STRATEGIJA RAZVOJA INSTITUTA ZA MIGRACIJE I

NARODNOSTI

2013.-2020.

Srpanj 2013.

2

STRATEGIJA RAZVOJA INSTITUTA ZA MIGRACIJE I NARODNOSTI 2013.-2020.

U ovoj Strategiji razvoja Instituta za migracije i narodnosti – IMIN (Institute for Migration and

Ethnic Studies) pojašnjeni su razlozi dorade aktualne Strategije s obzirom na misiju Instituta,

opisano je i kontekstualizirano suvremeno znanstvenoistraživačko okruženje zajedno s opisom

vizije razvoja te analizom snagâ, prilika i prepreka u radu Instituta. Dokument artikulira opće

ciljeve znanstvenoistraživačke djelatnosti IMIN-a te definira posebne ciljeve u području

istraživanja, izdavaštvu i planiranju zapošljavanja. Strategija je osmišljena za razdoblje od sedam

godina s mogućnošću revizije u međuetapama primjene. Ustrojeni su mehanizmi praćenja i

vrednovanja ostvarenja glavnih strateških ciljeva definiranjem pokazatelja praćenja uspješnosti

njihova ostvarenja (implementacije). Ova Strategija usklađena je s važećim strateškim

dokumentima znanstvenog razvoja Republike Hrvatske (koji će biti spomenuti u nastavku

teksta), a u kojima je jedna od važnijih zadaća znanosti pokretanje gospodarskog i društvenog

razvoja.

I. Razlozi donošenja Strategije razvoja Instituta za migracije i narodnosti (IMIN)

Institut za migracije i narodnosti donošenjem nove Strategije razvoja Instituta definira planiranje

ukupnog znanstvenog rada i izbor srednjoročnih prioriteta znanstvenog istraživanja u svrhu

kvalitetnijeg ispunjavanja znanstvenih ciljeva zacrtanih strateškim dokumentima Republike

Hrvatske.

Strategija će optimalno iskoristiti znanstveni potencijal Instituta i u svom sadržaju biti

kompatibilna tj. dodatno se uskladiti s dugoročnim ciljevima razvoja znanosti Republike

Hrvatske definiranih aktualnim „Smjernicama za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i

tehnologije“ iz 2012. te drugim postojećim temeljnim strateškim dokumentima, kao i strateškim

planovima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za naredna razdoblja.

S obzirom na pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji te uključivanje hrvatskih

znanstvenoistraživačkih institucija u Europski istraživački prostor (European Research Area −

ERA), Strategija IMIN-a podrazumijeva i usklađivanje daljnjeg razvoja Instituta s glavnim

načelima i ciljevima europske znanstvene strategije, koje je propisala Europska komisija

3

(Horizon 2020 – the Framework Programme for Research and Innovation 2014-2020), što

otvara prostor za umrežavanje međusektorske i međunarodne mobilnosti istraživača.

Strategija je dopunjena sukladno zaključcima, primjedbama i preporukama Povjerenstva za

tematsko vrednovanje javnih znanstvenih instituta (AZVO, 2010.) u svrhu unaprjeđenja

znanstvenog rada i funkcioniranja rada Instituta naročito u području misije, vizije i težišta

znanstvene djelatnosti. Preporuke Povjerenstva sugerirale su uspostavu efikasnije domaće i

međunarodne suradnje i partnerstva s drugim znanstvenoistraživačkim institucijama,

gospodarskim i tržišnim subjektima te vladinim i nevladinim sektorom. Također, u Strategiju

razvoja IMIN-a uvrštena su glavna načela Strategije ljudskih resursa za istraživače koja

inkorporira Europsku povelju za istraživače i Kodeks o zapošljavanju istraživača, kao i posebni

zadaci iz Akcijskog plana.

Dodatni razlozi donošenja Strategije leže u činjenici da neki od planiranih posebnih ciljeva koji

nisu ostvareni u dosadašnjoj strategiji zahtijevaju reviziju samih ciljeva i/ili produžetak rokova

za njihovo ostvarenje. Također, nemogućnost realizacije planirane decentralizacije kroz

osnivanje regionalnih tematskih centara znatno mijenja pravac razvoja Instituta, što

podrazumijeva predefiniranje nekih strateških ciljeva razvoja IMIN-a.

