuna za Program javnih potreba u

školstvu, koji je namijenjen za unaprijeđene uvjeta školovanja učenika i studenata s područja Grada

Sinja, očuvanje, odnosno poboljšanje postojećeg učeničkog i studentskog materijalnog standarda, te

stvara uvjete potrebne za kvalitetniji rad sinjskih osnovnih i srednjih škola, u skladu s postojećim

općim aktima i objektivnim proračunskim mogućnostima. Javnim potrebama u školstvu Grada

utvrđuju se programi, projekti, djelatnosti, akcije i manifestacije za čiju su realizaciju, u Proračunu

Grada Sinja, u Razdjelu 1 – Ured Grada Grada Sinja, planirana sredstva koja se raspoređuju za

potpore istaknute u sljedećoj tablici.

31

Tablica 11 Sredstva za realizaciju Programa javnih potreba u školstvu planirana u Proračunu Grada Sinja za 2014. godinu

Potpora Kategorija Sub-kategorija Iznos

Potpore učenicima i studentima

Naknade građanima i kućanstvima iz Proračuna

Stipendije 800.000,00 kn

Sufinanciranje prijevoza učenika i studenata

600.000,00 kn

Potpore školstvu i znanosti

Potpore znanstvenim projektima

Festival znanosti 50.000,00 kn

Potpore osnovnim i srednjim školama

Program asistenta u nastavi za učenike s teškoćama

60.000,00 kn

Neraspoređena sredstva

Nagrade najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola i njihovim profesorima-mentorima

90.000,00 kn

Grad Sinj također sufinancira troškove javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola koji stanuju

na udaljenosti većoj od 5 kilometara od škole.

Gradsko vijeće također je ustanovilo Savjet mladih Grada Sinja kao savjetodavno tijelo radi aktivnog

uključivanja mladih u javni život Grada. U Savjet mladih Grada Sinja mogu biti birane osobe u dobi od

15 do 29 godina, koje imaju prebivalište na području Grada Sinja, a pravo predlaganja imaju udruge

mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća i drugi registrirani oblici organiziranja mladih s

područja Grada Sinja.

Sport

Javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave su programi, odnosno aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu

samouprave, kao što su:

poticanje i promicanje sporta,

provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata,

djelovanje sportskih udruga, sportskih zajednica i saveza,

sportska priprema, domaća i međunarodna natjecanja te opća i posebna zdravstvena zaštita

sportaša,

zapošljavanje osoba za obavljanje stručnih poslova u sportu,

sportsko-rekreacijske aktivnosti građana,

sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom,

planiranje, izgradnja, održavanje i korištenje sportskih građevina značajnih za jedinicu

lokalne i područne (regionalne) samouprave te provođenje i financiranje znanstvenih i

razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja sporta.

Prema stavu gradske Uprave, sport ima iznimnu tradiciju i nezaobilazna je komponenta svekolikog

javnog, kulturnog, odgojnog i zdravstvenog identiteta, zanimanja i interesa građana, te je uz Gospu

Sinjsku i Sinjsku Alku, važan element prepoznatljivosti grada. Stoga se Grad Sinj javno očitovao da

sport i sportske aktivnosti na području grada smatra izuzetno važnim, prvenstveno u kontekstu

poticanja sportskih aktivnosti kod što većeg broja građana, ulaganja u razvoj mladih sportaša radi

očuvanja dostignute razine kvalitete sinjskog sporta i stvaranja šire kvalitetne osnove kao uvjeta

daljnjeg napretka, očuvanja postojeće kvalitete koja doprinosi promidžbi Grada Sinja, te poticanju

osnivanja školskih sportskih društava.

Grad Sinj godišnje izdvaja oko 3 milijuna kuna za sport, od toga 90%-95% namijenjeno je radu

sportskih udruga. Sportske zajednice grada Sinja utvrđuje sportske udruge od interesa za Grad Sinj te

ih dijeli u tri kategorije:

32

1. Sportske udruge od posebnog interesa za grad Sinj: Nogometni klub “Junak”, Košarkaški klub

„Alkar“, Sportska zajednica Sinj;

2. Sportske udruge od interesa za grad Sinj: Nogometni klub “Glavice”, Ženski rukometni klub

“Sinj”, Muški Rukometni klub “Kamičak”, Ženski odbojkaški klub “Sinj”, Ženski rukometni

klub „Cetina“, Nogometni klub “Tekstilac”, Ragbi klub „Sinj“, Atletski klub „Sinj“, Borilački

klub „TANG SOO DO“;

3. Sportsko-rekreacijske udruge: Udruga za mali nogomet “Sinj”, Planinarsko društvo „Svilaja“,

Aero klub „Sinj“, Športsko ribolovno društvo “Cetina”, Konjički klub „Alkar“, Tenis klub “Sinj“,

Nogometni klub „Brnaze“, Športsko društvo „Branitelj“, Boćarski klub „Sinj“, Stolno-teniski

klub „Sinj“, Konjički klub „Sokol“, Šahovski klub „Sinj“, Kuglački klub „Sinj“.

Ostale sportske udruge uključuju: Gimnastički klub „Sinj“, Ženski nogometni klub „Glavice“,

Kickboxing klub „Kula“, Boćarski klub „Pržina“, Konjički klub "Alamo", Škola jahanja „Alkarske ergele

Sinj“, Športski klub uzgajivača golubova „Sinj-1996“ i druge.

Prema zaključcima tematske sjednice Gradskog Vijeća (srpanj 2015. godine), osnovni problem

sinjskog sporta je financiranje postojećih klubova koji se često u 100 % iznosu financiraju iz

Proračuna Grada, te ekspanzija osnivanja novih klubova s jednakim poslovnim modelom participacije

u proračunskim sredstvima, a kojih uslijed dugogodišnje gospodarske krize ima sve manje.

4.2. Gospodarstvo Ključni faktori gospodarskog razvoja su stanovništvo, površine namijenjene gospodarskim

aktivnostima (Gospodarska Zona - GZ Kukuzovac), vodeni resursi, sirovine i poljoprivredni resursi,

energija te prometna infrastruktura i povezanost (u kontekstu prometnih i energetskih koridora).

6.2.1. Opća gospodarska kretanja BDP po glavi stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji u periodu od 2009. do 2012. godine

nominalno je narastao za nešto manje od 1% (sa 58.635 kn na 59.200 kn), međutim uzimajući u obzir

ukupnu stopu inflacije9 u istom periodu, a koja je iznosila 4,3%, zapravo je došlo do pada realnog

BDP-a po glavi stanovnika po ukupnoj stopi od 3,2 %. U odnosnu na Hrvatsku, indeks je bio osjetno

ispod prosjeka te je u navedene 3 godine varira između 78,7 i 76,5.

Nadalje, prema podacima Financijske agencije (Fina) te Izvješća o stanju u gospodarstvu Splitsko-

dalmatinske županije, sinjski poduzetnici tijekom proteklih godina poslovali su sukladno

gospodarskom okruženju, a koje je bilo izuzetno izazovno.

Tablica 12 Konsolidirani financijski rezultati gospodarstva Republike Hrvatske za 2013. godinu u milijunima kuna (Izvor: Izvješće o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu)

GodinaBroj

poduzetnika

Dobit nakon

oporezivanja

Gubitak nakon

oporezivanja

Konsolidirani

financijski rezultati

Broj

zaposlenih

2010. 96.758 27.709 25.393 2.316 843.948

2011. 98.530 32.911 25.731 7.464 851.386

2012. 97.254 30.740 27.963 2.777 829.874

2013. 101.191 30.392 26.862 3.529 830.928

Tijekom 2013. godine, poduzetnici Hrvatske su već pet godina zaredom poslovali u uvjetima recesije.

Negativni trendovi iz poslovne 2012. godine su nastavljeni i u 2013. godini (ostvaren je pad bruto

domaćeg proizvoda od 1,0%; smanjen je izvoz roba i usluga za 1,0%; smanjen uvoz roba i usluga za

1,7% i to prvenstveno zbog smanjenja industrijske proizvodnje za 2,0% i smanjenja trgovine na malo

za 0,6%). Poduzetnici su nastavili adresirati loše ekonomske prilike rezanjem troškova što se vidi i po

smanjenju ukupnog broja zaposlenih koji je u periodu od 2010. godine smanjen za 1,5%. Ukupan broj

9 Izvor: Državni zavod za statistiku, kalkulator inflacije (http://www.dzs.hr/app/rss/stopa-inflacije.html)

33

poduzetnika u 2013. godini je rastao, međutim ključni razlog tomu možemo pronaći u pojavi

jednostavnoga društva s ograničenom odgovornošću u hrvatskoj praksi. Ovaj modificirani oblik

društva s ograničenom odgovornošću prvi se put predstavio izmjenom Zakona o trgovačkim

društvima tijekom druge polovice 2012. godine. Kako ovaj oblik poduzetništva najčešće ne

podrazumijeva nova zapošljavanja, povećanje broj poduzetnika nije značajno utjecalo na broj

zaposlenih.

Gospodarski izazovi i trendovi preslikavaju se sa nacionalne razine na lokalnu raznu. Štoviše, mikro-

regionalna područja, poput grada Sinja, često prolaze lošije odnosno se teže nose sa većim

gospodarskim turbulencijama jer imaju manje opcija i alata za djelomično neutraliziranje negativnih

utjecaja.

Tablica 13 Konsolidirani financijski rezultati poduzetnika grada Sinja, (Izvor: Izvješća o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2010., 2011., 2012., 2013. godinu; *FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

GodinaBroj

poduzetnikaUkupni prihodi Ukupni rashodi

Dobit nakon

oporezivanja

Porez na

dobit

Konsolidirani

financijski rezultat

Prosječan broj

zaposlenih

2010 243 549.072.901 559.118.146 14.768.558 28.408.821 -13.640.263 1.445

2011 248 551.806.188 553.938.877 16.998.862 4.412.692 -6.545.380 1.360

2012 236 658.555.645 671.768.932 18.581.604 3.249.542 -16.462.829 1.440

2013 230 697.558.800 685.383.354 25.078.553 4.277.099 7.898.347 1.376

2014* 240 683.537.000 649.379.000 46.786.000 6.444.000 27.714.000 1.599

Sinjski poduzetnici u izazovnim makroekonomskim okolnostima poslovali su nešto lošije od

hrvatskog i županijskog prosjeka. U periodu između 2010. i 2014. godine 5% poduzetnika zatvorilo je

svoje tvrtke, a sukladno tome prosječan broj zaposlenih kod njih smanjen je također za oko 5%.

Međutim, onaj dio poduzetnika koji je opstao tijekom 2013. godine nastavio je s prilagodbom svoga

poslovanja okolnostima te je nakon godina negativnih financijskih rezultata zahvaljujući jakom rastu

prihoda (rast od 27% u usporedbi sa 2010.) imao pozitivne konsolidirane financijske rezultate. Prema

dostupnim konsolidiranim financijskim izvještajima za 2014. godinu, pokazatelji ukazuju na nastavak

pozitivnih trendova.

Uspoređujući ih sa bližom konkurencijom, na rang listi gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije poduzetnici grada Sinja zauzeli su 5. mjesto po sumiranoj neto dobiti (27,7 milijuna kuna), što je više od poduzetnika u gradova kao što su Split, Kaštela, Trogir i Makarska. Po broju zaposlenih bili su na 7. mjestu, 8. mjesto zauzeli su po dobiti razdoblja te 9. mjestu po ukupnim prihodima. Što se tiče poticajne gospodarske klime, podatak da po broju poduzetnika grad Sinj se nalazi na 6. mjestu (iako je 3. grad po veličini u županiji10) govori o tome da usprkos GZ Kukuzovac i lokalnim poticajnim mjerama Grad još uvijek nije stvorio atraktivnu poduzetničku klimu.

Analizirajući pojedinačne poduzetnike, razvidno je da je najveće poduzeće po ostvarenim prihodima

u 2014. godini bilo MEGST d.o.o. koje je ostvarilo 110.189.000 kuna prihoda, odnosno 16,12% svih

prihoda poduzetnika sa sinjskog područja. Najveća 4 poduzeća su ostvarila 43,45% svih prihoda, dok

je 10 najvećih ostvarilo 60,76% svih prihoda.

10

U Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji 16 gradova

34

Tablica 14 Rang lista prvih deset poduzetnika grada Sinja po ukupnom prihodu u 2014. (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Redni broj Naziv Ukupan prihod u tis. kn

1. MEGST d.o.o. 110.189

2. INDUSTRIUS d.o.o. 68.690

3. INTER S.T.E.E.L. d.o.o. 62.167

4. CETINA d.d. 55.917

5. PICOTRANS d.o.o. 29.938

6. VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE d.o.o. 23.121

7. MERCATOR COMMERCE d.o.o. 21.073

8. NAPRIJED d.o.o. 15.860

9. PROMET SINJ d.o.o. 14.885

10. BRNAŽANKA d.o.o. 13.499

Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu 415.339

2014. godini poduzetnici grada Sinja povećali su ukupne prihode prema 2013. godini za 7,2%, a

ukupne rashode za 4,9%, što je rezultiralo povećanjem ekonomičnosti ukupnog poslovanja. Tako je

na 100 kuna

ukupnih rashoda u 2014. godini ostvareno 105,3 kuna prihoda, prema 103,0 kune prihoda u 2013.

godini. Zbog visokog udjela dugoročnih i kratkoročnih obveza te shodno tome velikog iznosa

kamata, ekonomičnost financijski prihoda je vrlo niska, ali, kao i ekonomičnost izvanrednih prihoda,

nema značajniji utjecaj na krajnji rezultat poslovanja.

Tablica 15 Ekonomičnost poslovanja – odnosi prihoda i rashoda poduzetnika grada Sinja - prihodi na 100 kuna rashoda (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Opis 2013. 2014.

Poslovni prihodi prema poslovnim rashodima 103,9 106,4

Financijski prihodi prema financijskim rashodima

36,7 21,2

Izvanredni prihodi prema izvanrednim rashodima

118,6 113,7

Ukupni prihodi prema ukupnim rashodima 103,0 105,3

Promatrajući prosječnu neto plaću po zaposlenom kroz prizmu veličine poduzeća, u gradu Sinju

uočavamo negativnu korelaciju veličine poduzeća i visine plaće, što nije slučaj na razini Županije i

Države. Objašnjenje ovakve distinkcije leži u činjenici da poduzeće Industrius d.o.o., koje spada u

kategoriju malog privatnog poduzeća, zapošljava gotovo 10% svih zaposlenih na području Sinja, uz

prosječnu plaću od čak 20.365 kn, čime značajno diže prosjek plaća. Također, tradicionalno veće

plaće u poduzećima u državnom vlasništvu u Sinju su manje od onih u privatnom vlasništvu, ponovno

zbog značajnog utjecaja poduzeća Industrius d.o.o.

Tablica 16 Prosječna plaća u gradu Sinju, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj prema veličini i obliku vlasništva (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Veličina poduzetnika/oblik vlasništva

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kunama

Grad Sinj Splitsko-

dalmatinska županija

Republika Hrvatska

Mali 4.846 3.957 4.063

Srednji 4.261 5.247 5.240

Veliki - 4.827 5.987

35

Državno 4.743 6.143 6.234

Privatno 4.918 4.123 4.529

Zadružno 1.341 3.585 3.712

Mješovito 3.656 5.318 6.106

Sve veličine/oblici vlasništva 4.757 4.319 4.878

U odnosu na 2013. godinu plaće su u većini djelatnosti oscilirale u okviru +/- 10%, dok je veći porast

uočljiv u djelatnostima rudarstva i vađenja (41,4%) te prerađivačke industrije (119,2%), u koju spada

i djelatnost tvrtke Industrius d.o.o.. S druge strane, prosječna plaća u području ostalih uslužnih

djelatnosti smanjila se za 30,9%, što je ujedno i jedini pad veći od 5,3%. U apsolutnim iznosima, na

prvome mjestu po visini prosječne neto plaće je djelatnost poslovanja nekretninama (samo dvoje

zaposlenih) s prosječnom neto plaćom od 9.184 kune (193,1% prosjeka grada), dok se na začelju

nalaze ostale uslužne djelatnosti s iznosom od 2.030 kuna (42,7% prosjeka grada).

36

Tablica 17 Prosječne mjesečne neto plaće poduzetnika grada Sinja po područjima djelatnosti u 2014.g. (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Područje djelatnosti Broj

zaposlenih

Prosječna mjesečna neto plaća u kn

Iznos Indeks

2014./13. Odnos prema

prosjeku grada

A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 10 4.166 115,0 87,6

B) Rudarstvo i vađenje 15 3.095 141,4 65,1

C) Prerađivačka industrija 395 7.887 219,2 165,8

D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

2 3.176 - 66,8

E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda 177 4.748 103,5 99,8

F) Građevinarstvo 343 3.438 94,7 72,3

G) Trgovina a veliko i malo 201 3.317 98,8 69,7

H) Prijevoz i skladištenje 118 3.831 104,4 80,5

I) Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

97 3.041 101,2 63,9

J) Informacije i komunikacije 41 5.906 106,4 124,2

K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

2 3.348 101,9 70,4

L) Poslovanje nekretninama 2 9.184 100,6 193,1

M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 75 3.239 104,9 68,1

N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

57 3.206 105,2 67,4

O) Javna uprava i obrana; obavezno soc. osig. - - - -

P) Obrazovanje 20 4.386 106,7 92,2

Q)Djelatnosti zdravstvene zaštite i soc. skrbi 36 4.376 108,8 92,0

R) Umjetnost, zabava i rekreacija 5 3.670 95,3 77,2

S) Ostale uslužne djelatnosti 3 2.030 69,1 42,7

Ukupno 1.599 4,757 128,7 100,0

U 2014. godini gotovo polovica ukupne dobit od 40.353.000 kune, u visini od 19.437.000 kuna,

ostvarena je u prerađivačkoj industriji, a slijede ju djelatnosti prijevoza i skladištenja, građevinarstva,

informacija i komunikacija te trgovina na veliko i malo. S druge strane, najveći gubici ostvareni su u

djelatnostima građevinarstva, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te trgovine na veliko i

malo. Također, najveća promjena u odnosu na 2013. godinu vidljiva je upravo u rastu dobiti

prerađivačke industrije, od čak 567%.

37

Tablica 18 Dobit i gubitak po djelatnostima te broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti/gubitkom u 2014. godini (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Područje djelatnosti

Dobit razdoblja (tis. kn)

Gubitak razdoblja (tis. kn)

Broj poduzetnika koji su u 2014. godini

ostvarili

2013. 2014. 2013. 2014. Dobit Gubitak

A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 91 54 111 79 9 2

B) Rudarstvo i vađenje 2.019 1.333 0 0 3 0

C) Prerađivačka industrija 2.916 19.437 650 143 24 8

D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

0 94 16 0 3 0

E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda

135 36 63 717 1 3

F) Građevinarstvo 3.254 4.069 6.535 7.832 21 17

G) Trgovina a veliko i malo 3.037 3.574 622 1.084 46 29

H) Prijevoz i skladištenje 2.973 4.238 97 700 8 4

I) Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

2.504 1.270 126 237 12 4

J) Informacije i komunikacije 4.061 3.603 0 126 5 1

K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

88 115 0 0 1 0

L) Poslovanje nekretninama 4 5 0 0 1 0

M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

1.464 1.353 1.491 1.481 18 9

N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

442 95 8 25 3 3

O) Javna uprava i obrana; obavezno soc. osig.

- - - - - -

P) Obrazovanje 258 294 149 0 4 0

Q)Djelatnosti zdravstvene zaštite i soc. skrbi

572 595 137 167 4 1

R) Umjetnost, zabava i rekreacija 378 188 5 40 1 1

S) Ostale uslužne djelatnosti 6 0 1 9 1 2

Ukupno 24.201 40.353 10.012 12.639 165 84

Ukoliko promatramo uspješnost poslovanja prema veličini i obliku vlasništva u gradu Sinju, vidljivo je

da glavnina dobiti sinjskih pravnih subjekata dolazi iz aktivnosti malih, privatnih poduzeća.

Tablica 19 Analiza rezultata poslovanja sinjskih pravnih subjekata - Prikaz dobiti i gubitka prema veličini poduzetnika i oblicima vlasništva u 2013. i 2014. godini (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Veličina poduzetnika/oblik vlasništva

Broj poduzetnika

Dobit razdoblja Gubitak razdoblja

2013. 2014. Indeks 2013. 2014. Indeks

Mali 246 23.547 39.758 168,8 7.695 8.848 115,0

Srednji 3 654 595 91,0 2.316 3.791 163,7

Veliki - - - - - - -

Državno 4 175 38 21,8 0 271 -

Privatno 228 23.204 39.999 172,4 5.443 7.830 143,9

Zadružno 10 170 305 179,4 0 27 -

Mješovito 7 652 10 1,6 4.568 4.511 98,7

Sve veličine/oblici vlasništva

249 24.201 40.353 166,7 10.012 12.639 126,2

38

Struktura aktive sinjskih poduzetnika pokazuje 13,9% manji udio dugotrajne imovine u ukupnoj aktivi

od udjela dugotrajne imovine na razini Županije, te 16,2% manji udio od udjela na razini Države. S

druge strane, udio kratkotrajne imovine sinjskih poduzetnika u aktivi je za 31,7% veći od udjela

kratkotrajne imovine u aktivi na razini županije te 34,8% veći od udjela na razini Države.

Struktura pasive pokazuje nerazmjerno velik udio odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg

razdoblja poduzetnika Grada Sinja u odnosu na Županiju (305,9% veći udio) i Državu (381,4% veći

udio). Što se tiče udjela dugoročnih obveza u pasivi, on je na osjetno nižoj razini nego na razini

Županije i Države, a udio kratkoročnih obveza je u okvirima županijskog i državnog prosjeka.

Tablica 20 Usporedna struktura aktive i pasive poduzetnika u Sinju, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Republici Hrvatskoj (Iznosi u tisućama kuna, udjeli u %)(Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Opis Grad Sinj Županija Republika Hrvatska

Iznos Udjel Iznos Udjel Iznos Udjel

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

48 0,0 9.597 0,0 111.719 0,0

Dugotrajna imovina 465.489 54,9 44.129.631 63,8 702.902.615 65,5

Kratkotrajna imovina 381.199 44,9 23.586.876 34,1 357.462.211 33,3

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi

1.667 0,2 1.388.581 2,0 12.430.902 1,2

Ukupna aktiva 848.404 100,0 69.114.685 100,0 1.072.907.446 100,0

Kapital i rezerve 199.106 23,5 16.452.357 23,8 374.351.215 34,9

Rezerviranja 778 0,1 520.060 0,8 13.522.151 1,3

Dugoročne obveze 139.008 16,4 19.211.448 27,8 294.715.772 27,5

Kratkoročne obveze 334.255 39,4 29.403.556 42,5 344.475.863 32,1

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

175.256 20,7 3.527.265 5,1 45.842.445 4,3

Ukupna pasiva 848.404 100,0 69.114.685 100,0 1.072.907.446 100,0

U Sinju je 2003. osnovan “Poduzetnički centar Sinj” koji uz programe potpore Ministarstva

poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva potiče male gospodarstvenike te održava različite

tematske radionice (npr. o EU fondovima), a glavna namjena je poticanje ruralnog razvitka.

U Sinju također djeluje Udruženje obrtnika Sinj kao stručno-poslovna organizacija obrtnika čije je

sjedište obrta na području gradova Sinja, Trilja i Vrlike te općina Hrvace, Otok i Dicmo.

Tablica 21 Broj i djelatnost obrta u gradu Sinju (Izvor: Grad Sinj)

Ukupno Ugostiteljstvo TrgovinaPrijevozničke

uslugeGrađevina Ostalo

Proizvodni

zanati

Uslužni

zanati

Poljoprivreda i

ribarstvo

Frizerski i

kozmetički obrti2005 413 103 183 29 46 52 n/a n/a n/a n/a

2008 425 71 89 27 88 150 n/a n/a n/a n/a

2012 353 89 77 21 n/a n/a 29 88 11 38

Ukupan broj sinjskih obrta je također od početka gospodarske krize 2008. godine do 2012. pao za

17%, te se u proteklih dvije godine zadržao na relativno stabilnim razinama.

Tablica 22 Vrijednosti osnovnih pokazatelja i standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU: Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti; 2013.)

