STRATEGIJA RAZVOJA - brckovljani.hr€¦ · Razvoj infrastrukture, po ocjeni Europske unije, jedan je od multiplicirajućih faktora bržeg razvitka. Težnja za poboljšanjem standarda

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE BRCKOVLJANI

2016. – 2020.

Strategija razvoja Općine Brckovljani 2016. – 2020.

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o.

Sjedište: Ulica Grada Vukovara 72

Ured: Ivana Lučića 2a / XIII

10 000 Zagreb

Tel. 01/6556 051, 01/6556 052, fax. 01/6556 053

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE BRCKOVLJANI

2016. – 2020.

Zagreb, 2016.


Sadržaj Strategije razvoja Općine Brckovljani

Iskaznica Strategije razvoja Općine Brckovljani . . . . . 1

1. UVOD . . . . . . . . . . 2

1.1. Zašto strategija razvoja . . . . . . . 3

1.2. Struktura strategije razvoja . . . . . . . 5

1.3. Financiranje razvoja JLS-a . . . . . . . 6

1.4. Povezivanje Strategije razvoja s planiranjem lokalnog proračuna . . 7

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE . . . . . 8

2.1. Općenito o Općini Brckovljani. . . . . . . 8

2.1.1. Općenito o Zagrebačkoj županiji . . . . . 8

2.1.2. Geografski položaj Općine Brckovljani . . . . 10

2.1.3. Klimatske značajke i vegetacija Općine Brckovljani . . . 11

2.1.4. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti Općine Brckovljani 11

2.2. Gospodarstvo . . . . . . . . . 13

2.2.1. Trgovačka društva . . . . . . . 13

2.2.2. Obrtništvo . . . . . . . . 13

2.2.3. Gospodarske zone . . . . . . . 17

2.2.4. Prerađivačka industrija . . . . . . 17

2.2.5. Građevinarstvo . . . . . . . . 17

2.2.6. Poljoprivreda . . . . . . . . 18

2.2.7. Šumarstvo . . . . . . . . 20

2.2.8. Lovstvo . . . . . . . . 20

2.2.9. Turizam . . . . . . . . 20

2.2.10. Radna snaga – zaposlenost/nezaposlenost . . . . 21

2.2.11. Bankarstvo i financijske usluge . . . . . 22

2.3. Prometna infrastruktura . . . . . . . 22

2.3.1. Cestovni promet . . . . . . . 22

2.3.2. Željeznički promet . . . . . . . 23

2.3.3. Zračni promet . . . . . . . . 23

2.4. Komunalna infrastruktura . . . . . . . 23

2.4.1. Vodno– gospodarski sustav . . . . . . 23

2.4.2. Energetski sustav . . . . . . . 24

2.4.3. Plinoopskrba . . . . . . . 24

2.4.4. Pošta i javne telekomunikacije . . . . . 25

2.4.5. Upravljanje grobljima . . . . . . . 25


2.5. Društvene djelatnosti . . . . . . . . 26

2.5.1. Nadležnosti i interesi Općine Brckovljani . . . . 26

2.5.2. Odgoj i obrazovanje . . . . . . . 26

2.5.3. Kultura . . . . . . . . . 28

2.5.4. Zdravstvena i socijalna skrb . . . . . . 29

2.5.5. Sport . . . . . . . . . 30

2.5.6. Vatrogasna zaštita . . . . . . . 30

2.6. Zaštita okoliša . . . . . . . . 31

2.6.1. Zbrinjavanje komunalnog otpada . . . . . 31

2.6.2. Ispust otpadnih voda . . . . . . . 31

2.6.3. Postupanje s otpadom . . . . . . . 32

2.6.4. Onečišćenje prirodnih resursa . . . . . . 33

2.7. Institucije . . . . . . . . . 33

2.7.1. Struktura administracije Općine Brckovljani . . . . 33

2.7.2. Aktivno upravljanje proračunom . . . . . 33

2.7.3. Proračun Općine Brckovljani . . . . . . 35

2.7.4. Zaduživanje jedinica lokalne samouprave . . . . 39

2.7.5. Javno privatno partnerstvo . . . . . . 39

3. SWOT ANALIZA . . . . . . . . 40

4. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BRCKOVLJANI . . . . 42

5. POVEZNICE SASTRATEGIJOM RAZVOJAŽUPANIJE . . . 43

6. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI OPĆINE BRCKOVLJANI . 44

7. MJERE RAZVOJA OPĆINE BRCKOVLJANI . . . . 46

7.1. Razvojne smjernice . . . . . . . . 46

7.2. Operativni planovi / popis mjera razvoja Općine Brckovljani . . 47

7.3. Popis projekata razvoja Općine Brckovljani . . . . . 48

8. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE STRATEGIJE . 79

8.1. Upravljanje, praćenje i ocjenjivanje Strategije razvoja . . . 79

8.2. Informiranje o provedbi . . . . . . . 79

9. ZAKLJUČAK . . . . . . . . . 80

10. PRILOZI . . . . . . . . . . 81

11. IZVORI PODATAKA . . . . . . . . 84


1

Iskaznica Strategije razvoja Općine Brckovljani

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BRCKOVLJANI

Naručitelj:

OPĆINA BRCKOVLJANI

Izrađivač:

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA

ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o.

Sjedište: Ulica Grada Vukovara 72

Ured: Ivana Lučića 2a / XIII

10 000 Zagreb

Tel. 01/6556 051, 01/6556 052, fax. 01/6556 053

Web:www.zacorda.hr

E-mail:[email protected]

U izradi Strategije razvoja su sudjelovali djelatnici Regionalne razvojne

agencije Zagrebačke županije u suradnji sa radnom skupinom okupljenom od strane

Općine Brckovljani.

http://www.zacorda.hr/

mailto:[email protected]


2

1. UVOD

Ustavom i drugim pozitivnim zakonodavstvom Republike Hrvatske, lokalna

samouprava ima važne nadležnosti u zadovoljavanju potreba stanovništva.

Osnovne nadležnosti jedinica lokalne samouprave su od vitalne važnosti za život i rad

njenih stanovnika i imaju veliki utjecaj na sve aspekte života na lokalnoj razini. Jedinice

lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja

kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni

državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalne djelatnosti,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom području.

Jedna od osnova djelovanja općine je općinski proračun kojim se treba raspolagati

načinom dobrog gospodara. Preduvjet za razvitak poželjne okoline, kako s gledišta pojedinca,

tako i gledišta razvitka gospodarskih subjekata, razvijena je komunalna infrastruktura te javne

službe i poduzetnička infrastruktura. Da bi se to postiglo potrebno je dugoročno planirati, što

se odnosi i na općinski proračun. Razvoj infrastrukture, po ocjeni Europske unije, jedan je od

multiplicirajućih faktora bržeg razvitka. Težnja za poboljšanjem standarda i kvalitete življenja

na jednoj strani te ograničeni izvori financiranja na dugoj strani, zahtijevaju jasno postavljene

dugoročne ciljeve, strategiju i razvojnu politiku općine.

Općinski proračun se planira na godišnjoj razini i do sada je bilo potrebno postaviti

višegodišnju projekciju kako bi planiranje bilo sustavnije, a rezultati izgledniji.


3

1.1. Zašto strategija razvoja

Stihijski razvoj nikada nije dobrodošao jer ne znamo do čega vodi, kako će utjecati na

ukupan život pučanstva na određenom području, te u što će se pretvoriti bliži i dalji okoliš.

Stihijski razvoj do sada je svuda u svijetu rezultirao negativnim posljedicama koje se često ne

mogu u kratkom vremenu ispraviti. Daleko veća sredstva treba uložiti u ispravljanje

negativnih posljedica stihijskog razvoja određenog područja, nego što bismo utrošili na

osmišljavanje i plansko vođenje razvoja bilo kojeg zadanog područja.

Iz navedenog se sve države, osobito razvijene, odlučuju na vođeni ili upravljani razvoj

svojih dijelova, što rezultira ukupnim planirano vođenim razvojem cijele države. Isto tako je

upravljani razvoj bitno „spustiti“na niže razine, na županije i jedinice lokalne samouprave

(gradove i općine). Jedinica lokalne samouprave je osnovna razvojna jedinica koja mora

djelatno raditi na svom razvoju i oblikovati ga, te osigurati kontinuitet upravljanja razvojem.

Stručnjaci za gospodarski razvitak usvojili su strateško planiranje i koriste ga kako bi lokalna

zajednica preuzela odgovornost za svoju gospodarsku budućnost. Također je Vlada Republike

Hrvatske identificirala potrebu za definiranjem regionalne politike zbog sve većeg

produbljivanja društveno-razvojnih nejednakosti te povećanja neujednačenosti uvjeta života u

različitim dijelovima zemlje kao i među različitim društvenim skupinama. Isto tako, ta

potreba je identificirana jer je to politika EU te je cilj EU socijalna i ekonomska kohezija tj.

smanjenje razlika u stupnju razvijenosti raznih regija unutar same Europske unije.

Ovaj cilj ostvaruje se pomoću strukturnih i kohezijskih fondova. Europska regionalna

politika izvorno je zajednička politika koja se temelji na financijskoj solidarnosti kroz

spomenute fondove. Ona dopušta prijenos više od 35% proračuna Unije uglavnom od

najbogatijih država članica na najmanje razvijene regije. Primjena strukturnih i kohezijskih

fondova bitno utječe na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi poboljšanju života

njihovih građana, posebno u siromašnijim područjima.

Strategija regionalnog razvoja traži od Republike Hrvatske definiranje jasnog smjera

razvoja te za taj isti razvoj osigurava sredstva, a od nižih razina (regija, gradova i općina)

uključivanje u tako definiran razvoj. Stoga je potrebno na svim razinama uspostaviti sustav

koji će omogućiti planiranje nacionalnog / regionalnog / lokalnog razvoja tj. sustava koji će

omogućiti:

1. Jasno definiranje razvoja

2. Usuglašavanje oko razvojnih prioriteta

3. Razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih

sredstava u pojedina područja

Izgradnja takvih sustava ključna je i za buduće korištenje strukturnih i kohezijskih

europskih fondova.

Regionalna politika shvaćena je kao integralni dio sveukupne strategije za održivi

nacionalni razvoj i konkurentnost. Štoviše, s obzirom na nastojanje RH da u potpunosti

integrira svoje gospodarstvo i tržište u globalni kontekst, a posebice u jedinstveno tržište


4

Europske unije, vrlo je važno da svi dijelovi zemlje budu sposobni natjecati se u takvom

okruženju. Održivi društveno-gospodarski razvoj nije moguće postići isključivo programima

koji se oblikuju na središnjoj-nacionalnoj razini, odnosno primjenjujući tzv. pristup odozgo-

prema dolje. Razvojni izazovi razlikuju se od područja do područja i zahtijevaju specifična

rješenja te aktivno uključivanje lokalnih sudionika razvoja te je stoga potrebno osposobiti

lokalne sudionike razvoja kako bi uspješno obavljali ulogu koju imaju u razvoju svojih

područja.

Instrument za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su strategije i programi

razvoja županija i širih regija ili strategije i programi razvoja manjih područja – gradova i

općina. Budući da se izrađuje Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2015. –

2020., iz gore elaboriranog logično proizlazi potreba za strateškim planiranjem ukupnog

razvoja gradova i općina koji se u sklopu iste županije nalaze.

Zbog prethodno navedenog Općina Brckovljani je započela provedbu projekta

„Strategija razvoja Općine Brckovljani 2016.-2020.“.

Strategija razvoja Općine Brckovljani će svim sudionicima razvoja općine omogućiti

dogovor o smjeru budućeg razvoja, a općinsko izvršno tijelo uputiti na najučinkovitije i

najprikladnije projekte, aktivnosti i ulaganja koja odgovaraju tako definiranom razvoju, što

nadalje služi kao podloga za predviđanje proračuna – financijskog plana lokalne samouprave.

Isto tako, specifična namjena strategije je odrediti gdje Općina Brckovljani ekonomski želi

biti u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje tog cilja.

Strategija razvoja kao strateški plan utvrđuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse

kako bi se oni što efikasnije upotrijebili. Sveobuhvatan plan obično pripremaju stručnjaci, ali

samu strategiju određuje radna skupina u kojoj će biti zastupljeni svi oni od kojih će se tražiti

da provedu plan. Strateško planiranje bavi se pitanjima koja utječu na:

1. Zapošljavanje

2. Prihod

3. Privlačenje investicija

4. Pristup kapitalu

5. Komunalne usluge

6. Prometnu infrastrukturu

7. Druge čimbenike izravno povezane sa održivim gospodarskim rastom

Jednako je tako važno činjenica što strateško planiranje rješava samo ona pitanja koja

se mogu promijeniti ili na koje se može utjecati. Usredotočuje se na resurse na koje će imati

utjecaj. Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog plana razvoja označava sljedeći logičan

korak u strateško-gospodarskom razvojuOpćine Brckovljani. Iako hrvatsko zakonodavstvo ne

nalaže izradu strategije razvoja za jedinice lokalne samouprave, Općina Brckovljani će

izraditi razvojni dokument koji će sadržavati postojeće interese i razvojne potrebe Općine

Brckovljani.


5

Kako bi se ostvarila

VIZIJA

Potrebno je da su jasno definirani

CILJEVI

Koji će se ostvariti provedbom svake navedene

MJERE

Koju čine pojedinačni

PROJEKTI

1.2. Struktura strategije razvoja

Dokument „Strategija razvoja Općine Brckovljani 2016.-2020.“ strukturiran je u nekoliko

dijelova.

U prvom poglavlju dat će se odgovor na pitanja o tome što Strategija razvoja

predstavlja, tko je istu izradio, kome je namijenjena, i koja je njezina svrha. Nadalje ona

odgovara na pitanja o integralnom razvoju općine, o financiranju općine, te o povezivanju

Strategije s lokalnim proračunom.

U drugom poglavlju će se analizirati strukturna analiza postojeće situacije u Općini

Brckovljani. Analizirat će se sljedeća područja:

1. Gospodarstvo

2. Društvene djelatnosti

3. Komunalna i prometna infrastruktura

4. Institucije

5. Zaštita okoliša

Treće poglavlje je SWOT analiza Općine Brckovljani

U četvrtom poglavlju biti će opisana vizija razvoja Općine Brckovljani.

U petom poglavlju pozornost će se posvetiti usklađivanju Strategije razvoja Općine

Brckovljani sa Županijskom razvojnom strategijom.


6

U šestom poglavlju biti će navedeni strateški ciljevi i prioriteti razvoja Općine

Brckovljani. Unutar ovog poglavlja nalazit će se definirani ključni problemi pojedinog

područja iz strukturne analize te ciljevi u razvoju svakog pojedinog područja Općine. Članovi

koji će činiti radnu skupinu imat će zadatak navesti važne probleme iz svakog analiziranog

područja te utvrditi prioritetne probleme koje je potrebno riješiti sukladno značaju kojeg oni

imaju. Što će neki problem dobiti više glasova u glasovanju od strane radne skupine, to će

veće biti njegovo značenje u prioritetima rješavanja. Nakon što će se izglasati prioritetni

problemi u svakom od područja, odredit će se strateški ciljevi razvoja tog područja.

Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj Općine jer su resursi kojima raspolažu

jedinice lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred njih postavljaju. Da bi se

određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti, potrebno je razviti planove pomoću kojih će

se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U sedmom poglavlju biti će navedene i razrađene mjere i projekti koji proizlaze iz

plana razvoja Općine Brckovljani.