Nepostojanje adekvatnog radnog prostora u Institutu za rad znanstvenika ona je vrsta problema

koja u velikoj mjeri otežavajuće djeluje u institucionalnom ustrojstvu Instituta kao i u

međusobnoj organizacijskoj shemi projektnog rada. Rješavanje problema prostora u Institutu

postavljeno je kao prioritet sadašnje uprave.

II. Misija i zadaće IMIN-a

Institut za migracije i narodnosti jedina je znanstvenoistraživačka ustanova u Hrvatskoj, kao i u

širem okruženju, čija je glavna misija sustavno i kontinuirano istraživanje svih vrsta migracija

stanovništva, proučavanje nacionalnih manjina i različitih aspekata etničnosti. Glavna je zadaća

Instituta poticati komparativno, multidisciplinarno i interdisciplinarno proučavanje migracija,

manjina i etničnosti te unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti, a također

javnom prezentacijom zaključaka istraživanja iz ovih područja te javnom raspravom poticati

4

uvođenje novih politika koje mogu utjecati na rješavanje potencijalnih i aktualnih problema

vezanih uz navedena područja. Znanstveni rezultati u području migracijskih i etničkih studija

mogu biti korisni za vladin sektor (npr. ministarstvima za unutarnje poslove, vanjske poslove i

europske integracije, zdravstvo, gospodarstvo te regionalni razvoj). U suglasju s misijom

Instituta, a unutar znanstvenoistraživačkog programa, odvijali su se projekti u kojima su

provođena temeljna i primijenjena istraživanja. Institut je od svog osnutka 1984. obrazovao

specijalističke znanstvene kadrove koji su utemeljili i razvili specifične metode praćenja

određenih pojava posredno ili izravno vezanih uz istraživačke ciljeve.

Institut je prva znanstvena ustanova u Hrvatskoj koja je sustavno istraživala emigracijske valove

koji su krenuli iz Hrvatske šezdesetih godina prošlog stoljeća. Uz to, njegovi su istraživači

izučavali hrvatsko iseljeništvo u prekomorskim zemljama što je rezultiralo studijama koje

predstavljaju znanstveni temelj poznavanja naših iseljenih zajednica. Prve znanstvene studije o

prognaništvu i izbjeglištvu tijekom devedesetih godina 20. stoljeća također su rezultat rada

istraživača Instituta. Nakon toga uslijedio je, također pionirski znanstveni rad o povratništvu,

suživotu i reintegraciji, te istraživanja hrvatskog identiteta, socijalne integracije i regionalnog

razvoja naročito u poslijeratnim sredinama Slavonije, Like i Banovine. Među brojnim

istraživanjima o unutarnjim migracijama posebno valja istaknuti sociološka i demografska

istraživanja stanovništva jadranskih otoka i priobalja, što je jedno od tematskih područja kojima

se Institut nastavlja baviti i u budućem razdoblju.

Strategija razvoja IMIN-a donosi revalorizaciju istraživačkih prioriteta u skladu s aktualnim i

anticipiranim potrebama hrvatskog društva s obzirom na ulazak Hrvatske u EU. Pridruživanje

Hrvatske Europskoj uniji otvara nove istraživačke teme u području migracija i etničnosti koje će

biti razrađene u poglavljima Opći i Posebni ciljevi.

U sastavu IMIN-a djeluje i specijalizirana knjižnica Instituta za migracije i narodnosti kao

knjižnica poluotvorenog tipa, koja sadrži literaturu i izvore za područje migracija i etničnosti te

je po svojem fondu jedinstvena u Hrvatskoj. Osnovni zadatak knjižnice je osigurati dostupnost i

korištenje knjižničnih resursa i usluga u cilju dodavanja vrijednosti znanstvenome, istraživačkom

i svakom drugom radu u IMIN-u te pružanje znanstvenih i stručnih informacija, u prvom redu

istraživačima IMIN-a, ali isto tako i znanstvenicima iz drugih instituta i fakulteta,

5

postdiplomantima, studentima, djelatnicima javnih i državnih institucija te stranim

znanstvenicima i studentima. Od 2009. sustavno se izrađuje elektronički katalog koji je javno

dostupan putem interneta.