2010.-2012. Pokazatelj* 2010.-2012. Pokazatelj* 2010.-2012. Pokazatelj* 2010.-2012. Pokazatelj* 2011. Pokazatelj*

Sinj 23.623 76,30% 1.132 33,10% 22,30% 83,70% 102,5 105,30% 82,10% 109,50%

*Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek

Prosječni dohodak per

capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Udio obrazovanog

stanovništva u stanovništvu

16-65 godinaKretanje stanovništva

39

6.2.2. Tržište rada Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. – 2013.11 s pravom ističe da „stanovništvo

ima dvostruku ekonomsku funkciju; s jedne strane je temeljni činitelj gospodarstva jer formira

ponudu rada, a s druge je cilj i svrha svake ekonomske aktivnosti koja se sastoji u potrošnoj funkciji

stanovništva i funkciji rasta standarda stanovništva, koji je jedan od najvažnijih pokazatelja

uspješnosti gospodarskih aktivnosti.“ To vrijedi kako za stanovništvo nacije ili županije, tako i za

pojedinačne gradove.

Ranije je opisan problem depopulacije područja Sinja, kao i političko-ekonomska tranzicija društva

tijekom koje je ugašen dio većih poduzeća u sinjskom kraju (Dalmatinka, Autoprijevoz, Tehnika), što

su neki od povijesnih čimbenika pada gospodarske aktivnosti u gradu Sinju. Također, aktualna

višegodišnja nacionalna gospodarska kriza ima snažan trenutni utjecaj na lokalnu ekonomiju.

S krajem 2014. godine, šestu godinu zaredom, RH se borila s gospodarskom recesijom što se snažno

reflektiralo na pad gospodarskih aktivnosti, a time i na (ne)zaposlenost kako sveukupnog

stanovništva, tako i građana Sinja. U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje krajem prosinca 2014. bilo

su evidentirane 316.763 nezaposlene osobe, odnosno stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je

19,6%. Stavljajući podatke u regionalni kontekst, najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u

promatranom periodu imala je Splitsko-dalmatinska županija sa 45.115 prijavljenih na burzi,

odnosno 14,2 % od ukupnoga broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Spuštajući se još jednu razinu niže,

potkraj 2014. godine najveći apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba bio je u središtu

Županije, gradu Splitu (ukupno 18.341

ili 40,7% nezaposlenih osoba) što je

razmjerno ukupnoj populaciji grada, a

slijede ispostave HZZ-a u Imotskom sa

9,9%, zatim Kaštelim sa 9,7%, te Sinja s

9,4% udjela ukupne županijske

nezaposlenosti. Sličan redoslijed bio je

i na kraju 2013. godine.

Sam grad Sinj bio je izuzetno snažno

pogođen gospodarskom krizom, što je

jasno vidljivo iz trenda velikog rasta nezaposlenosti (slika dolje) koji je započeo s 2008. i trajao sve do

kraja 2013. godine. U usporedbi sa Splitom, Sinj je razmjerno gledano imao puno veće gubitke radnih

mjesta. Split koji je kao županijsko središte utjecaj krize amortizirao zahvaljujući velikom broju radnih

mjesta u javnoj službi (država nije provela reformu javne uprave). Tijekom promatranih pet godina

broj nezaposlenih u Sinju se povećao za 74,7%, odnosno narastao na 2896 registrirana nezaposlena

osobe.

Prvi znakovi opravaka gospodarstva osjetili su se u 2014. kada je do kraja godine broj nezaposlenih u

Sinju pao za 1,1%, a trend se nastavio i s početkom 2015., pa je tako u travnju 2015. bilo registrirano

2837 nezaposlenih osoba u Sinju (1% manje nego u prosincu 2014.), od toga oko 58% čine žene. Kao

glavni pokretač pozitivnog trenda pokazao se sektor poduzetništva, u kojem je broj zaposlenih

narastao za čak 16,2% u 2014. u odnosu na 2013., s 1376 zaposlenih na 1599 zaposlenih.

11

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (svibanj 2010.): Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. – 2013., str. 9.

Grad Sinj bio je izuzetno snažno pogođen gospodarskom krizom, što je jasno vidljivo iz trenda velikog rasta nezaposlenosti

40

Slika 11 Registrirana nezaposlenost za gradove Sinj i Split te Splitsko-dalmatinsku županiju, na 31. prosinac svake naveden godine 2004.-2014. te do travnja 2015. godine (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika; Deloitte, interna analiza)

46.000

18.000

32.000

14.000

42.000

38.000

0,0%+3,9%

+8,3%

+6,2%

+12,6%

+3,8%

-3,1%

2.8372.8652.8962.719

2.4282.266

1.8041.658

1.9022.052

2.1842.296

0

3.000

2.000

1.000

20062005

+8,8%

20142008

+12,0% -1,1%

20092007

+6,5%

-1,0%

+7,2%

+25,6%

2004 201520132011 20122010

Grad Split

Splitsko-dalmatinska županija

Grad Sinj

Negativni učinci rasta nezaposlenosti nisu samo ekonomske prirode, već imaju utjecaj na opću

apatiju, neproduktivnost i inertnost dijela stanovništva, što dodatno produbljuje eroziju društvenog

potencijala. Mlada populacija posebno je podložna ovom problemu. Nezaposlenost mladih je velika,

kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj, sinjskoj razini. Ukoliko širu makroregiju Sinja usporedimo s

ostatkom Hrvatske, razvidno je da krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima

pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak (i zadržavanje posla), dok s druge je strane Sinjska i

Cetinjska krajina, Kordun, dijelovi Like i Slavonije komparativno pružaju mladima vrlo plitko tržište

rada.

Slika 12 Registrirana nezaposlenost po dobnoj strukturi u gradu Sinju (Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Statistika 2015.; Deloitte, interna analiza)

Naime, prema podacima HZZ-a, najzastupljenija dobna skupina nezaposlenih u gradu Sinju su upravo

mladi. Najviše je onih između 20. i 24. godine starosti (14,3%), a odmah iza njih su oni u dobi od 25.

do 29. (12,5%). Razloge nešto veće pogođenosti mladih u dobi od 20-24 godine od onih od 25-29

godina starosti možemo pronaći u relativno višim obrazovnim stupnjevima koje „stariji mladi“

10,2%

3,3%

100%

5,5%

14,3%

9,8%

11,5%

12,5%

10,8%

12,2%

9,9%

41

posjeduju te njihovom duljem vremenu provedenom na tržištu rada, a čime su stekli veću šansu za

pronalazak posla.

Stoga, problem nezaposlenosti treba sagledati i iz konteksta obrazovanja i kompeticija promatrane

populacije. Sljedeća slika prikazuje obrazovanje starijih od 19 godina u gradu Sinju.

Slika 13 Obrazovanje starijih od 19 godina u gradu Sinju (Izvor: Institut sinergije znanosti i društva, http://iszd.hr/HRstat/)

Analiza ukazuje da najveći dio populacije Sinja ima završenu srednju školu (do 3 godine i za KV i VKV

radnike), te ukoliko se usporedi sa strukturom nezaposlenosti, zamjetno je da oni ujedno i najteže

dolaze do zaposlenja. Zanimljivo je da oni bez škole ili nezavršene osnovne škole čine 10,1%

populacije, ali ih je tek 1,4% u masi nezaposlenih u Sinju. Razlog tomu je da većina populacije u toj

kategoriju su stanovnici treće životne dobi koji ili su u mirovini ili nisu radno sposobni, dok 19-

ogodišnji učenici (4. razredi srednjih škola) još nisu dobili diplomu u trenutku popisa stanovništva pa

im se računa samo završena osnovna škola.

Slika 14 Usporedba obrazovne strukture ukupne populacije grada i nezaposlenih u Sinju (Izvori: DZS, Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu, popis 2011., www.dzs.hr; HZZ, Statistika, Registrirana nezaposlenost: Razina obrazovanja, Mjesto stanovanja, https://statistika.hzz.hr; Deloitte, interna analiza)

5,1%

Stanovništvo (ukupno) Nezaposleni

6,7%

5,6%

12,8%

1,4%

100

5,4%

75,3%

59,5%

18,1%

10,1%

100

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

(1) Završena osnovna škola

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

(2) Srednja škola

Analiza broja visoko obrazovanih (prvi stupanj, stručni studij i više škole te fakultet, akademija,

magisteriji, doktorat) i njihov udio u masi nezaposlenih ukazuje na pozitivnu korelaciju visokog

obrazovanja i zapošljivosti. Tome ide u prilog da, osim stvaranja usluga veće dodane gospodarske i

društvene vrijednosti, uloga ove kategorije populacije je dinamičnije prihvaćanje, ali i stvaranje,

novih ideja i stavova te brža prilagodba novim razvojnim procesima, da nabrojimo samo neke od

karakteristike koje usko povezujemo sa kvalitetom obrazovanja. U kontekstu grada Sinja udio visoko

https://statistika.hzz.hr/

42

obrazovnih je 12,3% te iako predstavlja povećanje od popisa 2001. kada ih je bilo 11,3%, on je niži

od hrvatskog prosjeka gdje 17,6% stanovništva starijeg od 19 godina ima taj stupanj obrazovanja.

Također, ukoliko uzmemo u obzir da je jedan od obrazovnih ciljeva strategije Europa 2020 da do

kraja tog vremenskog razdoblja barem

40% osoba u dobi 30.-34. godine ima

završeno tercijarno obrazovanje, a u

čemu je Hrvatska je ipak postavila nešto

niži cilj s 35% (nacionalni udio temeljem

Eurostat-ovog istraživanja iz 2013. iznosi

25.6%), tada je Sinj s 19,5% prilično

daleko od oba zacrtana cilja.

Proaktivna politika regionalnog

gospodarskog razvoja pored investicija u

infrastrukturu treba voditi računa i o

razvoju lokalnog ljudskog potencijala te s

relevantnim lokalnim i regionalnim institucijama aktivno sudjelovati u kreiranju i poticanju

obrazovnih programa i cjeloživotnog obrazovanja. Grad Sinj u tom kontekstu napravio je prve korake

uključivši se u izradu Strategije razvoja ljudskih potencijala Splitsko-dalmatinske županije 2014.-2020

12, kroz EU projekt: “Local Partnership(s) for Employment Social Innovation, Development and

Education Cluster”. Svrha dokumenta bila je stvaranja strateškog i operativnog okvira za pokretanje

pozitivnih društvenih i gospodarskih promjena na području županije i gravitirajuće regije prije svega

putem stvaranja preduvjeta za kvalitetan i ispunjujući život, obrazovanje, zapošljavanje i rad svih

skupina stanovništva. U trenutku pisanja ovog dokumenta traje izrada pratećeg Akcijskog plana

kojim bi se trebale definirati konkretni projekti, te njihovi rokovi i institucije odgovorene za njihovu

provedbu.

Na lokalnoj razini, Grad se treba spustiti na razinu podržavanja, poticanja i provedbe predmetnih

inicijativa za uspostavu i unaprjeđenje programa cjeloživotnog učenja. Naime, jedini način

sprječavanja dugoročne nezaposlenosti ugroženih kategorija stanovnika je prilagođavanje njihovih

vještina potrebama gospodarskog okruženja. U suprotnom, vrlo teško će se moći utjecati na

promjenu prilično loše slike gospodarske aktivnosti populacije Sinja u kojoj je 65% stanovništva ili

ekonomski neaktivno ili nezaposleno (2011. godina)

Tablica 23 Stanovništvo Sinja staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti (Izvor: DZS, popis 2011.)

12

Dokument je završen u travnju 2015., te objavljen na: http://www.svijet-rada.eu/

Proaktivna politika regionalnog gospodarskog razvoja pored investicija u infrastrukturu treba voditi računa i o razvoju lokalnog ljudskog potencijala

Slika 15 Stanovništvo Sinja staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti (Izvor: DZS, popis 2011.)

43

0%

Nezaposleni

35%

NepoznatoEkonomski

neaktivni

Zaposleni

53%

12%

Zaposleni 7142

Nezaposleni, traže ponovno

zaposlenje1944

Nezaposleni, traže prvo

zaposlenje559

Ukupno nezaposleni 2503

Umirovljenici 6131

Osobe koje se bave

obavezama u kućanstvu1268

Učenici ili studenti 2225

Ostale neaktivne osobe 1099

Ukupno ekonomski

neaktivni10723

Nepoznato 2

20370Ukupno

Nezaposleni

Ekonomski

neaktivni

Sagledavajući izazove gospodarstva iz perspektive zaposlenosti, prema popisu stanovništva iz 2011. u

Sinju su ukupno bile zaposlene 7.142 osobe, od toga 4.180 muškaraca i 2.962 žene, što daje udio

zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih u Sinju od 41,47 %. U odnosu na 2001. godinu u 2011.

udio žena u ukupnom broju zaposlenih u gradu Sinju se neznatno povećao s 41,01 %, dok se udio

muškaraca razmjerno smanjio s 58,99% na 58,53 %.

Rast prosječne neto plaće iznosio je visokih 28,7% u promatranom razdoblju, tj. došlo je do rasta s

3.697 kn na 4.757 kn u roku od godinu dana. Međutim, uzrok dramatičnog rasta prosječne neto

plaće treba tražiti u poslovanju brzorastućeg poduzeća Industrius d.o.o. sa sjedištem u Bajagiću, koje

je u 2013. godini za svojih 28 zaposlenih radnika u prosjeku isplaćivala 7.797 kuna neto, dok je u

2014. godini osjetno rastao i broj zaposlenih, na 115, s rastom njihove prosječne neto plaće. Inače,

poduzeće Industrius d.o.o. je u 2014. godini uprihodilo 68.690.040 kuna, što predstavlja rast od

837,1% u odnosu na prošlu godinu te ostvarilo dobit od 17.594.864 kune, odnosno 43,60% dobiti

svih pravnih subjekata u Sinju te 63,49% neto dobiti sinjskih poduzetnika13.

Analiza zaposlenih prema područjima djelatnosti u gradu Sinju ukazuje da većina građana svoje

prihode ostvaruje u sektoru trgovine na veliko i malo te popravcima motornih vozila i motocikala

(19,4%), a zatim u prerađivačkoj industriji (13,4%). Na trećem mjestu je javna uprava, obrana i

obvezno socijalno osiguranje (12,3%). Ukoliko javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom

osiguranju dodamo ostale djelatnosti koje se mahom financiraju iz lokalnog ili državnog proračuna

(djelatnosti pod redovima D, E, P i Q) tada dolazimo do podatka da je 31,7% zaposlenih u Sinju

zaposleno u javnim službama. Ukupni udio djelatnosti u tercijarnom sektoru, a tu spadaju uslužne

djelatnosti poput raznih obrta (nematerijalne usluge), osiguranje, posredovanje, administracija,

čišćenje itd., iznosi visokih 73,3%14, dok sekundarni sektor (industrija, građevinarstvo, rudarstvo,

energetika, brodogradnja i proizvodno obrtništvo) iznosi 25,3%.

S obzirom na geografske značajke cijele sinjske krajine koja je iznimno bogata vodama i pri-

planinskim pašnjacima (pogodnim za sitnu i krupnu stoku) te da je Sinjsko polje taložno zemljište

bogato humusom (pogotovo u sjevernom dijelu npr. Smradovu), podatak da je samo 1,3%

stanovnika zaposleno u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ukazuje da je poljoprivreda

(uključujući stočarstvo) slabo razvijena. Međutim, značajni dio, pogotovo rubnog stanovništva grada

posjeduje i obrađuje poljoprivredno zemljište, a proizvodima se služi za ili kućne potrebe ili njima

13

Izvor: Poslovna Hrvatska, vlastiti izračun, FINA – Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini 14

Pritom uključujući ranije spomenuti javni sektor, iako ga neki izdvajaju kao četvrtu (kvartarnu) djelatnost, (općenito one koje dobivaju plaće iz proračuna kao što su školstvo, zdravstvo, policija, uprava).

44

trguje na sivom tržištu. U svakom slučaju, prirodni resursi sinjskog kraja iznimno su pogodni za

eksploataciju, a potencijal upravo leži u uspostavi adekvatnog odnosa između intenziteta i održivosti

razvoja, odnosno optimalnog načina eksploatacije organskog/ekološkog uzgoja, koji ne samo što

manje šteti okolišu nego je i isplativiji od konvencionalnog ako se pravilno planira i plasira.

45

Slika 16 Zaposleni prema područjima djelatnosti u gradu Sinju (Izvor: Podaci iz popisa stanovništva iz 2011., Državnog zavoda za statistiku, www.dzs.hr; Deloitte, interna analiza)

QC UPFD M XH JG K L NB E I O R S T

2,5%

0,1%1,2%

6,3%

1,0%

8,8%

1,9%

0,3%

5,0%

19,4%

1,8%

4,7%

2,2%

11,6%

0,2%

2,2%2,5%

12,3%

1,4%

13,4%

0,0%

A

1,3%

Jedan od najmanjih udjela (0,3%) u djelatnostima imaju rudarstvo i vađenje (kod B), što je pokazatelj nivoa industrijske proizvodnje u Hrvatskoj jer su

mineralne sirovine osnova proizvodnje suvremenog gospodarstva. Gotovo sve, osim hrane i odjeće (iako djelomično i to) ostvaruje se iz mineralnih sirovina

ili proizvoda izrađenih pomoću njih. Za područje Sinja poseban potencijal ima gips koji spada među najperspektivnije mineralne sirovine za industrijsku

preradu. U RH detektirano je na ukupno 27 lokacija s potencijalom eksploatacije, a Kninsko polje i okolica Sinja (Kojića greda, Slane Stine-Karakašica i

Glavice) područja su s najznačajnijim količinama gipsa u Hrvatskoj te se na njima odvija recentna eksploatacija15. Zanimljivo je da novih istražnih prostora za

gips nema, a eksploatira se na samo 9 lokacija u cijeloj RH.

15

Eksploatacijska polja „Karakašica“ i „Koića greda“ - nositelj koncesije „Ciglana Sinj“ d.o.o., Sinj; eksploatacijsko polje „Vranjkovići“ - nositelj koncesije „Jago komerc“ d.o.o., Split; eksploatacijsko polje „Stipanovića greben-zapad“ - nositelj koncesije „Draga-sadra d.o.o.“ Sinj

http://www.dzs.hr/

46

6.2.3. Poslovno okruženje

Vanjska trgovinska razmjena

Što se tiče vanjsko-trgovinske razmjene, ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do

prosinca 2012., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 12,344 milijarde USD.

Istodobno je uvoz iznosio 20,762 milijardi USD. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 8,43 milijarde USD

te koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom na razini RH iznosio je 0,59.

U 2012. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji je ostvaren izvoz od 608,2 milijuna USD (u 2011.

godini 833,5 milijuna USD), a uvoz je iznosio 860 milijuna USD (u 2011. godini 862,3,2 milijuna USD),

odnosno ukupna vanjskotrgovinska razmjena u 2012. godini smanjena je za 13,4% u odnosu na onu

iz 2011. godine, a koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom veći je od onog na razini države te iznosi

0,71 ponajviše zbog dominantne uloge brodogradnje.

Upravo zbog brodogradnje, karakteristika robne razmjene županije je neravnomjernost po

područjima i lokalnim samoupravama. Naime, gotovo cjelokupna vanjskotrgovinska razmjena

obavlja se u priobalnom području Županije (85,1%) dok je Zagora sudjelovala s 11,59% (u 2011. s

9,88%),

Tablica 24 Izvoz i uvoz grada Sinja u USD (Izvor: Izvješća o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2010., 2011., 2012. godinu; *FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Godina Izvoz Indeks Uvoz Indeks

2009 506.956 n/a 4.353.907 n/a

2010 2.059.416 406,23 12.490.701 286,84

2011 633.193 30,75 17.565.504 140,63

2012 995.011 157,14 29.892.391 170,18

2013* 5.258.852 528,5 12.274.243 41,06

2014* 7.409.839 140,9 16.497.240 134,4 0,45

Koeficijent pokrivenosti

uvoza izvozom

n/a

0,16

0,04

0,03

0,42

Registrirani robni izvoz sa područja Grada Sinja i sinjskog kraja u posljednjih desetak godina oscilira

na niskim vrijednostima što je očiti odraz nepostojanja sustavne proizvodnje koja ima siguran

plasman na inozemna tržišta16 iako se uvozno-izvozna slika popravila u posljednje dvije godine.

Robna razmjena grada Sinja je nacionalno pa i županijski gledano zanemariva. Udio sinjskog izvoza u

izvozu Splitsko-dalmatinske županije iznosio je 0,9%, dok je udio uvoza na županijskom nivou iznosio

4,5%, što pokazuje na velik nerazmjer u navedenim kategorijama u okviru Splitsko-dalmatinske

županije. Međutim, treba imati na umu da Sinj također ostvaruje relativno niske prihode od turizma

u kontekstu SD županije te zbog toga dolazi do pet puta većeg udjela u uvozu, nego u izvozu

županije17. Također, ako uzmemo u obzir da je pokrivenost uvoza izvozom na razini Republike

Hrvatske 60,5% u 2014., onda podatak od 44,91%, iako objektivno vrlo nepovoljan, ne djeluje toliko

dramatično.

16

Zbog izrazito niskih vrijednosti izvoza sklonih velikim oscilacijama potreban je dodatan oprez pri tumačenju ovog pokazatelja. 17

Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini

47

Tablica 25 Rang lista prvih deset poduzeća grada Sinja po prihodima od izvoza u 2014. (Izvor: FINA: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika grada Sinja u 2014. godini)

Redni broj Naziv Prihodi od izvoza u tis. kn

1. PICOTRANS d.o.o. 28.241

2. BIT-ART INFORMATIKA d.o.o. 8.538

3. MEGST d.o.o. 4.736

4. DOMOIZGRADNJA d.d. 4.564

5. HAZARDER d.o.o. 1.820

6. PROMET SINJ d.o.o. 959

7. BETONARA GIZDIĆ (obrt) 403

8. D&S COMPANY d.o.o. 155

9. NAPRIJED d.o.o. 100

10. MAJESTIC d.o.o. 20

Ukupno 10 najvećih poduzetnika po ukupnom prihodu

49.537

Od 249 poduzetnika iz grada Sinja njih 10 je ostvarilo prihode od izvoza. Pojedinačno najveći izvoznik

je poduzeće PICOTRANS d.o.o., koje se bavi prijevozom u cestovnom prometu u zemlji i inozemstvu

te posredovanjem kod prijevozničkih poslova u transportu, s udjelom od 57,01% u ukupnom izvozu s

područja grada Sinja.

Slika 17 Uvoz – sinjsko gospodarstvo (Izvor: kao slika 17)

29.892.391

17.565.504

12.490.701

4.353.907

+186,9%

+90,1%

+40,6%

+70,2%

20122009 20112010

S prosječnim godišnjim rastom uvoza od preko 90% u periodu 2009.-2012. grad Sinj je dosegnuo

izrazito nizak koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom, pa čak i usporedbeno sa nacionalnim i

županijskim rezultatima, imajući na umu izrazit izvozni deficit nacionalnog gospodarstva.

Poduzetnička zona

Pored kvalitetne prometne infrastrukture kao važne platforme za prihvaćanje i apsorpciju razvojnih

valova iz regije, dinamika daljnjeg razvoja Sinja kao prostora splitskog zaobalja ovisi o samom

razvojnom ciklusu grada Splita, odnosno potenciji njegove daljnje sub-urbanizacije i širenja po

kontinentalnoj transverzalnoj osi. Naime, podaci pokazuju da je u 2000. godini 72% svih registriranih

aktivnih poslovnih subjekata metropolitanskog područja bilo locirano u središnjem dijelu, a samo

28% u njegovom perifernom prstenu. Međutim, do 2009. godine broj se poslovnih subjekata u

48

perifernim dijelovima znatno povećao, a taj se trend decentralizacije poslovnih aktivnosti

makroregije nastavlja, pa čak i intenzivira18.

Posljednji intenzivan val širenja na zaobalje započeo je prije petnaestak godina te je najjačim

intenzitetom obuhvatio općinu Dugopolje. Naime, općina je prepoznala ograničenost priobalja za

razvoj prometnih i skladišnih djelatnosti, kao i relevantnost i blizinu Splita kao županijskog središta,

te je 1999. godine krenula u osiguranje temeljene infrastrukture potrebne za poticanje investicijske

klime. Zbog pogodno pozicionirane i cestovnom prijevozu brzo dostupne lokacije, identificirana je

konkurentska prednost poduzetničke zone Dugopolje u segmentima skladišnih i skladišno-

proizvodnih, te trgovačkih djelatnosti. S vremenskim odmakom vidljivo je da je stvaranje

industrijskih zona, kojima se pojednostavljuje procedura i jamstvo provedbe zoniranja, te planiranja

razvoja i zaštite okoliša, jedno od najsnažnijih sredstava u rukama općina i gradova da na svoj

teritorij privuku industriju. Uspjeh izgrađene poslovne zone u Dugopolju danas je jasno vidljiv u

statističkim pokazateljima kao što je Indeks razvijenosti koji općinu Dugopolje izdvaja kao

najrazvijeniju jedinicu lokalne samouprave u Državi (indeks za Dugopolje iznosi 282,9 % nacionalnog

prosjeka). Samo u zoni Podi, jednoj od pet na području općine Dugopolje, za koju se smatra da je

najrazvijenija u županiji, u 2014. godini poslovalo je 63 poduzetnika s 2055 radnika.