U osmom poglavljubiti će navedeni načini izvještavanja, praćenja i ažuriranjaizrađene

Strategije razvoja Općine Brckovljani.

Sva ulaganja u društveno-gospodarski razvoj Općine Brckovljani, bilo od strane EU

fondova, državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnosit će se samo na

one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete, osiguravajući dosljedan i

koordinirani planirani razvoj i upravljanje jedinicama lokalne samouprave. Cilj je da se ova

Strategija razvoja Općine Brckovljaniprepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih

razvojnih ciljeva po prioritetima za što uspješniji budući razvoj općine Brckovljani.

1.3. Financiranje razvoja JLS-a

Lokalne samouprave odgovorne su za osnovne mreže infrastrukture poput lokalnih

prometnica, objekata za rekreaciju, za vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu. Trošak

uspostavljanja i održavanja mreža infrastruktura i usluga u lokalnim samoupravama znatan je

i ima tendenciju rasta. Zbog tih pritisaka lokalne samouprave su prisiljene potražiti

alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne

da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u

financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanje privatnog sektora

i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih

samouprava (javno-privatno partnerstvo).

Tržište za kreditiranje investicijskih projekata lokalnih samouprava u RH je relativno

novo, ali se brzo razvija. Tržište za komercijalne kredite postaje sve konkurentnije, kapitalno

financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih

institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike

financiranja, uključujući leasing. Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji

daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu


7

i razvoj, Europska investicijska banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) imaju

dobro razrađene postupke podnošenja i razmatranja zahtjeva, tako da nastoje upoznati lokalne

samouprave s tim postupcima i uvjetima za dobivanje raspoloživih sredstava.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjere kao mehanizam

financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva poput

automobila, autobusa i kamiona. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga lokalnih

samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor

financiranja lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo

promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Mogući izvori financiranja za jedinice lokalne samouprave koji su trenutno dostupni u

Hrvatskoj:

a) Domaći izvori financiranja

b) Strani izvori financiranja

Osnovni mogući izvori financiranja jedinica lokalne samouprave su:

programi financiranja EU – Europski strukturni i investicijski fondovi

krediti poslovnih banaka

financiranje leasing (operativni i financijski leasing)

izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-e koje zadovoljavaju uvjete)

krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Hrvatske vode i

Ministarstva vlade RH)

krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska

banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Veleposlanstva stranih

zemalja i strane udruge)

1.4. Povezivanje Strategije razvoja s planiranjem lokalnog

proračuna

U trenutku kada se Strategija razvoja izradi i kada je usvoji općinsko vijeće, njezina

provedba treba započeti što je prije moguće kako bi se izbjegao vremenski jaz između razrade

projekata u Strategiji i provedbe, a time i rascjep dvaju strana iste medalje. Što je vremenski

odmak veći, veći je i rascjep, pa je teže povezati dvije strane. Realizacija strateških

opredjeljenja zahtjeva stoga vezivanje planiranja projekata s godišnjim i višegodišnjim

proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici. Proračun lokalnih zajednica mora biti

zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Strategije razvoja. Kako bi se srednjoročni

operativni plankoji pokriva razdoblje od nekoliko godina uspješno proveo, plan aktivnosti

treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti koji sadrže projekte ili specifične korake

projekata u sljedećoj godini.


8

Izrada proračuna za sljedeću fiskalnu godinu mora biti izravno povezana s izradom

godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Strategije razvoja i proračuna je ključan

preduvjet uspješnog započinjanja i upravljanja održivim razvojem.

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Općenito o Općini Brckovljani

2.1.1. Općenito o Zagrebačkoj županiji

Općina Brckovljani nalazi se u Zagrebačkoj županiji. Zagrebačka županija je

smještena u središnjem dijelu središnje Hrvatske. Graniči sa 6 županija: Karlovačkom i

Sisačko-moslavačkom na jugu, Bjelovarsko-bilogorskom i Koprivničko-križevačkom na

istoku, Varaždinskom i Krapinsko-zagorskom na sjeveru, Republikom Slovenijom na zapadu,

a poput prstena okružuje glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb. Najznačajnije obilježje

geografskog položaja Zagrebačke županije je činjenica da ona predstavlja najbližu prostornu

periferiju metropole, grada Zagreba, što ima brojne značajne posljedice, uključujući u prvom

redu poticaj gospodarskim aktivnostima zbog postojanja milijunskog zagrebačkog tržišta i

Slika 1: Kartografski prikaz Zagrebačke županije

Izvor: viozz.hr


9

recentnog širenja i preseljenja gospodarskih aktivnosti iz Zagreba, viši društveni i gospodarski

standard koji nudi blizina Zagreba (nadprosječne mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i

dr.), te njime uzrokovane demografske procese (imigracijski trendovi i izražene dnevne

migracije „središte-periferija“ te pojačani pritisak na okoliš i prirodne resurse uzrokovane

većom naseljenošću i intenzitetom prometa i gospodarskih aktivnosti.

Svojom površinom Zagrebačka županija spada među veće u Hrvatskoj čiji povoljan

geografski položaj, ugodna kontinentalna klima (umjereno topla), dobra prometna

povezanost, te povijesno kulturno nasljeđe imaju golem utjecaj na ukupni razvitak županije.

Zagrebačka županija se prostire na 3.060 km2 (5,41% površine RH). Ukupan broj

stanovnika županije prema popisu iz 2011. godine iznosio je 317.642 stanovnika. Županija

obuhvaća 9 gradova i 25 općina. Ukupno je registrirano 697 naselja. Sjedište županije je u

gradu Zagrebu – u prostornom središtu županije koje leži izvan njenog prstenastog područja.

Zagrebačka županija reljefno obuhvaća pretežito nizinski prostor: niska ravničarsko-

močvarna područja, plodne riječne doline (u prvom redu aluvijalna dolina Save), brežuljkaste

terene (do 200 mnv), pobrđa (200-600 mnv), te gorje i gore (600-1000 mnv: dio Medvednice,

Samoborsko i Žumberačko gorje).

Stanovništvo je raspoređeno prostorno nehomogeno, s opadanjem broja stanovnika i

gustoće naseljenosti odmicanjem od Zagreba. Gustoća je veća (181 st/km2) u tzv. prvom

prstenu koji čine županijski gradovi Zaprešić, Samobor, Sveta Nedelja, Velika Gorica i Dugo

Selo, te općine Bistra, Brdovec, Stupnik, Rugvica, Brckovljani – koji se, s uključenim gradom

Zagrebom naziva i Zagrebačkom konurbacijom. Oko 3 puta manja gustoća stanovnika (62

st/km2) je u tzv. drugom prstenu kojeg čine gradovi Jastrebarsko, Ivanić-Grad, Vrbovec i

Sveti Ivan Zelina, te periferne, najslabije naseljene općine.

Recentni demografski trend je pozitivan (porast ukupnog broja stanovnika od 9,1% u

razdoblju od 1981. do 1991.; 9,4% od 1991. do 2001. i porast od 2,6% između 2001. i 2011.

godine. Promatrano prostorno, naseljenost raste u prvom prstenu, dok se periferni, najrjeđe

naseljeni prostori i dalje depopuliraju, čime se područje županije uspostavlja kao

policentrična, razvojno relativno aktivna, suburbana zona državnog i regionalnog središta,

grada Zagreba.

Stanje voda u županiji daleko je od idealnog, a povremeno ne zadovoljava ni norme i

standarde propisane Državnim planom zaštite voda. Najopterećeniji vodotok je rijeka Sava

koja u konačnici prima sve otpadne vode Zagrebačke županije, a među njima i otpadne vode

najvećeg onečišćivača – grada Zagreba. I druge tekućice na području županije koje prolaze

blizu naselja, preopterećene su ispustima netretiranih otpadnih voda (npr. potok Črnec i rijeka

Lonja).

Tla u pojedinim dijelovima županije izložena su onečišćenju iz urbanih sredina,

industrije, prometa, te intenzivne poljoprivrede. Zbog širenja urbanih područja, izgradnje

infrastrukture, poslovnih zona, eksploatacije mineralnih sirovina, najvrjednija poljoprivredna

tla su najugroženija.


10

Tablica 1: Struktura zemljišta u Zagrebačkoj županiji

Namjena Površina (km2) Postotak površine

Poljoprivredne površine 1.721,70 56,3 %

Šumske površine 1.055,10 34,5 %

Vode 85,63 2,8 %

Izgrađena područja 74,30 2,4 %

Infrastruktura 97,90 3,2 %

Ostalo zemljište 24,50 0,8 % Izvor: http://www.zpuzz.hr

Klima na području Zagrebačke županije je kontinentalna: umjereno topla – sa

srednjim mjesečnim temperaturama od -3 do 22°C; kišna – s oborinama jednako

raspodijeljenim tijekom godine, bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj

vegetacije; s razdobljem bez mrazeva od lipnja do rujna; s oko 20 dana sa snježnim

pokrivačem u nizinskom dijelu; relativno oblačno područje – s prosječno 47 vedrih i 130

oblačnih dana godišnje.

Zagrebačka županija sastoji se od 9 gradova: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko,

Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić; te 25 općina:

Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec,Jakovlje,

Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina,

Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik i Žumberak.

U svrhu učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja,

posebno njezine urbane dimenzije, ustrojava se urbana aglomeracija Zagreb, sa sjedištem u

Zagrebu, kao urbano područje iz članka 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike

Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14). U sastav urbane aglomeracije Zagreb,među ostalim

jedinicama lokalne samouprave, ulazi i Općina Brckovljani.

2.1.2. Geografski položaj Općine Brckovljani

Općina Brckovljani je smještena na istočnom dijelu Zagrebačke županije, a od grada

Zagreba udaljena je samo dvadesetak kilometara.

Područje Općine Brckovljaniima površinu od gotovo 70 km2. Omeđeno je sa zapadne

strane rijekom Zelinom, sa istočne strane rijekom Lonjom, sa južne strane područjem Ivanić

Grada te sa sjeverne strane područjem grada Sveti Ivan ZeIina. Općinu na dva dijela dijeli

državna cesta Zagreb-Bjelovar kao i željeznička pruga Zagreb-Koprivnica.Na sjevernom

dijelu od spomenute ceste i pruge nalazi se brijeg Sveti Jakob i Hrebinečko-Štakorovečki

brežuljci koji su manjim dijelom šumoviti, a većim dijelom zasađeni vinogradima i

voćnjacima. Na južnom, ravničarskom dijelu prostiru se plodna polja, oranice, sjenokoše i

šume.Područje Općine Brckovljani nalazi se na sjeverno-zapadnom krilu Središnje Hrvatske


11

zavale. Sukladno tome, reljef pokazuje dvojne osobine. Veći nizinski dio čine doline uz rijeku

Lonju i Zelinu, a nalazi se na nadmorskoj visini od 102 - 116 m (taj dio je poznat kao

Lupoglavsko sedlo). Brdsku strukturu čine Štakorovečkibreg (203 m) i Brckovljanskibreg

(178 m) koji pripadaju subregiji Medvednice, sa slabom raščlanjenošću reljefa, oblikovanih

bujicama i klizanjem zemljišta.

Područje OpćineBrckovljani lokalno je vrlo dobro povezano sa susjednim općinama,

kao i gradovima Dugo Selo, Sveti Ivan Zelina, Ivanić-Grad, Vrbovec i Zagreb. Mrežom

županijskih cesta područje Općine Brckovljani povezano je sa susjednim jedinicama lokalne

samouprave kao i sa mrežom državnih cesta i autocesta. Na mrežu županijskih cesta

nadovezuju se lokalne i nerazvrstane ceste.

2.1.3. Klimatske značajke i vegetacija Općine Brckovljani

Na području Općine Brckovljani prevladava umjereno kontinentalna klima s toplim

ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama, pripada zoni C-

tople-umjerene kišne klime.

Godišnja količina oborina je između 900 i 1000 mm. Najviše padalina ima u kasno

proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti

vlažnih perioda. Najsuši period u godini javlja se u hladno godišnje doba. Oborine tijekom

godine imaju dva maksimuma, jači u svibnju ili lipnju i sekundarni u listopadu ili studenome

bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj vegetacije. Sa bioklimatskog stajališta

zastupljena su dva fitobioklimata:

1. brdski fitobioklimat (najzastupljeniji su hrast kitnjak, grab, područje

zasađeno vinogradima)

2. fitobioklimat ravnica i rječnih dolina (prevladava hrast lužnjak, jasen, grab

i crna joha)

2.1.4. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti Općine Brckovljani

Na području Općine Brckovljani nalazi se 13 naselja: Božjakovina, Brckovljani,

Gornja Greda, Gornje Dvorišće, Gračec, Hrebinec, Kusanovec, Lupoglav, Prečec, Prikraj,

Stančić, Štakorovec i Tedrovec. Općina Brckovljani prostire se na površini od 69.62 km2

odnosno 2,3% ukupne površine Zagrebačke županije koja iznosi 3.060,35 km2.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Općini Brckovljani živi 6.837

stanovnika u 13 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Općini

Brckovljaniživjelo je 6.816 stanovnika u 14 naselja. Naime, naselje Donje Dvorišće tada je

bilo pod administrativnim područjem Općine Brckovljani, a danas je naselje u

administrativnom području Grada Dugo Selo.


12

Prema službenim podacima, prosječna gustoća naseljenosti iznosi 98,2 stanovnika na

km2. Prosječna gustoća naseljenosti na području Zagrebačke županije iznosi 103,8 stanovnika

na km2, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj 77,4 stanovnika na km

2.

Tablica 2: Popis stanovnika Općine Brckovljani

Naselje Broj stanovnika 2001. Broj stanovnika 2011.

Božjakovina 216 178

Brckovljani 1.243 1.542

Donje Dvorišće 141 -

Gornja Greda 586 625

Gornje Dvorišće 335 66

Gračec 997 1.127

Hrebinec 237 242

Kusanovec 53 49

Lupoglav 1.064 1.086

Prečec 224 220

Prikraj 590 603

Stančić 738 687

Štakorovec 281 315

Tedrovec 111 97

Ukupno 6.816 6.837 Izvor: Državni zavod za statistiku

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Brckovljani živi

gotovo podjednaki broj žena (3.375) i muškaraca (3.462).

Grafikon 1: Odnos žena i muškaraca u Općini Brckovljani

Muškarci 51%

Žene 49%


13

Općina Brckovljani ima prostora i mogućnosti za povećanje broja stanovnika na svom

području, najviše zbog povoljnog smještaja, kvalitete uvjeta života i blizine većih

gradovaodnosno Grada Zagreba.

2.2. Gospodarstvo

Prostor koji obuhvaća Općina Brckovljani ima nekoliko osnovnih pravaca

gospodarskog razvoja. Kao glavne gospodarske djelatnosti na području Općine Brckovljani

ističu se:

1. Trgovina

2. Prerađivačka industrija

3. Građevinarstvo

2.2.1. Trgovačka društva

Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o

trgovačkim društvima. Upis društva u Sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru i

Pravilnikom o načinu upisa u Sudski registar. Poduzetnici su prilikom otvaranja poduzeća i

registriranja dodatnih djelatnosti upućeni na Trgovački sud u Zagrebu koji je nadležan za

cijelo područje Zagrebačke županije.