Godine 1985. Institut je pokrenuo časopis Migracijske teme (od 2001. pod nazivom Migracijske i

etničke teme - MET), koji je prepoznat međunarodni znanstveni časopis po izboru tema,

autorima, jezicima na kojima se objavljuju radovi kao i po sastavu uredništva i savjeta časopisa.

MET tri puta godišnje objavljuje znanstvene radove o najširoj problematici migracija, etničnosti

i identiteta s gledišta različitih društvenih i humanističkih disciplina: sociologije, antropologije,

povijesti, demografije, društvene geografije, psihologije, politologije, ekonomije, prava,

lingvistike i ostalih disciplina. Strateški je cilj uredništva omogućiti nastavak rada na podizanju

kvalitete časopisa.

III. Novonastale okolnosti i suvremeno znanstvenoistraživačko okruženje

Prijem Hrvatske u Europsku uniju pred istraživače Instituta postavlja nove

znanstvenoistraživačke zadatke i ciljeve te predstavlja svojevrsni paradigmatski zaokret u

koncipiranju znanstvenoistraživačkih projekata. Ulazak Hrvatske u prostor slobode, sigurnosti i

pravde i brisanje granica na kopnu, moru i zračnim lukama ulaskom u schengenski prostor,

rezultirat će izmjenama u definiranju (državne) granice, mobilnosti i migracija. Dosad

dominirajući nacionalni oblik pripadanja/državljanstva, hrvatski će državljani nadopuniti

nadnacionalnim, postajući državljani Europske unije. Osim što će te okolnosti utjecati na

povećanje prekogranične mobilnosti iz Hrvatske, posebno radne snage i mladih (studiranje u

inozemstvu, razmjena studenata i učenika i dr.), povećat će se i ulazni tokovi, odnosno priljev

stranih državljana u Hrvatsku. Stoga posebnu važnost valja posvetiti utjecaju globalizacijskih,

posebice eurointegracijskih procesa na nove oblike mobilnosti (prostorne i društvene) i migracija

te shvaćanju značaja, razumijevanja i postojanja nacionalne granice i identitetskog sklopa. U tom

će smislu trebati istražiti odnos između granice/â, teritorija, suvereniteta, sigurnosti i identiteta.

Rezultati tih istraživanja dovest će do spoznaja o novim oblicima pripadanja, identiteta i

državnih politika.

6

Iako tradicionalno emigracijska zemlja izvjesno je da Hrvatska postaje i zemlja prijema

migranata, te se uz intenziviranje migracijskih tokova može očekivati i njihova diversifikacija.

Znanstvenici Instituta nastavit će se i dalje baviti istraživanjem novih (i)migrantskih skupina,

posebno njihova društvenog položaja, transnacionalnim aktivnostima i integracijom u hrvatsko

društvo.

Osim regularnih migracija, važno će biti nastaviti istraživati i druge oblike kao što su

nedobrovoljne, a posebice prisilne migracije. U značajne ciljeve istraživanja Instituta pripada

istraživanje neregularnih migracija koje bi nakon uspostave schengenske granice u Hrvatskoj

mogle poprimiti novi opseg i značaj. To se odnosi na nezakonite prelaske državne granice,

nezakoniti rad i nezakoniti boravak stranaca.

Novonastale okolnosti osim na prekograničnu, mogle bi se odraziti i na unutarnju mobilnost

hrvatskih građana. Mogući manjkovi radne snage na tržištu rada nastali uslijed negativnih

demografskih trendova i iseljavanja radno aktivnog stanovništva u druge zemlje, u pojedinim bi

područjima Hrvatske mogli uzrokovati preseljenje i premještanje stanovništva te povećati

međuregionalnu i međusektorsku mobilnost. Stoga će se određeni broj znanstvenika u Institutu i

dalje nastaviti baviti problematikom unutarnjih migracija, a novim znanstvenim spoznajama

nastojat će utjecati i na javne politike koje se zalažu za osiguranje demografskog razvoja

Hrvatske.