Na sličan način, a temeljem prostorne strategije razvoja grada (2004.), Sinj je krajem 2005. godine

započeo sveobuhvatnu proceduru izgradnje Gospodarske Zone Kukuzovac (GZK), a u okviru koje je

predviđena i izgradnja “Slobodne gospodarske zone” kao dijela već postojeće slobodne zone

Splitsko-dalmatinske županije. Gospodarskom zonom željelo se omogućiti razvitak gospodarskih

sadržaja, proizvodnih, zanatskih, uslužnih i drugih djelatnosti od značaja za grad Sinj i šire područje.

Zona Kukuzovac s površinom od oko 156 ha nalazi se južno od naselja grada uz državnu cestu D1 na

samo oko 10 km od čvora Dugopolje na autocesti Zagreb – Split (A1).

Slika 18 Gospodarske zone Kukuzovac u Sinju – korištenje i namjena površina (izvor: web stranica Gospodarske zone Kukuzovac - http://www.gzk.hr/Default.aspx)

Osim potencijala dobre prometne povezanosti (nakon što se napravi dogradnja ranije spomenute

brze ceste) prednosti zone prepoznate su temeljem identificiranih statusa:

18

A. Šušnjara (2013.): Razvojne mogućnosti grada Sinja u okviru splitske makroregije

http://www.gzk.hr/Default.aspx

49

Slobodne carinske zone, unutar koje su definirane povlastice korisnika: Zakonom o

slobodnim zonama (NN 44/96) te Zakonom o poticanju ulaganja (NN 73/00). Povlastice

uključuju:

o plaćanje poreza na dobit po stopi od 10%. Naime, korisnik slobodne zone koji u zoni

gradi ili sudjeluje u gradnji objekta ulaganjem više od 1.000.000,00 kn, nakon što

uloži ta sredstva, u godini ulaganja i idućih pet godina poslovanja u zoni, oslobođen

je plaćanja poreza na dobit najviše do visine uloženih sredstava.

o plaćanje poreza na dobit ostvarenog od ulaganja (najmanji iznos ulaganja 4 mil. kn)

po sniženim stopama (od 0 do 10%) u razdoblju od deset godina od početka

ulaganja, ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih djelatnika.

brdsko-planinskog područja, u kojemu su povlastice definirane: Zakonom o brdsko-

planinskom području (NN. 12/02,32/02 I 117/03, 42/05,90/05 I 80/08). Povlastice uključuju:

o plaćanje poreza na dobit po stopi od 15% za porezne obveznike koji zapošljavaju više

od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima

prebivalište i boravište na brdsko - planinskom području ili području posebne

državne skrbi;

o poreznu olakšicu za sve građane s prebivalištem na brdsko-planinskom područjima

koji ostvare prihode po osnovi samostalnog i nesamostalnog rada jer mogu koristiti

osnovni porezni odbitak utvrđen za III skupinu područja posebne državne skrbi u

visini od 2.250,00 kn (umjesto 1.600,00 kn)

Radi razvoja, izgradnje i upravljanja GZK-om registrirana je tvrtka Gospodarska zona Kukuzovac

d.o.o., čiji je osnivači Grad Sinj i poduzeće IGH d.d.19 iz Zagreba. Tvrtka je među ostalim zadužena za

realizaciju zone u fazama, a koje su u skladu s realizacijom planiranih gospodarskih sadržaja.

Daljnji razvoj Gospodarske zone Kukuzovac (GZK) jedan je od ključnih gradskih projekata poticanja

poduzetništva te lokalnog gospodarstva u cjelini. Do 2015. godine Grad Sinj je realizirao prvu fazu

infrastrukturne izgradnje zone (izgradnja komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture) koja

funkcionira kao tehnološki i funkcionalno samostalna cjelina. Naime, GZK je parcijalno izgrađen i

komunalno opremljen plato s gospodarskim objektima u funkciji i u izgradnji. Nešto više od trećine

tog prostora uređeno je područje s riješenom prometnom mrežom i drugom infrastrukturom (I faza

58 ha), dok je ostali dio neuređeno građevinsko zemljište (II faze 42 ha). U obuhvatu radne zone

nalazi se odlagalište komunalnog otpada grada Sinja i šire okolice u postupku sanacije, s

projektiranim reciklažnim dvorištem i pretovarnom stanicom.

Grad je proveo niz javnih natječaja za prodaju parcela zemljišta namijenjenog poduzetnicima u GZK.

Pored atraktivnih cijena građevinskog zemljišta (u rasponu od 4,5 do 20,00 EUR/m2 ovisno o površini

i položaju zemljišta), grad Sinj je radi dodatnog stimuliranja poduzetničkih aktivnosti u zoni, propisao

dodatne poticajne mjere umanjujući:

cijene zemljišta za 10,0 %,

komunalni doprinos (od 30,0 do 70,0 %)

komunalne naknade (za 100,0 % u prvoj, za 75,0 % u drugoj i za 50,0 % u trećoj godini

poslovanja).

Krajem 2013. godine u GZK-u aktivni poduzetnici zauzimali su 7,19 ha raspoložive površine koja

nakon prve faze izgradnje zone iznosila 38,22 ha, čime je stupanj aktivacije raspoložive površine zone

19

Službene stranice grada Sinja (http://www.sinj.hr/Gospodarstvo/GospodarskazonaKukuzovac/tabid/753/language/hr-HR/Default.aspx)

http://www.sinj.hr/Gospodarstvo/GospodarskazonaKukuzovac/tabid/753/language/hr-HR/Default.aspx

50

iznosio 18,8 %. Shodno tom podatku, Državni ured za reviziju u izvješću o obavljenoj reviziji

učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona20 ocijenio je da osnivanje i

ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničke zone Kukuzovac nije učinkovito. Jednaku ocjenu dobilo

je još 11 od ukupno 40 zona koje su bile u funkciji krajem 2013. u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

S takvom ocjenom nije se složio Grad Sinj smatrajući da ovakva ocjena, temeljena na generaliziranoj

evaluaciji poduzetničkih zona, ne reflektira stvarno stanje Kukuzovca jer ne uzima specifičnosti pod

kojima se GZK razvija. Državni ured za reviziju u svojoj analizi obuhvatio je definirane urbanističkim ili

detaljnim planom uređenje zone koje su osnovane u periodu od 2001. do 2010. te koje su koncem

2013. kategorizirane kao zone u inicijalnoj aktivaciji. GZK spada u tu grupu poduzetničkih zona,

međutim proces njezina razvoja i opremanja bio je nešto sporiji, a samim time ova zona nije mogla

biti adekvatno utilizirana do 2013. godine kada je evaluirana. Naime, iako je urbanističkim planom

predviđena 2004. godine, službeno je osnovana 2005. godine, GZK je tijekom sljedećih sedam godina

razrješavala imovinsko pravne odnose (sve do kraja 2007. godine), prikupljala potvrde glavnih

projekata infrastrukturnih sustava (2009.), a zatim u okviru prve faze izgradnje zone počela i graditi

(što je trajalo do kraja 2011. godine). Stoga su se tek tijekom 2012. godine u GZK stekli uvjeti za

nesmetan rad poduzetnika.

Nadalje, specifičnost GZK u usporedbi s ostalim analiziranim zonama je njena značajno veća

površina, što također nije uzeto u obzir pri evaluaciji Državne revizije. Grad Sinj smatra da nije

svejedno da li jedinice lokalne samouprave ili njihova trgovačka društva za upravljanje zonama

upravljaju malim ili velikim poduzetničkim zonama budući da je kompleksnost razvijanja malih zona

daleko jednostavnija i lakša u odnosu na velike zone kao što je Kukuzovac. Također, ne treba

zaboraviti da je gospodarska recesija u RH još jedan objektivan čimbenik koji je direktno utjecao na

učinkovitost razvoja zona, a na kojeg jedinice lokalne samouprave i trgovačka društva za upravljanje

zonama nisu mogli utjecati. Prema ranije iskazanim brojkama vidljivo je da je broj poduzetnika kako

na nacionalnoj pa tako i na županijskoj i lokalnoj razini značajno pao, a povezano s time i interes za

preseljenju u GZK.

U svakom slučaju, GZK zahtijeva

kontinuirane napore gradskih vlasti

(proaktivno traženje investitora,

nastavka infrastrukturnih ulaganja,

osiguravanje edukacije stanovnika, itd.)

radi osiguravanja daljnjih razvojnih

potreba ovog projekta, odnosno

sveopćeg razvoja gospodarske aktivnosti

u Sinju. To uključuje i poticanje Hrvatskih

cesta na ranije spomenutu izgradnju

(proširenje na četverotračnu) brze ceste

(D1) do Sinja, odnosno od Križice/Dicma do Kukuzovca, zatim izgradnju planirane trafostanice

110/20(10) kV „Kukuzovac“ i drugo. Ovi projekti ojačali bi poziciju GZK kao moguću alternativu

daljnje relokacije poslovnih djelatnosti iz Splita potaknute sub-urbanizacijom i širenjem ranije

opisane kontinentalne transverzale.

Potencijalnim povećanjem poslovnih subjekata u GZK može se očekivati dostizanje kritične

poduzetničke mase potrebne za pozitivno prelijevanje koristi na lokalnu gospodarsku zajednicu.

20

Državni ured za reviziju (listopad 2014.): Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Splitsko-dalmatinske županije;

GZ Kukuzovac zahtijeva kontinuirane napore gradskih vlasti radi osiguravanja daljnjih razvojnih potreba ovog projekta

51

Poljoprivreda

Područje grada Sinja obuhvaća ukupnu površinu od 19.529 ha. Osim svoje urbane središnjice,

područje grada Sinja obuhvaća najvrjednije površine za poljoprivrednu proizvodnju koju čine oranice

i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. Poljoprivredna proizvodnja je orijentirana na prostoru Sinjskog,

Hrvatačkog i Dicmanskog polja. Kraški pašnjaci i šume na izdignutim, brdskim i planinskim predjelima

predstavljaju dobru osnovu za slobodnu ispašu stoke. Livade predstavljaju značajne površine za

stočnu hranu kao i ispašu stoke.

Slika 19 Prostorni plan uređenja grada Sinja – korištenje i namjena površina (Izvor: Grad Sinj)

Ustavom Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište je određeno kao dobro od interesa za državu i

uživa njezinu osobitu zaštitu. Prema podacima Statističkog ljetopisa iz 2005. godine ukupna površina

poljoprivrednog zemljišta u RH je 2.695.037 ha, od toga 890.214 ha ili 33% je zemljište koje koriste

pravne osobe i dijelovi pravnih osoba i ostalo državno zemljište na kojemu nije organizirana

poljoprivredna proizvodnja, a 1.804.823 ha ili 67% koriste obiteljska poljoprivredna gospodarstva21.

S obzirom na vrijedne prirodne resurse te tradicionalnu usmjerenost stanovnika Sinjske krajine na

bavljenje poljoprivredom, ovaj sektor predstavlja važan element razvoja promatranog područja.

21

Agencija za poljoprivredno zemljište – Izvješće o radu za 2013. godinu

52

Temeljem prostornog plana uređenja grada Sinja razvodno je da na području grada ima 4.491,58 ha

obradivog tla22, kojeg možemo kategorizirati na sljedeći način:

2.660,98 ha osobito vrijednog obradivog tla koje se nalazi u poljima uz rijeku Cetinu,

1.250,92 ha vrijednog obradivog tla koje se nalazi uz naselja,

579,68 ha tla lošije kakvoće koje se nalazi udaljenije od naselja i ne koriste se za

poljoprivrednu proizvodnju.

Kao i u slučaju poljoprivrednog zemljišta, šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od

općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani

Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupnog državnog teritorija i

zajedno sa šumskim zemljištem čine jedinstveno šumskogospodarsko područje na 2.485.300 ha

ukupne površine. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom. Glavna odlika

hrvatskih šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu23. Prema namjeni,

šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom. Gospodarske šume koriste se

prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. Zaštitne šume služe kao zaštita

zemljišta od erozije, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih objekata. Šume s posebnom

namjenom mogu biti šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena;

one koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog

značenja; za odmor i rekreaciju i slično

Prema podacima iz prostornog plana, Grad Sinj raspolaže sa 10.578,7 ha zaštitnih šuma te 182,2 ha

šume s posebnom namjenom.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, a koje ne spada u prethodno istaknute

kategorije, na području grada Sinja ima površinu od 1.144,5 ha.

Tablica 26 Poljoprivredne i šumske površine prema administrativnim granicama gradskih naselja Sinja (Izvor: Grad Sinj, Prostorni plan uređenja grada Sinja, Urbos d.o.o., 2001.)

Osobito vrijedno

obradivo tlo

Vrijedno

obradivo tlo

Ostala obradiva

tla

Zaština

šuma

Šuma posebne

namjene

Bajagić 0,0 47,2 9,6 2.141,8 21,5 35,0

Brnaze 1.161,6 219,3 0,0 345,8 5,9 0,0

Čitluk 183,4 76,5 0,0 0,0 0,0 0,0

Glavice 720,8 118,4 21,1 88,1 76,8 4,7

Gljev 0,0 244,7 45,9 1.697,1 0,0 649,9

Jasensko 109,4 58,1 0,0 15,1 0,0 25,5

Karakašica 0,0 108,7 21,6 57,2 0,0 0,0

Lučane 0,0 9,9 184,9 1.386,3 0,8 84,3

Obrovac Sinjski 0,0 29,4 50,2 1.782,5 0,0 306,1

Radošić 0,0 0,0 125,2 1.004,5 0,0 0,0

Sinj 0,0 0,0 0,0 213,1 65,0 18,6

Suhač 0,0 0,6 54,7 146,5 12,3 0,0

Turjaci 485,8 338,0 0,0 703,4 0,0 20,4

Zelovo 0,0 0,0 66,4 997,2 0,0 0,0

UKUPNO 2.661,0 1.250,9 579,7 10.578,7 182,2 1.144,5

Poljoprivredne površine Šumske površine Ostalo poljoprivredno

tlo, šume i šumsko

zemljište

Naselje

Podaci iz tablice reflektiraju zemljopisne i morfološke karakteristike gradskih naselja. Stoga ne

iznenađuje da Brnaze, s obzirom na svoju lokaciju (vidljivo na slici gore: Prostorni plan uređenja

22

Postoje više službenih izvora statističkih podataka o veličini i načinu korištenja zemljišta, a korišteni su oni koji su noviji prema datumu izdavanja. 23

Hrvatske šume: http://hsd-bjelovar.hrsume.hr/index.php/hr/?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=55

http://hsd-bjelovar.hrsume.hr/index.php/hr/?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=55

http://hsd-bjelovar.hrsume.hr/index.php/hr/?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=55

53

grada Sinja – korištenje i namjena površina), imaju značajno najveću površinu osobito vrijednog tla,

kao i da naselje Bajagić koje obuhvaća najveću šumsku površinu.

Ukupna količina poljoprivrednog zemljišta na kojoj je registrirana poljoprivredna proizvodnja na

području Sinja iznosi 1.157,39 ha. Pravni subjekti koji koriste poljoprivredna zemljišta u Sinju su

dominanto (87%) obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), zatim ih slijede obrti sa 10,5%,

trgovačka društva obrađuju 2% poljoprivrednih zemljišta, a zadruge i drugi pravni oblici registrirani

su na preostalih 0,5% zemljišta. Ukupni broj registriranih subjekta koji se bave poljoprivrednom

proizvodnjom u Sinju je 872, što ukazuje da u prosjeku upravljaju sa 1,33 ha poljoprivrednog

zemljišta, ali koje je najčešće rascjepkano na nekoliko odvojenih parcela što je sa stajališta

ekonomske učinkovitosti proizvodnje vrlo nepovoljno. Ranije u poglavlju istaknuli smo podatak da je

samo 1,3% stanovnika zaposleno u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva što također ukazuje

da je poljoprivreda (uključujući stočarstvo) slabo razvijena, te da značajni dio, pogotovo rubnog

stanovništva grada posjeduje i obrađuje poljoprivredno zemljište za kućne potrebe odnosno kao

dopunsku ekonomiju.

Struktura zemljišta po vrsti korištenja i mjestu vlasništva24 na području grada Sinja prikazana je u

sljedećoj tablici.

Tablica 27 Poljoprivredne površine po gradskim naseljima (mjestu vlasništva) i prema vrsti korištenja (Izvor: Grad Sinj, Deloitte analiza)

Bajagić 11,88 0,00 8,60 11,37 0,46 0,26 1,15 15,13 0,00 0,17

Brnaze 158,21 0,00 9,98 1,81 1,59 0,00 3,58 1,34 0,82 1,00

Čitluk 105,08 0,00 45,03 3,06 0,06 0,00 0,34 0,00 0,11 0,00

Glavice 202,66 0,25 38,43 8,04 1,14 0,43 1,75 2,91 0,58 0,38

Gljev 4,05 0,00 24,57 3,21 0,25 0,00 0,14 0,00 0,03 0,00

Jasensko 3,77 0,00 4,24 0,00 0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Karakašica 24,71 0,03 7,01 0,12 0,53 0,00 1,82 0,00 0,00 0,00

Lučane 22,01 0,00 19,48 1,22 1,55 0,00 4,08 0,34 0,00 0,12

Obrovac Sinjski 21,21 0,11 15,51 2,71 0,80 0,00 2,85 1,13 0,15 0,45

Radošić 4,31 0,00 3,21 2,72 1,10 0,00 0,66 0,59 0,00 0,00

Sinj 120,37 0,05 27,78 9,71 3,21 0,06 5,58 2,39 0,34 0,36

Suhač 26,16 0,00 6,57 1,21 1,71 0,14 1,20 0,00 0,11 0,00

Turjaci 104,20 0,08 18,47 2,56 2,00 0,00 2,34 0,79 0,05 0,12

Zelovo 0,78 0,00 0,19 0,08 0,00 0,00 0,26 0,10 0,00 0,00

UKUPNO 809,40 0,52 229,07 47,82 14,43 0,89 25,75 24,72 2,19 2,60

Orašaste

vrste

Mješoviti trajni

nasadi

Ostale vrste

korištenjaNaselje Staklenici Livada Pašnjak Vinograd Maslinik

Voćne

vrsteOranica

Najviše poljoprivrednog zemljišta koristi se kao oranice (70%) koje se mahom nalaze u središnjem

dijelu Sinjskog polja. Livade čine 19,8% a pašnjaci 4,13% zemljišta. Preostalih 5% čine: voćnjaci,

orašate vrste, vinogradi, maslinici, mješoviti nasadi, staklenici i ostale vrste korištenja zemljišta.

24

Vlasništvo je prikazano prema naselju u kojemu je registriran pravi subjekt s pravom korištenja zemljišta.

54

Slika 20 Udjeli vrste korištenja poljoprivrednog zemljišta (Izvor: Grad Sinj, Deloitte analiza)

0,04%

4,13%

2,22%

2,14%

0,19%

19,79%0,22%

0,08%

69,93%

1,25%

Staklenici

Orašaste vrste

Voćne vrste

Mješoviti trajni nasadi

Pašnjak

Livada

Ostale vrste korištenja

Maslinik

Oranica

Vinograd

Prema vrsti korištenja poljoprivrednog zemljišta može se zaključiti da je proizvodna orijentacija

većinom ratarska, mahom se uzgajaju žitarice za prehranu ljudi i stoke.

Kada je u pitanju uzgoj životinja, na području grada Sinja prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine

zabilježene su stočarske kulture prikazane na sljedećoj tablici.

Tablica 28 Stočarske kulture na području grada Sinja (Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.)

Stočarska kultura Količina

Goveda 1.190

Svinje 5.344

Ovce 4.425

Koze 3.594

Konji 99

Magarci, mazge i mule 109

Kunići 2.011

Perad 35.766

Pčelinje zajednice – košnice 947

Kao i kod poljoprivrednih zemljišta, dominantni vlasnici stoke su obiteljska poljoprivredna

kućanstva25:

krave je držalo 558 gospodarstvo, od čega više od polovice gospodarstava 1, a manji broj

ostalih najčešće 2 krave;

svinje je držalo 1.458 gospodarstava;

koze je držalo 251 gospodarstvo;

ovce je držalo 78 gospodarstava, od kojih polovica više od 50 grla;

perad je držalo 2.187 gospodarstava;

pčelarstvom se bavilo 30 gospodarstava, s različitim brojem košnica;

konje je držalo 29, a magarce 90 gospodarstava.

Nešto noviji (2010.) i detaljniji (po mjestu vlasništva) podaci postoje za pojedinu vrstu stoke

(nedostaju podaci za svinje, perad, kuniće i pčele), kao što je prikazano na sljedećoj tablici.

25

Strateški razvojni program grada Sinja (2007.)

55

Tablica 29 Pregled uzgoja stoke prema vrsti i gradskim naseljima (mjestu vlasništva) (Izvor: Grad Sinj, Deloitte analiza)

Naselje Goveda Ovce Koze Konji Magarci Ukupno

Bajagić 77 139 438 0 5 659

Brnaze 128 463 118 15 0 724

Čitluk 234 111 0 5 1 351

Glavice 105 1.551 503 17 51 2.227

Gljev 58 1.458 0 0 2 1.518

Jasensko 12 76 0 0 0 88

Karakašica 56 127 0 0 0 183

Lučane 24 0 61 0 16 101

Obrovac Sinjski 34 891 1.256 16 4 2.201

Radošić 14 0 54 0 6 74

Sinj 184 641 823 48 3 1.699

Suhač 32 238 3 0 0 273

Turjaci 24 0 0 2 2 28

Zelovo 23 0 0 0 0 23

UKUPNO 1.005 5.695 3.256 103 90 10.149

Analiza svih prikupljenih podataka potvrđuje tezu da obiteljska gospodarstva (koja su uglavnom

nespecijaliziranih djelatnosti) s usitnjenim poljoprivrednim površinama i malim brojem grla stoke

uglavnom ne mogu biti nositelji poljoprivrednog razvitka. Posebice kada se uzme u obzir da s aspekta

rada na gospodarstvu postoji izuzetno mali udio onih koji su zaposleni u poljoprivredi, a što ukazuje

da se poljoprivredna proizvodnja većim dijelom obavlja kao komplementarna djelatnost. Ujedno

zbog velikog udjela neprofesionalnih poljodjelaca (zaposleni u poduzećima, umirovljenici i slično)

razina stručnog obrazovanja i znanja te suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja u poljoprivrednoj

proizvodnji Sinja je vrlo niska (usprkos trudu institucija u organizaciji stručnih seminara i radionica).

Poseban problem postoji i u nepostojanju organiziranog otkupa i plasmana poljoprivrednih

proizvoda (veletržnica).

Procjena je da postoji trend gašenja proizvodno-ekonomskih jedinica u poljoprivredi i rast

neobradivih površina. Također, na pad poljoprivredne proizvodnje utječu i ranije spomenuti

negativni demografski podaci i deruralizacija sinjskog područja čime se smanjuje seosko stanovništvo

koje bi bilo dovoljno vitalno da se bavi poljoprivredom. Sve navedeno doprinosi ubrzanom procesu

deagrarizacije.

Promišljanje daljnjeg razvitka poljoprivrede na području Sinja treba proizaći iz sagledavanja

trenutnog stanja i potencijala koji proizlaze iz geografske predodređenosti, pritom uzimajući u obzir

regionalne smjernice i trendove. Promatrani prostor Sinja svakako ima prednosti u segmentu razvoja

ekološke poljoprivrede, odnosno onog uzgoja koji ne zagađuju okoliš (posebno tlo, vode i izvorišta), a

koji bi mogao biti komplementaran ruralnom/agro turizmu. Na županijskom, nacionalnom i EU nivou

postoje poticaji za razvoj ekološke poljoprivrede, tradicijske proizvodnje, agroturizma i malog

obrtništva26. Nadalje, potrebno je agitirati udruživanje poljoprivrednih gospodarstava u udruge,

zadruge, klastere ili slično radi rješavanja zajedničkih interesa.