Trgovačko društvo u vlasništvu Općine Brckovljani je Komunalno gospodarstvo

Brckovljani d.o.o., a u suvlasništvu Općine Brckovljani je trgovačko društvo Dukom plin

d.o.o. i trgovačko društvo Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke Županije d.o.o.

U Općini Brckovljani je prema podacima za 2015. godinu iz Registra poslovnih

subjekata Hrvatske gospodarske komore registrirano 126 trgovačka društava. Prema

podacima GFI za 2014. godinu najveće prihode ostvarili su: Helb d.o.o., E-Elmes d.o.o. i

Tekstil Grupa d.o.o.

2.2.2. Obrtništvo

Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih

djelatnosti radi postizanja dobiti/dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili

pružanjem usluga na tržištu. Registracija obrta se provodi na način da obrtnik podnosi prijavu

za upis u Obrtni registar. Za obrtnike čije je sjedište na području Općine Brckovljani to je

Ured državne uprave, Ispostava Dugo Selo, pododsjek za gospodarstvo.

Obrtništvo u Općini Brckovljani ima dugu tradiciju, te je ulaganje u obrtničku

infrastrukturu svakako jedno od važnijih mjera u pogledu razvoja. Obrtništvo u Općini

Brckovljani, ali i u cijeloj Republici Hrvatskoj, je u konstantnom padu zadnjih nekoliko

godina, te je svako investicijsko ulaganje za očuvanje obrtništva dobro došlo.


14

Na području Općine Brckovljani registrirano je 53 obrta koji su razvrstani prema

području djelatnosti u navedenoj tablici.

Tablica 3: Broj obrtnika prema djelatnostima u Općini Brckovljani

Područje Broj obrta

Prerađivača industrija 8

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala 10

Građevinarstvo 7

Prijevoz i skladištenje 4

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane 6

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 5

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3

Ostale uslužne djelatnosti 5

UKUPNO 53

Izvor: Baza podataka Obrtnog registra

Najveći broj poslovnih subjekata na području Općine Brckovljani obavlja djelatnost u

sektoru trgovine, prerađivačke industrije i građevinarstva. Intenzitet gospodarskih aktivnosti

na području Općine Brckovljani ne može se smatrati zadovoljavajućim zbog dugogodišnje

gospodarske stagnacije te globalne ekonomske krize od 2008. godine. Međutim, Općina

Brckovljani svojim potporama i konstantnim ulaganjem nastoji stvoriti plodno tlo za razvoj

ovog gospodarskog sektora u narednom periodu.

Obrtništvo na području Općine Brckovljani predstavlja tradicionalnu gospodarsku

djelatnost. S obzirom na ekonomsku krizu, mali broj obrta se uspio održati.

Tablica 4: Popis obrta registriranih na području Općine Brckovljani

R.br. Naziv obrta Adresa

1. ANA MARIJA, obrt za pružanje krojačkih

usluga Vladimira Nazora 6, Gračec

2. A.P. TUNIĆ, obrt za graditeljstvo i prijevoz Voćarska 1, Brckovljani

3. AUTO SERVIS „NIKEŠIĆ“ Templarska 25, Brckovljani


15

4. AUTOLIMARSKA I AUTOLAKIRERSKA

RADIONA A.Cesarca 47, Brckovljani

5. AUTOLIMARSKI I LAKIRERSKI OBRT

„M+M“ I.Horvatića 26, Lupoglav

6. AUTOMEHANIČARSKA RADIONA-

SERVIS Zagrebačka 139, Gračec

7. AUTOMEHANIČARSKI I LIMARSKI

OBRT Zagrebačka 7, Gračec

8. AUTOPRIJEVOZ „BETON

DAROJKOVIĆ“ M.Kralja 12a, Brckovljani

9. AUTOPRIJEVOZ I KOMBAJNIRANJE

„DAMAX“ Zagrebačka 18, Tedrovec

10. AUTOPRIJEVOZNIK PAVLE

DAROJKOVIĆ Matije Kralja 12b, Brckovljani

11. CAFFE BAR „DIJAMANT“ I.Horvatića 60, Lupoglav

12. CAFFE BAR „MARIO“ Kralja Zvonimira 8, Brckovljani

13. CAFFE BAR „NA MALTE“ S.Radića 4, Brkovljani

14. CAFFE BAR „NEXI“ Zagrebačka 11, Prikraj

15. CAFFE BAR „TINA“ A.Cesarca 4, Gračec

16. CIKLAMA, obrt za trgovinu i usluge S.Radića 98, Brckovljani

17. CVJEČARNA „LANISA“ S.Radića 119, Brckovljani

18. DIDI, ugostiteljski obrt Kralja Zvonimira bb

19. DIKTA FON, obrt za poslovne usluge Zelinska 13, Gračec

20. DISKONT MJEŠOVITOM ROBOM

„BORAC“ Kralja Zvonimira 79, Brckovljani

21. ELEKTROSERVIS „RAJIĆ“ Kralja Zvonimira 5, Brckovljani

22. FENIX, obrt za uređenje eksterijera, usluge

prijevoza i prodaja drva za ogrjev Ribnjak 32, Gračec

23. FRIZERSKI SALON „ELITE“ Kralja Zvonimira 22, Prikraj

24. GARANT, obrt za čišćenje Selska ulica 16, Gornja Greda

25. GARO, obrt za sječu i prodaju drva Zagrebački odvojak 19, Gornja

Greda

26. GRAĐEVINSKI OBRT „ŠOKČEVIĆ-

GRADNJA“ Slavka Kolara 24, Brckovljani

27. H. B. KONZALTING Voćarska 46, Brckovljani

28. HORTIKULTURA, obrt za usluge A. Cesarca 33, Gračec

29. INSTALACIJE „VS CENTAR AGATIĆ“ S. Radića 114, Brckovljani

30. IZNAJMLJIVANJE APARATA ZA

ZABAVNE IGRE Voćarska 30, Brckovljani


16

31.

IZRADA I SERVIS

ELEKTROINSTALACIJA I

ELEKTRIČNIH UREĐAJA „AMPER

SERVIS“

Cvjetna 6, Gornja Greda

32. KAMEN IVANIĆ Ivana Horvatića 59, Lupoglav

33. MALERIJA IVANIĆ, obrt za soboslikarske i

ličilačke radove Zelinska 25, Lupoglav

34. METALOPRERAĐIVAČKA RADIONA M. Mesića 5, Brckovljani

35. OBITELJSKO POLJPRIVREDNO

GOSPODARSTVO „O.P.G.“ S. Radića 65, Prikraj

36. OBRT ZA IZRADU CERADA „CERADE

BOTIĆ“ M. Mesića 1, Brckovljani

37. OBRT ZA PROIZVODNJU JAJA I

TRGOVINU „ANTOLKOVIĆ“ Zagrebačka 135, Štakorovec

38. ODRŽAVANJE I PRODAJA RAČUNALA

„DR-INFO“ Vincelerov Put 22, Hrebinec

39. PK4, obrt za grafički dizajn S. Kolara 23, Brckovljani

40. POGREBNI PRIJEVOZNIK ZDRAVKO

SRDINIĆ D. Domjanića 11, Gornje Dvorišće

41. POKRETNA TRGOVAČKA RADNJA

„ACTION HORSE“ M. J. Zagorke 1, Gornje Dvorišće

42. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

„KLEA“ Škvorcova 1, Gračec

43.

PRODAJA I ODRŽAVANJE

RAČUNALNO INFORMATIČKE

OPREME „PORIO“

Zagrebačka 7, Prikraj

44. PUKIN, obrt za projektiranje i dizajn M. Mesića 8, Brckovljani

45. SAN-DAN, obrt za usluge S. Radića 99, Prikraj

46. SERVIS „LEPAN“ S. Radića 16, Gračec

47. STROJNA OBRADA METALA Zagrebačka 81, Gračec

48. SUPRA SERVIS, obrt za usluge Zagrebačka 28, Štakorovec

49. TAXI OBRT I.Horvatića 94, Lupoglav

50. TISKARSKI OBRT „M.P.GRAF“ Meglinečki put 25, Hrebinec

51. TRGOVAČKI OBRT „JELAVIĆ“ I.Horvatića 89, Lupoglav

52. ZAJEDNIČKI OBRT, GRADITELJSTVO

„V&P“ S. Radića 114, Prikraj

53. ZIDAR-FASADER S. Radića 8, Prikraj

Izvor: Baza podataka Obrtnog registra, 9 mj. 2016.


17

2.2.3. Gospodarske zone

Prostornim planom uređenja Općine Brckovljani utvrđeno je nekoliko gospodarskih

zona koje su navedene u slijedećoj tablici.

Tablica 5: Gospodarske zone na području Općine Brckovljani

Naziv gospodarskih

zona

Ukupna površina u

ha

Tip zone Stupanj aktivacije

zone

K 1-2 Božjakovina 13 Mala zona Neaktivna zona

K 3 Božjakovina 80 Srednja zona Srednja aktivna zona

Stambeno poslovna

zona Božjakovina

6 Mikro zona Neaktivna zona

K 5 Božjakovina 4,7 Mikro zona Neaktivna zona

Gornje Dvorišće 15,1 Mala zona Neaktivna zona

Lupoglav 11,29 Mala zona Neaktivna zona

Stančić 1,2,3 57,82 Srednja zona Neaktivna zona

Potok Tedrovec 25 Mala zona Neaktivna zona Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani

U gospodarskoj zoni Božjakovina nalazi se nekoliko tvrtki:

DAROJKOVIĆ d.o.o., ulica Matije Kralja 12c, Brckovljani

TOLJAN TRANS d.o.o., Dvoriška 38, Donje Dvorišće

REMONT NAFTNIH POSTROJENJA d.o.o., Bulvanova 20, Zagreb

KONZUM d.d., Marijana Čavića 1, Zagreb

HELB d.o.o., Industrijska cesta 1, Božjakovina

EKOHOLD d.o.o., Gospodarska ulica 12, Božjakovina

DOMAĆA TVORNICA RUBLJA d.o.o., Mandlovabb, Zagreb

2.2.4. Prerađivačka industrija

Na razvoj prerađivačke industrije utjecat će u prvom redu nastavak preseljenja

industrijskih pogona iz Zagreba u njegovu okolicu, pa tako i na područje Općine Brckovljani

koja u svojem prostornom planu ima gospodarsku zonu za ulaganja u industrijske pogone.

Sama blizina razvojnih i tehnoloških potencijala Zagreba također predstavlja razvojnu

prednost.

2.2.5. Građevinarstvo

Izgradnja većih infrastrukturnih objekata, obnova komunalne infrastrukture kao i

rekonstrukcija i izgradnja stambenih i poslovnih objekata u Općini Brckovljani i okolici,

prilika je za snažniji razvoj građevinarstva.


18

2.2.6. Poljoprivreda

Po tradiciji seoskog prostora, gotovo svako domaćinstvo se na neki način bavilo

poljoprivredom. Potencijali razvoja poljoprivrede postoje, ali moraju se stvoriti preduvjeti

kako bi se dodatno potaknulo trenutačno stanovništvo na području Općine da sve više ulaže u

poljoprivrednu proizvodnju.

Na području Općine Brckovljani u lipnju 2003. godine bilo je popisano 1.021

poljoprivrednih kućanstava. Nadalje, u tim kućanstvima je bilo 3.533 stanovnika, što bi

značilo da je prosječno poljoprivredno kućanstvo brojalo 3,46 člana.

Tablica 6: Broj poljoprivrednih kućanstava s ukupno raspoloživim zemljištem

Zagrebačka županija Općina Brckovljani

Broj kućanstava 38.283 1.021

Ukupno raspoloživa površina

zemljišta (ha) 105.301,28 1.991,15

Ukupno korišteno (ha) 74.005,65 1.364,82

U vlasništvu (ha) 68.729,31 1.247,89

Uzeto u zakup (ha) 8.843,89 215,82

Dano u zakup (ha) 3.567,55 98,89

Ostalo zemljište (ha) 31.295,63 626,33

Broj parcela korištenog

poljoprivrednog zemljišta 189.096 2.982

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice, Općina Brckovljani raspolaže ukupno sa

1.991,15 ha poljoprivrednih površina, a većina ovih površina je u privatnom vlasništvu što

iznosi 1.247,89 ha. Obrađeno je ukupno 1.364,82 ha poljoprivrednih površina što iznosi

68,54%.


19

Tablica 7: Površina korištenja poljoprivrednog i ostalog zemljišta

Općina Brckovljani ha

Ukupno poljoprivredno zemljište 1.364,82

Korišteno poljoprivredno zemljište, oranice i vrtovi 921,20

Korišteno poljoprivredno zemljište, povrtnjaci 16,13

Korišteno poljoprivredno zemljište, livade 341,67

Korišteno poljoprivredno zemljište, pašnjaci 25,31

Korišteno poljoprivredno zemljište, voćnjaci ukupno 27,91

Korišteno poljoprivredno zemljište, plantažni voćnjaci 10,13

Korišteno poljoprivredno zemljište, vinogradi ukupno 32,13

Korišteno poljoprivredno zemljište, plantažni vinogradi 3,38

Korišteno poljoprivredno zemljište, rasadnici i košaračka

vrba i dr. 0,47

Ostalo zemljište, ukupno 626,33

Ostalo zemljište, od toga neobrađeno poljoprivredno

zemljište 148,98

Ostalo zemljište, od toga šumsko zemljište 342,19

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine

Na području Općine Brckovljani, najveći dio poljoprivrednog zemljišta čine oranice i

vrtovi sa 921,20 ha, livade sa 341,67 ha, a zatim slijede vinogradi, voćnjaci i pašnjaci.

Prema Popisu poljoprivrede od 01.06.2003. godine stočarstvo na području Općine

Brckovljani ponajviše je zastupljeno u uzgajanju peradi, svinja i goveda. Najviše

poljoprivrednih kućanstava bavilo se uzgojem peradi (89%), zatim uzgojem svinja (56%), te

goveda (14%), dok se manji broj bavio uzgojem kunića (9%), koza (8%) i ovaca (3%).

Daljnji razvoj poljoprivrede potrebno je provoditi u skladu s načelima održivog

razvoja, što će se osigurati kroz održavanje sustavne edukacije poljoprivrednika te adekvatne

implementacije stečenih znanja.


20

2.2.7. Šumarstvo

Najveći dio šuma na području Općine Brckovljani čine državne šume koje se većim

dijelom nalaze u južnom ravničarskom dijelu Općine na području naselja Kusanovec,

Lupoglav, Prečec i Tedrovec. Šumama u državnom vlasništvu na području Općine

Brckovljani gospodari Šumarija Dugo Selo i to državnim šumama koje su smještene unutar

gospodarskih jedinica „Duboki jarak“ i „Črnovščak“. Privatne šume se većim dijelom nalaze

u sjevernom dijelu Općine.

2.2.8. Lovstvo

Na području Općine Brckovljani nalaze se 4 lovišta, od čega su površine lovišta

Kalištra i Lupoglavski Čret u cijelosti smještene unutar prostora Općine, dok su površine

dvaju lovišta, Črnovščak i Dugo polje-Loparnik jednim svojim dijelom na području Općine.

Na državnom lovištu Črnovščak jedino ovlaštenje pravo lova ima Veterinarski fakultet iz

Zagreba. Ovlaštenici prava lova na zajedničkim lovištima su lovačka društva. Ona su na

području Općine Brckovljani organizirana pod Lovačkom upravom iz Dugog Sela koje

pripada Lovačkom savezu Zagrebačke županije. Razvoj lovstva ima povoljne uvjete, obzirom

na kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljači.