S obzirom da globalni gospodarski razvoj i sve veće međunarodno tržišta rada povećavaju

potrebu za migrantskim radnicima u različitim gospodarskim sektorima i zanimanjima novi bi

projekti trebali pokrenuti međusektorsku suradnju, odnosno u slučaju istraživanja mobilnosti

radne snage, trebali bi povezati institucije gospodarskog sektora sa znanstvenoistraživačkim

timovima Instituta. I dalje u Institutu treba poticati komparativno analiziranje (i)migracijskih

iskustava zemalja u kojima su procesi pridruživanja završili, gdje različiti modeli integracije

imigranata mogu poslužiti Hrvatskoj kao primjer pri donošenju (mjera) njezine integracijske

politike.

U okviru Strategije razvoja IMIN-a posebno je važan razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti u

području istraživanja etničnosti. Strateški prioritet rada na etničkim studijama u okviru

7

istraživačke djelatnosti Instituta određen je podjednako misijom IMIN-a, ali i hrvatskim

nacionalnim znanstvenim prioritetima. Naime, s obzirom da istraživanje hrvatskog identiteta u

Strategiji razvoja znanosti i tehnologije Republike Hrvatske ima istaknuto mjesto među

dugoročnim i kratkoročnim istraživačkim ciljevima u području društvenih i humanističkih

znanosti, razvidno je da etničke studije Instituta za migracije i narodnosti pripadaju u skupinu

prioritetnih nacionalnih istraživanja. Značaj etničkih studija posebno je naglašen u kontekstu

suvremenih globalizacijskih procesa, i članstva u Europskoj uniji, ali i hrvatskih iskustava

prilikom uspostavljanja samostalne države. Određeni aspekti nadnacionalnog koje impliciraju

vojni, politički i ekonomski integracijski procesi te hrvatsko multietničko i multikulturno

povijesno iskustvo mogu generirati različite društvene, političke, kulturne, ekonomske i

sigurnosne izazove u hrvatskome društvu.

U okolnostima pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji i očekivanim promjenama koje će

integraciju pratiti u zemlji, ali i u njezinu okruženju, raste značaj Instituta. Očekujemo da

djelatnost IMIN-a te akumulirano znanje o migracijama i etničnosti budu prepoznati od

donositelja i provoditelja javnih politika u Republici Hrvatskoj, ali i partnera unutar Europske

unije. Posebno vrijednim smatramo uspostavljanje suradnje s think-tank institucijama kao što je

Migration Policy Group iz Bruxellesa s kojom je Institut dogovorio suradnju na projektima koji

se odnose na problematiku integracije stranaca, ali i s drugim institucijama iz vladinog i

nevladinog sektora u zemlji i inozemstvu.

U viziji IMIN-a jedan od ciljeva je i afirmacija specijaliziranih znanstvenih kadrova koji će moći

odgovoriti na nova pitanja vezana uz područja istraživanja migracija, etničnosti i

etničkih/nacionalnih manjina. Njihov je zadatak unaprijediti i proširiti istraživačku mrežu na

hrvatskim i stranim sveučilištima i institutima, te razviti suradnju s vladinim i nevladinim

institucijama koje su zainteresirane za istraživanje određenih tematskih područja kojima se bavi

Institut.

Glavna uporišta (snage i prilike) za ostvarenje planiranih ciljeva rada IMIN-a pronalazimo u

subjektivnoj snazi (zaposlenicima) Instituta i specifičnom području istraživanja kojim se u

Hrvatskoj, a i u bližoj regiji, ne bavi niti jedna znanstvenoistraživačka institucija na sustavan i

sveobuhvatan način. Subjektivna snaga Instituta leži u specijaliziranim znanstvenoistraživačkim

8

kadrovima različitih znanstvenih profila, te pedesetogodišnjem kontinuitetu istraživanja

navedenih tema. U tom razdoblju stvoren je znanstveni ugled, domaće i međunarodne

istraživačke mreže, izvršena su brojna znanstvena istraživanja, publicirani brojni radovi i knjige

što sve čini snagu jedinstvenog znanstvenog instituta u ovom dijelu Europe. Izvrsnost IMIN-a

prepoznata je i u široj znanstvenoj zajednici jer mu je prvom među društvenim i humanističkim

znanstvenim institutima u Hrvatskoj dodijeljeno pravo korištenja oznake HR Exellence in

research (18. svibnja 2011.), na temelju uspješno izvršenog samovrednovanja, izrade Strategije

ljudskih resursa za istraživače i pripadajućeg akcijskog plana. Dio IMIN-ovih znanstvenika

pored istraživačke djelatnosti sudjeluje i u izvođenju nastave na dodiplomskim, diplomskim i

poslijediplomskim studijima te su organizatori i predavači na međunarodnim i domaćim

poslijediplomskim tečajevima.