Poslovanje Grada Sinja

Proračun Grada Sinja sukladno zakonskim odredbama, transparentno iskazuje sve prihode i primitke

te sve rashode i izdatke na razini grada, odnosno sve redovite i planirane aktivnosti gradske uprave

26

Među ostalim, putem "Fonda za razvitak poljoprivrede i agroturizma Splitsko-dalmatinske županije" utemeljena je "posebna kreditna linija" kojom se omogućilo kreditiranje poljoprivredne proizvodnje u zagori, priobalju i otocima. Korisnici kreditnih sredstava su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i trgovačka društva iz djelatnosti poljoprivrede i agroturizma.

56

za određenu godinu, izvore financiranja i precizne iznose troškova različitih projekata, investicija i

redovitih aktivnosti.

Pregled financijskog poslovanja Grada tijekom posljednjih šest godina ukazuje na kontinuirano

otežano gospodarsko stanje. Kako što sljedeća tablica pokazuje, proračun Grada Sinja u segmentu

prihoda tijekom perioda od 2009. do 2014. godine smanjio se za 16,39% odnosno imao je apsolutan

pad od 11.240.483 kn. U istom periodu pad rashoda iznosio je 24,83% odnosno 17.900.927 kn, čime

se pokrivenost rashoda i izdataka prihodima i primicima stabilizirala.

Tablica 30 Pregled ukupnih proračunskih prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka po kategorijama i pod-kategorijama Grda Sinja u periodu od 2009. do 2014. (Izvor: Državni ured za reviziju, izvješće o obavljenoj reviziji; Grad Sinj, Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika)

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Ukupni prihodi i primici 68.594.587 68.764.498 63.667.641 61.272.448 60.299.823 57.354.104

Prihodi poslovanja 67.020.049 61.151.783 58.930.791 58.390.452 58.433.529 56.379.117

Prihodi od poreza 43.978.057 40.272.940 40.752.221 38.357.728 39.773.302 40.405.540

Pomoći 11.700.332 7.262.304 9.457.896 8.945.284 8.897.771 7.558.095Prihodi od imovine 863.760 831.236 1.077.184 461.453 518.206 889.934Prihodi od administrativnih pristojbi i po

posebnim propisima10.477.900 12.785.303 7.643.490 9.316.030 7.695.211 6.608.292

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te

pruženih usluga i prihodi od donacija0 0 0 58.961 34.730 96.465

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 0 0 804.572 1.250.996 1.514.309 820.791

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.219.214 7.178.188 3.518.608 2.239.470 1.500.124 675.064

Primici od financijske imovine i otplate

zajmova355.324 434.527 413.670 642.526 366.170 299.923

Ukupni rashodi i izdaci 72.102.802 68.760.180 63.621.155 61.110.257 60.189.368 54.201.875

Rashodi poslovanja 61.966.879 58.133.494 56.194.994 54.566.810 52.498.213 45.298.340

Rashodi za zaposlene 12.371.893 11.941.478 12.781.892 12.993.211 13.438.124 13.246.989

Materijalni rashodi 20.664.985 15.835.529 13.748.798 16.014.760 18.496.144 15.528.859

Financijski rashodi 164.993 991.713 239.928 253.397 1.957.232 161.202

Subvencije 393.777 655.723 670.582 589.512 664.482 394.979

Naknade građanima i kućanstvima 3.274.636 3.634.830 4.294.252 4.433.548 4.045.702 3.864.441

Drugi rashodi poslovanja 25.096.595 25.074.221 24.459.542 20.282.382 13.896.529 12.101.870

Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine10.135.923 9.343.406 7.276.161 6.475.447 7.681.755 8.903.535

Izdaci za financijsku imovinu i otplatu

zajmova0 1.283.280 150.000 68.000 9.400 0

Pokrivenost ukupnih rashoda i izdataka

ukupnim prihodima i primicima (%)95 100 100 100 100 106

Višak ukupnih prihoda i primitaka -3.508.215 4.318 46.486 162.191 110.455 3.152.229

Jedina godina s proračunskim deficitom bila je 2009. kada je on iznosio 3,5 milijuna kn. Razlog je

prvenstveno bio nagli početka gospodarske krize koja je zahvatila Svijet i Hrvatsku, a za koju mnogi

gradovi, pa tako i Sinj, nisu bili spremni. Naime, manji prihodi iz poreza na dohodak, poreza na

nekretnine te komunalnih doprinosa, kao i sveukupno smanjenje investicijske aktivnosti iznenadile

su gradove koji nisu promptno reagirali adekvatnim mjerama štednje. U sljedećim godinama Grad

Sinj se, barem što se tiče balansiranja proračuna, stabilizirao.

Prihodi od poslovnih aktivnosti u promatranom periodu uglavnom čine preko 95% svih prihoda i

primitaka, izuzev u 2010. i 2011. godini, kada dolazi do značajnije prodaje nefinancijske imovine

(10,53% i 5,53% ukupnih prihoda i primitaka).

Najveći pojedinačni izvor poslovnih prihoda odnosi se na prihode od poreza, koji u 2009. čine 65,62

% poslovnih prihoda, dok su u 2014. relativno veći s udjelom od 71,67 %. Međutim, iako se

uspoređujući prihode od poreza iz 2009. i 2014. godine u ukupnim prihodima bilježi rast udjela,

prihodi od poreza u 2014. su apsolutno manji za oko 3,5 milijuna kuna, do čega je dovelo značajno

smanjenje ukupnih i poslovnih prihoda u promatranom razdoblju.

57

Prihode od poreza zatim po veličini udjela slijede pomoći, koje se sastoje od pomoći iz proračuna i

pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna, s udjelom od 13,41 % u 2014. te prihodi od

administrativnih pristojbi i pristojbi po posebnim propisima koji predstavljaju autonomne prihode

Grada sa unaprijed utvrđenom namjenom, a u najvećoj mjeri sačinjavaju ih prihodi od komunalnih

doprinosa i naknada kojima grad financira gradnju i održavanje komunalne infrastrukture te u 2014.

čine 11,72 % poslovnih prihoda.

Slika 21 Usporedba strukture poslovnih prihoda Grada Sinja za 2009. i 2014. godinu (%) (Izvor: Samostalni izračun na temelju podataka Državnog ureda za reviziju, izvješće o obavljenoj reviziji; Grad Sinj, Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika)

65,62%

17,46%

1,29%

0,00%

0,00%15,63%Pomoći (%)

Prihodi od poreza (%)

Prihodi od imovine (%)

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propi

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi (%)

71,67%

13,41%

1,58%

11,72%

0,17%

1,45%

2009. 2014.

Najvažniji pojedinačni izvor prihoda s udjelom od 65,6% (2009.) odnosno 71,67% (2014.) u ukupnim

prihodima, predstavljaju porezni prihodi, koje u najvećoj mjeri sačinjavaju porez i prirez na dohodak.

Uspoređujući prihode od poreza iz 2009. i 2014. godine u ukupnim prihodima bilježi se rast iako su u

2014. manji za oko 3,5 milijuna kuna zbog značajnog smanjenja ukupnih prihoda.

Slika 22 Usporedba strukture poslovnih rashoda Grada Sinja za 2009. i 2014. godinu (%) (Izvor: Samostalni izračun na temelju podataka Državnog ureda za reviziju, izvješće o obavljenoj reviziji; Grad Sinj, Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika)

0,27%

0,64%

19,96%

33,35%

40,50%

5,28%

Materijalni rashodi (%)

Rashodi za zaposlene (%)

Financijski rashodi (%)

Naknade građanima i kućanstvima (%)

Subvencije I pomoći (%)

Drugi rashodi poslovanja (%)

29,24%

0,36%

0,87%

34,28%

8,53%

26,72%

2009. 2014.

Strukturno u ukupnim rashodima i izdacima u 2009. i 2014. godini najveći je udjel rashoda

poslovanja s oko 85%. U samim poslovnim rashodima dominira zastupljenost materijalnih rashoda,

poglavito rashoda za usluge, od čega najznačajnije troškove čine usluge tekućeg i investicijskog

održavanja te rashoda za zaposlene svih korisnika proračuna (bruto plaće). Porast udjela rashoda za

zaposlene s 19,96% na 29,24% u periodu od 2009. do 2015. godine predstavlja najznačajniji porast

troškova u ukupnim rashodima Grada (iako je u apsolutnim iznosima taj postotak rasta niži zbog

smanjenja ukupnih rashoda). Najveći skok ovih troškova bio je u 2011. i 2013. godini uslijed novih

zaposlenja mladih i sufinanciranja volontera odnosno stručnog osposobljavanja u javnim službama

grada.

58

Rashodi poslovanja još obuhvaćaju financijske rashode (rashode za kamate po izdanim obveznicama

i kamate po primljenim kreditima), subvencije (subvencije trgovačkim društvima unutar javnog

sektora, poljoprivrednicima i obrtnicima), pomoći unutar općeg proračuna, naknade građanima i

kućanstvima (naknade za novorođenu djecu te ostale socijalne naknade) te ostale rashode.

Temeljem svih navedenih činjenica vezanih uz nabrojane elemente sinjskog gospodarstva

(zaposlenost, poduzetništvo, turizam, poljoprivreda i dr.) koji su bili pogođeni krizom, gospodarski

status grada nije nimalo jednostavan, a to se dodatno pogoršalo nedavnim promjenama pojedinih

Zakona koji imaju direktni utjecaj na smanjenje gradskog proračuna.

Do 01.01.2015. godine sukladno Zakonu o brdsko-planinskom području, Zakonu o financiranju

jedinica lokalne samouprave te starom Zakonu o regionalnom razvoju (ZRR), Gradu Sinju temeljem

statusa potpomognutog područja pripadalo je 90% ukupnog poreza na dohodak u gradu (ostalih 10%

išlo je državnom proračunu), što je u 2014. godini, zajedno s prirezom, iznosilo 37.5 milijuna kuna

(na što još treba nadodati 4 milijuna kuna poreza na dobit), odnosno oko dvije trećine ukupnih

proračunskih prihoda. Naime, iako grad Sinj s vrijednošću indeksa razvijenosti od 81% spada u III

skupinu jedinica lokalne samouprave, odnosno po toj mjeri ne ulazi u kategoriju potpomognutog

područja27, zbog pozicije brdsko-planinskog područja imao je taj status. Međutim, stavljanjem novog

ZRR-a na snagu, gradski proračun u 2015. godini značajno će se smanjiti, a konačan utjecaj Zakona

još nije potpuno jasan. Očekivanja su da će prihod od poreza na dohodak biti smanjen za više od

trećinu28.

Uspoređujući grad Sinj s drugim regionalnim urbanim sredinama, slične izazove imati će i grad

Imotski. Slika 23 Usporedba proračunske strukture gradova Sinja, Splita, Imotskog, Metkovića i Knina u 2013. godini (Izvor: Izračun autora)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

Udio poreznih prihoda

u prihodima poslovanja

Udio prihoda imovine u

prihodima poslovanja

Udio prihoda od

administrativnih pristojbi i

drugih posebnih propisa

u prihodima poslovanja

70,29%

59,24%

43,96%

54,44%

9,00%

19,25%

2,19%

27,62%

0,91%

10,57%

59,14%

1,28%

10,30%

20,90%

5,63%

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Udio rashoda za

zaposlene u

rashodima poslovanja

Udio materijalnih rashoda

u rashodima poslovanja

Udio rashoda za nabavu

nefinancijske imovine u

ukupno ostvarenim

rashodima i izdacima

Naknade građanima i

kućanstvima na

temelju osiguranja i d

26,46%

29,93%

5,06%

12,95%

41,07%

32,77%

48,06% 47,20%

33,02%

35,22%

15,77%

39,53%

7,98%

6,39%

19,39%

2,96%

28,39%

13,44%

10,25%

4,79%

Knin

Sinj

Split

Imotski

Metković

Usporedba strukture prihoda Usporedba strukture rashoda

Uzimajući u obzir udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima poslovanja od visokih 70,29%, koji

posebno dolaze do izražaja pri usporedbi s udjelom istih prihoda u ukupnim prihodima poslovanja

ponajprije u Imotskom (43,96 %), a zatim i u Splitu (59,24 %), Metkoviću (54,44 %) i Kninu (59,14 %),

evidentno je da će novi model tretmana Grada Sinja kroz prizmu raspodjele prihoda od poreza na

27

Prema ZRR status potpomognutog područja stječu jedinice lokalne samouprave iz skupina I i II, odnosno one koje imaju vrijednost indeksa razvijenosti manji od 75% prosjeka Republike Hrvatske. 28

Prema izračunu Instituta za javne financije prihodi od poreza na dohodak smanjit će se sa 90% (2014.) na 60% u 2015. godini, dok Ministarstvo financija očekuje smanjenje na čak 55%.

59

dohodak imati strahovit utjecaj na gradski proračun. Ukoliko iznos poreza na dohodak ostane isti kao

u 2014. godini (iako treba primijetiti postojanje kontinuiranog negativnog trenda od 2009. do 2014.

kada prihod od poreza i prireza na dohodak, usprkos istim zakonskim uvjetima, se smanjuju s

41.897.193,00 kn na 37.930.980,00 kn, tj. za 9,47 %), prihodi gradskog proračuna Grada Sinja mogli

bi s prošlogodišnjih 37.930.980,00 kn pasti za otprilike trećinu, odnosno za 13 milijuna kuna.

Zbog nešto povoljnije strukture rashoda, Grad Sinj bi gubitak spomenutih prihoda mogao uspješnije

amortizirati u usporedbi s Gradom Imotskim. Činjenica je da relativno malen postotak rashoda

poslovanja Grada Sinja odlazi na rashode za zaposlene (26,46 %, što je najniža vrijednost među 5

promatranih gradova, dok u Imotskom iznosi visokih 48,06 %), što u kombinaciji s relativno niskim

udjelom (10,57%) prihoda od administrativnih pristojbi i drugih posebnih propisa u prihodima od

poslovanja, a čijih više od 70% čine komunalni doprinosi i naknade, ostavlja puno više prostora za

manevar uslijed smanjenja prihoda od poreza i prireza na dohodak te time i smanjenja poslovnih i

ukupnih prihoda.

Dubljom analizom dolazimo do godišnjeg prihoda Grada Sinja od administrativnih pristojbi i drugih

posebnih propisa po stanovniku u iznosu od 240,89 kn, što u usporedbi s Imotskim (603,93 kn) i

Splitom (1.107,68 kn) još jednom potvrđuje “potencijal” punjenja gradske blagajne kroz povećanje

cijena komunalnih doprinosa i naknada te različitih ostalih pristojbi i naknada.

Udio prihoda imovine u prihodima poslovanja iznosi 0,91%, to je ujedno i najmanja vrijednost među

5 promatranih gradova. Primjera radi, udio prihoda imovine u prihodima poslovanja je 10 puta manji

nego u Splitu, što je i djelomično očekivano, ali i 6 puta manji nego u Kninu. Takva niska razina

prihoda imovine dovodi u pitanje kvalitetu upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Sinja, ali

uopće i raspoloživost viška kapaciteta u Gradu.

Udio rashoda za nabavu nefinancijske imovine u ukupno ostvarenim rashodima i izdacima sa 12,95%

na razini je onih u Splitu i Metkoviću, dok su ti udjeli 28,39 % u Imotskom i 4,79 % u Kninu. Ukupan

iznos rashoda za nabavu nefinancijske imovine iznosio je 7.681.755 kn, a od toga 90% otpada na

rashode za građevinske objekte (planirane investicije u Gospodarsku zonu Kukuzovac te gradnja

Gradske sportske dvorane).

Najveći udio rashoda u rashodima poslovanja s 33,02 % predstavljaju materijalni rashodi, od kojih se

gotovo 60 % odnosi na rashode za usluge (10.884.047 kn), a koji će vjerojatno padati u narednom

periodu, ovisno o dinamici punjenja gradskog proračuna u novim uvjetima. Naknade građanima i

kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade s udjelom od 7,98 % druge su po veličini iza

Imotskog (19,39 %), što dovodi u pitanje ugroženost socijalnog statusa dijela stanovništva i moguću

veću stopu siromaštva od ostalih gradova, osim Imotskog.

6.2.4. Turizam i kultura Zahvaljujući izvanrednoj geografsko-morfološkoj konfiguraciji, odličnim klimatološkim uvjetima,

biološkoj raznolikosti te bogatoj kulturnoj baštini turizam predstavlja jednu od najvažnijih i

najperspektivnijih gospodarskih grana Hrvatske, posebice Splitsko–dalmatinske županije, a time

indirektno i grada Sinja.

Za hrvatski turizam 2014. godina bila je rekordna godina po broju turističkih noćenja i po ostvarenom

godišnjem rastu svih važnih pokazatelja turističkog sektora. Posebice uspješna bila je Dalmacija, koja

je statistički gledano od svih regija postigla najveći turistički uzlet. Važan korak naprijed na

nacionalnoj razini bilo je donošenje i provođenje Strategije razvoja hrvatskog turizma što predstavlja

prekretnicu u promišljanju razvoja turizma. Strategijom se definira nova vizija razvoja turizma do

2020. kojom se predviđa ulazak Hrvatske među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja svijeta. Od

60

konkretnih mjera, Strategija definira uvođenje niza novih turističkih proizvoda, produljenje sezone i s

porastima broja hotelskih kreveta, zapošljavanja, ali i investicija u vrijednosti oko sedam milijardi

eura te udvostručenje ukupnih turističkih prihoda na više od 14 milijardi eura. Negativni događaji iz

prošle godine, osim rekordnog broja kišnih dana tijekom središnje turističke sezone, bila je odluka

Vlade o povećanju međustope PDV-a za turizam s 10 na 13 %, što predstavlja destimulirajuću mjeru

za sve uključene u turistički sektor.

Grad Sinj u kontekstu turizma ima jasnu prepoznatljivost posebice kao kulturno-povijesna i vjerska

destinacija (definiraju je društveni resursi), a potencijal postoji i u razvoju ruralnog i sportsko-

rekreativnog turizma (primarno ih

definiraju prirodni resursi). Međutim,

dosadašnji rezultati i kvaliteta konkretne

turističke ponude još su uvijek daleko

ispod potencijala grada i šire

mikroregije. Turizam u Sinju mogao bi

imati važniju ulogu pri stvaranju i

provedbi razvojne strategije grada jer

turistički sektor ima izuzetnu sposobnost

rasta i stvaranja novih radnih mjesta

unatoč nacionalnim i lokalnim gospodarskim izazovima. Naime, turizam neposredno, kroz sektor

hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja te posredno kroz prehrambenu industrija,

prijevoz i slično, generira oko 15% bruto domaćeg proizvoda te zbog visoke razine radne

intenzivnosti značajno utječe na zaposlenost.

Područje Sinjske krajine obiluje kulturnim nasljeđem, prirodnim bogatstvima i topografskom

raznolikošću, a što predstavlja nemjerljiv potencijal za ovaj dio Dalmacije, posebno iz razloga jer ne

ovisni o moru i suncu kao ni sezonalnom turizmu. Taj potencijal prepoznat je i na nacionalnoj razini.

Naime, sukladno Strategiji razvoja turizma RH do 2020. i Strateškom marketinškom planu hrvatskog

turizma 2014. – 2020., Hrvatska turistička zajednica (HTZ) odlučila je podupirati razvoj turističke

ponude i aktivnosti upravljanja destinacijama usmjerene na ostvarenje postavljenih ciljeva, a to se

prvenstveno odnosi na razvoj ponude destinacija u razdoblju pred i posezone (PPS). Upravo iz ranije

navedenih kvaliteta sinjskog kraja, odnosno gradovi Sinj, Trilj i Vrlika te općina Dugopolje, uz potporu

Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije pod zajedničkim nazivom “Dalmatinska zagora –

splitsko zaleđe”, postale su jedna od PPS destinacija u pilot projektu HTZ-a za posezonu 2014.

godine.

Stoga zbog atraktivnosti destinacije u kontekstu kulturno-povijesnih, vjerskih, sportsko-rekreacijskih i

ruralnih potencijala, Sinjski turizam vrijedi sagledati iz svih njegovih dimenzija.

Kulturno-povijesni turizam

Kulturni turizam bazira se na kulturno-povijesnim znamenitostima i ponudi kulturno-društvenih

manifestacija. Republika Hrvatska je s ciljem poticanja kulturnog turizma donijela Strategiju razvoja

kulturnog turizma, koja ističe važnost opipljive i neopipljive kulturne baštine.

Prema Strategiji razvoja kulturnog turizma RH, kulturni turizam ima mali udio u ukupnom turizmu

Hrvatske. Naime, 7,5% turista dolazi u Hrvatsku motivirano kulturom, dok 54% turista koji dolaze

nisu motivirani kulturom, ali posjećuju kulturne znamenitosti. U slučaju Sinja ove brojke su gotovo u

potpunosti suprotne jer je kulturni turizam glavni generator posjeta gradu.

Grad Sinj u kontekstu turizma ima jasnu prepoznatljivost posebice kao kulturno-povijesna i vjerska destinacija.

61

Najvažnija manifestacija grada je Sinjska Alka koja ne samo da je postala sinonimom grada već je

jedan od se najvažnijih kulturnih događanja u Republici Hrvatskoj, kao i događaj od globalnog

značaja što potvrđuje UNESCO-va zaštita Alke kao svjetske nematerijalne baštine. Sam događaj

privlači tisuće posjetitelja godišnje u Sinj, a materijalna baština povezna s Alkom obogaćuje turistički

sadržaj dostupan posjetiteljima tijekom cijele godine. Važan dio te alkarske baštine su Alkarski dvori

u kojima se nalazi višenamjenska dvorana za održavanje alkarskih skupština, znanstvenih skupova,

konferencija, koncerata, priredaba, natjecanja i drugih skupova, a sve to je smješteno u

rekonstruiranom povijesnom sklopu Kvartiri, jedinstvenom monumentalnom spomeniku javnog

graditeljstva iz 1760. godine. Najvrjedniji povijesni artefakti tog razdoblja obuhvaćeni su u povijesnoj

alkarskoj zbirci koja se nalazi u stalnom postavu Muzeja Sinjske. Muzej je otvoren povodom

obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke (2015. godine) te je u cijelosti u funkciji predstavljanja

povijesti Alke i grada Sinja te tumačenja uloge svih povijesnih sudionika Alke, njihovih odora i oružja.

Muzej Sinjske alke spaja dva važna aspekta kulturno-povijesne ostavštine: nematerijalnu i

materijalnu baštinu, te na taj način predstavlja značajni turistički potencijal grada. Uz Alku se veže i

niz drugih gradskih manifestacija kao što je predstava Opsada Sinja 1715., te Vučkovića dječja alka

koji dodatno obogaćuju društveni, kulturni i turistički sadržaj grada.

Niz drugih povijesno-arheoloških lokacija i artefakata nalazi se u Sinju i okolici te također imaju

potencijal cjelogodišnjeg privlačenja turista. Neki od njih su:

arheološki lokalitet Čitluk (Aequum)

nadgrobni spomenik Gaja Liberija, fontane na Pijaci i Petrovcu, Veliki (Alkarski) most

tvrđave, utvrde i gradine: Kula Kamičak, Tvrđava Travnik, Tvrđava (Stari) Grad

vile Tripalo, Danek i Vjera, palača Tripalo

Muzej Cetinske krajine, galerija Stipe Sikirica, galerija Galiotović

Do sada ovaj dio povijesnog nasljeđa i materijalne baštine nije bio dovoljno jasno artikuliran van

sinjske regije i samim time još nema status prepoznatljivog kulturnog dobra, a kako bi se to

promijenilo udruga PKD ‘Gaj Laberije’ izradila je strategiju razvoja turizma temeljem arheološkog

spomenika.

Vjerski turizam

Važnu dimenziju grada predstavlja vjerska baština i tradicija, a povijest grada Sinja usko je povezana

sa štovanjem Blažene Djevice Marije. Naime, grad Sinj jedan je od najvećih hrvatskih marijanskih

svetišta u koji hodočaste vjernici tijekom cijele godine, a posebno 15. kolovoza kada se slavi blagdan

Uznesenja Blažene Djevice Marije što je ujedno i Dan grada Sinja.

Povezanost Sinja i katoličke crkve razvidna je i u povijesnoj arhitekturi te drugoj ostavštini grada.

Naime, centrom grada dominiraju sakralne građevine: crkva Gospe Sinjske građena od 1699. do

1712. godine te Franjevački samostan. U samostanskom se posjedu nalazi biblioteka s oko 40.000

svezaka i 12 inkunabula. Uz samostan, kulturno djeluje prva gimnazija na hrvatskom jeziku u

Dalmaciji, dok su u prostorima postavljene vrijedne zbirke arheoloških, paleontoloških i etnografskih

sadržaja. Stoga pored iznimne arhitekture, posjetitelji imaju mogućnost razgledavanja vrijedne

franjevačke muzejske zbirke te statusno i duhovno posebno važnu sliku Čudotvorne Gospe Sinjske.