Lovačka društva koja se nalaze na području Općine su:

Lovačko društvo „Srna“ sa sjedištem u naselju „Lupoglav“

Lovačko društvo „Sokol“ sa sjedištem u naselju „Stančić“

2.2.9. Turizam

Turizam je jedna od važnih gospodarskih grana kojom se na efikasan način predstavlja

pozitivan imidž određenog kraja, a isto tako utječe na donošenje financijske dobiti i

zapošljavanje. Lokalne zajednice moraju prepoznati važnost ove gospodarske djelatnosti i

prije svega odrediti svoje prioritete u turističkoj ponudi kao i vrste turizma koje žele razvijati.

Obzirom na potencijal u razvoju lova i vinogradarstva te kulturno-povijesnih

vrijednosti postoji mogućnost razvoja lovnog, etno-gastronomskog i izletničkog turizma te da

se razviju manji smještajni kapaciteti pozicionirani na prikladnim mjestima, povezani

međusobno vinskom cestom.


21

2.2.10. Radna snaga – zaposlenost/nezaposlenost

Prema popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, na području

Općine Brckovljani živi 6.837 stanovnika od čega je 4647 radno sposobnih stanovnika.

Tablica 8: Pregled nezaposlenih osoba na području Općine Brckovljani prema razini

obrazovanja i prema spolu

Godina 2013. 2014. 2015.

Spol Muškarci Žene UKUPNO Muškarci Žene UKUPNO Muškarci Žene UKUPNO

Bez škole i

nezavršena

osnovna

škola

11

6

17

11

6

17

12

5

17

Završena

osnovna

škola

97

113

210

96

104

200

71

91

162

Srednja

škola

168

175

343

152

150

302

134

135

269

Prvi

stupanj

fakulteta,

stručni

studij i

viša škola

4

14

18

6

13

19

7

12

19

Fakultet,

akademija,

magisterij,

doktorat

3

11

14

6

9

15

5

7

12

UKUPNO

283

319

602

271

282

553

229

250

479

Izvor: Statistika.hzz.hr

Od početka siječnja 2016. godine do kraja listopada 2016. godine prosječno je

nezaposlenih 407 ljudi.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na području Općine Brckovljani

od 2013. godine, pa do danas, ukupni broj nezaposlenih pada, odnosno ukupni broj zaposlenih

ima tendenciju rasta.


22

2.2.11. Bankarstvo i financijske usluge

Financiranje poduzetništva u Općini Brckovljani obavlja se putem:

programa kreditiranja poslovnih banaka

programa kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR)

programa poticanja poduzetništva koje provode razna ministarstva i jedinice lokalne

samouprave u suradnji sa županijom

Financijske transakcije najviše se obavljaju preko područnih poštanskih ureda

Hrvatske pošte i poslovnice Financijske agencije (Fina) u Dugom Selu. Na području Općine

nalaze se bankomati Zagrebačke banke i PBZ-a.

2.3. Prometna infrastruktura

Općina Brckovljani ima vrlo dobre prometne veze sa Zagrebom odnosno

Zagrebačkom županijom, a također i sa Varaždinskom, Koprivničko-Križevačkom,

Bjelovarsko-Bilogorskom i Sisačko-Moslavačkom županijom.

2.3.1. Cestovni promet

Prometni položaj Općine Brckovljani iznimno je povoljan budući da je područje

Općine kvalitetno prometno povezano sa gradom Zagrebom, županijskim i lokalnim cestama

kao i okolnim gradovima među kojima suDugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina i

Vrbovec.

Glavna okosnica cestovnog prometa Općine Brckovljani je mreža županijskih cesta i

to na potezu Dugo Selo-Vrbovec i Sveta Helena-Ivanić Grad. Sjecište ovih dvaju glavnih

smjerova nalazi se u središnjem općinskom prostoru na potezu Prikraj-Gračec. Mrežom ovih

cesta područje Općine povezano je sa susjednim jedinicama lokalne samouprave kao i sa

mrežom državnih cesta i autocesta. Na mrežu županijskih cesta nadovezuju se lokalne i

nerazvrstane ceste. Lokalnim i županijskim cestama gospodari Županijska uprava za ceste

Zagrebačke županije, dok nerazvrstanim cestama gospodari Općina Brckovljani.

Županijske ceste imaju ulogu povezivanja gradova, središta općina i većih naselja na

području županije, dok je funkcija lokalnih cesta povezivanje naselja na području općine.

Nerazvrstane ceste, sukladno zakonskoj definiciji, su ceste koje se koriste za promet vozilima

i koje svatko može koristiti, a koje nisu razvrstane kao javne ceste.

Duljina županijskih cesta na području Općine Brckovljani iznosi 21,75 km, dok

duljina lokalnih cesta na području Općine iznosi 10,64 km. Kada zbrojimo duljine javnih

cesta, sveukupni broj javnih cesta na području Općine iznosi 32,39 km.


23

Tablica 9: Javne ceste na području Općine Brckovljani

Kategorija Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste

Županijske ceste

ŽC 3017 Marinovec Zelinski – Brezovec Zelinski - Gračec 4,13 km

ŽC 3034 A.G. Zagreba – Dugo Selo – čvorište Vrbovec 1 (D10) 5,65 km

ŽC 3074 Ž3034 – Lupoglav – Kloštar Ivanić – Caginec (D43) 10,97 km

ŽC 3076 Ž3034 – Brckovljani (L31111) 1,00 km

UKUPNO ŽUPANIJSKE CESTE 21,75 km

Lokalne ceste

LC 31039 Paukovec (Ž3039) – Banje Selo – Hrebinec – Ž3034 3,89 km

LC 31110 G. Dvorišće – D. Dvorišće – Lukarišće – Ž3034 0,77 km

LC 31111 Božjakovina (Ž3076) – L31039 1,50 km

LC 31112 Ž3034 – Prikraj - Kusanovec 3,60 km

LC 31113 Ž3034 – želj. kolodvor Vel. Ostrna (Ž3072) 0,88 km

UKUPNO LOKALNE CESTE 10,64 km

SVEUKUPNO JAVNE CESTE 32,39 km Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine, br. 66/13), Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani

2.3.2. Željeznički promet

Područje Općine Brckovljani presijecaju dvije željezničke pruge koje su Odlukom o

razvrstavanju željezničkih pruga (Narodne novine, br. 81/06 i 13/07) razvrstane u željezničke

pruge od značaja za međunarodni promet. Središnjim dijelom Općine prolazi međunarodna

željeznička pruga Rijeka – Zagreb – Budimpešta, a južnim dijelom također međunarodna

pruga Zagreb – Vinkovci – Beograd. To su pruge: M103 Dugo Selo–Novska i M201 Državna

granica – Botovo – Dugo Selo. Obje pruge su elektrificirane jednokolosječne.

2.3.3. Zračni promet

Na prostoru Općine Brckovljani nalaze se dva letjelišta koja se koriste za potrebe

poljoprivredne djelatnosti. Letjelište kod Štakorovca ima betonsku poletno-sletnu stazu

dužine oko 500 metara, dok letjelište „Prečec“ smješteno južno od Lupoglava koristi

zaravnatu travnatu površinu. Područje Općine Brckovljani cestovnim putem udaljeno je 36,50

kilometara od Zračne luke Zagreb.

2.4. Komunalna infrastruktura

2.4.1. Vodno- gospodarski sustav

Djelatnost vodoopskrbe i odvodnje na području Općine Brckovljani obavlja trgovačko

društvo „Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije“ sa sjedištem u Zagrebu. Prema

podacima iz studije „Osnovne postavke koncepcije razvitka vodoopskrbe na području

Zagrebačke županije – novelacija“ iz 2007. godine opskrbljenost stanovništva Općine

Brckovljani putem jave vodoopskrbe iznosila je 75%, dok se prema najnovijim podacima

može zaključiti da je opskrbljenost pitkom vodom područja Općine u potpunosti riješena.

Također je utvrđeno da sva naselja imaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.


24

Tablica 10: Vodoopskrba Općine Brckovljani

JLS

Vodoopskrba Tko upravlja

javnom

vodoopskrbom/javni

isporučitelj

Pokrive-

nost %

Broj

stanovnika

priključenih

na vodovod

Broj

kućanstava

priključenih na

vodovod u %

Broj

vodospre-

ma

Broj

javnih

cisterni

Brckovljani 95 5398

79

/

/

Vodoopskrba i

odvodnja

Zagrebačke županije

d.o.o. Izvor: viozz.hr

2.4.2. Energetski sustav

Osnovna je zadaća elektrodistribucijske mreže dovođenje električne energije do

potrošača, a isporuka te energije mora biti kvalitetna i uz maksimalni stupanj sigurnosti.

Na području Zagrebačke županije opskrbu električnom energijom obavljaju DP

„Elektra – Zagreb“, DP „Elektra – Karlovac“ i DP „Elektra – Križ“.

Nedostatna ulaganja u razvoj mreže, pa i u najnužnije održavanje postojećih

postrojenja u proteklim godinama, dovelo je do vrlo lošeg stanja dijela elektrodistribucijske

mreže na području Zagrebačke županije. Zbog toga neki potrošači električne energije imaju

nedopustivo loše naponske uvjete ili su pak njihovi niskonaponski strujni krugovi

preopterećeni, te imamo područja koja nazivamo „sivim zonama“. Posljedica toga su učestali

prekidi u isporuci električne energije.

Opskrba električnom energijom područja Općine je u nadležnosti tvrtke HEP-ODS

d.o.o. Elektroopskrba sjevernog dijela Općine u nadležnosti je pogona Zagreb, a vrši se preko

30 kV i 10 kV mreže iz 110/30/10 kV TS Dugo Selo. Elektroopskrba preostalog manjeg

južnog dijela Općine (naselja Lupoglav, Prečec i Tedrovec) u nadležnosti je Elektre Križ, a

vrši se preko 10 kV mreže iz 35/10 kV TS Ivanić-Grad. Transformacija električne energije iz

10 kV u 0,4 kV napon vrši se preko 40 trafostanica od čega ih 9 (22,5%) pripada

elektroopskrbnoj mreži elektre Križ. Sva naselja imaju javnu rasvjetu.

2.4.3. Plinoopskrba

Prema podacima lokalnog distributera, tvrtke Dukom plin d.o.o., cjelokupno područje

Općine Brckovljani pokriveno je distribucijskom plinoopskrbnom mrežom čija duljina iznosi

ukupno 74.915 m. U proteklim godinama izvršena je rekonstrukcija plinovoda u naseljima

Brckovljani, Gornja Greda, Stančić i Štakorovec te je izgrađena plinovodna mreža u novim

ulicama.


25

2.4.4. Pošta i javne telekomunikacije

Telekomunikacijski promet je svojim brzim tehnološkim razvojem i značajnim

pojeftinjenjem (odnosno širom dostupnošću) otvorio mnoge nove mogućnosti lakšeg protoka

informacija od važnosti za svakidašnji život, kulturu i gospodarstvo te uključivanje u

europske i svjetske tokove. Pošta i telekomunikacijske veze imaju važnu ulogu u procesu

opće globalizacije društva. U sustavu veza postignut je stupanj razvoja kao srednje razvijene

zapadnoeuropske zemlje te treba težiti održanju i eventualno poboljšanju tog stupnja.

2.4.5. Upravljanje grobljima

Na području Općine nalaze se 2 mjesna groblja, Brckovljani i Lupoglav. Grobljima

upravlja Općina Brckovljani. Za oba groblja Prostornim planom uređenja Općine Brckovljani

utvrđena su proširenja. Sukladno članku 5. Zakona o grobljima (Narodne novine, br. 19/98 i

50/12) Prostorni plan uređenja Općine kojim se utvrđuje izgradnja, odnosno rekonstrukcija

groblja mora se temeljiti na Programu uređenja groblja. Navedeni program nije izrađen.

Za planirana proširenja groblja izrađeni su sukladno Prostornom planu uređenja

Općine Brckovljani i Zakonu o grobljima detaljni planovi uređenja. Detaljnim planom

uređenja groblja Lupoglav predviđeno je uklanjanje postojeće građevine kapelice te izgradnja

središnje oproštajne građevine sa mrtvačnicom, oproštajnom dvoranom i pomoćnim

prostorijama. Detaljnim planom uređenja groblja Brckovljani predviđena je uklanjanje

postojeće i izgradnja nove mrtvačnice saoproštajnom dvoranom i pomoćnim prostorijama,

objekta pratećih usluga (prodaja cvijeća, svijeća i sl.) te trijema sa arkadama unutar kojeg bi

bile smještene grobnice. U planu je izrada projektne dokumentacije za izgradnju novih

mrtvačnica, koje bi zamijenile neodgovarajuće postojeće objekte.

Tablica 11: Groblja na području Općine Brckovljani

Naselje Prateći

objekti

Ukupna

površina

Planirano

proširenje

Kapacitet

Grobna mjesta Niše za urne Ukupno

(ha) (ha) udio post. plan. post. plan.

Brckovljani mrtvačnica 5,53 4,25 76,8% 1.851 1.638 12 - 3.501

Lupoglav mrtvačnica 2,03 1,08 53,2% 879 609 - 46 1.534

UKUPNO 7,56 5,33 70,5% 2.730 2.247 12 46 5.035 Izvor: Općina Brckovljani – Jedinstveni upravni odjel, listopad 2013., Detaljni plan uređenja groblja Brckovljani i Detaljni plan uređenja

groblja Lupoglav


26

2.5. Društvene djelatnosti

Sustav društvenih djelatnosti zahtjeva kolektiv i izravno i neizravno zajedništvo

udruga i zadruga, podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i

institucije koje promiču kulturni te športski život Općine Brckovljani.

Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja uzima vrlo važnu ulogu.

Obrazovna infrastruktura Općine Brckovljani jedan je od elemenata koji se mogu pokazati

presudnim kod zadržavanja mladih ljudi. Neposredno i indirektno obrazovne institucije

svojim djelovanjem mogu utjecati na gospodarstvenu sliku Općine. Jedan od osnovnih

županijskih problema generalno se ističe i neadekvatna povezanost i strukturna neusklađenost

obrazovanja s gospodarstvom.

Kao i kod obrazovanja i kod podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je

promotriti potrebu stanovništva za ovim institucijama istih, nužnost njihove izgradnje,

adaptacije ili prenamjene te eventualnu „gravitaciju“ stanovnika ovog područja prema drugim

jedinicama lokalne samouprave radi zadovoljenja potrebe za obrazovanjem.

2.5.1. Nadležnosti i interesi Općine Brckovljani

Općina Brckovljani obavlja poslove lokalnog značaja kojima se indirektno ostvaruju

potrebe građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima. Poslovi u

okviru samoupravnog djelokruga u sferi društvenih djelatnosti koje Općina obnaša, između

ostalog su:

briga o potrebama i interesima stanovnika (predškolski odgoj, osnovno i

srednjoškolsko obrazovanje, primarna zdravstvena zaštita, kultura i šport)

osnivanje pravnih osoba radi ostvarivanja društvenih, socijalnih i drugih

interesa i potreba stanovništva

poticanje primjene mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanje

socijalno ugroženih osoba te obavljanje poslova socijalne skrbi

poticanje udruga građana

očuvanje povijesnog i kulturnog nasljeđa

osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu

uređivanje ostalih poslova vitalnih za gospodarski, društveni i socijalni

napredak

2.5.2. Odgoj i obrazovanje

Na području Općine Brckovljani u naselju Prikraj nalazi se područni objekt Tratinčica,

dječjeg vrtića Didi, koji ima sjedište u Krašiću. Prosječan broj djece 2015. godine iznosio je

78, a 2016. godine iznosio je 71.