Važnost IMIN-ovih istraživanja višestruka je. Osim što pridonose boljem razumijevanju

migracijske, etničke i manjinske problematike u okvirima znanstvenog diskursa, rezultati

istraživanja mogu biti korisni i za vladin sektor koji se bavi kreiranjem i izradom javnih politika,

primjerice migracijske politike i politike integracije stranaca u RH. Napose, korist Instituta je i

općedruštvena jer svojim istraživanjima pomaže boljoj informiranosti šire javnosti, a s obzirom

da se ona temelje na empirijskim istraživanjima, uključujući komparativne i povijesne

perspektive pridonose potpunijem razumijevanju kompleksne društvene stvarnosti.

Premda viziju budućeg djelovanja Instituta vidimo u organiziranoj znanstvenoj ustanovi čiji će

predmet istraživanja predstavljati područje interesa mnogih tijela političkog ustroja RH i EU na

različitim razinama i kojima će, kao i gospodarstvu, znanstveni timovi Instituta osigurati

ekspertne usluge, postoje stanovite prepreke koje bi mogle ugroziti zacrtane strateške ciljeve.

U prvom redu to se odnosi na nedovoljan broj istraživača s obzirom na kompleksnost IMIN-ovih

istraživačkih projekata koji se zbog društvenih promjena sve više usložnjavaju i multipliciraju.

Ograničeno zapošljavanje novog znanstveno-novačkog kadra i neizvjesno zapošljavanje

postojećih novaka kojima ističe ugovor o radu mogao bi potaknuti njihov odlazak kako iz

znanosti, tako i iz zemlje što može imati dalekosežne negativne posljedice ne samo za IMIN

nego i za hrvatsku znanost.

9

Nadalje, dosadašnji načini relativno sigurnog financiranja znanstvenoistraživačke djelatnosti

iziskivao je od znanstvenika vještine potrebne za prijavljivanje nacionalnih projekata. No u

uvjetima nesigurnog i fleksibilnog europskog okruženja svakako treba unaprijediti vještine za

prijavljivanje kompetitivnih međunarodnih projekata. To će iziskivati svojevrsnu reorganizaciju

rada administracije i postojećih IMIN-ovih znanstvenih odsjeka u smjeru intenzivnije suradnje

njegovih znanstvenika, ali i suradnje sa znanstvenicima sličnih instituta u zemlji i izvan nje.

IV. Opći ciljevi znanstvenoistraživačke djelatnosti IMIN-a

1. Kontinuirano podizanje razine znanja istraživača i kvalitete provedbe temeljnih i

primijenjenih istraživanja vezanih uz područja određenih misijom Instituta –

istraživanja migracija i etničnosti.

2. Provođenje kontinuirane znanstvene politike prijavljivanja projekata u skladu s

temeljnim strateškim dokumentima koji određuju smjernice razvoja znanosti u

Republici Hrvatskoj (Znanstvenom i tehnologijskom politikom RH 2006-2010,

Akcijskim planom za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje, Akcijskim planom za

mobilnost istraživača 2011-2012., Akcijskim planom znanost i društvo, Smjernicama

za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije te novom Strategijom razvoja

znanosti u RH, kada stupi na snagu).

3. Planiranjem i prijavama interdisciplinarnih projekata jačati partnerski odnos i poticati

međuprojektnu suradnju unutar Instituta.

4. Kontinuirano jačanje znanstvenih kadrovskih potencijala poticanjem i uključivanjem

znanstvenika u međunarodnu razmjenu znanja te promicanje sudjelovanja istraživača u

multidisciplinarnim i multiinstitucionalnim domaćim i međunarodnim projektima,

putem međusektorske i međunarodne mobilnosti istraživača. Posebice poticati prijavu

nacionalnih i međunarodnih znanstvenih kompetitivnih projekata (Hrvatska zaklada za

znanost, Fond Jedinstvo uz pomoć znanja, Sedmi okvirni program / Seventh

Framework Programme − FP7, Europska zaklada za znanost / European Science

Foundation − ESF, Humanities in the European Research Area − HERA, European

Cooperation in Science and Technology − COST).