Također, dio ponude u sklopu vjerskog turizma u gradu Sinju predstavlja i Festival marijansko-

duhovne klapske pjesme u čast Gospi Sinjskoj te mnoge druge crkvene manifestacije i vjerski

skupovi.

62

Daljnji razvoj ove grane turizma planiran je i putem realizaciju EU projekta „The Our Lady of Sinj

Route - Staza Gospi Sinjskoj“. U sklopu dokumenta izrađena je zajednička strategija dviju država

Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine, u kojim se definira način:

unaprjeđenja atraktivnosti ovog prekograničnog područja kao turističke destinacije – u

sklopu čega će se izvršiti izgradnja i instalacija potrebne infrastrukture za razvoj i obnovu

Staze Gospi Sinjskoj, a koja se proteže na relaciji Solin-Sinj-Livno-Tomislavgrad-Rama u dužini

od 148 km;

daljnjeg poboljšanja znanja/vještina pružatelja turističkih usluga i civilnog sektora u

prekograničnom navedenom području putem trening programa;

podizanja razine svijesti među građanima i turistima u svezi ponude, usluga i znamenitosti uz

rutu Staze Gospi Sinjskoj, putem izrade zajednička turistička promotivna strategija

prekograničnog područja HR-BiH te kreiranjem i širenjem informacija i materijala projektne

vidljivosti.

Na ovaj način dodatno se potpomaže razvoj kulturne, vjerske i gospodarske suradnje ovog

međugraničnog prostora, a fenomen Gospe Sinjske zasluženo je dobiva sve značajnije mjesto u

kalendaru vjerskog turizma ne samo u kontekstu Dalmacije i Hrvatske već i međunarodno.

Sportsko-rekreacijski i avanturistički turizam

Sportski turizam u sinjskom kraju ima veliki potencijal iako se do sada time nije sustavno bavilo. Sinj

je ponajprije prepoznatljiv po tradiciji konjičkih sportova koji se organiziraju i provode u pet konjičkih

klubova, koji osim škole jahanja posjetiteljima nude i usluge terapijskog jahanja. Konkurentska

prednost Sinja u usporedbi s drugim gradovima u Dalmaciji i Hrvatskoj kada je u pitanju konjički

sport je postojanje izuzetno kvalitetne infrastrukture. Sinjski hipodrom, izgrađen za potrebe

održavanje Mediteranskih igara u Splitu 1979., drugi je po veličini u Hrvatskoj te je mjesto održavanja

redovitih međunarodnih i nacionalnih galopskih trka i natjecanja u preponskom jahanju. Također, za

potrebe konjičkog sporta i rekreacije, osim na hipodromu, uređene su i posebne staze u okolici grada

na kojima posjetitelji mogu doživjeti uzbuđenje jahanja u prirodi, a što predstavlja jednu od

dimenzija avanturističkog turizma.

Avanturistički turizam posjetitelji sinjskog kraja ujedno mogu iskusit sudjelujući na raftingu rijeke

Cetine te kanu-safariju na Peručkom jezeru. Za zaljubljenike u biciklizam postoje tradicionalna

biciklijada i nekolicina biciklističkih staza u široj mikroregiji Sinja po imenom: Panj, Kroz sinjsko polje,

Do izvora Cetine i Tri izvora. Također, tijekom 2014. godine iz EU projekta Medpaths, a koji je nastao

temeljem suradnje TZ Grada Sinja, Biciklističkom udrugom Vlaji te Planinarskom udrugom Svilaja iz

Sinja, opremljeno je turističkom signalizacijom, uređenjem 6 vidikovaca i 11 odmorišta ukupno 5

tematskih staza (1 biciklističko-konjička, 2 biciklističke i 2 pješačke staze) na širem području Sinja

ukupne dužine 148 km:

i. Staza Cetina: biciklističko-konjička staza dužine 42,7 km (ruta: Sinj – Sinjsko polje- Konjušnica

Trilj- uz rijeku Cetinu-Obrovac Sinjski (Han)-Glavice –Sinj)

ii. Aequum staza: biciklistička staza dužine 25 km (ruta: Sinj-Suhač-Karakašica-Hrvace (Most na

Panju)-Bajagić-Obrovac Sinjski (Han)-Jasensko-Čitluk-Karakašica-Sinj

iii. Orlova staza: biciklistička staza dužine 50 km (ruta: Sinj- Lučane-Zelovo(Planinarski dom)-

Lučane-Sinj

iv. Sinjska staza: planinarska staza dužine 17,6 km (ruta: Sinj-Visoka-Radošić-Sinj

v. Staza Plišivca: planinarska staza dužine 13,6 km (ruta: Sinj-Lučane-Plišivica-Zelovo

(Planinarski dom).

63

Upravo raznovrsnost navedenih staza i prirodnih karakteristika sinjskog kraja platforma je za razvoj

sveobuhvatnog avanturističko-sportskog događanja kao što su to utrke Gradski izazov Cetina

adventure te Cetina Adventure koje objedinjuje niz sportova u prirodi: kajak, plivanje, vožnja

biciklom, penjanje, abseil, skokovi sa stijena u vodu, prelazak preko užeta i razne druge aktivnosti, a

cilj se nalazi u Sinju.

Ipak najviše adrenalina posjetitelji mogu iskusiti u sinjskoj sportskoj zračnoj luci gdje se provode aero

sportovi, škole jedriličarstva i padobranstva. Aerodrom na sinjskom Piketu u nekom obliku uporabe

je još od 1931. godine kada je otvoren kao zračna luka Split putem koje je uspostavljena prva zračna

linija na relaciji Split-Sušak-Zagreb i Split-Sarajevo-Beograd. Danas se na njemu održavaju

padobranska natjecanja te jedriličarski i zrakoplovni susreti (Padobranski kup, Leteća alka

(paragliding natjecanje)).

Pod ovim segmentom turizma ubrajaju se također lov i ribolov koji se organiziraju u sklopu lovačkih i

ribolovnih društava te planinarske aktivnosti poput planinarskog uspona „Preko Zelova na Svilaju“.

Sinj također ima vanjsko gradsko plivalište olimpijskih dimenzija koje je otvoreno 26. srpnja 1953.

godine na inicijativu Sinjanina Vice Buljana, nekadašnjeg načelnika općine Sinj, alkarskog vojvode, a

kasnije i ministra ribarstva NR Hrvatske. Bazen je otvoren od lipnja do rujna, te se na njemu između

ostalog održava obuka neplivača i škola plivanja.

Ruralni turizam

Ruralni turizam obuhvaća seoski, etno, eko, eno-gastronomski i agroturizam te druge vrste turizma

povezane sa seoskim okruženjem i načinom života. Ova vrsta turizma relativno je novi način

turističke ponude koji se na hrvatskom turističkom tržištu počeo razvijati početkom 90ih godina

prošlog stoljeća ponajprije u Isti, a nešto kasnije i u drugim krajevima RH. Iako ruralna područja čine

oko 90% ukupne površine naše zemlje, ovom vrstom turizma još uvijek se bavi tek mali broj

poduzetnika.

U strateškom promišljanju razvoja turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo područje

Dalmatinske zagore identificirano je kao

pogodno za razvoj ruralnog turizma kao

važne dimenzije cjelovite turističke

ponude županije. Ova vrsta usluge

predstavlja simbiozu poljoprivrede i

turizma tako da se potencijal ruralnog

turizma razvija komplementarno razvoju

poljoprivrede. Stoga SD županija daje

potpore tzv. zelenom poduzetništvu i

izdvaja značajna sredstva za poticaje u

poljoprivredi i ribarstvu. Na sličan način i

sam Grad Sinj iz svojih proračunskih sredstava daje bespovratna sredstva (potpore) za poticaje u

poljoprivredi, ali i u drugim oblicima potpore razvoju poduzetništva.

S obzirom na potencijal Sinjskog polja i činjenicu da se više od 60% svih kućanstava u širem području

Sinja bavi nekim oblikom poljoprivredne djelatnosti, ruralni turizam ovog kraja danas je u najvećoj

mjeri neiskorišten. Naime, sinjski kraj posjeduje prirodne resurse i pretpostavke za razvoj ruralnog

turizma, a postoji i rastući interes posjetitelja za ovu vrstu povratka k izvornoj prirodi, međutim još

uvijek na postoji kvalitetno razrađena ponuda i adekvatni kapaciteti. U Sinju i okolici postoji tek

manji broj seoskih gospodarstava i obiteljskih izletišta, poput seoskog gospodarstva Panj, obiteljskog

izletišta Mustang i seoskog domaćinstva Vukasović, u kojima se nude različite rekreacijske aktivnosti,

U Splitsko-dalmatinskoj županiji upravo područje Dalmatinske zagore identificirano je kao pogodno za razvoj ruralnog turizma

64

uživanje u autohtonoj domaćoj kuhinji i smještaj u apartmanima. Turistička zajednica grada Sinja

stoga potiče ovu vrstu turizma organizacijom Sinjskog sajma sela kojom je obuhvaćeno: izlaganje

tradicijskih proizvoda: hrane, pića i suvenira; degustacija hrane i pića; prodaju/kupnja hrvatskih

tradicijskih proizvoda, kulturno-umjetnički program, promocija bogate gastronomske ponude,

kulturne baštine s ciljem turističkog, gospodarskog razvoja grada Sinja i Splitsko-dalmatinske

županije.

Radi daljnjeg poticanja ove grane turizma, u Sinju se u kolovozu već tradicionalno održava Sajam

proizvoda sela gdje mala i srednja poljoprivredna gospodarstva s ruralnog prostora Sinja i okolice

imaju priliku predstaviti svoje tradicionalne domaće proizvode. Posjetitelji mogu degustirati i kupiti

razne prehrambene proizvode visoke kvalitete: domaće sireve, med i ostale pčelinje proizvode,

domaće suhomesnate proizvode, vina, rakije, likere, ulja, eko proizvode itd. Predstavljaju se i različite

vrste tradicionalnih suvenira, ručnog veza, uporabnih i dekorativnih predmeta te nakita od prirodnih

materijala.

Za razvoj svih navedenih oblika turizma ključni preduvjeti su smještajni kapaciteti. Grad Sinj pripada

lokacijama koje privlače posjetitelje više odlikama svoga prirodnog prostora i bogatstvom kulturno-

povijesne baštine nego kvalitetom, raspoloživošću i/ili raznovrsnošću smještaja i novostvorenih

turističkih atrakcija.

U svojoj ugostiteljskoj ponudi grad Sinj nudi smještaj u središtu grada u hotelu Alkar (tri zvjezdice; 48

soba i 4 apartmana) i u hotelu Matanovi dvori (dvije zvjezdice; 12 soba). Osim toga turistima se nudi

smještaj u privatnim sobama: Fantasia, Masle, Mustang, Marija Jenjić, Venezia, Vreba, Janković i

Višnja Brkić. Također, turisti imaju mogućnost odsjedanja i u privatnim kućama za odmor: Villi

Tripalo s pet zvjezdica, kući za odmor Moj mir s tri zvjezdice, Vili Ivani s tri zvjezdice i Vili Čatipović s

četiri zvjezdice. Ostale ugostiteljske ponude uključuju niz konoba te već ranije nabrojana seoska

gospodarstava i obiteljska izletišta.

Sve nabrojano predstavlja prilično skromne kapacitete u i oko Sinja, a što se vidi iz sljedeće tablice

gdje su izdvojeni smještajni kapaciteti pod administrativnom upravom grada Sinja te općina Dicmo i

Hrvace.

Tablica 31 Vrsta i kapaciteti smještaja, te turistički dolasci i noćenja u Sinju i općinama Dicmo i Hrvace za 2014. godinu (Izvor: Deloitte analiza)

GRAD SINJ Vrsta smještajnog objekta Br. ležaja DOLASCI NOĆENJA

HOTEL ALKAR Hotel 3* 107 9.736 14.510

Kuća za odmor 5* 6

Privatni smještaj 3* 42


UKUPNO 165 10.368 16.816

DICMO/HRVACE Vrsta smještajnog objekta Br. ležaja DOLASCI NOĆENJAKuća za odmor 3* i 4* 64


UKUPNO 114

279 11.245 21.789

PRIVATNI SMJEŠTAJ

PRIVATNI SMJEŠTAJ

UKUPNO

632 2.306

1008 4.973

Prema Zakonu o boravišnoj pristojbi, ukoliko mjesto nema osnovanu turističku zajednicu,

iznajmljivač je goste dužan prijaviti najbližoj turističkoj zajednici, stoga iznajmljivači u Hrvacama i

Dicmu od 2013. goste prijavljuju Turističkoj zajednici grada (TZG) Sinja. Prema podacima TZG Sinja

vidljivo je da općine Dicmo i Hrvace imaju skoro preko dvostruko više noćenja u privatnom smještaju

od grada Sinja, što korespondira s brojem ležaja u privatnom smještaju na tim lokacijama. Bez

65

povećanja broja ležaja u gradu Sinju (167), pa čak i ako se tome pribroje ležajevi u susjednim

općinama, turistički razvoj bit će vrlo ograničen.

Upravo sljedeća slika prikazuje trend dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju na području koje

pokriva TZG Sinja. Zamjetan je veliki skok porasta ukupnog broja noćenja na promatranom području

u posljednje dvije godine od +43% (skok od 86% efekt je pripajanja turističkih rezultata Dicma i

Hrvaca pod TZG Sinja).

Slika 24 Pregled dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju za područje Turističke zajednice grada Sinja (Izvor: Statistička analiza turističkog Prometa Splitsko-dalmatinske županije za 2010., 2011., 2012., 2013., 2014.)

3.282 3.624 3.522 3.4654.6243.897 4.090 3.907

6.216 6.621

16.816

13.863

11.322

7.5106.198

6.179

8.069 10.467

5.5334.360

9.609

21.789

17.119

11.73111.366

12.429

2010 2013

-9%

2014

+43%

+86%

+3%

2011

5.187

2012

Noćenja domaći turisti

Dolasci strani turisti

Dolasci domaći turisti

Noćenja strani turisti

Noćenja ukupno

Ukupni broja noćenja

bez Dicma i Hrvaca

Ukoliko ukupni broj noćenja u gradu Sinju (16.818) podijelimo s brojem ležaja (165) dolazimo do

podatka da su ukupni kapaciteti u gradu Sinju popunjeni oko 108 dana u godini, a ukoliko se

promotri raspodjela noćenja u Sinju po mjesecima u godini (slika dolje), može se uočiti izrazito

naglašena sezonalnost u vremenskom razdoblju od 2007. do 2013. godine kada noćenja u lipnju i tri

ljetna mjeseca obuhvaćaju gotovo 2/3 ukupnih godišnjih noćenja. Također, zbog takve špice u

jednom dijelu sezone, trenutni kapaciteti ne dopuštaju nastavak dosadašnjeg trenda povećanja

noćenja.

Slika 25 Broj noćenja na području TZG Sinja prema mjesecima za 2007., 2010. i 2013. godinu (Izvor: TZG Sinj)

2.758

484747

1.120

2.507

619

1.369

3.843

2.492

959

515

listopadkolovozsrpanj prosinacrujan studeniožujak

441

lipanjtravanj svibanjveljačasiječanj

2010.

2013.

2007.

Navedeni statistički podaci ukazuju na potrebnu „istezanja“ turističke ponude proširenjem turističke

sezone te povećanje broja ležaja. To se ponajprije odnosi na raspoloživost hotelskog smještaja visoke

kategorizacije i kvalitetu izvanpansionske ponude, s naglaskom na period izvan glavne sezone te

balansirano razvijanje spektra različitih selektivnih oblika turizma.

Upravo zbog toga Turistička zajednica (TZ) Grada Sinja provodi niz aktivnosti i ciljane edukacije

kojima se želi motivirati građane, privatne iznajmljivače i ostale privatne subjekte na uređenje svojih

66

gospodarstava, posjeda i nekretnina radi povećanja unajmljivačkih kapaciteta. Također, TZ Grada

Sinja prepoznala je da postoji snažna potreba za dodatnim razvijanjem svijest različitih dionika

unutar sinjskog turizma o potrebi zajedničkog upravljanja destinacijom kako bi se dobila

sveobuhvatnija i snažnija pojavnost prema većim turističkim agencijama, ali i da bi prema

pojedinačnim turistima mogli predstaviti sveukupnu ponudu grada Sinja na jednom preglednom

mjestu.

Zanimljivo je razmotriti i strukturu nacionalnosti stranih gostiju (Slika dolje) tijekom posljednje dvije

godine. Naime osim Njemačke, u strukturi stranih posjetitelja ne dominiraju gosti iz nama

standardno naklonjenih zemalja: Slovenije, Italije, Austrije, Češke… Štoviše, u 2013. najzastupljeniji

su bili gosti iz Rumunjske, a u 2014. na trećem mjestu su se pojavili turisti iz Južne Koreje, dok su

četvrto i peto mjesto zauzeli gosti iz Grčke i Bjelorusije.

Tablica 32 Nacionalnost stranih gostiju prema TZG Sinja tijekom 2013. i 2014. godine (Izvor: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, travanj 2015.)

Rang Država Turisti Noćenja Turisti Noćenja

1. Njemačka 1522 2619 1353 2359

2. Rumunjska 1436 1442 1964 2441

3. Republika Koreja 1005 1497 589 615

4. Grčka 764 764 560 560

5. Bjelorusija 545 546 n/a n/a

2014 2013

Takva struktura gostiju ukazuje da dolazak stranih gostiju uvelike ovisi o pojedinačnim turističkim

operaterima koji, čini se, značajno mogu promijeniti sliku turizma u Sinju što predstavlja visok rizik za

ovaj sektor. Zapravo, ovi brojevi ukazuju da sinjski turizam nije bio adekvatno zastupljen i

predstavljen na stranim tržištima (bilo pojedinačno ili u kontekstu hrvatske turističke ponude) te se

do sada turizmu u Sinju nije pristupalo planski odnosno strateški.

To potvrđuje i sljedeća slika koja pokazuje da je udjel broja domaćih turista Sinju u usporedbi s istim

u Splitsko-dalmatinskoj županiji puno viši od udjela stranih turista – tijekom 2014. godine udio

domaćih gostiju koji su noćili u Sinju iznosi 1,43% svih domaćih gostiju u Splitsko-dalmatinskoj

županiji, dok je udio noćenja stranih gostiju u Sinju iznosio samo 0,09% od ukupnog broja noćenja u

županiji. Podaci potvrđuje tezu da strani turisti koji posjećuju Hrvatsku vjerojatno nisu upoznati sa

sadržajima koji se nude u turističkoj ponudi Grada.

Tablica 33 Kretanje udjela broja turista i noćenja u Sinju u turističkom prometu Splitsko-dalmatinske županije za 2014. godinu (Izvor: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, travanj 2015.)

UkupnoDomaćih

turista

Stranih

turistaUkupno

Domaćih

turista

Stranih

turista

2013 0,48% 1,77% 0,34% 0,15% 0,97% 0,09%

2014 0,51% 2,35% 0,33% 0,18% 1,43% 0,09%

Dolasci Noćenja

Godina

Stoga je naglašena potreba Sinja da se snažnije „otvori“ prema tržištima koja su tradicionalno

prisutna na hrvatskom turističkom tržištu kako bi priljev turista bio stabilan i kontinuiran te manje

ovisan o pojedinim agencijama. Bilo bi oportuno povezati se sa većim gradovima srednje Dalmacije

(prije svega Splitom, pa onda i Šibenikom i Zadrom) te npr. Međugorjem radi sinergijskog nastupa na

vanjskim tržištima (zajednička turistička ponuda). Također, navedene veće gradove treba ciljati kao

marketinšku platformu za komunikaciju prema turistima koji te gradove posjećuju a koje se može

privući kao dnevne posjetitelje Sinju.

67

Što se tiče same turističke ponude grada Sinja u odnosu na potražnju, evaluaciju možemo napraviti

na temelju tri osnovne dimenzije: atraktivne, komunikativne i receptivne.

Atraktivna dimenzija, kao što sam naziv govori, odnosi se na atrakcije dostupne u nekoj

destinaciji. Ona uključuje kako povijesno-kulturnu materijalnu i nematerijalnu baštinu tako i

prirodne značajke mjesta poput klime, reljefa, biljnog i životinjskog svijeta. U oba slučaja

može se zaključit da Sinj obiluje navedenim atrakcijama što potvrđuje turistički potencijal

grada.

Komunikativna dimenzija turističke ponude odnosi se na prometnu infrastrukturu kojom se

dolazi do lokacije iz udaljenih područja. Ranije je istaknuto da grad Sinj ima elemente

prometne izoliranosti s obzirom da brza cesta prema Splitu nije dovršena, željeznički promet

(Sinjskom „feratom“ odnosno „rerom“) ukinut je još 1962. godine, a slično tako su 1966.

ugašene i komercijalne operacije zračne luke Split u Sinju koja sada služi samo kao sportski

aerodrom. Međutim prometni potencijal Sinja postoji jer se grad nalazi u relativnoj blizini

glavne državne autoceste, kao i splitske zračne i brodske luke s kojima ga se tek treba bolje

prometno povezati.

Receptivna dimenzija odnosi se na smještajne i ugostiteljske kapacitete za koje proizlazi

zaključak da u Sinju postoji nedostatak svih oblika smještaja: hotela, apartmana, soba,

kampova i slično, kao i ponuda restorana i drugih ugostiteljskih usluga.

Posljednje dvije dimenzije ukazuju na potrebu za infrastrukturnim investicijama – komunikativna na

državna/županijska ulaganja u prometnu infrastrukturu, a receptivna na privatna ulaganja u

ugostiteljske objekte.

Turistička zajednica grada (TZG) Sinja

TZG Sinja zadužena je za sve djelatnosti povezane s turističkom ponudom grada, odnosno njezine

glavne aktivnosti fokusirane su na29:

provođenje glavnog plana razvoja turizma: Strategija razvoja turizma RH do 2020, Strategija

razvoja Splitsko-dalmatinske županije, Glavni plan Splitsko-dalmatinske županije i Strateški

razvojni program Grada Sinja

povećanje cjelokupnog turističkog prometa

osmišljavanje i provođenje promotivnih aktivnosti uz valorizaciju očuvanog prirodnog

okoliša, njegove zaštite i unaprjeđenja svijesti u funkciji turizma

kreiranje novih turističkih proizvoda

Turistički ured TZG Sinj otvoren je od ponedjeljka do petka (8:00 - 16:00 h) te zapošljava jednog

djelatnika (direktora turističkog ureda). Dodatno u razdoblju od lipnja/ srpnja do rujna/listopada

otvoren je info centar (drvena kućica) s radnim vremenom od ponedjeljka do petka (10:00 – 18:00),

a u srpnju i kolovozu od ponedjeljka do nedjelje (10:00 – 18:00) na Alkarskom trkalištu. Ukupni

budžet TZG Sinja iznosi 787.000 kn.

Osim brojnih aktivnosti kojima se potiču vjerski, kulturni, sportsko-avanturistički i ruralni turizam

(koji su ranije opisani), TZG Sinj ima važnu ulogu u poticanju i sudjelovanju u uređenju grada s

obzirom da vizura okućnica i čistoća prirode predstavlja prvi dojam posjetitelja i turista koji dolaze u

grad. TZ stoga organizira niz kampanja: Izbor najljepše okućnice, Eko akcija čišćenja i uređenja izvora

Miletin, te Uređenje vidikovca Stari grad, kao i podržava obilježavanje Dana planeta Zemlje i

Svjetskog dana voda.