27

Program osnovnoškolskog obrazovanja provodi Osnovna škola „Stjepan Radić“

Božjakovina, a provodi se u :

Matičnoj školi Božjakovina

Područnoj školi Lupoglav

Osnovna škola „Stjepan Radić" Božjakovina smještena je u Božjakovini. Zgrada

matične škole otvorena je 1990. godine i nakon toga je nekoliko puta nadograđivana, zbog

povećanja broja učenika. Školska dvorana ima površinu od 620 m2, nova je i prilagođena

potrebama nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Škola ima i dvije informatičke učionice.

Vanjski prostor matične škole obuhvaća školski trg, školsko igralište, zelene površine s

ukrasnim biljem, cestu, pločnik i parkiralište.

Školska zgrada u Lupoglavu izgrađena je 1933. godine. Ima četiri učionice, školsku

kuhinju i blagovaonicu, zbornicu i kabinet za učitelje te malu informatičku učionicu.Okoliš

Područne škole Lupoglav čini školsko dvorište na kojem se nalazi igralište i gospodarska

zgrada, te površina od 4854 m2 na kojoj se planira izgradnja nove škole i športske dvorane.Od

1990. godine škola u Lupoglavu postaje područna škola Osnovne škole „Stjepan Radić“ u

Božjakovini, a nastava se također izvodi samo za niže razrede.

U obje škole nastava je organizirana u dvije smjene (jutarnja i popodnevna).

Tablica 12: Broj učenika, učitelja i razrednih odjela

ŠKOLSKA GODINA 2014./2015.

Škola Broj razrednih odjela Broj učitelja Broj učenika

Božjakovina 29 51 1.-4. razred 260

5.-8. razred 361

Lupoglav 7 9 1.-4. razred 106



5.-8. razred 355

Lupoglav 7 8 1.-4. razred 102



5.-8. razred 360

Lupoglav 7 10 1.-4. razred 98 Izvor: http://os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr/

Što se tiče srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, na području Općine

Brckovljani, ne postoji niti jedna srednja škola i visokoškolska ustanova. Učenici, nakon

završetka osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje stječu najčešće u okolnim gradovima

kao što su npr. Dugo Selo i Zagreb. Studenti sa područja Općine Brckovljani studiraju

uglavnom na nekom od fakulteta Zagrebačkog sveučilišta.

http://os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr/


28

2.5.3. Kultura

Zagrebačka županija ima bogatu kulturnu baštinu i tradicijske vrijednosti koje se u

dovoljnoj mjeri ne njeguju. Zagrebačka županija sufinancira dvadesetak najznačajnijih

kulturnih događanja, izložbe u muzejima i galerijama te gostovanja u sudjelovanja na

festivalima kao dio kulturne razmjene s inozemstvom. O kulturnim događanjima redovito

izvještava Turistička zajednica Zagrebačke županije koja te podatke redovito objavljuje u

svojim publikacijama.

Od blagdana koji su bitni za spomenuti treba istaknuti blagdan župe Svetog Brcka u

Brckovljanima koji se obilježava 13. studenog, dok se blagdan bl. Augustina Kažotića,

zaštitnika župe u Lupoglavu obilježava 03. kolovoza. Dan Općine Brckovljani obilježava se

01. kolovoza.

Na području Općine Brckovljani djeluju 2 kulturno umjetnička društva:

KUD „August Cesarec“ Brckovljani koje se bavi okupljanjem građana koji

se bave glazbom i plesom, okupljanjem građana poradi očuvanja i širenja

kulturne baštine mjesta i šireg zavičaja, organiziranjem i provođenjem proba

članova Udruge pod stručnim vodstvom, izvođenjem glazbenih, plesnih i

dramskih djela domaćih i stranih skladatelja na prigodnim priredbama i

koncertima, organiziranjem kulturnih manifestacija čiji su nositelji članovi

Udruge te okupljanjem članova na drugim kulturnim projektima.U KUD-u

djeluju folklorna i tamburaška sekcija, a u folklornom programu predstavljeni

su plesovi Posavine, Podravine, Međimurja, Murtera i Slavonije. U svom radu

i djelovanju KUD je plesom i pjesmom predstavio folklorne običaje na raznim

smotrama u Hrvatskoj i inozemstvu.

KUD „Ogranak seljačke sloge“ Lupoglav koje se bavi okupljanjem građana

koji se bave glazbom, plesom poradi očuvanja i širenja kulturne baštine mjesta

i šireg zavičaja, izvođenjem glazbenih, plesnih, dramskih djela domaćih i

stranih skladatelja na prigodnim priredbama i koncertima, organiziranjem

kulturnih manifestacija u Lupoglavu, općini Brckovljani i prema potrebi na

području Zagrebačke županije te okupljanjem članova na drugim kulturnim

projektima.

Civilna građevina graditeljske baštine regionalnog značaja je dvorac Drašković koji se

nalazi u naselju Božjakovina. Dvorac Drašković je preventivno zaštićeno kulturno dobro.

U slijedećoj tablici nalaze se 9 zaštićena nepokretna kulturna dobra na području

Općine među kojima se nalaze civilne i sakralne građevine, te jedna etnološka građevina.

Tablica 13: Zaštićena nepokretna kulturna dobra

NASELJE KULTURNA DOBRA VRSTA

Brckovljani Župna crkva Sv. Brcka Sakralna građevina

Brckovljani Zgrada stare škole Civilna građevina

Brckovljani Kapela Pohođenja BDM Sakralna građevina


29

Božjakovina Kurija Dvorišće Civilna građevina

Božjakovina Kurija (gostionica), Ulica S.

Radića/Ul. kralja Zvonimira

Civilna građevina

Lupoglav Crkva blaženog Augustina

Kažotića

Sakralna građevina

Prečec Kurija biskupa Josipa pl.

Galjufa

Civilna građevina

Prikraj Tradicijska okućnica,

Stjepana Radića 57

Etnološka građevina

Stančić Kurija Stančić Civilna građevina Izvor: Izvod iz prostornog plana Općine Brckovljani („Službeni glasnik Općine Brckovljani“ br. 9/16- pročišćeni tekst)

Među evidentiranima kulturnim dobrima na području Općine nalazi se 51 građevina

među kojima dominiraju etnološke građevine. Dvorac Blahimir u naselju Božjakovina, kurija

Erdody u naselju Štakorovec te perivoj, odnosno park u naselju Božjakovina samo su jedni od

evidentiranih kulturnih dobara na području Općine Brckovljani.

O kulturnim događanjima redovito izvještava Turistička zajednica Zagrebačke

županije putem Kronike Zagrebačke županije i službenih web stranica.

2.5.4. Zdravstvena i socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita temelj je sustava zdravstvene zaštite i prva razina

zdravstvene zaštite. Dom zdravlja Zagrebačke županije institucija je primarne zdravstvene

zaštite. Zagrebačka županija osnivač je Doma zdravlja Zagrebačke županije koji ima 8

ispostava, a postoji i 48 područnih ambulanti. Ljekarne Zagrebačke županije imaju 16

podružnica i zastupljene su na cijelom području Zagrebačke županije.

U naselju Božjakovina djeluje Ambulanta Božjakovina koja je u sustavu Doma

zdravlja Zagrebačke županije kao ambulanta Ispostave Dugo Selo. U Ambulanti djeluju dvije

ordinacije obiteljske medicine, jedna stomatološka ordinacija i patronaža.

Na području Zagrebačke županije djeluje 8 centara za socijalnu skrb. Prema podacima

Centra za socijalnu skrb Dugo Selo na području Općine djeluju dvije udomiteljske obitelji za

pružanje usluga socijalne skrbi i dva udomiteljstva za smještaj starijih i nemoćnih osoba bez

osnivanja ustanove.

Na području Općine Brckovljani u naselju Stančić djeluje ustanova socijalne skrbi

Centar za smještaj i rehabilitaciju „Stančić“. Centar „Stančić“ pruža djeci, mladeži i odraslim

osobama s umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom i pridruženim smetnjama:

usluge smještaja, usluge boravka, usluge prehrane, usluge njege i brige o zdravlju, usluge

medicinske i psihosocijalne rehabilitacije, usluge radnih aktivnosti, usluge organiziranog

provođenja slobodnog vremena i usluge odgoja i osposobljavanje po posebnim uvjetima.

Centar „Stančić“ pruža korisnicima usluge psihosocijalne rehabilitacije kao stručnu pomoć u

obitelji (patronažu) te usluge skrbi izvan vlastite obitelji u okviru stalnog, tjednog i


30

privremenog smještaja te cjelodnevnog, poludnevnog i povremenog boravka.Trenutno broji

400 korisnika, od toga je 199 korisnika smješteno u ustanovi. 201 korisnik je izvan ustanove.

2.5.5. Sport

Na području Općine Brckovljani nema velikih športskih klubova, ali se svojim radom i

ustrajnošću ističu:

Športsko ribolovna udruga – ŠRU „KLEN“

Karate klub „Brckovljani“

Nogometni klub „Brcko“

Športsko društvo „Lupoglav“

Rukometni klub „Polet“

HBT Racing Brckovljani

Odbojkaški klub Brcko

2.5.6. Vatrogasna zaštita

Općinsko vijeće Općine Brckovljani, na sjednici održanoj 26.03.2015. godine donijelo

je Odluku o donošenju Procjene ugroženosti od požara Općine Brckovljani i Plan zaštite od

požara.

Za izvršenje zadaće u zaštiti i spašavanju angažiraju se kao dio operativnih snaga VZO

Brckovljani i dobrovoljna vatrogasna društva. Društva broje više desetaka članova u više

vatrogasnih kategorija. Uvijek imaju operativno osposobljenih od 10 do 20 članova u svakom

društvu. DVD- ovi se sustavno opremaju i uvježbavaju. Svaki operativni vatrogasac ima

najmanje zvanje Vatrogasac. Isti je osiguran i liječnički sposoban.

Na području Općine aktivno djeluje šest dobrovoljnih vatrogasnih društva i to:

DVD Brckovljani-temeljna postrojba

DVD Gračec

DVD Lupoglav –temeljna postrojba

DVD Hrebinec

DVD Prečec

DVD Tedrovec

udružena u Vatrogasnu zajednicu Općine Brckovljani.

Vatrogasna zajednica Općine Brckovljani utemeljena je 1. veljače 1997. godine, na

prijedlog inicijativnog odbora, iz dotadašnje vatrogasne zajednice triju općina: Brckovljana,

Dugog Sela i Rugvicete od tada djeluje samostalno. Društva okupljaju svoja članstva


31

prvenstveno u cilju što bolje operativnosti te očuvanja vatrogasne kulture i vatrogastva ovog

područja.Sjedište Vatrogasne zajednice nalazi se u naselju Gračecu vatrogasnom domu DVD-

a Gračec.

2.6. Zaštita okoliša

Očuvanje i zaštita okoliša u današnje vrijeme nameće se kao ključan preduvjet koji

treba zadovoljiti prije početka neke gospodarske aktivnosti. Takav pristup propisan je i

Zakonom o zaštiti okoliša i u drugoj postojećoj legislativi, na temelju koje pojedine

gospodarske grane koje bi mogle predstavljati potencijalnu opasnost za okoliš, moraju prije

početka proizvodnje izraditi studiju utjecaja na okoliš. Područje zaštite okoliša podrazumijeva

odgovorno i plansko djelovanje u okolišu koje je usmjereno održivom razvoju društva.

Općinsko vijeće Općine Brckovljani na 15. sjednici održanoj dana 22. rujna 2014.

godine donijelo je Plan gospodarenja otpadom na području Općine Brckovljani za razdoblje

od 2014.-2019. godine, dokument čija je izrada propisana Zakonom o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13) i u kojem se definiraju sve aktivnosti i mjere vezane uz djelatnost

gospodarenja otpadom na području Općine Brckovljani.

2.6.1. Zbrinjavanje komunalnog otpada

Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada s područja Općine Brckovljani obavlja

poduzeće Mull Trans d.o.o. na temelju ugovora o koncesiji.Miješani komunalni otpad odvozi

se jednom tjedno, a glomazni otpad odvozi se organizirano dva puta godišnje.Od kolovoza

2014. godine redovito se provodi program odvojenog sakupljanja otpada, na način da

korisnici odvajaju papir i plastiku u vreće, žuta vreća za plastiku i plava vreća za papir i

karton. Selektivni otpad se odvozi jednom mjesečno.

Sakupljanje u kućanstvima se obavlja putem kanti za komunalni otpad kapaciteta 120

litara, koje čine oko 95% svih kanti. Ukoliko kućanstva imaju potrebu za kantom većeg

kapaciteta,dodjeljuje im se kanta kapaciteta 240 litara. Komunalni otpad iz gospodarskih

subjekata se sakuplja, najvećim dijelom, putem kontejnerakapaciteta 1.100 litara, a rjeđe, i

prema potrebi, putem većih kontejnera, kapaciteta 5.000litara.

Ukupan broj korisnika odvoza komunalnog otpada u 2015. godini bio je 1549, te broj

pravnih osoba je 44.

2.6.2. Ispust otpadnih voda

U Gospodarskoj zoni -3 Božjakovina izgrađen je „Uređaj za pročišćavanje otpadnih

voda“ (UPOV) veličine 8.500 ES s II. stupnjem pročišćavanja (SBR tehnologija).


32

Sustav odvodnje otpadnih voda koji će prihvatiti UPOV obuhvaća naselja Brckovljani,

Božjakovina, Gornje Dvorišće, Hrebinec, Prikraj, Gračec, Stančić, Štakorovec, Kusanovec,

Gornja Greda i Lupoglav. Veći dio sustava je izgrađen te stavljen u funkciju. Izgrađeni su,

prema odobrenim projektima:

Kolektori A i B – odvodnja otpadnih voda i sabirnih mreža u dijelu naselja:

Brckovljani, Gračec, Prikraj, Stančić i Štakorovec (glavni kolektori kroz

naselja Brckovljani, Prikraj, Gračec, Stančić iŠtakorovec te sabirni kanali)

Sekundarni kanali fekalne odvodnje u naseljima: Brckovljani, Gračec, Prikraj,

Stančić i Štakorovec (dio sekundarne mreže naselja Božjakovina, Brckovljani,

Gornje Dvorišće, Prikraj, Gračec, Stančić i Štakorovec),

Kanali 3. reda fekalne odvodnje naselja Brckovljani, Gračec, Prikraj i Stančić

(dio kanala 3. reda fekalne odvodnje naselja Božjakovina, Brckovljani, Gračec,

Prikraj i Stančić)

Odvodnja otpadnih voda naselja Gornja Greda i Lupoglav (dio glavnih

kolektora i sabirnih kanala naselja Gornja Greda i Lupoglav)

Za odvodnju otpadnih voda naselja Kusanovec izdana je lokacijska dozvola, dok je

odvodnja otpadnih voda naselja Hrebinec u fazi projektiranja. Sustav odvodnje otpadnih voda

naselja Prečec i Tedrovec zbog velike udaljenosti i nepovoljne konfiguracije terena rješavati

će se kao zaseban sustav odvodnje sa vlastitim uređajem za pročišćavanje. U svibnju 2016.

godine započelo je priključivanje kućanstava na odvodnju otpadnih voda.