10

5. Primjenjujući dosadašnje znanje i stječući novo, cilj Instituta je uključivanje ili

nastavak sudjelovanja u kreiranju javnih politika Republike Hrvatske: migracijske,

integracijske, demografske, iseljeničke, politika zapošljavanja i prostornog razvoja.

6. S obzirom na istraživanja migracija i etničnosti u pojedinim hrvatskim regijama

(promatranih na razini postojećih županija), nastavit će se s prijavljivanjem ciljanih

projekata kojima se inicira istraživačka djelatnost u nekima od njih. Institut će se preko

svojih predstavnika uključenih u savjete i radne grupe za kreiranje javnih politika

zalagati za donošenje zakona kojima se lokalnoj i regionalnoj samoupravi osiguravaju

materijalna sredstva za istraživačke projekte od osobitog interesa za regiju, što je

posebice važno kao poticaj razvoja potpomognutih i pograničnih područja te hrvatskih

otoka.

7. Nastavak sustavnog rada na obrazovanju i specijalizaciji mladih znanstvenika unutar

Instituta − znanstvenih novaka i postdoktoranata, usmjeravanjem k istraživanjima tema

vezanih uz nove oblike migracija i njihovih društvenih posljedica, posebice na

istraživanja koja će pridonijeti pretpostavkama za rješavanje potencijalnih društvenih i

etničkih konflikata.

8. Zadržavanje najkvalitetnijih znanstvenih novaka i nakon završetka njihova novačkog

staža radom na projektima IMIN-a.

9. Daljnje poticanje sudjelovanja IMIN-ovih znanstvenika u nastavi dodiplomskih,

diplomskih i poslijediplomskih studija.

10. Rezultate provedenih znanstvenih istraživanja Institut će javnom i medijskom

promocijom nastaviti predstavljati znanstvenoj i široj javnosti, nastojeći popularizirati

područja i teme kojima se bavi.

11. Specijalizirana knjižnica Instituta i dalje će izgrađivati integrirani knjižnični fond koji

uključuje i elektroničke izvore primjerene potrebama korisnikâ, osiguravanje

kontinuirane nabave znanstvene literature kao i digitalizaciju fonda (dio fonda

iseljeničkih novina jedinstven je u Hrvatskoj pa i u svijetu) koji bi putem interneta bio

javno dostupan širokom krugu korisnika. Cilj knjižnice je i postati referalni centar za

područje migracija i etničnosti u Hrvatskoj, između ostaloga i izgradnjom institutskog

repozitorija.

11

12. Zadržati kvalitetu i međunarodni karakter časopisa Migracijske i etničke teme te

dodatno proširiti broj relevantnih međunarodnih znanstvenih bibliografskih i citatnih

baza u kojima se časopis Instituta referira.

13. Omogućiti kontinuiranu edukaciju i usavršavanje administrativno-tehničkih službi u

skladu sa suvremenim zahtjevima struke, sukladno razvoju potreba koje diktiraju uvjeti

rada u znanstvenoj organizaciji (primjerice, prijava EU projekata i sl.).

14. Kontinuirano razvijati ljudske resurse kroz mehanizam Strategije razvoja ljudskih

potencijala istraživača koja inkorporira Europsku povelju za istraživače i Kodeks o

zapošljavanju istraživača.

V. Posebni ciljevi

A) Područja istraživanja

1. Uz znanstvenoistraživačke projekte koji su dosad obrađivali teme u okviru unutarnjih i

vanjskih migracija, iseljeništva i manjina, fokus istraživanja proširiti i na teme povezane

s izmijenjenim položajem Republike Hrvatske nakon pridruživanja Europskoj uniji.