29

Program rada Turističke zajednice grada Sinja s financijskim planom za 2015. godinu

68

Također, TZG Sinja potiče osmišljavanje novih turističkih proizvoda i načina komunikacije te su

nedavne aktivnosti rezultirale sljedećim ishodima:

izrađena je mobilna aplikaciju ‘Sinj Tourist Guide’ s ciljem promocije turizma i informiranju

korisnika o turističkoj ponudi grada Sinja i okolice. Koristeći ovu aplikaciju korisnici mogu na

vrlo jednostavan način pronaći kulturne sadržaje, smještaj, gastro ponudu i sve ostale

informacije koje će im boravak u gradu Sinju i cetinskome kraju učiniti ugodnim i zanimljivim

uvedene su besplatne vođene gradske ture na engleskom jeziku za turiste čime se želi privući

turiste iz obalnih dijelova Dalmacije

raspisan je javni poziv za odabir originalnog i prepoznatljivog suvenira grada Sinja. Cilj

projekta je potaknuti zanimanje za stvaranje novih kreativnih i prepoznatljivih suvenira. Kroz

njihovu kontinuiranu promociju želi se jačati prepoznatljivost grada Sinja u kulturnom,

povijesnom, tradicijskom i gastronomskom smislu

Procjena je da će važnost uloge turizma na gospodarski razvoj grada biti sve značajnija. Naime, osim

direktnog utjecaja u smislu doprinosa BDP-u, gradskom prirezu i zaposlenosti, snažan turizam može

imati više pozitivnih efekata na cijelu zajednicu:

a) dosadašnji trendovi i procjene budućeg rasta u turizmu dinamičniji su od drugih sektora što

ga čini otpornijim na nacionalne strukturalne probleme i recesiju;

b) kroz povezanosti s drugim sektorima (poljoprivredu, kulturu, obrtništvo itd.) turizam

generira znatnu dodatnu neizravnu/indirektnu korist za zajednicu;

c) turizam potiče infrastrukturna ulaganja te podržava očuvanje kulturne baštine, povijesnih

artefakata i arhitekture lokalne zajednice, a što je od koristi i drugim industrijama; te

d) ulaganja u dobro osmišljen destinacijski marketing dosljedno generiraju jake ekonomske

učinke

4.3. Urbano okruženje U ovom poglavlju provedena je analiza primarne infrastrukture i javnih usluga Grada Sinja te

ekološko-klimatskih rizika. Detalji o specifičnim pojedinačnim dijelovima sinjskog prostora i

relevantne infrastrukture nalaze se u dokumentima:

- Prostorni plan uređenja grada Sinja, Urbos d.o.o. Split, 2001.

- Odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Sinja, Službeni

glasnik Grada Sinja, 28. listopada 2014.

6.3.1. Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima

Podaci o onečišćenju zraka

Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, stanje čistoće

zraka u gradu Sinju prikazano je u sljedećim tablicama.

Tablica 34 Zbirni podaci i ocjena količina ukupne taložne tvari (mg/m²d) za mjernu postaju Sinj- Centar grada u 2013. godini (Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka s mjernih postaja na području Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 1/2013. – 12/2013. God.)

Sinj- Centar grada

N Csr.

mg/m²d Cmax.

mg/m²d Csr veće od

GV(350)

UTT 12 65 122 -

69

Tablica 35 Zbirni podaci i ocjena količina metala u taložnoj tvari (μg/m²d) za mjernu postaju Sinj- Centar grada u 2013. godini (Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka s mjernih postaja na području Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 1/2013. – 12/2013. God.)

Sinj - Centar grada

Csr. μg/m2d

Cmax. μg/m2d

GV μg/m2d

As* 0,131 0,251 4

Cd* 0,338 1,025 2

Ni* 4,166 12,398 15

Pb* 19,733 41,721 100

Tl 0,053 0,136 2

Hg 0,015 0,031 1

U Gradu Sinju bilježi se I. kategorija kakvoće zraka30, što označuje čist ili neznatno onečišćen zrak:

nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon31.

Zadaća Grada u daljnjem periodu je provođenje mjera i aktivnosti kako bi se postojeće stanje

održalo.

U Sinju kućanstava te javni sektor i transport u najvećoj mjeri koriste fosilna goriva (loživo ulje, drvo

za ogrjev, dizelska i benzinska goriva), u nešto manjoj mjeri se koristi plin (propan butan u

kućanstvima i u novije vrijeme u prometu), dok se ostala čišća goriva i obnovljivi izvori energije

koriste u zanemarivom postotku.

Trenutno postoji samo jedna postaja u gradu za kontinuirano praćenje kakvoće zraka (mjerenje

ukupne taložne tvari) te je stoga za kvalitetniju interpretaciju podataka kakvoće zraka i stručno

utemeljeno utvrđivanje uzročnika onečišćenja nužno je postavljanje još barem jedne mjerne

jedinice.

Podaci o onečišćenju vode

Kontrola kvalitete vode u distributivnom sustavu (vodospreme i mreža) provodi se sukladno

Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) i svi rezultati pokazuju da voda za piće

odgovara traženim standardima – povoljnog kemijskog sastava, ima mali isparni ostatak te malu

mineralizaciju.

Tablica 36 Kvaliteta vode u gradu Sinju z 2012. godinu (Izvor: “Priručnik o temeljnoj kakvoći vode u Hrvatskoj” Dr. sc. Željko Dadić)

Mjesto Salinitet Elektro-

vodljivost (mS/cm)

Tvrdoća Ukupna otopljena tvar TDS (mg/L)

mg CaCO3/L °D

SINJ 0 297 171 9,6 169

Najbliži vodotok je rijeka Cetina, koja prolazi Sinjskim poljem. Stanje voda na Cetini prati se na

nekoliko postaja. Opća ocjena ekološkog stanja na mjernim postajama na temelju kemijskih i

fizikalno-kemijskih elemenata (termalni uvjeti, režim kisika, hranjive tvari, acidifikacija, salinitet) u

2010., 2011. i 2012. godini je dobro32. Praćenje makrozoobentosa u 2012. ukazuje na prisutnost

30

Kvaliteta zraka predstavlja svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti 31

Agencija za zaštitu okoliša: Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2013. godinu 32

Hrvatske vode: Izvještaj o stanju površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2011. godini, 2012. i Hrvatske vode: Izvještaj o stanju površinskih voda u Republici Hrvatskoj u 2012. godini

70

organskog opterećenja, obzirom da u uzorku prikupljenih bentičkih makrobeskralješnjaka u

potpunosti izostaju osjetljive vrste, a prevladavaju tolerantne (pijavice Erpobdella octoculata,

Glossiphonia complanata, rak Asellus aquaticus, trzalac Chironomus sp.). Praćenje fitobentosa

ukazuje na isto, a učestalošću u uzorcima ističu se modrozelena svojta Oscillatoria limosa i rod

zelenih nitastih algi Ulothrix, karakteristične u slučajevima ispuštanja neobrađenih sanitarnih

otpadnih voda. Nepročišćene otpadne vode naselja grada Sinja najveći su onečišćivači voda.

Podaci o onečišćenju tla33

Temeljni izvor onečišćenja tla je taloženje iz atmosfere te prekomjerna i nekontrolirana upotreba

mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava. U urbanom području glavni izvor onečišćenja je

nekontrolirano bacanje različitog krutog otpada. Međutim, postoje neka područja permanentne

opasnosti kao što su:

skladište rabljenih automobila smješteno neposredno iznad izvora vode; ukazuje se na

činjenicu da je Sinjski Obrovac trajno upitna lokacija;

Dalmatinka nema pravi pročistač vode;

ergela konja na hipodromu - ne tretiraju se otpadne materije;

klaonice su rasute na mnogo mjesta bez uređaja za pročišćavanje itd.

Zelene površine

U javne zelene površine spadaju površine namijenjene urbanom zelenilu (parkovima) te pejzažnom i

zaštitnom zelenilu. Ukupna površina javnih zelenih površina u Gradu Sinju iznosi 92.014 m², tj. broj

kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku iznosi 3,71 m², a što je u skladu s normativom koji

iznosi 3 m² po stanovniku.

Pejzažno i zaštitno zelenilo u gradu Sinju nalazi se oko frekventnih prometnica, komunalnih

objekata, radnih zona, groblja i na drugim prostorima u cilju uređenja prostora, odvajanja pojedinih

namjena i zaštite čovjekovog okoliša.

Bio-raznolikost

Područje šire okolice Sinja pripada dvjema vegetacijskim zonama: submediteranskom području

listopadne vegetacije i gorskoj zoni (područje bukve). Najviši dijelovi planina Svilaje i Dinare

pripadaju gorskom području, dok ostatak obuhvaća submediteransko područje listopadne

vegetacije.

Cetinski kraj izuzetno je bogat brojnim vrstama ljekovitog i medonosnog bilja: smilje (Helichrysum

italicum), kadulja (Salvia officinalis), vrijesak (Calluna vulgaris), majčina dušica (Thymus serpyllum),

gospina trava (Hypericum perforatum), trputac (Plantago major L.), grozdovi mukinje (Sorbus aria)

itd.

Osim bogate flore, Cetinska krajina obiluje i brojnim životinjskim vrstama. Rijeka Cetina s pritocima

dom je potočnoj pastrvi (Salmo trutta m. fario), kalifornijskoj pastrvi (Oncorhynchus mykiss), šaranu

(Cyprinus carpio) i štuki (Esox lucius) te endemskim vrstama: cetinskoj uklivi (Telestes ukliva),

riječnom zubatcu (Salmo dentex), podbili (Chondrostoma phoxinus), oštrulji (Aulopyge hueglii),

cetinskom vijunu (Cobitis dalmatina) i ilirskom klenu (Squalius illyricus). Važno je spomenuti i

endemičnu čovječju ribicu (Proteus anguinus), koja nastanjuje špiljske vode u podzemlju izvorišta od

Otoka do Vedrina te u kanjonu ispod Šestanovca. Raznovrstan biljni pokrov, grmovi, duplje i stijene

sinjskog kraja omogućuju gniježđenje brojnim vrstama ptica. Na liticama kanjona gnijezdi se gorska

pastirica (Motacilla cinerea), guste šume kanjona stanište su crne žune (Dryocopus martius), na

33

Strateški razvojni plan Grada Sinja, Sveučilište u Splitu, Ekonomski Fakultet, Split, 2007.

71

kamenitim visoravnima zaštićenoga pojasa u travi gnijezdo savija ševa krunica (Lullula arborea) kao i

jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), dok se na visokim borovim stablima gnijezde škanjac i

jastreb. Šira okolica grada Sinja i razvijeni krš sa svojim karakterističnim oblicima uvjetuju raznolik

sastav faune, u kojem se, uz uobičajene europske vrste sisavaca (poput zečeva - Lepus europaeus,

krtica - Talpa europaea, ježeva - Erinaceus concolor i različitih vrsta glodavaca - Rodentia), javljaju i

južni oblici životinja: slijepa krtica (Talpa caeca), i patuljasta rovka (Suncus etruscus). Faunu same

lokacije zahvata i neposredne okolice dominantno čine svojte uobičajene na odlagalištima otpada:

ptice (galebovi, svrake, vrane), sisavci (štakori i ostali glodavci) i beskralješnjaci - razne vrste kukaca

itd.

Stoga, dio teritorija koji pripada Gradu Sinju Zbog svoje važnosti kao stanište navedenih biljnih i

životinjskih vrsta je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) proglašen dijelom europske ekološke

mreže NATURA 2000.

Gospodarenje otpadom

Na području Grada Sinja organizirano skupljanje i odvoz otpada te čišćenje javnih gradskih površina

obavlja "Vodovod i Čistoća" d.o.o., a odlaže ga na odlagalištu otpada "Mojanka“, koje se nalazi na

području Kukuzovac, odnosno smješteno je na visoravni između Sinjskog polja na istočnoj strani i

brdovitog područja Visoka na zapadnoj strani. Odlagalište je udaljeno oko 4 km južno od naselja Sinj i

oko 2 km južno od naselja Brnaze. Odlagalištu Mojanka najbliže naselje su Turjaci, čiji se prvi objekti

nalaze istočno od odlagališta na zračnoj udaljenosti od oko 600 m. Međutim, naselje Turjaci sa

svojim zaseocima nalazi se na području Sinjskog polja, dakle na nadmorskoj visini koja je 100-ak

metara niža od visoravni na kojoj se nalazi odlagalište otpada Mojanka.

Na odlagalištu Mojanka otpad se odlaže već 50-ak godina. Danas se na ovom odlagalištu odlaže

dominantno miješani komunalni otpad iz gradova Sinja i Trilja te općina Dicmo, Hrvace i Otok, a u

znatno manjim količinama neopasni proizvodni otpad. Važno je spomenuti da se odlaže i životinjski

otpad u dnevnoj količini od cca 3,0 t iz klaonica i stočnih farmi sa Sinjskog područja. Odlagalište je

ograđeno i čuvano. Otpad se nasipa u sloju od cca 5 m, ravna se i zatrpava pokrivkom.

Tablica 37 Podaci o odloženim količinama komunalnog otpada na odlagalištu Mojanka (Izvor: Izvješće o obavljenoj reviziji, Gospodarenje otpadom na području Splitsko-dalmatinske županiji; Državni ured za reviziju, Područni ured Split; kolovoz 2014.)

Odlagalište (naziv i mjesto odlaganja) te trgovačko

društvo koje upravlja odlagalištem

Jedinica lokalne samouprave koja odlaže komunalni

otpad na odlagalište

Količina odloženog komunalnog otpada (u t)

2011 2012 2013

Mojanka, Kukuzovac, Sinj, Vodovod i čistoća Sinj,

d.o.o.

Gradovi Sinj i Trilj te općine Dicmo, Hrvace i Otok

31 464 30 242 26 340

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grad Sinj kao vlasnik odlagališta ranijih su godina

zaključili ugovor o sanaciji odlagališta Mojanka. Ugovorom je procijenjena sanacija odlagališta u

iznosu 16.699.200,00 kn te obveza Fonda da osigura 60 % sredstava za sanaciju odnosno

10.019.520,00 kn, a 40 % sredstava je obveza Grada Sinja. Fond je Gradu od 2006. do 2009. doznačio

sredstva u iznosu 2.141.235,89 kn. Doznačena sredstva Fonda i sredstva Grada Sinja u iznosu

1.427.491,48 kn, odnosno ukupno 3.568.726,37 kn, su utrošena za prvu fazu sanacije odlagališta

Mojanka.

72

Slika 26 Odlagalište otpada Mojanka i okolna naselja (Izvor: Ekonerg d.o.o.: Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene izmjene zahvata sanacije odlagališta otpada Mojanka na okoliš, rujan 2014.)

Za sanaciju odlagališta Mojanka izrađeni su 2007. godine idejno rješenje sanacije i studija o utjecaju

na okoliš. Prethodno navedena dokumentacija izrađena je uz pretpostavku da će se Centar za

gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije izgraditi 2010. godine. Međutim, kako se isto

nije dogodilo, nije se pristupilo daljnjoj izradi projektne dokumentaciji i sanaciji odlagališta, već je

ono nastavilo s radom, koji će trajati do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom. To

znači da kapaciteti odlagališta obrađeni u dosadašnjoj dokumentaciji za sanaciju nisu dostatni te je

potreba izmjena planirane sanacije odlagališta otpada Mojanka34.

Fond je također značajno participirao u sanaciji 10 divljih odlagališta na području Sinja tijekom 2013.

godine.

34

Ekonerg d.o.o.: Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene izmjene zahvata sanacije odlagališta otpada Mojanka na okoliš, rujan 2014.

73

Tablica 38 Podaci o divljim odlagalištima na području grada Sinja, doznačenim i utrošenim sredstvima za sanaciju na koncu 2013. (Izvor: Izvješće o obavljenoj reviziji, Gospodarenje otpadom na području Splitsko-dalmatinske županiji; Državni ured za reviziju, Područni ured Split; kolovoz 2014.)

Fond Vlastita sredstva Ukupno

Grad Sinj 10 10 97.020,50 25.854.46 122.874,96

Utrošena sredstva za sanaciju divljih odlagališta i

izvori sredstava na koncu 2013. (u kn)Broj divljih

odlagališta

Broj saniranih

divljih

odlagališta

Izloženosti prirodnim rizicima35

Jedni od većih prirodnih rizika za sinjski kraj su bujični vodotoci koje karakterizira velika razorna moć,

čime ugrožavaju urbana područja, melioracijske objekte, prometnice, poljoprivredna zemljišta i

druge objekte. Bujične vode također predstavljaju opasnost po proizvodnju i distribuciju električne

energije.

Cetinsku krajinu u povijesti su znale zadesiti poplave. Međutim, nisu zabilježeni potopi s dimenzijama

katastrofe ili s ozbiljnim posljedicama, a za to su djelom zaslužni zaštitni objekti koji pokrivaju slivno

područje Cetine s ukupnom dužinom toka od 76,50 km i desnim obodnim kanalom Sinjskog polja

dužine 15,05 km te izgradnja akumulacije Peruča. Pa ipak, u Sinjskom polju posebnu pažnju u

kontekstu poplava treba posvetiti zaštiti niskih površina naselja Otok.

Stanovnici grada Sinja također trebaju biti svjesni prijetnje od nastanka potresa. Prema seizmičkoj

karti za povratni period od 50 godina vidljivo je da zona od 7 stupnjeva po MSK ljestvici zahvaća

područje Sinj. Prema čestini intenziteta (0 MSK) na području SD Županije za razdoblje 1879.god.-

2003. godine grad Sinj spada pod najugroženija područja intenziteta 7 (vrlo jak potres) i 8 (razoran

potres) stupnja MSK. Sinj je u 2012. proveo vježbu simulacije potresa, te je spreman za slučaj da

dođe do potresa jačine 9 stupnjeva po Mercaliju, gdje se očekuje rušenja starih kamenih zgrada u

centru grada, prekid opskrbe vodom i električnom energijom i požar. Vježba je predvidjela

zbrinjavanja osoba za slučaj potresa i pripremila sustavan plan kojim su sad upoznate dežurne službe

i stanovnici.

Od tehničko-tehnološke opasnosti i prijetnji koje proizlaze od pogona-postrojenja koji obavljaju

profesionalnu djelatnost, a čija posljedica može biti ugrožavanje života i zdravlja ljudi, okoliša kao i

okolnog gospodarstva i mreža, treba izdvojiti Pogon HE Peruća (HEP d.d.) s adresom Banski prolaz 1,

Sinj. Kada je u pitanju sama brana i akumulacija Peruča, ona također predstavlja dodatni rizik za

sinjski kraj. Naime, trenutnim i totalnim rušenjem brane Peruča formira se vodni val koji bi razorio

vodozahvatnu građevinu Šilovka i čiji vršni protok otprilike iznosi 60.000 m3/s te se poplavljuje veći

broj naselja i primarne infrastrukture.

Nekadašnji vojni i industrijski prostori

Na području grada Sinja postoji više vojnih objekata:

Vojarna Petar Berislavić na Kukuzovcu predstavlja zonu posebne namjene, odnosno

područje od interesa za obranu te će se uređivat u skladu s utvrđenim potrebama i

planovima obrane, primjenom posebnih propisa.

Bivša vojarna Ivaniš Nelipić s površinom od 5 ha darovana je 01.08.2012. Gradu od strane

Republike Hrvatske (Agencije za upravljanje državnom imovnim), a vrijednost zaključenog

ugovora o darovanju procijenjena je na 67.400.000 kuna. Svrha preuzimanja je da tu praznu,

devastiranu i pokradenu infrastrukturu treba prenamijeniti za izgradnju različitih sadržaja

javne i društvene namjene, s naglaskom na zdravstvo, domove za starije i nemoćne osobe sa

35

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Splitsko-dalmatinsku županiju; Splitsko-dalmatinska županija, RH (2010.)

74

svim potrebnim pratećim sadržajima te izgradnja smještajnih kapaciteta u cilju zdravstvenog

turizma. Između ostalog, Ministarstvo branitelja je potvrdilo interes za preuzimanje dijela

prostora vojarne kako bi izgradili i opremili jedan od četiri nacionalna veteranska centra. U

sinjski centar uložilo bi se pet milijuna eura, a cilj je i otvaranje 50 radnih mjesta.

Vojarna Kula nalazi se na jugozapadnom rubu Sinja udaljenom od najužega gradskog centra

tek nekoliko stotina metara. Površini od 9 hektara posjeduje kompletnu infrastrukturu i

objekte kao što su moderna kotlovnica, preuređeni restoran, dobro opremljene zgrade itd.

Imovina je vlasništvu države te nakon što ju je Ministarstvo obrane proglasilo

neperspektivnom predana na upravljanje Državnom uredu za upravljanje državnom

imovinom (DUUDI). Krajem srpnja 2014. godine DUUDI je tu nekretninu uvrstio u akciju

“Projekti 100” kojom je država, pozivajući zainteresirane na javni iskaz interesa, ponudila 100

vrijednih nekretnina za razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Iako navodno postoji interes

investitora, do danas nije došlo do značajnijih pomaka u razvoju situacije. Bilo je najava od

Vlade da se planira otvaranje hospicija kao ispostave KBC-a Split, odnosno bolnice tipa B, a

njegovo otvaranje financiralo bi se preko Ministarstva zdravlja sredstvima iz EU fondova.

Od značajnijih industrijskih područja, na području Sinja dugi niz godina je postojala Dalmatinka –

tvornica konca, koja je bila najveća tekstilna tvornica na području bivše Jugoslavije. Tvornica je bila

rasprostranjena na 3,8 hektara.

6.3.2. Primarna infrastruktura Grad Sinj upravlja sljedećim gradskim trgovačkim društvima zaduženim za upravljanje i održavanje

gradskog prostora i infrastrukture:

KAMIČAK d.o.o. za upravljanje parkiralištima

VODOVOD I ODVODNJA CETINSKE KRAJINE, d.o.o. za obavljanje djelatnosti javne

vodoopskrbe i javne odvodnje

ČISTOĆA CETINSKE KRAJINE d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti

GOSPODARSKA ZONA KUKUZOVAC d.o.o., društvo za razvitak, izgradnju i upravljanje

gospodarskom zonom Kukuzovac, d.o.o.

Vodoopskrba i odvodnja

Vodoopskrba i odvodnja predstavlja jednu od temeljnih infrastruktura urbanih cjelina, potrebnu za

daljnji civilizacijski napredak zajednice. Osim usluge javne vodoopskrbe na području gradova Sinja

društvo Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o., Sinj, pruža usluge i gradu Trilju, dijelu grada

Omiša te općinama: Dicmo, Otok, Hrvace, Dugopolje, Klis, Muć i Lećevica. Tvrtka je u suvlasništvu

gradova Sinja (47%), Trilja (26%), Otoka (12%), Hrvaca (10%) i Dicma (5%). Društvo upravlja s 3 crpne

stanice - Ruda, Kosinac i Šilovka, 2 pročistača otpadnih voda u Sinju i Trilju, 42 vodoopskrbna objekta

(crpni uređaji, rezervoari) te glavnom vodovodnom mrežom duljine 190 km, lokalnom vodovodnom

mrežom duljine 150 km, 22 km kanalizacijske mreže i s oko 14.000 vodovodnih priključaka36, a cca

98% stanovnika grada Sinja je priključeno na vodovodnu mrežu te se može zaključiti da vode ima u

zadovoljavajućim količinama. Također, stanovnik Sinja u prosjeku troši 121 litru vode dnevno37.

Danas na području Grada Sinja postoji djelomično izgrađena mreža odvodnje otpadnih voda

(područje naselja Sinj) i uređaj s mehaničkim stupnjem pročišćavanja. Sustav javne odvodnje grada

Sinja sastoji se od oko 22 km kolektora glavne i sekundarne mreže, ima i rasteretne građevine s 36

Izvor: internetske stranice društva: http://www.viock.hr/o-nama (svibanj 2015.) 37

Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske vode, str.101

http://www.viock.hr/o-nama

75

reguliranim koritima za odvodnju oborinskih i preljevnih voda u potok Goručicu, a zatim i 12 km dug

lateralni kanal na desnom zaobalju Sinjskoga polja koji vode odvodi u Cetinu kod Trilja. Trenutno je

na kanalizacijsku mrežu priključeno 6465 osoba, što čini samo 37% stanovništva na tom području,

dok 1596 osoba ima izgrađenu septičku jamu38.

Tablica 39 Stupanj priključenosti korisnika na stupanj odvodnje (Izvor: Uvodni materijal za prezentaciju projekta na sjednici Gradskog vijeća Grada Sinja za projekt Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture, aglomeracija Sinj, Hrvatske vode, 2015., str. 7)

NaseljaNaselje u

aglomeracijiStan. 2013 Priklj. 2013.

Priključenost

2013 (%)

Brnaze 90% 2871 0 0%

Glavice 85% 3196 0 0%

Sinj 100% 11.501 6.465 56%

Područje sustava

odvodnje17.568 6.465 37%

Septici/septičke jame 1.596

Aglomeracija Sinj 19.163 6.465 34%

Kvaliteta vode za piće na području Grada Sinja je drugačija u različitim podsustavima. Ocjena kakvoće

vode se može izraziti indeksom, od kojeg je 100 najbolja ocjena te se prema tome vode dijele na pet

vrsta. U priloženoj tablici možemo vidjeti da većina mjesta ispitivanja spada u I. kategoriju vrste

vode. Iz toga možemo zaključiti da kvaliteta vode odgovara kriterijima postavljenim u Direktivi o

kakvoći vode za piće (98/83/EC).