2.6.3. Postupanje s otpadom

Prikupljeni komunalni otpad zbrinut je na sljedećim odlagalištima:

C.I.O.S. MBO d.o.o., Varaždin

DOROSLAV d.o.o., Donji Miholjac

Gradsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o., Koprivnica

Odlagalište Johovača, Garešnica

Piškornica-sanacijsko odlagalište d.o.o.

Prikupljeni glomazni (krupni) otpad zbrinut je na sljedećim odlagalištima:

Doroslov d.o.o., Donji Miholjac

Mull-trans d.o.o., Oroslavje

Općina je ishodila građevinsku dozvolu za gradnju reciklažnog dvorišta, koje je

planirano izgraditi u gospodarskoj zoni -3 Božjakovina.


33

2.6.4. Onečišćenje prirodnih resursa

Kvaliteta zraka na području OpćineBrckovljani je zadovoljavajuća te nema većih

izvora zagađivanja zraka. Ovakvo stanje je potrebno zadržati i u daljnjem razvoju Općine,

pogotovo ako dolazi do izgradnje većih proizvodno-prerađivačkih objekata ili objekata koji bi

svojom aktivnošću mogli ugroziti kvalitetu zraka.

Voda kao prirodni resurs je od izuzetne važnosti za cijelo područje Općine

Brckovljani. Na ovom području nema zabilježenih većih zagađenja koje bi stvarale značajan

ekološki problem, no sustav zaštite okoliša mora u budućnosti imati važniju ulogu u razvoju

ovog područja.

Potencijal poljoprivrednog zemljišta nije ugrožen zbog činjenice da intenzivne

poljoprivredne proizvodnje u navedenom području nema. Većina poljoprivrednika koji utječu

na tlo i njegovu degradaciju poljoprivredom se bave kroz primarni sustav proizvodnje i

svojom obradom na tradicionalan način ne ugrožavaju potencijal poljoprivrednog zemljišta.

2.7. Institucije

Općina Brckovljanije prema ustavnom i zakonskom uređenju jedinica lokalne

samouprave - jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

2.7.1. Struktura administracije Općine Brckovljani

Sjedište općinske uprave nalazi se u sjedištu susjedne jedinice lokalne samouprave u

Dugom Selu. Administrativno u Općini Brckovljani ustrojen je Jedinstveni upravni odjel za

obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga.

Unutar Jedinstvenog upravnog odjela ustrojeni su slijedeći odjeljci:

1. Odjeljak za razvoj, gospodarstvo, prostorno-komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša,

2. Odjeljak za normativne, upravno-pravne poslove, društvene djelatnosti i opće poslove

3. Odjeljak za proračun, financije, računovodstvo i knjiženje komunalne i grobne

naknade.

Izvršno tijelo Općine Brckovljani je Općinski načelnik, dok je predstavničko tijelo

Općinsko vijeće koje se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i 13 vijećnika.

2.7.2. Aktivno upravljanje proračunom

Proračun je jedan od najvažnijih dokumenata koji se donosi na razini jedinica lokalne

samouprave. Proračun je akt kojim se planiraju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci


34

jedinice lokalne samouprave za proračunsku godinu, a sadrži i projekcije prihoda i primitaka,

te rashoda i izdataka za dvije godine unaprijed.

Sukladno članku 39. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08, 136/12),

predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave “donosi proračun na

razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduću proračunsku godinu i projekciju na razini

skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine do konca tekuće godine

i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna s 1. siječnja godine za koju se donosi

proračun”.

Proračun je višestruko značajan jer predstavlja:

financijski plan

strateški dokument

pravni akt

vodič za postupke upravljanja općinom

sredstvo komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje u prihodovnoj ili u

rashodovnoj strani proračuna, te ostalim interesnim skupinama.

Proračun Općine Brckovljani predlaže načelnik Općine Brckovljani, a donosi ga

Općinsko vijeće Općine Brckovljani. Proračun se objavljuje u Službenom glasniku Općine

Brckovljani i na službenoj web stranici Općine Brckovljani: www.brckovljani.hr.

Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa općine

programima pružanja osnovnih javnih usluga, kao što su parkovi i rekreacija, javna sigurnost,

održavanje i izgradnja ulica i mostova te druge funkcije koje pružaju potporu sigurnom,

zdravom i ugodnom okruženju zajednice.


35

2.7.3. Proračun Općine Brckovljani

Proračunom za 2016. godinu planirani su ukupni:

prihodi i primici u iznosu od 24.883.350,00 kuna

raspoređeni rashodi i izdaci u iznosu od 24.873.350,00 kuna

neraspoređeni rashodi i izdaci u iznosu od 10.000,00 kuna

Tablica 14: Proračun Općine Brckovljani za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018. godinu

2014. godina 2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

1.Prihodi 13.966.870,01 14.085.000,00 14.033.000,00 13.772.500,00 13.667.500,00

2.Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 426.318,97 9.172.250,00 10.850.350,00 8.014.850,00 10.674.850,00

3.Rashodi poslovanja 12.804.407,54 22.814.400,00 23.625.500,00 21.318.500,00 24.023.500,00

4.Rashodi za nefinancijsku imovinu 126.746,57 411.000,00 1.226.000,00 437.000,00 287.000,00

5.Razlika-manjak 1.462.034,87 31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00

B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ

PRETHODNIH GODINA

-višak prihoda iz prethodne godine 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

C. RAČUN ZADUŽIVANJA I

FINANCIRANJA

6.Primici od financijske imovine i

zaduživanja

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

7.Izdaci za financijsku imovinu i otplate

zajmova

31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00

8.Neto zaduživanje -31.850,00 -31.850,00 -31.850,00 -31.850,00 -31.850,00

9.RAZLIKA 1.430.184,87 0,00 0,00 0,00 0,00 Izvor:http://www.brckovljani.hr/_STARO_glasnik/god_22/god_22_br_11/god_22_br_11_t15.htm


36

Tablica 15: Račun prihoda-plan za 2016. i projekcije za 2017. i 2018.

Broj konta Vrsta prihoda Ostvareno 2014. Planirano 2015. Planirano 2016. Projekcija 2017. Projekcija 2018.

6 Prihodi poslovanja 13.966.870,01 14.085.000,00 14.033.000,00 13.772.500,00 13.667.500,00

61 Prihodi od poreza 6.899.729,20 6.951.500,00 6.461.500,00 6.716.500,00 6.945.500,00

611 Porez i prirez na dohodak 6.375.728,57 6.260.500,00 5.750.500,00

613 Porezi na imovinu 407.392,75 560.000,00 580.000,00

614 Porezi na robu i usluge 116.607,88 130.000,00 130.000,00

616 Ostali prihodi od poreza 0,00 1.000,00 1.000,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i

od subjekata unutar općeg pror.

1.180.936,87 1.550.000,00 1.150.000,00 1.150.000,00 1.150.000,00

633 Pomoći iz proračuna 1.128.700,00 1.050.000,00 650.000,00

634 Pomoći od izvanproračunskih

korisnika

52.236,87 500.000,00 500.000,00

64 Prihodi od imovine 627.383,24 911.000,00 961.000,00 973.000,00 924.000,00

641 Prihodi od financijske imovine 4.161,51 15.000,00 15.000,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 623.221,73 896.000,00 946.000,00

65 Prihodi od upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi

po posebnim propisima i naknada

5.253.320,70

4.671.000,00

5.459.000,00

4.931.000,00

4.646.000,00

651 Upravne i administrativne pristojbe 396.506,65 390.000,00 425.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 201.642,30 426.000,00 479.000,00

653 Komunalni doprinosi i naknade 4.655.171,75 3.855.000,00 4.555.000,00

68 Kazne, upravne mjere i ostali

prihodi

5.500,00 1.500,00 1.500,00 2.000,00 2.000,00

681 Kazne i upravne mjere 5.500,00 1.500,00 1.500,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske

imovine

426.318,97 9.172.250,00 10.850.350,00 8.014.850,00 10.674.850,00

71 Prihodi od prodaje neproizvedene

dugotrajne imovine

368.364,53 9.132.250,00 10.810.350,00 7.974.850,00 10.639.850,00

711 Prihodi od prodaje materijalne

imovine - prirodnih bogatstava

368.364,53 9.132.250,00 10.810.350,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene

dugotrajne imovine

57.954,44 40.000,00 40.000,00 40.000,00 35.000,00

721 Prihodi od prodaje građ. objekata 57.954,44 40.000,00 40.000,00

Sveukupno prihodi 14.393.188,98 23.257.250,00 24.883.350,00 21.787.350,00 24.342.350,00

Izvor:http://www.brckovljani.hr/_STARO_glasnik/god_22/god_22_br_11/god_22_br_11_t15.htm


37

Tablica 16: Račun rashoda-plan za 2016. i projekcije za 2017. i 2018.

Broj konta Vrsta rashoda i izdataka Ostvareno 2014. Planirano 2015. Planirano 2016. Projekcija 2017. Projekcija 2018.

3 Rashodi poslovanja 12.804.407,54 22.814.400,00 23.625.500,00 21.318.500,00 24.023.500,00

31 Rashodi za zaposlene 990.454,12 1.310.000,00 1.325.000,00 1.330.000,00 1.330.000,00

311 Plaće (Bruto) 820.476,76 1.150.000,00 1.150.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 33.850,00 25.000,00 25.000,00

313 Doprinosi na plaće 136.127,36 135.000,00 150.000,00

32 Materijalni rashodi 4.143.848,41 4.232.000,00 4.260.500,00 3.918.500,00 3.833.500,00

321 Naknade troškova zaposlenima 61.664,00 85.000,00 80.000,00

322 Rashodi za materijal i energiju 648.498,70 735.000,00 740.000,00

323 Rashodi za usluge 1.484.113,87 2.411.000,00 2.657.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi

poslovanja

1.949.571,84 1.001.000,00 783.500,00

34 Financijski rashodi 31.307,50 30.000,00 30.000,00 30.000,00 30.000,00

343 Ostali financijski rashodi 31.307,50 30.000,00 30.000,00

35 Subvencije 4.540.627,26 13.338.400,00 13.360.000,00 11.280.000,00 14.070.000,00

351 Subvencije trgovačkim društvima u

javnom sektoru

4.532.587,26 13.308.400,00 13.330.000,00

352 Subvencije trgovačkim društvima,

poljoprivrednicima i obrtnicima

izvan javnog sektora

8.040,00 30.000,00 30.000,00

37 Naknade građanima i kućanstvima

na temelju osiguranja i druge

naknade

1.600.742,91 2.058.000,00 2.638.000,00 2.738.000,00 2.738.000,00

372 Ostale naknade građanima i

kućanstvima iz proračuna

1.600.742,91 2.058.000,00 2.638.000,00

38 Ostali rashodi 1.497.427,34 1.846.000,00 2.012.000,00 2.022.000,00 2.022.000,00

381 Tekuće donacije 1.497.427,34 1.836.000,00 2.002.000,00

385 0,00 10.000,00 10.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine

126.746,57 411.000,00 1.226.000,00 437.000,00 287.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene

dugotrajne imovine

126.746,57 381.000,00 581.000,00 417.000,00 267.000,00

411 Materijalna imovina - prirodna

bogatstva

28.246,57 100.000,00 300.000,00

412 Nematerijalna imovina 98.500,00 281.000,00 281.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene 0,00 30.000,00 645.000,00 20.000,00 20.000,00


38

dugotrajne imovine

421 Građevinski objekti 0,00 0,00 625.000,00

422 Postrojenja i oprema 0,00 30.000,00 20.000,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i

otplate zajmova

31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00

54 Izdaci za otplatu glavnice

primljenih kredita i zajmova

31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00 31.850,00

547 Otplata glavnice primljenih

zajmova od drugih razina vlasti

31.850,00 31.850,00 31.850,00

Sveukupno rashodi 12.963.004,11 23.257.250,00 24.883.350,00 21.787.350,00 24.342.350,00 Izvor:http://www.brckovljani.hr/_STARO_glasnik/god_22/god_22_br_11/god_22_br_11_t15.htm


39

2.7.4. Zaduživanje jedinica lokalne samouprave

Financiranje Općine Brckovljani definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama. Na temelju Zakona

o proračunu (NN 87/08, 136/12) ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi

Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se

odnose na zaduživanje i davanje jamstava u godini u kojoj se traži suglasnost

za zaduživanje

Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske

korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o komunalnom

gospodarstvu

Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira

i ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži

suglasnost za zaduživanje te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica

lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne

nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi

2.7.5. Javno privatno partnerstvo

Javno privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju jedinice lokalne samouprave sa

partnerom iz privatnog sektora u realizaciji projekta. Javno privatna partnerstva mogu imati

oblik ugovora o upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu „izgradnja-vođenje-prijenos“,

izravnoj privatizaciji ili složenijim poslovima (onima koji uključuju prodaju i nakon toga

ponovno davanje u zakup istih prostora).


40

3. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda pomoću koje definiramo snage i

slabosti (unutarnji faktori) te prilike i prijetnje (vanjski faktori) ključnih područja razvoja

Općine Brckovljani poput gospodarstva, prometne infrastrukture, zaštite okoliša, kulture i

obrazovanja.

Tablica 17: SWOT analiza Općine Brckovljani

SNAGE SLABOSTI

Izrađen prostorni plan uređenja Općine

kao temelj daljnjeg razvoja

Niže cijene zemljišta i najma prostora

nego u bližim središtima

Blizina zagrebačkog tržišta

Kvalitetno poljoprivredno i šumsko

zemljište

Ekološki čisto i nezagađeno područje

Pogodno tlo i klimatski uvjeti za

proizvodnju zdrave hrane

Povoljan geoprometni položaj (blizina

grada Zagreba)

Postojanje poduzetničkih zona

Postojanje lokacija za razvoj

gospodarstva i poduzetništva

Organiziran sustav primarne

zdravstvene zaštite

Organiziran sustav obrazovanja

Očuvana kulturna dobra

Očuvanje tradicije i kulturnih

manifestacija

Zadovoljavajuća komunikacija JLS-a

sa stanovnicima (putem osobnih

kontakata, oglasnih ploča, službene

web stranice i Službenik glasnik

Općine Brckovljani)

Zadovoljavajuća komunikacija i

suradnja sa drugim razinama uprave

(županijom)

Nedovoljno razvijena poslovna

infrastruktura

Nepostojanje poljoprivrednih i

poslovnih udruženja

Stagnacija gospodarskih aktivnosti

na području Općine

Mali broj novootvorenih radnih

mjesta

Nedovoljno korištenje

potencijalnih mjera za

zapošljavanje

Mali proizvodni kapaciteti

Nedovoljna informiranost i

educiranost poduzetnika, obrtnika i

poljoprivrednika o mogućnostima

korištenja EU fondova

Nedostatak lokalne tržnice koja bi

omogućila izravan plasman

poljoprivrednih proizvoda

Nedovoljna iskorištenost prirodnih,

kulturnih i ostalih resursa za razvoj

ruralnog turizma

Nedostatak domaćih i stranih

investicija

Primjena konvencionalne

poljoprivrede, nedovoljna

iskorištenost potencijala za razvoj

ekološke poljoprivrede

Nedovoljno poticanje razvoja

ekološke poljoprivrede i ruralnog

turizma na lokalnoj razini

Nedovoljna ulaganja u marketing i

promidžbu

Nedostatak prostora za održavanje

kulturnih manifestacija


41

PRILIKE PRIJETNJE

Poduzetničke zone u kojima se mogu

smjestiti proizvođači i investitori

Korištenje vanjskih izvora financiranja

(EU fondovi)

Korištenje programa za poticanje

razvoja malog i srednjeg poduzetništva

Institucionalna podrška poduzetnicima

Postojanje inicijative za razvoj novih

poduzetničkih ideja i projekata

Rast potražnje za kvalitetnim

poljoprivrednim proizvodima

Prostor, klima i voda povoljni za

poljoprivredna gospodarstva

Suradnja sa susjednim mjestima po

pitanju gradnje većih infrastrukturnih

objekata

Razvoj selektivnih oblika turizma

Turistički atraktivan i očuvan prirodni

krajobraz

Centralizacija državne uprave

ograničava rad

Odlazak mladih obrazovanih ljudi

Nestabilna porezna politika

Spora provedba operativnih

razvojnih programa na nacionalnoj

razini

Nedostatak domaćih i stranih

investicija

Slaba kupovna moć stanovnika

Smanjivanje broja učenika zbog

pada nataliteta

Eventualni dolazak industrije i

onečišćenje okoliša

Nedovoljno poznavanje

mogućnosti financiranja projekata

Neadekvatna koordinacija

državnih, županijskih i općinskih

institucija prostornog planiranja

Izvor: autor


42

4. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BRCKOVLJANI

OPĆINA BRCKOVLJANI JE RAZVIJENA OPĆINA KOJA ULAŽE U

KOMUNALNU I DRUŠTVENU INFRASTRUKTURU TE OSIGURAVA VISOKU

RAZINU KVALITETE ŽIVOTA SVIH SVOJIH MJEŠTANA PO NAČELIMA

ODRŽIVOG RAZVOJA.