Konkretniji ciljevi su:

a) istražiti novu dinamiku, tokove, trendove i obrasce suvremenih migracija i oblika

mobilnosti (npr. „pendularne“, „cirkularne“, „sezonske“, „transnacionalne“ migracije

itd.);

b) istražiti položaj i integraciju novih migrantskih skupina u Hrvatskoj, istražiti razvoj

migracijskih i integracijskih politika u Hrvatskoj, zemljama Europske unije, ali i izvan

nje (primjerice, u SAD-u, Kanadi i Australiji);

c) istražiti migracijska obilježja statističkih jedinica Hrvatske na razini regija, županija,

gradova/općina;

d) istražiti dobno-spolnu strukturu migranata i aspekte feminizacije migracija i utjecaja

tog fenomena na promjene obiteljske, ali i cjelokupne demografske strukture u

zemljama porijekla i zemljama odredišta;

12

e) razviti utemeljenu i sistematiziranu demografsku statističku bazu podataka o

unutarnjim i međunarodnim migracijama, te podataka o nacionalnim manjinama u RH.

2. Osim užeg područja proučavanja problematike etničkih/nacionalnih manjina u

Hrvatskoj, znatniju pozornost usmjeriti na istraživanje etničkih odnosa (etničkih

različitosti i identifikacijskih procesa) u nacionalnom kontekstu te u komparativnoj

perspektivi, ponajprije u eurointegracijskom kontekstu:

a) izrada konceptualnih i metodoloških predložaka za istraživanje strukture različitih

tipova nacionalne političke kulture mjerene nacionalnim identitetom, etničkim

stavovima, političkim orijentacijama i političkim ponašanjem;

b) istraživanje etničkih predrasuda i diskriminacije u odnosu na etničku pripadnost;

c) izrada modela integracije/isključenosti etničkih/nacionalnih manjina u hrvatskom

društvu/državi;

d) istraživanje povezanosti etničnosti i religije.

3. Nastaviti istraživati utjecaj unutarnjih migracija na prostor Hrvatske:

a) povijesnim pristupom istraživati: utjecaj migracija na promjene demografske i

etničke slike Hrvatske prije službenih popisa i nakon službenih popisa stanovništva;

utjecaj migracija na razvoj gradova i hrvatski pogranični prostor;

b) demografskim, geografskim i sociološkim pristupom istraživati utjecaj migracija na

suvremene promjene pojedinih naseljskih struktura (urbane i ruralne prostore

Hrvatske), populacijske, gospodarske i društvene promjene te regionalni razvoj

Hrvatske;

c) nastaviti provoditi sociološka i demografska istraživanja najznačajnijih društvenih

procesa među stanovništvom jadranskih otoka i priobalja, naročito istraživanja

umirovljeničkih, povratnih i migracija povezanih sa zdravstvenim turizmom i

kvalitetom života;

d) istražiti stare/nove oblike prekograničnih i regionalnih suradnji nacionalnih manjina

s matičnim nacijama, naročito u multietničkim pograničnim kontinentalnim

područjima.

13

4. Novom pozicijom Hrvatske unutar europskog tržišta, kao i uvjetovanošću društveno-

gospodarskim promjenama, dio pozornosti pri planiranju i izradi novih projekata treba

usmjeriti na promjene migracijskog obrasca i jačanje imigracijskih tokova iz zemalja

unutar, ali i izvan granica Europske unije što će odrediti i nove specifične teme

istraživanja:

a) politiku države prema domicilnoj populaciji, prema strancima, iseljenicima iz

Hrvatske i prema povratnicima te istraživanje legalne zaštite imigranata, starih i

novih manjina;

b) povezanost migracija, ekonomske krize i društvenih promjena te problematiku

manjinskog i (e/i)migrantskog identiteta, kao i socijalni kapital migranata i

manjina;

c) utjecaj društvenih i kulturnih promjena na zdravlje i kvalitetu života kod različitih

migrantskih skupina interdisciplinarnim holističkim pristupima temeljenim na

kvalitativnoj i kvantitativnoj metodologiji.

5. Osuvremenjivanje načina i tema istraživanja međunarodnih migracija – europskih,

transkontinentalnih i prekooceanskih kao i studija o iseljeništvu:

a) redefiniranje pojmova tradicionalnog i suvremenog iseljeništva;

b) nastaviti istraživanja migracijskih i postmigracijskih procesa i fenomena u

transnacionalnoj perspektivi – npr. istraživanje transnacionalnih socijalnih

formacija, aktivnosti, veza i transnacionalnih identiteta migranata;

c) istraživanje identiteta hrvatskih iseljeničkih skupina.