Tablica 40 Rezultati analize kvalitete vode po mjestu ispitivanja u Cetinskoj krajini (Izvori: Vodoopskrbni plan Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske vode, str.154)

Mjesto ispitivanja I INP

INVB

coli/100 Iks

Vukovića vrelo 93 88 95 94

Cetina - HE Kraljevac 87 80 76 86

Cetina - Gata 91 81 80 90

Cetina Đale 81 91 70 73

Studenci 96 93 93 100

Izvor Jadra 94 91 90 100

Izvor Žrnovnica 94 92 85 100

Rimski bunar 93 82 87 41

Opačac 90 91 85 99

Butina 87 93 73 80

Ruda Mala 88 82 84 100

Rufa Velika 83 75 75 99

Kosinac 87 84 78 100

Šilovka 86 77 92 85

Čikola-izvor 88 90 86 100

Jaruga 89 90 83 85

Klokun 87 92 76 77

Područje grada Sinja vodom se opskrbljuje preko izgrađenih objekata vodoopskrbnog sustava Ruda-

Kosinac. Najveće količine vode se dobivaju zahvatom vode u napuštenom pristupnom tunelu HE

Orlovac gdje je izgrađen zahvat i crpna stanica „Ruda“, sa sadašnjim kapacitetom 540 l/s. Izvorište

Kosinac može osigurati količinu od 85 l/s. U postojećem stanju postoje dvije zone opskrbe:

38

Uvodni materijal za prezentaciju projekta na sjednici gradskog vijeća grada sinja za Projekt: Poboljšanje vodno - komunalne infrastrukture AGLOMERACIJA SINJ Priprema, GRONTMIJ A/S, Hidroprojekt-Consult d.o.o, Proning DHI d.o.o, travanj 2015.

76

Zona Ruda koja se opskrbljuje iz VS Sinj Radošić (kota dna 397 m.n.m.) opskrbljuje: dio Sinja,

Brnaze, dio Glavica, Radošić, Turjake, dio Lučana, dio Bajagića i dio Obrovca Sinjskog

Zona Kosinac koja se opskrbljuje iz VS Šušnjevača (kota dna 409 m.n.m.) opskrbljuje: dio

Sinja, dio Glavica, Jasensko, Karakašicu, Suhač, Čitluk, Gljev, dio Lučana, dio Bajagića i dio

Obrovca Sinjskog.

VS Šušnjevača je sastavni dio vodoopskrbnog sustava Kosinac i u nju se voda doprema tlačnim

cjevovodom preko crpne stanice Kosinac, dok u VS Radošić voda gravitacijom dolazi iz VS Ruda. VS

Grad (kota dna 378 m.n.m.), koja predstavlja vezu sustava Ruda i Kosinac, praktički je van funkcije i

služi samo za opskrbu manje grupe kuća koje se nalaze neposredno ispod vodospreme.

Slika 27 Aglomeracija Sinj (Izvor: Vodovod i odvodnja Cetinske krajine d.o.o.)

Daljnji razvoj na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Sinj potreban je radi provedbe ostalih vodno-

komunalnih direktiva EU, prema kojima je lokalna uprava zakonski odgovorna za izgradnju i rad

sustava vodoopskrbe te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Kao država članica

Europske Unije, RH ostvaruje pravo pristupa sredstvima iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda

EU te se putem njih mogu financirati priprema i provedba infrastrukturnih projekata ključnih za

postizanje ciljeva iz nacionalne Strategije upravljanja vodama. Jedan od takvih projekata na

nacionalnoj razini je projekt "Integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija Sinj, Trilj,

Otok i Dicmo".

U kontekstu aglomeracije Sinj na taj je način (u 100% iznosu financirano iz IPA komponente) do sada

financirana izrada Analize potreba i definicija aglomeracije te Koncepcijsko rješenje sustava

vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja. Sljedeći korak podrazumijeva izradu projektne

dokumentacije za daljnju izgradnju sustava odvodnje, pročišćavanja i vodoopskrbe, kao i sama

realizacija projekta.

Predviđeni radovi na vodoopskrbnom sustavu aglomeracije Sinj prema koncepcijskom rješenju

obuhvaćaju:

77

izradu katastra postojeće vodovodne mreže

radove na zoniranju sustava i regulaciji tlaka

izvedbu i opremanje mjernih mjesta

sanaciju vodospreme Sinj Grad i uvezivanje VS Grad u sustav telemetrije

dogradnju i sanaciju vodospreme Sinj Radošić

sanaciju objekta vodospreme Šušnjevača

rješenje opskrbe radne zone Kukuzovac u zimskom razdoblju

sanaciju tlačnog cjevovoda CS Ruda-VS Ruda

izgradnja ispusta pročišćenih otpadnih voda iz UPOV-a do rijeke Cetine

Vrijednost projekta iznosi 27,5 mil € te će se financirati iz triju komponenata: sredstava EU,

nacionalnog proračuna i proračuna jedinice lokalne samouprave. Omjer uloga je sljedeći:

potpore EU iznosit će 19,1 mil €, odnosno 69,21% ukupnih potrebnih sredstava,

nacionalna sredstva sufinancirat će preostali dio projekta s iznosom od 8,5 mil €, odnosno s

udjelom od 30,69%. Od toga po jedna trećina (oko 2,8 mil €) financira se iz:

o Državnog proračuna,

o proračuna Hrvatskih voda,

o proračuna Grada Sinja.

Budući da je sinjsko Gradsko vijeće krajem 2014. godine odbilo uvođenje Naknade za razvoj, kojom

bi se uprihodio dio sredstava potrebnih za projekt aglomeracije, Grad Sinj će se za tu namjenu

trebati kreditno zadužiti.

Prema preliminarnim planovima, projektiranje i izrada dokumentacije trebala bi biti gotova do 30.

lipnja 2016. godine, dok bi izvedba radova trebala biti realizirana do 31. prosinca 2018. godine.

Energetski sustav

Energetski sustav, zajedno s prometnim i vodovodno-odvodnim, predstavlja ključnu razvojnu

infrastrukturu grada Sinja.

Za grijanje u kućanstvima se koristi većinom loživo ulje i drvo za ogrjev, a u manjoj mjeri plin –

propan butan. U kontekstu elektroenergetskog sustava, trenutne kapitalne elektroenergetske

građevine na području Sinja su:

TS 110/35 kV Sinj

DV110 kV HE Peruća-TS Sinj

DV110 kV TS Sinj - TS Meterize (TS Dugopolje)

DV 110 kV HE Peruća - Buško Blato

Sukladno prostornom planu uređenja Grada Sinja, a u cilju sustavnog razvoja elektroopskrbe, Grad je

odredio sljedeće prioritete:

- izmjena koncepcije i načina lociranja glavnih opskrbnih elektroprivrednih objekata u

neposrednoj blizini općinskih i gradskih središta ili u centru gradskih i općinskih područja

- težiti smanjenju postojećih dugih vodova SN (srednjeg napona) i NN (niskog napona)

interpoliranjem većeg broja novih TS VN/SN i TS SN/NN

- poticati izvedbu modernijih i postupnu supstituciju zastarjelih potrošačkih instalacija

- s obzirom na veliki broj nadzemnih elektroprivrednih, posebno elektrodistribucijskih

objekata treba težiti njihovom kvalitetnijem smještaju i korištenju raspoloživih prostora te

primjerenom dizajniranju i uklapanju u okoliš

78

- poticati izgradnju novih i obnovu postojećih objekata kao tzv. ekostanova uz primjenu

potrebnih izolacijskih građevinskih materijala u cilju uštede potrošnje električne energije,

posebno za grijanje prostorija.

Navedeni ciljevi zahtijevaju veća investicijska ulaganja u kojima Grad ovisi o suradnji i financiranju od

strane SD županije i Vlade RH. Shodno navedenom, konkretni planovi Grada u kontekstu izgradnje

energetskih građevina su:

od državnog interesa:

o DV 400kV (2 x 220 kV) TS Peruča (KPE Peruča) – RHE Korita

o Vjetroelektrane: Bili Brig–Vaganj, Svilaja, Zelovo i Visoka–Zelovo,

o Sunčane elektrane: Sinj-Bajagić i Sinj- Obrovac (Gala)

o Planirani sustav opskrbe prirodnim plinom Kombi-plinske elektrane (KPE) Peruča

(Dugopolje-Peruča), s mogućnošću daljnjeg produljenja trase prema Bosni i

Hercegovini.

Od županijskog interesa:

o Elektroenergetske građevine:

TS 110/20(10) kV Kukuzovac

TS 110/20(10) kV Sinj 2 (Dalmatinka)

TS 110/x) kV Sinj ISTOK

DV 2 x 110 kV TS Sinj - TS Kukuzovac

DV 2 x 110 kV uvod DV 110 kV TS Sinj – TS Meterize u TS Kukuzovac

DV 110 kV HE Đale - TS Kukuzovac

DV 110 kV TS Sinj 2 - TS Otok

KB 2 x 110 kV uvod DV 2 x 110 kV TS Sinj - TS Kukuzovac u TS Sinj 2

KB 110 kV TS Sinj - TS Sinj 2

Planom je predviđen elektroenergetski objekt MHE „Rumin1“ snage 5 MW

na vodotoku Rumin Veliki.

o Osnovni plinski distribucijski sustav:

Visokotlačni plinovod maksimalnog radnog tlaka 12 bar predtlaka smjera

MRS Dugopolje – RS Dicmo – RS Kukuzovac – RS Sinj

Srednjetlačni (ST) plinovod maksimalnog radnog tlaka 4 bar pretlaka kojim će

se opskrbljivat svi potrošači, široka potrošnja, komercijalni i industrijski

potrošači na predmetnom području. Trase ST plinovoda prate postojeće i

planirane prometnice: državne, županijske, lokalne ulice, glavne mjesne

ulice, sabirne ulice i ostale ulice.

Redukcijske stanice: RS Kukuzovac i RS Sinj

RS KUKUZOVAC opskrbljivat će potrošače na području Poslovne zone

Kukuzovac.

RS SINJ opskrbljivat će potrošače na području gradova Sinj i Trilj, te

općina Muć, Otok i Hrvace.

Niskotlačni plinovodi - u gusto naseljenim dijelovima naselja ili u dijelovima

grada od posebne povijesne i urbanističke važnosti moguć je razvoj

niskotlačnog plinskog sustava max radnog tlaka 100 mbar, a čija će se

opravdanost i obuhvat definirati projektima.

Iako energetska infrastruktura velikim djelom ovisi o županijskom i nacionalnom planu razvoja i

ulaganja, Grad Sinj usmjerava razvoj učinkovitog i održivog energetskog funkcioniranja zajednice te

svojim primjerom potiče druge privatne i pravne subjekte da naprave isto. Naime, na zgradi Uprave

79

instalirana je fotonaponska elektrana priključne snage 30 kW koja godišnje proizvodi oko 51000 kWh

električne energije, a koja temeljem ugovora o otkupu električne energije (2013.) prodaje operatoru

tržišta energije struju po tarifi od 2,46 kn/kWh na rok od 14 godina. Za vrijeme trajanja Ugovora o

otkupu, procjenjuje se da će Grad prihodovati 1.750.000,00 kn. Očekivani radni vijek elektrane je 30

godina, te bi Grad po isteku Ugovora o otkupu, u narednih 16 godina, proizvodio električnu energiju

za vlastite potrebe i raspolagao sa viškovima. Ovim projektom gradska Uprava htjela je ukazati na

mogućnost realizacije proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora putem sufinanciranja od

strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a čime postaje energetski neovisna.

Također, Grad je otišao korak dalje na način da u prostornom planu uređenja nije ograničio način

korištenja sunčeve energije unutar planom predviđenih prostora označenih kao prostor za

ispitivanje solarnih elektrana (pod pretpostavkom da su te nove tehnologije potpuno ekološki

prihvatljive), time dodatno potičući uspostavu obnovljivih izvora energije (OIE).

6.3.3. Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost U ranijem dijelu dokumenta djelomično je obrađena prometna infrastruktura, tako da je u ovom

pod-poglavlju taksativno nabrojana cestovna mreža.

Cestovna infrastruktura

Izgrađena cestovna mreža razvrstana je prema funkcionalnom značenju u sljedeće:

Državne ceste:

o D1 GP Macelj (R.Slov)-Zagreb-Karlovac-Gračac-Knin-Brnaze-Split (D8)

o D56 Islam Latinski (D8)- Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D56)

o D60 Brnaze(D1)-Cista provo-Imotski-GP Vinjani Gornji (R.BiH)

o D219 Sinj-Obrovac-livno (GP Bili Brig)

Županijske ceste

o Ž 6082 Siverić (D33) – Vrlika-Ježević-Bajagić- Otok – Grab D220

o Ž 6122 D219- Gljev

o Ž 6118 Karakašica (D1)-Čitluk-Jasensko

o Ž 6117 Karakašica (D1) - Lučane-D56

Lokalne ceste

o L 67014 Hrvace - Zelovo

o L 67018 Matići - Čitluk

o L 67033 Radošić - L67041

o L 67037 Jasensko - D219

o L 67038 Sinj - D. Glavice - D219

o L 67039 D219 - Troglav

o L 67040 Sinj - Troglav

o L 67041 Sinj - Radošić - Kukuzovac

o L 67042 Mojanka – Vojnić

Nerazvrstane ceste – podaci prikazani u sljedećoj tablici Tablica 41 Površina, broj stanovnika, duljina nerazvrstanih cesta i prosječna gustoća mreže nerazvrstanih cesta u odnosu na površinu jedinice lokalne samouprave te u odnosu na broj stanovnika na području Splitsko-dalmatinske županije (Izvor: Državni ured za reviziju, Izvješće o obavljenoj reviziji, Održavanje nerazvrstanih cesta u jedinicama lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije, 2013.)

Jedinica lokalne

samouprave

Površina u km²

Broj stanovnika

Ukupna duljina nerazvrstanih

cesta u m

Gustoća mreže nerazvrstanih cesta u m/km²

Duljina nerazvrstanih cesta

u m/ stanovniku

Sinj 181,00 24 826 117 410 648,67 5

80

Najbliža vanjska granica administrativnog područja Sinja39 nalazi se na sljedećoj udaljenosti od

ključne prometne infrastrukture:

Tablica 42 Pregled udaljenosti ključne prometne infrastrukture (Izvor: Izračun autora)

Prometna infrastruktura Udaljenost

Autocesta Zagreb-Split 9 km

Zračna luka 35 km

Željeznica (Solin) 22 km

Sjeverna (teretna) luka 25 km

Trajektna luka 30 km

Pokrivenost i korištenje širokopojasnog interneta

Prema podacima iz 2011. godine, postotak kućanstava u Sinju koja posjeduju osobno računalo iznosi

51,4%, dok se broj kućanstava koji se koriste internetom iznosi 3401, odnosno 45% od ukupnog

broja kućanstava, što predstavlja ispodprosječne rezultate kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji tako

u Hrvatskoj i Europi. Službena statistika iz 2014. godine pokazuje da 56,3% splitsko-dalmatinskih te

65% hrvatskih kućanstava ima računalo (u 2013. 66%), 52% odnosno 68% ih ima pristup internetu

(65% u 2013.) i to gotovo svi putem širokopojasnog pristupa internetu (99%). Širokopojasna veza

daleko je najzastupljeniji način pristupa internetu i u svim državama članicama EU-a te se u 2013.

njime koristilo 76 % kućanstava u EU-28.

Tablica 43 Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta u Sinju u 2011. (Izvor: Državni zavod za statistiku, Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala I korištenja interneta)

Ukupan broj

kućanstava

Broj kućanstava koja

posjeduju osobno računalo

Broj kućanstava koja

se koriste internetom

7.607 3.906 3.401

Dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture u modernom društvu predstavlja jedan od

osnovnih preduvjeta za ostvarivanje pozitivnih učinaka na lokalnu zajednicu. Širokopojasni Internet

osigurava razvoj gospodarstva putem povećanja konkurentnosti postojećih poduzeća te osigurava

potencijal za otvaranje novih gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih djelatnosti u okviru ICT-

a. Također, ova vrsta internetske platforme ima utjecaj na socijalno-demografske standarde putem

povećanja kvalitete života svih građana kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave,

zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga i slično.

Širokopojasni internet za potrebe gradske Uprave predstavlja ključnu infrastrukturu za razvoj Sinja

kao “pametnog grada”, odnosno radi se o osnovnoj platformi za razvoj novih e-usluga fokusiranih na

unaprjeđenje brojnih gradskih usluga povezivanjem svih internih kapaciteta i baza.

39

Za udaljenost samog centra grada Sinja od navedene infrastrukture potrebno je nadodati 7 km

81

Slika 28 Prikaz dostupnosti brzine širokopojasnog pristupa internetu na području grada Sinja (Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), objedinjeni preglednik)

Plan razvoja brzog širokopojasnog interneta treba predstavljati jedan od važnih razvojnih ciljeva

Sinja, posebice jer je vidljivo iz prethodne slike da brzi Internet nije dostupan u većem broju naselja u

sastavu grada.

Po pitanju korištenja interneta, prema podacima DZS (Popis stanovništva 2011.) 56% populacije služi

se internetom, što je nešto niže nego na razini cijele Splitsko-dalmatinske županije gdje 61%

populacije koristi internet. Tablica 44 Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u Sinju (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

Spol Ukupno Obrada teksta Tablični

izračuni

Korištenje el.

poštom

Korištenje

internetom

Ukupno 22.092 10.793 9.684 11.033 12.441

Muškarci 10.916 5.478 4.899 5.630 6.365

Žene 11.176 5.315 4.785 5.403 6.076

6.3.4. Urbani prijevoz

Postojanje i organizacija javnog gradskog prijevoza pokazuju stupanj uređenosti prostorne i

funkcionalne strukture i svojevrstan su indikator urbaniteta. Naime, javni prijevoz u kontekstu

sinjskog područja služi zbližavanju stanovnika naselja i gradova zaobalnog pojasa u jedinstvenu

socioekonomsku zajednicu te predstavlja ključnu poveznicu s metropolitanskim područjem Splita što

je dijelom opisano u ranijim poglavljima ovog dokumenta gdje je naglašena prometna izoliranost

Sinja od šireg geografskog prostora. Pitanje javnog prijevoza Sinja u kontekstu autobusnih linija i

kolodvora, nije samo prometno već i razvojno pitanje. Naime boljom organizacijom prigradskog

autobusnog prometa, može se znatno utjecati na porast broja dnevnih cirkulanata čime se potiče

socijalno-ekonomska transformacija te daljnja urbanizaciji prigradskih područja. Trenutno više od

polovice aktivnog stanovništva Grada Sinja koje cirkulira na rad obavlja djelatnost unutar istog Grada

(51,2%), malo manje od tog udjela (45,9%) cirkulira unutar županije, a svega 2,8% izvan županije.

82

Slika 29 Aktivno stanovništvo Grada Sinja koje obavlja zanimanje i dnevno cirkulira na rad prema mjestu rada 2001. godine (Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.: dnevni i tjedni migranti, po naseljima)

45,90% 51,20%

2,80% Obavljanje djelatnosti unutar Grada

Obavljanje djelatnosti izvan SD županije

Obavljanje djelatnosti izvan Grada ali unutar SD županije

Obzirom da grad Sinj nije unutar autobusnog prometa (tarifne zone) splitskog poduzeća Promet

d.o.o. čiji doseg završava s općinom Dugopolje, uloga autoprijevoznika s područja Sinja u povezivanju

sa splitskom urbanom aglomeracije je izuzetno važna. Slika 30 Autobusni promet tvrtke Promet d.o.o. na području grada Splita i okolice podijeljen je na četiri Tarifne zone (Izvor: Promet d.o.o. Split, www.promet-split.hr)

Svoju bazu u gradu Sinju imaju dva prijevoznika: “Autoprijevoz” i “Litre”.

“Autoprijevoz” prometuje na dvosmjernim relacijama:

- Sinj-Solin-Split, Sinj-Zagreb,

- Sinj-Karakašica-Hrvace-Vrlika-Knin,

- Sinj-Turjaci-Trilj-Aržano,

- Sinj-Karakašica-Hrvace-Potravlje-Satrić,

- Sinj-Karakašica-Hrvace-Dabar,

- Sinj-G. Glavice-Han-Bajgić,

- Sinj-Turjaci-Trilj-Grab,

- Trilj-Turjaci-Split

- Otok-Trilj-Turjaci-Split

te na kružnim relacijama:

- Sinj-Čitluk-Jasensko-Sinj i

- Sinj-Lučane-G. Radošić-Sinj

Autobusni prijevoznik “Litre” prometuje na dvosmjernim relacijama:

- Sinj-Otok,

- Sinj-Split,

83

- Sinj-Vrlika,

- Trilj-Split

U trenutku pisanja ovog dokumenta može se zaključiti da se javni gradski prijevoz na promatranom

potezu zasniva isključivo na autobusnom prijevozu kojeg karakterizira nizak nivo usluge, odnosno

karakterizira nepouzdanost, sporost, nekoordiniranost, neatraktivnost, vizualna neprepoznatljivost

vozila i prateće urbane opreme. Drugog relevantnog javnog prijevoza u gradu Sinju nema, s obzirom

da je sinjska željeznica („ferata“ odnosno „rera“) ukinuta.

Od 1901. do 1963. godine Sinj je sa Splitom bio povezan uskotračnom željezničkom prugom zvanom

„Sinjska rera“ ili ferata u dužini od 45,757km. Ova željeznička pruga između Splita i Sinja bila je

planirana sredinom 19. stoljeća kao dionica pruge između Splita i Sarajeva, koje je u to vrijeme

povezivala samo cesta kojom se putovalo pet dana. Izgradnja pruge počela je krajem listopada 1901.

Pruga između Splita i Sinja prolazila je kroz istočni dio Dalmatinske zagore i najvećim dijelom

trasirana u zavojima. Uz već izrađen splitski kolodvor tijekom izgradnje pruge bilo je podignuto pet

kolodvora i tri stajališta. Kolodvori su bili: Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo i Sinj, stajališta

Mravinci, Klis Kosa i Prosik. Nekoliko godina kasnije bila su izgrađena još tri stajališta i to u

Koprivnom i Kukuzovcu, a potom u splitskom predgrađu Kopilica. Putovanje iz Sinja do Splita trajalo

je dva i pol sata, a u obrnutom smjeru zbog velike uzbrdice kod Klisa tri sata. Ključni korisnici sinjske

Rere bili su dnevni cirkulanti koji su radili na području Splita, poljoprivrednici i učenici. Tijekom 1960-

ih interes za putovanjem se smanjio: putnički promet je pao za 51%, dok je teretni promet bio manji

za 49%, a u isto vrijeme sredstava za potrebnu obnovu željezničke infrastrukture nije bilo40. Svi

navedeni nepovoljni pokazatelj doveli su do toga da je pruga 1963. godine ukinuta. Danas postoje

planovi razvoja prigradskog željezničkog sustava unutar splitskog makro-područja koji bi uključivao

liniju Split-Sinj (ostali smjerovi razvoja bili bi Split-Trogir i Split-Stobreč), međutim, implementacija

navedenog plana ima malu šansu realizacije u dogledno vrijeme.

40

Savez za željeznicu: Prigradski željeznički promet na području splitske konurbacije; http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2009/09/prigradski-zeljeznicki-promet-na-podrucju-splitske-konurbacije.pdf

http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2009/09/prigradski-zeljeznicki-promet-na-podrucju-splitske-konurbacije.pdf

http://www.szz.hr/wp-content/uploads/2009/09/prigradski-zeljeznicki-promet-na-podrucju-splitske-konurbacije.pdf

84

Slika 31 Prijedlog novog rješenja prigradske željeznice od Splita do Sinja (Izvor: Savez za željeznicu: Prigradski željeznički promet na području splitske konurbacije)

Predloženi sustav ima kapacitete koji odgovaraju potrebama promatrane šire gradske aglomeracije

pritom koristeći postojeće željezničke kapacitete te vodeći računa o zadovoljenju prometne potrebe

za javnim gradskim prijevozom na čitavom području.

85

5. Prepoznavanje razvojnih

potreba i potencijala grada Sinja

(SWOT analiza) Nakon provedene dubinske analize trenutnog stanja, a koja je obuhvaćala razumijevanje internih

(unutar grada Sinja) i eksternih (SD županija, država, regija) pokazatelja, potrebno je identificirati

njihovu karakteristiku (pozivna ili negativna za grad) i relativnu važnost odnosno utjecaj na sinjsku

zajednicu. Navedena identifikacija provedena je putem SWOT analize.