Vizija Općine Brckovljani je biti privlačna i ugodna za življenje, rad i boravak.

Općina će usmjeriti sve svoje resurse i znanja u cilju razvoja poduzetništva i obrta te

podizanja standarda uz očuvanje izvornih vrijednosti, prepoznatljive i očuvane kulturne i

prirodne baštine.


43

5. POVEZNICE SA STRATEGIJOM RAZVOJA ŽUPANIJE

Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije predstavlja ključnu stratešku

okosnicu za izradu Strategije razvoja Općine Brckovljani. S obzirom da je Županijska

razvojna strategija u izradi, važno je naglasiti da će se prilikom prve revizije Strategije razvoja

Općine Brckovljani posebna pozornost posvetiti usklađivanju Strategije razvoja Općine

Brckovljani sa Županijskom razvojnom strategijom. Polazeći od rezultata SWOT analize koja

utvrđuje što su to snage, slabosti te mogućnosti i prijetnje u razvoju i to s obzirom na osnovne

strateške smjernice RH i razvojne pravce EU, članovi radne skupine utvrdili su viziju,

strateške ciljeve, prioritete, mjere te analizirali pojedinačne razvojne projekte. Također, da bi

se omogućio razvoj koji je prilagođen specifičnostima Općine Brckovljani, pažnja se

usmjerila na prepoznavanje ključnih pitanja regionalnog razvoja od samih članova zajednice.

Takav vid direktnog sudjelovanja zajednice osigurati će unapređenje socijalnih i društvenih

uvjeta, što bi Općinu Brckovljani trebalo učiniti općinom privlačnom za rad, boravak i

življenje. Ciljevi koji se žele u narednom razdoblju ostvariti imaju jednaku važnost i

definirani su na način da se uspostavi ravnoteža između svih sektora.


44

6. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI OPĆINE

BRCKOVLJANI

Radionice i sastanci koji su održani u Općini Brckovljani bili su posvećeni upravo

problemima i ciljevima koji su se iz njih mogli izvesti. Sudionici, predstavnici različitih

interesnih skupina raspravljali su o snagama koje treba pojačati i iskoristiti, slabostima koje

treba prevladati, prilikama koje treba iskoristiti te prijetnjama koje treba izbjeći. Slijedeći

viziju razvoja Općine Brckovljani na tim radionicama i sastancima određena su tri strateška

cilja.

STRATEŠKI CILJ 1: PODIZANJE RAZINE KVALITETE ŽIVOTA

Strateškim ciljem podizanja razine kvalitete života nastojalo bi se unaprijediti kvalitetu

životate unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu. Kvaliteta života za svakoga

pojedinca ima različito značenje, pa se može smatrati relativnimpojmom. Međutim, klasično

poimanje kvalitete života može se svesti na razvoj obrazovanja, sporta, rekreacije,

zdravstvenih i socijalnih programa kao i poboljšanje javnih usluga (vodoopskrba, kanalizacija

i dr.) koje nedvojbeno utječu na kvalitetu života određene sredine.

Strateški cilj „Podizanje razine kvalitete života“ podijeljen je na dva prioriteta koji su

uzajamno povezani:

razvoj i unaprjeđenje infrastrukture,

razvoj društvene infrastrukture.

STRATEŠKI CILJ 2: RAZVOJ LOKALNOG GOSPODARSTVA, POLJOPRIVREDE

I TURIZMA

Gospodarski sustav možda je i najvažniji element u razvoju određenog društva.

Njegova snaga i važnost su u tome što osigurava potporu ostalim elementima razvoja

pojedinog društva. Ta potpora ne mora nužno biti financijska. Ta potpora može biti i u

osiguranju obrazovanog kadra, potrebnog prostora i u mnogočemu drugom. Može se reći da

je gospodarski sustav podsustav većeg društvenog sustava oko kojega se kreću ostali

podsustavi (manje ili jednake važnosti). Pokretanje seoskog i eko turizma postalo je trend u

kontinentalnim dijelovima Hrvatske, te se u tom sektoru turizma otvaraju mnoge mogućnosti

koje područje Općine Brckovljani može iskoristiti.

Prioritet 1 strateškog cilja„Razvoj lokalnog gospodarstva, poljoprivrede i turizma“ je

razvoj poduzetništva i poljoprivredne proizvodnje.


45

STRATEŠKI CILJ 3: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH RESURSA

Jedan od strateških ciljeva EU je zaštita okoliša. Taj trend dolazi kao posljedica

nepažnje prema čovjekovoj okolini kroz niz od pedesetak godina pojačane industrijalizacije.

Spoznajom o ograničenosti kapaciteta prirode čovjek se doveo u nezavidnu poziciju da mora

ograničavati svoj ekonomski rast. O ovoj problematici napisano je niz radova, održano veliki

broj foruma, sjednica, predavanja, doneseno nebrojeno zakonskih akata i strategija, što je u

konačnici rezultiralo gubitkom iz vida svrhe svega toga, a to je kvaliteta života pojedinca, ali i

cjelokupnog društva.

Prioritet 1 strateškog cilja„Zaštita i očuvanje prirodnih resursa“ je gospodarenje

otpadom.


46

7. MJERE RAZVOJA OPĆINE BRCKOVLJANI

Kroz radionice i komunikaciju sa izrađivačem strategije prikupljene su željene mjere

razvoja Općine Brckovljani. U proces donošenja mjera bili su uključeni predstavnici lokalne

vlasti, predstavnici udruga, civilnog društva i poduzetnika, sa ciljem obuhvaćanja kompletnog

spektra potrebnog razvoja.

Kako bi Strategija razvoja Općine Brckovljani uistinu zaživjela i ostvarila sve svoje

zadane ciljeve, neophodno je odrediti konkretno razrađene mjere provedbe razvojnih planova

u djelo. Upravo su mjere razvoja ključni sastavni dio strategije razvoja jedinice lokalne

samouprave. One predstavljaju provođenje strategije, tj. ciljeva i prioriteta u pojedinoj jedinici

lokalne samouprave. Bez njih planirani razvoj ne bi imao konkretno uporište te se u konačnici

ne bi niti ostvario. Mjera razvoja u praktičnom smislu predstavlja projekt ili skupinu projekata

koje je potrebno provesti kako bi se određeni cilj ostvario. U piramidalnoj strukturi razvoja,

mjere su uz popis pojedinačnih projekata, jedini opipljivi i u konačnici vidljivi dio strategije

razvoja pojedine JLS.

7.1. Razvojne smjernice

Da bi se ostvario gospodarski napredak potrebno je uskladiti nekoliko bitnih

elemenata. Od tih elementa najvažniji su financijski, ljudski, prostorni resursi i resurs

vremena, pa je stoga potrebno uskladiti slijedeće čimbenike kako bi se ostvario gospodarski

napredak:

sva dostupna financijska sredstva iz raspoloživih izvora

postojeću strukturu ljudskih potencijala s naglaskom na privlačenje i povratak

obrazovanog kadra

očuvani prostor u svrhu ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja

ograničeni resurs vremena odnosno njegova iskorištenja

U svrhu ostvarivanja vizije i zadanih ciljeva Općina Brckovljani slijediti će ove

smjernice:

infrastruktura će se izgraditi u suradnji s ostalim institucijama kao što su Hrvatske

vode, Županijske ceste, Zagrebačka županija i ostali

sredstva koja će nedostajati za dovršetak infrastrukture očekuje se ishoditi kroz

EU fondove. U tom cilju nastavit će se pravovremeno pripremati projekte i

projektnu dokumentaciju, te rješavati imovinsko pravne odnose kako bi bili

spremni za aplikaciju sredstava.


47

7.2. Operativni planovi / popis mjera razvoja Općine Brckovljani

STRATEŠKI

CILJ 1

PODIZANJE RAZINE KVALITETE ŽIVOTA

Prioritet 1 Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture

Mjera 1.1.1. Razvoj infrastrukture na ruralnim područjima

Mjera 1.1.2. Izgradnja i modernizacija prometnica

Mjera 1.1.3. Izgradnja i uređenje javnih površina

Prioritet 2 Razvoj društvene infrastrukture

Mjera 1.2.1. Izgradnja, obnova i opremanje objekata u sustavu odgoja i obrazovanja

Mjera 1.2.2. Razvoj sporta i sportske infrastrukture

Mjera 1.2.3. Unaprjeđenje razine urbaniteta naselja

STRATEŠKI

CILJ 2

RAZVOJ LOKALNOG GOSPODARSTVA, POLJOPRIVREDE I

TURIZMA

Prioritet 1 Razvoj poduzetništva i poljoprivredne proizvodnje

Mjera 2.1.1. Unaprjeđenje poduzetničke i tehničke infrastrukture za razvoj

poduzetništva

STRATEŠKI

CILJ 3

ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH RESURSA

Prioritet 1 Gospodarenje otpadom

Mjera 3.1.1. Razvoj sustava gospodarenja otpadom


48

7.3. Popis projekata razvoja Općine Brckovljani

1. Naziv projekta Izgradnja odvodnje fekalnih otpadnih voda u

naseljima Gornja Greda i Lupoglav izvan pojasa

ŽC

2. Nositelj Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o.

3. Cilj Podizanje razine kvalitete života

4. Prioritet Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture

5. Mjera Razvoj infrastrukture na ruralnim područjima

6. Opis projekta Nastavak izgradnje odvodnje fekalnih otpadnih voda u

naseljima Gornja Greda i Lupoglav izvan pojasa ŽC

8.000 m' + 5 cs

Lokacija Naselja Gornja Greda i Lupoglav

Faza Započeta gradnja

Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Svi

7. Razdoblje provedbe 4 godine

8. Rokovi Početak: 2017. Završetak: 2020.

9. Ukupan proračun projekta 9.600.000,00 kuna

10. Izvori financiranja Proračun Općine Brckovljani

Hrvatske vode

EU fondovi


49

1. Naziv projekta Izgradnja kanala III. reda fekalne odvodnje u

naseljima Brckovljani, Gračec, Prikraj i Stančić





6. Opis projekta Dovršetak izgradnje kanala III. reda fekalne odvodnje u

naseljima Brckovljani, Gračec, Prikraj i Stančić 1.275

m'

Lokacija Naselja Brckovljani, Gračec i Prikraj


Vrsta Izgradnja






EU fondovi

Hrvatske vode


50

1. Naziv projekta Izgradnja sekundarnih kanala fekalne odvodnje u

naseljima Brckovljani, Gračec, Prikraj, Stančić i

Štakorovec





6. Opis projekta Dovršetak Izgradnje sekundarnih kanala fekalne

odvodnje u naseljima Brckovljani, Gračec, Prikraj,

Stančić i Štakorovec 2.495 m' + 1 cs

Lokacija Naselja Brckovljani, Gračec, Prikraj i Stančić


Vrsta Izgradnja


7. Razdoblje provedbe 7 godina




Hrvatske vode

EU fondovi


51

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Hrebinec





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Hrebinec 7.725

m' + 6 cs

Lokacija Naselje Hrebinec

Faza Projektna ideja

Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


52

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Lupoglav





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje novih ulica u naselju

Lupoglav duljine 4.785 m'

Lokacija Naselje Lupoglav


Vrsta Izgradnja




9. Ukupan proračun projekta 1.680.000,00


Hrvatske vode

EU fondovi


53

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Gornja

Greda





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje novih ulica u naselju

Gornja Greda duljine 2.993 m'

Lokacija Naselje Gornja Greda


Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


54

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Tedrovec





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Tedrovec duljine

1.600,00 m' + 1 crpnih stanica

Lokacija Naselje Tedrovec

Faza Projektna dokumentacija

Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


55

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Prečec





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Prečec duljine

4.100,00 m' + 2 crpnih stanica

Lokacija Naselje Prečec


Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


56

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Kusanovec





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Kusanovec

duljine 2.570,00 m' + 1 crpnih stanica

Lokacija Naselje Kusanovec


Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


57

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje u naseljima Brckovljani

i Prikraj





6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje novih ulica u naseljima

Brckovljani i Prikraj duljine 1580 m'

Lokacija Naselja Brckovljani i Prikraj


Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


58

1. Naziv projekta Izgradnja vodoopskrbe u naselju Hrebinec

(Meglinečki put)





6. Opis projekta Izgradnja vodoopskrbe naselja Hrebinec (Meglinečki

put), 400 m'

Lokacija Meglinečki put u Hrebincu


Vrsta Izgradnja




9. Ukupan proračun projekta 320.000,00 kuna


Hrvatske vode

EU fondovi


59

1. Naziv projekta Izgradnja vodoopskrbe Templarske ulice u naselju

Brckovljani





6. Opis projekta Izgradnja vodoopskrbe Templarske ulice u

Brckovljanima 380 m'