6. Nastaviti istraživanje raznih aspekata neregularnih i nezakonitih migracija:

a) istražiti prilagodbu sustava azila i problematiku položaja azilnih migranata tj.

osoba pod međunarodnom zaštitom kao novih prisilnih migranata u Republici

Hrvatskoj;

b) ispitati stavove prema populaciji stranaca, regularnih imigranata, ali i nezakonitih

migranata i azilanata u hrvatskom društvu;

14

c) istražiti utjecaj ekološko-okolišnih faktora kao potisnih čimbenika nedobrovoljnih

migracija u svijetu i načine konceptualiziranja okolištarskih migranata i izbjeglica.

B) Izdavaštvo

1. Uz redovitu dosadašnju izdavačku djelatnost osmisliti novu izdavačku politiku kojom će

buduća izdanja postati prepoznatljiva kao publikacije IMIN-a (kroz jedinstvenu politiku

uređivanja, dizajna, promocije i distribucije).

2. Nastaviti s objavljivanjem knjiga, zbornika sa skupova i tematskih zbornika te započeti

objavljivanje e-knjiga.

C) Plan zapošljavanja

1. Izraditi strategiju zapošljavanja znanstvenikâ, kao i zapošljavanja starih i novih

znanstvenih novaka.

2. Poticati i nagrađivati izvrsnost znanstvenih novaka brinući se za trajno zapošljavanje

najboljih nakon uspješnog završetka doktorskog studija, izrade i obrane disertacije i

izbora u zvanje znanstvenog suradnika.

3. U razdoblju 2013-2020., tijekom kojih će doći do odljeva dijela istraživača (starosna

mirovina), a u svrhu očuvanja minimalnog broja znanstvenika kao jednog od osnovnih

kriterija za ispunjavanje uvjeta za reakreditaciju znanstvenog instituta i ispunjenja

ciljeva zacrtanih ovim dokumentom, nužno je postupno ojačati temeljnu istraživačku

kadrovsku strukturu Instituta zapošljavanjem novih znanstvenika izabranih u području

društvenih znanosti.

15

Pokazatelji i praćenje uspješnosti ostvarenja strateških ciljeva

1. Osnovni pokazatelj uspješnosti rada u društvenim i humanističkim znanostima jest

objavljeni znanstveni rad. S obzirom na način vrednovanja znanstvenog rada instituta kao

cjeline, a prema obrascu za Višegodišnje institucionalno financiranje (MZOS-a) te novim

uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, posebice treba poticati i vrednovati objavljivanje

znanstvenih radova u časopisima indeksiranim u citatnim bazama WOS i SCOPUS.

2. Iz razloga navedenih pod točkom 1 treba poticati i vrednovati objavljivanje knjiga

znanstvenika Instituta kod prestižnih izdavača i na stranim jezicima. Omogućiti dostupnost

objavljenih knjiga i u elektroničkom obliku.

3. Angažman znanstvenikâ i znanstvenih novaka u nastavi na hrvatskim i inozemnim

sveučilištima smatrat će se mjerilom uspješnosti djelovanja istraživačâ u nastavnim

aktivnostima, stoga će se definirati načini vrednovanja sudjelovanja istraživača/ica Instituta u

nastavi.

4. Jednom godišnje vrednovati pojedinačni ukupni doprinos svakog znanstvenika na

sjednici ZV-a na temelju njihovih izvješća.

5. Jednom godišnje vrednovati rad znanstvenih novaka na sjednici ZV-a na temelju

usvojenih Kriterija za vrednovanje uspješnosti rada znanstvenih novaka.

6. Provedba Strategije razvoja ljudskih resursa istraživača pratit će se kroz ostvarenje

Akcijskog plana provođenjem mehanizma unutarnjeg (svake dvije godine samoanaliza) i

vanjskog vrednovanja (svake četiri godine evaluacija Europske komisije).

7. Jedan od aspekata međunarodne suradnje (sudjelovanje u međunarodnim projektima)

pratit će se kroz dva osnovna pokazatelja: broj prijava međunarodnih znanstvenoistraživačkih

projekata (EU programi, Ostali programi) i broj sudjelovanja u međunarodnim

znanstvenoistraživačkim projektima (EU programi, Ostali programi).