SWOT analiza je alat koji se koristi prilikom promišljanja strateškog planiranja, a fokusiran je na

prepoznavanje snaga (engl. Strengths) i slabosti (engl. Weaknesses), prilika (engl. Opportunities) i

prijetnji (engl. Threats) u kontekstu promatranog subjekta, u ovom slučaju razvoja grada Sinja.

Metodologija SWOT analize podrazumijeva sljedeće:

Snage – predstavljaju unutarnje karakteristike grada Sinja koji čine konkurentske prednosti

sredine, te na kojima se može temeljiti njegov razvoj jer predstavljaju elemente prednosti ili

potencijala. Odgovaraju na pitanja:

o Koje relevantne kapacitet grad posjeduje, odnosno koje konkurentne/jedinstvene

prednosti Sinj ima uzevši u obzir vlastite resurse?

o Što grad Sinj radi dobro?

o U čemu se grad Sinj pozitivno ističe u odnosu na druge gradove (posebice one sličnih

karakteristika)?

o Što drugi (gradovi, turisti, građani, gospodarstvenici itd.) vide kao prednosti grada

Sinja?

Slabosti – su karakteristike u sklopu grada koja mogu ometati, onemogućiti ili ograničiti

njegov razvoj jer predstavljaju element nedostatka, problem ili potrebu. Slabosti se

identificiraju odgovorima na pitanja:

o Koje su interne prepreke (ranjivosti) za daljnji razvoj grada?

o Koja su slaba područja djelovanja grada na koja treba obratiti pozornost, odnosno

koje alate grad posjeduje ali ne koristi (dovoljno)?

o Koji su nedostaci, odnosno najčešće primjedbe građana, gospodarstvenika, turista

itd. na uvjete u gradu?

o Što drugi gradovi (sličnih karakteristika) rade bolje?

o Koje su slabosti grada u privlačenju ciljnih skupina?

o Koje su slabosti grada u pripremi i upravljanju projektima?

Prilike – su vanjski uvjeti/događaji/trend izvan kontrole gradskih čimbenika koji, ukoliko se

dogode, mogu pozitivno doprinijeti ili biti iskorišteni za razvoj grada. Prilike se prepoznaju

odgovorima na pitanja kao što su:

o Postoji li povoljni skup eksternih okolnosti koje mogu potaknuti razvoj u gradu?

o Da li se gospodarstvo oporavlja, raste li sektor turizma, itd.?

o Postoje li relevantni projektni natječaji na razini države, regije ili EU putem kojih bi

čimbenici u gradu mogli realizirati značajne projekte?

86

o Postoje li promjene u načinu života, dolazi li do promjene državnih propisa itd. a koji

bi mogli pozitivno utjecati na grad?

o Koji tehnološki noviteti mogu unaprijediti grad / donijeti koristi gradu i njegovim

stanovnicima?

Prijetnje – su kao i prilike elementi izvan kontrole gradskih čimbenika, a odnose se na

vanjske uvjete/događaje/trendove koji bi mogli biti problem ili prepreka razvoju grada.

Odgovaraju na pitanja:

o Koje vanjske okolnosti bi mogle štetiti trenutnom statusu grada ili staviti njegov

daljnji razvoj u pitanje(negativne zakonodavne odluke, ekološke prijetnje?

o Koji trenovi ili situacije mogu dovesti do smanjenja različitih aktivnosti u gradu?

o S kojim preprekama se grad susreće uslijed vanjskih okolnosti?

U prostorijama Gradske uprave Grada Sinja održane su tri tematske SWOT radionice, po jedna za

svako od tematskih područja: društvo, gospodarstvo i okruženje odnosno infrastruktura. Članovi

tematskih radionica bili su prijavljeni predstavnici: gradske Uprave, gradskog Vijeća, kulturnih

institucija (npr. muzeja Cetinske krajine, Kulturno umjetničkog središta Sinj), Poduzetničkog centra,

Lokalne akcijske grupe 'Cetinska krajina', Turističke zajednice grada Sinja i drugi. Tijekom radionica

predstavljeni su podaci iz analize stanja te je prodiskutiran veliki broj elemenata ključnih za daljnji

razvoj grada. Nadalje, shodno zaključcima diskusije kreirana je detaljna matrica SWOT analize

temeljena na analizi trenutnog stanja, te je svaki od zaključaka vrednovan/bodovan (1-5) u kontekstu

svoje važnosti za razvoj grada.

Konačni ishod analiza stanja, SWOT-a i konzultacija s predstavnicima različitih interesnih skupina je

kvalitetnije prepoznavanje razvojnih potreba i razvojnih potencijala grada Sinja. Naime, detekcijom i

valoriziranjem snaga, slabosti, prilika i prijetnji mogu se izvući relevantni zaključci potrebni za izradu

strateškog plana, odnosno navedeni zaključci su argumenti za opravdanost svih kasnije definiranih

ciljeva, mjera i projekata.

Sljedeće tablice sažimaju rezultate navedenih radionica.

87

5.1. Društvo Analiza područja Društva sagledava razvoj grada u kontekstu internih i eksternih utjecaja na njegovu:

geografsku poziciju/lokaciju; populaciju i demografske trendove; kvalitetu života; njegove kulturne,

obrazovne i zdravstvene institucije; upravljanje gradom.

SNAGE Ocjena

● Bogato povijesno/arheološko, kulturno i vjersko nasljeđe – temelj identiteta zajednice 5

● Veliki broj građana uključen u očuvanje kulturno-povijesne baštine 4

● Geografska lokacija grada: na transverzalnoj okosnici koja povezuje obalu i zaobalje, te Dalmaciju sa srednjom Bosnom (i Hercegovinom) - potencijali trgovačkog razvoja i prometnog čvorišta; blizina županijskog središta Splita kao gospodarskog, administrativnog i društvenog središta Dalmacije

4

● Postojanje kulturne tradicije (muzeji, kazališta, glazbena scena…) 4

● Visoka razina sigurnost u gradu (u kontekstu pojavnosti 4 vrste najčešćih kaznenih dijela)

3

● Zadovoljavajući uvjeti predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja (iako primjetno smanjenje broja škola) - ulaganja u izgradnju novih dječjih vrtića u Turjacima i Hanu, te izgradnje nove zgrade osnovne škole (s pripadajućom sportskom dvoranom)

3

● Razvijenost djelovanja građanskih inicijativa - postojanje i aktivno djelovanje kulturnih, sportskih, umjetničkih, humanitarnih i drugih civilnih udruga 3

● Postojanje udruga mladih (nezavisna scena) te organizacije Kulturnog vijeća 3

● Veliki broj obrazovanih i utjecajnih Sinjana koji žive van grada, a koji doprinose razvoju zajednice

1

SLABOSTI Ocjena

● Primjetan pad prirodnog prirasta stanovništva 4

● Rapidno pogoršavanje starosne strukture radno-aktivnog stanovništva što ima negativan utjecaj na društveno-gospodarski razvoj

4

● Sve snažniji odlazak mladih školovanih kadrova 4

● Nedostatak stacionarnih objekata za socijalno nezbrinute te starije i nemoćne osobe (staračkih domova)

4

● Nepostojanje visokoškolske obrazovne institucije u gradu 4

● Nizak postotak tercijarnog obrazovanja građana Sinja (niska prosječna obrazovanost stanovništva)

3

● Nedovoljno financiranje razvoja kurikuluma i jačanja kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih, te cjeloživotnog i neformalnog obrazovanja

3

● Niska zainteresiranost građana za programe cjeloživotnog obrazovanja 2

● Ne postojanje jasno definiranih kriterija za financiranje udruga 2

● Nepostojanje adekvatnih prostora za rad udruga mladih 2

● Gradska knjižnica je u devastiranom stanju 2

● Nedovoljna osviještenost građana o kulturnoj ponudi grada 2

● Niska razina samoodrživosti organizacija civilnog društva 2

● Loša koordinacija i iskorištenost muzejskih prostora 1

● Nepostojanje đačkog doma ili druge adekvatne infrastrukture za smještaj učenika 1

PRILIKE Ocjena

● Jačanje pozicije Sinja u kontekstu prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje s BiH (završetak rekonstrukcije ceste Sinj-Vaganj-Livno, izgradnja Stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Bili brig), a time i otvaranje mogućnosti za EU financiranje projekata povezanih sa s kohezijskom politikom

4

88

● Unaprjeđenje i dostupnost ICT tehnologije kojom se povećava kvaliteta života svih građana kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i obrazovnih elektroničkih usluga i slično.

3

● Poticanje cjeloživotnog učenja kroz Europski socijalni fond 3

● Pozitivne zakonske inicijative (npr. planovi za novo teritorijalno ustrojstvo koje bi Sinju kao najvećem gradu Dalmatinske zagore proširilo administrativne granice i ovlasti)

2

OPASNOSTI Ocjena

● Kontinuirane reforme u smjeru centralizacije sustava zdravstva i optimizacije troškova povezanih s pružanjem zdravstvenih usluga, a koje bi rezultirale smanjenjem dostupnost zdravstvene skrbi na području Sinja (npr. ukidanje timova obiteljske medicine, stacionara i rodilišta)

5

● Nedostatak usklađenost srednjoškolskog i strukovnog obrazovanja i gospodarskog razvoja grada (npr. nepostojanje srednje ili više poljoprivredne obrazovne institucije) 4

● Reforma javne uprave s ciljem optimizacije broja javnih ureda (HZZO, HZZ, HZMO i centara socijalne skrbi) a čime bi se smanjio broj radnih mjesta u javnoj upravi na području Sinja

3

● Loše riješena zakonska regulativa po pitanju mjesnih odbora koja potiče stranačku podjelu na najnižim razinama upravljanja i heterogenost najmanjih administrativnih zajednica, a što često dovodi do problema pri konstituiranju Vijeća mjesnih odbora te nisku produktivnosti takvih tijela.

2

89

5.2. Gospodarstvo SWOT Analiza gospodarstva na području Sinja uzela je u obzir interne i eksterne prednosti i mane

poput: geografske blizine i trendova na većim emitivnim tržištima; dostupnost radne snage (njihovog

obrazovanja/vještina); dostupnost resursa (prirodnih, energetskih); ključnih gospodarskih preduvjeta

(gospodarske zone i druge infrastrukture, poduzetničke klime, turističkih atrakcija i sli.);

konkurentskih prednosti u usporedbi sa sličnim urbanima sredinama.

SNAGE Ocjena

● Turizam o Jasna turistička prepoznatljivost Sinja dodatno osnažena ulaganjima u

relevantnu infrastrukturu u posljednjih par godina(npr. Muzej Sinjske alke Staza Gospi Sinjskoj, itd.)

5

o Međunarodno značajna kulturno-povijesna destinacija 5

o Nacionalno značajna vjerska destinacija 5

o Povoljan set preduvjeta za sinergijsko djelovanje turizma s drugim gospodarskim sektorima (poljoprivreda, kultura, obrtništvo itd.) čime bi se generirala znatna izravna i neizravna korist za zajednicu

4

● Industrija: o Prostorno i infrastrukturno kvalitetno pripremljenija i cjenovno povoljna

Gospodarska Zona Kukuzovac s potencijalom za daljnje proširenje i razvoj (uključujući blizinu ključnih prometnih čvorišta)

4

o Komparativno niske cijena komunalnih doprinosa i naknada te različitih ostalih pristojbi i naknada

2

● Poljoprivreda: o Značajne površine plodnog zemljišta i raspoloživost vodnih resursa pogodnih za

poljoprivrednu proizvodnju (povijesna pozadina razvoja poljoprivrede (manji OPG-ovi) u Sinju ukazuje na pogodnost organskog/ekološkog uzgoja)

4

● Usluge o Infrastruktura bivših vojarni odgovarajuća za razvoj gospodarskih aktivnosti

posebice onih povezanih sa zdravstvenom/rehabilitacijskom industrijom 3

● Zalihe prirodnih mineralnih sirovina – posebice gipsa 3

● Osniva i funkcionalna Lokalna akcijska grupa (LAG-ova) s jasno definiranim aktivnostima i projektima 2

90

SLABOSTI Ocjena

● Industrija

o Nedovoljno učinkovito razvijanje GZ Kukuzovac 4

o Slabo razvijena industrijska proizvodnja 4

o Niska produktivnost/doprinos Poduzetničkog centra Sinj d.o.o. - nedovoljna aktivnost u segmentu poticanja razvoja ljudskih resursa u sektoru poduzetništva 2

● Poljoprivreda

o Usitnjene poljoprivrede površine i mali broj grla stoke po gospodarstvu 5

o Niska razina stručnog obrazovanja i znanja te suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji

4

o Ne postojanje adekvatnog udruživanja poljoprivrednih gospodarstava u udruge, zadruge, klastere ili slično radi rješavanja zajedničkih interesa (otkup, distribucija, plasman)

4

o Manjak sredstava za investiranje u poljoprivrednu proizvodnju 3

o Neorganizirano tržište lokalnih poljoprivrednih proizvoda 3

o Nedovoljno povezanost s turizmom (ruralni turizam: seoski, etno, eko, eno-gastronomski i agroturizam te druge vrste turizma povezane sa seoskim okruženjem i načinom života)

3

o Vrlo mali broj stanovnika (1,3%) zaposleno u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

o Duga tradicija uzgoja konja (zajedno s hipodromom) nedovoljno iskorištena te nepostojanje udruge (klastera) uzgajivača

3

● Turizam

o Nedovoljna povezati se sa turističkom ponudom većih gradova srednje Dalmacije (neiskorištene strateške prednosti blizine velikih dalmatinskih gradova te zračne i pomorske luke)

5

o Nedovoljan broj stručnih kadrova u turizmu 4

o Limitirani smještajni kapaciteti i ugostiteljska ponuda 3

o Nedovoljno zastupljen i predstavljen na stranim tržištima 2

o Neiskorišteni potencijali sportsko-rekreacijskog turizma (neiskorištenost i neobjedinjenost sportskih objekata (hipodrom, sportska zračna luka, bazen…)

o Neiskorištenost sportske zračne luke – potencijal za razvoj novih (ne samo sportskih) usluga

3

● Slabo razvijena djelatnost rudarstva i vađenja usprkos potencijalima mineralnih sirovima (primarno gipsa) 3

● Velika ovisnost gradskog gospodarstva o djelatnostima iz tercijarnog sektora (73% zaposlenih je u uslužnim djelatnostima) posebice u javnim službama

4

● Veliki udio nezaposlenih (iznad regionalnog prosjeka) posebice mladih, te visoka stopa ekonomski neaktivnog stanovništva

4

● Niska razina informiranosti i znanja o mogućnostima korištenja EU fondova 3

● Mali broj projekata u sektoru gospodarstva - nedovoljna podrška institucija u pregovaračkim pozicijama poduzetnika/ulagača u odnosu na konvencionalne kreditore, te savjetodavna (i kontrolna) funkcija u fazi realizacije ulaganja i poslovanja nakon investiranja.

3

● Bivši gospodarski prostori (industrijska postrojenja, rudokop Slane stine, itd.) u gradu dugi niz godina nisu u funkciji razvoja grada 3

● Izrazito nizak koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom 3

● Nedostatak prostora za održavanje gospodarski i drugih manifestacija 2

91

PRILIKE Ocjena

● Blizina Splita kao velikog regionalnog tržišta (blizina većih potrošačkih centara uključujući Šibenik i Zadar)

5

● Razvoj novih strategija (županijska, sektorske) kao prilika da se razvojni projekti Sinja uvrste u prioritetne projekte na regionalnoj razini (npr. priprema Strategije SD županije za naredno programsko razdoblje)

4

● Snažan rast turizma u većim dalmatinskim gradovima, posebice u Splitu, što može potaknuti turistički razvoj zaobalja, posebice Sinja

4

● Dostupnost fondova kojima se mogu realizirati veći infrastrukturni projekti, ali i financirati razvojne aktivnosti poduzetnika - na županijskom, nacionalnom i EU nivou nude se poticaji za razvoj: ekološke poljoprivrede, tradicijske proizvodnje, agroturizma i malog obrtništva, itd. (bespovratna sredstva iz fondova za ruralni razvoj namijenjena ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i preradu)

4

● Gospodarski razvoj Splita potaknulo bi daljnji razvoj GZ i izgradnju stambenih objekata u Kukuzovcu

3

● Ulaskom Hrvatske u EU otvoreno europsko tržište za sinjske proizvode 3

● Jačanje transgranične suradnje, odnosno jačanje pozicije Sinja kao važnog trgovinskog i tranzicijskog centra prema BiH

3

● Postojanje poticaja za ulaganje u održivu proizvodnju i energetsku učinkovitost 3

● Povezivanje sa Sveučilištem Splitu i budućim tehnološkim parkom u Splitu s ciljem privlačenja novih tzv. start-up tvrtki na području Sinja/GZ Kukuzovac

3

● Pozitivni gospodarski pomaci na razini države, a koji imaju pozitivni utjecaj na gospodarske aktivnosti na području grada

3

● Sudjelovanje u radu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Splitsko‐dalmatinske županije (LPZ SDŽ)

2

● Svjetski trendovi porasta potražnje za kulturnim i vjerskim turizmom (primjer Dubrovnika) 2

OPASNOSTI Ocjena

● Za grad negativne legislativne promijene (npr. provedba novog Zakona o regionalnom razvoju (ZRR) značajno će se smanjiti gradski proračun te oslabiti poziciju grada da financira razvojne projekte)

5

● Neriješeni imovinsko-pravni odnosi predstavljaju prepreku potencijalnim investicijama 4

● Nastavak trenda emigracije stanovništva, posebice mladih 4

● Privremeni ili spori opravak hrvatskog gospodarstva te pogoršavanje investicijske klime, što bi se negativno reflektiralo na lokalno gospodarstvo (daljnje smanjivanje gradskih prihoda potrebnih za poticanje gospodarstvenih i društvenih aktivnosti)

3

● Nastavak negativnog trenda emigracije stanovništva (stručnog kadra) kako iz grada tako i šire makro regije Dalmatinske zagore (a čija populacija je ranije djelomično gravitirala prema Sinju)

3

92

5.3. Okruženje (i primarna infrastruktura) Analiza područja Okruženja sagledava razvoj grada u: ekoloških čimbenika; primarne infrastrukture i

prometne povezanosti; komunalnih usluga; i slično.

SNAGE Ocjena

● Primarna infrastruktura razvijena i dostupna gotovo svim građanima (98% građana priključeno na vodovodnu mrežu, viska dostupnost širokopojasnog interneta)

5

● Bogatstvo i kvaliteta vodnih resursa, čistoća tla i zraka – temelj kvalitete života, sa značajnim potencijalima za razvoj eko-gospodarstva, turizama…

4

● Značaja količina bivše državne imovine (npr. dio vojne infrastrukture) sa svim komunalnim priključcima prenesena u vlasništvo Grada

4

● Ekološki sigurno i očuvano urbano okruženje - nema većih zagađivača 3

● Provode se značajna ulaganja u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu 3

● Relativna blizina značajnih prometnih čvorišta (Split) 3

● Sanirana brojna (10-ak) divlja odlagališta otpada 3

● Postojane/izrada relevantnih gradskih prostornih, infrastrukturnih i ostalih planova (npr. Plana gospodarenja otpadom 2015.-2021) koji su usklađeni s planovima viših razina

3

● Dobro razvijena sportsko-rekreativna infrastruktura u međusobnoj blizini (prostor pogodan za privlačenje investitora u segment zdravstvenog i sportskog turizma)

3

● Grad potiče energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, te u prostornom planu uređenja nije ograničio način korištenja sunčeve energije unutar planom predviđenih prostora označenih kao prostor za ispitivanje solarnih elektrana

3

● Postojanje kvalitetnog zemljišta na prostoru grada 2

● Kontinuirano rješavanje neplanske i/ili bespravne gradnje 2

● Gradski urbani prostor nije prenapučen, zelene površine u skladu s normativima 2

● Dio teritorija grada zbog svoje važnosti kao stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta proglašenje dijelom europske ekološke mreže NATURA 2000

2

93

SLABOSTI Ocjena

● Cestovna infrastruktura kao jedina prometna poveznica s ostatkom zemlje

o Nerealizirana izgradnja brze državne ceste (D4) kao ključne cestovne prometnice 5

o Lokalna cestovna mreža još uvijek ne zadovoljava potrebe Grada i naselja - dugogodišnje nerealizirana projekt izgradnje gradske zaobilaznice radi rasterećenja središta grada i omogućavanja daljnjeg urbanističkog razvoja Sinja

4

o Nedefinirana prometna strategija/studija grada (kao osnove za razvoj lokalne prometne infrastrukture) i nepostojanje lokalnog koncensusa oko daljnjeg cestovnog razvoja (istočna ili zapadna obilaznica, osiguravanje adekvatnog parkinga u gradu, važnost i potencijali izgradnje Vc koridora u susjednoj BiH, itd.)

3

o Nedostatak javnih parkirnih mjesta 2

o Nedovoljan broj uređenih biciklističkih staza u gradu Sinju 2

● Neriješeno dugoročno upravljanje otpadom – potreba za sanacijom odlagališta Mojanka, saniranje rudokopa (i otpada u njemu) Slane stine

5

● Niski udio stanovništva priključenih na kanalizacijsku mrežu (trenutno priključeno samo 37% stanovništva)

4

● Nedostatak detaljnih prostornih planova: potrebna dorada prostornih planova i generalnog urbanističkog plana

4

● Neiskorištenost napuštene industrijske infrastrukture i djela bivše vojne infrastrukture 4

● Ne vodi se adekvatna evidencija i kontrola izvora pitke vode (nepotpuna odluka o komunalnom redu)

3

● Disperzirana naselja i velika ukupna duljina komunalne infrastrukture koju treba izgraditi, a kasnije i održavati

3

● Visoki gubici u sustavu vodoopskrbe 2

● Mali broj energetski učinkovitih objekata u gradu 2

● Nedostatna edukacija / neosviještenost građana o odvajanju otpada 1

● Usprkos adekvatnim brzinama širokopojasnog interneta, njegova slaba iskorištenost od strane građana i poduzetnika

1

94

PRILIKE Ocjena

● Uspostava suradnje radi ostvarivanja sinergije s Gradom Splitom čime bi se, među ostalim, osigurali uvijete EU financiranja razvojnih projekata kroz program integriranog teritorijalnog ulaganja (ITU) u razvoj urbanih područja

5

● Daljnja realizacija projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava aglomeracije Sinji može se financira ponajviše iz sredstava EU te nacionalnog proračuna ( samo manjim djelom proračuna jedinice lokalne samouprave)

4

● Postojanje značajne imovine na području Sinja u vlasništvu DUUDI-a koje se planira ponuditi tržištu ili gradu na upravljanje (vojarne, zemljišta) s potencijalnom razvoja socijalnih i zdravstveno-rehabilitacijskih ustanova i sluga (izgradnja rehabilitacijskog centra za branitelje)

4

● Izgradnja Vc koridora u BiH dodatno bi osnažila ulogu Sinja kao važnog tranzitnog grada između Dalmacije i srednje Bosne

4

● Mogućnost korištenja sredstava EU fondova za opremanje centra za gospodarenje otpadom i reciklažog dvorišta, te za rješavanje pitanja zaštite okoliša i okolišnu infrastrukturu

3

● Realizacijom Programa gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije značajno bi pomoglo rješavanju problema lokalnog/gradskog upravljanja otpadom

3

● Moguća izgradnja kraka niskotlačnog plinskog sustava do Sinja od strane države (Plinofikacija unutrašnjosti Zagore) diversificiralo bio o izvore energije građanima i poduzećima

3

● Daljnje nacionalno poticanje i sufinanciranje izgradnje i korištenja obnovljivih izvora energije, bi moglo posebno pozitivno utjecati na Dalmatinsku zagoru, pa tako i na područje Sinja, zbog povoljnih solarnih i vjetro-energetskih potencijala

2

● Postojanje planova razvoja prigradskog željezničkog sustava unutar splitskog makro-područja koji bi uključivao i liniju Split-Sinj

1

OPASNOSTI Ocjena

● Neuređenost katastra i zemljišnih knjiga ograničava infrastrukturni razvoj 4

● Zastoj u realizaciji Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije utječe na lokalni problem zbrinjavanja otpada

4

● Loše stanje i nepouzdanost elektrodistribucijske mreže na području Sinja (zastarjeli i opterećeni visokonaponski elektro-energetski vodovi) 4

● Nedostatak podrške i loša koordiniranost sa državnim institucijama 3

● Visok rizik grada od pojave potresa 2

● Neadekvatno pošumljavanje područja sa neautohtonim vrstama (bor) od strane Hrvatskih šuma

1

● Popuštanje sigurnosti brane Peruča predstavlja direktni rizik za izlijevanje rijeke Cetine na područje grada Sinja

1