Lokacija Naselje Brckovljani


Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


60

1. Naziv projekta Izgradnja nogostupa u naselju Brckovljani

2. Nositelj Općina Brckovljani



5. Mjera Izgradnja i modernizacija prometnica

6. Opis projekta Izgradnja nogostupa radi sigurnosti sudionika u

prometu u naselju Brckovljani

Lokacija Brckovljani


Vrsta Izgradnja


7. Odgovorne institucije Općina Brckovljani

8. Odgovorna osoba JLS Načelnik





Proračun Zagrebačke županije

EU fondovi


61

1. Naziv projekta Izgradnja nogostupa u naseljima Gornja Greda i

Lupoglav






prometu u naseljima Gornja Greda i Lupoglav

Lokacija Gornja Greda i Lupoglav


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


62

1. Naziv projekta Izgradnja nogostupa u naselju Gračec






prometu u naselju Gračec

Lokacija Gračec


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


63

1. Naziv projekta Izgradnja nogostupa u naseljima Stančić i

Štakorovec






prometu u naseljima Stančić i Štakorovec

Lokacija Stančić i Štakorovec


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


64

1. Naziv projekta Rekonstrukcija i modernizacija nerazvrstanih

cesta





6. Opis projekta Uređenje nerazvrstanih cesta radi sigurnosti sudionika

u prometu na području Općine Brckovljani

Lokacija Područje Općine Brckovljani


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


65

1. Naziv projekta Uređenje dječjih igrališta




5. Mjera Izgradnja i uređenje javnih površina

6. Opis projekta Nabava novih sprava i antistres podloge

Lokacija Područje Općine Brckovljani


Vrsta Modernizacija









EU fondovi


66

1. Naziv projekta Izgradnja dječjeg vrtića u naselju Božjakovina



4. Prioritet Razvoj društvene infrastrukture

5. Mjera Izgradnja, obnova i opremanje objekata u sustavu

odgoja i obrazovanja

6. Opis projekta Izgradnja dječjeg vrtića čime će se osigurati dovoljno

mjesta da ga mogu polaziti sva djeca sa područja

Općine Brckovljani i bolji uvjeti boravka

Lokacija Božjakovina


Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Djeca do 7 godina






12. Izvori financiranja Općinski proračun


EU fondovi


67

1. Naziv projekta Izgradnja sportsko-rekreacijskog centra




5. Mjera Razvoj sporta i sportske infrastrukture

6. Opis projekta Izgradnja sportsko-rekreacijskog centra koji će

mladima, ali i svim zainteresiranima omogućiti

uključivanje u sportske aktivnosti

Lokacija Gornje Dvorišće


Vrsta Izgradnja







12. Izvori financiranja Javnoprivatno partnerstvo - 40.000.000,00

Proračun Općine


EU fondovi


68

1. Naziv projekta Izgradnja groblja u naselju Brckovljani


3. Cilj Podizanje kvalitete života


5. Mjera Unaprjeđenje razine urbaniteta naselja

6. Opis projekta Izgradnja groblja u Brckovljanima, odnosno proširenje

mjesnog groblja u Brckovljanima


Faza U pripremi

Vrsta Izgradnja







12. Izvori financiranja Općinski proračun


EU fondovi


69

1. Naziv projekta Izgradnja mrtvačnice na groblju u naselju

Brckovljani





6. Opis projekta Izgradnja mrtvačnice, osiguranje potrebnog standarda

objekata komunalne infrastrukture



Vrsta Izgradnja









EU fondovi


70

1. Naziv projekta Rekonstrukcija mrtvačnice na groblju u naselju

Lupoglav





6. Opis projekta Rekonstrukcija mrtvačnice, osiguranje potrebnog

standarda objekata komunalne infrastrukture

Lokacija Lupoglav


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


71

1. Naziv projekta Sanacija pješačkog mosta preko rijeke Zeline i

uređenje šetnice


3. Cilj Podizanje kvalitete razine života



6. Opis projekta Uređenje i modernizacija pješačkog mosta i uređenje

šetnice



Vrsta Modernizacija i uređenje









EU fondovi


72

1. Naziv projekta Rekonstrukcija stare škole u naselju Brckovljani





6. Opis projekta Rekonstrukcija stare škole, ishođenje potrebnih

suglasnosti od Ministarstva kulture, stavljanje u

funkciju kao objekt društvene namjene



Vrsta Rekonstrukcija








Fondovi EU



73

1. Naziv projekta Izgradnja zgrade za društvene namjene





6. Opis projekta Izgradnja zgrade za društvene namjene u naselju

Božjakovina



Vrsta Izgradnja









EU fondovi


74

1. Naziv projekta Izgradnja komunalne infrastrukture u

Gospodarskoj zoni Stančić 1, 2 i 3


3. Cilj Razvoj lokalnog gospodarstva, poljoprivrede i turizma

4. Prioritet Razvoj poduzetništva i poljoprivredne proizvodnje

5. Mjera Unaprjeđenje poduzetničke i tehničke infrastrukture za

razvoj poduzetništva

6. Opis projekta Izgradnja komunalne infrastrukture – vodovod,

plinovod, kanalizacija i pristupna cesta

Lokacija Gračec i Stančić


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


75

1. Naziv projekta Izgradnja fekalne odvodnje Gospodarske zone

Stančić 1, 2 i 3






6. Opis projekta Izgradnja fekalne odvodnje Gospodarske zone Stančić

1, 2 i 3 1.240 m'

Lokacija Naselje Stančić i Gračec


Vrsta Projektiranje






Hrvatske vode

EU fondovi


76

1. Naziv projekta Izgradnja vodoopskrbe u Gospodarskoj zoni Stančić

1, 2 i 3






6. Opis projekta Izgradnja vodoopskrbe Gospodarske zone Stančić 1, 2 i

3 590 m'

Lokacija Naselje Stančić i Gračec


Vrsta Izgradnja






Hrvatske vode

EU fondovi


77

1. Naziv projekta Izgradnja prometnice u Gospodarskoj zoni-3

Božjakovina






6. Opis projekta Izgradnja prometnice u Gospodarskoj zoni

Božjakovina od 500 metara, koja će omogućiti

poduzetnicima bolju povezanost i prilaz do svojih

parcela, a samim time potencijalnim kupcima povećati

zainteresiranost.

Lokacija Gospodarska zona -3 Božjakovina


Vrsta Izgradnja









EU fondovi


78

1. Naziv projekta Izgradnja reciklažnog dvorišta


3. Cilj Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

4. Prioritet Gospodarenje otpadom

5. Mjera Razvoj sustava gospodarenja otpadom

6. Opis projekta Izgradnja reciklažnog dvorišta u Gospodarskoj zoni –

3 Božjakovina, opremanje sa potrebnim spremnicima i

vagom

Lokacija Gospodarska zona -3 Božjakovina


Vrsta Izgradnja









EU fondovi

Ministarstvo zaštite okoliša


79

8. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE

STRATEGIJE

Upravljanje projektom primjenjuje određene postupke na pokretanje, planiranje,

upravljanje, implementaciju i završavanje pojedinog projekta pokrenutog za postizanje

određenih ciljeva. Upravljanje projektom uključuje tri elementa:

upravljanje zadacima

upravljanje resursima

upravljanje vremenom

Strukture i sredstva upravljanja projektima iznimno su različite. Njihov izbor ovisi o

području, vrsti, veličini i kompleksnosti projekta. Projekt može obuhvaćati jednu ili nekoliko

tisuća osoba. Iz toga proizlazi da struktura upravljanja projektima može odgovarati

jednostavnoj listi zadataka, ali i kompleksnoj organizaciji institucije čija je svrha izvođenje

projekta uz podršku projektnog programa. Područje upravljanja projektima, iako se razvilo iz

tehničkih disciplina, s vremenom je pod utjecajem drugih područja sve više postalo

multidisciplinarno. Upravljanje projektima omogućiti će usklađivanje i optimiziranje:

organizacije, procesa, ciljeva, vremena, novca, prostora i ljudi. U osnovi, što više znamo o

projektu, možemo njime bolje upravljati.

8.1. Upravljanje, praćenje i ocjenjivanje Strategije razvoja

Institucionalna struktura za upravljanje i provedbu Strategije razvoja je Općina

Brckovljani. Za upravljanje i provedbu pojedinih projekata unutar Strategije zadužena su

radna tijela i projektni timovi, komunalna poduzeća i sve ostale institucije koje će imenovati

Općina Brckovljani po pojedinim projektima.

OvaStrategija podložna je godišnjem praćenju i nadopuni od strane Uprave jedinice

lokalne samouprave i Radne skupine koja je formirana u procesu stvaranja plana. Zaključci,

primjedbe i ocjene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog programa, kao i za

nadzor provođenja programa.

8.2. Informiranje o provedbi

Općina Brckovljani jamči razmjenu informacija o provedbi Strategije razvoja i to

prema Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web

stranica i pojedinačnih sastanaka. Općina Brckovljani će putem web stranica objaviti cjeloviti

dokument Strategije razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine

periodično po nastajanju.


80

9. ZAKLJUČAK

Planiranje razvoja jedna je od najvažnijih pretpostavki za ostvarivanje razvoja

općenito.

Kvalitetnim radom prilikom izrade Strategije razvoja Općine Brckovljani i

održavanjem radionica u koje su bili uključeni svi sudionici društva stvoren je dokument koji

će služiti provedbi i praćenju razvoja Općine Brckovljani.

Primarni zadatak provedbe Strategije razvoja je pronalaženje svih mogućnosti

realizacije navedenih projekata koji imaju za cilj ostvarenje prioriteta razvoja putem zadanih

mjera.

Plan je izrađen za razdoblje 2016. – 2020. te će prema potrebi doživljavati

svojureviziju, a realizacijom Strategije razvoja Općine Brckovljani biti će ostvarena i vizija

koja je zadana prilikom pisanja Strategije razvoja Općine Brckovljani.


81

10. PRILOZI

Prilog 1:

Strateški ciljevi, prioriteti, mjere razvoja i projekti – rekapitulacija

STRATEŠKI

CILJ 1

PODIZANJE RAZINE KVALITETE ŽIVOTA

Prioritet 1 Razvoj i unaprjeđenje infrastrukture

Mjera 1.1.1. Razvoj infrastrukture na ruralnim područjima

• Izgradnja odvodnje fekalnih otpadnih voda u naseljima Gornja

Greda i Lupoglav izvan pojasa ŽC

• Izgradnja kanala III. reda fekalne odvodnje u naseljima

Brckovljani, Gračec, Prikraj i Stančić

• Izgradnja sekundarnih kanala fekalne odvodnje u naseljima

Brckovljani, Gračec, Prikraj, Stančić i Štakorovec

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Hrebinec

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Lupoglav

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Gornja Greda

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Tedrovec

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Stančić

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Prečec

• Izgradnja fekalne odvodnje u naselju Kusanovec

• Izgradnja fekalne odvodnje u naseljima Brckovljani i Prikraj

• Izgradnja vodoopskrbe u naselju Meglinec

• Izgradnja vodoopskrbe Templarske ulice u naselju Brckovljani

Mjera 1.1.2. Izgradnja i modernizacija prometnica

• Izgradnja nogostupa u naselju Brckovljani

• Izgradnja nogostupa u naseljima Gornja Greda i Lupoglav

• Izgradnja nogostupa u naselju Gračec

• Izgradnja nogostupa u naseljima Stančić i Štakorovec

• Rekonstrukcija i modernizacija nerazvrstanih cesta

Mjera 1.1.3. Izgradnja i uređenje javnih površina

• Uređenje dječjih igrališta

Prioritet 2 Razvoj društvene infrastrukture

Mjera 1.2.1. Izgradnja, obnova i opremanje objekata u sustavu odgoja i obrazovanja

• Izgradnja dječjeg vrtića u naselju Božjakovina

Mjera 1.2.2. Razvoj sporta i sportske infrastrukture

• Izgradnja sportsko rekreacijskog centra

Mjera 1.2.3. Unaprjeđenje razine urbaniteta naselja

• Izgradnja groblja u naselju Brckovljani

• Izgradnja mrtvačnice na groblju u naselju Brckovljani

• Rekonstrukcija mrtvačnice na groblju u naselju Lupoglav

• Sanacija pješačkog mosta prijeko rijeke Zeline i uređenje šetnice

• Rekonstrukcija stare škole u naselju Brckovljani

• Izgradnja zgrade za društvene namjene


82

STRATEŠKI

CILJ 2

RAZVOJ LOKALNOG GOSPODARSTVA, POLJOPRIVREDE I

TURIZMA

Prioritet 1 Razvoj poduzetništva i poljoprivredne proizvodnje

Mjera 2.1.1. Unaprjeđenje poduzetničke i tehničke infrastrukture za razvoj

poduzetništva

• Izgradnja komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Stančić

1, 2 i 3

• Izgradnja fekalne odvodnje Gospodarske zone Stančić 1, 2 i 3

• Izgradnja vodoopskrbe u Gospodarskoj zoni Stančić 1, 2 i 3

• Izgradnja prometnice u Gospodarskoj zoni-3 Božjakovina

STRATEŠKI

CILJ 3

ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH RESURSA

Prioritet 1 Gospodarenje otpadom

Mjera 3.1.1. Razvoj sustava gospodarenja otpadom

• Izgradnja reciklažnog dvorišta


83

Prilog 2:

Popis tablica:

1. Struktura zemljišta u Zagrebačkoj županiji . . . . . . 10

2. Popis stanovnika Općine Brckovljani . . . . . . 12

3. Broj obrtnika prema djelatnostima u Općini Brckovljani . . . . 14

4. Popis obrta registriranih na području Općine Brckovljani . . . . 14

5. Gospodarske zone na području Općine Brckovljani . . . . . 17

6. Broj poljoprivrednih kućanstava s ukupno raspoloživim zemljištem . . 18

7. Površina korištenja poljoprivrednog i ostalog zemljišta . . . . 19

8. Pregled nezaposlenih osoba na području Općine Brckovljani prema razini

obrazovanja i prema spolu . . . . . . . . 21

9. Javne ceste na području Općine Brckovljani . . . . . 23

10. Vodoopskrba Općine Brckovljani . . . . . . . 24

11. Groblja na području Općine Brckovljani . . . . . . 25

12. Broj učenika, učitelja i razrednih odjela . . . . . . 27

13. Zaštićena nepokretna kulturna dobra . . . . . . 29

14. Proračun Općine Brckovljani za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018. godinu . 36

15. Račun prihoda-plan za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. . . . . 37

16. Račun rashoda-plan za 2016. i projekcije za 2017. i 2018. . . . . 38

17. SWOT analiza Općine Brckovljani . . . . . . . 41

Popis grafikona:

1. Odnos žena i muškaraca u Općini Brckovljani . . . . . 12

Popis slika:

1. Kartografski prikaz Zagrebačke županije . . . . . . 8


84

11. IZVORI PODATAKA

1. http://www.brckovljani.hr

2. http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon

3. https://razvoj.gov.hr/

4. http://www.dzs.hr

5. http://or.minpo.hr/

6. https://sudreg.pravosudje.hr

7. http://www.viozz.hr/

8. http://www.zpuzz.hr

9. https://statistika.hzz.hr/

10. http://os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr/

11. Izvod iz prostornog plana Općine Brckovljani („Službeni glasnik Općine Brckovljani“

br. 9/16- pročišćeni tekst)

12. http://www.brckovljani.hr/_STARO_glasnik/god_22/god_22_br_11/god_22_br_11_t1

5.htm

13. Izvješće o stanju u prostoru Općine Brckovljani 2009.-2013.

14. Prostorni plan uređenja Općine Brckovljani

http://www.brckovljani.hr/

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon

http://www.dzs.hr/

http://or.minpo.hr/

https://sudreg.pravosudje.hr/

http://www.viozz.hr/

http://www.zpuzz.hr/

https://statistika.hzz.hr/

http://os-stjepan-radic-bozjakovina.skole.hr/

http://www.brckovljani.hr/_STARO_glasnik/god_22/god_22_br_11/god_22_br_11_t15.htm

http://www.brckovljani.hr/_STARO_glasnik/god_22/god_22_br_11/god_22_br_11_t15.htm

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA - brckovljani.hr€¦ · Razvoj infrastrukture, po ocjeni Europske unije, jedan je od multiplicirajućih faktora bržeg razvitka. Težnja za poboljšanjem standarda